You are on page 1of 237

Dr. Ruža Tomić Dr.

Izudin
Hasanović

MLADI I SLOBODNO
VRIJEME

Tuzla, 2007.
Dr. Ruža Tomić Dr.
Izudin Hasanović
MLADI I SLOBODNO VRIJEME
Recenzenti:
Dr.Refik Catić, red.prof.
Dr.Nenad Suzić, red.prof.

Naslovnica:
Mr. Maj a Hrvanović
Lektor:
Mirjana Božić, prof.
Tehničko uređenje:
Alma Glinac
Štampa :
„OFF-SET" Tuzla
Za štampariju:
Sadika Murić, direktor
Ti raž :
300 primjeraka

Sadržaj
Poglavlje 1
Osnove pedagogije slobodnog vremena
Historijski osvrt na slobodno vrijeme
Pojam slobodnog vremena
Pedagogija slobodnog vremena
Slobodno vrijeme faktor odgoja i obrazovanja
Igra i slobodno vrijeme
Vidovi aktivnosti slobodnog vremena, klasifikacija
i obilježja
Načela korištenja slobodnog vremena
Programiranje slobodnog vremena
Metode organiziranja slobodnog vremena
Bio-psiho-socijalne karakteristike mladih
Agensi socijalizacije i slobodno vrijeme
Obitelj i slobodno vrijeme mladih
Škola i slobodno vrijeme mladih
Slobodne (vannastavne) aktivnosti
Uloga škole u razvijanju stvaralačkih sposobnosti
učenika u slobodno vrijeme
Značaj vođenja dnevnika za odgoj mladih
Vršnjaci i slobodno vrijeme mladih
Masmediji i slobodno vrijeme mladih

3
5
7
9
14
17
20
24
26
27
30
32
35
37
42
44
45
47

Šira društvena sredina i alobodno vrijeme mlalih
Pripremanje kadrova za rad u slobodnom vremenu
Uloga nastavnika i roditelja u organizaciji aktivnosti
slobodnog vremena djece i mladih
Rezime
Zadaci za dopunski rad i istraživanje
Poglavlje 2
Poremećaji u ponašanju

50
52

Pojam poremećaja u ponašanju
Karakteristike djece s poremećajima u ponašanju
Uzroci nastanka poremećaja u ponašanju
Vidovi poremećaja u ponašanju
Karakteristike najčešćih poremećaja u ponašanju
Loši običaji i loše navike
Dječiji otpor
Negativizam
Dječija nedisciplina
Akolektivnost-osamljenost-dereističko mišljenje-autizam
Laž kod djece
Dječije krađe i pljačke
Dječije pljačke
Bježanje i izostajanje s nastave
Agresivnost
Mane i poremećaji u seksualnoj oblasti
Homoseksualnost
Egzibicionizam
Voajerizam
Transvestitizam
Fetišizam
Sadizam
Mazohizam
Koprofilija, koprofagija i koprolalij a
Pedofilija
Gerantofilija
Bestijalnost
Nekrofilija
Grupne perverzije (grupni seks)
Seksualni poremećaji s posebnim socijalnim
i pravnim posljedicama
Incest (rodoskrnavljenje)
Silovanje
Nudizam
Prostitucija

67
68
70
73
77
77
78
79
80
80
81
83
83
84
86
86
87
88
89
89
90
91
91
91
92
92
92
92
93

53
58
62

93
93
94
94
95

Pornografija
Seksualno zlostavljanje
Rezime
Zadaci za dopunski rad i istraživanje

97
97
101
103

Poglavlje 3
Delinkventno ponašanje
Pojam delinkventnog ponašanj a
Preovlađujući fakori maloljetničke delinkvencije
Egzogeni faktori
Utjecaj industrijalizacij e i urbanizacije
Ekološka sredina
Utjecaj obiteljskag faktora
Utjecaj škole i obrazovanja
Utjecaj materijalnih uvjeta - siromaštvo i bogatstvo
Utjecaj alkoholizma i opojnih droga
Negativni utjecaj ulice (susjedstva)
Utjecaj literature, štampe, filma, radija, tv
Utjecaj ostalih sociogenih faktora
Utjecaj ličnih faktora
Karakteristike ličnosti mladih delinkvenata
Vidovi delinkventnog ponašanja
Uloga obitelji u nastanku delinkventnog ponašanja
Međuljudski odnosi u obitelji
Uloga škole u nastanku delinkventnog ponašanja
Slobodno vrijeme i delinkventno ponašanje
Sredstva masovne komunikacije i delinkventno ponašanje
Starosne granice krivičnog maloljetništva
Pravne sankcije i delinkventno ponašanje djece i omladine
Primj eri delinkventnog ponašanj a
Rezime
Zadaci za dopunski rad i istraživanje
Poglavlje
Ovisnost

107
107
107
107
108
108
109
109
109
110
110
110
110
115
116
119
122
124
126
129
132
133
136
175
178

4

Poj am ovisnosti
Uloga obiteljskih prilika u nastanku ovisnosti
Uloga škole u nastanku ovisnosti
Da li je pušenje bolest ?
Pušenje djece i mladih
Pasivni pušači
Kako prestati pušiti

181
182
183
185
186
190
191

alkoholu i drogi Rezime Zadaci za dopunski rad i istraživanje 193 193 194 196 198 199 199 201 203 204 205 207 207 208 210 211 225 229 Poglavlje 5 Rezultati empirijskih istraživanja Metodologija istraživanja 233 Analiza anketnog upitnika za učenike osnovne škole 237 Analiza anketnog upitnika za učenike srednje škole 249 Analiza anketnog upitnika za nastavnike osnovne škole 259 Analiza anketnog upitnika za profesore srednjih škola 269 Poglavlje 6 Preventivni i korektivni rad na predupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Prevencija poremećaja u ponašanju Obitelj • Ličnost odgajatelja Škola Centar za socijalni rad Policija Mediji Zdravstvene ustanove Prevencija delinkventnog ponašanja Preventivni rad s djecom i mladima Obitelj Škola 281 281 283 284 287 289 290 290 291 291 292 293 .Alkohol Poj am alkoholizma Uzroci alkoholizma kod mladih Posljedice alkoholizma Društvena reakcij a Narkomanija Definicij a narkomanij e Faktori značajni za nastanak ovisnosti Socijalne i psihološke karakteristike narkomana Adolescencija i droga Obitelj i narkomanija Škola i narkomanija Znaci pomoću kojih roditelji mogu otkriti da se dijete drogira Ovisnost o kompjuteru Kockanje Mišljenja mladih o pušenju.

delinkventno ponašanje i različite vidove ovisnosti kojima mladi najčešće pribjegavaju u slobodno vrijeme.Slobodno vrijeme Centar za socijalni rad Policija SUD Prevencija ovisnosti Ciljevi prevencije Primarna prevencija Sekundarna prevencija Tercijarna prevencija Uloga škole i obitelji u prevenciji ovisnosti Greške roditelja i nastavnika Školski preventivni program Šta trebaju uraditi roditelji da bi pomogli svojoj djeci? Borba protiv ovisnosti Primjer rada Udruženja roditelja u Tuzli na sprječavanju ovisnosti 310 U borbi protiv bolesti ovisnosti 294 295 296 298 299 299 301 302 303 303 304 305 308 309 Literatura 313 Biografije autora 319 310 Predgovor Knjiga „Mladi i slobodno vrijeme" predstavlja pokušaj autora da osvijetle ovu aktualnu društvenu problematiku i daju doprinos unapređenju pravilne organizacije i provođenja slobodnog vremena mladih. mladih. slobodno vrijeme je univerzalna socijalna pojava i dominantna pedagoška kategorije. . Obradit ćemo i najčešće vidove poremećaja u ponašanju. Kvalitetu civilizacije u budućnosti prepoznat ćemo po kvaliteti rekreacije i izborima aktivnosti u slobodno vrijeme. Pravilna organizacija slobodnog vremena svih dobnih kategorija (djece. odraslih i starih osoba) jako je važan zadatak svakog naprednog društva. Slobodno vrijeme postaje ljudska potreba i jako je značajno kako ga iskoristiti. sve češće znači i novu dimenziju suvremene pedagoške stvarnosti. Našim radom osvijetlit ćemo posebno načine provođenja slobodnog vremena i agense socijalizacije koji imaju presudan utjecaj u opredjeljenju mladih za trošenje slobodnog vremena mladih na navedeni način. Svi autori koji su se bavili analizom sloibodnog vremena naglašavali su njegovu odgojnu i obrazovnu funkciju. Gledajući njegove odgojnoobrazovne potencijale i njegove funkcije.

gospođi Sadiki Murić. pravnicima i drugima koji se bave u svome svakodnevnom radu djecom i mladima. Mirjani Božić. Almi Glinac.Reflku Catiću.Nenadu Suziću. Katoličkog školskog centra u Tuzli. Bošku Tomiću. autorici naslovnice. Knjiga će dobro doći i široj društvenoj javnosti da podsjeti na postojanje slobodnog vremena mladih i opasnostima koje mlade stalno vrebaju i prijete im da odu u negativnom pravcu. studentu Pravnog Fakulteta u Tuzli. kako bi svi faktori koji mogu dati svoj doprinos u njenom unapređenju pravovremeno i adekvatno djelovali. profesorima. redovnom profesoru Pedagoškog fakulteta u Zenici i prof. mrMaji Hrvanović. Knjiga će dobro doći studentima pedagogije i psihologije i drugih nastavničkih fakulteta. liječnicima. studentici Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli.dr. Najtoplije se zahvaljujemo recenzentima knjige: cjenjenom profesoru dr. ali i da im da smjernice kojim oni trebaju ići u radu sa mladima na ovom polju. medicine i drugima koji će u svome budućem radu raditi s djecom i mladima. socijalnim radnicima. studentici Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli što su pomogli u prikupljanju i obradi podataka. lektoru knjige. direktorici Izdavačke kuće OFF-SET Tuzla. a posebno profesionalcima: nastavnicima. Ameli Avdić. profesoru Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. Ovom prilikom želimo se zahvaliti svima onima koji su pomogli da ova knjiga „ ugleda svetio dana ". pedagozima. tehničkom uredniku kjnige. studentima edukacij sko-rehabilitacij skog fakulteta. Autori . da ih uvede u najčešće vidove društvenopozitivnog i društveno-negativnog provođenja slobodnog vremena. Molimo Vas da nakon proučavanja ove knjige date Vaše mišljenje. prof. studentima Pedagogije-psihologije i Socijalnog rada Filozofskog fakulteta u Tuzli. socijalnog rada.Cilj je rasvijetliti i predstaviti široj društvenoj javnosti ovu aktualnu društvenu problemantiku. sudove i prijedloge koji nam mogu pomoći u daljem oblikovanju knjige.

Poglavlje 1 Osnove pedagogije
slobodnog vremena

Osnove pedagogije slobodnog vremena

HISTORIJSKI OSVRT NA SLOBODNO VRIJEME
Slobodno vrijeme je karakteristika suvremenog društva, fenomen visoko
razvijenog društva.
Modernizacijom proizvodnje, uvođenjem tehnike i automatizacije povećava
se produktivnost rada, a sve se više skraćuje radno vrijeme, a povećava
slobodno vrijeme.
Bez obzira što se slobodno vrijeme vezuje za industrijsku civilizaciju i naše
vrijeme, ono ima puno dužu povijest.
O njemu je imao izgrađen stav još Aristotel. Za njega je pravi život u
slobodnom vremenu, a to vrijeme su imali samo slobodni. U slobodnom
vremenu oni su se bavili raspravljanjem, filozofiranjem, prisustvovali su
komedijama i tragedijama, uživali u umjetnosti, bavili se sportom, sudjelovali
na manifestacijama i takmičenjima.
Građani drevnog Rima provodili su slobodno vrijeme u forumima,
amfitetatrima, stadionima, cirkusima, bibliotekama itd. Grci i Rimljani težili su
"harmonijski razvijenome" čovjeku, a dokolica je za njih bila klasični ideal kao
krajnji cilj i svrha čovjekovog postojanja.
Od tada je ukazano na postojanje dihotomije radnog i slobodnog vremena
kao o odnosu "nužde i slobode".
Dokoličarili su samo malobrojni i imućni, dok potčinjena klasa nije imala
ovu privilegiju.
Zbog zabave bogatih postojale su arene, u kojima su ih zabavljali siromašni
borbom na život i smrt. Znači, dokolica je bila privilegija bogatih, a siromašni,
koji su bili u većini, znali su samo za rad.
Srednji vijek je također pridavao značaj slobodnome vremenu. Ono je bilo
privilegija plemstva. U slobodno vrijeme održavali su turnire, odlazili u lov i na
zabave.
Pojavom građanskih revolucija uvodi se novi poredak, dolazi do razvoja
industrije.
Nova klasa postaje bogata, ima dosta slobodnog vremena a najčešće ga
provodi zabavljajući se. Baveći se znanošću, umjetnošću, sportom i drugim
vidovima aktivnosti.
Organiziranme aktivnosti na skraćivanju radnog, a povećavanju slobodnog
vremena počele su u 19.stoljeću.
Vidljivi i zapaženi rezultati postignuti su u 20.stoljeću. "Mukotrpni manuelni
rad se skraćuje, humanizira i zamjenjuje alatima, strojevima, automatima i
robotima. Uvjetno govoreći, dvadeseto stoljeće bilo je stoljeće slobodnog
vremena". (L. Pehar, 2004.).
Slobodno vrijeme smatra se "fenomenom suvremene civilizacije". (RTornić,
I.Osmić, E.Karić, 2006.).
Na slobodno vrijeme treba gledati kao na društvenu pojavu, analizirati ga s
različitih aspekata, u prvom redu istaći njegovo društveno porijeklo i
uvjetovanost.

9

Osnove pedagogije slobodnog vremena

"Slobodno vrijeme zahvaća i prodire gotovo u sva područja društvenog
života; socijalna, ekonomska, politička, kulturna, zdravstvena i pedagoška; ono
postaje sveobuhvatna pojava, ili, kako ga neki francuski sociolozi nazivaju "un
phenomen social total". Ali ne treba zaboraviti da je slobodno vrijeme, taj
poklon suvremene industrijalizacije i tehnizacije, postao iz toga razloga i
direktan ili indirektan izvor nepreglednog mnoštva problema, koji u svom
međusobnom preplitanju i prožimanju u presudnoj mjeri mogu pozitivno ili
negativno suodređivati oblikovanje čovjekova života". (V. Janković, 1967.).
"Slobodno vrijeme je po svom postanku, rasprostranjenosti i obilježjima
opća univerzalna pojava i kategorija suvremenog društva; bez obzira na razlike
u društveno-političkom uređenju, ona je aktuelna ne samo u zemljama
kapitalističkog uređenja, ona je aktuelna ne samo u zemljama kapitalizma već
isto tako i u zemljama koje izgrađuju socijalizam. Razlike koje postoje u samom
smislu i sadržaju slobodnog vremena proizilaze iz specifičnosti društvenih
odnosa kao i iz shvaćanja položaja ljudske ličnosti u pojedinim društvenim
sistemima". (V. Janković, 1969.).
Tehnološki napredak današnjeg društva dovodi do brojnih promjena u načinu
života i rada, pa i u načinu trošenja slobodnog vremena suvremenog čovjeka.
Među teoretičarima se javljaju određene perspektive i dvoumljenje.
Suvremeno napredno društvo ali i društvo s brojnim ograničenjima (ekonomska
kriza, nezaposlenost) dovodi do povećanja slobodnog vremena, pa se ono javlja
kao svakidašnja realnost, zbog čega postaje i predmetom različitih znanstvenih
istraživanja.
Svjedoci smo da se slobodno vrijeme teži komercijalizirati i usmjeriti u
nepovoljnom pravcu za razvoj čovjeka i čovječanstva, teži postati "opijum za
mase" zbog čega raste "moć manipulisanja ljudima, njihovom sviješću,
stavovima, motivima i ponašanjem". (L. Pehar, 2004.).
Čovjek koji nije odgojen i pripremljen za pravilno korištenje slobodnog
vremena umjesto aktivnog stvaraoca, kreativca, subjekta postaje, slušatelj,
gledatelj, sjedilac - žrtva "jeftine zabave". (L. Pehar, 2004.).
Odmor koji se provodi samo kroz pasivnu zabavu može djelovati i negativno
i "zaglupljivati".
Današnji čovjek sve je više zaokupljen neizvjesnošću sadašnjice, pun je
strahova i psihičke napetosti. Budućnost za njega kao da i ne postoji.
"U toj neizvjesnoj i mutnoj stvarnosti čovjek bira ono što je izvan rizika i
odgovornosti, te mu je najdraža i najbliža aktivnost koja ga ne obavezuje, ali ga
odvaja od svijeta koji doživljava kao opasnost, te tako želi da se bar za trenutak
opusti i zaboravi brige i probleme, što je, moramo priznati, više hedonistički
izbor nego kreativan. (L. Pehar, 2004.).

