You are on page 1of 19

UVOD

U
METODE
bilješke s predavanja

FORMALNE

................13 3......................................................................2 Opća definicija pravila rezolucije za račun sudova ................................................................................19 ....................................1 Opća struktura računa sudova ....................................3 Prazni disjunkt kao ekvivalent identički lažnog ili kontradiktornog disjunkta ... 9 3............ Formalne metode.....1 Pojam interpretacije suda ...................................... 15 4...............................12 3...................................16 4................ 3 1........................ 6 2.......................................................................10 3..................... 4 1...............5 Opća metoda rješavanja problema logičkog izvoda .6 Primitivne normalne forme sudova ......... 7 3................................................... Formule jezika računa sudova .................................. 7 3........................................................................18 4................3 Pojam logičke posljedice za račun sudova ....................2 Struktura suda u smislu strukture podataka ....................................................2 Pojam istinitosti suda u danoj interpretaciji ..............4 Tipovi disjunkta koji se tijekom izvedbe (provedbe) metode zasićenja razina mogu ukloniti bez štete po mogućnost izvoda identički lažnog ili kontradiktornog disjunkta ....4 Metoda zasićenja razina (ili nivoa) kao metoda sustavnog generiranja rezolventi u potrazi za identički lažnim ili konstradiktornim disjunktom ............................................................................................................................................... 5 2...........15 4..........................2 Jezik računa sudova ...........................................................................6 Pretvaranje bilo kojeg suda F u bilo koju od njegovih primitivnih normalnih formi ........................ Pravilo rezolucije za račun sudova...................................................1 Svojstva pravila rezolucije za račun sudova .......................................... Semantika računa sudova ..................................................................................................................................................................................................Sadržaj 1....4 Poučci o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova ................ 8 3............................... 7 3........................................................................1 Snaga vezivanja sudova pojedinim veznicima ...................14 4.............................15 4...... 6 2...........

log.) logički veznici  kvadratić – „nužno je“  rombić – „moguće je“  Koriste u domeni rezoniranja (epistemiologija) o znanju višeagentnim sustavima Logički računi na kojima počiva tzv. relacijski model podataka 1) RAČUN FUNKCIJSKIH OVISNOSTI 2) RAČUN VIŠEZNAČNIH OVISNOSTI a. Formalne metode Proučavaju formalne (logičke) sustave ili logičke račune. ∧. služe automatskoj dedukciji sudova Robert Kowalski  PROGRAMMING = LOGIC + CONTROL . račun  svi važni pojmovi se vrlo jednostavno opisuju  loše osobine o ograničene izražajne mogućnosti u smislu opisa problema Račun predikata prvog reda  sadrži račun sudova. ∨. HILBERTOV)  tem. oba se mogu uložiti u račun sudova b. … . ali je jezik izražajniji Viševaljani računi sudova  logike Lukasiewicza Jan Lukasiewicz  uzimaju više vrijednosti istinitosti: { 0. 1/n. →. 1}  poopćenje računa sudova  N je prost broj ako i samo je logika Lukasiewicza Ln+1 predpotpuna Modalni račun sudova  ¬.klasični (stand.1. (n-1)/n. Račun sudova (PROPOZICIJSKI. 2/n. ↔ .

