You are on page 1of 50

Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije


http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6. KONSTRUKCIJE OD TANKOSTIJENIH
PROFILA I LIMOVA
SADRAJ
6.

KONSTRUKCIJE OD TANKOSTIJENIH PROFILA I LIMOVA ................................................ 1

6.1.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.
6.2.3.
6.2.4.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.4.
6.4.1.
6.4.2.
6.4.3.

POSEBNOSTI HLADNOOBLIKOVANIH TANKOSTIJENIH PROFILA ................................................................ 2


POSEBNOSTI KOD DIMENZIONIRANJA ...................................................................................................... 8
Koncept sudjelujue irine...................................................................................................................... 8
Globalni i lokalni instabilitet hrpta ...................................................................................................... 11
Bono izvijanje ..................................................................................................................................... 11
Interakcija lokalnog i globalnog izboavanja ...................................................................................... 12
DIMENZIONIRANJE CENTRINO OPTEREENIH TLANIH ELEMENATA .................................................... 14
Priprema za dimenzioniranje ............................................................................................................... 14
Dimenzioniranje centriki optereenog tlanog elementa.................................................................... 20
DIMENZIONIRANJE POKROVA (PLOA) .................................................................................................. 22
Tipovi tankih elinih ploa ................................................................................................................. 22
Naini ispitivanja.................................................................................................................................. 23
Dimenzioniranje trapezno oblikovanih limova ..................................................................................... 24

6.4.3.1.
6.4.3.2.
6.4.3.3.
6.4.3.4.
6.4.3.5.
6.4.3.6.

Raunski postupak kod savijanja ............................................................................................................................ 24


Raunski postupak kod posmika ............................................................................................................................ 27
Raunski postupak kod cripplinga hrpta................................................................................................................. 27
Raunski postupak kod interakcije M i V (na leaju) ............................................................................................. 28
Raunski postupak kod mogue preraspodjele momenta ....................................................................................... 28
Raunski postupak za procjenu krutosti kod savijanja ........................................................................................... 29

6.5.
6.5.1.
6.6.
6.6.1.
6.6.2.

DIMENZIONIRANJE POSMINIH DIJAFRAGMI .......................................................................................... 29


Uvod ..................................................................................................................................................... 29
SPOJEVI KOD TANKOSTIJENIH ELEMENATA ............................................................................................ 30
Openito ............................................................................................................................................... 30
Tipovi spojnih sredstava ....................................................................................................................... 31

6.6.2.1.
6.6.2.2.

Mehanika spojna sredstva ..................................................................................................................................... 31


Zavareni spojevi ..................................................................................................................................................... 34

6.6.3.
6.7.
6.8.

Projektiranje (dimenzioniranje) spojeva .............................................................................................. 34


PRIMJENA TANKOSTIJENIH ELEMENATA ................................................................................................ 36
NUMERIKI PRIMJER: POKROV IZVEDEN POMOU TRAPEZNOG LIMA..................................................... 39

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6.1. POSEBNOSTI HLADNOOBLIKOVANIH TANKOSTIJENIH PROFILA


Ukratko e se navesti neke posebnosti hladnooblikovanih elinih tankostijenih profila, iji su sastavni
dijelovi tanke ploe.
Primjer tanke eline ploe sa izvedenim lijebom
PEd

PEd

lijeb djeluje kao


ojaanje

PEd

lijeb nije niti


ojaanje niti
oslabljenje

lijeb djeluje kao


oslabljenje

Slika 6.1. Pojam ukruenja lima


Treba poznavati i paziti na izvedbu lijeba obzirom na smjer optereenja, jer lijeb moe ojaati elini
lim, ali ga moe i oslabiti. Uobiajeno je takav lijeb, koji djeluje kao ojaanje lima, zvati ukruenjem.
Poveanje nosivosti bez dodatnog utroka materijala (slika 6.2.)

Ma

maxM=1,2Ma

maxM=1,4Ma

Slika 6.2. Poveanje nosivosti presjeka bez utroka materijala


Odnos irine b i debljine lima t tlanog pojasa kod savijanja vrlo je vaan i to je b/t vei poveava se i
nejednolikost raspodjele normalnih napona (Slika 6.3).
b
b

t
MEd

t
b

50

70

90

50

Slika 6.3. Utjecaj irine pojasa na raspodjelu tlanih napona

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tlani elementi (Slika 6.4.)

Slika 6.4. Lokalno izboavanje kod tankostijenih profila


Elementi podloni savijanju (Slika 6.5.)

Slika 6.5. Lokalno izboavanje tlanog


pojasa

Slika 6.6. Crippling hrpta

Oprez kod direktnog unosa koncentriranih sila radi pojave lokalnog instabiliteta hrpta zvanog "crippling"
(Slika 6.6.)
Mogue lokalno izboavanje uslijed posmika koje je slino kao i kod profila koji nisu tankostijeni (Slika
6.7.).

Slika 6.7. Lokalno izboavanje uslijed


posmika

Slika 6.8. Izvijanje izraeno savijanjem i


torzijom

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Osobito je mogua pojava izvijanja izraenog savijanjem i torzijom (Slika 6.8.)


Javljaju se popratni efekti kao posljedica hladnog oblikovanja (strukturalne imperfekcije, Slika 6.9.).

Slika 6.9. Strukturalne imperfekcije u materijalu


(poveanje fy u zoni hladnog oblikovanja)
Razliitost u spajanju obzirom na toplovaljane profile (Slika 6.10.)

Slika 6.10. Posebna spojna sredstva kod tankostijenih elemenata


Naini spajanja, tipovi spojnih sredstava i naini otkazivanja prikazani su na tablici 6.1.

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tablica 6.1. Naini spajanja, tipovi spojnih sredstava i naini otkazivanja


Vrsta
optereenja

Tip spoja
Tanko
Tanko
na
na
tanko
debelo

Posmino
optereenje

()
()
()

()
()

()
Vlano
optereenje

()
()

()
()

Nain otkazivanja
Vrsta spojnog
sredstva
Prihvatljiv Neprihvatljiv
Zakovice
Samobuei
vijci
Samonarezni
vijci
Zavari
avli
Vijci
Tarni vijci
Ljepila
Zakovice
Samobuei
vijci
Samonarezni
vijci
avli
Vijci
Tarni vijci

Nain izrade hladnooblikovanih profila (Slika 6.11.)

Slika 6.11. Naini izrade hladnovaljanih profila


Osnovni materijal treba biti podoban za hladno oblikovanje

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tablica 6.2. Konstrukcijski elici za hladno oblikovane tankostijene


konstrukcijske elemente i limove
Vrsta elika

Standard

Vrue valjani
konstrukcijski elik

EN 10025

EN 10113: Dio 2
Vrue valjani
konstrukcijski elik
visoke vrstoe
EN 10113: Dio 3

Hladno oblikovani
konstukcijski elini lim
Ugljini konstrukcijski
elik zatien toplim
pocinavanjem

ISO 4997

EN 10147

prEN 10149: Dio 2


elici visoke vrstoe
za hladno oblikovanje
prEN 10149: Dio 3

Kvaliteta
elika
S 235
S 275
S 355
S 275 N
S 355 N
S 420 N
S 460 N
S 275 M
S 355 M
S 420 M
S 460 M

fy
N/mm2
235
275
355
275
355
420
460
275
355
420
460

fu
N/mm2
360
430
510
370
470
520
550
360
450
500
530

CR 220
CR 250
CR 320

220
250
320

300
330
400

FeE 220 G
FeE 250 G
FeE 280 G
FeE 320 G
FeE 350 G
S 315 MC
S 355 MC
S 420 MC
S 460 MC
S 500 MC
S 550 MC
S 260 NC
S 315 NC
S 355 NC
S 420 NC

220
250
280
320
350
315
355
420
460
500
550
260
315
355
420

300
330
360
390
420
390
430
480
520
550
600
370
430
470
530

Norme
Norma koja propisuje pravila prorauna za tankostijene elemente je EN 1993-1-3 Opa pravila
Dodatna pravila za hladnooblikovane tankostijene profile i limove.
Izvadak iz norme vezan uz granicu poputanja:
(1)P Prosjena granica poputanja fya poprenog presjeka, uslijed utjecaja hladnog oblikovanja odreuje
se iz rezultata ispitivanja.
(2)P Alternativno, poveana prosjena granica poputanja f ya moe se odrediti proraunom, koristei:

f ya f yb f u f yb k n t 2 Ag

ali

f ya f u f yb 2

gdje su:
fu - vrstoa materijala (elika),
fyb- osnovna granica poputanja,
Ag - brutto povrina poprenog presjeka,
k

- numeriki koeficijent koji zavisi o nainu oblikovanja prema sljedeem:


k = 7 za hladno valjanje
k = 5 za druge naine oblikovanja

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

n - broj savijanja pod kutem od 90 u poprenom presjeku sa unutarnjim polumjerom r 5 t


(dijelove savijanja od 90 brojati kao dijelove n)
t - nominalna debljina elinog materijala tcor prije hladnog oblikovanja, izuzevi obloge od cinka ili
organskih materijala
(3)P Poveana prosjena granica poputanja uslijed utjecaja hladnog oblikovanja uzima se u obzir samo:
- kod aksijalno optereenih elemenata, ako je efektivni popreni presjek jednak ukupnom poprenom
presjeku i
- u ostalim sluajevima, ako se moe dokazati da hladno oblikovanje utjee na poveanje nosivosti.
(4)

Pri odreivanju Aeff granicu poputanja fy treba uzeti kao fyb.