POJAM SLOBODNOG VREMENA
Slobodno vrijeme označava vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje
prema vlastitim željama, bez bilo kakve obaveze ili nužde. To je dio života

10

Osnove pedagogije slobodnog vremena

svakog čovjeka, postoji svakog dana i u svakoj sredini, ali je različito s obzirom
na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa,
ciljeve društvenog poretka i njegove mogućnosti. Slobodno vrijeme je sastavni
dio čovjekove aktivnosti, vrijeme izvan profesionalnih, porodičnih i društvenih
obaveza, u kojem pojedinac po svojoj volji odabira oblike i sadržaje odmora,
razonode i stvaralaštva". (Pedagoška enciklopedija II, 1989.).
"Slobodno vrijeme u svojoj teoriji, svojemu kategorijalnom aparatu i svojoj
praksi može se odraditi kao ukupnost vremena, stanja i aktivnosti koje nisu
uvjetovane biološkom, socijalnom ili profesionalnom nužnošću iako u svemu
tome, kada je čovjek u pitanju, svakako sudjeluje". Slobodno vrijeme je vrijeme
aktivna odmora, razonode, stvaralačkog potvrđivanja ličnosti". (V. Previšić,
2001.).
Razmatranjem problema slobodnog vremena bavili su se u prošlosti brojni
teoretičari u svijetu kao što su: G.A.Prudenskij, 1960.; Blanka
Filipov, 1960. u Rusiji; G.D. Butler, 1959. i Kuplan, 1960.; Aleksaner Reid
Martin, 1962. (SAD); Helmut Schelskv; V.Blucher Freizeit (Njemačka);
Leopold Rosenmavr (Austrija), Joffre Dumazedier (Francuska) i brojni drugi.
Jedanu od najprihvatljivijih definicija slobodnog vremena u znanstvenim
krugovima dao je Joffre Dumazedier (1959), a prema Lidija Pehar (2003.).
Prema ovoj definiciji: "Slobodno vrijeme je skup aktivnosti kojima se pojedinac
po svojoj volji može potpuno predati, bilo da se odmara ili zabavlja, bilo da
povećava nivo svoje obaviještenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se
dobrovoljno društveno angažuje ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralačku
sposobnost pošto se oslobodi svojih profesionalnih, obiteljskih i društvenih
obaveza".
Prema ovom autoru tri najvažnije funkcije slobodnog vremena su:

1. odmaranje,
2. razonoda i
3. razvoj ličnosti.
Odmaranjem se otklanja zamor nastao proizvodnim radom, i uopće,
otuđenom aktivnošću. Čovjek se odmaranjem oporavlja od tjelesnih i živčanih
oštećenja nastalih pri profesionalnom radu koji zna biti veoma monotom. Ova
funkcija slobodnog vremena prethodi drugoj funkciji-razonodi. Sve češći
psihički zamor posljedica je ritma i uvjeta industrijskog rada i kompliciranih
uvjeta života u velikom gradu.
Druga funkcija slobodnog vremena usmjerena je na prekrivanje sivila i
monotonije sadašnjice a usmjerena je na razonodu i zabavu. Razonoda unosi
promjene u stalni dnevni program. Prema Dumazedieru, L.Pehar, 2003. postoje
dvije vrste razonode:
• razonoda koja bitno utječe na stil života pojedinca (putovanja, igre,
šport),
• razonoda u dodiru s umjetničkim sadržajem (čitanje, kino, kazalište).

11

12 .Haralambos. ona uključuje samo one aktivnosti (i neaktivnosti) koje su posljedica relativno neovisnog odlučivanja.Ilić. Drugim riječima. On kaže: "Dokolica nije sve ono vrijeme koje provodimo u radu. Ken Roberts (1978. c) da proučava zakonitosti procesa odgoja i samoodgoja (poučavanje.Janković smatra daje pedagogija slobodnog vremena grana pedagogije koja proizilazi iz općih pedagoških zakonitosti a tumači.). M. daju slijedeću definiciju slobodnog vremena: "Slobodno vrijeme je preostali dio vremena kojim pojedinac samostalno raspolaže poslije završenih redovitih nastavnih i vannastavnih obaveza i pomaganja u roditeljskom domu". proučava i istražuje odgojnu problematiku slobodnog vremena u cjelini. 2004. osobni ili materijalni). Na osnovu teorijskih razmatranja slobodnog vremena od strane različitih istraživača može se zaključiti: • slobodno vrijeme ne smije se poistovjećivati sa slobodom. Dr. M. Ova definicija se smatra dosta uopćenom i njome se ne istražuje suština te pojave. U pedagoškoj literaturi postoji više pokušaja definiranja pedagogije slobodnog vremena. njenu samorealizaciju i stvaralačko i društveno uključivanje. navode sljedeću definiciju: "Pedagogija slobodnog vremena je posebna pedagoška naučna disciplina koja proučava zakonitosti procesa vaspitanja (samovaspitanja) u slobodnom vremenu kao i zakonitosti procesa vaspitanja (samovaspitanja) za korištenje slobodnog vremena. b) da je posebna znanstvena disciplina koja pripada sistemu pedagoške znanosti. učenje i samoučenje) u slobodnom vremenu.Stevanović. ( M. 2002.Branković. • služi zadovoljenju potreba pojedinca nasuprot obavezama koje nameće društvo.Holborn. pojedinci su angažovani u dokolici kad osjećaju da sami odabiru ono što žele".Ajanović. • slobodno vrijeme nema svrsishodan cilj (društveni. PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA Pedagogija slobodnog vremena je pedagoška disciplina koja se bavi odgojem u slobodnom vremenu. a to su: a) da ima status znanstvene discipline. 2003.Osnove pedagogije slobodnog vremena Treća funkcija slobodnog vremena omogućava nesmetan i slobodan razvoj ličnosti.D. Tako V." Iz ove definicije proizilaze bitne karakteristike pedagogije slobodnog vremena. Dž. M. 1986) govori o dokolici i definira je kao izbor. • slobodno vrijeme je hedonističkog karaktera.

da tijesno surađuje i da se povezuje s drugim znanostima koje proučavaju neke aspekte slobodnog vremena i 10. 2. Predmet njenog proučavanja su «odgojna nastojanja (odgoj) u slobodnom vremenu».Vukasović. otkrivanje i doprinos uvođenju saznanja o slobodnom vremenu u programe školovanja mladih. U praksi to ide teže i sporije zbog materijalnih i kadrovskih ograničenosti. U našem društvu shvaćena je također potreba proučavanja slobodnog vremena i odgoja u tome vremenu. 1998. 7. 5. metoda i oblika odgoja za slobodno vrijeme i u slobodnom vremenu. Cilj pedagogije slobodnog vremena je proučavanje odgoja u slobodnom vremenu radi otkrivanja novih spoznaja i razvoja teorije. stvaralačkih djelatnosti i kulturnog korištenja slobodnog vremena. proučavanje različitih aktivnosti u slobodnom vremenu i njihovog utjecaja na formiranje i razvoj ličnosti. 13 . kritičko vrednovanje definicije slobodnog vremena koja je nastala u drugim znanostima i da slobodno vrijeme definira kao pedagošku kategoriju. 6. učenje i samoučenje) za korištenje slobodnog vremena. doprinos izgradnji pravilnijeg odnosa društva prema slobodnome vremenu. iznalaženje i vrednovanje primjerenosti i efikasnosti principa. Pedagogija slobodnog vremena imat će ubuduće još jedan značajan zadatak. da se omogući zadovoljenje raznovrsnih težnji i potreba pojedinca i da se pruže mogućnosti vrijednih. mladima i odraslima. 8.) Smisao pedagogije slobodnog vremena je da pronađe puteve i načine kako će se oslobođeno vrijeme učiniti efikasnim faktorom permanentnog učenja. teoretsko proučavanje. proučavanje. unapređivanje odgojne djelatnosti na tom području i vrednovanje teoretskih i praktičnih postignuća. da razvija specifične metodološke postupke proučavanja i istraživanja odgoja za slobodno vrijeme i u slobodnom vremenu. da vodi brigu o pripremanju i osposobljavanju kadrova za područje slobodnog vremena. 4. djelovanja. Ona treba usmjeravati odgojni rad u slobodnom vremenu kako bi se izbjegli negativni utjecaji na formiranje ličnosti. kritičko vrednovanje sadržaja slobodnog vremena s aspekta odgoja. Problemom slobodnog vremena bavi se i UNESCO i njegovi pedagoški instituti. Zadaci pedagogije slobodnog vremena su: 1. a podstakli pozitivni utjecaji. a to je da pomogne teoretski u otklanjanju uzroka antisocijalnih manifestacija među djecom. istraživanje i konstituiranje posebne teorije odgoja u slobodnom vremenu i za korištenje slobodnog vremena. 3. (A. 9.Osnove pedagogije slobodnog vremena d) proučava zakonitosti procesa odgoja i samoodgoja (poučavanje. stvaranja i usavršavanja čovjeka u saglasnosti s težnjama ljudske zajednice.

Slobodno vrijeme je važan faktor svestranog razvoja čovjeka.pozitivan i kulturan način i 2. na društveno . Razumnim i kulturnim korištenjem slobodnog vremena ostvaruju se pozitivni rezultati. omogućiti raznovrsne mogućnosti za kulturno. Čovječanstvo je pred problemom: kako iskoristiti slobodno vrijeme da pojedincima pruži zadovoljstvo. slobodno vrijeme će doprinijeti suštinski razvijanju i izgrađivanju novih ljudi i obratno. osposobiti građane da se sistemski i optimalno koriste tim mogućnostima. odnosno tjelesnog. U proteklom periodu vođena je borba za kvantitativno povećavanje slobodnog vremena. obogaćuje emocionalni život. vještina i navika. Pravi smisao odgoja u slobodnom vremenu jeste osposobiti sve mlade i odrasle ljude da kulturno i pedagoški svrhovito provode svoje slobodno vrijeme i upoznati ih s nekontroliranim utjecajima koji djeluju u slobodnom vremenu. Ono proširuje proces stjecanja znanja.Osnove pedagogije slobodnog vremena Obzirom na značaj koji slobodno vrijeme ima u životu svakog pojedinca i društvene zajednice u cjelini potrebno je da se društvo ozbiljnije pozabavi ovom problematikom u što skorije vrijeme. društveno negativan . SLOBODNO VRIJEME FAKTOR ODGOJA I OBRAZOVANJA Slobodno vrijeme može se koristiti na dva načina: 1. estetskog. postizanje samostalnosti i društvenosti. Slobodno vrijeme vrši jak utjecaj na čovjekov život i način života. 14 . Ako se u ovome uspije. nekulturan način. intelektualnog. a da bi se tako koristilo neophodno je ostvariti dva uvjeta i to: 1. tj. Oslobođeno vrijeme mora postati istinski i ljudski slobodno. Zato je dužnost društva da pravilno postavi i ostvari povoljne uvjete za kulturno i čovjeku dostojno korištenje slobodnog vremena. radnog i moralnog formiranja čovjeka.fizičkih sposobnosti. Odgoj u tom značenju treba planirati i organizirati i svijetlu potreba slobodnog vremena. 2. podstiče razvoj psiho . U današnjem periodu sve više se vodi borba kakvo će ono biti i da li će se provoditi na kulturan način. a pojačavati pozitivno djelovanje. utvrditi njihovo odgojno značenje i regulirati ga. a slobodno vrijeme u svijetlu potreba suvremenog odgoja. potiskivati negativno. smisleno oblikovano i organizirano tako da omogućuje pojedincu da se bavi vrijednim i kulturnim djelatnostima kojima će se potvrđivati. a da istovremeno doprinosi dobrobiti ljudske zajednice. Istraživanja su potvrdila značaj slobodnog vremena u prevenciji antisocijalnih ponašanja. širi spoznajne horizonte. S pedagoškog aspekta treba daje osmišljeno. društveno i individualno korisno korištenje slobodnog vremena. raznovrsne aktivnosti i mogućnosti ispoljavanja stvaralačkih sposobnosti.

klubove. estetskih. Ovdje je važno motivirati ih na pravilno korištenje slobodnog vremena. Posljedice toga su: napadno ponašanje. Da bi im to omogućili neophodno je osnivati sportska društva. doprinosi korištenju kulturnih dobara i povećanju stupnja opće kulture. kina. važan je faktor višeg životnog standarda i povećanja efekta proizvodnje. utjecaja i objektivnih nemogućnosti njegova prihvaćanja danas je ključno pitanje njegova svakodnevnog odgojnog djelovanja". Ovim ustanovama nužno je pružiti optimalne mogućnosti za kulturnu upotrebu slobodnog vremena. 1967. Na opće kulturnom planu slobodno vrijeme doprinosi kulturnom stvaranju. zatim pozitivna stava prema tome. radnih. odmarališta. biblioteke. 15 . omogućiti im da ga samostalno organiziraju što nije ni malo lako. društvena neodgovornost i dr. intelektualnih. Pozitivno korištenje slobodnog vremena pruža mogućnosti "kompletiranja ličnosti. povećanju stupnja proizvodnje.u današnjoj poplavi mnogobrojnih ponuda.Janković. agresivnost. ono je opća društvena pojava koja pomaže sprečavanju negativnosti mehanizacije i automatizacije te služi kao dopuna radu i stilu života". sklonosti. ono je jedan od neizostavnih uvjeta za razvijanje fizičkih. Drugi preduvjet zahtijeva da se mladi i odrasli osposobe za kulturno korištenje slobodnog vremena. na pozitivno oblikovanje crta karaktera. biblioteke. razonoda i razvoj ličnosti. Vrlo često i odrasli i djeca i mladi troše slobodno vrijeme na sadržaje sumnjive vrijednosti. zabavišta. čitaonice. omladinska naselja i gradove i druge ustanove. sastavni dio je kulturnog života. Slobodno vrijeme ima u životu suvremenog društva višestranu vrijednost. S društvenog. pozorišta. na kreativnost ličnosti i stvaranje bogatijeg sadržaja života. što sve češće povećava pojavu maloljetničke delikvencije i asocijalnog ponašanja uopće. U ranijim periodima slobodno vrijeme se koristilo na odmor i rekreaciju.). Korištenje slobodnog vremena na društveno koristan način doprinosi stvaranju materijalnih snaga. a posebno njegove tri funkcije: odmor. stvaranju ravnoteže u aktivnostima rada i slobodnog vremena.Osnove pedagogije slobodnog vremena Da bi se ispunio prvi preduvjet društvo je dužno osnovati dječija i sportska igrališta. tehničke radionice. (V. kulturno umjetnička društva. fizički i mentalni razvitak. ekonomskog i političkog aspekta se naglašava da slobodno vrijeme kao produkt razvoja i napretka industrijalizovanog društva doprinosi "humanizaciji rada. i na kraju. dječije i omladinske domove. aktivnog sudjelovanja i djelovanja u nečemu . značenje i ulogu. (V. Aktivnostima slobodnog vremena stječe se viši stupanj općeg i stručnog obrazovanja. 2001. pozitivno utječe na zdravlje. Previšić. rekreacione centre. izletišta. klubove.). zapuštenost. Danas je njegov sve veći značaj za razvoj ličnosti i kompletiranje obrazovnih dobara tokom permanentnog odgoja i obrazovanja. "Razvijanje kulture provođenja slobodnog vremena-kao informacije i znanja o nečemu. ljetovališta. seksualna potenciranost. pomaže se razvijanju dispozicija. čitaonice i si.

