TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠA

Dr.sc. Ivana Ujević
Institut za oceanografiju i ribarstvo
Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša
Nacionalni referentni laboratorij za morske biotoksine

OPASNE TVARI U ŠKOLJKAŠIMA
• TEŠKI METALI
• ORGANOHALOGENI SPOJEVI

• PRIRODNI TOKSINI ili BIOTOKSINI:
▫ DSP (Diarrhetic Shellfish Poisoning – DSP) trovanje
školjkašima – probavne smetnje
▫ PSP (Paralytic Shellfish Poisoning - PSP) trovanje
školjkama – paraliza
▫ ASP (Amnesic Shellfish Poisoning – ASP) trovanje
školjkašima – gubitkak pamćenja

• Biotoksini su termostabilni

TOKSIČNI FITOPLANKTON
• Alexandrium, PSP

• Dinophysis, DSP

• Pseudonitzchia, ASP

CVJETANJE MORA

rod dinoflagelati - Lingulodinium polyedrum, Vranjic

Noctiluca

KOMERCIJALNA VAŽNOST
ŠKOLJKAŠA

Izlovna
područja

• Kamenice
• Jakobove kapice
• Protejeve kapice
• Brbavice

Uzgojna
područja

• Dagnje
• Kamenice

UZGAJALIŠTE DAGNJI U MARINSKOM ZALJEVU

MONITORING ŠKOLJKAŠA
Plan praćenja kakvoće mora i školjkaša u RH
primjenjuje se od 2000.
Ministarstvo poljoprivrede

Provjera mikrobiološke kakvoće živih školjkaša
Provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalno
toksičnog planktona u morskoj vodi
Provjera moguće prisutnosti biotoksina (prirodni
toksini) u živim školjkašima
Provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živim
školjkašima

ANALIZE MORSKE VODE
• Temperatura morske vode (OC)

• Salinitet
• Otopljeni kisik
• Fitoplanktonski sastav - brojnost pojedinih vrsta

ANALIZE MEKOG TKIVA ŠKOLJKAŠA
• Metali: Ag, Cd, Hg, Pb

• E. coli
• Benzo(a)piren i dr. PAH
• Biotoksini: ASP, DSP, PSP

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
UZGAJALIŠTA I IZLOVNA PODRUČJA
NA SJEVERNOM JADRANU

ODABIR TOČAKA UZORKOVANJA
MORSKE VODE I ŠKOLJKAŠA
reprezentativne za šire područje

manji utjecaj dotoka s kopna
manja odstupanja
mišljenje EU komisije
uzorkuje se svaka 1-2 tjedna
način uzorkovanja (različite dubine, 2 - 4 kg)

UZGAJALIŠTA I IZLOVNA
PODRUČJA
NA SREDNJEM JADRANU

UZGAJALIŠTA NA JUŽNOM
JADRANU

LITERATURA
• KLINIČKA TOKSIKOLOGIJA
Zijad Duraković i suradnici, Grafos, Zagreb 2000
• OSNOVE ANALITIČKE KEMIJE
D.A. Skoog, D.M. West i F.J. Holler, Školska knjiga,
Zagreb, prvo izdanje, 1999.
• SEAFOOD AND FRESHWATER TOXINS,
Pharmacology, Physiology and Detection, Taylor
& Francis Group, Second Edition, 2008.
• MANUAL ON HARMFUL MARINE MICROALGAE,
G.M. Hallegraeff, D.M. Anderson and A.D. Cembella,
UNESCO Publishing, 2003.

• TOKSIKOLOGIJA – znanost koja se bavi
proučavanjem otrova i njihova djelovanja na živi
organizam i djelovanjem organizma na otrove
koji u njega dospijevaju

• TOKSIČNOST se najčešće izražava kao srednja letalna
doza LD50, odnosno kao ona količina otrova,
primijenjena jednokratno, koja u ispitivanom uzorku
izaziva uginuće 50% ispitivanih životinja.
• Nazivlje potječe iz grčkoga jezika:
TOXICON označava luk kojim su se odapinjale strijele
TOXEUMA je strijela,
TOXICOS otrov koji se stavljao na vrh strijele da bi ona
bila smrtonosna.

OTROV

– tvar koja svojstvima i količinom, unesena na
bilo koji način u organizam, djeluje kemijski ili
fizikalno-kemijski mijenjajući strukturu ili, i
funkcionalni sklad organa

Farmakologija
Toksikologija

TVARI:

– poželjni učinci

– nepoželjni učinci
JEDNOSTAVNE
elementarne tvari
kemijski spojevi

SLOŽENE
smjese
(homogene, heterogene)

JEDNOSTAVNE TVARI
• Elementarne tvari i kemijski spojevi imaju stalan
kemijski sastav
▫ Elementarne tvari su tvari koje se nikakvim
fizikalnim ili kemijskim postupkom na mogu rastaviti
na jednostavnije tvari (elementi: O2, Cl2, P4, Pb, Zn)
▫ Kemijski spojevi nastaju spajanjem dviju ili više
elementarnih tvari (CaCO3, HCl, NaOH, H2SO4, NaCl)

SLOŽENE TVARI
• Smjese se sastoje od više vrsta tvari i imaju promjenjiv
kemijski sastav
▫ Heterogene smjese se sastoje od čestica različitih
tvari vidljivih okom ili mikroskopom. Pijesak je
heterogena smjesa različitih minerala i gline.
▫ Homogene smjese sastoje se od više različitih tvari
čije se čestice ne mogu uočiti okom ili mikroskopom.
Zlatni nakit je homogena smjesa zlata, srebra, bakra,
platine i drugih metala, 14 karatno zlato sadržava
58,3 % zlata.

Štetni ili opasni učinci otrova na neki organizam mogu
biti povratni ili nepovratni.
Kod povratnih učinaka otrov blokira ili
ubrzava neki proces u organizmu. Smanjenjem
koncentracije otrova učinak slabi, a eliminacijom
otrova iz organizma učinak će prestati.

Nepovratni učinci – oštećeni organ ili dio
organa ne može se obnoviti. Primjer – jake
anorganske kiseline.

Interakcija otrova s kemijskim i morfološkim strukturama
organizma može se odvijati na nivou molekule, stanice, tkiva
ili organa.
A) ionska (slaba, polarna, reverzibilna
- Van der Waalsove sile među molekulama
Kemijska interakcija
B) kovalentna (atomska, jaka,
ireverzibilna - nepovratna)

- Interakcije elektrostatske prirode
Van der Waalsove sile, vodikova veza, ionske
veze
- Interakcije između atomskih skupina u molekuli,
između molekule i molekule te molekule i vode
-oko 20 puta su slabije od kovalentne veze
Dipol-dipol interakcija
δ +C=O δ-

δ +C=O δ-

Inducirani dipol-dipol
δ +C=O δ-

δ +C-H δ-

Ionske veze (reverzibilne):
1 . otrov + stanični enzimi
- inhibicija stanične funkcije
2. otrov + bjelančevine plazme
- poremećaj u ravnoteži elektrolita
- poremećaj acido-bazične ravnoteže
- poremećaj općeg stanja i probave
3. Interakcije otrova s lipidima stanice tj. stanične
membrane
- promjena strukture i funkcije membrane
4. Umetanje otrova između para nukleinskih kiselina
- greške u očitanju genskog koda
- mutacija, karcinogenost

Koordinativne kovalentne veze (irebverzibilne):

1. vezanje metala na aktivne kemijske skupine: sulfhidrilnu,
karboksilnu, fosfatnu i purinsku (dio molekule proteina,
enzima, nuklenskih kiselina)
→trajni prestanak funkcije ili destabilizacija nukleinske
kiseline
pr. Hg+ sulfhidrilne skupine
Većina otrovnih organskih spojeva se u organizmu
metabolički degradira do polarnih vodo topljivih netoksičnih
metabolita i izlučuje, dok se metali ne metaboliziraju te se
akumuliraju u organizmu →kronični toksični učinak.