(5)

Prosjena granica poputanja fya moe se koristiti za odreivanje:


- otpornosti poprenog presjeka aksijalno optereenog vlanog elementa,
- otpornosti poprenog presjeka i otpornosti na izvijanje aksijalno optereenog tlanog elementa kod
kojeg je itav popreni presjek djelotvoran,
- momenta otpornosti poprenog presjeka sa potpuno djelotvornim pojasnicama.

Primjeri tankostijenih hladnooblikovanih poprenih presjeka (Slika 6.12.)

Slika 6.12. Tankostijeni hladnooblikovani popreni presjeci


Specifinost tankostijenih profila je postojanje postkritinog podruja izboavanja (Post buckling).

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6.2. POSEBNOSTI KOD DIMENZIONIRANJA


6.2.1. KONCEPT SUDJELUJUE IRINE
Lokalni instabilitet u tlanim dijelovima poprenih presjeka tankostijenih profila utjeu na nosivost
(otpornost) tankih presjeka, a time i na nosivost (otpornost) elemenata.

Slika 6.13. Izboavanje pravokutne ploe

cr k E

2 E t
cr k

12 1 2 b0

- openito

Gdje su:
2

t
2E t
E
190 000
2
12 1 b0
b0

(N/mm2) za elik

k -koeficijent izboavanja koji ovisi od:


- broja izboina,
- mjestima oslanjanja ploe
- nainu naprezanja ploe
E - Eulerov kritini napon izvijanja u elastinom podruju za traku ploe debljine t, irine 1 i duine b0.
- Za napon E koji se odnosi na tanke ploe vrijedi analogija sa tlanim tapom, ali treba uzeti u obzir
da traku stabilizira vlana traka kako se vidi na slici 6.13.

cr k

2 E
2
121 2 b0 t

(6.-1.)

U ovisnosti o rubnim uvjetima ploe kritini napon izboavanja moe se prekoraiti, a da ploa zadri
stabilno stanje ravnotee. Za pojanjenje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu
izboavanja ploe. Vrlo jednostavan model za objanjenje ovog mehanizma dao je Winter (Slika 6.14.).
Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdunih i poprenih tapova u koje se koncentrira materijal
tanke ploe.

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Pn Nn

Slika 6.14. Model mehanizma izboavanja ploe


Ploa je po rubu optereena na tlak ravnomjerno rasporeenim optereenjem p. Budui je ukupno
optereenje ploe

Pn p lx , na svaki od n uzdunih tapova otpada sila intenziteta

Pn p l x n . Kako

se sile u uzdunim tapovima postupno poveavaju, tlani napon u svakom tapu dosie kritinu
vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su tapovi zglobno pridrani na krajevima,
dosizanjem kritine sile izvijanja, svih n tapova se istovremeno izvija. To znai da bi svi otkazali
istovremeno. Meutim, im se ponu uzduni tapovi izvijati, aktiviraju se popreni tapovi, kao vlani
vezai, jer su vrsto spojeni s uzdunim tapovima. Vlane sile, koje se javljaju u poprenim tapovima
od pridravanja uzdunih tapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploi, koji stabiliziraju
plou, odnosno, odupiru se daljnjem izboavanju prilikom poveanja tlane sile u uzdunom smjeru.
Iz ponaanja modela proizlazi da ne nastaje otkazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih tapova
kod iste kritine sile, kao u sluaju tapova zglobno pridranih na oba kraja, te da se tapovi izvijaju s
razliitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridranog ruba. tap modela u sredini je najvie
deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenoenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se vie
aktiviraju susjedni tapovi, tj. najvie tereta mogu preuzeti tapovi uz uzdune pridrane rubove. Dakle,
evidentno je iz ponaanja modela da nakon izboavanja ovakve ploe egzistira novo ravnoteno stanje,
koje dozvoljava daljnje poveanje optereenja, praeno rastom amplitude izboavanja. Ovo ponaanje je
poznato kao prekokritina rezerva nosivosti.
Ukoliko se promatra jedna tanka ploa koja je slobodno oslonjena, na primjer to moe biti tlani pojas
trapeznog lima raspodjela naprezanja u fazi "post-buckling" (prekoritinoj) vidi se na slici 6.15a.

b ef b eff Pn Nn

Slika 6.15. Raspodjela napona u tankoj slobodno oslonjenoj ploi

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Krajnje optereenje (ultimate load) ploe moe se odrediti pomou raunskog modela sudjelujue irine
(effective width design model), kao se vidi na slici 6.15b.
Sudjelujua irina beff ovisi od Eulerovog kritinog napona cr i granice poputanja fy. Izraz za beff prvi je
postavio Karman za plou bez imperfekcije. Na temelju pokusa, dakle ukljuujui imperfekcije, Karmanov
izraz modificirao je Winter. U literaturi taj izraz za sudjelujuu irinu poznat pod izrazom Winterova
formula, glasi:

beff

bp

cr
fy

1 0,22

cr

f y

(6.-2.)

Ukoliko je Eulerov kritini napon dosegao granicu teenja moe se napisati da je cr = fy. U tom je sluaju

beff 0,78 b p .
Relativna vitkost ploe glasi:

fy

(6.-3.)

cr

Ukoliko se u izraz (6.1.) za cr uvrsti izraz (6.3.), dobiva se:

1,052 b p

k t

fy
E

(6.-4.)

Ukoliko se u izraz (6.-2.) uvrsti izraz (6.-3), dobiva se:

beff
bp

1 0,22
1
p
p

(6.-5.)

Ukoliko je itav popreni presjek djelotvoran, znai da je = 1. Vrijedi za:

p 0,673 , 1

p 0,673 ,

(6.-6.)

1 0,22
1
p
p

(6.-7.)

Prema EN 1993-1-5

bp

t
28,4 k

(6.-8.)

p 0,673 , 1

p 0,673 ,

p 0,055 (3 )
1,0
p2

(6.-9.)

10

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Kada se utvrdi sudjelujua irina ona definira sudjelujui dio poprenog presjeka, tako da se mogu
odrediti geometrijske i statike veliine Aeff, W eff i Ieff kako se vidi na slici 6.16.

Slika 6.16. Sudjelujua irina presjeka kod a )savijanja i u b) tlaku


Faktor izboavanja ovisi od uvjeta oslanjanja ploe i naina naprezanja. Sada se moe odrediti
sudjelujua irina beff :

beff b p

(6.-10.)

U izrazu (6.-10.), je koeficijent redukcije i ovisi od svedene vitkosti ploe

p .

Ukoliko se dogodi da je unutar poprenog presjeka dosegnuta granica poputanja fy u vlanoj zoni, te
plastine rezerve usporavaju dosizanje granice poputanja u tlanoj zoni. Na taj nain odreivanje
djelotvornog poprenog presjeka svodi se na iterativni postupak.

6.2.2. GLOBALNI I LOKALNI INSTABILITET HRPTA


Globalni instabilitet hrpta (izboavanje hrpta, web buckling) moe se dogoditi uslijed tlanog napona od
savijanja ili uslijed posminog napona. Lokalni instabilitet (crippling) je fenomen lokalnog karaktera vezan
obino uz mjesta ispod unosa koncentrirane sile ili iznad srednjih leaja kontinuiranih nosaa. Obje vrste
instabiliteta pokazane su na slici 6.17.

Slika 6.17. Globalni instabilitet uslijed posmika i cripplinga hrpta

6.2.3. BONO IZVIJANJE


Otkazivanje uslijed bonog izvijanja (lateral - torsional buckling) naroito je izraeno kod elemenata iji su
popreni presjeci izloeni torziji uslijed nagiba glavnih osi obzirom na smjer optereivanja ili ukoliko centar
posmika presjeka nije u osi optereenja. Da se takvi efekti svedu na minimumu razvijeni su posebni tipovi
C i Z profila kako se vidi na slici 6.18.