šunda i drugih proizvoda s izričito komercijalnim interesima". bolesti ovisnosti. dramska.). upornost. folklorna. muzeja. (P. 1983. 16 .). Pored svega navedenog snažno su djelotvorno sredstvo socijalizacije ličnosti. Slobodne aktivnosti doprinose društveno-moralnoj strani pedagoškog potencijala. Na taj način usavršavaju se tehnička znanja i vještine. Djelatnosti radnog i tehničkog odgoja zauzimaju važno mjesto u sadržajima slobodnog vremena. Cjelokupna atmosfera slobodnog vremena čija su obilježja: sloboda. Estetska kultura bogati se i proširuje putem različitih aktivnosti u slobodnom vremenu kao što su različite sekcije (literarna. a sve su češće pasivni promatrači sportskih priredbi i takmičenja. Bavljenjem slobodno izabranim aktivnostima kod korisnika se razvijaju: smisao za rad. odgovornost. Šimleša. sportovima i sportskim igrama. "Razvijanje estetske kulture dobiva sve veće značenje. Pored škole. Djeca i omladina u okviru obitelji i škole nemaju još dovoljno mogućnosti da zadovolje životne potrebe za kretanjem i zadržavanjem na svježem zraku. izložbi. amaterski obrtnički poslovi. Svaka djelatnost odvija se u skladu s osnovnim zahtjevima etičkog shvaćanja. razvija se stvaralaštvo i podiže stupanj radne i tehničke kulture. muzička. sistematičnost i metodičnost u radu. moralnih i socijalnih kvaliteta svestrano izgrađene ličnosti". koncerata. discipliniranost. koje se tako često susreću u ponudama masovnog kiča.Simleša. mladi i odrasli rjeđe su aktivni korisnici fizičke kulture. U rasporedu slobodnog vremena treba posvetiti pažnju bavljenju tjelesnim vježbama. prirodnih i tehničkih znanosti. bavljenje vrtlarstvom. jer razne manifestacije u ime umjetnosti često podliježu snažnim utjecajima sumnjivih vrijednosti. Aktivnosti slobodnog vremena su jako značajne na području zdravlja i pravilnog fizičkog razvitka mladih generacija što je osnovni zadatak svakog odgoja. cvjećarstvom itd. (P. delinkventno ponašanje. 1983.Osnove pedagogije slobodnog vremena tehničkih. posjete kazališta. aktivnosti u slobodnom vremenu pružaju brojne mogućnosti na podsticanju intelektualnog odgoja i obrazovanja. Korištenje slobodnog vremena na društveno prihvatljiv način služi kao snažno sredstvo borbe protiv različitih društveno-negativnih pojava kao što su poremećaji u ponašanju. dobrovoljnost i demokratičnost doprinosi boljoj komunikaciji i lakšoj socijalnoj integraciji u društvenu zajednicu. elektrotehniočka i elektronska zanimanja. Stječu se nove spoznaje iz opće kulture ili iz područja društvenih. Posebnu ulogu imaju na ovom području : foto-radio-kino-amaterstvo. zadovoljstvo i pouzdanje. kao najznačajnijeg faktora odgoja i obrazovanja. "hobby" i suvremeni čovjek ih često upražnjava. Ovakva bavljenja koja proističu iz sklonosti i interesa pojedinca su sadržaji slobodnog vremena tzv. i kao uspješna preventiva protiv navedenih patoloških manifestacija na području slobodnog vremena. Djeca. slušanje radija i gledanje televizijskih emisija).

a možda i još više . funkcije slobodnog vremena kreću se na relaciji pedagoškog djelovanja putem slobodnog vremena i ujedno za slobodno vrijeme. svi sadržaji. IGRA I SLOBODNO VRIJEME Brojne analize slobodnog vremena pokazuju da su u slobodnom vremenu najčešće birani oblici aktivnosti oni koji idu u hedonističkom pravcu.Osnove pedagogije slobodnog vremena "Gledajući na slobodno vrijeme s gledišta mnogostranog i bogatog odgojnoobrazovnog potencijela i njegovih funkcija. Društvena zajednica posebnu brigu mora poklanjati organiziranju slobodnog vremena djece i mladih. Poseban značaj među aktivnostima djece od najranije dobi predstavlja igra.). polazi od mogućnosti prirodne i društvene sredine (okoline). Janković. može se organizirati prema pojedinačnim grupnim i kolektivnim interesima učenika. 1981. Po svom rasponu djelovanja slobodno vrijeme je sastavni dio života svih dobnih kategorija: djece. (D. Vigotski: "igra je 17 . Postoje brojne definicije dječije igre ovisno kako su je shvatali pojedini autori: Spenser: "korijeni igre su u umjetnosti". Dakle. odnosno aktivnosti. to je oblik organizacije učenikovih aktivnosti s jasno postavljenim ciljem. Janković. posebno u epohi tehničke civilizacije postaje sve izrazitije novo područje odgojno-obrazovnog djelovanja. 1969. Mitrović. 1967. (V. odraslih i starih osoba. F. Slobodno vrijeme u suvremenom društvu. slobodno vrijeme po svom rasponu djelovanja sastavmi je dio života kako odraslih. Anri Val on: "igra je svrsishodnost bez svrhe".godine su: • • • • • vremena prema Dž. ono ujedno znači novu dimenziju suvremene pedagoške stvarnosti. ono je ne samo univerzalna socijalna pojava. Kao što je već izneseno. Možemo zaključiti da cjelokupnu aktivnost slobodnog vremena treba usmjeriti u dva pravca: "da slobodno vrijeme može služiti kao faktor odgoja i obrazovanja i da isto tako . oblici.). M.Ajanović.može postati važan činilac osposobljavnja za korištenje slobodnog vremena. podrazumijeva različite forme organiziranja.). 2004. Siler: "igra je estetička aktivost". mladih. tako i djece i omladine". sredstva i metode trebaju doprinijeti formiranju harmonijske ličnosti i nadomjestiti nedostatke ostalih sadržaja aktivnosti u školi i obitelji". Posebno je važna za dijete predškolske dobi jer predškolsko dijete "uči igrajući se i igra učeći se". Dvostruka uloga slobodnog vremena djece i omladine izražava se u korištenju slobodnog vremena kao sredstva razvoja ličnosti i ujedno u pripremanju što kulturnijeg korisnika aktivnosti slobodnog vremena" (V. Pedagoške dimenzije slobodnog Stevanović. već i dominantna pedagoška kategorija.

mogućnostima za samoorganizaciju i samopotvrđivanje zadovoljava osnovnu potrebu djeteta da se bavi nečim što ima smisla. • ne manipulirati djecom prikazujući (priredbe.Osnove pedagogije slobodnog vremena mašta u praktičnom dejstvu".. ne nuditi mu lažne vrijednosti tobožnje "umjetnosti" kao npr. posebno forsiranim javnim priredbama. a ja bih rekla javnim mučenjima djece (posmatrajmo izraz lica-radosti pri tim nastupima)".. bit dječije igre je napor da se afirmira osobno ja. a pravi rad ona pretvara u igru". potčinjavanje igre načelima drugih aktivnosti može dovesti do narušavanja njenih bitnih odlika. načine istraživanja. "literature za djecu".... imitativni put. Arkin: "igra predškolskog djeteta je važan rad.. Pehar. Pehar. emocionalnom obojenošću... komercijalne šarene slikovnice.. Pehar dalje navodi da ne narušavamo dječije okruženje bogatog autohtonog življenja nekim "igrarijama" nas odraslih u odnosu na djecu. Dijete ne treba potcjenjivati i njegovu potrebu da na svoj djetinji način živi svoj život djetinjstva. 2004. ne upućivati ga na pasivni. odgoj putem igre je najprirodniji način odgoja i razvoja djeteta". L. razbacane i nabacane riječi. 18 . modelima odraslih. ona svojom dinamikom.. bezvrijedne programe iz bajkovitog svijeta. komuniciranja. kazališne predstave pune gegova. L. kojom dijete najprirodnije i najslobodnije zadovoljava svoje potrebe za kretanjem i djelatnošću.godine navodi kao neke pokušaje operacionalizacije igre: • • • • • • • • čovjek se igra samo onda kada je u punom značenju riječi čovjek i on je samo onda čovjek kada se igra. 2004. L. dijete se igra da bi se igralo i za njega igrati se znači uživati. već na stvaralačko jedino vrijedan način življenja.. Suvremena razvojna psihologija tretira igru kao način postojanja djeteta i kao osnovni oblik dječije aktivnosti. rezultate. igre gdje se previše upliću i kontroliraju odrasli mogu se pretvoriti u dril.. navodi da ne treba primjenjivati slijedeće postupke prema djetetu: • • • • ne obezvrjeđivati njegove snage. kliširane RTV programe itd... ne prisiljavati ga da živi po našim mjerilima. igra potječe iz specifičnog susreta intrizičke motivacije djeteta i njegovih kognitivnih mogućnosti. natječaje i izložbe) prave ili iznuđene dječije kreativnosti. U postupcima prema djeci ne treba griješiti.

pa i tvorbu same igre po sebi". Dijete se igra da se igra.. slaganje kockica. planirane su. Dijete se u početku igra prema sadržajima koje mu pruža neposredna okolina. igrati se. Ajanović. dok u kasnijem periodu pronalazi socijalne uvjete i na taj način zadovoljava svoje težnje i želje. Neophodno je s njima što češće razgovaratai jer se na taj način razvija i usavršava govor. VIDOVI AKTIVNOSTI SLOBODNOG VREMENA. A igra ni u kom slučaju nije jednostavna stvar. kulturne i pedagoške funkcije slobodnog vremena ostvaruju se vršenjem aktivnosti slobodnog vremena. Stevanović. dijete postaje snažnije. KLASIFIKACIJA I OBILJEŽJA Socijalne. razgovarati. Najbolji i prvi dječiji suigrači su njegovi roditelji. Pegar. 19 . a pozitivno utječe i na razvoj pozitivnih crta karaktera. U okviru slobodnih aktivnosti u školi igre se izvode u većim skupinama učenika. Stevanović.). Igrati se treba početi već s novorođenčetom. 2004. Kultura je u mnogim svojim vidovima djelo igre. organizirane i imaju timski karakter. igra lopte-da bi se razvijala motorika. M. Škole su dužne osigurati igrališta. (L. 2004. (Dž. izdržljivije. Djeci je neophodno osigurati igre rukama: crtanje. Ona je slobodna djelatnost lišena svakog materijalnog interesa u jednom vremenu i prostoru". sportske poligone i druge objekte za organiziranje slobodnih aktivnosti. Dijete igrajući se pronalazi originalna rješenja u neobičnim i novim situacijama te na taj način obogaćuje svoju stvaralačku ličnost novim idejama. 2004. vježbališta. S obzrom da je igra "glavni oblik dječije aktivnosti i izraz njegovog svjesnog odnosa prema stvarima i pojavama" igri se mora pokloniti važna pažnja i u slobodnim aktivnostima. Igra je osnova učenja. Pogrešno je djecu prepustiti televiziji. "Igra je pojam neotuđiv od djeteta. Igra je simbol komunikacije u svijetu. kretnju. Igrom dijete postiže "zadovoljstvo i punoću svoje ličnosti".). a takva igra nosi radost. "Igra je ključni pojam za univerzuum. ono će biti otvoreno i druželjubivo. Ajanović. okretnije. znanstvene. Vrste i sadržaji igara mijenjaju se u skladu s dječijom dobi. Posebnu pažnju i druženje s drugom djecom treba omogućiti jedinčetu. M. Igra doprinosi razvoju djeteta. brže. spretnije. Jako je bitno od najranije dobi boraviti s djecom. dogovorene. Dijete treba podsticati na druženje. (Dž.. Ukoliko je dijete prihvaćeno od roditelja.Osnove pedagogije slobodnog vremena Dječiji život ne može se zamisliti bez igrovnih aktivnosti. zajednički rad.). Igra je aktivnost koja ispunjava slobodno vrijeme i najmlađih. Razvija se osjećaj za suradnju. I oni ga imaju.

šetnju. oblicima. • rekreativno-zabavne igre. gimnastiku. razonodi i razvoju ličnosti.samo kao aktivan odmor i isključuju pri tome njegovo izričito relaksivno značenje. načinima manifestiranja i po namjeni u odnosu na pojedine funkcije slobodnog vremena. ali su potrebne i ostalom stanovništvu.Osnove pedagogije slobodnog vremena Aktivnosti slobodnog vremena su različite i međusobno se razlikuju po sadržaju. Jedni ga tumače u najširem smislu riječi.). kulturnog. 1967. Sadržaji koji pospješuju intelektualni razvoj djece i mladih su: • • • • čitanje literature. organiziranje izložbi. zdravu razonodu i društveno pozitivnu i humanu zabavu". praćenje tv emisija. U ove aktivnosti ubrajamo: prekidanje rada. posjete izložbi. političkog itd. • zaštitu i čuvanje zdravlja. Uključuju: • sporstski život učenika. društvene i pokretne igre. Razonoda i zabava kao druga funkcija slobodnog vremena ima širu namjenu. natjecanja. Janković. Odmor je osnovna potreba svakog čovjeka pa ta funkcija slobodnog vremena dobiva svoje fundamentalno značenje. književnih večeri. te su njezine aktivnosti raznovrsnije i brojnije. estetskog. 20 . svečanosti. (V. u prirodi. Janković. Oba ova zadatka često se obuhvataju terminom "rekreacija". na javnim mjestima. znanstvenog. Bitna karakteristika lične angažiranosti u slobodnim aktivnostima je aktivnost. koncerata. Jako značajna funkcija slobodnog vremena je razvijanje ličnosti. posjete kinu i priredbama. U ove aktivnosti ubrajamo: društvene i pokretne igre. pa se govori o funkciji aktivnog odmora koji se razlikuje od pasivnog načina odmaranja. Aktivnosti razonode i zabave češće upražnjavaju mlade generacije. općeg i stručnoobrazovnog. Kad je u pitanju odmor među autorima postoje različita mišljenja. a drugi u užem značenju tj. vožnju nekim prijevoznim sredstvom itd. pa se govori i o "rekreativnim aktivnostima koje se odnose na aktivan odmor. tehničkog. bavljenje sportskim aktivnostima. funkcijama: odmoru. moralnog. V. aktivnosti slobodnog vremena dijeli prema njihovoj osnovnoj funkcionalnosti tj. sunčanje. fizičkog. radio emisija itd. Aktivnosti ovoga područja provode se kod kuće. 1967. plesovima. individualno i kolektivno u različito vrijeme i nemaju drugu namjeru osim odmora. Sadržaji za unapređenje zdravstvenog i fizičkog područja su brojni. praćenje radio i TV emisija. Ova funkcija slična je prvoj funkciji i služi osvježenju i stvaranju vedrog raspoloženja. U aktivnosti slobodnog vremena namijenjene razvitku ličnosti ubrajaju se djelatnosti s područja: zdravstvenog. plivanje. izlete. čitanje literature.

Sadržaji radno-tehničkog karaktera su: • • • • osposobljavanje učenika za rukovanje alatima i tehničkim uređajima.Osnove pedagogije slobodnog vremena Sadržaji koji se organizuju u cilju razvoja društveno-moralne komponente ličnosti su različiti: • • • • • • učešće u društvenim zbivanjima mjesta i okoline. praćenje radio i TV emisija. U provođenju aktivnosti slobodnog vremena i njihovoj organizaciji prevladava dobrovoljan društveni rad s obilježjima deprofesionalizacije. učešće u raspravama o značajnijim pitanjima stvarnosti. 1967. Slobodno vrijeme se iskorištava po vlastitoj odluci unutar oslobođenog vremena. posjete radnim organizacijama. nastupi. izrada predmeta i sredstava za nastavne potrebe. organiziranje rasprava putem okruglih stolova. rasprave o kulturnom ponašanju. izložbe. umj etnička stvaranja i javni nastupi. I samo pod uvjetom poštivanja navedenih obilježja slobodno vrijeme i njegove aktivnosti naći će svoje pravo mjesto. Aktivnosti koje podstiču estetsku komponentu razvoja ličnosti su : • • • • • • • • • susreti s umjetnicima iz različitih oblasti stvaralaštva. a vrijeme trajanja ovisi o pojedincu i njemu je prepušteno. predstavljanje djeci i mladima karakteristika istaknutih ličnosti i susreti s njima. (V. Slobodne aktivnosti "utječu na sadržajniji život čovjeka u kome pojedinac može da formira svoju individualnost unutar cjelokupnog kretanja društva. pridavanje pažnje uređenju boravišnog prostora. rasprave o skladnom odijevanju. NAČELA KORIŠTENJA SLOBODNOG VREMENA 21 . muzički koncerti.). gledanje emisija s društvenom tematikom putem elektronskih medija. sakupljanje predmeta i zbirki za potrebe aktivnosti. aktivnosti različitih umjetničkih sekcija. Aktivnosti slobodnog vremena i njihove funkcije bira i određuje sam pojedinac. opravdanost i smisao u sveukupnom životu čovjeka". organiziranje kvizova iz različitih oblasti. U pogledu financiranja slobodne aktivnosti se odvijaju na principu samofinanciranja pojedinaca ili društvene zajednice. Janković.