2. organski otrovi + esencijalni elementi koji su dijelovi
enzima
- cijanidi + Fe u citokromoksidazi
- CO + Fe u hemoglobinu
- Pb→inhibicija ferokelataze (nemogućnost iskorištavanja
Fe u sintezi hema)

3. otrov + RNK ili DNK , molekularni kompleks osnova je za
kancerogeni ili mutageni učinak te nekrozu stanice

Interakcije pojačavanja učinka:
•Aditivne interakcije – dvije tvari imaju isti učinak
u organizmu, pa će rezultat zajedničkog djelovanja
tvari A i tvari B biti A+B
• Sinergističke interakcije – dvije tvari imaju isti
učinak, a zajednički učinak (kad su istodobno u
organizmu) biti će nekoliko puta veći od A+B
• Potencirajuće interakcije – tvar A ima učinak koji
kod tvari B nije uočen. Istovremenom primjenom
tvari A i B, djelovanje tvari A se pojačava

Neka tvar može biti lijek kod određene količine, a
povećavanjem količine jačaju štetni učinci, te ona
postaje otrov
Kuhinjska sol (NaCl), tvar nužno potrebna za
život, djeluje kao otrov kad se unosi u velikim
količinama akutno ili kronično. Svaka osoba
nije jednako osjetljiva na kuhinjsku sol kao
otrov. Zdrave osobe mogu podnijeti znatno
veće količine soli nego npr. osobe sa
smanjenom funkcijom bubrega.

IZVORI OTROVANJA
▫ Razvoj civilizacije potiče pojavu novih tvari, pa i onih
toksičnih obilježja, čak do 1000 novih spojeva
godišnje. Pojavljuju se pri proizvodnji lijekova,
kozmetičkih preparata, aditiva u hrani, pesticida,
proizvoda za čišćenje, bojenje i sl. prirodni toksini
• KUĆANSTVA (konc. octena kiselina, plin, neograničena
potrošnja sedativa, hipnotika i analgetika)
• 4 % svih nesreća na svijetu su trovanja

TOKSIKOKINETIKA (interakcija otrova s tvarima koje
unosimo u organizam) područje toksikologije koje
proučava slijedeće procese:
• Apsorpcija – kontakt otrova s organizmom i ulazak
u krvotok
• Raspodjela – interakcije s makromolekulama,
kemijske reakcije otrova (toksina) s bjelančevinama
• Skladištenje – odlaganje otrova u nekom dijelu
organizma
• Izlučivanje – odstranjivanje iz organizma, proces
koji vodi trajnom nestanku otrova iz organizma

APSORPCIJA - kontakt otrova s
orgamizmom i ulazak otrova u krvotok



preko kože
intramuskularno
apsorpcija dišnim putovima
apsorpcija preko probavnog sustava –
otrov mora proći kroz lipidne barijere u
krvotok. Apsorpcija ovisi o slijedećim
osobinama otrova: lipofilnost, topljivost u
probavnim sadržajima, stupnju ionizacije,
obliku u kojem otrov dolazi i učincima otrova

PROLAZ TVARI KROZ MEMBRANU PASIVNI PRIJENOS
• prijenos iz područja veće koncentracije tvari u područje
manje koncentracije
• ovisan o koncentraciji i elektrokemijskom gradijentu
• nema utroška stanične energije

Pasivan prijenos

Olakšana difuzija
- pomoću proteina prenositelja
-niz koncentracijski gradijent
- propuštaju samo određeni tip
molekula, (glukoza aminokiseline)

Aktivan prijenos
-stanična membrana je s citoplazmatske strane negativno nabijena, a s
vanjske pozitivno (membranski potencijal)
- kationi ulaze, anioni izlaze
- troši se energija

Endocitoza je način ulaska velikih molekula i mikroorganizama u stanicu.
Stanična membrana se uvrne u obliku mjehurića u kojem se nađe molekula ili
mikroorganizam.
Obrnuti proces (izbacivanje tvari iz stanice pomoću membranskih mjehurića
koji se stapaju sa staničnom membranom) naziva se egzocitoza.

DJELOVANJE OTROVA
Otrovi, toksične tvari ili otrovni spojevi mogu
djelovati:
- direktno, neposredno i dekstruktivno na tkiva,
kiseline, alkalije ili lužine, soli teških metala, fenoli
- inhibiranjem fizioloških procesa odgovornih za
normalno funkcioniranje stanice, fizikalno i
kemijsko inhibiranje (procesi oksidacije u stanici)
- teratogeno djelovanje, uzrokuje malformacije
kod novorođenčadi utječe na trudnoću i fetus

Podjela prema kemijskim svojstvima
• Podjela otrova prema kemijskim svojstvima:
▫ Metali
▫ Nemetali
▫ Ugljikovodici: alifatski – ravni ili razgranati lanci
atoma ugljika, prstenasti ili ciklički – atomi ugljika
vezani u prsten
▫ Alkoholi
▫ Fenoli
▫ Halogenidi
▫ Kiseline
▫ Proteini

SKUPINE BIOTOKSINA – prirodni toksini u
školjkašima



DSP
PSP
ASP
NSP
▫ Toksično djeluju na ljude, sisavce, ptice, ali nisu
toksični za školjkaše

Školjkaši se hrane filtriranjem morske vode
Fitoplankton proizvodi toksine

• DSP – Diarrhetic Shellfish Poisoning
– dijaretični otrovi školjkaša
- spojevi C, H, O
- Lipofilni spojevi, akumuliraju se u masnom
tkivu školjkaša, probavna žljezda
(hepatopankreas)
OA – okadaična kiselina
DTX – dinofizistoksin 1,2,3
PTX – pektenotoksin 1,2
AZA – azaspiracidi 1,2,3
YTX – jesotoksin, homo-YTX, 45-OH-YTX(45hidroksijesotoksin), 45 OH homo YTX (45hidroksihomojesotoksin)

OA – okadaična kiselina

– gastrointestinalne smetnje, smanjenje
apsorpcije hranjivih sastojaka, gubitak težine,
smetnje se osjete za pola do 3 sata nakon
konzumiranja i traju 3 dana
YTX – jesotoksin
– oštećenja jetre i srčanog mišića, kumulativni
efekt

METODE ODREĐIVANJA:
- Biološki test na miševima
- HPLC – Tekućinska kromatografija visoke
djelotvornosti
- LC-MS/MS – vezani sustav - tekućinska
kromatografija i masena spektrometrija

