www.upb.

ba

Nezvanino preieni tekst

("Slubene novine FBiH", br. 3/03,
18/04, 5/05 i 13/05
Na osnovu l. 4, 9, 23. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02,
13/03 i 19/03), l. 47. i 69. Zakona o bankama ("Slubene novine Federacije BiH", br.
39/98, 32/00, 48/01, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03) i lana 35. i 36.. Zakona o
spreavanju pranja novca ("Slubeni glasnik BiH, broj 29/04), Upravni odbor Agencije
za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O MINIMALNIM STANDARDIMA AKTIVNOSTI BANAKA
NA SPRJEAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA
I Uvodne odredbe
lan 1.
Ovom odlukom se blie propisuje minimum obima, oblika i sadraja aktivnosti
banaka za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
lan 2.
Banke su dune da u pisanom obliku imaju Program za provoenje aktivnosti iz
lana 1. ove odluke odnosno za upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja
terorizma te provoenje adekvatnih kontrolnih procedura (Program) kojima e se
obezbijediti da se Program, politike i procedure u potpunosti provode u praksi.
Odredbe Programa kao i sve politike i procedure banke su dune da u potpunosti
provode u svom sjeditu, u svim filijalama i drugim organizacionim dijelovima u zemlji i u
svim filijalama ili drugim organizacionim dijelovima koje imaju u inostranstvu. Posebnu
panju banke su dune da posveuju aktivnostima njihovih filijala i drugih
organizacionih dijelova u inostranstvu.
Aktima iz prethodnog stava i u njihovom provoenju banke su dune da osiguraju
visoke etike i profesionalne standarde svog odgovornog osoblja i efikasno
sprjeavanje mogunosti da kriminalni elementi zloupotrebljavaju banku, bila ona toga
svjesna ili ne, to podrazumijeva sprjeavanje, otkrivanje i izvjetavanje nadlenih
institucija o kriminalnim aktivnostima ili prijevarama odnosno o propisanim ili sumnjivim
informacijama i aktivnostima.
lan 3.
Obavezni dio Programa iz prethodnog lana su i slijedee politike:
1. politika o prihvatljivosti klijenta,
2. politika o identifikaciji klijenta,
1

www.upb.ba
3. politika o stalnom monitoringu (praenju) rauna i transakcija, i
4. politika o upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.
lan 4.
Banke su dune ne samo da utvrde identitet svojih klijenata nego i da stalno
prate aktivnosti koje se odvijaju na raunima i da provjeravaju i utvruju da li se za
prirodu rauna transakcije odvijaju na normalan i oekivan nain svojstven prirodi
rauna.
"Upoznaj svog klijenta" treba da bude centralni element procedura za
upravljanje rizikom i provoenje kontrola, ali je isti potrebno dopuniti sa redovnim
internim pregledima i internom revizijom usklaenosti rada banke sa zahtjevima
postavljenim zakonom o sprjeavanju pranja novca, zakonom o bankama i drugim
propisima (zakon i drugi propisi).
Programom i Politikom o upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja
terorizma, banke su dune da predvide, pored ostalog, i izradu i dosljednu primjenu
jasnih i preciznih procedura za izvjetavanje odgovarajuih internih organa banke kao i
nadlenih institucija u skladu sa zakonom i propisima o svim zakonom propisanim i
sumnjivim transakcijama klijenata.
II Politika o prihvatljivosti klijenta
lan 5.
Politikom o prihvatljivosti klijenta banka je duna da uspostavi jasnu politiku o
tome koji i kakvi klijenti su prihvatljivi za banku, kao i da propie sveobuhvatne
procedure za provoenje te politike. Ovom politikom je potrebno posebno obuhvatiti i
opis vrsta klijenata koji za banku nose rizik vii od prosjenog i najvii nivo. Pored toga
politikom se moraju obuhvatiti i elementi kao to su historija i reputacija klijenta, zemlja
porijekla klijenta, javna ili neka druga visoka pozicija ako se radi o fizikom licu,
povezani rauni, vrste i priroda poslovnih aktivnosti te ostali mogui indikatori rizika.
Politike i procedure za njihovo provoenje treba da budu prilagoeni tako da
zahtjevi za ispitivanjem klijenata budu gradirani/stepenovani zavisno od nivoa visine
rizika klijenta tako da se za klijente sa najviim stepenom rizika provode najotrija i
najdetaljnija ispitivanja i dokumentovanja.
III Politika o identifikaciji klijenta
lan 6.
Politika o identifikaciji klijenta treba da bude glavni element standarda "upoznaj
svog klijenta". U smislu ove odluke klijenti banke su:
1. fizika i pravna lica koja otvaraju ili imaju otvoren raun kod banke;
2. fizika i pravna lica u ije ime ili korist se otvara ili je otvoren raun u banci tj. krajnji
vlasnik korisnik;
3. fizika i pravna lica koja ele ili obavljaju finansijske transakcije putem banke;
4. fizika i pravna lica koja obavljaju transakcije putem razliitih vrsta posrednika; i
2

www.upb.ba
5. bilo koja fizika i pravna lica koja su povezana sa finansijskom transakcijom koja
banci moe nanijeti rizik reputacije ili je izloiti nekom drugom riziku.
1. Identifikacija klijenta
lan 7.
Banke su dune da utvrde detaljne i sveobuhvatne procedure za identifikaciju
novih klijenata i ne mogu uspostaviti poslovne odnose sa njima sve dok identitet novih
klijenata nisu utvrdile na potpuno zadovoljavajui nain.
Banke su obavezne da dokumentuju i primijene politike za identifikaciju klijenata i
lica koja djeluju u njihovo ime ili korist. Dokumenti iz kojih banka utvruje identitet
klijenata generalno treba da budu takve prirode da ih je najtee pribaviti na nezakonit
nain ili falsifikovati, kao i dokumenti koji su propisani drugim odgovarajuim propisom.
Posebnu panju banke treba da posvete nerezidentnim klijentima i ne smiju da suze ili
nepotpuno obave procedure za utvrivanje identiteta u sluajevima kada novi klijent nije
u mogunosti da se predstavi na intervjuu.
Kada je klijent nerezident banka treba uvijek da postavi pitanje i sebi i klijentu:
zato je takav klijent za otvaranje rauna izabrao ba banku u stranoj zemlji.
Postupak identifikacije se provodi na poetku uspostave poslovnih odnosa.
Meutim, da bi se osiguralo da su dokumenti jo uvijek vaei i relevantni, banke su
dune da provode redovne preglede ve postojeih dokumenata. Isto tako banke su
dune da provode ovakve preglede u svim sluajevima kada se obavljaju znaajne
transakcije, kada se pojavljuju znaajne promjene u nainu na koji klijent koristi raun
za obavljanje transakcija i kada banka znaajno mijenja standarde za dokumentovanje
identiteta ili transakcija klijenta. U sluajevima kada banke saznaju da nemaju dovoljne
informacije o nekom postojeem klijentu dune su da preduzmu hitne mjere da dobiju
takve informacije na najbri mogui nain, i dok ih ne dobiju ne mogu obaviti traene
transakcije.
Kod uspostave poslovnih odnosa sa novim klijentima kao i u sluajevima iz
prethodnog stava, banke su dune da vre provjere i trae informacije o klijentima i od
specijaliziranih uslunih (kreditnih) biroa ako isti postoje i ako su takve usluge bankama
dostupne, ali da koriste i sve druge mogue izvore kao to su npr. reference koje se
mogu dobiti od tree strane, putem usluga za odreene provjere, telefonskih imenika,
drugih moguih imenika i adresara, web-stranica i slino.
lan 8.
Banke su dune da za identifikaciju klijenta i svaku pojedinanu transakciju
propiu standarde o vrsti potrebne dokumentacije i vremenskom periodu za uvanje te
dokumentacije, a najmanje u skladu sa odgovarajuim propisima za uvanje
dokumenata.

