You are on page 1of 8

INVESTICIJSKO ULAGANJE U

PODIZANJE OBJEKATA U SVINJOGOJSTVU

European Union
Delegation of the European Commission
to the Republic of Croatia

HRVATSKI ZAVOD ZA
POLJOPRIVREDNU
SAVJETODAVNU SLUBU

Razmiljate o podizanju svinjogojske farme?


Imate ve neka znanja ili iskustva u tome, no
jo uvijek ste u nedoumici hoete li donijeti
ispravnu odluku?

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu


rado e Vam pruiti korisne informacije i strunu pomo
da biste lake odluili to valja initi.

Svinjogojska farma treba zadovoljiti ove uvjete:

osigurati ivotinjama smjetajni prostor


da bi se mogle nesmetano kretati, hraniti i
odmarati,

osigurati odgovarajue mikroklimatske uvjete


(temperaturu, vlanost zraka, sastav zraka,
osvjetljenje),

biti moderno opremljena da bi rad ovjeka bio


to laki, a boravak u objektu to krai,

imati efikasan sustav hranidbe, pojenja i


izgnojavanja.
Kad razmiljate o investiciji, morate razmotriti ova pitanja:

1. to sve investicija ukljuuje:


izgradnju staje i prateih objekata (silosa, spremita za hranu,
garaa i sl.),

opremu za stajski objekat i ostale, pomone objekte,

nabavu poetnog uzgojnog stada,


nabavu potrebne mehanizacije.

2. Lokacija (smjetaj) farme:


Prije izgradnje objekta potrebno je pronai pogodno mjesto. Pri tome
treba voditi rauna o:

smjeru (rui) vjetrova ireg podruja radi strujanja zraka u


objektima da bismo izbjegli da neugodni mirisi s farme stiu do
okolnih naselja,

udaljenosti stambenih objekata ili naselja


za farmu sa 1000 i vie svinja potrebna
je udaljenost od naselja 500 m, odnosno
1000 m od turistikog naselja, 300 m od
prometnice i 200 m od vodotoka,

zaklonjenost i nagib terena poeljan je


blagi nagib terena,

veza s prateom infrastrukturom bitna je mogunost prikljuka


na strujnu (trofaznu) mreu i vodovod, dobar pristup glavnim
prometnicama zbog transporta hrane, rasplodnog podmlatka,
odojaka i tovljenika.

3. Vrsta i nain izvedbe objekta


Izbor graevinskog materijala ovisi o klimatu, no svakako je bolje
koristiti one materijale koji se proizvode u blizini (da bi se izbjegao
skupi prijevoz).

Zapamtite: izvedbi podova treba posvetiti veliku panju jer svinja


dnevno lei i do 17 sati, stoga joj treba biti toplo da ne bi gubila
nepotrebnu energiju na zagrijavanje tijela.

Materijal se moe kombinirati tako da dio objekta za hranidbu bude od


hladnijeg materijala, a mjesta gdje svinje lee da budu toplija.
Ako je objekt samostojei, treba predvidjeti i mogunost proirenja u
budunosti.

4.Veliina objekta
Veliina objekta ovisi o raspoloivim resursima (zemljite, financijska
sredstva i dr.), no svakako vodite rauna o tome da e Vae ulaganje
biti profitabilno samo ako e se objekt moi iskoritavati 2530 godina.
U modernoj, intenzivnoj proizvodnji za trite svinje su smjetene u
namjenski ureenom objektu u kojem su svi potrebni sadraji za
sve faze proizvodnje: pripust, suprasnost, prasenje, uzgoj rasplodnog
podmlatka i tov svinja.
Moderni nain dranja omoguuje najbolje iskoritenje proizvodnih
mogunosti i biolokih kapaciteta svinja za proizvodnju prasadi i
prirasta u tovu.

5. Tehnika opremljenost i ureaji u objektu


Tehnika opremljenost i ureaji u objektu pridonose poveanju
proizvodnih rezultata, manjem utroku hrane, brem prirastu, ukratko,
veoj produktivnosti rada.

6. Sustav hranidbe
Iako se svinje mogu hraniti raznim otpacima iz
domainstva i razliitim hranivima, u modernoj
proizvodnji za trite najbolji rezultati postiu se
ako se svinje hrane zrnatom hranom, naroito
kukuruzom i drugim itaricama, te ve gotovim
krmnim smjesama koje su prilagoene hranidbenim potrebama svinja.