Fn. ∃j. F8. vrijedi sljedeće: a. ali najčešće beskonačan podskup skupa svih formula. 1 ≤ i ≤ n . 1 ≤ k < i i. … . Fi rezultat primjene od pravila log. konačan. tj. F ∈ F ∑ ⊢ F – „F je log. … ) ∑ ⊢ F ako i samo ako postoji konačan niz formula. 1 ≤ j < i.1. izvoda na formule Fj i Fk F = { F1. F → G MP) G L – pojam logičkog izvoda ∑ . ∃k. π = { π1. F – formula. F10 } G4 : F ∈ ∑ ∑ = { F6. računa. koji zovemo skup aksioma π – skup pravila logičkog izvoda MODUS PONENS F. F5 } G6 : π ( G5.1. posljedica skupa formula ∑''. F2. Fi ∈ A (aksiom) ili je Fi ∈ ∑ b. Skup formula 2) SINTAKSA F – skup svih formula A ⊆ F. tako da vrijedi sljedeće: 1) Fn : F G : H – znači da se te 2 formule e razlikuju u svom formalnom zapisu u jeziku dotičnog log. („F je izvedivo iz ∑''. π2. F3. tj. G4 ) G1 : F ∈ A G8 : π ( G2. … . F10 } G5 : π ( G2. G3 ) A = { F2. G1 ) F ∈ F. da su sve one istovjetne (identične) 2) ∀i. G5 ) G3 : F ∈ ∑ G10 : F . Abeceda (polazni skup znakovlja) b. G7 ) G2 : F ∈ A G9 : π ( G4.1 Opća struktura računa sudova Opća struktura logičkih računa 1) JEZIK a.skup formula ∑⊆F. F1. π3 } G7 : π ( G3.

„ekvivalentno“ – ekvivalencija 3) ( .  Pojam istine i laži  U teoriji (i na razini semantike) oba pojma su jednako važna i svode se jedan na drugoga  Međutim.„povlači“ (implicira) – implikacija  ↔ . … . G10 predstavlja izvod formule F iz skupa formula ∑ ∅ ⊢ F.„ne“ .2 Jezik računa sudova ABECEDA jezika RS 1) Potencijalno beskonačan skup elementarnih (ireducibilnih. … . Pojmu log. U. S.„ili“ – disjunkcija  → . ) – lijeva i desna zagrada . svaki aksioma dotičnog računa ujedno je i njegov teorem 3) SEMANTIKA Za razliku od sintakse. izvoda na razini logičkog računa. R. za potrebe autom. V. Dedukcije. Pn) – u teoriji Q. po potrebi sa indeksima 2) Skup logičkih veznika  ¬ . ∑ = ∅ . W. od ova dva pojma važniji je pojam laži 1.G1.prazan skup formula ∅ ⊢ F. semantika se prvenstveno bavi sadržajem. P2. koja se prvenstveno bavi formom.konjunkcija  ∨ . nerastavljivih) sudova koje zovemo atomarni sudovi (atomi) P sa indeksom (P1.negacija  ∧ . kaže se da je F . T.teorem Sukladno def.„i“ . G2.

Riječ u abecedi računa sudova je sud ako i samo ako to slijedi uzastopnom primjenom točaka a. Ako su F i G sudovi onda su to i ( F ∧ G. veznik → je sljedeći po snazi vezivanja sudova III.1 Snaga vezivanja sudova pojedinim veznicima Veznike ćemo urediti po rastućoj snazi vezivanja sudova: I. H i indeksima po potrebi. F. zato je potrebno koristiti zagrade PRIMJER: P ∨ Q ∨ ¬R ∨ S IV. Formule jezika računa sudova Sudovi jesu glavni objekti jezika računa sudova. onda je to i (¬F).2. najveću snagu vezivanja sudova ima negacija ( ¬ ) . b. G. F → G i F ↔ G ) d. F ∨ G. veznici ∧ i ∨ sljedeća su veća ali međusobno jednaka snaga vezivanja sudova. veznik ↔ ima najmanju snagu vezivanja PRIMJER: A∨B↔C ≡ ((A∨B)↔C) II. – c. Svaki atomarni sud je ujedno i sud. Sudove možemo označavati sa npr. a. PRIMJER: F: ( ( ( P ∧ Q ) ∨ ¬R ) → ¬S ) 2. c. Ako je F sud.

svaki sud je u svakom trenutku (što ćemo specificirati kroz pojam interpretacije) istinit ili lažan.1 Pojam interpretacije suda PRIMJER: F: ( ( P1 → ( ¬P2 ) ) → ( P3 ∨ P4 ) ) F(P1. P4) – sud f je građen od atomarnih sudova P1. tj. Istinu označavamo sa 1.P4 . S obzirom na ova dva opća pojma. Semantika računa sudova Semantika se bavi sadržajnom stranom logičkih računa općenito.…. ali ne oboje istovremeno. P3.2. 3. P2. dok laž označavamo sa 0.2 Struktura suda u smislu strukture podataka Rekurzivna struktura binarnog stabla za: F: ( ( ( P ∧ Q ) ∨ ¬R ) → ( ¬S ) ) K → D L ( P ∧ Q ) ∨ ( ¬R ) ¬S → Q R ¬ ∨ ¬ ∧ P → ¬ ∨ S P∧Q ¬R S 3. pojmom istine NAPOMENA: odnosno laži.