www.upb.ba

2. Opi zahtjevi za identifikaciju klijenta

lan 9.
Banke su dune da trae sve informacije koje su potrebne za potpunu i sigurnu
identifikaciju svakog novog klijenta kao i za utvrivanje svrhe i namjeravane prirode
poslovnog odnosa sa bankom.
Za fizika lica koji ele biti klijenti banke, banke su dune da utvrde identitet i
zahtijevaju slijedee informacije i dokumente:
1. ime i prezime;
2. stalnu adresu stanovanja;
3. datum i mjesto roenja;
4. jedinstveni matini broj graanina ili broj pasoa i zemlja izdanja za nerezidente;
5. ime firme u kojoj je lice zaposleno;
6. opis izvora sredstava;
7. specimen potpisa;
8. linu kartu, vozaku dozvolu, paso ili neki drugi zvanini dokument kojim se moe
utvrditi njegov identitet uz uslov da postoji fotografija lica;
9. podatke i dokumente (kao i za klijenta) o opunomoenim zastupnicima; i
10. drugo u skladu s odgovarajuim propisima.
Banke su dune da izvre provjeru svih informacija i podataka uvidom u originale
dokumenata koje su izdali za to nadleni organi, ukljuivo linu kartu i paso. U
kontaktima lice u lice mora biti obavljena provjera klijentove fotografije na dokumentu
Svaka naknadna promjena gornjih informacija ili dokumenata mora biti provjerena i
dokumentovana.
Za sve originalne dokumente koji ne mogu biti ostavljeni banci banka je duna da
trai njihove fotokopije uredno ovjerene od nadlenog organa.
Ukoliko fizika osoba eli otvoriti raun u svrhu redovnih mjesenih primanja ili
tedni raun, banka moe sama izvriti sravnjavanje fotokopija line isprave sa
originalnim dokumentom, uz pismenu konstataciju njihove istovjetnosti i potpis lica koje
je izvrilo sravnjivanje. U tom sluaju za otvaranje tog rauna nije potrebno da
fotokopija line isprave bude ovjerena od strane nadlenog organa.
Za pravna lica koja ele biti klijenti banke, banke su dune da zahtijevaju
slijedee informacije i dokumente:
1. dokaz o njihovom zakonskom statusu izvod iz registra t.j. registracija kod
registracione institucije;
2. identifikacioni broj dodijeljen od Poreske uprave;
3. ugovor-dokument o osnivanju;
4

www.upb.ba
4.
5.
6.
7.
8.

licencu za rad ako je za takvu vrstu posla ista potrebna;

finansijske izvjetaje o poslovanju;
dokument u kojem su opisane osnovne poslovne djelatnosti klijenta;
specimen potpisa ovlatenih potpisnika;
podatke i identifikacione dokumente sa fotografijom o opunomoenim zastupnicima i
specimen njihovih potpisa; i
9. drugo u skladu s odgovarajuim propisima.

U svim sluajevima banke su dune da izvre provjeru dokumenata kao i

provjeru da li firma zaista postoji, da li je na registriranoj adresi, da li zaista obavlja
navedene poslovne aktivnosti. Originalnu dokumentaciju ili od strane nadlenog organa
ovjerene kopije banke su dune da zadre za svoje potrebe i da je uvaju u skladu sa
zakonskim propisima.
Banke ne mogu otvoriti raun niti obavljati poslovanje sa klijentom koji insistira na
njegovoj anonimnosti ili koji se predstavlja lanim imenom.
Banke mogu
obrazloenja.

odbiti otvaranje

rauna

klijentima

bez obaveze

davanja

3. Posebna identifikaciona pitanja

lan 10.
U svim sluajevima utvrivanja identiteta klijenta banke su dune da postupaju u
skladu sa svojim politikama i procedurama kao i svim primjenjivim propisima. Naroitu
panju, pored ostalih elemenata, banke su dune da posvete i sluajevima koji slijede:

3.1. Starateljski i zastupniki rauni

Poto starateljski i zastupniki rauni mogu biti koriteni za izigravanje ili
zaobilaenje procedura banaka za identifikaciju klijenata, banke moraju uspostaviti
takve procedure da efikasno mogu utvrditi pravi identitet stvarnog korisnika ili vlasnika
rauna. Pri tome su obavezne da trae i dobiju zadovoljavajue dokaze o identitetu
svakog posrednika, staratelja i zastupnika, ali i lica koga oni predstavljaju odnosno
stvarnog korisnika ili vlasnika rauna.
3.2. Posrednici sa specijalnom svrhom
Banke su dune da budu posebno oprezne u sprjeavanju poslovnih firmi (sa
specijalnom svrhom), naroito internacionalnih poslovnih kompanija, koje fizika lica
koriste kao metod za rad anonimnih rauna. Kako je efikasna identifikacija ovakvih
klijenata ili krajnjih vlasnika izuzetno teka, banke su dune da sa posebnom panjom
shvate i otkriju strukturu organizacije takve kompanije, da utvrde koji su stvarni izvori