11

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Slika 6.18. Popreni presjeci manje osjetljivi na bono izvijanje


U sluaju primjene podronice od Z profila, donji pojas se slobodno rotira dok je gornji pojas privren za
pokrov (trapezni lim). Krutost u ravnini pokrova sprijeava bone pomake gornjeg pojasa podronice tako
da se moe pokazati da gornji pojas pridrava rotacijska krutost opruge C v koja glasi:

1
1
1
1

K K A K B KC

Nm rad

(6.-11.)

gdje je:

K A - krutost spoja izmeu pokrova i podronice (odreuje se eksperimentalno)


K B - iskrivljenje popreog presjeka podronice
K C - krutost pokrova na savijanje

6.2.4. INTERAKCIJA LOKALNOG I GLOBALNOG IZBOAVANJA


Kod elementa u tlaku uslijed uzdune sile NEd uslijed lokalnog izboavanja dolazi do smanjenja
otpornosti poprenog presjeka Nc,Rd. Ukoliko se primjeni metoda sudjelujue irine kod prorauna vitkosti
mora se uzeti u obzir djelotvorna (reducirana) povrina poprenog presjeka A eff tako da Nb.Rd glasi:

N b. Rd

Aeff f y

M1

(6.-12.)

faktor redukcije uzima se za izraunatu svedenu vitkost iz odgovarajue krivulje izvijanja a, b, c i d,


tablica6.3.

12

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tablica 6.3. Krivulje izvijanja za razliite vrste poprenih presjeka


Vrsta poprenog presjeka

Izvijanje
oko osi

Krivulja
izvijanja

yy
fyb

b
zz

fya

y-y

(ako je Aeff = Ag)

zz

y-y

z-z

y-y
b
z-z

y-y
c
z-z

Na taj je nain uzeta u obzir interakcija lokalnog (lokalna vitkost b/t) i globalnog (ovisi o vitkosti elementa)
izboavanja kod uzduno centriki optereenog tlanog elementa.
Interakcija globalnog i lokalnog izboavanja takoer je prisutna i kod tankostijenog elementa izloenog
savijanju, kako se vidi na slici 6.19.

Slika 6.19. Interakcija lokalnog i globalnog izboavanja

13

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6.3. DIMENZIONIRANJE CENTRINO OPTEREENIH TLANIH ELEMENATA


6.3.1. PRIPREMA ZA DIMENZIONIRANJE
Prije dimenzioniranja tlanih elemenata tankostijenih profila potrebno je obaviti neke osnovne proraune
vezane uz djelotvornu povrinu, vitkost elementa za odgovarajue geometrijske karakteristike kao to su
odnos bp/t, radijusa zakrivljenja, ukruenja i rubova.
Ogranienja za odnos bp/t
Pravila dimenzioniranja postavljaju granine odnose b p/t koji su uglavnom dobiveni propisima ili
iskustvom u radionici elinih konstrukcija. Ovi su odnosi prikazani na tablici 6.4.
Tablica 6.4. Maksimalni odnosi irine bp i debljine t
Element poprenog presjeka

Maksimalna vrijednost
bp t 50

bp t 60

bp t 90

bp t 500

45 90
h t 50

Sudjelujua irina (effective width) beff za tlane elemente oslonjene na dva leaja glasi:

beff b p

(6.-13.)

gdje je:

- faktor redukcije,

bp

- ukupna irina elementa.

Kod krajnjeg graninog stanja vrijedi:

1 0,22
1
1
p
p

(6.-5)

14

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

p = 1,052

bp

fyb

k E

0,673

(6.-14.)

Izraz (6.-14.). moe se napisati i openito, dakle, za sluajeve kada nije dosegnuto granino stanje:

p ,red p

com, Ed
f yb M 1

(6.-15.)

Gdje je ovisnost i p prikazana je na slici 6.20.

Slika 6.20. Sudjelujua irina beff u ovisnosti od

Prema EN 1993-1-5

bp

28,4 k

(6.8.)

p 0,673 , 1
p 0,673 ,

p 0,055 (3 )
1,0
p2

(6.9.)

Na tablici 6.5. prikazane su sudjelujue irine u ovisnosti napona.

15

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tablica 6.5.Ovisnost sudjelujue irine beff od napona


Raspodjela napona
(tlak pozitivan)

Sudjelujua irina beff


1

b eff bp
b e1 0,5 b eff
b e2 0,5 b eff

1 0

beff bp
be1

2 beff

5
be2 beff be1

0 1
b eff bp
b e1 0,4 b eff
b e2 0,6 b eff
1

b eff bp
b e1 0,4 b eff
b e2 0,6 b eff

2
1

Koeficijent
izboavanja
k

1 0

0 1

1 3

4,0

8,2
1,05

7.81

7,81 6,29 9,78 2

23,9

5,981 2

Potrebno je uoiti sljedee:


za p 0,673 izraz (6.5). daje 1, to znai da je itava irina elementa djelotvorna tj. beff = bp.
sudjelujua irina smjetena na obje strane irine elementa sa oznakama b e1 i be2, a koje ovise od
odnosa naprezanja 2 1
za krajnje granino stanje tlano naprezanje com,Ed odgovara granici teenja ( com,Ed fyb ), dok za
granino stanje uporabivosti com,Ed,ser fyb 1,5
sudjelujua irina beff za tlane elemente s jednim leajem (Tablica 6.6.)
prednost metode sudjelujue irine
Ovom se metodom moe vidjeti koji je djelotvoran dio presjeka, tako da onda vrijede dalje metode kao
za kompaktni (puni) popreni presjek. Djelotvornost presjeka u pogledu poveanja otpornosti moe se
postii bez "dodavanja" materijala, samo izvedbom ukruenja, meuukruenja ili rubnih ukruenja,
kako je prikazano na slici 6.21.

16

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Slika 6.21. Ukruenja


Tablica 6.6. Sudjelujua irina beff za tlane elemente s jednim leajem
Raspodjela napona
(tlak pozitivan)

Sudjelujua irina beff


1 0
beff bp

beff bp

2 1
Koeficijent izboavanja k

-1

1 3

0,43

0,57

0,85

0,57 0,21 0,07 2

1 0
beff bp

0
b eff bp
b e1 0,4 b eff
b e2 0,6 b eff
2 1

1 0

0 1

Koeficijent
izboavanja

0,43

0,578
0,34

1,70

1,70 5 17,1 2

23,8

tretman (obrada) ukruenja i rubova

17

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Ukruenja i rubovi trebaju imati dovoljnu krutost da budu djelotvorni. Ukoliko je krutost, na primjer,
ukruenja na rubu dovoljno velike, takvo ukruenje moe se smatrati leajem elementa. Promatrajui
element koji na jednoj strani ima leaj, a na drugoj ukrueni rub, mogu se predvidjeti tri naina
instabiliteta kako je prikazano na slici 6.22.

Slika 6.22. Fizikalno ponaanje tlanog elementa koji je poduprt na jednoj strani,
a na drugoj strani ima ojaani rub
Sluaj a)

Element sa jednim leajem kod kojeg se moe oekivati velika duina vala i slobodan
razvoj amplitude instabiliteta (izvijanja).

Sluaj b)

Ovaj sluaj predstavlja nain lokalnog instabiliteta (izboavanja) obostrano oslonjenog


elementa gdje spoj elementa i ruba ostaje ravan, ali rub slijedi nain instabiliteta.

Sluaj c)

Tu dolazi do interakcije izboavanja elementa i izvijaja ruba, koja proizlazi iz bonog


izvijanja ruba i dijela koji granii uz element do duine vala. Ova duina ovisi od krutosti
ruba, odnosa b/t i odgovora elementa (trake).

Ponaanje na slici 6.22. mogu se simulirati modelom nosaa na elastinoj podlozi. Kod toga je nosa
reprezentiran dijelovima ruba i elementa (trake), a elastina podloga predstavljena je krutou opruge
koja predstavlja odgovor elementa.
pojednostavljen postupak prorauna ukruenja
Na temelju opisanog fizikalnog ponaanja elementa sa rubnim ukruenjem, raunski model zahtjeva
odreivanje djelotvornog presjeka i krutosti opruge od podloge (odgovora elementa).
Dakle, moe se izraunati kritina sila presjeka Ncr i reducirana krajnja sila (ultimate load) Nu koja ovisi
od relativne vitkosti. Krutost opruge meuukruenja uglavnom ovisi od odnosa b p/t, a potom o rubnom
ukruenju na drugoj strani elementa. Odreivanje krutosti opruge pokazano je na slici 6.23.

