You are on page 1of 40

Seminarski rad

Energetski sistemi i planiranje

UNIVERZITET U TUZLI
Mašinski fakultet
Održiva energija i okolina
Energetski sistemi i planiranje

SEMINARSKI RAD
ENERGETSKI SISTEMI I PLANIRANJE

Ibrahim Durić
Dumanjić Fuad
Osman Hašimbegović
Vujičić Stevo
Halil Umihanić – I-6-OE/11

0

Seminarski rad
-

Energetski sistemi i planiranje

Sadržaj

Zadatak za seminarski rad iz predmeta Energetski sistemi i planiranje..............................................3
OPIS DANOG PLINSKOG POSTROJENJA 4
Shema plinskog postrojenja.............................................................................................5
T-S Dijagram...................................................................................................................6
2.
PLINSKE TURBINE 7
2.1.
UVOD I OSNOVNA SHEMA PLINSKE TERMOELEKTRANE..................................7
Slika 2.1 Moderna plinska turbina za proizvodnju električne energije. Ovo je General Electric
LM5000 turbina. Duga je 6, 2 m, mase 12, 5 tona i proizvodi 55,2 MW snage sa 3600 rpm
7
Slika 2.2 Stepen korisnosti ovisno o tipu postrojenja
8
2.1.1. Plinska TE sa otvorenim procesom
9
2.1.2. Plinska TE sa zatvorenim procesom
10
2.2.
STEPEN ISKORIŠTENJA PLINSKIH TE....................................................................12
2.3.
OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU PARNIH I PLINSKIH TERMOELEKTRANA.......16
2.4.
KOMBINIRANE PLINSKO-PARNE TERMOELEKTRANE (kombi TE).................17
3.
TERMODINAMIČKI PRORAČUN PLINSKOG POSTROJENJA
19
3.1.
TERMODINAMIČKI PRORAČUN ZA TEORETSKI PARNI CIKLUS.....................19
3.1.1. Proračun teoretskih veličina stanja radnog medija zraka 19
3.1.2. Proračun utrošenog rada na kompresoru za adijabatsko sabijanje 20
3.1.3. Proračun dobivenog rada na turbini za adijabatsku ekspanziju
21
3.2.
TERMODINAMIČKI PRORAČUN ZA STVARNI PARNI CIKLUS..........................22
3.2.1. Proračun stvarnog utrošenog rada na kompresoru za politropsko sabijanje radnog
medija (zrak)
22
3.2.2. Proračun dobivenog rada na turbini za politropsku ekspanziju radnog medija (zrak)
22
3.2.3. Proračun stvarnih veličina stanja radnog medija (zraka) 22
3.2.4. Proračun potrebne količine topline u izmjenjivaču topline 24
3.2.5. Proračun razmijenjene količine topline u rekuperatoru
25
3.2.6. Proračun razmijenjene količine toplote u međuhladnjaku 25
3.2.7. Proračun količine topline u zagrijaču zraka
25
3.2.8. Proračun komore za sagorijevanje
26
3.3.
Proračun snage plinskog postrojenja..............................................................................26
3.4.
Proračun stepena iskorištenja plinskog postrojenja........................................................27
3.5.
Mogućnosti povećanja stepena iskorištenja plisnkog postrojenja..................................28
3.5.1. Promjena izlazne temperature kompresora (K1; K2) u odnosu na stupnj kompresije28
3.5.2. Promjena izlazne temperature kompresora (K1; K2) u odnosu na eksponent politrope
29
3.5.3. Promjena dovedena količine toplote iz komore za sagorijevanje u izmijenjivaču topline
u odnosu na promjenu kompresionog odnosa K1 i K2
30
3.5.4. Promjena dovedena količine toplote iz komore za sagorijevanje u izmijenjivaču topline
odnosu na eksponent politropske ekspanzije
31
3.5.5. Promjena izlazne temperature iz turbine u funkciji od izlaznog pritiska 32
3.5.6. Promjena izlazne temperature iz turbine u funkciji od eksponenta politropke ekspanzije
33
3.5.7. Promjena termodinamskog stepena korisnoti plinsko postrojenaj u odnostu na stepen
kompresije (K1 i K2)
34
3.5.8. Promjena termodinamskog stepena korisnoti plinsko postrojenaj u odnostu na stepen
politrope kompresije
35
3.5.9. Promjena termodinamskog stepena korisnoti plinsko postrojenaj u odnostu na izlazni
pritiska iz turbine36
4.
ZAKLJUČAK 37
- Literatura.......................................................................................................................................38
1.

1

Seminarski rad

-

Energetski sistemi i planiranje

Popis slika

Slika 2.1. Moderna plinska turbina za proizvodnju električne energije. Ovo je General Electric
LM5000 turbina. Duga je 6, 2 m, mase 12, 5 tona i proizvodi 55,2 MW snage sa 3600 rpm
Slika2.2. Stepen korisnosti ovisno o tipu postrojenja

Slika.2.3. Osnovna shema postrojenja s plinskom turbinom
Slika.2.4. kombinirani ciklus turbina (Combined Cycle Combustion Turbine ili CCCT), jer
dva odvojena procesa ili ciklusa koriste isto gorivo preko primarne turbine
Slika.2.5. Shema najjednostavnije plinske TE sa zatvorenim procesom H – hladnjak
Slika.2.6. Plinska TE sa zatvorenim procesom
Slika.2.7. Osnovni proces u plinskoj turbini
Slika.2.8. Shema postrojenja s plinskom turbinom i zagrijačem zraka K - kompresor, KI –
komora za izgaranje, T -plinska turbina, Z – zagrijač zraka
Slika.2.9. Proces u plinskoj turbini sa zagrijačem zraka 1-4'-d-a - odvedena toplina, 2-'3-b-c –
dovedena toplina
Slika.2.10. Shema postrojenja s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom i sa
zagrijavanjem zraka K1, K2, K3 - kompresori, KI - komora za izgaranje, T –
plinska turbina, H1, H2 - hladionici zraka, Z – zagrijač zraka
Slika.2.11. Proces u postrojenju s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom
Slika.2.12. Shema postrojenja s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom i s
trostupanjskom ekspanzijom te sa zagrijavanjem zraka K1, K2, K3 - kompresori,
KI1, KI2, KI3 - komore za izgaranje, T1, T2, T3 - plinske turbine, Z – zagrijač
zraka
Slika.2.13. Proces u postrojenju s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom i
trostupanjskom ekspanzijom
Slika.2.14. Presjek gasno-turbinskog postrojenja
Slika.2.15. Opšti prikaz kombinovane plinsko parne turbine
Slika.2.16. Multi-shaft
Slika.2.17. Single-shaft
Slika 3.1. Promjena temperatur u funkciji od kompresionog odnosa K1 i K2
Slika 3.2. Promjena temperature u funkcijei eksponenta politrope
Slika 3.3. Promjena količine dovedene toplote u funkciji od kompresionog odnosa K2
Slika 3.4. Promjena količine dovedene toplote u funkciji od eksponenta politrope (n)
Slika 3.5. Promjena izlazne temperature iz turbine u funkciji od izlaznog pritiska
Slika 3.6. Promjena izlazne temperature u odnosu na eksponent politropske ekspanzije
Slika 3.7.Promjena termodinamskog stepena iskorištenja u odnosu na kompresioni odnos K1 i
K2
Slika 3.8. Promjena termodinamskog stepena iskorištenja u odnosu na eksponent politropske
kompresije
Slika 3.9. Promjena termodinamskog stepena iskorištenja u funkciji od izlaznog pritiska iz
turbine

2

Seminarski rad

Energetski sistemi i planiranje

Univerzitet u Tuzli
Mašinski fakultet
Master studij
Odsjek:Održiva energija i okolina
Predmet:Energetski sistemi i planiranje