Tekućinski
kromatograf

LC-MS/MS, tekućinski kromatograf i maseni spektrometar

PROCJENA RIZIKA
1. Identifikacija opasnosti

2. Karakterizacija (opis) opasnosti
3. Procjena izloženosti
4. Definiranje rizika

PROCJENA RIZIKA
1. Identifikacija opasnosti
• epidemiološke studije,
• prednost – izbjegavanje eksperimentalnog
ispitivanja na životinjama
• nedostatak – djelovanje toksina na ljude
2. Karakterizacija (opis) opasnosti
• Kvalitativna i kvantitativna procjena štetnih
zdravstvenih učinaka, povezanih s različitim
agensima/toksinima
• Apsorpcija, raspodjela, skladištenje, izlučivanje,
akutna ili kronična toksičnost

3. Procjena izloženosti
• Informacija o vjerojatnom unosu potencijalno
toksičnih spojeva, koncentracija ili količina toksina,
vrsta hrane i količina hrane
• Često nedovoljne i neprecizne (djeca)
4. Definiranje rizika
• Kvantitativna procjena (uključuje mjernu
nesigurnost) toksina koja će vjerojatno izazvati
štetne učinke u ljudi koji su bili izloženi toksinu

DSP – Diarrhetic Shellfish Poisoning
– dijaretični otrovi školjkaša
1. Identifikacija DSP toksina
• 1970 Japan i Nizozemska
• Dominantni simptomi: probavne smetnje, mučnina,
povraćanje i bolovi u abdominalnom području
• Japanski znanstvenici su otkrili da je pojava
toksičnosti povezana s pojavom Dinoflagelata, rod
Dinophysis
• Slična trovanja školjkašima zabilježena su i prije, ali
nisu bila povezana s fitoplanktonskim sastavom

7 vrsta roda Dinophysis i nekoliko vrsta roda
Prorocentrum
• Okadaična kiselina je izolirana iz spužve Halichondria
okadai
2. Karakterizacija DSP toksina
Mehanizmi djelovanja DSP toksina
• informacije o toksikokinetici nedovoljne
• Nakon unosa 90 µg kg-1 OA u organizam miševa,
najveća količina (50 %) nađena je u probavnom
sustavu, 12 % u urinu, OA je izmjerena i u
moždanom tkivu, plućima, slezeni, jetri, žučnom
mjehuru, bubregu, želudcu, koži, krvi i mišićima)
• Inhibira protein fosfatazu 2A i protein fosfatazu 1

Protein fosfataze reguliraju metaboličke procese u
stanici, procese prijenosa tvari kroz staničnu membranu
3. Procjena izloženosti
Evidentirani slučajevi trovanja DSP toksinima
• Nakon 1970 DSP trovanja evidentirana su u mnogim
zemljama: Norveška, Švedska, Velika Britanija,
Belgija,Portugal,Čile, Španjolska, Italija, Grčka,
Francuska
• Nedostatak točnih podataka o unosu
• Primjenom MBA (mouse bioassay) ustanovljena je - MU
(mouse unit) minimalna količina toksina koja je
potrebna da uginu 2 od 3 miša mase 20 g, procijenjena
količina iznosi 4 µg OA ili 3,2 g DTX-1

• trovanja DSP toksinima koja su se dogodila u Japanu 1976
i 1977 - minimalna količina koja prouzrokuje simptome
DSP trovanja je 12 MU: 48 µg OA-ekvivalenata.
• Norveška, 1999 – HPLC analiza: 55 – 65 µg OAekvivalenata / 100 g tkiva školjkaša.

• Norveška, 2002, trovanje DSP toksinima nakon
konzumacije smeđih rakova, u kojima je LC-MS analizom
ustanovljena mala količina OA, DTX-1 i DTX-2, ali nakon
hidrolize u probavnoj žlijezdi je izmjerena 1050 – 1500 µg
OA-eq/100g tkiva (DTX-3)

4. Definiranje rizika
• Europska radna grupa (WG on Toxicology of Diarrheic
Shellfish Poisoning), 2001 : najmanja količina koja
prouzrokuje DSP simptome je 48 – 65 µg OA-eq/100 g
tkiva školjkaša,
48:60 kg (masa odrasle osobe)=0,8 µg kg-1
• WG primjenjuje faktor 3; 0,8/3 =0,2667 µg kg-1
0,2667 *60=16,0 µg/po osobi
• WG zaključuje da školjkaši namijenjeni konzumaciji
ne smiju sadržavati više od 160 µg kg-1 (OA, DTXs, PTXs)
(ukoliko prosječni obrok iznosi 100 g, ne smije
sadržavati više od 16 µg OA-eq)

• Nizozemska 1995., pojava trovanja dagnjama iz Irske
vrlo slično DSP trovanju, povraćanje, abdominalni grčevi,
mučnina, probavne smetnje, AZA – azaspiracidi
(identifikacija opasnosti)
• AZA 1 – 3
• Protoperidinium cressipes
•Karakterizacija opasnosti ne
inhibira protein fosfatazu 2A
Višestruki učinci narušavanja i
uništavanja staničnog “kostura” –
proteinske niti koje ispunjavaju
stanični prostor između staničnih
organela, određuje oblik stanice,
mehanička potpora

• Procjena izloženosti: Irska 1997., AZA trovanje,
oporavak nakon 2 – 5 dana, određena je količina koja
je izazvala trovanje kod ljudi 1,36 mg kg-1 tkiva
školjkaša
• Definiranje rizika:EU WG (2001.) uzimajući u obzir
informacije o stabilnosti AZA pri povišenoj
temperaturi procjenjuje da je dozvoljena količina
između 26 i 86 µg AZA/ osoba, uz faktor 3 iznosi 80
µg AZA kg-1 (u tkivu školjkaša)
• Druga procjena rizika iznosila je 50,1 – 253.3 µg /
osoba
• MDK za MBA = 160 μg AZAeq. kg-1
LC/MS = 80 μg AZAeq. kg-1

YTX – Yessotoxins
• otkriven je zajedno s OA
• 30 poznatih analoga
• Protoceratium reticulatum
• lančasta struktura
• nije inhibitor protein fosfataze
• ustanovljena je manja toksičnost kod peroralnog nego
kod intraperitonealnog tretmana pokusnih životinja
• MBA – kratko vrijeme preživljavanja
• MDK = 1 mg kg-1 od 2002
•MDK = 3,75 mg kg-1
od 2011

PRIRODNI BIOTOKSINI U ŠKOLJKAŠIMA



DSP
PSP
ASP
NSP
▫ Toksično djeluju na ljude, sisavce, ptice, ali nisu
toksični za školjkaše

ODREĐIVANJE DSP TOKSINA
1.BIOLOŠKI TEST NA MIŠEVIMA
- do 31.12.2014.
Toksini se ekstrahiraju iz homogeniziranog uzorka
hepatopankreasa (20 g) ili ukupnog mekog tkiva
školjkaša (100 g) otopinom acetona
Uginuće 2 od 3 cijepljena miša tijekom 24 sata znači
prisustvo jednog ili više toksina ove skupine i to u
količini većoj od dozvoljene:
160 µg kg-1 za OA, DTXs i PTXs,
160 µg kg-1 za AZA,
3,75 mg kg-1 za YTXs
(Zakon o veterinarstvu, NN br.82 2013.)

