UPRAVLJANJE OBRTNIM

KAPITALOM

obrtni kapital predstavlja razliku izme u kratkotrajne imovine i

kratkoro nih obveza tvrtke
U praksi se jo naziva i neto radni kapital.
Vrijednost obrtnog kapitala moe biti pozitivna ili negativna, a ovisi o
strukturi imovine i dugova tvrtke.

Obrtni kapital = kratkotrajna imovina kratkoro ne obveze

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Upravljanje dijelom ukupne poslovne imovine
Analiziramo kratkoro ne stavke bilance
Sirovine i materijali namijenjeni proizvodnoj potronji
Vrijednosti utroene u proizvodnju koja nije dovrena
gotovina i utrivi v.p. (supstitut novcu, ostvarujemo prinos pomo u
njih, a i likvidni su)
najlikvidniji oblik imovine
upravljanje zalihama (najmanje likvidan oblik imovine)
upravljanje potraivanjima (drugi oblik kratkotrajne imovine su
potraivanja od kupaca; postoji odgoda pla anja)

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Upravljanje obrtnim sredstvima koja se definiraju kao dio poslovnih
sredstava koja se u pravilu jednokratnim ulaganjem utroe u proizvodnom
procesu i drugim poslovnim procesima.
Fokus na kratkoro nu imovinu i na ine njezina financiranja
oko 60% radnog vremena financijskog menadera posve eno je upravljanju
obrtnim kapitalom
dnevni zadaci
suradnja financijskog menadera s odjelima: poslovne logistike,
informacijske tehnologije, proizvodnje i marketinga

Cilj:
smanjiti razinu zaliha koje dre u odre enom roku
pogodan je JIT (just-in-time) sustav nabave

OSNOVNI POJMOVI
upravljanje obrtnim kapitalom podrazumijeva:
uspostavljanje politike upravljanja obrtnim kapitalom
dnevnu kontrolu:
gotovine
zaliha
potraivanja sve dok ne naplatimo potraivanja, nemamo dotok
novca u poduze e, a uloili smo
kratkoro nih obveza

ALTERNATIVNE POLITIKE UPRAVLJANJA

konzervativnia podrazumijeva dranje velike koli ine novca, utrivih
v.p. i zaliha (na elo sigurnosti)
umjerena prema koli inama novca, utrivih v.p. i zaliha nalazi se izme u
konzervativne i agresivne
agresivna koli ina novca, utrivih v.p. i zaliha su minimalizirane (na elo
profitabilnosti) velika izloenost poslovnom riziku

u uvjetima sigurnosti (predvidljivost prihoda od prodaje, trokova, naplate

potraivanja) sigurno trite, kontroliramo konkurenciju sva poduze a
drala bi minimalne koli ine obrtnog kapitala radi minimiziranja trokova
moemo koristiti agresivnu politiku upravljanja

nesigurnost okruenja pove ava potrebe za obrtnim kapitalom (rezerve

sigurnosti) to vodi do pove anja trokova i ve ih potreba za eksternim
financiranjem;
moemo koristiti konzervativnu politiku upravljanja

Kruno kretanje obrtnih sredstava

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Pribavljanje nov anih sredstava

Troenje nov anih sredstava za nabavku sirovina
Primanje, uskladitavanje i uvanje materijalnih vrijednosti
Troenje nov anih sredstava za nabavke proizvodnih usluga i
energije
Isplate i izdatci koji e teretiti budu u proizvodnju
Isplate akontacionih davanja doprinosa, poreza i drugih obaveza
Isplate akontacija pla a radnicima
Ulaganje sirovina i materijala u proizvodnju
Izrada proizvoda ili usluge
Zaprimanje iz proizvodnje i skladitenje
Prodaja i otprema gotovih proizvoda
Naplata i zaprimanje napla enih iznosa
Izdavanje nov anih sredstava i raspodjela dobiti
Podmirenje obveza