Zadatak za seminarski rad iz predmeta Energetski
sistemi i planiranje
Grupa I: Dumanjić Fuad;Umihanić Halil;Osman Hašimbegović; Vujičić Stevo; Ibrahim
Durić
Potrebno je predstaviti plinski ciklus u kojem se kombinovano proizvodi toplotna i
električna energija. Postrojenje se sastoji od dva kompresora (sa medjuhlađenjem), komore
za sagorijevanje, plinske turbine i rekuperatora (izmjenjivaca topline), iz kojeg će se na
osnovu otpadne toplote dobiti korisna toplotna energija. Dati odgovarajući proračun
izmjenjivača topline a sve u skladu sa ukupno razmijenjenom količinom toplote. Za različite
vrijednosti odnosa pritisaka na izlazu iz kompresora, prikazati izlaznu snagu (količinu
toplote), te njegov uticaj na količinu toplote dobijenu iz izmjenjivača toplote. Najveća
temperature u procesu-na ulazu u turbinu je 1350 K, a radni medij je zrak. Stepen iskorištenja
kompresora, turbine, komore za sagorijevanje te izmjenjivača toplote usvojiti proizvoljno.
Dati odgovarajuće zaključke o uticaju pritiska i temperature radnog medija na stepen
iskorištenja ciklusa .Sve sastavne dijelove procesa teoretski opisati na 15-20 stranica. Ciklus
predstaviti u P-v i T-s dijagramu.
Napomena: Rad predati u printanoj i elektronskoj formi ;
Rad je potrebno izloziti (ppt) u okviru vjezbi iz navedenog predmeta zaključno sa
26.05.2012.god.
Predmetni nastavnik

3

0[bar]. predju toplinu radnom mediju (zraku) kome se tako podiže temperatura.1. i zrak kao takav odlazi u izmjenjivač toplote.usvojeni su parametri postrojenja. a temperatura radnog medija se smanjuje za 150 [°C]. isti je potrebno hladiti. usvojeni parametri postrojenja Temperatura na ulazu u kompresor K1 pritisak na ulazu u kompersor K1 Kompresorski omijer K1 Kompresorski omjer K2 Temperatur ana ulazu u turbinu Temperatura zraka na ulazu u zagrija zraka Temperatura vode na ulazu u zagrijač vode Temperatura vode na ulazu u međuhladnjak Stepena iskorištenja kompresora K1 Stepen iskorištenja kompresora K2 Stepen iskorištenja turbine Stepen iskorištenja komore za sagorijevanje Maseni protok 293 1 8 2.0 [K] [bar] [K] [K] [°C] [°C] kg/s 4 . tj vršimo odvođenje topline u rekuperator (zagrijač vode).92 0.1. Zrak iz zagrijača zraka sada ide u komoru za sagorijevanje gdje se miješa sa gorivom i tako pripremljena smješa izgara u komori za sagorijevanje. Radni medij. zrak koji ima temperaturu i pritisak na ulazu u kompresor t1=20[°C] i p1=1. i podiže mu pritisak na p4=20[bar] i temperature t4.88 0. fluid koji kruži kroz kompresor (K1 i K2) i turbinu je zrak. Kompresor (K 1) usisava radni medij. tako što dimni plinovi iz komore za sagorijevanje temperature TIG1[K] prolaze kroz izmijenjivač topline i obzirom da imaju veći energetski nivo. Potrebna količina toplote se u izmijenjivaču topline dobiva iz komore za sagorijevanje. Nakon prolaska izduvnih gasova kroz izmijenjivač topline oni odlaze u zagrijač zrake. a na slici 1. dobiva korisna toplotna energija. Nakon toga kompresor (K 2) usisava radnij medij (zrak). radni medij odlazi u turbinu gdje politropski ekspandira. Tabela 1. a proces se nadalje ponavlja. tj. gdje se na osnovu otpadne energije. gdje mu temperatura raste do zadatkom zadane vrijednosti T5=1350 [K]. sobzirom da ima visoku temperaturu.96 5. odnosno temperature na ulazu u turbinu.1. odnosno sa vanjskim sagorijevanjem goriva.5 1350 293 20 20 0.. a nadalje izduvni gasovi idu u okolinu. Cijeli proces se nadalje ponavlja. te tako dobijamo izduvne. Nakon prvog stepena kompresije radni medij (zrak) se podhlađuje u međuhladnjaku pri konstantnom pritisku.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje 1. dan je shematski prikaz postrojenja. Nadalje. U narednoj tabeli 1. OPIS DANOG PLINSKOG POSTROJENJA Naš zadatak je da damo proračun za plinsko postrojenje čiji je ciklus zatvoren. gdje se vrši podizanje temperature okolnog zraka (njegovo zagrijavanje). a zatim zrak politropski sabija do pritiska p2=8[bar] i temperature t2. Nakon ekspanzije radni medij odlazi.88 0.

te stepen korisnosti danog postrojenja.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje U nastavku ce biti proračunate temperature na izlazu iz kompresora K1 i K2. ukupne razmijenjene količine topline u izmijenjivaču topline. 5 . biti ce dani i neki dijagrami mogućnosti povećanja stepena korisnoti postrojenja. dobiveni rad na turbini i utrošeni rad kompresije. rekuperatoru. zatim pritisaka. zagrijaču vode i zagrijaču zraka. A mijenjanjem zadanih parametara. odnosno korisnog rada.

9mIG Zagrijač zraka Izmjenjivač topline Q zz  2.5[bar] Tw22=313[K] Tw12=288[K] 6 .7[kg/s] QKS  3.08[kg/s]) TZ2=740[K] Komora za sagorijevanje TIG1=1500[K] mIG=5.3[kg/s] G T6=700[K] p6=1.96 MW  TIG2=350 [K] TIG2=880[K] QIT  3.5 hT=0.92 hK1=0.8996 MW  T4=574[K] p4=20[bar] T5 =1350[K] p5=20[bar] mz=5[kg/s] VRATILO hK2=0.761 MW  Tw21=283[K] mw=16. mz=5[kg/s] T2=630[K] p2=8[bar] Međuhladnjak QMH  1.9 MW  TZ1=293[K] mZ  0.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje .Shema plinskog postrojenja Gorivo(Bg=0.88 K2=2.88 K1=8 T3=380[K] p3=p2=8[bar] mz=5[kg/s] T1=293[K] p1=1[bar].255 MW  Tw11=283[K] mw=60[kg/s] Rekuperator QR  1.

Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje .T-S Dijagram 7 .

mase 12. zajedno sa prije navedenim. koje su prevladavala u 80 – tim godinama. pa sve do ranih godina novog mileniuma. Energetska ekonomija je ovisna o cijeni goriva. razvoja plinske tehnologije. PLINSKE TURBINE 2. što je relativno malo u poređenju sa elektranama sa kombinovanim ciklusom. biće prestrukturirane u postrojenja sa kombinovanim kružnim ciklusima. povećalo je stepen korisnosti plinske turbine za oko (15 – 45) %. u principu. Slika 2. opet ovisi o okolini. Kobinovana postrojenja su zamijenila velike bazne termoelektrane sa parnim ciklusom. U poslednjih 20 – tak godina došlo je do naglog porasta primjene plinskih turbina. metan itd. UVOD I OSNOVNA SHEMA PLINSKE TERMOELEKTRANE Plinske turbine. naftu. a trenutno se ovi koncepti razrađuju u svom punom potencijalu.7 GW snage. ili pak u tehnici hlađenja ili grijanja objekata ili dijelova grada. Njihova kompaktnost. ali i troškovima održavanja. 2 m. Što se performanci tiče. Lokacija enrgetskog postrojenja. trenutnom stepenu korisnosti. diesel goriva. koji proizvode ogromnu količinu energije. ali i sistema hlađenja i podmazivanja. klasične elektrane sa parnim ciklusom imaju stepen korisnosti oko 35 %. Danas se mogu naći plinske turbine koje koriste goriva kao zemni plin. Duga je 6. ali svi bazirani na kombinovnom ciklusu. Novija 8 . 5 tona i proizvodi 55. za generiranje pare ili grijanje drugih termalnih radnih medija. kobinovana postrojenja nisu nova riješenja. bioplin. kako i početnih investicija. štetnih emisija.1 Moderna plinska turbina za proizvodnju električne energije. U poslednjih 40 godina plinske turbine zauzimaju sve važniji položaj u energetskom sektoru širom svijeta. koje imaju stepen iskorištenja od oko 55 %. predstavljaju generatore energije. Energetska postrojenja na fosilna goriva iz 90-tih godina. gdje će glavnu ulogu u postrojenju preuzeti gasna turbina. mala masa.1. razmjeri buke. ali i pogon na raznovrsna goriva učinilo je gasne turbine glavnim izvorima energije kako na kopnu tako i na vodi. dostupnosti goriva. Kako je već rečeno. Na novo tržište energijom će se predstavljati sve noviji i moderniji koncepti konverzije energije. Dobro određen odnos pritisaka kompresora. te naravno veličini i snazi.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje 2.2 MW snage sa 3600 rpm Iskorištenje izduvnih plinova turbine. s obzirom da neka od njih rade još od 50 – tih godina. Podaci govore da se u periodu 1997 – 2006 potražnja za energijom povećala za 147. To se prvenstveno pripisuje naglom razvoju termootpornih materijala. nije toliko nova ideja. s obzirom na njihove dimenzije i njihovu masu. Ovo je General Electric LM5000 turbina.