Slika 6.23. Odreivanje krutosti opruge


Postupak odreivanja otpornosti tlanog pojasa Z - presjeka prikazano je na slici 6.24.

18

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

a)

Brutto popreni presjek i rubni uvjeti.

b)

Djelotvorni popreni presjek za K


za com,Ed fyb M1

c)

Elastino kritino naprezanje cr,s za


djelotvornu povrinu ukruenja As.

d)

Reducirana granica poputanja


fyb M1 za djelotvornu povrinu
ukruenja As, sa faktorom redukcije
temeljenom na cr,s .

e)

Reducirana debljina tred za djelotvornu


irinu ukruenja, sa faktorom redukcije
temeljenom na cr,s .

f)

Ponoviti postupak od c) do e) koristei


djelotvornu povrinu ukruenja As,red
iz prethodne iteracije, nastavljajui sve
dok n n1 , ali n n1 .

g)

Usvojiti djelotvorni popreni presjek uz


be2, ceff, i reduciranu debljinu stijenke
tred koja odgovara n

Slika 6.24. Odreivanje otpornosti tlanog pojasa Z presjeka


Korak 1 Odredi se krutost opruge K 1 tako da se uzme u obzir rotacijska krutost na leaju
uzrokovana prikljuenim hrptom Z - presjeka.
Korak 2 Odredi se djelotvorna irina elementa i ruba uz pretpostavku zglobnog oslanjanja u voru
(mjesta spoja elementa i ruba).

eff

Ae1 As be1 t As

As be 2 ceff t

(6.-16.)

Korak 3 Izrauna se moment tromosti IR za popreni presjek povrine AR (obzirom na teinu os a-a od
povrine AR). Idealno naprezanje izboavanja cr .R iznosi:

19

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

2
As

cr,s

K E Is

(6.-17.)

gdje je:

cr,s
As
K
Is

- idealno naprezanje izboavanja


- povrina poprenog presjeka
- krutost opruge
- moment tromosti

Korak 4 Odredi se relativna vitkost:

f yb

cr,s

(6.-18.)

Dalje se za vitkost i liniju izvijanja a0 izrauna otpornost "nosaa":

N u ,red f yb As .

(6.-19.)

Korak 5 Sada se moe napisati N u ,red f yb As , to znai da je povrina As reducirana na vrijednost


As ,red As to je podloga za pojam "ekvivalentnog presjeka", dakle, vrijedi:

N u ,red k As f yb As .

(6.-20.)

Ukoliko je osjetno manji od 1.0, iterativni postupak u sljedeim koracima 6 i 7 moe poboljati
otpornost nosivog dijela presjeka, tako da je na kraju iteracije 1,0 i N u*,red f yb As*,red . Ukupna
otpornost u tom sluaju je:

f yb Ae1 As ,red .

(6.-21.)

Slian se postupak provodi i za meuukruenja.


u postupku dimenzioniranja moe se uzeti u obzir poveanje granice poputanja fya uslijed hladnog
oblikovanja

6.3.2. DIMENZIONIRANJE CENTRIKI OPTEREENOG TLANOG ELEMENTA


Postupak dimenzioniranja tankostijenog centriki optereenog elementa slian je postupku elementa sa
kompaktnijim (potpuno djelotvornim) poprenim presjekom. Raunska otpornost izvijanju elementa
razlikuje se obzirom na simetrini ili nesimetrini poreni presjek tlanog elementa.
Za simetrini popreni presjek (Slika 6.25.) treba zadovoljiti uvjet:

N Ed N b,Rd

(6.-22.)

gdje je:

N Ed
N b,Rd

- raunska tlana sila u smjeru uzdune osi poprenog presjeka,


- raunska otpornost elementa obzirom na izvijanje.

20

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Slika 6.25. Simetrini popreni presjek


Vrijednost Nb.Rd moe se dobiti iz izraza:

N b,Rd

A eff f y

M1

A Ag f y

(6.-23.)

M1

gdje je:

A eff

- povrina djelotvornog poprenog presjeka profila,

Ag

- brutto povrina poprenog presjeka profila,

- faktor redukcije za globalno izvijanje,

- faktor redukcije brutto povrine poprenog presjeka profila.

Postupak je sljedei:
Izraunaju se potrebne geometrijske i statike veliine poprenog presjeka

A g , A eff , A =

A eff
, I eff , i eff =
Ag

I eff
A eff

(6.-24.)

Izraunaju se odgovarajue vitkosti


Vitkost elementa: =

(6.-25.)

i eff

gdje je:

- sistemska duina l i = L ,

- odnosi se na odgovarajue osi (y ili z).

Svedena vitkost: 1

Relativna vitkost

E
fy

(6.-26.)

(6.-27.)

Odabere se linija izvijanja u ovisnosti tipa poprenog presjeka a 0, a, b ili c prema tablici 6.3. Faktor
imperfekcije se odabere prema tablici 6.7.

21

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tablica 6.7. Faktor imperfekcije


Krivulja izvijanja

a0

0,13

0,21

0,34

0,49

Izrauna se faktor redukcije za otpornost pri izvijanju elementa iz izraza:

2
2

0,5

, ali 1,0

0,5 1 0,2 2

(6.-28.)

(6.-29.)

Izrauna se Nb,Rd prema izrazu (6.-23.) i treba zadovoljavati uvjet (6.-22.).

6.4. DIMENZIONIRANJE POKROVA (PLOA)


6.4.1. TIPOVI TANKIH ELINIH PLOA
Hladnooblikovane eline ploe razvijaju se radi odgovarajue nosivosti, ali i radi funkcijskih zahtjeva
eline konstrukcije. Primijenjuje se kod:
pokrova graevina: hladni (cold roof) ili topli (warm roof) krovovi
stijena (wall structures)
meukatnih konstrukcija.
Navedeni tipovi hladnooblikovanih tankih elinih ploa prikazani su na slici 6.27.

a) hladni pokrov (cold


roof)

b) topli pokrov
(warm roof

c) stijene

d) meukatna konstrukcija

Slika 6.27. Hladnooblikovane tanke eline ploe

22

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Razvoj tankih oblikovanih elinih ploa zapoeo je principom dimenzioniranja na temelju pokusa (design
by testing), dok se u kasnijoj fazi razvoja dimenzioniranje provodilo interakcijom analitikih metoda
prorauna i vrednovanja rezultata pokusa.

6.4.2. NAINI ISPITIVANJA


Ispitivanje limova provodi se u svrhu optimalizacije ili nedostatka odgovarajuih analitikih metoda
prorauna. Ispitivanje se provodi radi toga da se, na primjer, utvrdi:
otpornost na savijanje i krutost obzirom na savijanje (Slika 6.28a.)
otpornost obzirom na kombinaciju savijanja i cripplinga (Slika 6.28b.)
posmina otpornost na krajnjim leajevima (Slika 6.28c.)
otpornost na koncentriranu silu za vrijeme i nakon montae (walkability) (Slika 6.28d.)

a) otpornost na savijanje i krutost


obzirom na savijanje

b) otpornost obzirom na
kombinaciju savijanja i cripplinga

c) posmina otpornost na krajnjim


leajevima

d) otpornost na koncentriranu silu


za vrijeme i nakon montae

Slika 6.28. Ispitivanja na hladnooblikovanim elinim limovima


Korigirana vrijednost Radj i-tog ispitivanja treba se odrediti iz izmjerenog rezultata ispitivanja R obs,i:

Radj ,i

Robs ,i

(6.-35.)

gdje je R koeficijent prilagodbe otpornosti:

f
R yb,obs
f yb

t obs

t

(6.-36.)

Eksponent u izrazu (6.-36.) moe se odrediti prema uvjetima:


-

f yb,obs f yb

f yb,obs f yb

- ako je otkazivanje lokalno izboavanje 0,5


- u svim ostalim sluajevima

1,0 .

Eksponent u izrazu (6.-36.) moe se odrediti prema uvjetima:

23

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

1
2

tobs t
t obs t

- za ispitivanje profiliranog lima


- za ispitivanje elementa, konstrukcije ili dijela konstrukcije

- ako je b p t b p t

lim

- ako je b p t 1,5 b p t

- ako je b p t

lim

lim

bp t 1,5 bp t lim linearna interpolacija.

Granini odnos irine i debljine dan je sljedeim izrazom:

b t
p

lim

0,64

E k

f yb

f yb M 1

com,Ed

19,1 k

f yb M 1

com,Ed

gdje je:

bp

- ravna irina elementa,

k
com, Ed

- koeficijent izboavanja prema tablici 6.6.,


- najvee proraunato tlano naprezanje u elementu pri dosizanju otpornosti poprenog
presjeka.