CIKLUS KONVERZIJE NOVCA

fokusira se na vremenski period izme u pla anja obveze prema
dobavlja ima i zaposlenicima te naplate potraivanja od kupaca
efikasno upravljanje obrtnim kapitalom temelji se na minimiziranju
vremena izme u pla anja obveza i naplate potraivanja
CIKLUS
VRIJEME
VRIJEME
VRIJEME ODGODE
KONVERZIJE = KONVERZIJE
+ NAPLATE
- PLA ANJA OBVEZA
NOVCA
ZALIHA (u danima) POTRAIVANJA (pomo u toga se kreditiramo)

Ciklus proizvodnje i prodaje

vrijeme koje je potrebno da se od sirovina i
materijala proizvede gotov proizvod i proda kupcima.
cilj poduze a je skra ivanje ciklusa konverzije novca koliko god je mogu e
bez ugroavanja poslovnih transakcija

RAZLOZI DRANJA NOVCA

teku a pla anja (cash flow)
podmirivanje dospjelih obaveza; svaki dan poduze u stigne neka obaveza
na naplatu (otplate kredita, isplate pla a)

mjere opreza
naj e e podmirene iz kreditnih linija i utrivih kratkoro nih v.p.
smanjuju potrebu za dranjem gotovine
uvijek u poduze u postoje rezerve sigurnosti jer uvijek ima nepredvi enih
trokova

kompenziraju a salda
za bankovne kredite (banke zahtijevaju polog ako ho emo uzeti kredit)

pekulativni motivi
iskoritavanje trinih oportuniteta zbog gotovinskih pla anja, podmiruje se
iz kreditnih linija i utrivih kratkoro nih v.p.

tedi novac na taj na in

imamo rok pla anja od 45 dana, ali ako uplatimo u roku od npr. 10 dana,
dobije popust od 3%

CILJEVI UPRAVLJANJA GOTOVINOM

imati dovoljno sredstava kako bi se zadovoljile spomenute potrebe
ne drati vie gotovine od stvarnih potreba jer se na gotovinu ne
ostvaruje prinos i visok je oportunitetni troak

zbog nedostatka zaliha ne moemo isporu iti kupcu odre enu

koli inu proizvoda, pa e nam pasti rejting

PROGNOZIRANJE NOV ANOG PLANA

(BUDETA)
sposobnost poduze a da generira nov ane primitke potrebne za
podmirenje nov anih izdataka
svrha: upotreba projekcija nov anih primitaka i izdataka za
prognoziranje financijskih potreba
dnevno, tjedno i mjese no planiranje, ovisno o svrsi izrade plana

podaci za izradu nov anog plana

prognoza prodaje (prihoda od prodaje)
informacije o kanjenju u naplati potraivanja (postoje kupci koji kasne i
oni koji pla anju na vrijeme
ponudimo im diskont ako plate u kra em
roku)
prognoza nabave i pla anja obveza
prognoza nov anih izdataka: pla e, porezi, i reijski trokovi i sl. (sve to
e taj mjesec do i na naplatu promatramo nov ani tok priljev i odljev)
postoje i novac u blagajni (nov ani saldo)
planirani iznos novca na kraju perioda

UPRAVLJANJE ZALIHAMA
vaan, ali esto teak i zahtjevan zadatak
pogrena procjena vodi ili do gubitka prodaje (premalo) ili do velikih
trokova dranja zaliha (previe)
efikasno upravljanje zalihama zahtijeva usku suradnju me u odjelima
prodaje, nabave, proizvodnje i financija
kategorije trokova vezene uz upravljanje zalihamatrokovi dranja zaliha: trokovi skladitenja i upravljanja, trokovi osiguranja,
amortizacija, propadanje zaliha
trokovi vezani uz nabavu: trokovi narudbe, trokovi prijevoza (dok zalihe
nisu kod nas)
trokovi nedostatnih zaliha: gubitak prodaje, gubitak povjerenja kupaca,
poreme aj proizvodnog procesa (indirektni trokovi)

sustavi kontrole i upravljanja zalihama

kompjutezirani sistemi
stanje zaliha ra unalno se prati, a kada dosegne odre eni nivo, ra unalo
automatski alje
narudbu dobavlja u

JIT sistemi
sirovine i materijal naru uju se nekoliko sati prije nego to budu upotrijebljene
u proizvodnji
zna ajno smanjuje potrebna koli ina zaliha, no zahtijevaju dobru koordinaciju s
dobavlja ima (to se ti e vremena isporuke, ali i kvalitete isporu ene robe)
uvo enjem JIT sustava smanjuje se dranje zaliha i pove ava se efikasnost
proizvodnje na svjetskoj razini