jer za dozvole koje su potrebene za izgradnju treba oko 12 mjeseci. Dva glavna polja upotrebe plinskih turbina jesu avioindustrija i proizvodnja električne energije. Zahtjevi koji se postavljaju pred ove mašine su visoka pouzdnost. iznosi oko 42 – 60 mjeseci. visoke performance. sa termičkim stepenom korisnosti od 33 % 9 .3 % više novca može investirati. od koncepta do izgradnje. te fleksibilnost tokom manevara. Otprilike recimo za povećanje stepena korisnosti od 1 % znači da se oko 3. odnosno sagorijevanje se vrši izvan turbine. Ovo je bila posljedica malih stepena korisnosti turbina i kompresora. dok inžinjerski dio traje oko 6 – 12 mjeseci. Ranih 90 – tih godina kompanija GE ponudila je i turbine sa pritiscima od 13. Glavni lideri u tehnologiji plinskih turbina jesu turbine iz avioindustrije. Industrijske plinske turbine su se uvijek odlikovale dugim vijekom trajanja pa je ovaj konzervativni pristup doveo do toga da su gasne turbine davale dosta dobre performance uz buran rad. Danas se vrijeme konstrukcije kreće oko 18 mjeseci.7 MW. Danas se Brayton proces koristi samo gdje se i kompresija i ekspanzija dešavaju u istoj rotacionoj mašini. sve dok se generalni remonti nisu pokazali kao dovoljno sigurni i pouzdani. koji je predstavio svoj kružni ciklus za plinsku turbinu već 1870 – te godine. Ipak treba voditi računa da se težnja za povećanjem stepena korisnosti ne dovede do smanjenja pristupačnosti.2 Stepen korisnosti ovisno o tipu postrojenja Vrijeme izrade novog postrojenja sa parnim ciklusom. međutim i u kogeneraciji sa parnim postrojenjaima na strani visokih parametara pare. Plinske turbine se danas koriste u elektranama ali i kao samostalna postrojenja. Kod ovakvih eletktrana izduvni gasovi turbine služe kao predajnik toplote u izmjenjivačima toplote u kojima se generiše para.5 MW snage. Parna postrojenja se smatraju postrojenjima sa eksternim generiranjem pare. a konstruisala ju je kompanija General Electric. ali i temperaturnih ograničenja koja su imali konstrukcioni materijali. John Barber je prvi patentirao plinsku turbinu 1791 godine.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje postrojenja sa gasnim turbinama imaju takve tehnologije da povećavaju stepen korisnosti na (60 – 65) %. Prva plinska turbina u elektrani ugrađena je u Okahomi 1949. pa i 50 – tih godina imale su stepen korisnosti od samo 17 %. Vijek trajanja ovih turbina iznosio je 3500 efektivnih sati. Slika 2. Sve se ovo jako promijenilo u posljednjoj deceniji. što je mnogo uzimajući u obzir da za jedno postrojenje sa kombinovanim ciklusom treba 22 – 36 mjeseci. česti startovi. Industrijske plinske turbine su ograničene u temperaturama paljenja i raspoloživim pritiscima. Prve plinske turbine konstruisane 40 – tih. sa 3. Brayton – ov ciklus za plinske turbinu nosi ime inžinjera iz Bostona George Brayton – a.5 bara i neto snage do 135. Prva plinska turbina proradila je na nacionalnom saajmu u Švicarskoj 1939 – te godine.

Osnovna shema postrojenja s plinskom turbinom Kompresor K usisava zrak iz atmosfere i potiskuje ga u komoru za izgaranje KI. Plinska TE sa otvorenim procesom U takvim termoelektranama pogonski strojevi generatora su plinske turbine. a specifične investicije iznose samo polovinu od specifičnih investicija za postrojenja s visokim stepenom iskorištenja. U tu svrhu služi asinhroni motor.1. Isprva su se plinske turbine gradile kao turbine s otvorenim procesom. Dodatno objašnjenje plinske TE je dato na slici 2. koje rade s otvorenim procesom: kompresor K. Postrojenje s plinskom turbinom može se staviti u pogon samo s pomočnim izvorom energije. u koju se dovodi gorivo (u tekućem ili plinovitom stanju). dok je termički stepen korisnosti iznosio 39. Postrojenja s plinskim turbinama s višestrukom kompresijom i višestrukom ekspanzijom imaju stupanj djelovanja i specifične investicije usporedive sa stepenom iskorištenja i specifičnim investicijama modernih parnih termoelektrana. Osnovni su elementi postrojenja s plinskim turbinama. Plinske turbine su ekonomski isplativa CHP tehnologija za industriju i komercijalni sektor potrošnje. Najjednostavnija postrojenja s plinskim turbinama rade sa znatno nižim stepenom iskorištenja (17 – 20 %).1. komora za izgaranje KI i plinska turbina T.3. 10 . Kasnije su slijedile turbine sa ulaznim temperaturama od 1425 °C i snage do 282 MW.5 % 2.. Izgaranje se dogada uz konstantni pritisak. a izlazni plinovi struje kroz turbinu T i ekspandiraju u njoj do atmosferskog pritiska.2.4.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje i to sa jednostavnim kružnim ciklusom. Slika. snage u rasponu od 1 do 20 MW.

2. Plinska TE sa zatvorenim procesom U dosad razmatranim postrojenjima u plinskim je turbinama ekspandirala smjesa plinova izgaranja i zraka. medutim.5. Izvedbom zatvorenog procesa. (Slika 2.4. Shema najjednostavnije plinske TE sa zatvorenim procesom H – hladnjak 11 .1.2.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Slika. koji ne sudjeluje u izgaranju.5) Slika. jer dva odvojena procesa ili ciklusa koriste isto gorivo preko primarne turbine 2. Zbog toga za pogon ne može poslužiti kruto gorivo jer bi krute cestice pepela plinskoj turbini vrlo brzo uništile lopatice. to postaje moguće jer u kompresoru i turbini stalno kruži isti zrak.2. kombinirani ciklus turbina (Combined Cycle Combustion Turbine ili CCCT).

temperatura zraka na ulazu u turbinu. manji troškovi održavanja te manja težina i volumen. u postrojenju (ogranicena konstrukcijskim materijalom) i cijevi u komori izgaranja moraju biti izvedene od termicki otpornog materijala.6. sveučilišta. ali ipak niže nego kod motora s unutrašnjim sagorijevanjem. bolnice. koji je ujedno i komora izgaranja. jer se njihova visokokvalitetna toplina može koristiti za većinu srednjetlačnih parnih sustava.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Taj zrak preuzima toplinu u izmjenjivacu topline. a kompresor pojnoj pumpi. plinska turbina parnoj turbini. Nedostaci su buka i emisije stakleničkih plinova. Slika. Imaju široku primjenu u proizvodnji električne i toplinske energije. višestruka kompresija i ekspanzija). motorima s unutrašnjim sagorijevanjem prednosti plinskih turbina su manje potrebe za održavanjem. mjerodavna za stupanj djelovanja niža od maks. U usporedbi s. U zatvorenom procesu maksimalna je temperatura više ogranicena nego u otvorenom procesu. U zatvorenom procesu mogu se primijeniti vec opisani postupci kojima se poboljšava stupanj djelovanja (zagrijavanje zraka. dok je u postrojenju s otvorenim ciklusom njegova je upotreba nužna samo za turbinske lopatice. Cijevi u komori za izgaranje moraju se. Osobito su popularizirane u SAD-u za gradsko grijanje. temp. Zatvoreni proces potpuno je analogan parnom postrojenju: komora za izgaranje s izmjenjivacem topline odgovara parnom kotlu. primjerice. Temp. Plinska TE sa zatvorenim procesom "Odbačena" toplina iz plinske turbine može se dalje koristiti za dobivanje pare za dodatnu parnu turbinu. zagrijati više nego što iznosi maks. 12 . hladnjak kondenzatoru. te pare za industriju.2. Zbog toga je maks.

