2.

PLOASTI GREDNI MOSTOVI

Ploe se u mostovnim konstrukcijama pojavljuju kao samostalni nosai i kao kolnike
konstrukcije u sklopu rebrastih ili sanduastih nosaa. U ovom dijelu ploe e se razmatrati kao
samostalni nosai.

2.1. Oblikovanje
2.1.1. Ploe betonirane na mjestu gradnje
Jednostavne pune ploe od armiranog betona pogodne su za male mostove s jednim otvorom
raspona do 15 m, za kontinuirane mostove raspona do 20 m, te za kontinuirane mostove s vutama
do 25 m. (slika 2.1). Visina ploe kree se u granicama od 50 do 100 (90) cm, a vitkost l/h od 15
do 22.
Pune ploe betonirane na mjestu gradnje naroito su pogodne za kose mostove ili za mostove s
promjenljivom irinom koji se pojavljuju u cestovnim voritima.
Kod dvostranog poprenog nagiba kolnika donja se povrina ploe odabire horizontalna, a kod
jednostranog nagiba, s paralelnom donjom povrinom ostvaruje se konstantna debljina ploe
(slika 2.1).

a)

b)

c)

Slika 2.1 Puna ploa, a) popreni presjek, b) tlocrti, c) popreni nagibi

Kada je potrebna debljina ploe vea od 70 (80) cm racionalno je upotrijebiti uplje ploe s
izgubljenom oplatom u obliku kartonskih i metalnih cijevi ili pravokutnih profila, sa svrhom
smanjenja teine ploe. Minimalne debljine betona izmeu i ispod upljina prikazane su na slici
2.2. Na osloncima i u polovini raspona, a kod vitkih ploa u treinama raspona, potrebno je
cijevi prekinuti i oblikovati poprena rebra irine jednake polovini debljine ploe (h/2). U nekim
zemljama oupljene ploe vie nisu u primjeni.
Kod neto veih raspona od onih za armiranobetonske ploe, primjenu su nale pune prednapete
betonske ploe, i to za mostove s jednim otvorom raspona do 25 m, a za kontinuirane mostove
raspona do 30 m. Visina ploe nalazi se u granicama od oko 80 do 125 cm, a vitkost od 20 do 30.
Na slici 2.3 prikazane su razliite mogunosti oblikovanja poprenog presjeka ploastih
konstrukcija.

Slika 2.2 Pravila konstruiranja upljih ploa minimalne debljine betona

Slika 2.3 Primjeri oblikovanja poprenog presjeka ploastih mostova

9

Armiranobetonski ploasti mostovi

Rasponi
Tip
Puna ploa
Oupljena ploa

cestovni mostovi
(m)
5 - 15
12 20

eljezniki mostovi
(m)
4- 8
6 - 12

Odnosi visine i raspona

Slobodno oslonjena
Kontinuirana

1/15
1/20 1/24

1/12
1/16

Prednapeti betonski ploasti mostovi

Rasponi
Tip
Puna ploa
Oupljena ploa

cestovni mostovi
(m)
do 30
do 46

eljezniki mostovi
(m)
do 6
do 12

Odnosi visine i raspona

Slobodno oslonjena
Kontinuirana

1/20
1/24 1/40* (*sa vutama)

1/16
1/18

Slika 2.4 - Uzduni presjeci ploastih konstrukcija klasino armiranih, a) slobodna greda, b)
slobodna greda s prepustima, c) kontinuirana greda, d) kontinuirana greda sa vutama

10

2.1.2. Ploe od gotovih elemenata

Za montanu gradnju ploaste rasponske konstrukcije prikladni su tapasti torzijski kruti
elementi oupljenog poprenog presjeka koji se polau jedan do drugog.
Ranije su se izmeu pojedinih gotovih elemenata predviale dovoljno iroke reke koje su se
ispunjale mortom. U svrhu osiguranja prostornog djelovanja ploe, elementi su se meusobno
prednaprezali u poprenom smjeru na osloncima i u polovini ili treini raspona.
Rjeenje koje se danas primjenjuje predstavljaju tipski armiranobetonski ili prednapeti betonski
nosai koje tvrtka Viadukt proizvodi u pet razliitih poprenih presjeka ovisno o rasponu i
zadanom optereenju (slika 2.5).