KRATKORO NO
FINANCIRANJE

KRATKORO NO FINANCIRANJE
politike financiranja obrtnog kapitala
trgova ki krediti
komercijalni papiri
kratkoro ni bankovni krediti

PREDNOSTI KRATKORO NOG

FINANCIRANJA
kratkoro ni kredit emo dobiti bre od dugoro nog
brzina i jednostavnost pribavljanja sredstava
fleksibilnost (kreditori ne name u ograni enja na poslovne i financijske
odluke poduze a; kreditor name e okvir unutar koje se moemo kretati kod
dugoro nog kredita)

to je rok na koji posu ujemo novac kra i, postoji pitanje ho emo li

dobiti novi novac po dogovorenim uvjetima po kojima smo dobili
prvotna sredstva

NEDOSTACI KRATKORO NOG

FINANCIRANJA
pove ani rizik refinanciranja:
nesigurnost produljenja kredita moe dovesti poduze e do ste aja
porast kamatnih stopa poskupljuje financiranje

METODE KRATKORO NOG FINANCIRANJA

dospije e unutar jedne godine
glavni izvori:
vremenska ograni enja
trgova ki kredit
kratkoro ni bankovni zajmovi
komercijalni zapisi

VREMENSKA OGRANI ENJA

ne moemo na njih ra unati kao osnovno sredstvo financiranja, ali
novac je predvidiv
razli iti oblici spontanog financiranja
obra unate pla e
obra unati porezi
neraspodijeljena teku a dobit

ovise o obujmu poslovnih aktivnosti i uobi ajenom na inu isplate

ne izazivaju trokove financiranja
ako obra unamo pla e rashod u tom mjesecu (to nije odljev novca)

TRGOVA KI KREDIT
oblik spontanog financiranja koji rezultira iz redovnih poslovnih
transakcija
jedan je od vanijih izvora kratkoro nih sredstava
obveza pla anja ne obavlja se prilikom same isporuke, nego postoji
odgoda prije dospije a pla anja, to rezultira kreditnim odnosom
postoje 3 tipa
otvoreni ra un prodavatelj odobrava kredit na temelju kreditnog povjerenja
kupcu (stalni poslovni odnos)
vlastite mjenice kupac potpisuje mjenicu koja se manifestira kao mjeni ni
dug prodavatelju (izdali smo dobavlja u mjenicu
osiguranje pla anja
trabine)
akceptni nalog njime se tako er priznaje zaduenost kupca

s stajalita trokova financiranja mogu se podijeliti na:

slobodne trgova ke kredite
odobreni unutar kra eg roka naplate i to poznatim kupcima
podrazumijevaju popust na prodajnu cijenu ako kupci plate unutar
dogovorenog roka

naplatne trgova ke kredite

odobreni na dui period ili kupcima s kojima ne postoji stalan poslovni
odnos
mogu imati visoke trokove ime je njihova isplativost dovedena u pitanje
treba ih koristiti istovremeno s alternativnim oblicima financiranja

KRATKORO NI BANKOVNI ZAJMOVI

alternativa dranju novca
dospije e:
unutar godine dana
mogu nost obnavljanja kreditnog aranmana

namjena:
financiranje povremenih potreba
alternativa dranju novca

fleksibilnost
mogu nost prilago avanja potrebama poduze a
minimalizacija trokova kredita

razlikovanje zajmova prema fleksibilnosti.

fiksni kredit
revolving kredit
kreditne linije
komercijalni zapisi

Fiksni kredit
odobrava se i puta u te aj u ukupnom iznosu
pla aju se kamate na cijeli iznos kredita
vra a se odjednom ili u ratama
nema fleksibilnost u iznosu kredita
mora uzeti u visini maksimalne potrebe
problem neiskoritenih sredstava