Ekonomska analiza ulaganja:


Da bi svinjogojska farma uspjeno poslovala, mora:
1. imati jasan cilj i program proizvodnje,
2. imati dobru upravu (menadment),
3. koristiti mogue informacije i strune slube, te poznavati
ekonomske odnose i uvjete trita,
4. optimalno koristiti sve resurse, posebno zemljite i tome
prilagoditi opseg proizvodnje,
5. postizati dobre proizvodne rezultate (visok prihod po jedinici
uloenog inputa).
Za ekonomsku analizu ulaganja potrebno je napraviti:
1. Poetnu analizu investicije koja daje odgovore na ova pitanja:

zato poljoprivrednik eli investirati,


postoji li alternativno rjeenje (dogradnja, adaptacija) i je li ono
bolji izbor,

je li investicija u skladu s planovima razvoja gospodarstva,


koje su jake, a koje slabe toke investicije,
kakvi su ekonomski pokazatelji poslovanja gospodarstva.
2. Ekonomsku ocjenu isplativosti investicije koja podrazumijeva
izradu Investicijskog plana na temelju kojeg se mogu dobiti
sljedei pokazatelji:

profitabilnost investicije,
razdoblje povrata investicije,
osjetljivost investicije na promjene uvjeta poslovanja,
struktura i izvori financiranja investicije.

Dakle, Investicijski plan jest podloga na


temelju koje poljoprivrednik moe donijeti
investicijsku odluku.
Da biste mogli planirati investicijsko
ulaganje, napraviti kvalitetnu procjenu, i to
je najvanije: donijeti kvalitetnu odluku,
morate znati kakvo je bilo Vae dosadanje
poslovanje.
Djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu
spremni su Vam ponuditi svoje struno znanje i usluge za analizu
poslovanja gospodarstva te izradu investicijskih planova za razliite
vrste investicijskih ulaganja, a kako to izgleda ako ste odluili
investirati u podizanje novog objekta za tov svinja, pokazujemo Vam
na jednom od moguih primjera.

Primjer investicije:
Poljoprivrednik eli investirati u podizanje staje za tov 200 tovljenika
po turnusu. Vrijednost investicije:

Staja (vijek trajanja 30 godina) ................................. 192.500 kn


Oprema ....................................................................

53.900 kn

Mehanizacija ............................................................ 100.000 kn


Nabava prasadi ........................................................

63.000 kn

Zalihe i poetni trokovi............................................

63.000 kn

Ostali investicijski trokovi .......................................

10.000 kn

UKUPNO.................................................................. 482.400 kn

Poljoprivrednik planira investiciju financirati dijelom vlastitim


sredstvima, a dijelom kreditom uz kamatnu stopu od 6 % godinje na
rok otplate od 6 godina. Godinji anuitet iznosi 63.727 kn.
Uz godinju proizvodnju od 580 tovljenika te cijenu mesa od
10,00 kn/kg navedeno investicijsko ulaganje isplativo je!
Poljoprivrednik mora ostvarivati pokrie varijabilnih trokova vee od
226 kn/tovljeniku da bi mogao podmirivati kreditne obveze i trokove
odravanja objekta i opreme koji su procijenjeni na iznos od 70.000 kn
godinje.
Zanima Vas koliki prihod Vi morate ostvarivati ukoliko se odluite za
investicijsko ulaganje u proizvodnju svinjskog mesa?
S povjerenjem se obratite savjetniku HZPSS-a i sigurno ete dobiti
pravi odgovor!
Obratite nam se i mi emo Vam pruiti kvalitetne informacije
koje e Vam pomoi u ostvarenju Vaih poslovnih ciljeva te
Vas struno pratiti u njihovoj realizaciji.

DJELATNICI HZPSS KOJIMA SE MOETE OBRATITI ZA


POTREBNE INFORMACIJE:
MARINA MIKI, dipl. in., naelnik agroekonomist
Ilica 101/3, 10 000 Zagreb,
tel/fax: 01/3772-466, e-mail: mmiksic@agr.hr
TATJANA BORBA, dipl. in., agroekonomist
Ilica 101/3, 10 000 Zagreb
tel/fax: 01/3772-466, e-mail: tborbas@agr.hr
ROBERT REP, dipl. in., agroekonomist
Stilinovieva 7, 10 431 Sv. Nedjelja
tel: 3770-494, fax: 3373-564
e-mail: rcrep@agr.hr
NADA MURGI, dipl. in., agroekonomist
Budaka 55, 53 000 Gospi
tel/fax: 053/588-123
e-mail: nmurgic@agr.hr
NENAD KANTOCI, dipl. in., VVV
Karla Tukana 2, 49 218 Pregrada
tel: 049/376-022, 377-802, fax: 049/376-105
e-mail: nkantoci@agr.hr
DARKO ANTONINA, dipl. in., stoarstvo
Stari kraj 6, 51 315 Mrkopalj
tel: 051/833-596, fax: 051/833-131
e-mail: dantonina@agr.hr
SINIA HRGOVI, dipl. in., ratarstvo
Vladimira Nazora 2, 33 000 Virovitica
tel/fax: 033/726-587, e-mail: shrgovic@agr.hr

Autori: NADA MURGI, dipl. in. agr.,


DARKO ANTONINA, dipl. in. agr.
Odgovorni urednik: dr. sc. Ivan Katalini
Grafika priprema: Damir Ravli
Tisak: FiLeDaTa, Zagreb
Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu slubu
Ulica grada Vukovara 78 10000 Zagreb
telefon: (1) 61 06 190 fax: (1) 61 09 140
e-mail: hzpss@agr.hr
http://www.agr.hr/hzpss/

Za podrobnije informacije obratite se


savjetniku HZPSS