6.4.3. DIMENZIONIRANJE TRAPEZNO OBLIKOVANIH LIMOVA


U sluaju dimenzioniranja trapezno oblikovanih limova potrebno je dokazati sljedee:
Otpornost na savijanje (bending resistance),
Otpornost ne posmik (shear resistance),
Otpornost na koncentrirane sile (crippling resistance),
Interakcija savijanja, posmika i/ili cripplinga,
Krutost lima.
Oznake su prikazane na slici 6.29.

Slika 6.29. Oznake kod trapeznog lima

6.4.3.1.
Korak 1:

Raunski postupak kod savijanja


Provjeriti ako geometrija presjeka udovoljava odgovarajuim ogranienjima, na primjer,
b t 500 , sw t 500 . U suprotnom, vri se proraun prema rezultatima ispitivanja.

24

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Korak 2:

Provjeriti da li se zaobljenja rubova mogu zanemariti, na primjer, r t 5 , r b p 0,10 . Ukoliko


se ne smiju zanemariti, koristiti karakteristike presjeka sa slike 6.30.

Korak 3:

Provjeriti efekt izvijanja pojasa (flange curling).

Korak 4:

Provjeriti efekt shear laga.

Korak 5:

Proraunati karakteristike brutto poprenog presjeka (Ag, W g, Ig).

Korak 6:

Proraunati utjecaj meuukruenja u pojasima i hrptovima.

Korak 7:

Proraunati karakteristike djelotvornog poprenog presjeka (Aeff, W eff, Ieff) za krajnje


granino stanje (za fy) i za granino stanje uporabivosti (za c < fy).

Korak 8:

Odrediti otpornost na savijanje M c,Rd f y Weff . U vlanoj se zoni moe uzeti u obzir
plastifikacija presjeka. Odrediti krutost obzirom na savijanje (EI eff) za granino stanje
uporabivosti.

Slika 6.30. Zaobljenje rubova


Djelotvorni dio hrpta
Proraun otpornosti na savijanje (Mc,Rd) pri krajnjem graninom stanju temeljen je na pretpostavci
naprezanja u tlanoj zoni presjeka veliine granice poputanja (f y). Djelotvorna irina u tlanom pojasu
proraunava se na uobiajeni nain. Uz reducirani tlani pojas i uz potpuno djelotvorni hrbat, odreuje se
aproksimativna dubina neutralne osi (ec). Efektivni dijelovi hrpta u tlanoj zoni tada se odreuju prema
izrazu (6.-37.). i slici 6.29.

seff , 0 0,76 t

M 1 com,Ed

(6.-37.)

seff ,1 seff , 0
seff , 2 1,5 seff ,0
gdje je com,Ed tlano naprezanje na razini pojasa. Moment otpornosti na savijanje tada se moe
proraunati iz dvostruko reduciranog poprenog presjeka sa e c i et (vidi sliku 6.29.), vezanim uz
aproksimirani poloaj neutralne osi.
Utjecaj kovranja pojasa (curling)

25

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Uslijed zaobljenosti pokrova, pojasevi trepeznih limova sa visokim b/t odnosom skloni su deformaciji
usmjerenoj prema neutralnoj ravnini, uzrokovanoj radijalnom komponentom vlanih ili tlanih naprezanja
(vidi sliku 6.31). Efekt se razmatra ukoliko je odnos bp /t >250 sw bp , gdje je sw irina hrpta i bp irina
pojasa.

Slika 6.31. Kovranje pojasa


Utjecaj shear lag-a
Shear lag je pojava vezana uz limove irokih pojasnica i relativno kratkih raspona ( b0 Le / 50 ). Uslijed
posmine deformacije u ravnini pojasa, dolazi do veih uzdunih pomaka u sredinjem dijelu pojasa u
odnosu na dijelove blie hrptu. Raspodjela naprezanja uslijed shear laga slina je raspodjeli naprezanja
kod lokalnog izboavanja pa se takoer primijenjuje metoda sa sudjelujuim irinama.
Utjecaj meuukruenja kod pojasa i hrpta
Meuukruenja, prikazana na slici 6.32., mogu znaajno poveati poveati nosivost na savijanje, posmik i
crippling, kao i krutost. Osnovna ideja je smanjiti irinu pojasa i visinu hrpta meuukruenjima koje
promatramo kao oslonce na oprugama okomite na ravnine pojasa, odnosno, hrpta. Krutost opruge ovisi o
popustljivosti elementa i rubnim uvjetima (vidi sliku 6.32). Interakcija svih elemenata zahtjeva iterativni
postupak prorauna, rezultirajui poveanim vrijednostima karakteristika djelotvornog poprenog presjeka
u odnosu na djelotvorni popreni presjek bez ukruenja.

Slika 6.32. Meuukruenja


Utjecaj plastinosti u vlanoj zoni
Postoje dva poloaja neutralne osi koji se razmatraju. Ako je neutralna os locirana blie tlanom pojasu,
tada se prije dosie vlana granica poputanja i plastinost se u vlanoj zoni moe iskoristiti.
U skladu sa slikom Slika 6.33b., plastina otpornost izraava se pomou izraza (6.-38).

M p , Rd

zi

Af

M1

dA

(6.-38.)

a pozicija neutralne osi izvodi se iz jednadbe:

dA 0

(6.-39.)

Af

26

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Ako je neutralna os locirana blie vlanom pojasu, tada se prije dosie tlana granica poputanja. Nije
doputeno iskoritavanje plastinih svojstava. U tom se sluaju jednadba (6.-38.). moe napisati (Slika
6.33a.):

M c. Rd

c Weff
M1

(6.-40.)

gdje je W eff moment otpora djelotvornog poprenog presjeka.


Ukoliko se pojavi plastinost u tlanoj zoni, neutralna se os odreuje iterativnim putem.

Slika 6.33. Utjecaj plastinosti u vlanoj zoni

6.4.3.2.

Raunski postupak kod posmika

Najvee posmino naprezanje u hrptu trapeznog lima odreuje se kako slijedi:


za kompaktne presjeke

f bv f y

3,

za hrptove sklone izboavanju, naprezanje izboavanja fbv u funkciji je svedene vitkosti hrpta w koja
se dobiva pomou izraza (6.-41.).

w 0.346

sw
t

f yb
E

(6.-41.)

Moe se pretpostaviti da su posmina naprezanja jednoliko raspodijeljena po hrptu, tako da se raunska


otpornost na posmik moe izraziti:

Vw,Rd f bv s w t M

(6.-42.)

gdje je:

f bv

- vrijednost oitana sa krivulje izboavanja za sluaj w 0,8 ili jednaka 0.85 fy za w 0.8 ,

sw

- udaljenost toaka krianja sistemskih linija pojasa i hrpta,

- debljina lima.

Raunska otpornost je poveana ukoliko postoje meuukruenja.

6.4.3.3.

Raunski postupak kod cripplinga hrpta

Fenomen cripplinga hrpta vezan je uz stabilnost hrpta ispod koncentriranog optereenja. Pojavu
karakterizira brzo iscrpljivanje prekokritine nosivosti lima zbog pojave izboavanja. To je osobito
izraeno, kad je koncentrirano optereenje popraeno posminim i naprezanjima uslijed savijanja, to je
uobiajeno u ovakvim sluajevima. Izrazi za raunsku otpornost temelje se na rezultatima ispitivanja.

27

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Jedan od naina sprijeavanja ove pojave je ugradnja posebnih prikljuaka na osloncima, tako da se
leajna reakcija na potkonstrukciju prenosi vlanim silama umjesto tlanim.

6.4.3.4.

Raunski postupak kod interakcije M i V (na leaju)

Otpornost na savijanje kontinuiranog lima uvelike ovisi o njegovom ponaanju u podruju unutarnjih
leajeva, gdje se ostvaruje maksimalni moment savijanja. Interakcijski izrazi izvedeni iz velikog broja
ispitivanja (vidi sliku 6.34.), pokazuju da se utjecaj posmine sile moe zanemriti ukoliko je koncentrirana
sila ili reakcija 25% manja od raunske otpornosti ili prikazano izrazom (6.-43.).:

M Ed VEd

1,25
M Rd VRd
0,25

(6.-43.)

VEd
1,0
VRd

(6.-44.)

Slika 6.34. Interakcija M i V

6.4.3.5.

Raunski postupak kod mogue preraspodjele momenta

Kontinuirani nosai kompaktnog presjeka (debelih stijenki) mogu se proraunavati sa redistribucijom


momenata uzrokovanom rotacijom plastinih zglobova. Slina se metoda moe primijeniti kod
tankostijenih presjeka, kod kojih je plastini kapacitet ogranien pojavom izboavanja i samo se dio
cjelokupnog plastinog momenta moe iskoristiti za redistribuciju. S druge strane, rotacijski kapacitet
osiguran zglobovima uslijed izboavanja moe biti dovoljan za novo ravnoteno stanje kontinuiranog
nosaa nakon pojave izboavanja na leajevima (slika). Redistribucija momenta se odreuje ispitivanjima
u kojima se rotacijski kapacitet moe kvantificirati pomou geometrijskih karakteristika.