Slika 2.5 - Tipski montani nosai

Montani elementi meusobno su spojeni uzdunim zglobom u obliku modanika koji slui za
prijenos poprenih sila. Poprena veza na krajevima nosaa postie se kabelom za naknadno
prednapinjanje.
Ako su upljine u montanim elementima okruglog presjeka, ploe se grade kao slobodne grede
raspona do 20 m, a ako su upljine etvrtastog presjeka, rasponi mogu biti i oko 30 m, jer je zbog
bolje iskoritenosti betona takav element relativno laki.
Nizovi ploastih rasponskih konstrukcija sustava slobodnih greda povezuju se iznad stupova
elastinim kontinuitetnim ploama.
Ploaste konstrukcije mogu se graditi i na polumontani nain (slike 2.6 i 2.7). Nosai obrnutog
T presjeka slau se jedan do drugog, a zatim se gornji preostali dio ploe betonira na mjestu
gradnje. Na taj nain ostvaruje se ploasta konstrukcija mosta bez oplate i skele (slika 2.6).
11

Slika 2.6 Polumontana puna ploa

U Engleskoj se primjenjuju i oupljene ploe sastavljene od prednapetih sanduastih nosaa
meusobno povezanih betonskim rekama.

Slika 2.7 Polumontana oupljena ploa primjenjiva u Engleskoj

Prednapeti betonski ploasti mostovi

Rasponi
Tip
Puna ploa
Oupljena ploa

cestovni mostovi
(m)
6- 9
9 24

eljezniki mostovi
(m)
4- 6
8 - 12

Odnosi visine i raspona

1/25 1/33

1/20

Slika 2.8 Nekoliko primjera ploastih grednih mostova

12

2.2. Proraun
2.2.1. Pravokutne ploe
2.2.1.1. Sile u presjecima
Ploe su ravni povrinski nosai kod kojih optereenje djeluje okomito na njihovu srednju
ravninu.
Proraun ploa moe se provesti na osnovi teorije ploa ili na raunalu metodom konanih
elemenata uporabom nekog od raspoloivih programskih paketa (npr. SOFISTIK).
Teorija ploa zasniva se na slijedeim pretpostavkama:
debljina ploe je mala u odnosu na raspon
progibi ploe su mali u odnosu na debljinu ploe
materijal je izotropan i elastian.
Ove pretpostavke nisu sasvim ispravne za ploe od armiranog i prednapetog betona, ali se ipak
dobivaju za praksu prihvatljiva rjeenja. Zbog jednostavnosti prorauna dozvoljeno je i uplje
ploe tretirati kao pune ako je predvien dovoljan broj poprenih rebara u ploi.
U optereenom elementu ploe javljaju se momenti savijanja po jedinici duljine Mx i My,
moment torzije Mxy te poprene sile Vx i Vy, kao to je pokazano na slici 2.9.

Slika 2.9 Momenti i poprene sile po jedinici duljine ploe

Ploe se mogu proraunati relativno tono i ekonomino primjenom rotiljne analize, u kojoj se
konstrukcija idealizira odgovarajuim rotiljem od meusobno povezanih ravnih tapnih
elemenata (greda) (slika 2.10). Tonost rjeenja u velikoj mjeri ovisi o modelu konstrukcije tj.
finoi rotiljne mree.
13

(c)

Slika 2.10 a) Prototipna ploa, b) ekvivalentni rotilj, c) podjela poprenog presjeka ploe na
uzdune elemente rotilja
Sile u presjecima, momenti Mx, My i Mxy te poprene sile Vx (Vy se mogu zanemariti), mogu se
odrediti priblinim proraunom pomou utjecajnih ploha (Pucher, Homberg-Ropers i drugi) ili
pomou tablica koje su izraene za odreena tipska optereenja prema DIN 1072 propisima
(Rsch). Kod oba postupka prorauna potrebno je najprije odrediti irinu rasprostiranja
optereenja u smjeru i okomito na smjer vonje. Prema propisima uzima se rasprostiranje tereta
pod kutem od 45 do sredine ploe.
Dijagram uzdunih momenata savijanja Mx i poprenih momenata My od djelovanja stalnog i
prometnog optereenja kod slobodno oslonjene ploe prikazani su na slici 2.11. Uzduni
momenti savijanja na rubovima ploe Mxr vei su od uzdunih momenta u sredinjem dijelu
ploe Mxm. Pozitivni popreni momenti savijanja My najvei su u polovini raspona i opadaju
prema osloncima. U pravilu iznose oko My1/5 max Mx i proraunavaju se samo u polovini
raspona. Negativni popreni momenti My pojavljuju se na rubovima ploe od djelovanja
optereenja na konzolama ploe i trebaju se odrediti samo za sredinu raspona.
Momenti torzije Mxy preuzimaju se samo u kutovima ploe. Moment prema kojem se
dimenzioniraju kutovi ploe ukljuuje savijanje i torziju s apsolutnom vrijednou, kako slijedi:

Kut ploe, dolje: M *x = M x + M xy , M *y = M y + M xy

Kut ploe, gore: M *x = M x M xy , M *y = M y M xy

14

Slika 2.11 - Dijagram uzdunih momenata savijanja Mx i poprenih monenata My kod slobodno
oslonjene ploe
Momenti savijanja u uzdunom smjeru ploe Mx mogu se izraunati i po teoriji greda dovoljno
tono, ako je odnos raspona i irine ploe l/b2. Prema naim propisima, u ploama koje prenose
optereenje samo u jednom smjeru, koncentrirano optereenje na ploi moe se raspodijeliti
okomito na smjer glavne armature na sudjelujuu irinu bs, koja se odreuje prema izrazu
A s ,raz
l
b s = b1 +
A s1
gdje je:
- irina rasprostiranja koncentriranog optereenja do sredine ploe;
b1
A s ,raz
- odnos povrine presjeka razdjelne i glavne armature, koji ne smije prijei vrijednost
A s1
0.65.
Ako tipsko vozilo SLW moe doi u poloaj blizu ruba ploe, tada se vrijednosti momenata
savijanja Mx, izraunate po teoriji greda, trebaju na rubu ploe uzeti za oko 10 do 20 % vee
nego za srednje podruje ploe.
Veliine poprenih sila u ploi znaajno ovise o nainu oslanjanja ploe. Pri linijskom leaju na
itavoj irini ploe, poprene sile nisu kritine, dok pri kratkim linijskim ili tokastim leajima,
moe biti potrebna posmina armatura u ploi. Mjerodavna je poprena sila na udaljenosti 0.75h,
gdje je h visina ploe prema PBAB propisima, ili na udaljenosti jednakoj statikoj visini d prema
Vu
EC2 propisima (slika 2.12). Ako je posmino naprezanje u =
vee od posminog
z ba
naprezanja r (raunska vlana vrstoa betona) prema PBAB, odnosno ako je raunska

15

poprena sila VSd vea od nosivosti na poprene sile VRd1 prema EC2 propisima, tada se mora
odrediti armatura potrebna za prihvaanje posmine sile.
Kod srednjih stupova kontinuiranih ploa potrebno je izvriti provjeru na proboj stupa kroz
plou.

Slika 2.12 Mjerodavne irine rasprostiranja za proraun posminih naprezanja na leaju

2.2.1.2. Armiranje punih ploa mekom armaturom

Nain armiranja punih ploa prikazan je na slikama 2.13 i 2.14. Budui da se uzduna armatura
najee sastoji od debljih ipaka (26 mm), preporua se u najdonji poloaj postaviti tanju
armaturu 10 do 14 mm, kako bi se sprijeile uzdune pukotine, koje nastaju zbog naprezanja
uslijed prijanjanja betona i glavne armature. Raspodjela uzdune armature odreuje se prema
dijagramu vlanih sila koji se dobije pomakom dijagrama Mu/z (PBAB) odnosno MSd/z (EC2) za
veliinu a1. Horizontalni pomak a1 odredi se preko izraza a 1 = 0.5z(ctg ctg) 0.5d prema
PBAB odnosno a 1 = 0.5z(ctg ctg) 0 prema EC2 propisima.
Armatura za prihvaanje momenata torzije postavlja se u kutovima ploe. Svi kutovi moraju
imati gornju i donju torzijsku armaturu, u obliku uzdune i poprene armature ili pravokutne
mree povrine (0.3lx)2, ili u obliku dijagonalno postavljenih ipaka.
Vertikalne spone (vilice) moraju mjestimino obuhvatiti glavnu armaturu (slika 2.14). Sa svrhom
olakanja betoniranja ploe, gornja amatura moe se izvesti od gotovih mrea (min 10 mm, na
ramaku e=20 cm uzduna i e=15 cm poprena armatura). Mree se polau na pripremljene
drae, nakon to je obavljeno betoniranje dijelova ploe ispod gornje armature.