www.upb.ba
sredstava i da identifikuju krajnje korisnike ili vlasnike ili lica koja imaju stvarnu kontrolu
nad sredstvima.
3.3. Specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu (due dilligence) klijenata
Kada za kontrolu i procjenu klijenta banke angauju specijalizovane firme za
kontrolu i ocjenu (due diligence) klijenata moraju paljivo procijeniti da li je ta firma
solidna i da li takvu kontrolu i ocjenu provodi u skladu sa standardima koji se dalje
navode. Bez obzira na angaman specijalizovane firme krajnja odgovornost o
poznavanju klijenta lei na samoj banci. Iz navedenih razloga banke su dune da
koriste slijedee kriterije da bi utvrdile da li je specijalizovana firma prihvatljiva:
1. specijalizovana firma mora da se pridrava najmanje minimuma praksi o kontroli i
ocjeni klijenta koji su navedeni u ovoj odluci;
2. procedure za kontrolu i ocjenu klijenta koje provodi specijalizovana firma moraju biti
rigorozne najmanje u mjeri u kojoj bi bile rigorozne procedure banke da ih sama
banka provodi;
3. banka mora biti zadovoljena u pogledu pouzdanosti sistema koji specijalizovana
firma koristi za provjeru identiteta klijenta;
4. sa specijalizovanom firmom banka mora imati ugovorenu dozvolu da u bilo kojoj fazi
izvri provjeru obavljanja kontrole i ocjene od strane specijalizovane firme;
5. svi relevantni identifikacioni podaci i dokumentacija koji se odnose na klijentov
identitet specijalizovana firma odmah mora predati banci. Banka je duna da iste
odmah paljivo pregleda. Takva informacija mora biti dostupna za kontrolu i od
strane bankarskih supervizora i drugih ovlatenih lica i organa u skladu sa zakonom.
3.4. Rauni klijenata otvoreni od strane profesionalnih posrednika
Kada banka otkrije ili ima razloga da vjeruje da je raun koji je otvorio
profesionalni posrednik otvoren u korist klijenta pojedinca duna je izvriti identifikaciju
tog klijenta. U sluajevima kada profesionalni posrednik otvara zbirni raun za vie
klijenata, i u sluaju kada se ne otvaraju i u sluaja kada se otvaraju pod-rauni zbirnog
rauna, banke su dune da utvrde identitet svih pojedinanih klijenata.
U sluajevima koji slijede banke su dune da odbiju zahtjev za otvaranje rauna:
1. kada posrednik nije ovlaten da banci prui potrebne informacije o pravim
vlasnicima sredstava, npr. advokati ogranieni kodeksom profesionalne tajne; i
2. kada posrednik nije podvrgnut standardima kontrole i ocjene koji su ekvivalentni
standardima postavljenim ovom odlukom.
3.5. Privatno bankarstvo i javno i politiki izloeni klijenti
U sluajevima kada lica koja su poznata kao bogati individualci i lica na visokim
vanim javnim pozicijama podnose zahtjev za otvaranje rauna, banke su dune da
procedure za identifikaciju i dokumentovanje klijenta provede u potpunosti, ali da takav
postupak istovremeno primijeni i za firme koje su sa tim licem povezane.

www.upb.ba
Sve potrebne informacije i dokumentaciju banke su dune da prikupe od novog ili
ve postojeeg klijenta lino ili putem njihovih posrednika, ali da iste provjeri do
maksimalno mogue mjere putem javnosti ili bankama dostupnih informacija. Isto tako
banke su dune da provedu ispitivanje izvora sredstava za takve raune prije nego
donesu odluku o otvaranju rauna.
3.6. Klijenti koji ne otvaraju raune linim dolaskom u banku
Banke su dune da primjenjuju efikasne procedure za identifikaciju klijenata i
primjenjuju standarde za stalno praenje iste za klijente koji otvaraju raune bez linog
dolaska u banku putem telefona ili elektronskih tehnologija kao i za sve ostale klijente.
U ovakvim sluajevima banke mogu primijeniti i nezavisnu provjeru klijenta od tree
strane sa poznatom reputacijom npr. specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu klijenata.
U prihvaanju uspostave poslovnih odnosa sa klijentima koji ne dolaze lino u
banku, banke su dune da:
1. primijene jednako efikasne procedure za identifikaciju ostalih klijenata; i
2. utvrde specijalne i odgovarajue mjere za umanjenje vieg nivoa rizika u poslovanju
s ovakvim licima.
Banke su dune da, pored drugih, obavezno primijene i slijedee mjere za
umanjenje rizika:
1. ovjeravanje dostavljenih dokumenata;
2. zahtijevanje dodatnih dokumenata koji se ne trae od ostalih klijenata;
3. nezavisno kontaktiranje klijenta od strane banke;
4. angairanje tree strane odnosno specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu klijenta;
5. zahtijevanje da se prvo plaanje (uplata) obavi preko rauna u ime klijenta kod neke
druge banke koja ima istu obavezu da provodi sline standarde za kontrolu i ocjenu
klijenta.
3.7. Korespondentno bankarstvo
Da se ne bi nale u situaciji da su izloene rizicima da otkriju da su uvuene u
dranje i/ili transfere novca koji su povezani sa nezakonitim odnosno kriminalnim
aktivnostima banke su, prilikom uspostavljanja korespondentnih odnosa sa drugim
bankama, naroito sa bankama u inostranstvu, odnosno otvaranja korespondentnih
rauna, dune da izvre kontrolu i ocjenu vezane za takve raune.
Banke su dune da prikupe potrebne informacije o njihovim korespondentnim
bankama sa ciljem da u potpunosti upoznaju prirodu poslovanja svoje korespondentne
banke. Faktori i informacije koji moraju biti obuhvaeni su:
1. lokacija (zemlja) korespondentne banke;
2. menadment korespondentne banke;
3. glavne poslovne aktivnosti korespondentne banke;
4. nastojanja korespondentne banke u sprjeavanju pranja novca i finansiranja
terorizma kao i adekvatne politike za prihvaanje klijenata i poznavanje svojih
7