2. LC-MS/MS
Vezani sustav – tekućinski kromatograf s
masenim spektrometrom

2. Priprema ekstrakta
Svrha:
Što čistiji ekstrakt s
toksinima
bisusno vlakno

mišić zatvarač

hepatopankreas

blender – miješalica

Postupak:
– homogenizirano
tkivo (100g)

homogenizator

Ekstrakcija s metanolom
dodan
metanol

homogenizacija

centrifugiranje

metanol
+
toksini

metanol i
tkivo šk.

metanol

tkivo šk.

tkivo šk.

dekantiranje

metanol
+
toksini

+

tkivo šk.

filtriranje

Volumen injektiranja: 5 – 10 μL

MASENA SPEKTROMETRIJA
Molekule M :

Molekulski ioni M .+
fragmenti (ioni) m1+ m2.
spektar masa (zapis svih iona)

Odnos mase iona/e i relativnog sadržaja

spektar masa (zapis svih iona)

PRIPREMA STANDARDA
- OA grupa
Okadaična kiselina, OA
dinofizistoksini, DTX-1, DTX-2
esteri OA, DTX-1, DTX-2
pektenotoksini, PTX-1 i PTX-2
- Grupa azaspiracida
azaspiracidi, AZA-1, AZA-2 i AZA-3
- Grupa jesotoksina
YTX, homo-YTX, 45-OH-YTX, 45-OHhomo-YTX
- Grupa cikličkih imina
spirolidi, SPX i gimnodimin, GYM

KALIBRACIJSKI PRAVAC

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu
Regulation (EC) Nº 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying
down specific rules for on the hygiene of foodstuffs
PSP 800 μg kg-1
ASP 20 mg kg-1

OA, DTXs, PTXs 160 μg kg-1
YTXs 3,75 mg kg-1
AZA 160 μg kg-1
Regulation (EC) Nº 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 Laying
down specific rules for organization of official controls on
products of animal origin intended for human consumption

ASP – Amnesic Shellfish Poisoning
– otrovi školjkaša koji izazivaju gubitak pamćenja
-toksini topljivi u vodi
-Spojevi C, H, O, N
Simptomi trovanja školjkašima
- gubitak pamćenja (ometa neurotransmisijske mehanizme u
mozgu),dezorijentiranost, zbunjenost, glavobolje
- abdominalni grčevi, povraćanje, koma
- smrt je mogući ishod trovanja, nekoliko dana nakon
konzumiranja školjkaša

Glavni predstavnik ASP toksina je domoična kiselina
-trikarboksilna aminokiselina
-termostabiln toksin

- poznato deset izomera domoične kiseline
- Pseudonitzschia spp.
- mekušci (školjkaši, puževi glavonošci), rakovi,
- sisavci,ptice

- 1987, Princ Edward Island, Canada
- 107 osoba , akutno trovanje nakon konzumiranja dagnji,
smrt je nastupila kod 3 starijih ljudi
- izdvojeni su podaci za 10 starijih osoba (60-84 godine)
- smetnje su nastale nakon konzumiranja 60 - 295 mg DA u
obroku.
-Procijenjena dozvoljena količina DA je 1 mg DA/kg osobe,
sigurnosni faktor je 10 (zbog malog broja podataka); 0,1 mg
DA/kg osobe, za obrok od 100 g iznosi 60 mg kg-1, (za obrok
od 250 g iznosi 24 mg kg-1). Zbog dodatne sigurnosti 60 mg
kg-1 je podijeljen s 3, i dobivena je
NDK (ASP) = 20 mg kg-1

Coastal Toxin Killing Southern
California Wildlife
May 4, 2007

Uočeni bolesni i mrtvi pelikani, morski
lavova i dupini uz obalu južne Kalifornije,
povezani su s povišenim razinama toksina u
oceanu. Biolozi su izjavili da je to posljedica
trovanja
domoičnom kiselinom, koja se
nakuplja u školjkašima i ribama tijekom
cvjetanja algi, a kroz hranidbeni lanac
prelaze na ptice i druge životinje koje ih jedu.
Znanstvenici vjeruju da uništavanje okoliša,
kao što je prelov, onečišćenje i uništavanje
močvarnih područja, potiče cvjetanje algi i
stvaranje toksina. Pelikani kod kojih je došlo
do trovanja domoičnom kiselinom doslovno
su pali s mrtvi neba, navodi Međunarodni
centar za istraživanja i spašavanje ptica
(International Bird Rescue Research Center,
IBRRC).

Uginuli smeđi pelikani na
plažama južne Kalifornije,
nakon trovanja domoičnom
kiselinom

METODE ODREĐIVANJA:
- Biološki test na miševima
- HPLC – Tekućinska kromatografija visoke
djelotvornosti
- LC-MS/MS – vezani sustav tekućinska
kromatografija i masena spektrometrija

FIZIKALNE I KEMIJSKE METODE
Klasične i suvremene analitičke i biokemijske tehnike
• kromatografija (papirna, u tankom sloju, na stupcu),
• spektrofotometrija (UV/VIS)
• plinska kromatografija (GC)
• tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC)
• masena spektrometrija (MS)
• atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS)
• infracrvena spektrometrija (IR)
• nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Temelj: fizikalna i kemijska svojstva ispitivane tvari

Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti,
HPLC
High performance liquid chromatography
• Fizikalna metoda razdvajanja
– razdjeljivanje sastojaka uzorka izmedu stacionarne
i mobilne faze
– stacionarna faza čvrsta
– mobilna faza tekuća

Priprema uzorka
za HPLC analizu
(tekućinski kromatograf visoke djelotvornosti)
1. Ekstrakcija toksina iz tkiva
2. Pročišćavanje ekstrakta u kojem su toksini
3. Odabir metode na HPLC-u – svrha analize – koji je
toksin potrebno odrediti

1. Ekstrakcija
- izdvajanje toksina iz uzorka s pogodnim otapalom
Zahtjevi ekstrakcije:
• ekstrakcija u reproducibilnoj mjeri
• ekstrakt s minimalnom količinom pratećih tvari

Otopina za ekstrakciju bira se prema vrsti uzorka (tkiva),
ako je u uzorku:
• visoki sadržaj vlage
– organsko polarno otapalo: acetonitril,
metanol

• niski sadržaj vlage
– acetonitril + voda, metanol + voda
• visoki sadržaj masti
– organsko otapalo, bez polarnog karaktera npr.
dietilter, heksan

PRIPREMA UZORKA ZA HPLC ANALIZU
1. Homogenizacija tkiva (20 g)
2. Ekstrakcija otopinom metanol-voda (1:1)
3. Homogeniziranje
4. Centrifugiranje
5. Filtriranje
6. Pročišćavanje na krutoj fazi

1

2

3

4

1

5

+

6

– Pročišćavanje na krutoj fazi

HPLC ANALIZA

•mobilna faza: acetonitril, voda i trifluorooctena kiselina
•brzina protoka mobilne faze 1 mL/min.
•detekcija: UV područje 242 nm
•Vrijeme zadržavanja domoične kiseline 10 – 13 min
•Kalibracijski pravac
• Zakon o veterinarstvu – dozvoljeni maseni udio
domoične kiseline je 20 μg/g
mAU