7. To se postiže postavljanjem zagrijača zraka (slika 2.7. Dovedena toplina proporcionalna je površini 2-3-b-a u T−s dijagramu (slika 2. pa je moguće izlaznim plinovima predgrijavati komprimirani zrak za izgaranje. pa je: Q1  Q2 Q T T 1 2  1 4 1 Q1 Q1 T3  T2 Stepen iskorištenja postrojenja prikazanog na slici 2.7. Plin u turbini adijabatski ekspandira (od 3 . Energetski sistemi i planiranje STEPEN ISKORIŠTENJA PLINSKIH TE Proces u postrojenju s plinskom turbinom bez gubitaka može se prikazati u p−v dijagramu (slika 2. Plinovi koji su ekspandirali u turbini imaju temperaturu (T4 na slici 2. ter  13 .-a) ili u T−s dijagramu (slika 2.7-b).2. a toplina se dovodi u komoru za izgaranje uz konstantni tlak p2 . nizak je zbog velike količine topline koju odvode plinovi na izlazu iz turbine i zbog znatne energije koju treba utrošiti za kompresiju zraka. Osnovni proces u plinskoj turbini Od 1 do 2 zrak se adijabatski komprimira u kompresoru.7.. Slika. a termički stupanj djelovanja je omjer te razlike i dovedene topline.-b) odnosno: Q1  cp  T3 T2   kJ/ kg a odvedena toplina proporcionalna je površini 1-4-b-a . odnosno: Q2  cp  T4 T1   kJ / kg Korisna toplina je razlika tih toplina.Seminarski rad 2. a odvodi iz nje uz konstantni tlak p1 .7.) višu od temperature komprimiranog zraka (T 2).4 ). koji je jednak tlaku okoline.).2. kreće se između 12 i 26 %.8.

Z – zagrijač zraka Međutim. KI komora za izgaranje. S druge strane.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Slika.kompresor.). Slika. 2-'3-b-c dovedena toplina To dovodi do smanjenja dovedene i smanjenja odvedene topline. Shema postrojenja s plinskom turbinom i zagrijačem zraka K .9.odvedena toplina.9.2. nije moguće iskoristiti svu toplinu izlaznih plinova.2. potrebno je dovesti samo onu količinu goriva koja je potrebna za zagrijavanje zraka od temperature T4 do T3 (slika 2. Proces u plinskoj turbini sa zagrijačem zraka 1-4'-d-a . T -plinska turbina. stoga što je zagrijan zrak.8. jer se izlazni plinovi mogu koristiti za zagrijavanje zraka samo do temperature T 2 komprimiranog zraka. pa je termički stupanj djelovanja: T T ter  1 2 1 T3  T4 Termički stepen iskorištenja postrojenja sa zagrijačem zraka veći je od termičkog stepen iskorištenja bez toga zagrijača u svim slučajevima kada je T4>T2. Poboljšanje stepen iskorištenja može se postići kompresijom u više stupnjeva s hlađenjem između pojedinih 14 .

prikazan je proces u p−v dijagramu i T−s dijagramu. Proces u postrojenju s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom Kod ekspanzije u više stupnjeva plinovi se ponovo zagrijavaju dovođenjem goriva nakon djelomične ekspanzije...11. Ponovno zagrijavanje se vrši do najviše temperature procesa (T3). K3 . Sniženjem temperature zraka smanjuje se specifični volumen zraka ν što dovodi do smanjenja potrebnog rada kompresije koji je proporcionalan ∫νdp.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje stupnjeva..10.hladionici zraka.2. a na slici 2. T -plinska turbina. Z – zagrijač zraka Slika. 15 . H1. Shema postrojenja s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom i sa zagrijavanjem zraka K1.komora za izgaranje.. KI .12.2. H2 .10. Shema postrojenja sa tri stupnja ekspanzije prikazana je na slici 2.13. Slika. K2. Shema postrojenja sa tri stupnja kompresije prikazana je na slici 2.11. a prikaz procesa u p − v dijagramu i T−s dijagramu nacrtan je na slici 2.kompresori.

T2. Presjek gasno-turbinskog postrojenja 16 . Proces u postrojenju s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom i trostupanjskom ekspanzijom Slika.komore za izgaranje. K3 .Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Slika.kompresori.12.plinske turbine. KI2.14. Shema postrojenja s plinskom turbinom s trostupanjskom kompresijom i s trostupanjskom ekspanzijom te sa zagrijavanjem zraka K1. Z – zagrijač zraka Slika. KI1. T3 . K2.2.2.13. T1.2. KI3 .

pa i za postrojenje s dva vratila. Na taj način samo se na jednom od vratila mora održavati konstantni broj okretaja. Podjela kompresije i ekspanzije u dva ili više stupnjeva omogućava da se izbjegnu navedene poteškoće. plinova iz rafinerija nafte i kemijskih industrija). bilo u obliku tople vode ili bilo u obliku pare. koje ulaze u turbine u tekućem stanju. 2. U pepelu teških ulja ima naime soli. što otežava prilagođavanje promjenama opterećenja i povećava potrošnju goriva pri djelomičnom opterećenju. a za postrojenje s plinskom turbinom otvorenog sistema to vrijeme nije dulje od 20 – 30 minuta. a na ostalima se broj okretaja može mijenjati s promjenom opterećenja kako bi se postigao što bolji stepen iskorištenja. Osim toga izvedba s jednim vratilom nameće potrebu da svi kompresori i sve turbine rade s konstantnim brojem okretaja.12. Postrojenje jednostavne izvedbe (bez zagrijavanja komprimiranog zraka. Glavni je nedostatak plinskih turbina nemogućnost upotrebe ugljena kao goriva. Vanadij-pentoksid je glavni predstavnik uzročnika korozije.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Dispozicija prikazana na slici. Kao drugi nedostatak mogu se navesti poteškoće pri izgradnji jedinica većih od 15 MW (na jednom vratilu). 25-30% plinske. s jednostrukom kompresijom i ekspanzijom) traži niske investicije. Navedeni nedostaci plinskih turbina imaju svoje puno značenje kad se radi o izgradnji elektrana koje trebaju proizvoditi temeljnu energiju. a na ostalima po jedna turbina i po jedan ili dva kompresora. ali potrebna količina vode znatno je manja (u odnosu 5:1) od količine vode potrebne za hlađenje kondenzatora parne turbine iste snage. dolaze više do izražaja prednosti plinskih turbina nego njihovi nedostaci.. što olakšava nadzor nad postrojenjem i ima za posljedicu da je površina potrebna za izgradnju postrojenja s plinskom turbinom manja od površine potrebne za postrojenje s parnom turbinom iste snage. Uzdržavanje tog filtera neusporedivo je jednostavnije od pripreme vode za kotlove. te praktički ne traži vode za hlađenje (osim za hlađenje ulja za regulaciju i za mazanje). Postrojenje s plinskom turbinom vrlo je pogodno za energetsko korištenje otpadnih plinova u industriji (grotlenih plinova visokih peći. Čak je i upotreba teških ulja kao goriva ograničena na temperature koje nisu znatno više od 600 C. Vrijeme potrebno za stavljanje u pogon iz hladnog stanja postrojenja s parnom turbinom iznosi i nekoliko sati. tamo se talože i izazivaju koroziju lopatica turbine.3. zahtijeva vrlo dugo vratilo i dovodi do konstruktivnih poteškoća. što predstavlja nekoliko puta (i desetak puta) manje jedinice od onih koje se mogu postići parnim turbinama. pa se može upotrijebiti postrojenje s plinskom turbinom jednostavnije izvedbe koja radi s relativno niskom maksimalnom temperaturom. 17 . omogućava vrlo brzo stavljanje u pogon i lako održavanje postrojenja. Međutim. sa tri kompresora i tri turbine na istom vratilu. U tom slučaju postrojenje ima dva ili tri vratila: na jednom od njih je generator s jednom turbinom i jednim kompresorom. Postrojenje s plinskom turbinom smješta se u jednoj prostoriji. kad treba izgraditi rezervne elektrane ili vršne elektrane za manje područje. OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU PARNIH I PLINSKIH TERMOELEKTRANA Priprema vode za napajanje kotlova u postrojenjima s parnim turbinama zahtijeva znatne uređaje. Za pogon postrojenja s višestrukom kompresijom potrebna je određena količina vode za hlađenje zraka. Plinska turbina može se upotrijebiti i za kombiniranu proizvodnju električne energije i topline. odnosno od približno 40 MW (na dva vratila). troškovi za gorivo nemaju presudni utjecaj. Osim ovih prednosti i nedostataka postoje još i: 1) parne termoelektrane imaju veći stepen iskorištenja (korisnost): ~40% parne.2. koji potpuno otpadaju u postrojenjima s plinskim turbinama ili su zamijenjeni filtrima za zrak u područjima u kojima u zraku ima znatnih količina prašine. Zbog malog trajanja iskorištenja rezervne ili vršne elektrane.