28

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Slika 6.35. Redistribucija momenata kod tankostijenih presjeka

6.4.3.6.

Raunski postupak za procjenu krutosti kod savijanja

Krutost pri savijanju je vaan parametar kod prorauna progiba pri graninom stanju uporabivosti. Budui
da karakteristike presjeka ovise o djelotvornoj povrini koja je opet u funkciji stvarnih naprezanja,
neophodno je povezati moment tromosti s odgovarajuom razinom naprezanja ( c fy ).

6.5. DIMENZIONIRANJE POSMINIH DIJAFRAGMI


6.5.1. UVOD
Ukoliko se, na primjer u ravnini krovne konstrukcije uklone dijagonale vjetrovnog veza, prijenos
horizontalnih sila u toj ravnini mogu preuzeti posmina polja koja se ponekad nazivaju i posmine
dijafragme. Metoda prorauna koja uzima u obzir efekt takvih polja naziva se dimenzioniranje dijafragme
(USA: diaphragm design, Europa: stressed skin design).
Princip i ideja konstrukcijskog sustava posminog polja prikazan je na slici 6.36., za ravne i skoene
krovove.

29

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

a) Princip posminih polja

Slika 6.36. Princip posminih polja

6.6. SPOJEVI KOD TANKOSTIJENIH ELEMENATA


6.6.1. OPENITO
Projektiranje spojeva ima vrlo vaan utjecaj kod izvedbe konstrukcija openito, a naroito ukoliko je
konstrukcija sastavljena iz tankostijenih profila ili limova. Taj se utjecaj oituje u ponaanju montirane
konstrukcije kao i na njenu ekonominost. Ove su injenice uzete u obzir u Eurocode 3, Part 1-3, gdje se
uvode realni modeli spojeva i daju upute za projektiranje spojeva. Spojevi izmeu tankih ploevina i
hladnooblikovanih profila vrlo su bitni kod izvedbe konstrukcijskih sustava, kao to su posmina polja.
Primjeri takvih spojeva prikazani su na slici 6.37.

30

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Slika 6.37. Spojevi izmeu hladnooblikovanih profila i ploevina


Vani aspekti spojeva izmeu hladnooblikovanih profila i ploevina jesu:
smanjenje nosivosti u osnovnom tankostijenom elinom materijalu,
izbjegavanje lokalnog izboavanja.
spojevi se esto izvode s jedne strane (kod pokrova, na primjer).

6.6.2. TIPOVI SPOJNIH SREDSTAVA


Spojna se sredstva mogu podijeliti na dvije osnovne kategorije, a to su
mehanika spojna sredstva,
zavari.

6.6.2.1.

Mehanika spojna sredstva

Tipini mehanika spojna sredstva i podruje primjene pokazani su u tablici 6.8.

31

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Tablica 6.8. Podruje primjene pojedinih spojnih sredstava


Tanki na
debeli
elik

elik na
drvo

Tanki na
tanki
elik

Spojno sredstvo i napomena

Vijci M5-M16 promjera


Vijak promjera 6.3 mm, za prethodno izbuenu
rupu, sa podlonom ploicom 16 mm
promjera, debljine 1 mm sa elastomerom
Vijak sa esterokutnom glavom, promjera 6.3
ili 6.5 mm, sa podlonom ploicom 16 mm
promjera, debljine 1 mm sa elastomerom
Samobuei vijci promjera 4.22 ili 4.8 mm, 5.5
mm, 6.3 mm
Vijak promjera 8 mm, za prethodno izbuenu
rupu, sa podlonom ploicom 16 mm
promjera, debljine 1 mm sa ili bez elastomera

Zakovice promjera 4.0, 4.8, 6.4 mm


avli za tankostijene profile

Seam locking

a) vijci koji u prethodno izbuenoj rupi formiraju navoj

Slika 6.38. Primjeri vijaka koji u prethodno izbuenoj rupi formiraju navoj
b) vijci koji u prethodno izbuenoj rupi narezuju navoj

Slika 6.39. Primjeri vijaka koji u prethodno izbuenoj rupi narezuju navoj

32

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

c) samobuei vijci

Slika 6.40. Primjeri samobueih vijaka


d) zakovice

Slika 6.41. Tipovi zakovica


e) avli za tankostijene profili

Slika 6.42. Primjeri avala za tankostijene profile

33

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6.6.2.2.

Zavareni spojevi

Slika 6.43. Tehnike zavarivanja

6.6.3. PROJEKTIRANJE (DIMENZIONIRANJE) SPOJEVA


Za projektiranje spojeva potrebno je voditi rauna o konstrukcijskim, ali ne-konstrukcijskim zahtjevima
prikazanih na tablici 6.9.
Tablica 6.9. Zahtjevi na spojeve u konstrukcijama izvedenim iz
tankostijenih elinih limova
Konstrukcijski zahtjevi:
1. vrstoa
2. Krutost
3. Deformacijski kapacitet
Ne-konstrukcijski zahtjevi
1. Ekonomski aspekti poput:
a. Ukupni broj spajanja koja se trebaju izvesti
b. Potrebna vjetina
c. Mogunost demontae
d. Projektno trajanje
e. Instalirani trokovi spajanja. Faktori troka su:
Cijena pojedinog spojnog sredstva
Izravan troak rada
Neizravan troak rada
Troak na primijenjene alate
Trokovi odravanja
2. Trajnost
a. Kemijska agresivnost okoline
b. Mogua galvanska korozija
c. Naponska korozija (znaajna kod povienih temperatura i
kemijski agresivnih okruenja)
3. Vodonepropusnost
4. Estetika

34

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Naini otkazivanja kod spojeva optereenih na posmik prikazani su na slici 6.44.


Otkazivanje na posmik spojnog sredstva
Crushing spojnog sredstva
Tilting i pull-off spojnog sredstva

Poputanje
materijala

po

obodu

osnovnog

Otkazivanje na rubu
Slika 6.44. Naini otkazivanja spojeva optereenih na posmik
Naini otkazivanja spojeva otpornih na vlak prikazani su na slici 6.45.

Otkazivanje na vlak spojnog sredstva

Pull out

Pull over

Pull through

Deformacija pokrovnog lima

Slika 6.45. Naini otkazivanja spojeva otpornih na vlak

35

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6.7. PRIMJENA TANKOSTIJENIH ELEMENATA


Tankostijeni profili i ploevine imaju u odreenim uvjetima velike prednosti. Te prednosti ovise od
specifinosti trenutne situacije, ali i o konstrukciji koju treba projektirati. S vremenom, projektanti elinih
konstrukcija mogu stei iskustvo na temelju kojeg postavljaju kriterije i prednosti primjene tankostijenih
profila. Moe se rei da su glavne prednosti sljedee:
a. Dobavljivost iroke lepeze proizvoda uslijed fleksibilnosti proizvodnog i procesa oblikovanja.
b. Dobra otpornost na koroziju zbog primjene ranije zatienih materijala.
c. Kvalitetna zavrna povrinska obrada, mogua na vie razliitih naina.
d. Mogunost ostvarenja visoke razine toplinske i zvune izolacije u primjeni s odgovarajuim izolacijskim
materijalima.
e. Mogunost primjene relativno jednostavnih postupaka spajanja, od kojih se nekoliko moe izvoditi na
gradilitu.
f. Visok odnos otprornosti prema teini konstrukcije.
g. Mogunost primjene prefabriciranih elemenata.
Primijenjuju se kao:
a. Ploevine limovi:
Ravni pokrovi (Slika 6.46.)
Fasade (Slika 6.46.)
Meukatne konstraukcije (Slika 6.46.)
b. Tankostijeni profili (Slika 6.47.)

Slika 6.46. Primjena tankostijenih limova i ploevina

36

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

a) primjena hladnooblikovanih profila za stupove, glavne nosae i podronice

b) primjena hladnooblikovanih profila za podronice

Header detalj

Detalj zavara

Detalj zavara

37

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Wiring ili plumbing

avlanje pluta

Ukruivanje hrpta

Oblaganje zidova

Joist bridging

Stud bridging

Zidna potkonstrukcija

Mansardni krov

c) primjena hladnooblikovanih profila u kuanstvu, trgovinama i skladitima

d) primjena hladnooblikovanih profila kao nosivih sustava u skladitima


Slika 6.47. Primjena tankostijenih profila

38

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

6.8.