II -

W

I:8

W

6
I:1

DA (12.859)

II +

c:\star\data###BOT_TEXT###2-20068_sibenik.run

File: c:\star\data###BOT_TEXT###2-20068_sibenik.run
Channel: 1 = 242 nm Results
Last recalc: 8.3.2006 12:18

4

3

6.464

9.700

1

3.647

2.624

2

X: 3.6472 Minutes
Y: 0.759 mAU
Peak Name:
Result: 0.000

0

Area: 2.85 mAU*sec
Width: 6.45 sec

-0
2.5

5.0

7.5

10.0

12.5

15.0
Minutes

Priprema standardnih otopina

1. Osnovna standardna otopina domoične kiseline
- γ (DA) =101,8 µg/mL
2. Potrebno je pripremiti standardne otopine:
γ = 1,0 µg/mL ; γ = 2,5 µg/mL ; γ = 5,0 µg/mL ;
γ = 10,0 µg/mL , V = 5 mL
Otopine za kalibraciju pripremaju se u odjernim
tikvicama volumena 5 mL.
Standardna otopina se dodaje pipetom u odmjerne
tikvice, te se nadopune deioniziranom vodom do
oznake.

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu
Regulation (EC) Nº 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying
down specific rules for on the hygiene of foodstuffs
PSP 800 μg kg-1

ASP 20 mg kg-1
OA, DTXs, PTXs 160 μg kg-1
YTXs 3,75 mg kg-1
AZA 160 μg kg-1

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu
Regulation (EC) Nº 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of
the European Parliament and of the Council of 29 April 2004
Laying down specific rules for organization of official
controls on products of animal origin intended for human
consumption

MDK

PSP – Paralytic Shellfish Poisoning
– paralitički otrovi školjkaša
Simptomi trovanja školjkašima :
- BLAGI SIMPTOMI: drhtanje usana, lica i vrata, osjećaj
bockanja u prstima, glavobolja, vrtoglavica, mučnina,
povraćanje
- UMJERENO TEŠKI SIMPTOMI: utrnulost ekstremiteta,
nesuvisli govor , krutost i nekoordiniranost pokreta, opća
slabost, usporeno disanje, ubrzan puls
- TEŠKI SIMPTOMI: mišićna paraliza, poteškoće u disanju,
paraliza respiratornog sustava može nastati od 2 – 12 sati
nakon konzumacije i rezultira smrću osobe
- spojevi H, C, O, N i S

Trajanje postupka zagrijavanja uzorka na navedenim temperaturama, da bi se
početna količina uzročnika smanjila na jednu desetinu

TOXIN NAME
Saxitoxin
Gonyautoxin-1
Gonyautoxin-4
Neosaxitoxin
Gonyautoxin-2
Gonyautoxin-3
Gonyautoxin-5
Gonyautoxin-7
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-2
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-3
Gonyautoxin-6
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-1
N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin 4
Decarbamoylsaxitoxin
Decarbamoylgonyautoxin-2
Decarbamoylgonyautoxin-3
Decarbamoylneosaxitoxin
Decarbamoylgonyautoxin-1
Decarbamoylgonyautoxin-4

SYNONYM

ABBREVIATION
STX
11α-sulfohydroxy-neosaxitoxin
GTX1
11β-sulfohydroxy-neosaxitoxin
GTX4
N1-hydroxysaxitoxin
NEO
11α-sulfohydroxy-saxitoxin
GTX2
11β-sulfohydroxy-saxitoxin
GTX3
N-sulfocarbamoyl-saxitoxin
GTX5 B1
GTX7
Epigonyautoxin-8
C1, epiGTX8
Gonyautoxin-8
C2, GTX8
N-sulfocarbamoyl-neosaxitoxin
GTX6, B2
C3
C4
dcSTX
dcGTX2
dcGTX3
dcNEO
dcGTX1
dcGTX4

• Karbamati (STX, NEO -neosaksitoksin, GTX 1,4)
• Dekarbamoili (dcSTX, dc-NEO, dcGTX2,3, dcGTX1,4)
•Sulfokarbamoili (B 1-2, C1-4 - SO32- i OSO32-)

Toxin

Relative
toxicity

Toxin

Relative
toxicity

STX
GTX 1
NEO
GTX 4
GTX 3
GTX 2
dcSTX
dcNEO

1
0.99
0.92
0.73
0.64
0.36
0.51
0.43

dcGTX 3
dcGTX 2
dcGTX 4
dcGTX 1
B2
B1
C 1,2
C3
C4

0.38
0.15
0.45
0.18
0.06
0.01
0.01
0.01
0.02

• Karbamati (STX, NEO -neosaksitoksin, GTX 1,4)
• Dekarbamoili (dcSTX, dc-NEO, dcGTX2,3, dcGTX1,4)
•Sulfokarbamoili (B 1-2, C1-4 )

SAKSITOKSIN
• najotrovniji neproteinski otrov
• 1957. god. izolirana toksična tvar u školjkama
• 1975. god. izolirani analozi (20)
otrovnost školjkaša – alge – dinoflagelati, Alexandrium
• akumulacija u školjkašima
• moguća prisutnost u rakovicama, zvjezdačama, plaštenjacima
Brzo se absorbira i rapodjeljuje putem krvi, te u vrlo kratkom vremenu
(1-2 sata) pojavljuju se simptomi trovanja

PSP toksini ekstrahiraju se 0,1 M otopinom klorovodične
kiseline iz mekog tkiva školjkaša .
Uginuće 2 od 3 cijepljena miša tijekom 1 sata
znači prisustvo jednog ili više toksina ove skupine u
količini većoj od dozvoljene Pravilnikom o higijeni
hrane životinjskog podrijetla, 800 µg kg-1
Alternativna metoda : AOAC International, Official
Method 2005.06 (HPLC)
AOAC - Association of Official Analytical Chemists

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu
Regulation (EC) Nº 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the
European Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying
down specific rules for on the hygiene of foodstuffs

PSP 800 μg kg-1
ASP 20 mg kg-1
OA, DTXs, PTXs 160 μg kg-1
YTXs 3,75 mg kg-1
AZA 160 μg kg-1
Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu
Regulation (EC) Nº 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of
the European Parliament and of the Council of 29 April 2004
Laying down specific rules for organization of official
controls on products of animal origin intended for human
consumption