kod plinskih termoelektrana može se javiti problem opskrbe gorivom: . KOMBINIRANE PLINSKO-PARNE TERMOELEKTRANE (kombi TE) Osnovna ideja: otpadna toplina na izlazu iz plinske turbine iskorištava se za zagrijavanje vode – pripremu pare koja pokreće parnu turbinu. plinske termoelektrane su ekološki prihvatljivije: ispuštaju manje količine štetnih plinova. energije redovito su manji za parne termoelektrane. 2.u varijanti kad se koristi ukapljeni plin. potrebni su dugoročni ugovori s isporučiteljem (vrlo često samo jednim). a razvojem tehnologije se očekuje dostići do 60% moguće je više varijanti ovisno o brojun generatora i načinu povezivanja turbina: 1) Multi-shaft (slika 5. plinske termoelektrane brže ulaze u pogon i fleksibilnije su u radu: moguća je brža promjena snage. Opšti prikaz kombinovane plinsko parne turbine 18 .2.15. ali su troškovi (cijena plina) znatno veći.4. trenutno je to nešto više od 50%. plinske termoelektrane imaju manje troškove pokretanja i zaustavljanja.) a) po jedna plinska i parna turbina na zajedničkoj osovini. ovog problema nema. Na taj način povećava se ukupni stepen iskorištenja. s jednim generatorom Slika.3. . svaka pokreće svoj generator b) dvije (ili više) plinskih turbina i jedna parna turbina 2) Single-shaft (slika 5. troškovi goriva po jedinici proizvedene el.Seminarski rad 2) 3) 4) 5) 6) 7) Energetski sistemi i planiranje izgradnja parnih termoelektrana je skuplja (~2:1) i duže traje.2. pogotovo ako se radi o termoelektranama na ugljen (~1:2).) a) po jedna plinska i parna turbina.3.3.u slučaju da se plin dovodi plinovodom.

U okviru kontejnera .2. te hladnjak ulja i ispušni cjevovod zraka iz turbine. Na taj način se dobiva jedna cjelina koja se može montirati u radionicama proizvođača sa povezivanjem na modul zagrijača zraka na mjestu ugradnje.kontejnera .a dijelom na kontejneru.40 ft .Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Slika.2. Single-shaft Koncepcija modula turbogeneratora je da se kompletna oprema ugrađuje dijelom unutar standardnog ISO .16.smješten je turbogenerator sa pripadajućom opremom a na konteneru su ugrađeni privodni kanali zraka sa usisnim filterom. Multi-shaft Slika. 19 .17.

Slijedi da je temperatura na izlazu iz međuhladnjaka: T3'=T2'-150=380....Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje 3...... Ako se sada jednačina (3..... te na osnovu toga iz tabela uzimamo da je za zrak   1.  3..... TERMODINAMIČKI PRORAČUN ZA TEORETSKI PARNI CIKLUS Proračun teoretskih veličina stanja radnog medija zraka 3..1 ......... TERMODINAMIČKI PRORAČUN PLINSKOG POSTROJENJA 3..... dobivamo izraz (3.. možemo odrediti preostale nepoznate parametre za dano postrojenje polazeći od jednačine stanja idealnog gasa..2) uvrsti u jednačinu 3... i ista iznosi: T2 '  530........ te sobzirom da je radni medij zrak..2  .....1. Usvajamo temperaturnu razliku za temperaturu na ulazu i izlazu iz međuhladnjaka 150[°C]..1.....3): p1  p 2 '    p 2 '  p1   p1     p2 '   1  1  T  1 T2 ' T  1 T2 ' T2 '  T1  K1   1     p1     p2 '   p2 '     p1  1 1   1   T1 T2 '  T2 ' T1 .4 možemo odrediti teoretsku temperaturu na izlazu iz kompresora K1... a stvarna vrijednost iste biti će dana u nastavku ovoga rada..3 iz izraza (3... Na osnovu usvojenih vrijednosti (tabela 1..... Jednačina adijabate:   p1 v1  p 2 ' v2 '  p2 '  v1    v 2 '  p1  p2 '  v1     p1  v2'    1   3.....  p ' K1   2   p2 '  K1  p1  8.75 [K] 20 ..) možemo.0 bar   p1  Ovo je dakle teoretska vrijednost temperature.....1. pa imamo p2=p3=const.. vrijedi za kompresor (K1): p1 v1  RT1 p 2 ' v2 '  RT2 p1 v1 T  1 p 2 v2 ' T2 '  3..1.1....3) na osnovu usvojenih vrijenosti u tabeli 1.....1..75 K  Pritisak na izlazu iz kompresora jedan (K1). Za međuhladnjak usvajamo da je pritisak kroz isti konstantan.

.......Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Sve što vrijedi za prvi stupanj kompresije.1....2.(3..5):  p6 ' T6'  T5   p5  1     ..1).3)... Proračun utrošenog rada na kompresoru za adijabatsko sabijanje Za kompresor K1 utrošeni rad za adijabatsku kompresiju je: p2 l t1-2  ....  3.70 K  Pritisak na izlazu iz kompresora dva (K2):  p ' K 2   4   p 4 '  K 2  p3  20..... v p  dp .2) i (3....0 bar   p3  Usvajamo da je pritisak konstantan na ulazu i izlazu iz izmijenjivača topline: p4 '  p5  20....  3..........4 Te slijedi da je temperatura na izlazu iz kompresora dva (K2) jednaka: T4 '  494.. pa vrijedi: T4 '  T3  K 2   1  ... usvajamo: P6'=1.. istom metodologijom možemo odrediti temperaturu na izlazu iz kompresora dva (K2)...  3. jednačine (3........ jednačina (3.......0 bar  Temperatura na izlazu iz izmijenjivača topline je dana zadatkom: T5=1350 [K] Pritisak na izlazu iz turbine.05 K  3.6 p1 21 ....................5 Temperatura na izlazu iz turbine je: T6'  644.....5 [bar] Istom metodologijom dobivamo temperaturu na izlazu iz turbine.