1967. a još manje negacija slobodnog vremena. 1983. 1998. P. navodi slijedeća načela slobodnog vremena : • • • • • • • nečelo smislenosti. 1967. nečelo raznovrsnosti.Vukasović. vršile i organizirale neophodno je voditi računa o određenim zahtjevima. ali oni s obzirom na specifičnosti djelatnosti slobodnog vremena imaju i svoje posebne karakteristike. nečelo individualnosti i kolektivnosti. odnosno principima i načelima koja postaju opće smjernice u organiziranju i provođenju aktivnosti u slobodnom vremenu. nečelo raznovrsnosti.). o slobodi". nečelo organiziranosti. nečelo organiziranosti. Isti autor navodi sljedeća načela korištenja slobodnog vremena: • • • • • • • • • nečelo slobode.Osnove pedagogije slobodnog vremena Da bi se aktivnosti slobodnog vremena uspješno provodile. nečelo amaterizma nečelo primjerenosti prema dobi i spolu korisnika. nečelo amaterizma. Načelo slobode temelji se na potrebi uvažavanja slobode u izboru aktivnosti. uputa za što uspješnije i pozitivnije vršenje pojedinih slobodnih aktivnosti". govori o slijedećim načelima slobodnog vremena : • • • • • • • nečelo slobode.). nečelo samoaktivnosti. govori se o izboru. već ih treba smatrati nekom vrstom smjernica. A. nečelo individualnosti. 22 . nečelo smislenosti. nečelo amaterizma nečelo primjerenosti prema dobi i spolu korisnika. nečelo kolektivnosti.Simleša. nečelo individualnosti. Janković. (V. nečelo smislenosti. nečelo organiziranosti. nečelo samoaktivnog stvaralaštva. nečelo primjerenosti. nečelo raznovrsnosti. "Naravno da ta načela ne smiju biti kočnica.Janković. "Slobodno vrijeme u biti znači slobodu i kad se spominje. (V. Neki od ovih principa su nam već poznati iz drugih oblika odgojnoobrazovnog rada.

Janković. Ukoliko se ne uvažava načelo smislenosti. utjecaja i teškoća koje ga ometaju u trošenju slobodnog vremena za humani život čovjeka. jer zbog slobode ono postaje izvorom životne radosti i osvježenja.Osnove pedagogije slobodnog vremena Svaki odgajanik ima pravo slobodno birati aktivnosti kojima se želi baviti u slobodnom vremenu u skladu sa svojim individualnim sposobnostima. E. trebaju imati svoj smisao i biti u funkciji odmora. kriza i devijacija u praksi slobodnog vremena". Načelo smislenosti nalaže da odabrane aktivnosti pored slobode. pasivnog odnosa prema slobodnom vremenu ili asocijalnosti. Sloboda od nečega podrazumijeva da se čovjek zna osloboditi od pojedinih opterećenja. vođenja i nadzora. 1967.Janković.Janković.). (R.Karić. ako želimo da ona zaista postanu stvaralačka snaga. Isti autor navodi da slobodu treba shvatiti u dva smisla: slobodu od nečega i slobodu za nešto. "Organizatori trebaju pružiti odgajanicima široke mogućnosti izbora aktivnosti kojom će se baviti u slobodnom vremenu. Kod upražnjavanja aktivnosti u slobodnom vremenu nepoželjno je imati osjećaj brige. Sloboda za nešto znači da pojedinac mora posjedovati snagu i sposobnost da se kod načina korištenja slobodnog vremena opredijeli za pravilan izbor aktivnosti i njihovo pozitivno korištenje slobodno. izgubljenost. Razumijevanje i osiguravanje smislenosti daje slobodnom vremenu njegovu društvenu i etičku kvalitetu. 1967. "Pomanjkanje smisla u vrijednosnim sadržajima prvi je uzrok i klica slabljenja ne samo funkcionalnog sadržaja slobodnog vremena već i različitih odstupanja. zabave. u izboru aktivnosti i sadržaja. (V. kulturne i pedagoške vrijednosti slobodnog vremena".). "Ako želimo da slobodnim vremenom odnosno njegovim aktivnostima utječemo na razvijanje stvaralaštva. tako da ono ne dobije obilježje dokolice. 1967. Uvažavanje slobode u izboru aktivnosti slobodnog vremena temeljni je stav pedagogije slobodnog vremena. (V.). naročito u školama i društvenim organizacijama.). U poštivanju načela slobode posebno treba voditi računa pri institucionalnom organiziranju slobodnog vremena. 2006. faktorom svakog daljeg stvaralačkog i spontanog djelovanja. LOsmić. tada je prijeko potreban uvjet da se slobodne aktivnosti vrše u atmosferi slobode kao jedinom garantu svakog uspjeha". potrebama i mogućnostima. 23 . ne nametati im pojedine djelatnosti i ne pretvarati ih u obaveze. "To je prvi izvor dosade koja je kao životna praznina. besciljnost i ništavnost najdjelotvorniji uzrok slabljenju društvene. Svaka izabrana aktivnost mora imati ljudsko pozitivno značenje i pedagoški smisao. zdrave razonode ili razvoja i bogaćenja ličnosti. Svaki odgoj je smislena aktivnost pa to mora biti i odgoj u slobodnom vremenu. Slobodno vrijeme mora biti slobodno". prekovremenih obaveza. stvara se stanje besmislenosti. vlastita bespomoćnost. (V.Tomić.

mogućnostima. U aktivnostima u slobodnom vremenu dolazi da izražaja individualnost pojedinca. Same aktivnosti ne smiju postati dirigirane. društveno-moralno. Raznovrsnost se odnosi na različita područja: sportsko. interesima. institucionalizirane i sa suvišim pedagogiziranjem. Ovo načelo isključuje aktivnosti koje se vrše u izvanredno vrijeme. prostora i drugih neophodnih mjesta. pripremeljenost sredstava. Ovo načelo sprječava mogućnosti niveliranja i šabloniziranja aktivnosti u slobodnom vremenu. način i put reagiranja. O ovome načelu mora se voditi računa i pri organiziranju slobodnih aktivnosti kod djece i mladih. programa. 24 . plesne. sklonosti i sposobnosti i podrazumijeva da su aktivnosti slobodnog vremena raznovrsne i brojne. muzička. formira se individualna struktura ličnosti. jer su ove pojave u suprotnosti sa samim duhom slobodnih aktivnosti. sklonostima i sposobnostima. interesa. a razmatrajući smisao stvaramo kod ljudi ukus za kulturne vrednote i za sposobnost ocjenjivanja vrijednosti sadržaja pojedinih djelatnosti. Radi se o djelatnostima koje se provode iz ličnih pobuda (hobi aktivnosti). organiziranje društvenih snaga. npr. Načelo individualnosti najuže je vezano s načelom slobode. intelektualna i si. dramske i druge djelatnosti. poluprofesionalno sportsko zanimanje. raspoloženju i mogućnostima. kulturno-umj etničko.Osnove pedagogije slobodnog vremena Načelo smislenosti slobodnog vremena nalaže i zahtijeva da se djelatnosti slobodnog vremena odvijaju na kulturno vrijednom sadržaju. muzičke. Načelo amaterizma nalaže da aktivnosti u slobodnom vremenu ne smiju biti profesionalne. a koje donose materijalnu korist kao što su razni oblici kućne radinosti. Uvažavanje ovog načela nalaže osiguranje pogodnih mogućnosti za kulturno trošenje slobodnog vremena. bavljenje prema vlastitim sposobnostima. komercijalizirane i utilitarno usmjerene. Realizacija smislenosti nezamisliva je bez adekvatnih sadržaja. Načelo raznovrsnosti nalaže zadovoljenje individualnih želja. u području umjetnosti: likovne. prilagodavanja sredini u kojoj živi i djeluje. osiguranje nosilaca aktivnosti. znanstveno. karakter. Uvažavajući načelo individualnosti razvija se orijentacija. literarne. Načelo organiziranosti odnosi se na organizaciju slobodnog vremena uopće. radno-tehničko. Ovo načelo zahtijeva i raznovrsnost aktivnosti u pojedinim područjima. Podrazumijeva slobodan izbor aktivnosti u skladu s individualnim željama. usmjerenost pojedinca prema sebi. Pojava komercijalizma u školama i drugim institucijama narušava amaterski status slobodnih aktivnosti.

ko treba da sudjeluje u stvaranju programa rada. "Uključivanje učenika u rad oko stvaranja programa djelatnosti nije lak posao. 1969. Najbolje je ako učenici i nastavnici rade zajednički na izradi programa rada. Programiranje je posao stručnjaka. Jako je bitno poznavati specifičnosti mladeži i pri programiranju voditi računa da ne bude zastupljeno ni previše. onda 25 .). (N. Svi postavljeni zadaci moraju odgovarati razvojnom nivou mladih i odraslih na svim nivoima: tjelesnom. ali u njemu sudjeluju i sami učenici. sportske dvorane i poligoni. svakom učeniku se pruža mogućnost da u skladu sa svojim interesima i sklonostima na njemu najinteresantniji način provodi svoje slobodno vrijeme. N. dvorišta.Osnove pedagogije slobodnog vremena Načelo primjerenosti dobi i spolu učenika zahtijeva da se pri uključivanju pojedinca u aktivnosti slobodnog vremena vodi računa o dobi i spolu sudionika u tim aktivnostima. čitaonice. šetnju. ali se on može uspješno obaviti onda kada nastavnici u učenicima vide ne samo objekt. prostorije različitih klubova. Da bi adekvatno i realno planirali nužno je da imaju na raspolaganju različite raspoložive objekte u školi. njegovim mogućnostima i potrebama ". igrališta. PROGRAMIRANJE SLOBODNOG VREMENA Slobodno vrijeme je neophodno programirati. u školama nastavnika. Pojedini principi mogu u odgovarajućim okolnostima dobiti veće ili manje značenje.Filipović. socijalnom i moralnom. rekreaciju idr. U pogledu važnosti i prioriteta pojedinih načela vrijede tumačenja da se izbjegava svaka vrijednosna hijerarhija. Ako se učenici uvažavaju kao svojevrstan značajan faktor u ostvarenju vaspitnih ciljeva i zadataka. biblioteke. 1969. navodi da u bitna pitanja programa rada kolektivnih aktivnosti u slobodnom vremenu spadaju: • • • • prilagođenost programa psiho-fizičkim i potencijalno-radnim mogućnostima učenika. da li treba stvarati uopštene ili konkretne programe za jednu školsku godinu". ali su oni jednako bitni u odnosu na cjelovitost značenja slobodnog vremena. ni premalo. S obzirom da se slobodno vrijeme zasniva na slobodi i dobrovoljnosti. već onoliko koliko odgovara prirodi učenika. mjestu i okolini. Time se ostvaruje njegovo racionalno korištenje. koje programe treba unositi u programe rada s obzirom na nastavni rad i rad društvenih institucija u mjestu boravka. To su: prostori za društvene aktivnosti.Filipović. prostori za kupanje. već i subjekt vaspitanja i obrazovanja.

2004. Konkretni programi pružaju više mogućnosti za praćenje kako se ostvaruju pojedini predodređeni zadaci. moralnom. omogućuju bržu i uspješniju intervenciju tamo gdje je i kad ona potrebna". • metoda motiviranja i poticanja.).Filipović. radnom. Pri izradi kolektivnih programa rada svaka zajednica učenika. Učenici starijih razreda od petog do osmog predlažu pojedine aktivnosti samostalno na sastancima. polazeći od općih. • metoda objašnjavanja ili interpretacije". prirodno.). (N.Ajanović.). estetskom i stvaralačkom odgajanju i obrazovanju". (Dž.Filipović. On obuhvaća: članove. Stoga mislimo da su konkretni programi opravdaniji..Stevanović.Stevanović.. 1969. grupama itd.Osnove pedagogije slobodnog vremena je njihovo uključivanje u proces stvaranja programa prirodna posljedica". Primjena metode motivacije i poticanja podstiče svestranu aktivnost učenika i omogućava da se udovoljava zahtjevima mlade ličnosti u fizičkom.Ajanović. 2004. M.Ajanović.). 2004. zajedničkih zatjeva. M. Jako je značajna jer omogućuje izradu izvedbenih programa za svakog učenika gdje se on dobrovoljno opredjeljuje za određene sadržaje prema svojim sklonostima i željama. Najbolji su i najefikasniji konkretni programi rada . sadržaje. (Dž.Filipović. ima programa rada i uopštenih i konkretnih. 26 . stvara svoj specifični akcioni program.). METODE ORGANIZIRANJA SLOBODNOG VREMENA Pravilna organizacija i realizacija slobodnog vremena ovisi od primjene metoda rada. mjesto i vrijeme realizacije te voditelje za pojedine programe". ali da se ni u jednoj prilici ne svode ne savlađivanje nastavne građe". (Dž. iako smo svjesni činjenice da se ne može u svim slučajevima problematika sasvim konkretno i besprijekorno unijeti u programe rada. a za njih se utvrđuje plan i program realizacije. (N. 1969.Stevanović. Učenici mlađih razreda od prvog do četvrtog opredjeljuju se samostalno za određene aktivnosti ali pod rukovodstvom organizatora ili voditelja slobodnog vremena (nastavnika i dr.godine kaže : "U družinama. Veće direktno uključivanje učenika osigurava se primjenom permisivnih metoda.). Metoda individualnih i grupnih razgovora primjenjuje se da bi se identificirali interesi. sklonosti i dispozicije mladih. U ovu grupu metoda se ubrajaju: • metoda individualnih i grupnih razgovora. stimulativnije djeluju i pružaju više mogućnosti za uspješnu obradu određenih pitanja. 1969. O tome N. "Smatramo da mora biti jedno od osnovnih polazišta prilikom stvaranja programa ovog kolektivnog rada da problemi koji se uzimaju stoje u tijesnoj vezi s nastavnim problemima. intelektualnom. M.

Specifično i prepoznatljivo obilježje pojma "mladi" jeste mladost. godine). (M. period novorođenčeta.Iliću (2003. 1993. mladenačko doba. U takvim se društvima anatomsko-fiziološka. 1987. U najširoj podjeli u psihološkoj literaturi razlikujemo četiri perioda u razvoju čovjeka: djetinjstvo.). U današnjim uvjetima život mladih je mnogo složeniji. navode slijedeću periodizaciju u duševnom razvoju djeteta: • • • • • • • • prenatalni period (od 0 do 280 dana). V. Andrilović i Cudina 1984.Bratanić. "Objašnjavanje predmeta. vještine i navike. srednje djetinjstvo ( od 7. do 11. Da bi se ovo postiglo važna je uloga metode objašnjavanja i interpretacije. do 14. godine do zrelosti). do 16. Mladi čovjek preuzimao je prava i dužnosti odraslih. doba zrelosti i doba starosti. znanstveno zasnovano i prilagođeno mentalnim i fizičkim sposobnostima učenika kako u pogledu stila i jezika. pa i spolna zrelost podudarala s psihičkom i društvenom zrelošću. rano djetinjstvo (od 1. Zbog toga i mladenaštvo traje sve duže. sveobuhvatno.Smiljanić. tako i s obzirom na opseg i kvalitetu činjenica koje se objašnjavaju ili interpretiraju". BIO-PSIHO-SOCIJALNE KARAKTERISTIKE MLADIH Različiti psiholozi različito prilaze periodizaciji ljudskog duševnog razvoja.Ajanović. određuje se ona društvena grupa koja se priprema za ulazak u svijet odraslih. (Dž. pozno djetinjstvo (od 11. zabavu. tj. pa činjenica da je mladi čovjek zreo anatomsko-fiziološki ne govori da je istovremeno zreo psihički. razonodu. LTaličić. do 7. 2004. godine) i pozna mladost (od 16.manji broj godina starosti. M.Stevanović. relaksaciju. a posebno ne društveno ili daje ekonomski osamostaljen. period odojčeta (puna godina). Sam termin "mladi" čini nam se već na prvi pogled jasan i lako prepoznatljiv.. Ukoliko se metode kombiniraju daju veće rezultate od primjene pojedinačnih metoda. odnosno. pojava i procesa treba biti stručno. oni predstavljaju onaj dio 27 . događaja. situacija.Osnove pedagogije slobodnog vremena Zadatak slobodnog vremena je da učenicima omogući odmor. a prema Furlan 1981. ranu mladost (od 14. kulturno uzdizanje i da steknu određena znanja. u dalekoj prošlosti. Ovo je bilo moguće zbog relativno jednostavne organizacije društva. O mladenaštvu kao razdoblju u psihičkom razvoju čovjeka počelo se detaljnije raspravljati u suvremenom društvu. mladenačko razdoblje označavalo je kraj djetinjstva i ulazak u svijet odraslih.). Terminom "mladi" prema Z..godine).). godine). U primitivnim društvima.