16

Slika 2.13 Primjeri armiranja pune ploe mekom armaturom uzduni presjek

Slika 2.14 Poloaj armature u poprenom presjeku ploe

2.2.1.3. Pune ploe od prednapetog betona

U punoj prednapetoj ploi uzduni kabeli proteu se po itavoj duljini ploe i polau se iznad
donje mreaste armature na odgovarajue drae. Sidrenje kabela ranije se obavljalo na polovini
visine ploe, ali su ispitivanja na posmik pokazala da je bolje rjeenje ako se teite sile
prednapinjanja na krajevima nosaa postavi na donjoj treini visine (slika 2.15). Kabeli se u

17

poprenom presjeku moraju sloiti u grupe koje su meusobno razmaknute 40 cm kako bi se

omoguio prolaz osoblja pri izvedbi (slika 2.16). Na krajevima ploe postavlja se poprena
armatura za preuzimanje sila cijepanja od sidrenja kabela. Kod prednapetih ploa posmina
armatura u pravilu nije potrebna.

Slika 2.15 Poloaj kabela i armature pune ploe uzduni presjek

Slika 2.16 Popreni presjek kroz prednapetu plou u polju

Kod kontinuiranih prednapetih ploa valja uzdune kabele iznad stupova zaobliti na to manjoj
duini (1.5 h) kako bi se skretne sile mogle direktno predati na leaje. Na taj se nain sprijeava
pojava tetnih kosih vlanih naprezanja (slika 2.17). Nadalje, ove kabele treba postaviti na leaju
u to je mogue vii poloaj kako bi se u polju pojavile to vee skretne sile naspram gore.

Slika 2.17 Voenje kabela sa kratkim zakrivljenjem preko leaja u kontinuiranoj ploi

18

Popreno prednaprezanje kod ploastih mostova irine do oko 10 m nije potrebno, ali je poeljno
lagano centrino prednaprezanje u srednjoj treini raspona, radi sigurnosti protiv pojave
uzdunih pukotina. Kod irokih mostova preporua se popreno prednaprezanje, posebice i na
leajima, kako zbog temperaturnih djelovanja, tako i radi djelovanja utjecaja od sprijeenih
deformacija na osloncima. Ovo prednaprezanje moe se ostvariti kabelima u jednom redu na
polovini visine ploe (slika 2.16).
Kod ploa trapeznog poprenog presjeka (slika 2.18), uzduni kabeli postavljaju se samo na
dijelu pune visine ploe, dok se popreni kabeli smjetaju u gornju zonu, za prihvat momenata
savijanja od konzolnog djelovanja rubnih podruja ploe.

Slika 2.18 Kabeli u prednapetoj ploi trapeznog poprenog presjeka

Primjeri voenja poprenih kabela iznad stupova kontinuiranih ploa prikazani su na slici 2.19.
Popreni kabeli postavljaju se uvijek ispod uzdunih kabela, a linija im se podeava prema
dijagramu momenata savijanja i poprenih sila, kao i kod svih drugih kabela.

Slika 2.19 Voenje poprenih kabela iznad stupova kontinuiranih ploa

2.2.1.4. uplje ploe

Kod upljih ploa zanemaruje se utjecaj anizotropnosti i sile u presjecima odreuju se kao i za
pune ploe. uplje ploe su u uzdunom smjeru isto tako nosive kao i pune ploe dok su u

19

poprenom smjeru manje nosivosti na posmik. Ploe olakane upljinama osjetljive su na velike
poprene momente savijanja i pripadne poprene sile jer je dijagram kosih vlanih naprezanja
naruen zbog upljih prostora. Stoga se u upljim ploama moraju uvijek oblikovati poprena
rebra u polovini raspona (l/2) i na osloncima, ako je l/b4 (slika 2.20).

Slika 2.20 Poloaj poprenih rebara u uzdunom presjeku kroz uplju plou
Uzduna rebra izmeu upljina moraju se uvijek armirati sponama na razmaku najvie 0.3 h ili
30 cm. Kod upljih ploa najdjelotvornije su kose spone (slika 2.21c), ali se u praksi ne
primjenjuju budui da spone u upljim ploama moraju obuhvatiti donju uzdunu armaturu.
Za popreno armiranje dovoljan je jedan red armature dolje i gore. Koncentrirano optereenje od
kotaa vozila prenosi se preko upljine djelovanjem svoda. Ovo vrijedi i za pravokutna uplja
tijela ako je lo/ho6 (slika 2.21d).