 3. 1  Ako uvrstimo jednačinu (3. na osnovu izraza (3.....p 1 v1  2 '  1  p1  1  1  p2'    p 1 v1   p1       p1   1     1     l t1-2' p    p1  v1   p2 '       p1   1  p2  1  1    1   ......  3.....9) možemo izračunati uloženi rad za adijabatsku kompresiju 3-4':  l t3-4'   R  T3   p 4 '       p3   1   1     1   .. za adijabatsku kompresiju 1-2':  kJ    kg  l t1-2'  238....6) dobivamo jednačinu (1.......7  .0[kg/s] dobivamo: Lt1-2'  1..824  A rezultat je negativan zbog toga sto se radi o uloženom radu.. možemo odrediti dobiveni rad na turbini za adijabatsku ekspanziju od 5-6':  l t5-6'   R  T5   p6 '       p5   1    1    1   ................10   kJ    kg  l t5-6'  709.....Seminarski rad v p   Energetski sistemi i planiranje 1  1 p v1 p  3.0 [kg/s] dobiveni rad na turbini je: 22  1  ......12  Na osnovu usvojenog masenog protoka 5.292 kW  3..... a sobzirom da je za zrak R=287[J/kgK]......  3..........2'  ......458 Na osnovu usvojenog masenog protoka 5..3...... Proračun dobivenog rada na turbini za adijabatsku ekspanziju Na osnovu gore izvedene jednačine za adijabatski rad kompresora. Na osnovu usvojenog masenog protoka 5.p 1 v1  p1  l t1-2'  1     R  T1   p 2 '       p1   1   1      1  1 1      1  1 p   p1   .8 Te na osnovu jednačine (3..... slijedi da je uloženi rad za sabijanje zraka..194 MJ  Za kompresor K2 možemo istom analogijom.....p 1 v1  p  dp  .....0 [kg/s] dobivamo: Lt3-4'  572.8).8): 1 p2 1 1 l t1...1...7) u (3......9   kJ    kg  l t3-4'  114 .....

114.2.458  Odnosno za usvojeni maseni protok.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Lt5-6'  3. te s obzirom da su usvojene veličine za stepen iskorištenja kompresora (K1 i K2) i turbine.1. Proračun stvarnog utrošenog rada na kompresoru za politropsko sabijanje radnog medija (zrak) Za kompresor K1 utrošeni rad za politropsku kompresiju je: l t1-2  l t1-2'   K1  kJ    kg   .2. Prvo je potrebno odrediti temperaturu na izlazu iz kompresora K1 i to na osnovu poznatog utrošenog rada i usvajanjem eksponenta politropske kompresije nK1=nK2=1.07  kJ   kg  0.0 [kg/s]. slijedi: Lt1-2  -1.5 23 .332 kW  3.392  Na osnovu usvojenog masenog protoka 5. Proračun dobivenog rada na turbini za politropsku ekspanziju radnog medija (zrak) Stvarni.2.2. 5. TERMODINAMIČKI PRORAČUN ZA STVARNI PARNI CIKLUS 3. kao i za kompresor.54561 MW  Rezultat je pozitivan zbog toga što je riječ o korisnom (dobivenom) radu uslijed ekspanzije na turbini. dobiveni rad na turbini možemo odrediti.88    68.88   . slijedi: Lt3-4  -650. Proračun stvarnih veličina stanja radnog medija (zraka) Na osnovu poznatih veličina stanja za teoretski radni ciklus.235 Odnosno za usvojeni maseni protok.0 [kg/s].2.26196 MW  3.3.271. 3.357 MW  Za kompresor K2 utrošeni rad za politropsku kompresiju je: l t3-4  l t3-4'  K 2  kJ    kg   . na osnovu izračunatog rada za adijabatsku ekspanziju i stepena korisnosti turbine: l t5-6  l t5-6'  T  kJ    kg  l t5-6  652.130. 5. možemo odrediti stvarne veličine stanja radnog medija.0 [kg/s] dobiveni rad na turbini je: Lt5-6'  3.391 kJ   kg  0.

Seminarski rad T2  Energetski sistemi i planiranje  n K1 .1  lt12   p  ..75 [K] Te na osnovu jednačine (3.1  lt 34   p  .. odnosno:  p '  p  K1   2    2   p1   p1   p2  K1  p1  8.....0 bar  Temperatura na izlazu iz izmijenjivača topline je dana zadatkom: T5=1350 [K] 24 ....41 K  Nakon prvog stupnja kompresije....n K1R  1 .. 3    p4   . radni medij odlazi u međuhladnjak gdje se vršiu odvođenje topline... 1    p2   ....66=380...11).... ali sada za drugi stupanj kompresije...42[°C].0[bar]=const..n K2 R  1 ...0 bar  1 Te je temperatura na izlazu iz kompersora (K ) T2  630........  nK 1 1 nK 1    Pritisak na izlazu iz kompresora (K1) je isti i za adijabatsko i za politropsko sabijanje radnog medija (zraka)....97 K  Usvajamo da je pritisak konstantan na ulazu i izlazu iz izmijenjivača topline: p 4  p5  20.  n K 3 1 nK 4    Pritisak na izlazu iz kompresora dva (K2) je isti i za adijabatsko i za politropsko sabijanje radnog medija (zraka).. Pa slijedi da je temperatura na izlazu iz međuhladnjaka: T3=T2-249... odnosno:  p  K 2   4   p4  K 2  p3  20. Zbog pojednostavljenja proračuna usvoja se da je pritisak na ulazu i izlazu iz međuhladnjaka konstantan (iako u stvarnim procesima postoji pad pritiska). pa slijedi: P3=p2=8.... Usvajamo temperaturnu razliku za temperaturu na ulazu i izlazu iz međuhladnjaka 182..... možemo odrediti temperaturu na izlazu iz kompresora dva (K2) i ista iznosi: T4   n K2 ..0 bar   p3  2 Te je temperatura na izlazu iz kompersora (K ) T4  573....

5[bar]...73 K  3..13).2. Te na osnovu ovoga možemo proračunati maseni protok izduvnih gasova i on iznosi: mIG=5. 5   p6  ..n T R  1 . usvajamo pritisak 1.5[bar] Zbog gubitaka u izmijenjivaču toplote. Temperatura produkata sagorijevanja na izlazu iz izmjenjivača topline TIG2=880[K].899.  kgK  Specifična topline možemo usvajamo iz tablica C PRM  1005.0    1350  573.11)...Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Pritisak na izlazu iz turbine.0   J   kg   1005.... Usvajamo da je temperatura produkata sagorijevanja na izlazu iz komore T IG1=1500 [K]. da nema nikakvih gubitaka pritiska...568.1  lt 56 T6    p ..... na osnovu jednačine (3.. Temperatura na izlazu iz turbine se može odrediti analogno izrazu (1.... te na osnovu usvojenog stepena politropske ekspanzije (nT=1.2) je: T6  701... Proračun potrebne količine topline u izmjenjivaču topline Potrebna količina topline u izmjenjivaču je:  QIT  m RM C PRM  T5 4  J   . usvajamo: P6=1.. radi jednostavnosti proračuna. dok kroz ostale izmjenjivače topline usvajamo.7[kg/s] 25 .    nT 1 nT     Temperatura na izlazu iz turbine....5[bar].0  QIT  3. i to na sledeći način:  n T ...46  W    s   kgK  QIT  5.97   K   3.4.8996 MW  Potrebna količina topline se dobiva iz komore za sagorijevanje. uz pretpostavku da je pad pritiska u izmijenjivaču 0.

odnosno na izlazu iz rekuperatora smo već ranije odredili. Ukupnu razmijenjenu količinu topline u međuhladnjaku dobivamo na osnovu poznatog masenog protoka radnog medija. Proračun količine topline u zagrijaču zraka 26 .Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Proračun razmijenjene količine topline u rekuperatoru 3. a na izlazu tw2=40[°C] 3.6.345  J    30 C   kgK  4187   kg    s   16.021.255 MW  3.2.35 Iz navedenog proračuna vidimo da svake sekunde imamo 14. pa slijedi da je:  J   kg    1005.0  Na raspologanju imamo kolicinu topline od 1. specificni toplotni kapacitet vode CW=4187[J/kgK] QR mw   C w  T  J   s 2053869. Količina toplote koju radni medij (zrak) preda grejanom fluidu (voda) je:  QR m RM C PRM  T61 Temperaturu na ulazu.797  W  s     QR  1.2.761 MW  QR  5.3511611  kg    s  mw  16.2. Radnom mediju se smanjuje temperatura od T 2=630.75[K]. Usvajamo da je temperatura vode na ulazu tw1=10[°C].Potrošač topline odnosno medij (voda) koji prima toplinu usvajamo tako da je DT=30[°C] i na osnovu toga dobijamo maseni protok vode kroz dati rekuperator.5. Proračun razmijenjene količine toplote u međuhladnjaku Međuhladnjak nam služi da nakon prvog stepena kompresije ohladimo radni medij (zrak) pri konstantnom pritisku.761.761[MW] koju mozemo iskoristi za zagrijavanje tople vode. Rekuperator nam služi da ohladi radni medij do temperature T1. Parametri : Temeperaturna razlika vode na ulazu i izlazu iz izmjenjivača DT=30[°C].7. što znači da možemo grejati jedan manji dio grada.583 W  Q MH  1. tj T6 do temperature na ulazu u kompresor T1. do temperatur ulaza u kompresor K1. Radni medij (zrak) se hladi od temperature radnog fluida na izlazu iz turbine. te slijedi:  Q MH  m RM C PRM  T2  3  1254513.02 [kg/s] tople vode.45  293  K   1. tj.41[K] do temperature T3=380.0  kgK    643.