www.upb.ba
klijenata;
5. svrha odnosno cilj zbog kojeg se otvara raun;
6. identitet treih lica koja e koristiti usluge korespondentnog bankarstva;
7. situacija bankarskih propisa i supervizije u zemlji korespondentne banke, itd.
Banke smiju uspostavljati korespondentne odnose samo sa bankama u ijim
zemljama postoje odgovarajue institucije koje provode efikasnu superviziju banaka.
Banke su dune da sprijee rizik da se korespondentni rauni koriste direktno od
treih strana radi obavljanja aktivnosti u svoju vlastitu korist.
3.8. Kurirske i/ili sline transakcije "prijenosom gotovine u torbama"
Banke su dune da uspostave posebne procedure provjere i monitoringa za
sluajeve gotovinskih transakcija poznatih pod nazivom "prijenos gotovine u torbama"
koje klijenti obavljaju lino, putem kurira ili drugih fizikih lica "prenosilaca". Kako je ova
vrsta transakcija, bilo one "dolazee" ili "odlazee", visoko rizina potrebno je da banke
ovoj vrsti aktivnosti posveti izuzetan oprez i panju.
3.9. Neaktivni rauni
U sluajevima neaktivnih rauna banke su dune da budu posebno oprezne ako
se desi da se isti neoekivano aktiviraju, naroito ako njihovo aktiviranje ine transakcije
u znaajnijim iznosima ili pokazuju neke od indikatora sumnjivih aktivnosti. U ovakvim
sluajevima, pored ostalog, potrebno je da banke vre ponovnu provjeru identiteta
klijenata.
3.10. Ostave-uvanje u sefovima
U aktivnostima za poslove ostave tj. uvanja stvari, kasa, zapeaenih koverata
ili paketa u sefovima za uvanje, banke su dune da uspostave posebne procedure za
adekvatnu identifikaciju fizikih lica i/ili firmi koji nisu njeni klijenti i koji kod nje nemaju
raune. Bitan element ovih procedura mora da bude osiguranje stvarne mogunosti za
identifikaciju pravog vlasnika stvari u ostavi.
4. "Upoznaj svog klijenta" i formiranje profila klijenata
lan 11.
U svakodnevnom poslovanju i odnosima sa klijentima, banke moraju saznati i
upoznati klijentove aktivnosti, sistematski razumjeti njihovo poslovanje, upoznati
finansijske i platene navike, bitne informacije i dokumentaciju o klijentovim poslovnim
vezama i novanim tokovima, vrste poslovnih odnosa koje klijenti imaju i upoznati
njihove poslovne kontakte, njihove domae i meunarodne trine prakse, uobiajene
izvore zaduenja i odobrenja njihovih rauna, koritenih valuta, uestalost i veliine
odnosno obime transakcija, itd. Banke su naroito dune da:
1. u sluaju poslovnih firmi upoznaju i vlasniku strukturu firme, ovlatene izvrne
8

www.upb.ba
donosioce odluka i sve one koji su pravovaljano ovlateni da djeluju u njihovo ime;
2. obaveu svoje klijente da im unaprijed i na vrijeme dostavljaju informacije i
dokumentaciju o oekivanim i namjeravanim promjenama oblika i obavljanja svojih
poslovnih aktivnosti; i
3. posebnu panju posvete dobro poznatim klijentima i javnim linostima i osiguraju da
njihovo eventualno nezakonito ili sumnjivo poslovanje ne ugrozi reputaciju banaka.
Na osnovu elemenata iz prethodnog stava banke su dune da formiraju i profil
svojih klijenata. Ovaj profil e biti sadran u posebnom registru profila klijenata, a kako
to banke same urede. Utvreni profil klijenata od strane banaka banke e koristiti kao
generalni dopunski indikator u monitoringu poslovanja sa klijentima za utvrivanje:
1. urednosti, kontinuiteta i lakoe u poslovanju i odnosima izmeu banaka i klijenata za
lako i brzo ocjenjivanje u bilo koje vrijeme; i
2. svakog neuobiajenog ponaanja i odstupanja od klijentovih profiliranih ponaanja ili
prometa po raunima za lako i brzo prepoznavanje i pokretanje odgovarajuih
procedura.
5. Neobina i neuobiajena ponaanja koja ine osnov za sumnju
lan 12.
Banke su dune da zahtijevaju od klijenata objanjenje za svaku uoenu
znaajniju promjenu ponaanja. U sluaju da klijenti ne mogu dati ili daju neuvjerljivo i
bez argumenata objanjenje banke takvo ponaanje treba da smatraju sumnjivim i da
aktiviraju svoje procedure za detaljnije istraivanje ukljuivo kontaktiranje nadlenih
institucija.
Neobina i neuobiajena ponaanja koja ine osnov za sumnju, pored ostalih,
su:
1. neoekivana promjena u finansijskom ponaanju klijenta koja se ne moe objasniti
poslovnim ili finansijskim motivima;
2. neoekivana pojava novog lica, posla i/ili geografskog podruja kod bankama ve
poznatog naina i vrste poslovanja, poslovne i finansijske mree klijenta;
3. posebna karakteristika neke transakcije koja se ne uklapa u uobiajenu praksu
klijenta;
4. upotreba sredstava sa rauna klijenta za svrhu koja nije uobiajena i obuhvaena
aranmanom banke i klijenta;
5. objanjenje transakcije od strane klijenta nije uvjerljivo i izgleda lano;
6. kada se uestalo ponavljaju transakcije u iznosima koji su ispod iznosa zakonom
propisanog za izvjetavanje i prijavu nadlenim institucijama;
7. kada klijent zatvara svoj raun uzimanjem cjelokupnog iznosa u gotovom novcu ili
distribucijom tog iznosa na vie manjih iznosa na vie novootvorenih rauna;
8. kada osoblje banaka nema jasne dokaze da se radi o kriminalnim aktivnostima, ali
imaju sumnju da takva mogunost postoji.

www.upb.ba
Sastavni dio ove odluke ini i Prilog o pokazateljima sumnjivih finansijskih
transakcija.

IV

Politika o stalnom monitoringu rauna i transakcija

1. Monitoring s ciljem sprjeavanja pranja novca

lan 13.
Banke su dune da provode stalni monitoring rauna i transakcija kao osnovni
aspekt efikasnih procedura za upoznavanje svog klijenta. Iz ovog razloga banke su
dune da prethodno dobiju i definiu odgovore na jedno od najbitnijih pitanje kakva je
priroda normalnih i razumnih ili normalnih ili uobiajenih aktivnosti po raunima svojih
klijenata. Kada to postignu dune su da osiguraju sredstva ili instrumente, naine ili
procedure da otkriju koje se transakcije ne uklapaju u takvu prirodu ponaanja i da tim
postupcima efikasno kontroliu i minimiziraju svoj rizik u poslovanju sa klijentima.
Obim do kojeg banke razvijaju svoje praenje ponaanja rauna svojih klijenata
mora da bude prilagoen potrebama adekvatne osjetljivosti na rizik. Za sve raune
banke su dune da uspostave takav sistem koji e omoguiti otkrivanje svih neobinih,
neuobiajenih i sumnjivih vrsta aktivnosti.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

lan 14.
Da bi osigurale ispunjenje ciljeva iz prethodnog lana banke su dune da:
uspostave limite transakcija po odreenim vrstama ili kategorijama rauna;
obavezno posvete panju i provjere sve transakcije po raunima koje prekorauju
uspostavljene limite;
definiu vrste transakcija koje moraju da upozore banke da postoji mogunost da
klijenti obavljaju neke neobine, neuobiajene ili sumnjive transakcije;
definiu vrste transakcija koje po svojoj prirodi prvenstveno nemaju ekonomski ili
komercijalni smisao;
definiu prag i/ili prirodu velikih iznosa novanih depozita koji nisu konzistentni
normalnim ili oekivanim transakcijama od odreene vrste klijenata;
definiu postupanje banke u sluajevima velikog prometa po raunima ija salda
uobiajeno nisu na visokom nivou;
saine zvaninu to sveobuhvatniju listu primjera sumnjivih transakcija i primjera i
naina moguih oblika pranja novca i finansiranja terorizma.