onda njegovom interpretacijom smatramo svako preslikavanje sa skupa {P1. što je u jeziku na kojem govorimo o računu sudova. o Ako je i( Pj ) = 0. onda ćemo reći da je atomarni sud Pj u interpretaciji lažan.Pn ) i { P1. međusobno su dualni ako se svaki od njih može dobiti (zapisati) iz ovog drugog zamjenom svakog nastupa veznika ∧ veznikom ∨ i obrnuto.….Pn . a to je ovdje govorni jezik Dualnost sudova ¬(F∧G) ≡¬F ∨ ¬G ¬(F∨G) ≡¬F ∧ ¬G Zapisi sudova F i G.  i( F ) : { P1. tj.….…. u skup vrijednosti istine (istinitosti).Pn} → {0.2 Pojam istinitosti suda u danoj interpretaciji F ( P1.….Pn } → { 0. Ako je F(P1. građenih od atomarnih sudova i veznika ¬.….Pn) označuje da je sud F građen isključivo od atomarnih sudova P1.1} o Ako je i( Pj ) = 1.….…. Semantičke tablice Negacija F ¬F 1 0 0 1 Konjunkcija F 1 1 0 0 G 1 0 1 0 F∧G 1 0 0 0 Disjunkcija F 1 1 0 0 G 1 0 1 0 F∨G 1 1 1 0 Implikacija F 1 1 0 0 G 1 0 1 0 F→G 1 0 1 1 Ekvivalencij F 1 1 0 0 G 1 0 1 0 F↔G 1 0 1 1 De Morgan ¬(F∧G) ≡¬F ∨ ¬G ¬(F∨G) ≡¬F ∧ ¬G „ ≡ „ – veznik „ekvivalentno“ ali u meta jeziku računa sudova. 1 } .Izraz F(P1.1}. 3.Pn} u skup {0.Pn) sud koji je građen isključivo od atomarnih sudova P1.….Pn. ∧ i ∨. onda ćemo reći da je atomarni sud Pj u interpretaciji istinit.

Ako je i( F ) = 1. što je eksponencijalni rast. R } → { 0. Tautologijom (indukcijom) zaključujemo da će sud F(P1. Q. To je utvrđeno uz pomoć semantičkih tablica ili koji drugi način. Q. Semantička tablica: P Q R ¬P P∧Q ¬P→R F 1 1 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0 1 1 1 0 1 0 0 1 1 1 0 0 0 0 1 1 0 1 1 1 1 1 1 0 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 S obzirom na sve interpretacije sud F ( P1. a u suprotnom je lažan.3 Pojam logičke posljedice za račun sudova { F1. i(R) = 0 Sud F ima točni 8 interpretacija što je 23.…. R ) i : { P.Fn } ⊨ G. 1 } i (P) = i(Q) = 1.Pn) imati točno 2n interpretacija. … . gdje ⊨ označuja „jest logička posljedica“ tj. … . kažemo da je sud F istinit u interpretaciji “i“.Pn ) može biti: a) TAUTOLOGIJA – sud koji je istinit u svim svojim interpretacijama b) ANTITAUTOLOGIJA – lažan (identički lažan/kontradiktoran) u svim svojim interpretacijama c) ISPUNJIV – istinit u bar jednoj od svojih interpretacija i lažan u barem jednoj 3. … . „ima za logičku posljedicu“ a) G jest logička posljedica skupa sudova { F1. PRIMJER: F : (( P ∧ Q ) ∨ (( ¬P ) → R)) F ( P.Fn } ima G za logičku posljedicu .Fn } b) Skup sudova { F1.….