Tekućinski
kromatograf

Acanthocardia
tuberculata

21.12.2008, Glas Istre , Šestero Rovinjaca otrovalo se morskim jajima
POTVRĐENO PARALIZIRAJUĆE TROVANJE ŠKOLJKAMA
Već nakon tridesetak minuta kod svih su se pojavili isti simptomi pa su sami došli na Hitnu pomoć *
Apeliramo na građane da ne jedu morska jaja i školjke koje se vade izvan područja u kojima se obavlja nadzor
školjkaša, rekla je voditeljica Epidemiološke službe dr. Vlasta Skopljak U mreže rovinjskih ribara uhvati se i pokoje
morsko jaje
Nakon što su pojeli sirova morska jaja, kod šest osoba pojavili su se isti simptomi - vrtoglavica,
povraćanje, slabost u nogama i smetnje vida. Voditeljica Epidemiološke službe županijskog Zavoda za javno
zdravstvo dr. Vlasta Skopljak potvrdila je da se radi o pet muškaraca i jednoj ženi iz Rovinja koji su u utorak na
rovinjskoj rivi pojeli morska jaja koja su se nalazila u ribarskim mrežama. Skopljak je naglasila da se morska jaja
jedu sirova i smatraju se specijalitetom. - Već nakon tridesetak minuta kod svih su se pojavili isti simptomi pa
su sami došli na Hitnu pomoć. U roku od dva sata sve tegobe i kliničke smetnje su nestale. U literaturi se ne
spominje da bi ovakvo trovanje moglo imati ozbiljnije posljedice po zdravlje. Iako nema razloga za paniku, ipak
apeliramo na građane da ne jedu morska jaja i školjke koje se vade izvan područja u kojima se obavlja nadzor
školjkaša, rekla je Skopljak. Uzorci morskih jaja odmah su upućeni na analizu u splitski Institut za
oceanografiju i ribarstvo. - U jajima je pronađen takozvani PSP biotoksin, odnosno utvrđeno je da se radi
o paralizirajućem trovanju školjkama (Paralytic Shellfish Poison) o čemu je odmah obaviještena i veterinarska
inspekcija. Koliko mi je poznato, dosad još nije bilo slučajeva trovanja morskim jajima, rekla je Skopljak.
Ravnateljica splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr. Ivona Marasović rekla je da su morska jaja
akumulirala alge koje proizvode neurotoksine te da na području Jadrana paralitično trovanje školjkašima dosad nije
bilo utvrđeno. Marasović je dodala da bi veterinarska inspekcija trebala zabraniti izlov morskih jaja.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potvrđeno je da će, nakon što iz splitskog instituta stignu
službeni nalazi da je uzorak pozitivan na PSP biotoksin, veterinarska inspekcija donijeti rješenje o zabrani izlova i
stavljanja u promet tih organizama na zapadnoj obali Istre. Također potvrđuju da kupnja morskih jaja direktno od
sakupljača nije dozvoljena. Po podacima Agencije za hranu, simptomi se kod trovanja javljaju unutar pola do dva
sata nakon konzumacije školjki, ovisno o tome koliko je otrova konzumirano. Pretežno su to neurološki simptomi i
uključuju osjećaj štipkanja, peckanja, otupljenost, pospanost, otežani govor i respiratornu paralizu. Ukoliko se
zaraženima pruži liječnička pomoć unutar 12 sati, dolazi do potpunog oporavka bez posljedica.
D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Rovinj

stx

dcstx

gtx2,3

gtx5

c1,2

Sampling data
2008
2009

06.Apr
09.Mar
22.Feb
09.Feb

26.Jan
29.Dec
17.Dec
0

100

200

300

400

500

Toxin concentration (μg STX eq.

600

kg-1)

700

800

- 2000 – 2009 g. analizirano je 3408 uzoraka:
- dagnji (Mytilus galloprovincialis), uzgajališta
- kamenica (Ostrea edulis), prirodne populacije
- jakovljevih kapica (Pecten jacobaeus), prirodne
populacije
- protejevih kapica (Flexopecten proteus),
prirodne populacije
- MBA, 12 uzoraka je sadržavalo PSP toksine
- HPLC-FLD, 11 uzoraka je sadžavalo PSP toksine

TETRODOTOKSIN
- neurotoksin brzog djelovanja
-nakupljanje: “pufferfish” (morsko prase - delikatesa - Japan, Koreja)
– prisutnost tetrodotoksina: gonade, jetra, crijeva, koža, ikra
– sadržaj: ženke (najviše u gonadama) > mužjaci
- Pretpostavlja se da otrov dolazi od bakterija roda Vibrio
Mehanizam djelovanja
– slično saksitoksinu
– smrtnost uslijed paralize respiratornih organa

Tetrodotoksin je snažan neurotoksin

Nađen je u:
- nekim tropskim ribama (puffer fish-otrovna kuglasta riba)
Vrlo je jak otrov, otprilike 1200 puta otrovniji od cijanida i
iznosi LD50 = 5 – 8 μg/kg.

Pretpostavlja se da jedna kuglasta riba
(puffer fish) može imati dovoljno otrova da ubije
tridesetak odraslih ljudi.
Ime su dobile po tome što se, kada se osjećaju
ugroženima, napuhnu i dva do tri puta više od svoje
uobičajene veličine. Također, mogu neovisno micati
očima, a mnoge mogu mijenjati boju i uzorak, ovisno o
okolini.
Trovanje obično nastupa konzumacijom nepravilno
pripremljene riblje juhe te od sirovog mesa.

NSP – Neurologic Shellfish Poisoning
– otrovi školjkaša koji izazivaju neurološke smetnje
brevetoxin

NSP
-Meksički zaljev
- jugoistočna obala USA
- New Zealand
SIMPTOMI
- mučnina, abdominalni bolovi, vrtoglavica, parestezija
(osjećaj trnjenja, bockanja, žarenja u rukama i nogama
zbog oštećenja perifernih živaca), simptomi se javljaju
nakon nekoliko minuta do jedan sat nakon konzumacije
školjkaša

Lagocephalus sceleratus

Lagocephalus
sceleratus

Kvalitativne i kvantitativne analitičke
metode
• identifikacija – odrediti koji je toksin u uzorku
• detekcija, – odrediti da li postoji toksin u uzorku
• Cilj:
određivanje toksičnosti i koncentracije toksičnih tvari
Klasifikacija analitičkih metoda:
– biološke metode, (“bioassays”)
– fizikalne
– kemijske metode
– metode vezanja dva reaktanta, (“binding assays”)

Nedostaci korištenja životinjskih modela
-mogućnost primjene bioloških metoda samo za tvari koje
proizvode biološki odgovor u živim organizmima i tkivima
-biološka varijabilnost:
- manja preciznost
- slabija reproducibilnost
- potreba ponavljanja pokusa
- cijena
- vrijeme
- prostor
- etička poimanja korištenja životinja i/ili njihovih tkiva
Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, broj
135/2006)

Tendencija:
klasične biološke metode primjenjivati samo ako nema
odgovarajućih alternativnih fizikalnih ili kemijskih
metoda

Godišnja proizvodnja školjkaša na Jadranu
Godina
Tona
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999

Godina
Tona
1415
2000
1837
2001
1336
2002
1269
2003
1294
2004
1666
2005
2518
2006
2227
2007