NUMERIKI PRIMJER: POKROV IZVEDEN POMOU TRAPEZNOG


LIMA

Sustav i djelovanja
Zadan je trapezni lim kao kontinuirani nosa preko vie polja sa statikim djelovanjima prema
slici 6.48.
Podaci:
Granica poputanja:

f y = 280 N mm 2

Raspon:

L 2,40 m

Djelovanja su sljedea:
Stalno:

g k 0,15 kN / m2

Snijeg:

sk 0,55 kN / m2

Vjetar odiui:

wk 0,25 kN / m2
wk
gk, sk

Slika 6.48. Statiki sustav i optereenja


Razmatrane kombinacije djelovanja su:
Gravitacijsko: stalno + snijeg

qd 1,35 g k 1,50 s k 1,35 0,15 1,50 0,55 1,03 kN / m2


Reakcije:

R A,Ed 0,4 q d L 0,4 1,03 2,40 0,989 kN m


R B,Ed 1,1q d L 1,1 1,03 2,40 2,72 kN m
Poprena sila:

VB, Ed 0,6 q d L 0,6 1,03 2,40 1,48 kN m


Momenti:

M1, Ed 0,08 q d L2 0,08 1,03 2,40 2 0,475 kNm m

M B, Ed 0,1q d L2 0,11,03 2,402 0,593 kNm m

Odiue: stalno + vjetar

q d 1,00 g k 1,50 w k 1,00 0,15 1,50 0,25 0,23 kN m2

39

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Poprena sila:

VB, Ed 0,6 q d L 0,6 0,23 2,40 0,331 kN m


Momenti:

M1, Ed 0,08 q d L2 0,08 0,23 2,40 2 0,106 kNm m


M B, Ed 0,1q d L2 0,1 0,23 2,40 2 0,132 kNm m

Karakteristike poprenog presjeka


Odabrani profil je trapezni lim karakteristika danih na slici 6.49. Debljina stijenke profila je 0,7
mm.
bp=80
r=3

70

30

t = 0,7
br=150

bu=25

Slika 6.49. Dimenzije trapeznog lima

Proraun otpornosti na savijanje i krutosti


Proraun karakteristika vezanih uz savijanje moe se provesti kroz osam koraka. Oznake su
na slici 6-50.
bp
bp/2

sw

ec

D
h = hw

A
bu/2

Slika 6.50. Oznake na poprenom presjeku


Korak 1:

Provjera ulaznih geometrijskih karakteristika

nagib hrpta

2 30

53,13
150 25 80
45 53,13 90

arctan

duina hrpta

h w 30

42,86 200 sin 200 sin 53,13 160


t
0,7
irina pojasa

40

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

bp

80
114,3 500
0,7

Korak 2:

Provjera zaobljenja rubova

r 3 mm 5 t 5 0,7 3,5 mm
r 3 mm 0,10 b p 0,10 80 = 8,0 mm
Zanemaruje se utjecaj zaobljenja rubova.
Provjera kovranja pojasa (curling)

Korak 3:

bp

hw
80
30
114,3 250
250
117
0,7
b p sin
80 sin 53,13

Zanemaruje se efekt izvijanja pojasa.


Korak 4:

b0

bp
2

Provjera shear laga

L
80
0,85 L 0,85 2400
40 e

40,8
2
50
50
50

Utjecaj shear laga se zanemaruje.


Korak 5:

Proraun karakteristika brutto poprenog presjeka


l
[mm]

z
[mm]

lz
[mm2]

lz2
[mm3]

h
[mm]

lh2/12
[mm3]

A-B

12,5

30,0

375,0

11250,0

0,0

0,0

B-C

37,5

15,0

562,5

8437,5

30,0

2812,5

C-D

40,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

90,0

937,5

19687,5

Poloaj teine osi: e c

2812,5

937,5
10,4 mm
90,0

Moment povrine drugog reda:

Ig

2 19687,5 2812,5 10,42 90 25531,2 mm 3

t
I g 0,7 25531,2 17871,8 mm 4

Povrina poprenog presjeka: A g 2 0,7 90,0 126,0 mm 2


Korak 6:

Utjecaj meuukruenja u pojasnicama i hrptovima (nije relevantno u ovom


sluaju)

Korak 7:

Proraun efektivnog poprenog presjeka pri krajnjem i graninom stanju


uporabivosti

Korak 8:

Odreivanje otpornosti i krutosti na savijanje (u tokama a) do c))

a) pozitivni moment savijanja


Pretpostavlja se da je maksimalno tlano naprezanje dosegnuto u gornjoj pojasnici trapeznog

41

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

lima i jednako je granici poputanja f y 280 N mm 2 .


Djelotvorna irina tlanog pojasa
bp
beff/2

beff/2

sw

D'

ec
h = hw

bu/2

Slika 6.51. Djelotvorni dio hrpta

k 4,0

80
0,7
t
p

2,196 0,673
28,4 k
235
28,4
4
280
bp

p 0,055 (3 )
1,0
p2

2,196 0,055 (3 1)
0,41 1,0
2,196 2

b eff b p 0,41 80 32,8 mm

be1 be2 0,5 beff 0,5 32,8 16,4 mm


Poloaj teine osi
l
[mm]

z
[mm]

lz
[mm2]

A-B

12,5

30,0

375,0

B-C

37,5

15,0

562,5

C-D

16,4

0,0

0,0

66,4

ec

937,5

937,5
14,12 mm
66,4

Budui je ec hw 2 , naprezanje granice poputanja prvo se pojavljuje u vlanom dijelu


presjeka pa se moe iskoristiti efekt plastifikacije vlanog ruba.
Nova pozicija teine osi

42

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Prema

dA 0 , izvodi se:

A eff

fy

fy

seff,1

ec

ec

seff,2

fy

fy

Slika 6.52. Raspored normalnih


naprezanja

Slika 6.53. Djelotvorni dio hrpta

b
h 2 e c b u
f y t eff w
0
sin
2
2
ec

2 h w b eff b u sin

4
2 30 32,8 25sin 53,13 13,44 mm

Budui da je ec hw 2 moe se uzeti granica poputanja u vlanom dijelu.


Djelotvorna irina tlanog dijela hrpta

s eff,0 0,76 t

E
com,Ed

0,76 0,7

2,1105
14,57 mm
280

seff,1 seff,0 14,57 mm


seff,2 1,5 seff,0 1,5 14,57 mm 21,85 mm

s eff,1 s eff,2 14,57 21,85 36,42 mm

ec
13,44

16,80 mm
sin sin 53,13

Na hrptu nema redukcije.


Otpornost na savijanje uz dosizanje granice poputanja u vlanoj zoni

1
M P,Rd z z dA

A
M0
eff

280 0,7 32,8 13,44


13,442 2
15,0 3,12 2530 13,44

1,0
2
3 sin 53,13 sin 53,13
2

M P,Rd 124743 Nmm za polovicu vala

M P,Rd

124743 2
10 3 1,66 kNm m
150

b) Negativni moment savijanja

43

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Pretpostavlja se da je maksimalno tlano naprezanje dosegnuto u donjoj pojasnici trapeznog


lima i jednako je granici poputanja f y 280 N mm 2 .
Djelotvorna irina tlanog pojasa

beff/2

beff/2
bu= bp

Slika 6.54. Djelotvorni dio donje pojasnice

k 4,0

25
0,7
0,686 0,673
235
28,4
4
280

bu
t
p =

28,4 k

p 0,055 (3 )
1,0
p2

0,686 0,055 (3 1)
0,99 1,0
0,686 2

beff bu 0,99 25 24,75 mm


be1 be2 0,5 beff 0,5 24,75 12,38 mm
Poloaj teine osi
bo/2

sw

ec
B

A'
beff/2

Slika 6.55. Oznake djelotvornog presjeka


l
[mm]

z
[mm]

lz
[mm2]

A-B

12,38

0,0

0,0

B-C

37,50

15,0

562,5

C-D

40

30,0

1200,0

89,9

1762,5

44

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

ec

1762,5
19,61 mm
89,9

Budui je ec hw 2 , naprezanje granice poputanja prvo se pojavljuje u tlanom dijelu


presjeka pa se ne moe iskoristiti efekt plastifikacije vlanog ruba.
Djelotvorna irina tlanog dijela hrpta

ec

seff,2
seff,1

Slika 6.56. Djelotvorni dio hrpta

s eff,0 0,76 t

com,Ed

2,1105
14,57 mm
280

0,76 0,7

seff,1 seff,0 14,57 mm

seff,2 1,5 seff,0 1,5 14,57 mm 21,85 mm

s eff,1 + s eff,2 14,57 21,85 36,42 mm

ec
19,61

24,5 mm
sin sin 53,13

Na hrptu nema redukcije.