… .Fn } ⊨ G ako i samo ako je sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) ∧ ¬G identički lažan ili kontradiktoran sud ¬( L → D ) ≡ L ∧ ¬D Dokaz: 1) { F1.Fn } ⊨ G ⇒ (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija Za potrebe dokaza ove i srodnih tvrdnji koristimo metodu tzv. kontradiktoran sud a) { F1. odnosno „suprotnog“:  { L } ⊨ D. … . u našim oznakama to znači da je: { ¬( F ∧ G) } ⊨ ¬F ∨ ¬G.4 Poučci o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova 1) { F1. PRIMJER: ¬ ( F ∧ G ) ≡ ¬F ∨ ¬G. … .Fn } ⊨ G ako i ako je samo ako je sud G istinit u svakoj svojoj interpretaciji u kojoj su istiniti svi sudovi F1.….Fn } ⊨ G ≡ (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija ⊤ .{ F1. pretpostavljamo da tvrdnja koju želimo dokazati nije istinita (ovdje to znači da L → D nije tautologija)  u sljedećim koracima iz te pretpostavke izvodimo logičke posljedice .antitautologija – identički lažan.tautologija. … . odnosno { ¬F ∧ ¬G } ⊨ ¬( F ∨ G ). L → D je tautologija. „dokazivanje od protivnog“.Fn } ⊨ G ako i samo ako je sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija 2) { F1. ⊥. … . { ¬( F ∧ G) } ⊨ ¬F ∨ ¬G F1 G F 1 1 0 0 G 1 0 1 0 ¬F 0 0 1 1 ¬G 0 1 0 1 ¬F ∨ ¬G 0 1 1 1 F 1 1 0 0 G 1 0 1 0 F∧G 1 0 0 0 ¬( F ∧ G) 0 1 1 1 3.Fn.

. takva da su sudovi F1.Fn ii.Fn u njoj istiniti. što znači da je taj sud lažan u bar jednoj svojoj interpretaciji. tj. tj. ovdje je to i. { F1. … . … . koje su nas u krajnjem slučaju dovele do kontradikcije s nečim što je od ranije bilo istinito. dok je i istodobno sud G u njoj lažan. nije istina da nije istina da je naš poučak istinit Primijenimo li metodu dokazivanja od protivnog ili suprotnog na poučak koji želimo dokazati. tj. recimo i. Time smo došli do kontradikcije pretpostavkom iz točke i). da je sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija što smo i htjeli dokazati. Koristeći metodu dokazivanja svođenja na kontradikciju. da sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G nije tautologija. to nije istinito. … . ako i samo ako je ispunjeno da je G istinit u svim svojim interpretacijama u kojima su istiniti svi sudovi F1. i(F1) = i(F2)=…= i(Fn) = 1 i i(G) = 0. ali da { F1. zaključujemo da je i(F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) = 1i i(G) = 0.Fn istiniti. pretpostavljamo da navedeni sud nije tautologija. Ako je sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija onda je { F1. tj.nije tautologija. tj. … . na tvrdnju { F1. čime zaključujemo da postoji interpretacija. … .Fn } ⊨ G ⇒ (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G – tautologija.Fn } ⊨ G. pretpostavljamo da polazna tvrdnja nije istinita. … . što je ekvivalentno pretpostavci da je sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija. (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G . onda će jedna od logičkih posljedica izvedenih u prethodnom koraku biti u kontradikciji s nečim što od prije znamo  do te kontradikcije mogla nas je dovesti samo jedino i isključivo pretpostavka da tvrdnja (poučak) koju smo od početka željeli dokazati nije istinita  ako je tako onda ta pretpostavka nije sama mogla biti istinita. Kako nas je to dovelo do kontradikcije . … . u kojoj su svi sudovi F1. istinito je suprotno.Fn } ⊨ G. da je i((F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G) = 0. Sukladno semantičkoj tablici za implikaciju. … . recimo i. Da je { F1. iii. ali je istodobno sud G lažan. tj. iz čeka slijedi da je i( F1 ) = i( F2 ) = … = i( Fn ) = 1 i i(G) = 0. Kakve smo logičke posljedice. moramo pretpostaviti: i.Fn } ⊨ G . znači da postoji bar jedna interpretacija.Fn } ⊨ G . a izvodili smo ili isključivo iz pretpostavke da zaključak našeg poučka nije istinit tj. ako je poučak koji želimo dokazati uistinu na snazi.