Slika 2.21 Popreni presjeci i armatura upljih ploa, a) armirani beton, b) prednapeti beton, c)
najdjelotvorniji oblik vilica, d) pravokutna uplja tijela.
Popreno prednaprezanje upljih ploa najbolje je izvesti u podruju poprenih rebara. Kod
ploa velikih irina ili veih vitkosti, valja predvidjeti dva ili tri poprena rebra u polju.
Nad pojedinanim stupovima kontinuiranih ploa (slika 2.22) popreni nosa ima irinu (bSx+h
to vrijedi i za pune ploe) i proraunava se nain, da se optereenje tj. reakcije ploe na dijelu
izmeu stupova, preuzmu putem skretnih sila poprenih kabela i putem spona (armatura za
ovjeenje). Pri tom se moe pretpostaviti da trake ploe irine (bSy+2h) predaju svoja optereenja
direktno na stupove.

20

Slika 2.22 iroki popreni nosa iznad stupova kontinuirane uplje ploe u poprenom
presjeku predvien je vei broj stupova

2.2.2. Kose ploe s jednim rasponom

2.2.2.1. Openito
Masivne ploe kod kosih krianja imaju slijedee velike prednosti:
najmanja visina konstrukcije
jednostavna oplata
optereenje prenose najkraim putem na leaje, pri emu se smjer glavne armature ili kabela
moe lako prilagoditi, priblino, smjeru glavnih momenata
Za odreivanje sila u presjecima na raspolaganju je velik broj prirunika s utjecajnim plohama za
momente i reakcije, tablice, dijagrami i slino, a danas, i mogunost prorauna na raunalu.
Vrlo je vano da projektanti shvate djelovanje prijenosa optereenja kod kosih ploa.
Najvaniji parametri koji odreuju ponaanje kosih ploa pod optereenjem su slijedei (slika
2.23):
kut krianja ; ako je 70 moe se zanemariti utjecaj kosine
odnos b:l; gdje je b irina ploe okomito na most, a l raspon okomito na pravac leaja
nain oslanjanja; npr. zaokretni linijski leaji u smjeru leajne linije, ili pojedinani leaji
koji se zaokreu u svim smjerovima.

21

Slika 2.23 Kose ploe, znaajni parametri

2.2.2.2. Momenti savijanja

U kosim ploama pojavljuju se glavni momenti savijanja M1 i M2, koji za razliite vrste
optereenja mogu imati razliite smjerove. Vrijednosti glavnih momenata M1 i M2 i njihovi
smjerovi djelovanja odrede se na osnovi momenata Mx, My i Mxy koji se proraunaju u
odabranom koordinatnom sustavu x,y preko izraza:

M 1, 2 =

Mx + My
2

2M xy
1
(M x M y ) 2 + 4M 2xy ; tg 2 =
2
Mx My

Moment Mxy naziva se moment smjera jer odreuje smjer djelovanja glavnih momenata.
Tijek glavnih momenata savijanja u kosim ploama s =45 i s razliitim odnosom b:l prikazan
je na slici 2.24.

Slika 2.24 Tijek linija glavnih momenata savijanja jednoliko optereenih kosih ploa

22

Proraun na savijanje mora se u praksi ograniiti na mali broj toaka u kojima e glavni momenti
M1 i M2, postii najvee vrijednosti. Poloaj ovih toaka prema Hombergu prikazan je na slici
2.25.
U toki:
m pojavljuju se najvei pozitivni momenti u polju u unutranjem podruju ploe
r oekuju se najvei pozitivni momenti uzdu dugog slobodnog ruba. Poloaj max M1 u toki
r ovisi o kutu i odreuje se s faktorom kr.
s javljaju se najvei negativni momenti savijanja koji u tupim kutevima ploe nastaju uslijed
upetosti uzrokovane linijskim oslanjanjem. Primjenom zaokretnih tokastih leaja ovaj
moment moe se smanjiti na raun momenta u toki r (Mr).

Slika 2.25 Poloaj mjerodavnih toaka za dimezioniranje kosih ploa

Na slici 2.26. prikazane su veliine i smjerovi djelovanja glavnih momenata M1 i M2 kod kosih
ploa pod kutem 60 i s razliitim odnosom b:l, optereenih jednolikim optereenjem.