2390
4849
3099
2036
3195
3088
4132
3500

5000
4000
3000
2000
1000
0

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

bisusno vlakno

bisusno vlakno

mišić zatvarač

hepatopankreas

Dagnja, Mytilus galloprovincialis

mišić zatvarač

hepatopankreas

Jakobova kapica, Pecten jacobaeus

Kamenica, Ostrea edulis

PSP toxins profile in ascidian Microcosmus vulgaris (Heller,
1877) after human poisoning in Croatia (Adriatic Sea)
Romana Roje-Busatto, Ivana Ujević*
Institute of Oceanography and Fisheries, _Setali_ste I. Me_strovi_ca 63, 21000 Split, P.O. Box 500, Croatia
article info
Article history:
Received 2 October 2013
Received in revised form 30 December 2013
Accepted 31 December 2013
Available online 10 January 2014
Keywords: Paralytic Shellfish Poisoning Ascidian Microcosmus Adriatic Sea Human intoxication
HPLC-FLD

abstract
Toxins known to cause Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) syndrome in humans that can
have serious economic consequences for aquaculture were determined in ascidians of the
genus Microcosmus. Significant concentrations of toxins were confirmed in all tested
samples collected from the western coast of Istria Peninsula (Adriatic Sea, Croatia) when
six people were poisoned following the consumption of fresh ascidians. Several species of
bivalves that were under continuous monitoring had not accumulated PSP toxins although
they were exposed to the same environmental conditions over the survey period. In the
present study, HPLC-FLD with pre-column oxidation of PSP toxins has been carried out to
provide evidence for the first human intoxication due to consumption of PSP toxic ascidians
(Microcosmus vulgaris, Heller, 1877) harvested from the Adriatic Sea. Qualitative
analysis established the presence of six PSP toxins: saxitoxin (STX), decarbamoylsaxitoxin
(dcSTX), gonyautoxins 2 and 3 (GTX2,3), decarbamoylgonyautoxins 2 and 3 (dcGTX2,3),
gonyautoxin 5 (GTX5) and N-sulfocarbamoylgonyautoxins 1 and 2 (C1,2), while quantitative
analysis suggested STX and GTX2,3 as dominant toxin types and the ones that
contribute the most to the overall toxicity of these samples with concentrations near the
regulatory limit.
_ 2014 Elsevier Ltd. All rights reserved.

Molecules 2010, 15, 6835-6849; doi:10.3390/molecules15106835

molecules
ISSN 1420-3049
www.mdpi.com/journal/molecules
Article

Domoic Acid - A New Toxin in the Croatian Adriatic Shellfish Toxin Profile
Ivana Ujević 1,*, Živana Ninčević-Gladan 1, Romana Roje 2, Sanda Skejić 1, Jasna Arapov 1 and Ivona Marasović 1
1 Institute of Oceanography and Fisheries, Šetalište I. Meštrovića 63, 21000 Split, Croatia P.O. Box
500, Croatia
2 The Erasmus Mundus Master of Science in Marine Biodiversity and Conservation, Doverska 9,
21000 Split, Croatia
Author to whom correspondence should be addressed; E-Mail: ujevic@izor.hr;
Tel.: 385 21 408000; Fax: 385 21 358650.
Received: 31 August 2010; in revised form: 25 September 2010 / Accepted: 27 September 2010 /
Published: 8 October 2010

Abstract: This is the first study that presents concentrations of domoic acid detected in the
whole shellfish tissue from breeding and harvesting areas along the Croatian coast of the
Adriatic Sea during the period 2006 to 2008. Shellfish sample analyses after SAX cleaning
procedures, using a UV-DAD-HPLC system, showed the presence of domoic acid in four
species. The most prevalent of those species were the blue mussel (Mytilus
galloprovincialis), followed by European flat oyster (Ostrea edulis), Mediterranean scallop
(Pecten jacobaeus) and proteus scallop (Flexopecten proteus). Domoic acid, a potentially
lethal phycotoxin that causes amnesic shellfish poisoning (ASP), was detected for the first
time in January 2006 with the highest value of 6.5486 μg g -1 in whole shellfish tissue.
Pseudo-nitzschia spp. bloom events preceded these high domoic acid concentrations.
According to this study, retention of domoic acid in the blue mussel M. galloprovincialis is
more than 42 days. This investigation indicates the first presence of domoic acid in
Croatian shellfish, but in concentrations under the regulatory limit (20 μg g-1), therefore
shellfish consumption was not found to endanger human health.
Keywords: Amnesic shellfish poisoning (ASP); retention of domoic acid; mussels;
Pseudo-nitzschia; Adriatic Sea
OPEN ACCESS
Molecules 2010, 15 6836

year

No.
samples

No.
Positive
(MB)

% positive
(MB)

2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008

99 (July)
175
208
219
201
289
355
439
549

3
4
0
0
4
25
20
10
31

3.0
2.3
/
/
2.0
8.6
5.6
2.3
5.8

zone
North

Middle South

1
2
/
/
3
13
14
6
14

2
2
/
/
/
8
4
2
9

/
/
/
/
1
5
2
2
8

2000

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula
MIDDLE
Prdelj
Prosika
Šibenik 1
Šibenik 2
Šibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

+
+ +

2001
NORTH
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula
MIDDLE
Prdelj
Prosika
Šibenik 1
Šibenik 2
Šibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12
+
+

+
+

2004

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula

+

MIDDLE
Prdelj
Prosika
Šibenik 1
Šibenik 2
Šibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

+

+
+

2005

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH
Kanegra
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula

MIDDLE
Prdelj
Prosika
Šibenik 1
Šibenik 2
Šibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

+
+ +
+

+
+ + +
+ +
+

+

+
+

+

+

+ +

+
+
+

+
+
+ +

2006

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8

NORTH
Kanegra
Solaris
Solina
Rt Zub
Peruzula
P. Škojić
Raša

MIDDLE
Prdelj
Prosika
Šibenik 1
Šibenik 2
Šibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid

8 9 9 10 10 11 12

+

+

+

+

+
+

+ ++

+

+

+

+

+

+

+

+ +
+
+

2007

1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8

NORTH
Kanegra
Vabriga
Rt Zub
Peruzula
P. Škojić
Raša
MIDDLE
Prosika
Šibenik 1
Šibenik 2
Šibenik 3
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid
Bjejevica
Kuta
Brijesta

8 9 9 10 10 11 12

+

+

+
+

+

+

+
+

+

+

2008
NORTH
Kanegra Sav.
Vabriga SS
Rt Zub B2
Peruzula LIM
P. Škojić Medu
Raša
MIDDLE
Prosika Pirovac
Šibenik 1 B2
Šibenik 2 B1
Šibenik 3 Strm
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid
Bjejevica
Kuta
Brijesta

1 1 2 2 3 3 4 4 4 4 5 5
+
+
+
+

+
+

+
+

+

+

+

+
+

5 5 6 6 6 6

2008
NORTH
Kanegra Sav.
Vabriga SS
Rt Zub B2
Peruzula LIM
P. Škojić Medu
Raša
MIDDLE
Prosika Pirovac
Šibenik 1 B2
Šibenik 2 B1
Šibenik 3 Strm
SOUTH
Bistrina
Mali Ston
Usko
Sutvid
Bjejevica
Kuta
Brijesta

7 7 7 7 8 8 8 8 9 9 9 9 10 10 11 12
+
+

+

+
+

+

+
+

+

+

+
+

+

+

+

+
+

+

Month

ASP 2006 MIDDLE ADRIATIC
III
III
III
III
III
III
II
II
II
II
II
II
I
0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

Domoic acid (mg/kg)

5.0

6.0

7.0

PLANKTON
– organizmi manji od 2 cm koji naseljavaju vodeni stupac,
lebde u vodi ili raspolažu ograničenim mogućnostima kretanja, ovise o
gibanju vodenih masa (Hensen, 1887).
-mnogi planktonski organizmi mogu regulirati vertikalnu
poziciju i prelaziti vertikalne barijere (termoklina, piknoklina,
hloklina).