lan 15.
Za raune koji predstavljaju vii nivo rizika banke su dune da uspostave
intenzivniji postupak praenja. Da bi identifikovale kategoriju rauna sa viim nivoom
rizika potrebno je da banke uspostave i set kljunih pokazatelja prema kojima e se
rauni kategorizirati u ovu grupu, uzimajui u obzir podatke o historiji i saznanjima o

10

www.upb.ba
klijentu kao to su izvor sredstava za raun, vrstu i prirodu samih transakcija, zemlja
porijekla klijenta i druge. Za raune vieg nivoa rizika banke su dune da:
1. kreiraju adekvatan sistem za upravljanje informacijama kojim e osigurati da uprava
i odgovorni slubenici banke za praenje usklaenosti rada banke sa zahtjevima
propisanim zakonom i propisima u ovoj oblasti pravovremeno imaju potrebne
informacije za identifikaciju, za efikasno praenje rauna klijenata sa viim nivoom
rizika i za njihove analize. Ovaj sistem treba da obuhvati najmanje:
a) izvjetavanje o dokumentaciji koja nedostaje za potpuno sigurnu identifikaciju
klijenata,
b) izvjetavanje o neobinim, neuobiajenim i sumnjivim transakcijama koje su
obavljene putem rauna klijenata, i
c) izvjetavanje o sveobuhvatnim informacijama o ukupnim poslovnim odnosima
klijenata sa bankom.
2. osiguraju da menadment odgovoran za poslovanje banke u oblasti privatnog
bankarstva dobro poznaje situaciju klijenata banke koji predstavljaju vii nivo rizika,
da bude budan i da cijeni i informacije koje se mogu dobiti od neke tree strane.
Znaajne transakcije ovih klijenata treba da budu odobrene od strane uprave.
3. usvoje jasnu politiku, donesu interna uputstva i procedure i da uspostave kontrolu
iji je cilj posebno oprezno poslovanje u odnosima sa politiki izloenim licima,
drugim licima i firmama za koje je potvreno ili je jasno da su sa njima povezani.
2. Monitoring s ciljem sprjeavanja finansiranja terorizma
lan 16.
Informisanje nadlene institucije i blokiranje finansijskih sredstava za koja banke
sumnjaju ili znaju da slue za finansiranje terorizma ili lica koja podravaju terorizam je
osnovni preduslov za borbu protiv terorizma. Najveu panju banke treba da posvete:
1. provjerama u obimu koji je to mogu da li se sredstva iz zakonskih izvora ili poslova
u veem ili manjem dijelu usmjeravaju u podravanje teroristikih aktivnosti;
2. na osnovu obavijesti nadlenih institucija praenju i auriranju lista organizacija i lica
koji su povezani sa teroristima ili terorizmom;
3. primjeni procedura za sprjeavanje finansiranja terorista i teroristikih organizacija
ukljuivo urgentno izvjetavanje nadlenih institucija o uoenim sumnjivim
transakcijama;
4. pokuajima da otkriju stvarni identitet i/ili svrhu naroito malih transfera kada svrha
transfera i/ili poiljalac i/ili primalac nisu jasno navedeni;
5. sluajevima kada se nalogom klijenata raun neoekivano prazni;
6. kao i u sluajevima pranja novca u kojima se prima ili alje novac elektronskim
putem a popraeni su neobinim ili neuobiajenim aspektima, kao to su veliina
iznosa, zemlja u koju se novac alje, zemlja porijekla podnosioca naloga, vrsta
valute, i sl.;
7. neprofitnim i dobrotvornim organizacijama naroito ako obavljanje aktivnosti nije u
saglasnosti sa registrovanom djelatnosti, ako izvor sredstava nije jasan, ako
organizacija prima sredstva iz neobinih i sumnjivih izvora.

11

www.upb.ba
V Politika o upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma
1. Odgovornost organa banaka i izvjetavanje
lan 17.
Nadzorni odbori banaka su odgovorni za donoenje efikasnog Programa te da
osiguraju da se u bankama provode adekvatne kontrolne procedure kojima e se
obezbijediti da se program, politike i procedure, kao njegov sastavni dio, u potpunosti
provode u praksi.
Politike i procedure banaka "upoznaj svog klijenta" treba da budu efikasne i da
obuhvaaju redovne postupke za odgovarajui i uspjean nadzor od strane uprave,
sisteme internih kontrola, internu reviziju, podjelu dunosti, obuku odgovarajueg
osoblja i ostale segmente koji su u uskoj vezi sa ovom oblasti.
Za provoenje politika i procedura banke Programom banaka moraju biti jasno
definisane odgovornosti i podijeljene na odgovarajue nosioce tj. na odgovarajue
organizacione dijelove ili funkcije, upravu, ostalo rukovodstvo i drugo osoblje banaka.
lan 18.
Linije za izvjetavanje o zakonom propisanim, neobinim, neuobiajenim i
sumnjivim transakcijama klijenata moraju biti jasno definisane u pisanom obliku. Ovo
izvjetavanje u praksi mora biti redovno, efikasno i dostupno svim dijelovima banke i
licima, i potpuno u skladu sa interno propisanim izvjetajnim politikama i procedurama.
lan 19.
Uporedo sa obavezom iz prethodnog lana ove odluke, banke su dune da
donesu i interne procedure za izvjetavanje nadlenih organa izvan banke, u skladu sa
odgovarajuim zakonom i propisima, o svim propisanim informacijama i podacima.
Banke su dune da u potpunosti izvravaju svoje izvjetajne obaveze prema
zakonom propisanim institucijama.
lan 20.
Banke su dune da uvaju dokumentaciju o svim transakcijama obavljenim od
strane klijenata i u odnosima sa klijentima, po vrsti, na nain i na rok kako je to
propisano odgovarajuim zakonom.
2. Imenovanje lica za koordinaciju aktivnosti
lan 21.
Nadzorni odbori banaka su duni da osiguraju da se u bankama na rukovodnom
nivou imenuju lica koja e imati odgovornost za koordiniranje svih aktivnosti banaka u
praenju usklaenosti banaka sa svim zakonskim i drugim propisanim zahtjevima koji
su predmet ove odluke i efikasno provoenje Programa.