uz pomoć određenih ekvivalencija transformiramo u tzv. … .Fn } ⊨ G. identički lažan ili kontradiktoran disjunkt. … . 2) Sud F. . nužan uvjet za to bit će primjena pravila rezolucije na parove disjunkta daje nove disjunkte koji su logičke posljedice disjunkta na koje je pravilo primijenjeno. Naravno. koristeći se pritom drugim poučkom o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova.antitautologija. čime se opisuju realni problemi čije se rješenje svodi na dokaz da je uistinu { F1. tj.Fn } ⊨ G. 3) Uvodimo novo pravilo logičkog izvoda poznato kao pravilo rezolucije.5 Opća metoda rješavanja problema logičkog izvoda { F1. disjunkt. svodimo na problem ispitivanja kontradiktornosti suda F: (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn ) ∧ ¬G.Tada je i(F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) = 1 i i(G) = 0. To znači da je ta pretpostavka bila lažna tj. slijedom semantičke tablice za veznik → znači da je (( F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn ) → G ) = 0. Do te kontradikcije dovela nas je pretpostavka da sud G nije logička posljedica skupa { F1. da sud G jest logička posljedica skupa sudova { F1. … .Fn }. … Opća formulacija i konceptualna ideja rješavanja problema automatskog izvođenja logičkih posljedica za račun sudova. skup disjunkta D = { D1.Dn } te kontradiktornost suda F svodimo na kontradiktornost skupa disjunkta D. odnosno kontradiktoran (identički lažan) sud. ⊥ . Problem: Ispitati je li { F1. … . što je i trebalo dokazati Od dvaju poučaka o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova u daljnjem ćemo se izlaganju osloniti na drugi po redu koji se oslanja na pojam laži. … .Fn } ⊨ G – ne znamo jeli tome tako? 1) Polazni problem. 3. uzastopno ga primjenjujemo na disjunkte iz polaznog skupa D i u međuvremenu izvedene disjunkte sve dok jedan od njih ne bude disjunkt ⊥. … . što je u kontradikciji s pretpostavkom da je sud (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn) → G tautologija.Fn }. što.

veznici koji se koriste u primitivnim normalnim formama Konjunkt je konjunkcija literala tj. NAPOMENA: Ovako oblikovana konceptualna metoda dat će rješenje samo u slučaju da je izvedeni skup disjunkta D od početka bio kontradiktoran. … . Li1. tj. PRIMJER P1 ∧ P2 ∧ ¬P3 ∧ ¬P4 ∧ P5 – primjer konjunkta Disjunkt je disjunkcija literala. odnosno njegova negacija ¬Pj. U tom slučaju kaže se da je opisana metoda poluodlučiva. PRIMJER P1 ∧ P2 ∧ ¬P3 ∧ ¬P4 ∧ P5 – primjer konjunkta Konjunktivna primitivna normalna forma suda predstavlja konjunkciju disjunkta. … . čija je opća forma: K: ((L11 ∧ L22 ∨ … ∨ L1k1) ∧ (L21 ∨ L22 ∨ … ∨ L2k2) ∧ … ∧(Lm1 ∨ Lm2 ∨ … ∨ Lmkm)) D1 K: D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dm D2 Dm . samo u slučaju da je od samog početka sud G uistinu bio logička posljedica skupa sudova { F1.Dn } ⊨ ⊥. tj. … Pn. dovest će nas do potvrde da je sud F: (F1 ∧ F2 ∧ … ∧ Fn ) ∧ ¬G kontradiktoran. 3. … ¬. atomarnih sudova i/ili njihovih negacija.6 Primitivne normalne forme sudova a) Konjuktivna normalna forma b) Disjunktivna normalna forma POJAM KONJUNKTA: P1. svaki od njih je ili atomarni sud Pj.Fn }.Fn } ⊨ G. ∧. … . U protivnom metoda neće moći izvesti identički lažan ili kontradiktoran disjunkt. P2. Liki – literali. što će opet dovesti do krajnjeg zaključka da je uistinu { F1. K: Li1 ∧ Li2 ∧ … Liki.4) Činjenica da je u prethodnom koraku utvrđeno da je { D1. … . ∨ .