Slika 2.26 Veliine i smjerovi djelovanja glavnih momenata M1 i M2 kosih ploa pod
jednolikim optereenjem

23

2.2.2.3. Leajne reakcije, oslanjanje i poprene sile

Leajne reakcije kosih ploa prilino ovise o nainu oslanjanja, razmacima i vrsti leaja te o
popustljivosti leaja (npr. neoprenski leaji AEL).
Sa svrhom smanjenja rubnih pritisaka na leaju, a time istodobno i velikih momenata upetosti u
tupim kutevima vrlo kosih ploa, preporua se odabrati pojedinane leaje na veim razmacima
ili pojedinane neoprenske leaje.
Na osnovi opsenih istraivanja, Leonhardt preporua slijedee naine oslanjanja kosih ploa:
Nepokretan linijski leaj (betonski zglob ili kontinuirana neoprenska traka) pogodan je samo
kod kuta >40 i duine leaja najvie do 10 m. Pri veoj duini treba primijeniti linijski
leaj koji je pokretan u poprenom smjeru (slika 2.27).
Kod kuta <40 preporua se (slika 2.28):
a) jedan nepokretan, svestrano zaokretan leaj, postaviti u jedan tupi kut. Moe se
postaviti jo jedan nepokretan leaj na razmaku od 4h do 7h, i manjem od 7 m;
b) svi drugi leaji su pokretni i po mogunosti na sve strane zaokretni, a postavljaju se na
razmaku od 4h do 8h. Uz to, leaj koji se nalazi nasuprot nepokretnom leaju treba biti
pokretan samo u smjeru spojnice s nepokretnim leajem.
c) leaj na iljastom kutu treba postaviti na udaljenosti od ruba za oko 2h do 4h kako bi se
izbjegle sile odizanja, uz potrebnu provjeru sigurnosti protiv odizanja.

Slika 2.27 Preporuke za odabir leaja pri >40 i l>15 m

24

Slika 2.28 Preporuke za odabir leaja pri <40

Poprene sile, mjerodavne za granina stanja nosivosti, odreuju se iz leajnih reakcija te se na
osnovi njih odreuje posmina armatura u skladu sa odgovarajuim propisima.
Kod prednapetih ploa u pravilu nije potrebna posmina armatura, dok kod armiranobetonskih
ploa moe biti potrebna u podruju leaja, naroito pri tupim kutevima.

2.2.2.4. Armiranje kosih ploa

Kod kosih ploa s kutem >60 i odnosom b:l1:2 uzduna i poprena armatura postavlja se
paralelno s rubovima, a slobodni rubovi obuhvaaju se vilicama (slika 2.29).

Slika 2.29 Tloctni raspored donje i gornje armature kod >60

25

Kod <60 uzduna armatura postavlja se okomito na leaje, a poprena paralelno sa leajima
(slika 2.30). Na slobodnim rubovima obrazuje se traka irine brh, koja se ojaava uzdunom
armaturom i obuhvaa vilicama. Gornja armatura rubnih traka povija se na tupim kutevima ploe
u smjeru leajne linije zbog preuzimanja momenata upetosti koji se pojavljuju na tim mjestima.
U tom podruju treba i vilice progustiti i voditi do leaja u smjeru leajne linije (slika 2.30).

Slika 2.30 Tloctni raspored donje i gornje armature kod <60

Kod uskih ploa s kutem <70 i odnosom b:l<1:2 uzduna armatura postavlja se paralelno sa
slobodnim rubovima (slika 2.31). Poprena armatura polae se u srednjim podrujima ploe
okomito na uzdunu armaturu, a u podrujima leaja u obliku lepeze, s tim da je na krajevima
paralelna s leajnom linijom.