12

www.upb.ba
Koordinator za usklaivanje banke sa propisanim zahtjevima za aktivnosti protiv
pranja novca i finansiranja terorizma (KUPIT) treba da:
1. je odgovoran da osigura uredno funkcionisanje izvjetajne funkcije prema nadlenim
institucijama, propisane zakonom i drugim propisima, o svim transakcijama preko
propisanog iznosa, svim povezanim i sumnjivim transakcijama;
2. je odgovoran da osigura uredno funkcionisanje linija izvjetavanja u skladu sa
Programom;
3. ima odgovarajue kvalifikacije, znanja, iskustva i dobru radnu i moralnu reputaciju;
4. ima odgovarajua potrebna sredstva za obavljanje svoje funkcije ukljuivo najmanje
dva izvrioca od kojih jedan odgovoran za monitoring otkrivanja sumnjivih klijenata,
a drugi za monitoring linije izvjetavanja nadlenih institucija i interne linije
izvjetavanja kao i ovlatenja za donoenje i samostalnih odluka i traenje pravne
podrke. U veim bankama potrebno procijeniti potrebu za vie izvrilaca;
5. ima svakodnevni potpuni pristup sistemu monitoringa klijenata;
6. svakodnevno prima izvjetaje o sumnjivim aktivnostima klijenata;
7. ima ovlatenja da izda nalog osoblju za provoenje procedura iz zakona, propisa i
Programa i o tome izvijesti upravu i nadzorni odbor banke;
8. moe da prati domae i procedure u odnosima sa inostranstvom radi provjere
potencijalnih sumnji;
9. preduzima korake za unapreenje svojih znanja i sposobnosti i znanja i sposobnosti
osoblja koje je njemu podreeno i ostalog relevantnog osoblja banke;
10. najmanje jedanput kvartalno podnosi izvjetaj nadzornom odboru i upravi banke o
postupanju banke i njenoj usklaenosti sa zahtjevima za sprjeavanje pranja novca
i finansiranja terorizma kao i aktivnostima koje su preduzete protiv otkrivenih
sumnjivih klijenata;
11. najmanje jedanput godinje izvri procjenu adekvatnosti postojeeg Programa,
politika i procedura i nadzornom odboru daje prijedloge za njihovo auriranje ili
unapreenje;
12. prua punu potrebnu podrku u aktivnostima koje provodi interna revizija banke;
13. u svoje procedure ukljui i elemente za internu istragu o odgovornosti osoblja
banke koje je zanemarilo svoje dunosti u ovoj oblasti.
3. Interna i vanjska revizija banaka
lan 22.
Interne revizije banaka su dune da provode redovnu procjenu i osiguraju da se
program, njegove politike i procedure za sprjeavanje aktivnosti pranja novca i
finansiranja terorizma, odnosno politike i procedure "upoznaj svog klijenta" u potpunosti
provode i budu usklaene sa svim zahtjevima zakona i drugih propisa.
Usklaenost poslovanja banaka sa zahtjevima zakona i propisa treba da bude
predmet nezavisne procjene od strane funkcije interne revizije u bankama, to ukljuuje
procjenu adekvatnosti baninih politika i procedura sa stanovita zakonskih zahtjeva i
drugih propisa.

13

www.upb.ba
Obavezu funkcija interne revizije u bankama ine i stalni monitoring da li i kako
odgovarajue osoblje banaka obavlja i provodi zahtjeve programa, politika i procedura i
to putem testiranja usklaenosti u sluajevima adekvatno izabranih uzoraka klijenata,
rauna i transakcija kao i korektnosti izvjetavanja o neobinim, neuobiajenim,
sumnjivim i transakcijama koje su propisane zakonom i drugim propisima.
lan 23.
Funkcija interne revizije u bankama treba da predstavlja potpuno nezavisnu
procjenu upravljanja rizikom i funkcionisanja sistema internih kontrola u bankama.
Interna revizija je duna da o svojim nalazima i ocjenama uredno odnosno periodino
izvjetava Odbor za reviziju i/ili Nadzorni odbor banke u skladu sa zakonom. Ovi
izvjetaji treba da obuhvaaju nalaze i ocjene efikasnosti banke po svim pitanjima
propisanim zakonom i propisima, programom, politikama i procedurama banke kojim su
regulisane obaveze banaka za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Jedno od bitnih poglavlja u ovim izvjetajima treba da bude i ocjena o adekvatnosti
obuke osoblja banke u ovoj oblasti.
lan 24.
Nadzorni odbor banke je duan da osigura da je interna revizija banke struno i
tehniki osposobljena naroito kadrovima koji su veoma dobro upoznati sa programom,
politikama i procedurama kao i da posjeduju visoke moralne i strune sposobnosti
naroito u oblasti "upoznaj svog klijenta".
Pored ostalog osoblje interne revizije u bankama mora biti izuzetno pro-aktivno
kada se radi o praenju aktivnosti koje su banke dune preduzeti na osnovu nalaza i
ocjena interne revizije, eksterne revizije i institucija koje provode zakon.
lan 25.
U postupku obavljanja nezavisne vanjske revizije njihovih finansijskih izvjetaja
banke su dune da sa nezavisnim vanjskim revizorskim firmama ugovore i obavljanje
revizije i ocjene provoenja zakonskih i propisanih obaveza banaka, provodjenja
programa, politika, procedura, sistema internih kontrola i funkcionisanja interne revizije
banaka i ocjene da li je banka uskladila svoje poslovanje sa zahtjevima za sprjeavanje
pranja novca i finansiranja terorizma uz obavezno koritenje tehnike testiranja.