Temperatura produkata sagorijevanja na ulazu u zagrijač zraka je TIG2=880[K]. Produkti sagorijevanja napuštaju zagrijač zraka sa temperaturom TIG2=350 [K].  QZZ  m IG CPIG  T  2. temepratura zraka koji dolazi u komoru za sagorijevanje je temperatura zraka sa zagrijača zraka i iznosi TZ2=740[K].Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Produkti sagorijevanja nakon izlaska iz izmjenjvača topline odlaze u zagrijač zraka.357 MW  PK 2  -650. Zbog moguće kondenzacije izduvnih gasova.9mIG temperatura zraka na ulazu u komoru iznosi TZ2=740 [K] 3. te na osnovu ovoga možemo dobiti količinu topline koja se razmjenjuje u zagrijaču zraka.92 . te će TIG  TZ i da je mZ  0. Proračun snage plinskog postrojenja Usvajamo stepen iskorištenja kompresora  K 1   K 2  0. QKS  mIG  CPIG   TIGul  TIGu 2   3. možemo odrediti potrebnu snagu kompresora (K1 i K2).8. nije moguće dodatno spuštanje temperature istih. da bi smo ostvarili dane parametre: PK 1  -1.0774  3. i poznati maseni protok radnog medija (zraka).9 MW  Sledeće što je potrebno odrediti jeste potrošnja goriva u komori za sagorijevanje.166.2.959.67 W  QZZ  2. izabrano gorivo je etan čija je gornja toplotna moć Hg=51. tj njegove toplotne moći i poznate (potrebne) količine toplote dovedene u komori za sagorijvenje.958 [kJ/kg].26196 MW  Ukupna utrošena snaga na kompresorima (K1 i K2) je: 27 .3. Proračun komore za sagorijevanje Da bi odredili kolika je količina goriva potrebna da se sagori u komori. usvojenog goriva. Stepen iskorištenja turbine je T  0. a to su temperatura na ulazu u kompresor (K1 i K2).899.332 kW  Nakon što smo odredili snagu koja se troši na kompresoru. a istu određujemo na osnovu stepena iskorištenja komore. te poznati kompresioni odnos i radni medij (zrak).96 MW  Na osnovu vrijednosti QZZ i kako nam je CpIG  CpZ.88 te za poznate parametre koji su vezani za kompresor.46 W  QKS  3. poznatog masenog protoka radnog medija. i to na osnovu poznate temperature na ulazu u turbinu. potrebno je odrediti snagu dobivenu na turbini. te slijedi: Bg  QKS  kg   0.7[kg/s].568. prvo je potrebno izabrati gorivo.077373526  H g  KS  s   kg   s  Bg  0. Temperatura zraka na ulazu u zagrijač je TZ1=293[K]. Količina produkata sagorijevanja koja je potreban da nastane u komori sagorijevanja je definisana na osnovu potreba izmjenjivača topline i iznosi mIG=5. te slijedi: PT  3. izlazu iz turbine.

007 MW  Te je stepen iskorištenje danog postrojenja: P   K  0.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje PK  PK 1  PK 2  -2.6154 PT Odnosno za pogon kompresora se koristi 38.91   kg  Te je termodinamski stupanj korisnosti:  TDPP  0.69   kJ  qdov  779.4.286. Proračun stepena iskorištenja plinskog postrojenja Stepen iskorištenja plinskog iskorištenja se može odrediti: qodv qdow Količina topline odvedena u rekuperatoru je: TDPP  1   J  qodv  C PRM   T1  T6   410.46 % snage koja se dobiva na turbini.869    kg   kJ    kg  qodv  410.394  W  PK  2.77  Količina topline dovedena u izmjenjivaču topline:  J    kg  qdov  C PRM   T5  T4   779.773.4733  TDPP %  47. 3.913.007.33 % 28 .

K2) u odnosu na stupnj kompresije Posmatramo promjenu izlazne temperature iz kompresora (K2).5.1: Slika 3.1) uočljivo da ako kompresioni odnos K1 raste tada i izlazna temperatura iz prvog stupnja kompresija (T2) rasete. 29 .Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje 3. tada je sa gore predstavljenog dijagram (slika 3. Mogućnosti povećanja stepena iskorištenja plisnkog postrojenja 3.1. Promjena temperatur u funkciji od kompresionog odnosa K1 i K2 Ako ukupni kompresioni odnos je konstantan (K=K1K2=20). ako ukupni kompresioni odnos držimo konstantan. te ako radni medij na izlazu iz međuhladnjaka ima konstantnu temperaturu. Promjena izlazne temperature kompresora (K1. slika 3. ali sa druge strane imamo da temperatura na izlazu iz drugog stupnja kompresije (T4)opada jer i K2 opada što je uočljivo iz jednačine (K=K1K2=20).5. a promjenom kompresionog odnosa (K1 i K2).1.5 imamo: T2  p2    T1  p1  T4  p4    T3  p3  n 1 n n2 1 n1   K1  n1 1 n1   K2  n2 1 n2 Te na osnovu ovih jednadžbi dobivamo sledeće dijagrame. na osnvu poznatog eksponenta za politropsku kompresiju n1=n2=1.

Slika 3. slika 3. Promjena temperature u funkcijei eksponenta politrope Sa dijagrama je jasno uočljivo da ako eksponent politrope raste.2.7. te promjenom eksponenta politropske kompresije od n1 i n2 i ako predpostavimo da kompresori imaju iste eksponente poltropseke kompresije n1=n2=1. tada dobivamo sledeć dijegrame za izlaznu temperaturu.2. 30 . te ako je K1=8 i K2=2. da raste i izlazna temperatura.1 – 1.5.2. K2) u odnosu na eksponent politrope Ako je kopresioni odnos (K=K1K2=20).Seminarski rad 3. Energetski sistemi i planiranje Promjena izlazne temperature kompresora (K1.5.

3. Slika 3.3.5. slika 3. što znači da sa manjim kompresionim odnosom K1 dolazi do manje potrebne topline (dovedene topline) radnom mediju u izmijenjivaču. tada dobivmo sledeći dijagram. Energetski sistemi i planiranje Promjena dovedena količine toplote iz komore za sagorijevanje u izmijenjivaču topline u odnosu na promjenu kompresionog odnosa K1 i K2 Ako je kompresioni odnos K=20. ta ako se kompresioni odnos K1 i K2 mijenjamo.3. 31 .Seminarski rad 3. Promjena količine dovedene toplote u funkciji od kompresionog odnosa K2 Sa dijagrama je jasno uočljivo da sa povećanjem kompresionog odnosa K 2 dolazi do smanjena razmijenjene količine toplote u izmijenjivaču.

slika 3. Slika 3. 32 . Energetski sistemi i planiranje Promjena dovedena količine toplote iz komore za sagorijevanje u izmijenjivaču topline odnosu na eksponent politropske ekspanzije Mijnjanjem eksponenta politropske kompresije dobivamo sledeći dijagram promjene dovedene količine topline u izmjenjivaču topline. Promjena količine dovedene toplote u funkciji od eksponenta politrope (n) Sa dijagrama je uočljivo da sa povećanjem eksponenta politropske kompresije dolazi do smanjenja količine toplote u izmijenjivaču topline.4..5.4.Seminarski rad 3.4.