R. DNF (F) -> F ≡ KNF (F) ≡ DNF (F) – Relacija je tranzitivna Popis ekvivalencija za potrebe pretvaranja polaznog suda u konjunktivnu (disjunktivnu) normalnu formu: Eliminacija: 1) F ↔ G ≡ ( F → G ) ∧ ( G → F ) 2) F → G ≡ ¬F ∨ G Zakon komutativnosti: 3) a) F ∨ G ≡ G ∨ F b) F ∧ G ≡ G ∧ F Zakon asocijacije: 4) a) F ∨ ( G ∨ H ) ≡ ( F ∨ G ) ∨ H b) F ∨ ( G ∨ H ) ≡ ( F ∨ G ) ∨ H Zakon distribucije: 5) a) F ∨ ( G ∧ H) ≡ ( F ∨ G ) ∧ ( F ∨ H) b) F ∧ ( G ∨ H) ≡ ( F ∧ G ) ∨ ( F ∧ H) De Morgan: 6) a) ¬( F ∧ G ) ≡ ¬ F ∨ ¬ G b) ¬( F ∨ G ) ≡ ¬F ∧ ¬G Negacija negacije: 7) ¬( ¬F ) ≡ F Tautologija/antitautologija: 8) a) F ∧ ⊤ ≡ F b) F ∨ ⊥ ≡ F 9) a) F ∨ ⊤ ≡ ⊤ b) F ∧ ⊥ ≡ ⊥ 10) a) F ∨ ¬F ≡ ⊤ b) F ∧ ¬F ≡ ⊥ .6 Pretvaranje bilo kojeg suda F u bilo koju od njegovih primitivnih normalnih formi Polazni sud i njegove primitivne normalne forme moraju biti međusobno ekvivalentne: F. ¬S ∨ ¬T ∨ U ∨ ¬Z } Konjunkt (disjunkt) zovemo jediničnim ako je građen od samo jednog literala (atomarnog suda ili njegove negacije). 3. KNF (F).PRIMJER: K: ( P ∨ ¬Q ) ∧ R ∧ ( ¬S ∨ ¬T ∨ U ∨¬Z ) D = { P ∨ ¬Q.

… . Pravilo rezolucije za račun sudova Problem: { F1. Stoga kažemo da je skup disjunkta D = { D1. … . … .1 Svojstva pravila rezolucije za račun sudova 1) Djeluje na disjunkte 2) Kao rezultat opet daje disjunkte 3) Rezultirajući disjunkt (rezolventa) polaznog para disjunkta njihova je logička posljedica 4) Pravilo rezolucije je potpuno D': P ∨ D1'. Dm. P – atomarni sud. ako je u svakoj svojoj interpretaciji lažan barem jedan (element) od disjunkta D1. Dm } lažan. D2 ): D1' ∨ D2' – rezolventa od D1 i D2 po literalu 2 . … . a on će biti kontradiktoran ako i samo ako je u svakoj interpretaciji lažan bar jedan od sudova D1. Dm. gdje je K = KNF(( F1 ∧ F2 ∧ … ∧Fn) ∧ ¬G) kontradiktoran? ⇔ D = { D1. disjunkta D' i D'' 4. D2'' – disjunkt D''': resp (D. 4. P – atomarni sud.2 Opća definicija pravila rezolucije za račun sudova D1: L ∨ D1' D2: ¬L ∨ D2' resL (D1. Dm} kontradiktoran? Sud ( F1 ∧ F2 ∧ F3 ∧ … ∧ Fn ) ∧ ¬G kontradiktoran je ako i samo ako je kontradiktoran sud K: D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dm.Fn } ⊨ G ⇔ ( F1 ∧ F2 ∧ F3 ∧ … ∧ Fn ) ∧ ¬G – kontradiktornost? Sažetak metode rješavanja problema logičke posljedice: ≡ K: D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dm. D1' – disjunkt D'': ¬P ∨ D2'. D'): D1' ∨ D2'' – rezolventa po atomarnom sudu P.4. … .