l
[mm]

z
[mm]

lz
[mm2]

lz2
[mm3]

h
[mm]

lh2/12
[mm3]

A-B

12,38

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

B-C

37,50

15,0

562,5

8437,5

30,0

2812,5

C-D

40,00

30,0

1200,0

36000,0

0,0

0,0

89,9

1762,5

44437,5

2812,5

Moment tromosti:

I eff
2 44437,5 2812,5 19,612 89,9 25357,5 mm3
t
I eff 0,7 25372,7 17750,3 mm4
Moment otpora po m:

Weff,y,com

17750,3
6,034 cm3 m
19,61 150

Povrina poprenog presjeka: Aeff 2 0,7 89,9 125,8 mm2


Otpornost na savijanje

45

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

M c,Rd

f y b Weff,y ,com

M0

280 6,034 3
10 1,69 kNm m
1,0

c) Djelotvorna krutost za granino stanje uporabivosti


Pretpostavlja se da je maksimalno tlano naprezanje dosegnuto u gornjoj pojasnici trapeznog
lima. Radi pojednostavljenja moe se pretpostaviti tlano naprezanje jednako
com,Ed,ser f y 1,50 .
Tlano naprezanje

com,Ed,ser 280 1,50 186,7 N mm2


Djelotvorna irina i poloaj neutralne osi

k 4,0

80
0,7
t
p

1,794 0,673
28,4 k
235
28,4
4
186,7
bp

p 0,055 (3 )
1,0
p2

b eff

1,794 0,055 (3 1)
0,489 1,0
1,794 2
b p 0,489 80 39,13 mm

be1 be2 0,5 beff 0,5 39,13 19,57 mm


Poloaj teine osi
l
[mm]

z
[mm]

lz
[mm2]

A-B

12,50

30,0

375,0

B-C

37,50

15,0

562,5

C-D

19,57

0,0

0,0

69,6

ec

937,5

937,5
13,48 mm , ec hw 2
69,6

Vlano naprezanje

ten,Ed,ser com,Ed,ser

h ec
30 13,48
187
229 N mm 2 280 N mm 2
ec
13,48

Vlana zona ostaje elastina.


Djelotvorna irina se poveava smanjenjem tlanog naprezanja i irine tlane zone. Hrbat
mora biti bez redukcije tako je priblini poloaj neutralne linije jednak konanom poloaju.
Moment tromosti jednak je:

46

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

l
[mm]

z
[mm]

lz
[mm2]

lz2
[mm3]

h
[mm]

lh2/12
[mm3]

A-B

12,50

30,0

375,0

11250,0

0,0

0,0

B-C

37,50

15,0

562,5

8437,5

30,0

2812,5

C-D

19,57

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

69,6

937,5

19687,0

2812,5

Moment tromosti po m:

I eff,ser
t

2 19687,0 2812,5 13,48 2 69,6 19704,9 mm 3

I eff,ser

0,7 19704,9 1
10 9,19 cm4 m
150

Posmina otpornost
mjerodavno je min ( Vpl, Rd , Vb,Rd ).
Plastina otpornost na posmik

s w 37,5
235

53,6 72 72
66,0
t
0,7
280
fy 1
h
30
280 1
Vpl, Rd w t

0,7
10 3 4,243 kN hrptu
sin
3 M0 sin 53,13
3 1,0
Djelotvorna vitkost hrpta

w 0,346

sw
t

fy
E

0,346

37,5
280
0,677 0,83
0,7 210000

Krivulja izvijanja za hrptove bez vertikalnih prikljuaka na leajevima


vrstoa na posmino izboavanje f bv

hrbat bez ukruenja


na leaju

hrbat sa ukruenjem na
leaju

w 0,83

0,58 f yb

0,58 f yb

0,83 < w < 1,40

0,48 f y b w

0,48 f y b w

w 1,40

0,67 f y b w2

0,48 f y b w

Maksimalno posmino naprezanje i posmina otpornost

f bv 0,58 f y b 0,58 280 162,4 N mm 2

47

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

Vb,Rd

hw
1
30
1
t f bv

0,7 162,4
10 3 4,263 kN hrptu
sin
M1 sin 53,13
1,0

Posmina otpornost Vw,Rd je manja vrijednost od Vb,Rd i Vpl, Rd .

Vw,Rd 4,234 kN hrptu


Posmina otpornost po m'

Vw,Rd

Vw,Rd

VRd/2

VRd/2

Vw,Rd

VRd/2

Slika 6.57. Definicije komponenti posmine otrpornosti

VRd Vw,Rd sin

1000
1000
2 4,234 sin 53,13
2 45,16 kN m
br
150

broj hrptova po m'

Otpornost na Crippling hrpta


r

Rd/2

Rd/2

Slika 6.58. Definicija komponenti otpornosti na crippling hrpta

R w,Rd t 2 f yb E 1 0,1 r t 0,5 0,02 l a t 2,4 90

la

M1

- koeficijent vezan uz relevantnu kategoriju,


- duljina oslonca z arelevantnu kategoriju,

Odabrana je kategorija 1. Biranje kategorije se temelji na vrijednosti razmaka e izmeu toke


unosa lokalne sile i najblieg leaja i na udaljenosti c od toke leaja do slobodnog kraja.

la 10 mm
0,075 za trapezne limove u kategoriji 1 (krajnji leajevi)
0,15
za trapezne limove u kategoriji 2 (unutarnji leaj)

3
R w,Rd 0,7 2 280 2,1 10 5 1 0,1

0,7

10
1
53,13
3
0,5 0,02
8,47 kN hrptu
10
2,4
0,7
1,0
90

Otpornost na crippling hrpta po m'

Krajnji leaj:

48

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

R Aw,Rd 0,075 8,47

1000
2 8,47 kN m .
150

Unutarnji leaj:

1000
2 16,9 kN m .
150

R Bw,Rd 0,15 8,47

Dokaz pouzdanosti za krajnje granino stanje


a) Gravitacijsko djelovanje: kombinacija stalno + snijeg
a)-1. Otpornost na moment savijanja

M1,Ed

Polje:

M P,Rd

Unutarnji leaj:

M B, Ed
M

B
c,Rd

0,475
0,286 1
1,66

0,593
0,351 1
1,69

a)-2. Otpornost na poprenu silu

VB, Ed
VRd

1,48
0,033 1
45,16

a)-3. Otpornost na crippling hrpta


Krajnji leaj:
Unutarnji leaj:

R A,Ed
R

A
w,Rd

R B, Ed
R Bw,Rd

0,989
0,12 1
8,47

2,72
0,16 1
16,9

a)-4. Interakcija momenta i leajne reakcije

M B, Ed
M

B
c,Rd

R B, Ed
R Bw,Rd

0,351 0,16 0,511 1,25

b) Odiue djelovanje: kombinacija stalno + vjetar


b)-1. Otpornost na moment savijanja

M1,Ed

Polje:

1
c,Rd

Unutarnji leaj:

M B;Ed
M

B
c,Rd

0,106
0,063 1
1,69

0,132
0,079 1
1,66

b)-2. Otpornost na poprenu silu

VB, Ed
VRd

0,331
0,007 1
45,16

b)-3. Interakcija momenta i poprene sile

49

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 3: Konstrukcije od tankostijenih profila i limova

M B, Ed
B
M
c,Rd

VB, Ed

V
Rd

0,0792 0,007 2 0,006 1

Dokaz pouzdanosti za granino stanje uporabivosti


Radi jednostavnosti prorauna pretpostavlja se konstantna krutost du trapeznog lima sa
vrijednou:

EI eff,ser 21000 9,19 192990 kNcm2 19,299 kNm 2 m


Parcijalni faktori na strani djelovanja i na strani otpornosti uzimaju se 1,0 .
progib za kombinaciju stalno + korisno

q d 1,0 0,15 1,0 0,55 0,70 kN m2

M 0,ser,Ed

0,70 2,40 2
0,504 kNm m
8

Maksimalni progib u prvom polju:

M 0,ser,Ed l12
0,504 2,40 2

10 3
18,2 E I eff,ser 18,2 19,299

8,3 mm

l
l
2400
max

12 mm
290
200 200

progib za korisno optereenje

q d 1,0 0,55 0,55 kN m2

M 0,ser,Ed

0,55 2,40 2
0,396 kNm m
8

Maksimalni progib u prvom polju:

M 0,ser , Ed l12
18,2 E I eff ,ser

6,5 mm

0,396 2,40 2
10 3
18,2 19,299

l
l
2400
max

9,6 mm
370
250 250

Trapezni lim zadovoljava!

50