5: Slika 3.Seminarski rad 3.5.5. Energetski sistemi i planiranje Promjena izlazne temperature iz turbine u funkciji od izlaznog pritiska Promjena izlazne temperature T6 možemo dobiti na osnovu ranije zapisane jednačine:  p T6  T5  6  p5 nT 1 nT    Te u odnosu na izlazni pritisak dobivamo sledeću funkcionalnu zavisnost.5.5. slika 3. 3. Promjena izlazne temperature iz turbine u funkciji od izlaznog pritiska Sa dijagrama je uočljivo da sa porastom izlaznog pritiska dolazi do porasta temperature T6. Promjena izlazne temperature iz turbine u funkciji od eksponenta politropke ekspanzije 33 .6.

Promjena izlazne temperature u odnosu na eksponent politropske ekspanzije 3.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Ako eksponent poitropske ekspanzije se mijenja pri konstantnom pritisku dobivamo sledeću funkcijonalnu zavisnost promjene temperature.7.6. Promjena termodinamskog stepena korisnoti plinsko postrojenaj u odnostu na stepen kompresije (K1 i K2) 34 .6.5. slika 3. Slika 3.

Promjena termodinamskog stepena iskorištenja u odnosu na kompresioni odnos K1 i K2 Uz pretpostavku da je ukupni stepen kompresije konstanta K=20. vezanu za povećanje termodinamskog stepena korisnosti. ali sobzirom na gore pomenutu jednačinu (K=K1K2).5. Dakle sa dijagrama se vidi da ako povećavamo kompresioni (K2) dolazi do povećanja ukupnog termodinamskog stepena korisnoti datog postrojenja . slijedi da je hTD=f(K1). temperatura na ulazu u kompresor je T1=293 [K]=const. te ako pretpostavimo da je pritisak i temperatura na izlazu iz turbine konstantan (T6=const.8.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Promjenom stepena kompresije.7. te obzirom da je K=const. dolazi do pada kompresionog odnosa (K2) sto ima za posljedicu smanjenje stupnja kompresije. slika 3. p6=const) i uz konstantnu temperaturu na ulazu u turbinu. Promjena termodinamskog stepena korisnoti plinsko postrojenaj u odnostu na stepen politrope kompresije 35 . Samo na privi pogled hTD nije u funkciji od K1. Sa druge strane imamo da ako povećavamo kompresioni odnos (K1). te uz promjenu kompresionog odnosa K1 i K2 na izlazu iz kompresora jedan i dva. Slika 3.7. dobijamo sledeću funkcionalnu zavisnost stepena iskorištenja hTD=f(K2). dobivamo sledeću funkcionalnu zavisnost. 3. a obzirom da je K2=K/K1.

5. slika 3.8) se vidi da eksponent politropske kompresije nema značajn uticaj na povećanje termodinamskog stepena iskorištenja datog postrojenja. sa dijagrama (slika 3. tada dobivamo sledeć dijegrame za termodinamski stepen iskorištenja datog postrojenja.9..5. Promjena termodinamskog stepena korisnoti plinsko postrojenaj u odnostu na izlazni pritiska iz turbine 36 . te promjenom eksponenta politropske kompresije od n1 i n2 i ako predpostavimo da kompresori imaju iste eksponente poltropseke kompresije n1=n2=1. tj tek nekih 2-3% za datu promjenu eksponenta politrope (1. te ako je K1=8 i K2=2. 3.8.8. Promjena termodinamskog stepena iskorištenja u odnosu na eksponent politropske kompresije Za razliku od stepena kompresije. Slika 3.7.1 – 1.11.7).Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Ako je kopresioni odnos (K=K1K2=20).

u radu su 37 . vidimo da je termodinamski stepen iskorištenja plinskih postrojenja jako mali i kreće se oko 45%.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje Na narednom dijagramu vidimo povećanje termodinamskog stepena iskorištenja postrrojenja u funkciji od izlaznog pritiska.9. Promjena termodinamskog stepena iskorištenja u funkciji od izlaznog pritiska iz turbine Sa dijagrama se vidi da sa smanjenjem izlaznog pritiska dolazi do povećanja termodinamskog stepena iskorištenja. Naravno..9. slika 3. 4. Slika 3. ZAKLJUČAK Na osnovu dobivnih rezultata tokom izrade ovoga rada.

hr/ 38 . Na kraju smo potvdili ono sto je već i bilo poznato. dolazi do povećanja termodinamičkog stepena korisnosti b) povećanjem kompresionog odnosa. sa kompresionim omjerom 40:1.uniri. S obzirom da se radi o dva kompresora (dvostepena kompresija). a držanjem ukupnog stepena kompresije konstantnim K=20.33 % . a samim tim i povećanjem K1 dolazi do samnjenja termodinamičkog stepena korisnosti. Pošto se u našem slučaju radilo od zraku kao radnom mediju čija je specifična toplotna moć CP=1005 [J/kgK]. imali smo povećanje stepena korisnosti za 8%. što bi sa ekonomske tačke gledišta bilo jako dobro i isplativo. te za obaranje pritisak u turbini do 1[bar] u odnosu na izlazni preitisak 1. Maksimalna temperatura kod modernih plinskih turbina kreće se do 1500[°C].energy.siemens. povećava se i termodinamički stepen korisnosti c) Povećanjem tempoerature na ulazu u turbinu.Literatura 1. I na tom dijagramu su uočljive promjene termodinamskog stepena iskorištenja i to za 2-3%. 4. Na narednom dijagramu je data promjena termodinamskog stepena korisnosti u odnosu na izlazni priotisak.Horlock . al sa druge strane bi smo imali neka druga ograničenaj tehničke prirode. Gledano teoretski. J. promjenom stepena kompresije (K1 i K2) za privi i drugi stepen kompresije. Cogeneration http://www. dok kodobaranja pritiska smo ograničeni izmijenjivačem topline (rekuperatorom). 2.H. .riteh.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje uvedena neka pojednostavljenja. Od ukupne količine topline dovedene radnom mediju (zrak). međutim za naš posmatrani slučaj uzeli smo manje vrijednosti kompresionog odnosa samo da bi smo pokazali funkcionalnu zavisnost termodinamičkog stepena iskorištenja plinskog postrojenja. a razlog tome jeste odvođenje toplote od radnog medija u međuhladnjaku. dobivali smo neko povećanje stupnja kompresije za 10% u slučaju da je K 1=5 i K2=4. te smo u nastavku grafičkog rada mijenjanjem određenih parametara pokušavali doći do povećanja termodinamičkog stepena korisnosti datog postrojenja. te s tim u vezi su i vrijednosti dobivenih količina toplote male. iskoristi se svega 47%. kao što je zanemarivanje pada pritiska u izmijnjivaču topline.com/hq/en/power-generation/gas-turbines/ http://www. te mogućnosti povećanja istog. Iz istog dijagrama smo vidjeli da smanjenjem stepena kompresije K2. Kada ne bi smo imali međuhladnjak termodinamski stepen kodisnotsti bi bio veći. ali sa druge strane postoje tehnička ograničenaj i određene prepreke. dolazi do povećanja termodinamičkog stepena iskorištenja Međutim temperaturu ne možemo povećavati iznad 1400 – 1500 [°C] zbog materijala. Na narednom dijagramu smo također prikazali mogućnosti povećanja stepena kompresije promjenom eksponenta politropske kompresije.5[bar] koji smo zadatkom zadali. 3. Advanced Gas Turbine Clyce David Flin. kod plinskih turbina moguće je postići veoma veliki stepen iskorištenja ( do 60%). a to je: a) smanjenjem izlaznog pritiska. te samim time bi i termodinamski stepen korisnosti bio još manji od onoga koga smo mi dobili TDPP %  47.

com/products_and_services/ 7. Umihanić Hali 2010 godina 39 . Seminarski rad iz Turbomašina II.ge-energy.hr/ 6. http://www.Seminarski rad Energetski sistemi i planiranje 5. http://www.fsb.unizg.