bila bi dovoljno da i( D1' ) bude 0 a) i( L ) = 0. D2) ≡ D1 ∧ D2 ∧ ¬resL (D1. i( D2' ) = 0 ⇒ i( ¬L ∨ D2' ) = 0 ⇒ i(F ) = 0 d) i( L ) = 1. ispitat ćemo je li on lažan u svim svojim interpretacijama: 1) i( L ) = 0 Da bi bilo i( F ) = 0. i( D2' ) = 0 ⇒ i(F ) = 0 ZAKLJUČAK: Utvrđeno je da je sud F: D1 ∧ D2 ∧ ¬resL ( D1.3 Prazni disjunkt kao ekvivalent identički lažnog ili kontradiktornog disjunkta D1: P D2: ¬P resP (D1. D2): ∅ . i( D1' ) = 1 ⇒ i( D1' ) = 0 ⇒ i(F ) = 0 2) i( L ) = 1 c) i( ¬L ) = 0. D2) ≡D1 ∧ D2 ∧ ¬( D1' ∨ D2' ) ≡ (L ∨ D1') ∧ ( ¬L ∨ D2' ) ∧ ¬( D1' ∨ D2' ) ≡ ≡ (L ∨ D1') ∧ ( ¬L ∨ D2' ) ∧ ¬D1' ∨ ¬D2' Da bismo provjerili je li sud F kontradiktoran. D2) – kontradiktoran F: D1 ∧ D2 ¬resL F: D1 ∧ D2 ¬resL (D1. i( D2' ) = 1 ⇒ i( ¬L ) = 0. D2 } ⊨ resL (D1. D2 ) kontradiktoran. što i znači da je rezultanta dvaju disjunkta njihova logička posljedica. i( D1' ) = 0 ⇒ i( L ∨ D1' ) = 0 ⇒ i(F ) = 0 b) i( L ) = 0. i( ¬L ) = 0.POUČAK: Rezolventa dvaju disjunkta njihova je logička posljedica Dokaz: {D1. 4.prazni disjunkt D1': P ∨ ⊥ .

i(P) = 1. D3 5) resq (1. i(P) = 0. P ∨ ¬Q. tj.Dn } ⊨ ⊥ ⇒ sukladno drugom poučku o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova. lažan 6) resq (3. lažan ¬P ∨Q. onda je sud (D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dn) kontradiktoran.D2': ¬P ∨ ⊥ D1 ≡ D1' i D2 ≡ D2' resp ( D1'. i(P) = 1. 2): P 3) ¬P. … . D4 3) ¬P ∨ Q 4) ¬P ∨ ¬Q IZVODIMO REZOLVENTE TJ. onda je D od samog početka bio kontradiktoran. Q. i(Q) = 0. ¬P ∨ ¬Q } 1) P ∨ Q 1) P. i(Q) = 1. sud ( D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dn ) ∧ ¬⊥ mora biti kontradiktoran kako je: ( D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dn ) ∧ ⊥ ≡ ( D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dn ) ∧ ⊤ ≡ D1 ∧ D2 ∧ … ∧ Dn.Fm } ⊨ G. tj. za neke sudove F1. ¬Q i(P) = 0.Dn } skup disjunkta i neka je k tome D ⊨ ⊥. … . Fn odnosno G. D2 7) resp (5. PRIMJER: D = { P ∨ Q. tj. 6): ⊥ 4) ¬P. NOVE DISJUNKTE 2) P. { D1. Q. ¬Q. D1 . D2' ): ⊥ ∨ ⊥ ≡ ⊥ POUČAK: Ako je D = { D1. i(Q) = 0. lažan P ∨Q. 4): ¬P P ∨¬Q. i(Q) = 1. lažan 2) P ∨ ¬Q ¬P ∨¬Q. tj. ¬P ∨ Q. … . što u krajnjoj instanci potvrđuje da je { F1. … .