a zahtjeve grupe nadređuju zahtjevima roditelja. Z. razvijaju radnje. 1974. U masi se ne vodi računa o pojedincu. alijenacije. usvajanje kulture i socijalizaciju. Cesto mladi zbog različitih teškoća koje ne uspijevaju savladati zapadaju u sanjarenje. Jako su osjetljivi u pogledu ugleda. Ali. Razvija se seksualnost. Cesto se mladi ljudi koji imaju nekih problema povezuju u posebne grupe i u njima nalaze podršku i pomoć i razumijevanje za svoje probleme. Zbog toga je od zemlje do zemlje različito i traje duži vremenski period što je zemlja ekonomski razvijenija i što je na višem stupnju tehnologije. U doba mladenaštva ljudska bića moraju riješiti brojne životne zadatke i u različitim područjima postići određene rezultate. Razdoblje mladenaštva u različitim zemljama je ovisno od mogućnosti zapošljavanja. čime se gubi individualnost. žele biti tretirani kao odrasli. oni se pitaju. dolazi do osjećaja usamljenosti. javlja se privlačenje pažnje vršnjaka suprotnog spola. sportskom ili umjetničkom društvu.za uspjeh planskih i smišljenih uticaja društva u procesu njihovog pozitivnog formiranja. 28 . Riječ je. U doba mladenaštva stječu se najintenzivnija znanja. biti zapaženi i originalni. tj. učenja i lične aktivnosti individue udaraju temelji njene buduće ličnosti". oni prihvataju ista gledišta i vrijednosti. Mladi postaju emocionalno stabilniji.Osnove pedagogije slobodnog vremena populacije koji se nalazi u procesu bio-psihosocijalnog razvoja. ili još preciznije. dakle. mladi se često mogu udružiti u grupe s devijantnim ponašanjem. posebnu snagu imaju emocije vezane za spolnost i ljubav. U današnje vrijeme veliki broj aktivnosti namijenjenih mladima provodi se masovno. Cesto se udružuju u grupe. Pojava alijenacije često dovodi do kriminalnih oblika reagiranja i ponašanja. Međutim. Ponašanje je nespretno. izgleda. Ukoliko su to grupe u školi. upravo zbog nedovoljne izgrađenosti mlade ličnosti individua je u ovoj fazi razvoja istovremeno u većoj mjeri prijemčiva i na uticaje koji njen razvoj i ponašanje mogu usmjeriti u asocijalnom i antisocijalnom pravcu. egzistencije i si. što nisu mogli naći u obitelji. U traženju identiteta mladi se uključuju u društvo i društveni život i učvršćuju se u njemu. Prema Alportu (Matić. drže do časti i si.Jašović (1991. onaj dio ljudske vrste koji nije dostigao bio-psiho-socijalnu zrelost. Cesto se kod mladih javlja osjećaj nesigurnosti zbog statusa. kulturne i druge navike.). higijenske.). stanovanja i si. u širokom smislu shvaćenog. U ovom periodu počinje se razvijati i vlastita individualnost. Ponekad zbog nepovoljnih vanjskih okolnosti kod mladih se mogu formirati stavovi i razviti emocije koje vode u homoseksualizam. "tko sam ja?". o uzrastu koji karakteriše proces biopsihičkog sazrijevanja i u kome se putem. ističe da: "posebno treba podvući da dinamičnost biopsihičkih osobina mladih pruža optimalne mogućnosti za vaspitanje. to nije razlog za zabrinutost. često im grupa služi kao zamjena za obitelj.

Zbog krize identiteta može doći do: reaktivnih neraspoloženja i pokušaja suicida. da su više cijenjena i plaćena neproizvodna zanimanja. On dalje smatra mladim ljudima one ljude koji se nalaze u procesu cjelokupnog bio-psiho-socijalnog rasta i razvoja. 27. navodi: "uobičajne pravne dobne granice za djecu (do 14 godina). Pored ovih kategorija postoje i osobe s poremećajima u socijalnom ponašanju koje su također socijalno neemancipirane. Nezadovoljni su zbog nemogućnosti nalaženja zaposlenja. ali nipošto ne mogu u cjelosti odgovoriti na postavljeno pitanje. Mladi čovjek još nije emancipiran. I brojne druge društvene probleme mladi percipiraju kao što su: ekonomski problemi.).Osnove pedagogije slobodnog vremena Za pravilno formiranje i razvoj mladih ljudi jako je važna slika mladih o samima sebi. maloljetnike (od 14 do 18 godina). neodgovornost. mlađe punoljetnike (od 18 do 23 godine) i mlade (od 14 do 25. psihogenih napada i do doživljaja otuđenja. • da se korupcija i privatni interesi sakriju iza patriotskih parola". O tome koje su oznake mladosti Uzelac (1995. Konfliktna situacija u kojoj se mladi nalaze dovodi do adolescentne krize koja se manifestira u krizi autoriteta (očituje se u dva oblika: protest prema ocu i bijeg od kuće). socijalne razlike i privredni kriminal. pa i 30 godina).Pehar (2004. da je režim. odnosno pojedinog njenog kronološkog stupnja. 29 . nerad i nedisciplina. mogu se dati tri odgovora. oslanjajući se na svijest ljudi.) navodi da mladi u našem društvu u većini percipiraju: • • • • da su ljudi u našem društvu više preokupirani osobnim brigama nego problemima s kojima se suočava društvo. Brojna istraživanja su pokazala da su mladi nezadovoljni svojim položajem i tretmanom u društvu. da su potcijenjeni poljoprivrednici. oslobođen od roditelja ili nečije brige i nadzora. Još više će omesti pravilnu adaptaciju ako se mladi čovjek precjenjuje. omogućio da se društvena imovina krade na svakom koraku. ekonomskog ostvarivanja i načinom izoliranja. Negativan stav prema sebi odražava određeno nepovjerenje prema sebi i vlastitim vrijednostima. L. a često može smetati u postizanju uspjeha. Mlade je potrebno obuhvatiti terapijom a zbog psihogenih utjecaja može se primjenjivati analitička terapija. nemogućnosti rješavanja stambenih pitanja. Pored ekonomske ovisnosti mladi su i socijalno ovisni jer ih roditelji kontroliraju. mogu biti jedna od oznaka mladosti. tj. a pri učestalim napadima i terapija anksioliticima i sedativima. Mladi teško mogu sudjelovati u promjenama jer predstavljaju neproduktivni dio društva. Ekonomska ovisnost (džeparac od roditelja) utječe na potrošačko ponašanje omladine. često ih smatraju nezrelim ličnostima. Na pitanje kakav stav ima mladi čovjek prema sebi.

manulanih i intelektualnih aktivnosti.). tehnička. područje društvenog života i dr. 1967. posebna naselja i planinarski domovi "gradovi". Među faktorima i nositeljima odgojnog djelovanja u slobodno vrijeme posebno se ističu: sredstva javnog informiranja. Petu skupinu čine faktori iz područja 30 . s više ili manje organiziranosti i intencionalnosti vode brigu o provođenju slobodnog vremena". Pehar. navodi da: "kao i na području raznih drugih društvenih manifestacija. biblioteke. današnje suvremeno društvo mora voditi računa ne samo o kvantitativnom osiguranju slobodnog vremena. biblioteke. škole (osnovne i srednje). brojne humanitarne organizacije. napose odgojno-obrazovnih. područje umjetnosti. u tehničko-tehnološko područje. odmarališta. izvanškolska društva i ustanove kao što su razna sportska. U prvu grupu ubraja odgojnoobrazovne ustanove koje se kao posebne institucije po pedagoškoj intencionalnosti najviše ističu brigom za sva područja odgojnog djelovanja kao i za područje slobodnog vremena i njegovih aktivnosti. upućuju. (V. kazalište. klubovi. područje znanosti. 2004. muzeji. kinematografi. Kulturno-umjetnička društva i dr. televizijske i radio stanice. muzeji. škole. U ovu skupinu ubraja: obitelj. radnička sveučilišta i si. dječije. izletišta. predškolske ustanove. domovi i ustanove za obrazovanje odraslih. V. Svojim aktivnim programima i sadržajima one privlače djecu i mlade. Zajednica tehničke kulture Bosne i Hervegovine i njena brojna Udruženja. klubovi informatičara. područje fizičke kulture. radio i televizija. duhovne kulture. izdavačka preduzeća. polumjesec).". a kod nekih nije jasno izražena u programima rada ni intencionalnost. savjetuju i omogućuju korištenje slobodnog vremena. domovi kulture. 1967. logorovališta. To su: predškolske ustanove. dječija i omladinska odmarališta. prosvjetnog. kino. kulturna i druga udruženja. informativnog i zabavnog karaktera. ljetovališta. Treća skupina faktora su razni objekti i uređaji: dječija igrališta. Četvrtu skupinu čine ustanove opće kulturnog.Janković. Zbog toga su aktivnost alobodnog vremena i pedagoško djelovanje multidisciplinarna koordinirana aktivnost. Nositelji aktivnosti i činitelji odgoja u slobodnom vremenu su: obitelj. Planinarski savez. materijalnih i duhovnih dobara.Osnove pedagogije slobodnog vremena AGENSI SOCIJALIZACIJE I SLOBODNO VRIJEME "Slobodno vrijeme ulazi u sva područja ljudskog življenja i rada -područje obiteljskog života. kupališta. dnevni tisak. čitaonice. zabavišta. Savez ribolovaca. Kod druge skupine faktora slabi obilježje institucionalnosti. koncertne dvorane itd. znanstvena. nego i o stvaranju takvih društvenih faktora koji na raznovrsne načine pomažu. domovi. galerije. Streljački savez. područje proizvodnje. Crveni križ (krst.Janković. (L. Takve su organizacije: Ferijalni savez.). Brojne su organizacije koje okupljaju djecu i mlade u slobodno vrijeme. Isti autor sve faktore grupira na pet kategorija. centri kulture. kao što su: kazališta. omladinske i društvene organizacije. kulturne i umjetničke izložbe. To uostalom svako društvo danas već i čini pa postoji niz čimbenika koji na ovaj ili onaj način.

Ćatić. M. • pripremanje za integriranje s društvenim ulogama i prihvatanje društvene odgovornosti". s jedne.Pehar. i obezbjeđuje uvjete za zajedničko življenje i njen utjecaj na samo društvo.Ekermenu (1966. povjerenjem i priznanjem. Osvrnut ćemo se na najznačajnije agense socijalizacije i njihov utjecaj na djecu i mlade u slobodnom vremenu. Mehanizmom selektivnosti porodica štiti svoje članove od negativnih utjecaja.Ćatić.) osigurava fizički opstanak i razvija osnovne ljudske osobine kod čovjeka. • oblikovanje seksualnih uloga te. javnim lokalima itd. u društvo".Ekermenu (1966. • razvijanje ličnog identiteta svakog člana vezanog za identitet obitelji. iz vrsta i načina odnošenja prema ljudima i stvarima. 2005. Prema N. za razliku od škole u kojoj prebiva instrumentalizirani odgoj. navodi za obitelj da je prije funkcionalno nego intencionalno polje poduke i učenja. Obitelj je zajednica u kojoj se najbolje i najlakše zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe za ljubavlju. u trgovinama.). Obitelj uvodi dijete u odgovarajuće obrasce kulturnog ponašanja. • podsticanje učenja i podrška individualnoj kreativnosti i inicijativi. Druga socijalna polja imaju samo ograničene učinke na ovom polju.(2005. 2005. Zbog promjena u suvremenom društvu mijenja se i suvremena obitelj. • stvaranje uvjeta za zadovoljavanje emocionalnih potreba. a prema R.). Na taj način u obitelj donose brojna iskustva iz vana i ona postaje sigurno i povjerljivo mjesto interpretacija tih iskustava. parkovima. "Ona uspostavlja fluidnu interakciju sa spoljnjim svijetom selektivno propuštajući spoljašnje utjecaje na njenu unutrašnjost. R. 31 . u socijalne i kulturne norme.Catić. Obitelj prema N.). niče pedagoško značenje porodice". 2005.Catić. 2004. iz načina na koji se djeca uključuju u dužnosti zajedničkog porodičnog života. život na javnim mjestima: na ulici.).) glavne funkcije obitelji su: • zadovoljenje materijalnih potreba članova u uvjetima društvenog jedinstva i suradnje. M. s druge strane".Osnove pedagogije slobodnog vremena "funkcionalnog" odgoja kao što su: priredbe. Iz stila i tona ophođenja roditelja među sobom i s djecom. "U njoj djeca mogu steći različita iskustva. sigurnošću. naglašava "da u porodici prebiva autentični. Ta iskustva mogu biti i dobra i loša. (R. U porodici djeca mogu dobiti poticajne ali i sputavajuće impulse za svoj rast i razvoj".).Slatina (1996. (R. OBITELJ I SLOBODNO VRIJEME MLADIH "Obitelj je nukleus društva i najvažnija institucija u kojoj ličnost započinje svoj put u život. iz obrazaca kulturnog ponašanja koji se promiču u porodici. iz niza drugih pojedinosti porodičnog suživota.Slatina (1996. manifestacije. Obitelj je otvorena prema vani gdje djeca provode mnogo vremena među svojim vršnjacima.). (L.

U njoj djeca zadovoljavaju osnovne fiziološke i socijalne potrebe.Previšić. 1970. O slobodnom se vremenu malo razgovara. Naročito ništa ne rade djeca muškoga spola. tako i kulturnog. duhovnog. Neki roditelji ostavljaju svojoj djeci malo prostora za samostalnost. Obitelj djeci pruža snažnu emocionalnu sigurnost. Isti autor ističe: "U optimalnoj formi pozitivnog funkcioniranja njezin je odgojni utjecaj nemjerljiv s ostalima i ona je stvarno "vrelo i nositeljica života" (A. ovisiti njegovo "uživanje u blagodetima vlastite slobode i osobnosti". Cesto zbog pretjerane roditeljske brige za djecu. Obitelji jako rijetko upošljavaju djecu oko kućanskih poslova (prema istraživanjima jedan sat). Brojna empirijska istraživanja u zemlji i svijetu naglašavaju važnost obitelji u razvoju ličnosti.Janković. a koja navodi L. Bez obzira u kakvoj se situaciji našla i s kakvim se problemima susrela. pokazali su istraživanjima da 40% slobodnog vremena djeca provode u obiteljskom krugu. 2001. (V.Vukasović) kako socijalnog. materijalnog i drugih aspekata čovjekova života.. "Obitelj je prvi i najvažniji čimbenik odgojnog djelovanja u slobodnom vremenu.Jerkić i suradnici.Pehar. zbog straha i zbog njihovih ambicija u slobodnom vremenu trpe njihove djeca. ne samo mlada. Djeca danas ne nastavljaju profesionalni život roditelja jer je obitelj izgubila neposrednu obrazovnu funkciju. nameću im svoje tradicionalne metode i vjeruju da će ih na taj način sačuvati od asocijalnih pojava. djeca su članovi obitelji i njoj pripadaju. 32 . putovanja i si.godine: • • • • • • • Obitelj pruža djeci materijalnu i ekonomsku osnovu egzistencije. (V. dakako). Podsjetit ćemo se na još neka stajališta obitelji na osnovu rezultata istraživanja. Briga i zainteresiranost roditelja bitna je za uspješno odgajanje djece putem slobodnog vremena.Osnove pedagogije slobodnog vremena U obitelji djeca doživljavaju relativno stabilnu i kontinuiranu solidarnost. 1973. Istraživanja su pokazala da slabi utjecaj obitelji u organizaciji slobodnog vremena djece. nego i odrasla čovjeka.. U njoj se javljaju i prva kulturna provođenja slobodnog vremena (i rada. nego nas sudbina i toplina njezina socijalnog života prati cijelog života i dovodi u svojevrsnu identifikacijsku i razvojnu ovisnost". "Nitko nikoga i nikada nije uspio odgojno sačuvati samo i jedino strogim zabranama i nametanjem prevladanih oblika ponašanja. o čemu može cijelog daljnjeg života. 2004.). Roditelji kontroliraju učenje njihove djece i troše li novac. Roditelji rijetko izlaze u šetnje. a nositelj emotivne veze je majka. aspiracija i formiranju stavova i vrijednosti. naročito s adolescentima muškog spola. Rijetki su oni koji kontroliraju slobodno vrijeme kod svoje djece. Ne samo što od malena skrbi i brine o razvoju djece. Uloga obitelji je jako velika u odabiru zanimanja. Važnost emotivne veze i sigurnost koju djeca osjećaju u obitelji značajna je za dječiji psihički razvoj.).