4. Obuka osoblja banaka

lan 26.
Banke su dune da osiguraju stalnu obuku svih svojih uposlenika koji su
obuhvaeni njihovim programom za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Sadraj ove obuke mora da obuhvati najmanje slijedee teme iz oblasti koja je predmet
ove odluke:
1. zakonske obaveze banke i obaveze iz drugih propisa;
2. program, politike i procedure banke;
3. detaljne elemente politike "upoznaj svog klijenta";
4. opasnosti od pranja novca i rizici za banku i line odgovornosti osoblja;
14

www.upb.ba
5. mogunosti i slabosti finansijskih institucija u sprjeavanju pranja novca i
finansiranja terorizma;
6. odgovornosti i ovlatenja KUPIT;
7. sistem internih kontrola;
8. sistem interne revizije;
9. preporuke Bazelskog komiteta za superviziju banaka, posebno kontrola i ocjena
(due diligence) klijenata;
10. preporuke za sprjeavanje pranje novca i finansiranja terorizma meunarodne
institucije FATF.
Periodinost i teme obuke iz prethodnog stava banke treba da prilagode realnim
potrebama svojih odreenih organizacionih dijelova, funkcija i/ili osoblja, ali radi
pravovremenog usklaivanja sa novim zahtjevima i upoznavanja sa novim pojavama,
kao i odravanja ve steenog znanja i iskustava svojih uposlenika banke su dune da
uspostave program redovnih vidova obuke.
U odluivanju o potrebama, vrsti i obimu obuke iz prethodnog stava banke su
dune da prilagode fokus obuke zavisno od toga da li se radi o novouposlenom osoblju,
osoblju koje ima direktni kontakt sa klijentima, osoblju koje radi sa novim klijentima,
osoblju koje kontrolie da li je rad banke usklaen za zahtjevima zakona i drugih
propisa, ostalom rukovodstvu, upravi i/ili nadzornom odboru, itd.
Putem programa obuke banke su dune da osiguraju da sve relevantno osoblje u
potpunosti razumije vanost i potrebe za to uspjenijim provoenjem politike "upoznaj
svog klijenta" i da takvo razumijevanje bude klju uspjeha u njenoj provedbi.
lan 27.
Da bi poveali strune sposobnosti i efikasnost svog osoblja banke su dune da
izrade sveobuhvatan prirunik kojim e biti obuhvaeni: Zakon o sprjeavanju pranja
novca u F BiH, Pravilnik o nainu i rokovima obavjetavanja finansijske policijefinancijske policije na sprjeavanju pranja novca te nainu voenja popisa prikupljenih
podataka, Zakon o bankama, drugi propisi kojim je regulisano sprjeavanje pranja
novca i finansiranja terorizma, Program banke sa svim politikama i procedurama,
pravila za ponaanje osoblja, metodi otkrivanja nezakonitih i sumnjivih aktivnosti,
odgovornosti i ovlatenja KUPIT-a, opisi nekih upeatljivih primjera zloupotreba,
prijevod publikacije Bazelskog komiteta "kontrola i ocjena klijenata (Customer due
dilligence) ", prijevod preporuka za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma
izdatih od meunarodne institucije FATF, program za obuku osoblja i Prilog uz ovu
odluku.
lan 28.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim
novinama Federacije BiH".

15

www.upb.ba
PRILOG
uz Odluku o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprjeavanju pranja
novca i finansiranja terorizma
POKAZATELJI SUMNJIVIH FINANSIJSKIH TRANSAKCIJA
Uz poznate i u svijetu uobiajene i Odlukom o minimalnim standardima aktivnosti
banaka na sprjeavanju pranja novca i finansiranja terorizma (Odluka) navedene
pokazatelje za prepoznavanje sumnjivih finansijskih transakcija, u ovom prilogu Odluke
kao dodatak daje se pregled konkretizovanih indikatora i to:
I OPENITO
a) Klijent ne eli da se korespondencija alje na kunu adresu;
b) Izgleda da klijent ima raune kod nekoliko finansijskih institucija u jednom podruju
bez nekog oiglednog razloga;
c) Klijent u vie navrata koristi jednu adresu, ali esto mijenja imena lica koja su
ukljuena u tu aktivnost;
d) Klijent koristi potanski fah ili adresu generalna isporuka ili neku drugu vrstu adrese
za isporuku pote, umjesto adrese ulice, to bi bio standard za to podruje;
e) Klijent je poeo vriti este gotovinske transakcije u velikim iznosima, s tim to prije
toga ovo nije bila normalna aktivnost za tog klijenta;
f) Klijent konstantno vri gotovinske transakcije u zaokruenim iznosima (npr. KM
20.000, KM 15.000, KM 9.900, KM 8.500, itd.);
g) Klijent konstantno vri gotovinske transakcije koje su neto malo ispod iznosa koji se
treba prijaviti (KM 30.000);
h) Klijent vri transakcije u iznosu koji je u poreenju sa iznosima iz prethodnih
transakcija neuobiajen;
i) Klijent trai od banke da uva polog ili vri transfer velikih suma novca ili drugih
sredstava, ali je ova vrsta aktivnosti neuobiajena za tog klijenta.
1. TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA RAUNE
a) Otvaranje rauna za klijente sa adresom van lokalnog podruja pruanja usluge;
b) Raun s velikim brojem malih gotovinskih depozita i malim brojem velikih gotovinskih
isplata;
c) Sredstva poloena na vie rauna, konsolidovana na jednom raunu, a transfer
izvren van zemlje;
d) Klijent koristi vie depozitnih lokacija van lokacije matine filijale;
e) Klijent vri nekoliko transakcija u jednom danu;
f) Aktivnost koja bitno premauje aktivnost koja je predviena pri otvaranju rauna;
g) Neaktivni rauni preko kojih se odjednom vre znaajne aktivnosti;
h) Neobjanjivi transferi izmeu firme klijenta i rauna klijenta;
i) Vie depozita poloenih na raun klijenta od strane tree strane.
2. TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA PODRUJA VAN BiH
a) Klijenti i drugi uesnici u transakciji nemaju nikakvih oiglednih veza sa BiH;
16