VAŽNOST PLANKTONA
• Autonomna, cjelovita zajednica organizama, koja ima svoje
proizvođače, potrošače i razgrađivače.
• Osnovu čine jednostanične biljke, koje posredno ili neposredno
služe za hranu svim planktonskim životinjama.
• Od planktonske zajednice u ishrani zavisi duboki bental koji nema
sve uvjete cjelovite zajednice, jer mu nedostaju biljni organizmi.
• Povećanje tjelesne površine kod biljnog planktona omogućuje bolje
upijanje hranjivih soli čime dolaze u povoljniji položaj obzirom na
ishranu.

Fitoplankton
- Jednostanični autotrofni organizmi, stvaraju organsku
tvar fotosintezom.
- Najznačajniji proizvođači organske tvari u morskoj
sredini, temelj trofičke piramide.

Zooplankton
- Važna karika u hranidbenom lancu morskog ekosustava, jer
predstavljaju vezu između fitoplanktona s jedne strane, te
veće frakcije zooplanktona, bentoskih beskralježnjaka,
ličinki riba itd.
- Zooplankton je važna karika u prijenosu energije na više
trofičke razine (mikrozooplankton može konzumirati do
70% dnevno fitoplanktonske proizvodnje).

Bakterioplankton
- Heterotrofne bakterije, autotrofne cijanobakterije
(modrozelene alge), stanice nemaju pravu jezgru
- Dugo se smatralo da je uloga bakterija u morskom ekosustavu
samo razgradnja organske tvari. Početkom osamdesetih
prošlog stoljeća utvrđeno je da većinu otopljene organske
tvari u morskoj sredini (najveći dio izlučuje fitoplankton)
koriste heterotrofne bakterije, koje služe za hranu
heterotrofnim nanoflagelatima i cilijatima, a njima se hrane
kopepodi preko kojih se dalje nastavlja hranidbeni lanac.

PROSTORNA I SEZONSKA RASPODJELA
FITOPLANKTONA
Vertikalna (dubinska) raspodjela planktona
Autotrofni plankton – eufotska zona (do cca. 200 m),
Nejednolika vertikalna raspodjela - utjecaj prejakog svjetla,
nedostatak hranjivih soli, utjecaj struja
Heterotrofni plankton – slična raspodjela, iako ne ovisi o svjetlu, ali
ovisi o hrani.

Horizontalna raspodjela planktona
- Bogatija područja bliža obali ( za autotrofni plankton – vezano uz
hranjive soli, heterotrofni plankton - prati hranu).
- upwelling područja
- krpasta raspodjela – morske struje
SEZONSKA RASPODJELA
Sezonska kolebanja biomase, sukcesije vrsta

FITOPLANKTON – biljna komponenta planktona, jednostanične
alge, javljaju se pojedinačno ili u kolonijama, sposobne stvarati
vlastitu organsku tvar fotosintezom.
Glavne şkupine:

Dijatomeje
Dinoflagelati
Kokolitoforine
Silikoflagelati
Modrozelene alge
Proklorofita
≪Mikroflagelati≫

(Bacillariophyceae)
(Dinoflagellata)
(Coccolithophores)
(Silicoflagellata)
(Cyanophyta)
(Proclorophyta)
(“Microflagellata “)

Fitoplanktonski organizmi su u pravilu autotrofni, ali neki mogu
privremeno biti heterotrofni, odnosno stvaraju organsku materiju
koristeći otopljenu organsku tvar (osmotrofi) ili organsku tvar u
obliku čestica (fagotrofi).
Fitoplanktonski organizmi imaju veću gustoću od vode (zbog
skeleta građenog od Si, Ca i celuloze), pa zbog toga tonu.
Održavanje planktona u stupcu vode postiže se gibanjem vode,
morfološkim karakteristikama fitoplanktona (razni nastavci),
fiziološkim stanjem fitoplanktona.

DIJATOMEJE ili KREMENJAŠICE (Bacillariophyceae,
Diatomeae)
- visoke geografske širine, obalna područja umjerenog
pojasa, upwelling zone (nagle promjene, značajne fluktuacije)
- silikatne (kremene) ljušturice
- nemaju bičeve

Pseudonitzschia spp. (ASP, domična kiselina)

DINOFLAGELLATA
5 μm - > 2 mm
- more, bočata i slatke vode
- pokretni i nepokretni oblici, pojedinačne st., lanci pseudokolonije
- autotrofna i heterotrofna (saprofitska, parazitska, simbiontska )
ishrana

Alexandrium tamarense (PSP, saksitoksin)

Dinophysis acuminata
Dinophysis caudata
Dinophysis fortii
DSP (OA, DTXs)

OPASNE FITOPLANKTONSKE CVATNJE (HAB)
U umjerenim se područjima uobičajena fitoplanktonska cvatnja odvija u
proljeće i tijekom jeseni.
Sezonski ciklus fitoplanktona u umjerenom području - proljetni
maksimum, ljetni minimum, jesenski maksimum, zimski minimum.
EUTROFIKACIJA (prirodna i antropogena) – obogaćivanje vodenog
stupca hranjivim solima (N,P) koje pogoduju rastu primarne
proizvodnje, odnosno rastu fitoplanktona.
Prirodna eutrofikacija – sredina se postupno prilagođuje.
Antropogena – prebrza, te se sredina zbog naglih promjena teško može
prilagoditi.
MONOSPECIFIČNA FITOPLANKTONSKA CVATNJA – pojava cvatnje u
kojoj prevladava samo jedna ili dvije vrste fitoplanktona

Proljeće –mala biomasa zooplanktona, zbog čega raste primarna
proizvodnja

Ljeto – porast biomase zooplanktona, zbog čega pada primarna
proizvodnja
RED-TIDE cvatnja (crvena plima) monospecifična cvatnja koja zbog
visoke gustoće fitoplanktonskih organizama izaziva obojenje mora ili
vode (uočena još u biblijsko vrijeme). DARWIN prvi put ovu pojavu
stručno opisao 1832 godine.
Posljedice : hipoksija ili anoksija, pomor morskih organizama,
toksične cvatnje

Noctiluca scintillans

Red tide Noctiluca scintillans, južni Jadran

Posebna vrsta neuobičajenih cvatnji su sluzave cvatnje ili tzv.
“mucillagine”.
Neugodna posljedica takvih cvatnji su velike sluzave naslage
(glikoproteini i saharidi) na površini ili sluzavi oblaci u vodenom
stupcu. Sluz u vodenom stupcu poput fine mreže zadržava različite
organizme, kao i sve ostale čestice u morskoj vodi, te zbog procesa
razgradnje ispliva na površinu. Pretpostavlja se da su najčešći
uzročnici sluzavih cvatnji dijatomeje, koje tijekom diobe proizvode
velike količine sluzi, ali postoji sumnja i za neke druge vrste.
Sluzave su cvatnje poznate iz davnina, ali u novije su vrijeme učestale.
Pojava karakteristična za Jadran.