Posebnu ulogu na ovom polju ima škola. kao obavezu nametnutu iz vana. Dovesti djecu u priliku da saznaju. 2001. Cesto mladi učenje u školi doživljavaju kao otuđeni "rad".Osnove pedagogije slobodnog vremena Tek oni roditelji koji uspiju naći granice.Previšić. Brojni su slučajevi prepuštanja djece gledanju televizijskih programa namijenjenih odraslima. (V. Školi je osnovni cilj prenijeti na mlade društvene vrijednosti. ŠKOLA I SLOBODNO VRIJEME MLADIH Drugi značaj faktor odgojnog djelovanja u slobodnom vremenu jest škola. položaj učenika. inelektualnu i socijalnu aktivnost". 2004. izgleda ili odijevanja. Cesto među djecom i roditeljima dolazi do sukoba zbog suprotstavljenih stilova i načina zabave. (L. stavove i norme. mjesta na koja izlaze i s kime se druže mladi u slobodnom vremenu. U slobodno vrijeme sve rjeđe se bave sportom. tehničkih i općeobrazovnih sadržaja. "Položaj koji mladi zauzimaju u društvenoj podjeli rada. Škola je mlade okupirala svojim obavezama tako da su oni intelektualno aktivniji od prošlih generacija. načine i mjeru vlastitog upletanja u slobodno vrijeme svoje djece. "Rano usmjeravanje djece na različite mogućnosti bavljenja nekim aktivnostima od strane roditelja potrebno je i poželjno. tradiciju i znanje i pripremiti ih za buduće zanimanje. (V.Pri tome će roditelji često puta istodobno utjecati i na svoje slobodno vrijeme i na njegovo sadržajno provođenje". mogu računati da ono neće biti izazov i opasnost traženja negativnog identiteta i potvrđivanja za njih".Previšić. predodređuje njihovu tjelesnu.). ali ono ne treba biti trajno tutorstvo koje djecu kasnije više zbunjuje nego usrećuje. tj. Škola se javlja kao instrument razvoja društva. Djeca koja rastu u obiteljskoj sredini u kojoj nije omogućeno ostvarivanje potreba za emocionalnom sigurnošću.Pehar. Društvena sredina dužna je pružiti obitelji pomoć u pravilnom usmjeravanju ambicija roditelja i djece. a sve češće gledaju sportske priredbe. Regrutne komisije izvještavaju o slabljenju zdravlja i tjelesne kondicije generacija koje dolaze. upoznaju i okušaju razne slobodnovremenske aktivnosti (ispočetka i nekoliko puta) i mogućnost vlastitog uključivanja i uživanja pomoći će im u razvijanju kulture slobodnog vremena. teže asocijalne pojave i raspad odnosa između roditelja i djece čime i jedni i drugi postaju nesretni. 2001. kao opterećenje.). razonode. relativnom samostalnošću i slobodom često ispoljavaju različite oblike asocijalnog. Mladi život provode u zatvorenim prostorima (stan i škola) ne upražnjavajući veći tjelesni napor.). Roditelji bez kulture slobodnog vremena teško će postići kod svoje djece na ovom polju pozitivne efekte. Istraživanja su 33 . Škola ih je okupirala knjigom i učenjem. Posljedice konflikata mogu biti unutarnja nesnošljivost. pa i delinkventnog ponašanja. Školstvo pokazuje tendenciju dužeg trajanja i unošenja u nastavu više znanstvenih. Jako mali dio vremena provode na svježem zraku.

U pogledu načina korištenja slobodnog vremena E. • Unapređivanje izdavačke djelatnosti iz područja pedagoške problematike slobodnog vremena". Zadržavanjem mladih u školskim prostorima da bi vršila obrazovnu ulogu preuzetu od obitelji izdvojila je mlade iz međugeneracijskih odnosa. istraživanje i obrađivanje pedagoške strane slobodnog vremena. • Vođenje brige o korištenju specifičnih principa i metoda korištenja aktivnosti slobodnog vremena. zadrugama i kružocima. • Unapređivanje usavršavanja stručnjaka za rad s mladima u slobodnom vremenu. bez ikakve dvosmislenosti imenuje svaku djelatnost koja se slobodno odvija bez obzira na oblik djelatnosti". Da bi škola učenike pripremila za život ona treba pružiti učenicima mogućnosti za slobodno vrijeme i upoznati ih sa smislom slobodnog vremena. pa se i različito okupljaju u slobodno vrijeme. Specifičnosti kolektivnog rada u slobodnom vremenu prema Dž. Škola treba shvatiti da mladima treba slobodno vrijeme. Kao važne zadatke pedagogije slobodnog vremena V. kolektivna djelatnost.Osnove pedagogije slobodnog vremena pokazala da mladima nakon učenja ostaje malo slobodnog vremena.Weber.Ajanović. dakle.naglašava da bi "odgoj za slobodno vrijeme trebao postati opće načelo koje bi prožimalo nastavu svih predmeta". družinama. Mladi se više diferenciraju jer pohađaju različite škole. 1969. "Njime se jedino označava rad učenika u sekcijama. društvima. obiteljskih i stanarskih obaveza. su: 34 . M. Stevanović. Sam naziv "slobodna aktivnost" sasvim jasno. a prema V. dok se individualni rad učenika ne podrazumijeva pod ovim nazivom. radnih i proizvodnih tokova. • Analiza slobodnog vremena kao odgojnog faktora.Filipović.Janković. 1967. Treba poraditi na ublažavanju negativnog stava prema školi kod mladih ljudi.) Dakle to je kolektivni rad. SLOBODNE (VANNASTAVNE) AKTIVNOSTI Terminom "slobodna aktivnost" učenika označava se jedan vid djelatnosti u vremenu slobodnom od nastavnih. (N. Kada se govori o slobodnom vremenu u školi obično se misli na slobodne aktivnosti učenika. • Ispitivanje utjecaja pojedinih aktivnosti slobodnog vremena na formiranje ličnosti. 2004. Polaskom u srednje škole počinje prva službena od društva sankcionirana socijalna dioba mladih.Janković navodi:" • Proučavanje.

). zasnovano na opredjeljenjima i interesima učenika. društvima. 1969. a ponekad to i čine. (Dž.Osnove pedagogije slobodnog vremena • • • • • Nestrukturirano učenje. u učeničkim sekcijama. učenike neposrednije upoznati s tokom općeg kretanja u svijetu i da ga povezuju s njim. On više djeluje na razvoj stvaralačkih sposobnosti i uopće kulture mladih. Značajno mjesto u slobodnom vremenu učenika zauzima i njihov individualni rad.to može biti učenik ili suradnik. 1969. izdržljivosti. oblika i metoda djelovanja. nauci. težnja ka upoznavanju suvremenih dostignuća u tehnici. M. sposobnosti i interesovanja za učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvitku. sredstava. slobodnim i rekreativnim sadržajima. družinama. osposobljavanju za pronalaženje i samostalno izražavanje. 1969. osposobljavanje za praćenje sopstvenog napretka u djelatnosti". uvježbavanju. sistematičnosti i dosljednosti u radu. (N. doprinosi formiranju radnih navika.). (N. umijeća i navika koje su nastale i razvijale se tokom odgajanja. povezivanje i produbljivanje znanja.Filipović. zadovoljenju unutrašnjih potreba za određenom aktivnošću ima posebnu vrijednost zato što maksimalno aktivira učenika. Fleksibilnost u pogledu izbora sadržaja. Posebno je podesan "za razvijanje ljudskih svojstava kao što su: sposobnosti i interesovanja za stvaralački rad. Dobrovoljnost uključivanja. Neformalno organiziranje (heterogene skupine. stjecanje i proširivanje znanja neposrednim uključivanjem i konkretnim obogaćivanjem ličnosti učenika zasnovanim na raznovrsnim izvorima informacija i manipulativnim aktivnostima u prirodnoj i društvenoj okolini.).Stevanović. Isti autori kao osnovne postavke vannastavnih aktivnosti navode: 35 . Isti autor o kolektivnim aktivnostima učenika navodi da: "mogu u dobroj mjeri otkloniti neke ograničenosti nastave. te da ne samo udovolje interesima učenika već da razvijaju spoznajne sposobnosti. i interesi i navike za društveno-moralan i kulturno-zabavan život u slobodnom vremenu". grupama. izgrađivanje ličnog stila rada.).Filipović.Filipović. 2004. One mogu. savlađivanju tehnike rada. "Učenički individualni rad u slobodnom vremenu mogao bi se s istim pravom zvati jednostavnim imenom "slobodna aktivnost" kao što je slučaj s radom u okviru učeničkih specijalnih udruženja". bez obzira na razred koji pohađaju pojedini učenici). 1980. razvijanju upornosti. Isti autor navodi o samostalnom radu: " Samostalni rad učenika na rješavanju postavljenih zadataka. "Pod vannastavnim aktivnostima podrazumijevamo plansko i stvaralačko razvijanje.Filipović. uz obaveznost izvršavanja programskih obaveza nakon uključivanja. (N. a ne uvijek nastavnik". kulturne potrebe i stvaralačke mogućnosti mladih". Rukovođenje u drugom planu .). (N. klubovima i organizacijama. Učenički kolektivni rad primjenjuje se već dugo u našim školama.Ajanović. temeljenim na raznovrsnim.

grupama. Različiti izvori informacija. društvnima. (L. kulturno-zabavan. • Kritički stav prema svijetu. 36 . • Omogućuju veću samoaktivnost učenika i razvijanje inicijativnosti i stvaralaštva.godine Općim zakonom o školstvu dobijaju pravnu osnovu. "rada kao prinude" i slobodnog vremena "kao kulture". Stvaralačko izgrađivanje mlade ličnosti.Pehar. Raznovrsni slobodni (po izboru učenika) i rekreativni sadržaji. Provođenje u prirodnoj i društvenoj okolini (sredini). Realizacija u sekcijama. Savez socijalističke omladine. već moramo stvoriti preduvjete shvatanja rada kao stvaralačke igre. • Baveći se aktivnostima za koje ima interesovanja učenik osjeća zadovoljstvo i život mu postaje puniji. Proširivanje znanja. klubovima i organizacijama. 2004.Osnove pedagogije slobodnog vremena • • • • • • • • • • • Plansko djelovanje. produbljuju postojeća. razvijaju radne navike. 2004). Savez izviđača i dr. Stjecanje znanja. • Samostalnost i inicijativa u radu. kojom bi se izbrisale granice između rada (učenja) i aktivnosti u slobodno vrijeme". umijeća i navika. Manipulativne (radne) i intelektualne aktivnosti.Pehar. Ista autorica navodi : "Nismo ni izbliza u školi prevladali odnose između rada. družinama.). • Stiču se nova znanja. Nekadašnje učeničke organizacije kao što su (Savez pionira. • Produblj ivanje znanj a. (L. • Zanimanje za društveni život. • Interese i navike za društveno-moralan. raznovrsniji. Zbog značaja slobodnih aktivnosti po razvoj učenika one od 1958. Pitanje je da li je i danas potrebno osnovati neke organizacije sličnog tipa koje bi imale sličan cilj. radosniji. poseban značaj slobodnih aktivnosti jeste u slijedećem: • Jako su pogodna forma za zadovoljavanje i razvijanje interesa učenika. kreativnostvaralački život i rad mladih u slobodnom vremenu. Neposredno uključivanje učenika. 1989. njegovale su kolektivni rad koji je pridonosio jačanju i razvoju ličnosti. Prema Pedagoškoj enciklopediji II. Rad u ovim organizacijama doprinosio bi razvijanju nekih svojstava ličnosti koje se ne mogu dovoljno razvijati u redovnoj nastavi kao npr: • Sposobnosti i interesiranja za kreativnu djelatnost. Obogaćivanje ličnosti učenika novim spoznajama kakve ne pruža ni radovita nastava. povezuju učenje s radom.

poštovanja i razumijevanja. J. Doprinose boljoj pripremi učenika za racionalno korištenje slobodnog vremena i imaju važnu ulogu u prevenciji i sprečavanju raznih oblika devijantnog ponašanja. To osobito danas kada su po kvalitetu škole sve više obrazovne. njezina uloga ne bi se ipak smjela svesti samo na učenje u kojem vlada obrazovni pozitivizam bez odgojno socijalne zadaće koja se najbolje iskazuje i brigom za učeničko slobodno vrijeme. (V.Đorđević. odnosno to bi trebale biti prema nagnućima suvremenog života". Omogućuju afirmaciju i samopotvrđivanje ličnosti. 1998. Doprinose uspješnijoj preofesionalnoj orijentaciji učenika.Osnove pedagogije slobodnog vremena • • • • • • Doprinose socijalizaciji učenika. odgojne i socijalne zajednice.Previšić. saradnje.). Doprinose promjeni odnosa učenika prema školi.Trnavac. sve slobodne aktivnosti grupiraju u četiri područja i to: 37 . "Unatoč činjenici da u slobodnom vremenu učenika postoje sve više organizirane ponude i mogućnosti njegova sadržajnog provođenja izvan škole same. većeg međusobnog povjerenja. 2001. Pružaju mogućnosti za bolje međusobno upoznavanje učenika i nastavnika. N.

Osnove pedagogije slobodnog vremena Shema 1. izdavanje školskog lista itd.Đorđeviću. c. Dječiji Savez Klub UN Učenička zadruga Podmladak crvenog krsta Kolektivi učeničkih organizacija Pokret Gorana Savez izviđača Ferijalni savez Muzička omladina itd. Slobodne N.folklorna sekcija. recitali. pozorišne. jer su one izraz učeničkih želja. filmske i drugih umjetnosti. Njihov cilj je zadovoljavanje interesovanja učenika iz područja literature. potreba i interesovanja. predmetne (naučnoistraživačke) kulturno-umj etničke tehničke i radno-proizvodne i sportsko-rekreativne". konkursi. podsticanje i razvoj talenta. a mogu biti i udružene u kulturno umjetnička društva škole. Zadatak predmetno i naučno-istraživačkih aktivnosti je produbljivanje i aktualizacija učeničkih znanja. Najčešći oblici rada ovih sekcija su: sastanci. suradnja s dječijom štampom. Tehničke i radno-proizvodne aktivnosti najčešće se objedinjuju u Klub tehnike pri školi i odnose se na pojedine oblasti nauke i tehnike. Slobodne aktivnostiKulturno -PredmetneTehničke i radnoSportskoumjetničkeNa uč no istr a ž iv a č keproizvodnerekreativneDružine:Sekcije:Sekcije:Sekcije:filološkamladi biolozisaobraćajnaatletskaliterarnamatematičarifo to-tehničkarukom etnarecitatorskafizičarikibernetikakošarkaškadramskahemičanautom atikafudbalskanovinarskahistoričarikonstruktor stv oodbojkaškamuzičkageografipronalazaštvostonoteniskafolklornastranog j jezikaastronomska l likovna b brodo-tehnička a. usmene novine. muzičke.). susreti s umjetnicima. kombinirane (literarnonovinarska).Trnavcu. a ne usko na nastavne predmete. sudjelovanje na priredbama. posjete i turneje. Među učenicima su jako popularne. Radom u njima razvijaju se stvaralačke sposonosti učenika iz ovih oblasti. Ove aktivnosti razlikuju se od dodatne nastave. likovne. izložbe. d. zadovoljavanje njihove intelektualne radoznalosti. b. U njih su uključeni učenici različite hronološke dobi. Mogu biti samostalne kao npr. 38 . Najdužu tradiciju imaju kulturno-umjetničke slobodne aktivnosti. 1998. aktivnosti (prema J.