www.upb.ba
b) Transakcija prelazi mnoge meunarodne granice;
c) Transakcija ukljuuje zemlju za koju je uobiajena nezakonita proizvodnja ili izvoz
droge ili zemlju u kojoj ne postoji efikasan sistem za sprjeavanje pranja novca i
finansiranja terorizma;
d) Transakcija koja se odnosi na zemlju poznatu po visokom nivou tajnosti bankarskog
poslovanja i korporativnom zakonu (npr. Britanski Djevianski otoci, Cipar, itd.);
e) Transakcije koje se odnose na zemlju koja je poznata ili za koju se sumnja da vri
aktivnosti pranja novca ili podravanja terorizma (vidi dopunjene liste zemalja FATFa: www.fatf-gafi.org).
3. TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA "OFF-SHORE" POSLOVNE
AKTIVNOSTI
a) Zbir velikih salda koji nije u skladu sa poznatim prometom poslovne aktivnosti
klijenta, a nakon toga transferi na raun(e) u inostranstvu;
b) Krediti prema ili od "off-shore" kompanija;
c) Neobjanjivi elektronski transferi sredstava od strane klijenta po u-i-van osnovi.
II PRIMJERI POKAZATELJA SPECIFINI ZA ODREENE INDUSTRIJSKE GRANE
1. TRANSAKCIJE FIZIKIH LICA
a) Izgleda da klijent ima raune kod nekoliko finansijskih institucija u jednom
geografskom podruju;
b) Klijent transferie jedan ili vie gotovinskih depozita na generalni raun strane
korespondentne banke (npr. prolazni raun);
c) Klijenti koji imaju velika salda na kreditnim karticama;
d) Klijent koji eli da mu se kreditne i debitne kartice poalju na meunarodnu ili
domau destinaciju koja nije njegova;
e) Klijent ima brojne raune i polae gotovinu na svaki od ovih rauna, s tim da su
ukupna odobravanja ovih rauna u velikim iznosima;
f) Klijent esto polae depozite preko bankomata (iako je ova usluga dostupna u
banci) neto malo ispod iznosa koji se mora prijaviti (KM 30.000);
g) Tree lice gotovinski plaa/polae depozit u ekovima na kreditnu karticu
klijenta.
2. KORPORATIVNE I POSLOVNE TRANSAKCIJE
a) Rauni se koriste za primanje ili isplatu velikih suma, a ne pokazuju nikakve
normalne poslovne aktivnosti kao to su isplata plata, plaanje rauna, itd.;
b) Deponovanje ili povlaenje sredstava sa korporativnog rauna je u glavnom u
gotovini, a ne u obliku zaduenja i odobrenja koja se odnose na komercijalno
poslovanje;
c) Klijent vri plaanja u gotovini ili polae gotovinu kako bi pokrio negativni saldo
kod banke, novane transfere ili druge prenosive i utrive instrumente plaanja;
d) Klijent polae veliki iznos naoigled nepovezanih depozita na nekoliko rauna i
veoma esto vri transfere glavnine salda na jedan raun u istoj banci ili
drugdje;
e) Klijent konstantno vri hitna povlaenja velikih suma novca sa jednog rauna
17

www.upb.ba
koji je upravo imao veliki i neoekivani priliv iz inostranstva;
f) Mala poslovna firma koja posluje na jednoj lokaciji polae depozit na isti dan u
razliitim filijalama na nekoliko geografskih podruja, to se ne ini praktinim za
tu svrhu posla;
g) Javlja se znaajno poveanje u polaganju gotovine ili prenosivih instrumenata
od strane kompanije koja nudi profesionalne savjetnike usluge, a naroito ako
se transfer depozita vri odmah;
h) Klijent eli da otvori debitnu/kreditnu karticu koju treba poslati na meunarodnu
ili domau destinaciju koja nije mjesto njegove poslovne aktivnosti;
i) Javlja se trino poveanje u obimu transakcija na raunu sa znaajnim
promjenama u saldu rauna koje nisu u skladu sa normalnim poslovnim
praksama koje se odnose na raun klijenta;
j) Neobjanjive ponavljajue transakcije izmeu rauna fizikog i pravnog lica.
3. FORME KOJE ALJU/PRIMAJU ELEKTRONSKE TRANSFERE SREDSTAVA
a) Klijent vri transfer velikih suma novca na lokaciju u inostranstvu sa
instrukcijama da se stranom licu isplati u gotovini;
b) Klijent prima velike sume novca sa lokacije iz inostranstva putem elektronskog
transfera sredstava sa instrukcijama da se isplata izvri u gotovini;
c) Klijent vri transfer sredstava u drugu zemlju, ne mijenjajui valutu;
d) Veliki prilivi transfera iz strane zemlje koji se odmah podiu od strane direktora
kompanije;
e) Veliina elektronskog transfera nije u skladu sa normalnim poslovnim
transakcijama za tog klijenta;
f) Klijent vri transfer ukljuujui zemlje koje su poznate kao izvor narkotika ili
take kroz koje prolaze poiljke narkotika ili su poznate po visokom nivou
tajnosti bankarstva i praksi korporativnog bankarstva;
g) Klijent vri elektronski transfer sredstava u slobodne ili "off-shore" zone koje
nisu u skladu sa poslovnim aktivnostima klijenta.
4. FIRME KOJE ODOBRAVAJU KREDITE
a) Klijent iznenada i neoekivano otplauje problematian kredit;
b) Kreditne transakcije se izvravaju u situacijama kada klijent posjeduje znaajna
sredstva, tako da kreditna transakcija nema ekonomskog smisla.
5. KOMPANIJE KOJE SE BAVE IVOTNIM OSIGURANJEM, BROKERI I AGENTI
a) Klijent vri transakciju koja rezultira oiglednim poveanjem investicijskih
doprinosa;
b) Klijent otkazuje investiciju ili osiguranje odmah nakon kupovine;
c) Trajanje ugovora o ivotnom osiguranju je krae od tri godine;
d) Transakcije podrazumijevaju upotrebu i plaanje inidbenih garancija to
uzrokuje prekogranino plaanje.
6. TRGOVCI VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA
a) Na raunima koji su bili neaktivni odjednom se susreu velike investicije koje
nisu u skladu sa normalnim investicijskim praksama klijenta ili njegovim
18

www.upb.ba

b)

c)

d)
e)

finansijskim mogunostima;
Klijent koji eli kupiti brojne investicije novanim nalozima, putnikim ekovima,
blagajnikim ekovima, bankarskim nalozima ili drugim bankarskim
instrumentima, naroito u iznosima koji su neznatno ispod KM 30.000, a
transakcija nije dosljedna normalnim investicijskim praksama klijenta ili
njegovim finansijskim mogunostima;
Klijent koristi vrijednosne papire ili brokersku firmu kao mjesto za uvanje
sredstava koja se ne koriste u trgovini vrijednosnim papirima ili fjuerima u
duem vremenskom periodu, a ova aktivnost nije dosljedna normalnim
investicijskim praksama klijenta ili njegovim finansijskim mogunostima;
Klijent vri velika ili neoekivana poravnanja vrijednosnih papira u gotovini;
Transferi sredstava ili vrijednosnih papira izmeu rauna za koja se ne zna da
su povezana s klijentom. Predloene transakcije se finansiraju meunarodnim
elektronskim plaanjima, naroito ako se radi o zemljama u kojima
ne postoji efikasan sistem za sprjeavanje pranja novca i finansiranja
terorizma.

19