3 ): Q ∧ ¬Q 31) resP ( 4. ¬P ∨ Q. ¬P ∨ ¬Q } kontradiktoran. D2( L1'. D2 ∈ D0): L ∈ { L1. 9 ): ¬P ∨ Q 7) resP ( 1. 3 ): P ∨ ¬P 32) resQ ( 4. 6 ): P 11) resP ( 2. 8 ): ¬P ∨ Q 6) resP ( 1. … . 3 ): ¬Q 33) resQ ( 4. Pr ) 0) D0 = D 1) D1 = D0 ∪ RES (D0 ) 2) D2 = D1 3) . 4 ): Q ∧¬Q 29) resP ( 3.Lk2' }. 7 ): P ∨ Q 35) resQ ( 4. 7 ): ¬P ∨ Q 5) resQ ( 1. … . … . … . Lk1 } ∩ { L1'. Lk2' ) } F (P1. 6 ): P Skica rezultata (binarno stablo) 20) resQ ( 2. 8 ): P ∨ ¬Q 12 5 1 2 3 4 . 8 ): P ∨ ¬Q 22) resQ ( 2. 5 ): ¬Q 10) resQ ( 2. 8 ): P 16) resP ( 1. 9 ): ¬P ∨ ¬Q 14) resP ( 1.4 Metoda zasićenja razina (ili nivoa) kao metoda sustavnog generiranja rezolventi u potrazi za identički lažnim ili konstradiktornim disjunktom D = D0. 5 ): Q 4) ¬P ∨ ¬Q 26) resQ ( 3. 12 ): Q 19) resQ ( 2. 7 ): P ∨ ¬Q ⊥ 21) resP ( 2. 11 ): P 39) resP ( 5. 2 ): P 27) resP ( 3. 4 ): P ∨ ¬P 30) resQ ( 3. 11 ): ¬P 9) resP ( 2. P ∨¬Q. PRIMJER: (Budućom) metodom zasićenja razina dokazati da je skup disjunkta D = { P ∨ Q. 7 ): ¬P ∨ ¬Q 12) resQ ( 3. 10 ): P ∨ ¬Q 2) P ∨¬Q 24) resP ( 2.4. 10 ): ¬P ∨ Q 8) resQ ( 1. 10 ): P 17) resQ ( 1. 12 ): ⊥ 18) resP ( 1. 4 ): ¬P 34) resP ( 4. Lk1 ). … . za D1 ( L1. RESL(D0) = { res ( D1. D2 ): D1. 10 ): P ∨ Q 38) resP ( 5. 1) P ∨ Q 23) resP ( 2. 10 ): ¬P ∨ ¬Q 15) resQ ( 1. 9 ): P ∨ Q 37) resP ( 5. 3 ): Q 28) resQ ( 3. 8 ): ¬P ∨ ¬Q 13) resQ ( 1.. 8 ): P ∨ Q 36) resP ( 4. 12 ): Q 3) ¬P ∨ Q 25) resP ( 3.

D ⊨ ⊥ 1) Tautologije – nemaju utjecaja na kontradiktornost 2) Svi poddisjunkti.4 Tipovi disjunkta koji se tijekom izvedbe (provedbe) metode zasićenja razina mogu ukloniti bez štete po mogućnost izvoda identički lažnog ili kontradiktornog disjunkta D – skup disjunkta. tj.4. od samog početka kontradiktoran. tako i ovi koji su poddisjunkti ranije generiranih rezolventi NAPOMENA: Relacija „biti poddisjunkt“ je relacija parcijalnog uređaja (postoje disjunkti koji su s obzirom na nju neusporedivi) . kako oni koji su rezolvente i ujedno poddisjunkti disjunkta iz polaznog skupa.