Aktivnosti učenika u slobodnom vremenu u prednosti su za razvijanje stvaralačkih sposobnosti u odnosu na nastavni rad kako se danas organizira u našim školama. Može organizirati i slijedeće oblike rada : • • • • • polj oprivreda i proizvodnj a hrane. prekomjernim zapamćivanjem i reproduciranjem činjenica. vremenskim trajanjem pojedinih radnih operacija čija se granica ne smije prekoračiti.U kreativnom radu u slobodnom vremenu mnogi elementi i relacije grupne kulture. (N. jačaju zdravlje. često i rada organizacija. radi se na pitanjima djeci 39 ..). formalizmom itd. ULOGA ŠKOLE U RAZVIJANJU STVARALAČKIH SPOSOBNOSTI UČENIKA U SLOBODNO VRIJEME Kreativnost je aktivnost u kojoj se nastoji da se ostvari i ostvaruje kvalitativno i kvantitativno progresivno mijenjanje realnosti s kojom čovjek posredno ili neposredno kontaktira. Ponekad su s njima povezane i ritmička i muzička sekcija. 1969.Trnavac. (J. Sportsko-rekreativne aktivnosti omogućuju učenicima da se druže. doprinose aktivnom odmoru. a time i stvaralačke sposobnosti i rezultate". strahom od neuspjeha i nepovoljne ocjene za rad ili odgovor. Zadatak joj je da inicira i objedinjuje sve glavne aktivnosti proizvodnog i drugog društveno korisnog rada. N. industrijsko-zanatski proizvodni rad. prikupljanje sekundarnih sirovina. "Kolektivna aktivnost učenika u slobodnom vremenu ima neke prednosti za razvijanje stvaralačkih sposobnosti u odnosu na nastavni rad kakav je danas u našim školama. dominiraj učim položajem nastavnika.Filipović. postaju povoljniji za stvaralačke pokušaje. zabavljaju. Stvaralaštvo odgajatelja i odgajanika javlja se u raznim vidovima. Nastava svojom organizacijom. Učešće u njenom radu pored učenika pripada i nastavnicima. roditeljimai drugim saradnicima škole. U radu slobodnih aktivnosti nema klasičnosg sistema ocjenjivanje. ponekada potiskuje stvaralačke potencije učenika. nije strogo određeno trajanje rada. nedovoljno pospješuje njihove kreativne skage. Učenička zadruga je značajniji interesni kolektiv škole. 1998. zabavi i korisnoj razonodi. područjima rada i sredinama.Osnove pedagogije slobodnog vremena Preko klubova mladih tehničara povezani su u Savez organizacija za naučnotehnički odgoj i obrazovanje mladih.Đorđević.). smanjenje strah od neuspjeha. obavljanj e raznih usluga. I druge navedene organizacije imaju važnu ulogu u pravilnom organiziranju provođenja slobodnog vremena. patronažni rad i akcije solidarnosti i si. To proističe iz prirode rada u vannastavnim zajednicama i u okvirima nastave klasičnog tipa.

osjećaja. isprobavanja sklonosti i sposobnosti. iako i to može da postoji i da utiče na ponašanje i aktivnost mladih. raščlanjivanje. zapostavljanja pojedinih članova. nova saznanja. iracionalne.). dok drugima ne odgovara u dovoljnoj mjeri. doživljaja smisla aktivnosti i sagledavanja sposobnosti. Stvaralačke sposobnosti se lakše manifestiraju u učeničkim asocijacijama koje obrađuju umjetničku problematiku. preoštre kritičke ocjene. sopstvenim radovima itd. svestrano i slobodno ističu dobre i loše strane onoga o čemu se raspravlja. podvojena gledišta grupisanje s obzirom na opredjeljenje za jednu ili drugu ocjenu vrijednosti onoga što je predmet kritičkog rasvjetljavanja". te pristupanja novim lično odabranim ili postavljenim problemima ili načinima rada. zapažanje i slično". te tako djeluje na razvoj mladih. Razvoj stvaralačkih sposobnosti u vannastavnim aktivnostima moguć je zbog slobodne komunikacije. "Raspravljajući o nekom umjetničkom djelu. Jako je značajna pomoć odraslih u pravilnom usmjeravanju ovih aktivnosti. redakcijama itd. fizičke i duhovne potencije svih članova radnih asocijacija. Stalno se javljaju u novoj svjetlosti i razvojnom usponu te još snažnije mobiliziraju racionalne. djelima drugih ljudi i sopstvenim produktima. To ne znači da ne postoje mogućnosti ispoljavanja kreativnih snaga i u ekonomskim i sportskim kolektivima. To ne dolazi iz loše strukture kolektiva.Filipović. naučnom ostvarenju. Rad u slobodnim aktivnostima povoljnije djeluje i na razvoj kritičkog mišljenja nego u redovnom radu. nova oblikovanja misli. svestranog sagledavanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa. smisla za povezivanje. stanjima. To često izaziva žustre diskusije.Filipović. 1969. već prvenstveno iz činjenice da se neki učenici više zalažu u radu. navode dokaze koji idu u prilog njihovim stavovima.). (N. što pospješuje bolje rezultate koji rezultiraju stvaralačkom radošću i entuzijazmom. "Nekima ovaj oblik aktivnosti daje više podstreka za prodiranje u nova područja. Za razvitak kritičkog mišljenja i osamostaljivanje učenika u rasuđivanju jako je bitna uloga odgajatelja i nastavnika. Kolektivni rad ne utječe podjednako na razvoj stvaralačkih snaga i sposobnosti učenika. 40 . zbivanjima. učenici izlažu svoja gledišta. dražim i interesantnijim. Veća vrijednost ove djelatnosti za razvoj kreativnih snaga i sposobnosti učenika proizilazi usljed kombinacije kolektivnog i individualnog rada i procjene o valjanosti rada os strane odagajatelja i kolektiva. želja. kružocima. pojavi u društvenom životu. Kreativno prilaženje oblikovanju pojedinih sadržaja najlakše se uočava izvođenjem pojedinih umjetničkih djela.Osnove pedagogije slobodnog vremena bliskijim. 1969. sekcijama. posjeduju veći stupanj intuicije. Učeničke stvaralačke sposobnosti razvijaju se radom u grupama. (N. slika fantazije. prodiranja u oblasti novih znanja i u tehniku rada. Mladi su po prirodi skloni kritičkom prilaženju svim pojavama.

kulturnim. težnje-stavove koji su u suprotnosti s gledištima odraslih. proces vođenja dnevnika.).Za vođenje dnevnika potrebna je kritičnost. sportskim i drugim manifestacijama. trebaju podsticati djecu na vođenje dnevnika. objektivnost. Cesto sadrže i kritički stav prema društvenim.U mnogim slučajevima vođenje dnevnika pozitivno utiče na estetski odgoj učenika. "Intenzitet estetskih doživljaja i kompleksnost utisaka estetske prirode podstiču misaoni proces. predstavama. umjetničkih djela i druge lijepe stvarnosti. pregledanja i korištenja za određene svrhe djelatnost je intelektualne prirode. Odrasli. "Javni" dnevnici sadrže ona osjećanja. misli. Veliki značaj vođenih dnevnika je i za ostale učenike koji dolaze u dodir s autorima dnevnika i sa samim dnevnicima. Estetsko promatranje prožeto je estetskim osjećajima. predjela. gledišta. kritičkih ocjena. pubertetu i adolescenciji) služe kao pogodno sredstvo za oslobađanje od emocionalne napetosti. sportskim događajima. upornost. proces ocjenjivanja. upoređivanja određene ljepote s istorodnom ljepotom" (N. društvenih pojava. roditelji i nastavnici. predstavljaju zbirku podataka. Intimni dnevnici koje mladi vode u životnim razvojnim krizama (pretpubertetu. Učenici koji vode dnevnike promatraju svoju okolinu i djela umjetničke vrijednosti. Vođenje dnevnika značajno je i za intelektualni odgoj. Mladi koji vode intimne dnevnike kritički promatraju sebe i svoje postupke. Dnevnici koji se vode o pročitanim knjigama. uočavaju njihovu ljepotu i namjerno čuvaju primljene utiske radi što vjernijeg unošenja u dnevnike. kada se vode uredno. pozorišnim predstavama. Dnevnici mogu biti "javni" i "intimni". a posebno za moralnu sferu učenikove ličnosti. Predstavljaju registraciju raznih prirodnih i društvenih pojava. što ima višestruku vrijednost.Osnove pedagogije slobodnog vremena ZNAČAJ VOĐENJA DNEVNIKA ZA ODGOJ MLADIH Vođenje dnevnika o pročitanim knjigama. radosnim opojnim strujanjem u biću obdarenog promatrača. sadržaja. gledanim filmovima. ali bez tajnih unutarnjih previranja. Učenici koji vode dnevnike imaju određenu osnovu za promatranje prirodnih pojava. Rad na pripremanju građe za unošenje u dnevnik. Likovno i tekstualno prikazivanje u dinamici ima pozitivan uticaj na razvijanje likovnog i literarnog elementarnog stvaralaštva kod autora dnevnika. stanja i zbivanja. o školskom i vanškolskom životu jako je značajno za intelektualni. 1969. dosljednost i disciplina u radu. emocionalni i moralni razvoj ličnosti. Učenički dnevnici.Filipović. stanja i zbivanja. imaju veliku moralno-odgojnu vrijednost. Vođenje "javnih" dnevnika usmjerava mladež u pravcu društveno i lično korisnog korištenja raspoloživog slobodnog vremena. 41 . koncertima. glednaim filmovima. oblika. želje. muzičkim koncertima.

Dolazi i do pojave pokreta praćenja iste mode. u klubove. kinopredstave.Osnove pedagogije slobodnog vremena VRŠNJACI I SLOBODNO VRIJEME MLADIH "Veći broj autora ističe da vršnjaci-grupa dece ili mladića i devojaka približno istog doba i sa sličnim interesima a koja međusobno druguju imaju u detinjstvu i mladalačkom dobu veliki uticaj na formiranje ličnosti" (N. Nakon ovog perioda dječije grupe se konstituiraju prema afinitetu i razvijanju svijesti o zajedničkim ciljevima. Na početku srednje škole osnivaju se prijateljske grupe mladih istog heteroseksualnog sustava. klike i formalni socijali sustavi kao što su dječije i omladinske organizacije i pokreti. Grupe vršnjaka odlaze zajednički u kafiće. 1983. spontane i određene su blizinom i slučajem. U školama i na fakultetima postoje uvjeti za neposredniji kontakt omladine. škole i društva u novi vlastiti svijet". na koncerte. omogućavaju poticanje lične samostalnosti i nezavisnosti. labilne. a dolazi i do internalizacije grupnih vrijednosti i pravila ponašanja. Zato uključivanje u razredni kolektiv i prijateljsko povezivanje s vršnjacima predstavlja važan momenat u procesu socijalizacije". normalno ponašanje.Pehar. ples.Poseban značaj za mlade grupe vršnjaka imaju u periodu adolescencije. da ne postane drugačije i ekstravagantno. ponekad stranačkih demonstracija. težnja za druženjem kroz igru. izlete. 1983. konzumiranja opojnih sredstava itd. a javlja se i ozbiljno "zabavljanje". 2004). Grupe djece mlađeg uzrasta do devet godina su male. prijateljstvo i traženje odgovora za probleme života.). protiv društva ili bijeg od neposredne kontrole obitelji.Rot.: "grupe vršnjaka imaju nekoliko funkcija u razvijanju ličnosti djeteta i mladića: one omogućavaju da se dijete razvija kao druga djeca istog uzrasta. Razlikuju se tri tipa socijalnih sistema i prijateljske i interesne grupe. "sjedeljke". da se shvataju i prihvataju društveni ciljevi i uopšte osigurava razvitak mladog čovjeka. N. slušanja iste muzike. (L. opći i zajednički protesti roditelja i škole. omogućavaju razvijanje novih vrijednosti i sticanje odgovarajućih socijalnih stavova i uloga. gangovi. 1953. 42 . Prema R.Rot. doprinose tome da se razvija socijabilnost. organiziraju "žurke". Spominju se dva osnovna razloga nastajanja socijalnih sistema mladih: 1.Hevighurstu. pa tu započinje socijalizacija sudjelovanjem u različitim socijalnim grupama u okviru svoje generacije. 2.

a najčešće se odvijaju u okviru aktivnosti slobodnog vremena. ciljevi i vrijednosti. Istraživanja provedena u Hrvatskoj su pokazala da mladi veliki dio slobodnog vremena provode u kafićima. mnogo lakši. jako je veliki. silovanja i sličnih prizemnih pobuda primitivaca i otpadnika ili odmetnika društva. a rjeđa ja pretjerana bliskost. najčešće agresivnog.navodi mišljenje Bandure i Voltersa: "Jedan od razloga što roditelji i škola postaju manje uticajni leži u tome što su modeli dati televizijskom i filmskom slikom daleko bogatiji detaljima. jer mladi koji pripadaju istoj grupi. naglašava da: "sadržaji TV emisija. bave se istim aktivnostima. poprimaju odlike grupe kojoj pripadaju. Naročito je značajan utjecaj televizije na ponašanje ljudi. Rot. 2004. gdje je mjeren utjecaj na filmu prikazanog ponašanja. kojima su u zadnje vrijeme sve češće izloženi djeca. odlaze u eter i nalaze žrtve labilnog karaktera među mladima i 43 . mladi i odrasli.Osnove pedagogije slobodnog vremena Mlade naročito privlače formalne organizacije kao što su razni kljubovi. slični su im stavovi. ili uz televiziju. 1983. na koje dijete neizbiježno nailazi u sredstvima masovne komunikacije utječu na njega i na tok njegove socijalizacije. Blizu 90% ih je izjavilo da bi bilo dobro da imaju mjesto za okupljanje. Bliskost među vršnjacima je umjerena. Razlozi tome su neke crte ličnosti. vrlo često. pa ostaju po strani što ostavlja traga na njihovu ličnost. MASMEDIJII SLOBODNO VRIJEME MLADIH Bandura i Valters su mišljenja da simbolički modeli prezentirani slikom ili putem riječi postaju važan objekt podražavanja. pljačke. bez cenzuriranja. brutalnog nipodaštavanja ljudskih vrlina i vrijednosti ugrožavanja ljudskih života. Utjecaj sredstava masovnih komunikacija. radioprograma i filmova s tematikom nasilja.). pokazala su da je utjecaj modela s filma isto toliko snažan kao i uticaj modela u realnom životu. obiteljski stil života koji otežava kontakte s vršnjacima ili protivljenje roditelja druženjima djece. posebno mladih. diskoklubovima i uz televiziju provodi oko 85% mladih. Vršnjaci imaju značajnu ulogu. (N. i prema tome. Mladima je druženje s vršnjacima neophodno. L. Jedan broj adolescenata teško se uklapa u grupu vršnjaka. daleko jasniji. Neki autori smatraju da ogromna masa seksualne i agresivne stimulacije. za podražavanje nego što su to pouke i verbalna upustva o tome kako se treba ponašati koje pružaju roditelji".Rot.Pehar. Slobodno vrijeme u kafićima. 1983. Ta stalna seksualna i agresivna stimulacija vrši pritisak na dijete i otežava uspjeh negova nastojanja da u skladu sa roditeljskim i društvenim normama kontroliše svoje impulse i kanališe ih u društveno prihvaćene oblike". Laboratorijska istraživanja. daleko konkretniji. turističke i slične agencije.

tj. igri.) TV ekran je jako hipnotičko sredstvo za gledatelje jer poruke upućene putem televizije snažnije probijaju u podsvijest i izbjegavaju racionalnu kontrolu. Hartmut Von Hentig ističe ovisnost mladih. Između ostvarenja vrhunske kulture i masovne kulture postoje značajne razlike. • Gledanjem televizije zanemaruju se posjeti drugim kulturnim ustanovama.Maccoby (1951. Postoji minimalna interakcija među članovima obitelji dok gledaju TV program. igranje. ali i starijih osoba o tehničkim. "Očito. Prema Zvonareviću (1978) socijalno prilagođena djeca nisu opsjednuta TV programom. navodi: "TV ne zbližava obitelj time što su tada njeni članovi zajedno. Među sredstvima masmedija naročito je istraživana uloga televizije. • Roditelji teško odvajaju djecu od TV programa za vrijeme jela. a prema L. Proizvodi masovne kulture 44 . organiziranosti i raznovrsnosti. Postavlja se pitanje okuplja li ona obitelj u bilo kojem psihološkom smislu. drži djecu na miru. Prema M. što ujedno znači da provode manje vremena u igri. Ove implikacije društvo bi trebalo organiziranim sredstvima i oblicima rada eliminirati ili bar svesti na podnošljivu mjeru". • • Vrijeme posvećeno TV programu oduzima prostor drugim sredstvima masovnih komunikacija. televizija nikako ne može postati spontana aktivnost ličnosti. Ovo se posebno odnosi na televiziju. • Djeca ne provode više vremena s vršnjacima kad imaju televizor. a ne da bude dosadna. Roditelji smatraju da TV program ne može biti štetan te daje on velika pomoć u čuvanju djece. da ga informira. Brojni autori koji su se bavili suvremenom društvenom stvarnošću sa sociološkog i pedagoškog aspekta pisali su o negativnim posljedicama dostignuća znanstveno-tehničke revolucije. Sadržinski često prazna. komunikacijskim i informatičkim sredstvima. 2004. konverzacija itd. kada se gleda TV program. E. 2004. U današnje vrijeme TV je preuzela veliki dio uloga koje su pripadale kulturnim institucijama u prošlosti.Pehar. Za ovo se općenito može reći da se ne poštuju načela smislenosti. radi se o dehumanizaciji odnosa u društvu koja nastaje zbog neracionalnog korištenja slobodnog vremena. računalo i film. Inteligentna djeca gledaju TV najčešće jer nisu u mogućnosti pronaći prijatelje.Zvonare vicu (1978. zbog prigušene svjetlosti i ostalih faktora onemogućeno čitanje. a isto tako imaju poteškoća s odlaskom djece na spavanje. a ne da ga zaglupljuje.). • U dnevnoj je sobi. (L. čuva ih od ulice". "Od TV-a se zahtijeva da auditorij razonodi.Osnove pedagogije slobodnog vremena frustriranim pojedincima u kojima navedeno ostavlja trajne negativne posljedice". pomaganju u kući te kreativnim i produktivnim aktivnostima.Pehar..).