Revolving kredit
odobrava se maksimalni iznos zajma kroz razdoblje trajanja
do tog iznosa debitor se moe stalno zaduivati nakon vra anja dijela
zajma
vrlo fleksibilan
lako se prilago ava nastajanju i smanjenju potreba za sredstvima
eliminira rizik financiranja
uvjeti su fiksno dogovoreni izme u banke i poduze a; i banka mora
isplatiti novac poduze u kad poduze e to zatrai

Kreditne linije
izme u banke i poduze a
uvjeti su manje slubeni / fiksni
banka ispla uje novac kad njoj odgovara
kao poseban vid izvora sredstava pojavljuju se bankovni krediti na
temelju akcepta

Bankovni krediti na temelju akcepta

vrijednosnih papira
1.

akceptni
banka ne odobrava kredit komitentu, ve mu akceptira mjenicu i time
postaje glavni dunik, to omogu uje lake eskontiranje mjenice od
strane njenog imatelja
kao osiguranje pla anja dobavlja u dajemo mjenicu
ima na teini kad
je akceptira banka (postaje glavni dunik); ako ne platimo u roku, banka
pokriva dug, pa ga utjeruje

2.

kontokorektni
kredit po teku em ra unu, na temelju ugovora izme u komitenta i banke
utvr uje se rok kredita i granica do koje komitent moe prije i u
dugovanje po teku em ra unu
pogodan je svima

3.

lombardni
kredit na temelju odre enog postotka zaloenih realnih vrijednosti, v.p.
ili dragocjenost
uloili smo u v.p. emitenta
dio sredstava smo uloili u financijsku
imovinu
moe sluiti kao sredstvo osiguranja dizanja kredita

4. Rambursni
kombinacija lombardnog i akceptnog
akceptni kredit koji banka otvara uvozniku robe
slui za pla anje uvoza robe uz pokri e robnih dokumenata koji su
preneseni na banku

Komercijalni zapisi
korporativni v.p.

predstavlja neosiguranu utrivu promesu (obe anje

pla anja) prodanu na nov anom tritu, pri ijoj emisiji je vrlo vaan
kredibilitet poduze a koje koristi taj instrument za kratkoro no
financiranje
kratkoro ni v.p. za financiranje kratkoro nih obveza, neosigurane (ne
postoji garancija da e nam se novac vratiti) za poduze e visokog
kreditnog rejtinga

Karakteristike:
kratkog roka dospije a do 270 dana
slui za financiranje povremenih potreba poduze a
neosigurani instrumenti
nemaju razvijeno sekundarno trite (tko u njih uloi, dri ih do
dospije a ostvari se odre eni prinos)
imaju veliku nominalnu vrijednost (u njih ulau institucionalni
investitori)
diskontni v.p. prodaje se uz diskont

Potencijalni emitenti komercijalnih

zapisa
velika prestina poduze a
besprijekorni kreditni rejting
uvrtena su na primarnu kotaciju burze
imaju razgranatu financijsku funkciju (ili ak svoja financijska poduze a)
institucionalni investitori
investicijski fond trita novca
osiguravaju e ku e (ulau u v.p. gdje mogu predvidjeti prinos kako bi mogli
uskladiti dospije a)
mirovinski fondovi
poslovne banke

pojedinci samo u izuzetnim prilikama

prednost emisije
alternativa izravnom financiranju bankarskim kreditima
pove anje fleksibilnosti kratkoro nog financiranja
izbjegavanje kompenziraju eg salda
jeftinije kratkoro no financiranje
nedostaci emisije
ograni enost samo na velike prestine korporacije s besprijekornim
kreditnim rejtingom
nemaju razvijeno sekundarno trite
gubljenje kontakta s bankama (banke e se boriti za klijenta ponudit e
povoljnije uvjete nego trite)

pove anje atraktivnosti

pove anjem stupnja likvidnosti put opcijom vlasnik ih moe u svakom
trenutku prodati poduze u, tj. poduze e se obvezuje otkupiti ih uz diskont od
vlasnika

prinos na komercijalne zapise

komercijalni zapisi su u pravilu, diskontni vrijednosni papiri
sa stajalita trokova financiranja, prinos treba prilagoditi za trokove emisije
prinos je razlika izme u kupovne cijene i cijene po dospije u
vlasnik komercijalnog zapisa uvijek ga moe prodati natrag izdavatelju