Slika 2.31 Tloctni raspored donje i gornje armature uske ploe kod <70 i b:l<1:2

26

2.3. Izvoenje
Postupci izvedbe rasponskih konstrukcija su slijedei:
monolitni
montani
polumontani (kombinirani).
2.3.1. Monolitna izvedba
2.3.1.1. Nepokretne skele
Nepokretne skele su sve klasine nosive skele. One su fiksne i grade se na jednom mjestu, a za
ponovnu upotrebu na drugom mjestu moraju se rastaviti i u dijelovima premjestiti. Sve su manje
u primjeni za objekte velikih raspona.
Prema grai skele mogu biti: drvene, eline i kombinirane.
Oplata moe biti daana, od perploe i metalna. Mora biti dobro ukruena i bez vidljivih
deformacija od pritiska svjeeg betona.
Openito se, prema namjeni razlikuju skele grednih i skele lunih mostova, a prema nainu
oslanjanja skele s vie oslonaca, s malo oslonaca te s dva oslonca u jednom polju mosta.
Skele s vie oslonaca
Skele s vie oslonaca pogodne su za gredne mostove (slika 2.32) i plitke svodove, kada
graevina nije visoko uzdignuta iznad tla.
Ako je graa drvena, stupovi mogu biti zabijeni u tlo kao piloti, a na vrhu povezani
naglavnicom, te ukrueni horizontalnim klijetima i krievima. Drveni stupci kao i elini mogu
biti postavljeni i na betonske pragove.

Slika 2.32 Skela s vie oslonaca grednog mosta

Skele s malo oslonaca
Skele s malo oslonaca uglavnom su eline, a stupovi i rasponska konstrukcija skele sastavljeni
su od tipiziranih dijelova. Takve skele mogu se primjeniti kod mostova razliitih raspona i visina
iznad terena (slika 2.33).
27

Slika 2.33 Skela s malo oslonaca od elinih tipskih dijelova

2.3.1.2. Pokretne skele
Pokretne skele su klasine nosive skele koje se bez rastavljanja mogu premjetati uzdu i
poprijeko na most. Kod grednih mostova ovakve skele su pogodne za ravno i dobro nosivo tlo, te
za mostove koji nisu visoko uzdignuti iznad tla i imaju vie od tri raspona (slika 2.34).
Radne reke predviaju se na mjestima nul-toaka momentnog dijagrama (priblino l).

Slika 2.34 Izvedba grednog mosta na pokretnoj skeli

2.3.2. Montana i polumontana izvedba

Kod izvedbe ploastih rasponskih konstrukcija sastavljenih od gotovih, montanih elemenata,
dugih toliko da seu od jednog do drugog stupa mosta, koriste se razliita prenosila.
Najednostavnije su autodizalice koje se mogu koristiti kod mostova s niskom niveletom i ravnim
tlom ispod mosta. Druga mogunost je uporaba portalnih dizalica.
Montani nosai izrauju se u industrijskim postrojenjima (npr. sustav Viadukt, slika 2.5) ili na
mjestu gradnje. Transport nosaa na manjim udaljenostima obavlja se specijalnim cestovnim
vozilima, a na duljim relacijama eljeznicom. Za montau tipskih nosaa koriste se obino 2

28

autodizalice nosivosti 90-100 t, dok u iznimnim situacijama kod oteanog pristupa mostu 1
autodizalica nosivosti 300 t.
Montani nain gradnje primjeren je za nadvonjake preko autocesta, a polumontani nain s
dobetoniranom ploom iznad nosaa, za objekte u trasi.
Premda je montani nain gradnje vodei po brzini izvedbe, u nekim okolnostima te sa aspekta
trajnosti konstrukcije mosta primjereniji je polumontani nain.

Literatura:
[1] Leonhardt F.: Vorlesungen ber Massivbau, Sechster Teil, Grundlagen des
Massivbrckenbaues, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg-New York, 1979.
[2] Analysis and Design of Reinforced Concrete Structures, Reported by ACI Committee 343,
Detroit, Michigan, 1995.
[3] Clark, L.A.: Concrete bridge design to BS 5400, Construction Press, London and New York,
1983.
[4] Cope, R.J.; Clark, L.A.: Concrete Slabs, Analysis and Design, Elsevier Applied Science
Publishers, London and New York, 1984.
[5] Hambly, E.C.: Bridge Deck Behaviour, Chapman and Hall, London, John Wiley&Sons, Inc.,
New York.
[6] Weidemann: Brckenbau, Stahlbeton und Spannbeton Brcken, Werner-Verlag.
[7] Dekanovi, .; tekovi, M.; Sesar, P.; Velan, D.: Montana i polumontana gradnja
ploastih grednih mostova, Simpozij - Suvremeni postupci izvedbe betonskih mostova,
inenjerskih graevina, stambenih i poslovnih zgrada, Brijunski otoci, 1995, 203-213.
[8] Tonkovi, K.: Masivni mostovi, Graenje, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
[9] Tonkovi, K.: Masivni mostovi, Opa poglavlja, kolska knjiga, Zagreb, 1979.

29