Oni istovremneno predstavljaju i sredstva informiranja i ispoljavanja i prezentiranja stvaralačkih sposobnosti djece. Iz svih navedenih razloga kod mladih treba razvijati kritički stav pri izboru TV emisija i njihovom gledanju. (N.). značajno olakšava i ubrzava razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja. Sadržina štampe se usvaja spontano i nenametljivo. (J. 1998. već zadovoljava samo površinske slojeve racionalnog i emocionalnog. U odgojno-obrazovnom radu i u slobodno vrijeme mogućnosti korištenja štampe su višestruke. zatim demonstriranje pušenja. "Uvećava znanje.). već samo nudi bijeg u zabavu i razne druge vidove iživljavanja i strasti". Jako je značajno da mladi vrše kritički izbor u onome što nudi TV. istovremeno. 1983. patološke i perverzne scene.Trnavac. što se odražava na njihov tjelesni i psihički razvoj. doprinosi realnijem gledanju na svijet. posebno obimom prezentiranog nasilja. a vjerovatno kod određenog dijela gledalaca razvija i sklonost ka nasilju". kulturi. N. i što je vrlo značajno štampa je tribina za afirmaciju stvaralaštva djece". Ostvarivanju odgojnih ciljeva i zadataka snažno doprinosi i film. alkohola propagiraju među djecom i mladima ove društveno negativne pojave. ali i društvena zajednica iniciranjem aktivnih i zdravih načina provođenja slobodnog vremena djece i mladih. 45 . stripovi i koloričnost privlače pažnju mladih. "Ona pruža najopširnije informacije i dopire svugdje gdje čovjek nije mogao doći. N. Ali. Agresivne. "knjiga od novinske hartije".). Televizor ne zahtijeva polemiziranje. pasivna su. "inžinjer ljudskih duša".Rot. (J. Na ove proizvode masovne kulture proizvođač ne moze reagovati i utjecati. Značajnu ulogu na ovom polju trebaju odigrati roditelji i nastavnici.Osnove pedagogije slobodnog vremena "zadovoljavaju" prosječan ukus i modeliraju ove proizvode kao robu široke potrošnje. 2004. atraktivno i dinamično. (L. iste sadržaje možemo čitati više put. djeca pred njim sjede. Poseban je društveni i pedagoški značaj i odgovornost listova namijenjenih djeci i omladini. ilustracije. sportu i društvu uopšte. "Sadržaji u njima su dati popularno.Đorđević. u vremenu koje čitaocima odgovara. Poseban značaj imaju školski listovi. sadržaji u njima su aktuelni i odnose se na najnovije događaje u nauci. dječijem uzrastu neodgovarajućim načinima prikazivanja različitih međuljudskih odnosa.Trnavac. Televizija ima i određene vrijednosti. radio i tisak. a raznovrsnim sadržajem zadovoljava različite interese". toleranciju prema nasilju koja se stalno prikazuje i vidi. TV program nudi različite filmove i sapunice sumnjive sadržine. Ona ne proizvodi dublji estetski i saznajni doživljaj. ima i negativne posljedice. Ovo naročito ako se forsira i interpretira iniciranjem rada "kluba prijatelja filma". droge. Utječe na formiranje određenih osobina djeteta. Ona ne mobilizira na akciju. Za štampu kažu daje "prozor u svijet".). 1998.Đorđević. Među ostalim razvija potrošački mentalitet.Pehar.

• Masovnu proizvodnju i potražnju. S obzirom da uski krug ljudi kreira politiku u ovoj oblasti. naselja dječijeg (pionirskog) i omladinskog tipa. život na javnim mjestima. javnim lokalima itd. oni imaju snažan uticaj na provođenje slobodnog vremena mladih. igrališta. sadržaje koje oni prezentiraju često treba osuditi. Dosadašnja istraživanja su pokazala da masovna sredstva informiranja okupiraju najveći dio slobodnog vremena mladih.Trnavac. zabavišta. trgovima. numizmatika. za zadovoljavanje najraznovrsnijih hobija (filatelija. L. navode da se sve češće naglašava pojam "pedagogizirana okolina" koja treba ponuditi što povoljnije uvjete u kojima će ponuditi što veći broj i izbor aktivnosti u slobodnom vremenu za sve: od predškolske djece.Pehar. uvjete za učenje stranih jezika. Pored pozitivnih strana njhova komercijalizacija nosi i brojne slabosti. sakupljanje znački). biblioteke. otvorene muzeje. tako da i ovi faktori na njih snažno djeluju. ŠIRA DRUŠTVENA SREDINA I ALOBODNO VRIJEME MLADIH Među faktore šire društvene sredine ubrajaju se faktori "funkcionalnog odgoja" kao što su: raznovrsne javne priredbe. na ulici. sportske terene i dvorane.) mladi se nalaze u konfliktnoj situaciji u kojoj se na jednoj strani javljaju tendencije prema budućnosti. parkovima. Prema Jerbiću (1970. Djeca i mladi veliki dio vremena provode na javnim mjestima.). dječije i omladinske domove i klubove. umjetničke i slične priredbe i aktivnosti pojedinca i grupa. bavljenje tehničkim aktivnostima. 2004. škole koje će biti otvorene preko čitavog dana i preko vikenda. preko radno aktivnih lica raznih profesija do invalida i penzionera. i ako se vodi računa o njegovoj odgojnoj vrijednosti i umjetničkom kvalitetu. prostor za kulturne. za 46 . 2004. kina.Đorđević. manifestacije. N.Pehar. filmoteke. Zbog masovne propagande mladi slobodno vrijeme troše kupujući robu široke potrošnje čime se stvara "snažna hedonistička orijentacija s ciljem bržeg zaboravljanja svakodnevnih problema". Bez obzira što su ovi faktori pedagoški manje planirani. govori o masmedijima i njihovoj ulozi u izboru aktivnosti slobodnog vremena mladih. Tu mislimo prije svega na: uređene prostore u naseljima (posebno velikim gradovima). Kao karakteristike masovnoga društva autorica navodi: • Usamljenost. kupališta. igroteke. 1998. uređena izletišta. • Masovnu konzumaciju kulturnih bogatstava i • Informaciju i propagandu. zelene površine. J. ljetovališta. a na drugoj strani masovno društvo podstiče na život danas i trenutno zadovoljstvo.Osnove pedagogije slobodnog vremena "kino-kluba" u školi i slično. (L. programski raznovrsne diskoteke i videoteke.

Društvene organizacije bar povremeno organiziraju tečajeve za pojedine aktivnosti. izdavačke radne organizacije. biblioteke. štampa. psihologa. organizirati i voditi raznovrsne aktivnosti slobodnog vremena. sportska društva. kina. Da bi se u tome uspjelo neophodno je preduzeti sljedeće mjere: • u programe pedagoške grupe predmeta na nastavničkim školama (visoke škole i fakulteti) proširiti materijalom pedagoške problematike slobodnog vremena. specijalista i naučnoistraživačkog kadra. organizacija Saveza sindikata. Na našim školama i fakultetima osim studija pedagogije . klubova. domovi djece i omladine. Mladi Gorani. Sve ovo onemogućava efikasnost rada i postizanja rezultata na polju slobodnog vremena te njegovog pravilnog korištenja među velikim dijelom populacije djece i mladih pa i odraslih. domove kultura.". i to od voditelja i organizatora do pedagoških stručnjaka. strukovna udruženja pedagoga. javne manifestacije itd. Saveza izviđača. neophodan je stručno osposobljen kadar koji će popularizirati. radne organizacije za sportsko-rekreativne aktivnosti građana. organizacija za javna predavanja. društava. škole. muzeje. radio. kružoka. Ferijalaca. U gotovo svim razvijenim zemljama svijeta spremaju se pedagoški kadrovi za razne zadatke i vrste aktivnosti slobodnog vremena. galerije. okupljanja i slično". pozorišta. Školovan kadar neophodan je u svim mjestima i ustanovama koje mogu obavljati i organizirati različite aktivnosti slobodnog vremena.Osnove pedagogije slobodnog vremena organizovanje sekcija i interesnih kolektiva. pa je situacija kod njih nešto povoljnija. nastavnika i profesora. Prijatelji djece. radne organizacije zabavnog karaktera. nastavničkim školama i fakultetima kao sastavnim dijelom studija pedagogije i sociologije ili kao posebnom studiju u vidu specijalizacije. 47 . televizija. kao i brojne društvene organizacije (Dječiji savez. Podmladak Crvenog krsta).psihologije. družina. studenti se vrlo malo upoznaju s problematikom slobodnog vremena. te unapređenje teorije i prakse slobodnog vremena. kulturne centre. filmske kuće preko svojih programa i akcija. PRIPREMANJE KADROVA ZA RAD U SLOBODNOM VREMENU Za pravilno i organizirano provođenje slobodnog vremena. proučavati. klubovi. Kadrovi se školuju u posebnim tečajevima. Među najutjecajnije i najodgovornije faktore u oblasti slobodnog vremena isti autori ubrajaju: dječije vrtiće. istraživati. Jedan od osnovnih zadataka sistematskog rada na području slobodnog vremena koji se nameće u budućnosti jest spremanje odgovarajućih kadrova na širokom planu i za raznovrsne potrebe. kulturnoumjetnička društva.

1969. ULOGA NASTAVNIKA I RODITELJA U ORGANIZACIJI AKTIVNOSTI SLOBODNOG VREMENA DJECE I MLADIH Učeničku aktivnost u slobodnom vremenu. spremati stručnjake na stupnju specijalizacije za buduće rukovodioce organiziranog slobodnog vremena u većim školama i društvenim organizacijama. uvjerenja i usmjerenja znatno manji. Razvijenost kolektivnih aktivnosti u slobodnom vremenu i odgojno-obrazovni rezultati koji se postižu ovise o pedagoškom konceptu. "Osposobljavanje učenika za samostalan rad u pripremnoj. daje sposoban za pružanje pomoći dječacima i djevojčicama. Nedovoljno su upoznati i s pedagogijom slobodnog vremena što otežava njihovu ulogu u kreiranju i realiziranju aktivnosti u slobodnom vremenu učenika. onda je doprinos nastavnika razvijanju saznajnih i socijalnih sposobnosti.). planiraju i pomažu stručni organi škole. organiziranja rada i si. Otuda se nameće potreba da se sagledavaju kako sposobnosti i želje nastavnmika tako i želje učenika te da se na osnovu jasnog uvida nastavnik uključuje u one asocijacije mladih za koje je potreban". Nastavnik ima ulogu da u učeničkim zajednicama osigurava uvjete za razvijanje demokratskog života i humanih odnosa među učenicima i suradničke atmosfere. organizirati češće informativne kurseve. da učenici cijene nastavnika i da žele da on radi u njihovoj zajednici. spremnosti i odgovornosti stručnih organa u školi.Osnove pedagogije slobodnog vremena • • • • • upoznati studente nastavničkih fakulteta s praktičnim vođenjem slobodnih aktivnosti učenika iz predmeta struke. Najznačajniji realizator odgojnih zadataka putem kolektivnih aktivnosti u slobodnom vremenu j est nastavnik. S obzirom na izmijenjenu ulogu nastavnika u vannastavnim aktivnostima detaljnije ćemo se osvrnuti na njegovu ulogu. Nastavnici pokazuju različite sposobnosti i afinitet prema različitim vrstama stvaralaštva i aktivnosti u slobodnom vremenu. Posebno osposobiti kadar i organizirati stalno stručno uzdizanje iz područja problematike slobodnog vremena vezane za odrasle ljude. seminare za prosvjetne i druge društvene radnike koji se bave organiziranjem slobodnog vremena. posebno kad su u pitanju slobodne aktivnosti u školi. mladićima i djevojkama. "Bitna pretpostavka valjanog rada nastavnika u vannastavnim aktivnostima učenika je da on želi raditi u određenoj učeničkoj zajednici.Filipović. a u izvjesnim slučajevima može imati i negativan utjecaj na mlade. upoznati djecu s prednostima pravilnog trošenja slobodnog vremena putem časova odjeljenskih zajednica. (N. Ako nedostaje jedan od pomenutih uvjeta. izvedbeno-radnoj i verifikativnoj fazi vannastavne djelatnosti moguće je u uslovima teorijski 48 .

relativnom samostalnošću i slobodom najčešće ispoljava (najvjerovatnije da će isto 49 . (Dž. Društveni život i djelatnost roditelja u radnoj zajednici i slobodnom vremenu vrši određeni utjecaj na svijest. Da li će dijete u dodirima s drugom djecom i s odraslim biti tolerantno ili agresivno.Osnove pedagogije slobodnog vremena zasnovane. razvitak i rad svakog člana sekcije. da li će ono prihvatiti ili izbjegavati saradnju s drugom djecom i odraslim. Dobiva ulogu promatrača i usmjerivača. više i visoko obrazovanje. Pripremanje nastavnika za vannastavne aktivnosti (za slobodne aktivnosti) za koju je zadužen godišnjim programom rada škole obuhvaća sve aktivnosti kroz koje prolazi pripremanje za redovnu nastavu.Ajanović. 1998.). Dr.Muhamed Muradbegović. odnosno da li će ono biti spremno da radi na ostvarenju konstruktivnih društvenih ciljeva kada odraste ili će. 2004. savjest i ponašanje mladih.). da je sposoban za stalnu promišljenu i produktivnu saradnju. Nastavnik treba biti osposobljen da prati ponašanje. razumijevanje i ispomaganje. a osobito u porodicama u kojima djetetu nije omogućeno da ostvaruje svoju prirodnu potrebu za emocionalnom sigurnošću. (N. Inventivni način rada u školi doprinosi razvijanju kreativnih sposobnosti učenika što ima svoj poseban značaj u radu s nadarenim učenicima. koje u sebe uključuju projektno-stvaralačko učenje. da li će imati dobar ili loš odnos prema normama i standardima određenih društvenih sredina. krutoj porodičnoj sredini.Catić. Na taj način se prevazilazi arhaična. da je oslobođen predrasuda o isključivosti. navodi: "Različite manifestacije socijalnog ponašanja djeteta moguće je objasniti načinom formiranja dječije ličnosti u porodici. motivira. (R. nepogrešivosti. pak ispoljavati asocijalno ili antisocijalno ponašanje (maloljetnička delinkvencija)značajno zavisi od pogodnosti porodične atmosfere i načina usmjeravanja društvenog razvoja od strane roditelja. Za moderan pristup vannastavnim aktivnostima svaki nastavnik-profesor će svoje znanje morati proširivati a dosadašnje znanje kritički samoanalizirati i izvršiti izmjene i dopune. Nastavnik ima poseban značaj u razvoju inventivnog rada. Jako je značajno da nastavnik bude nenametljiv. kao i u rad s odraslim. M. "Suvremeni nastavnik.). prati njegove reakcije i osigurava poticajnu okolinu za raznovrsne istraživačke aktivnosti. ima prvenstveno ulogu da učenika potiče. Za pravilno korištenje slobodnog vremena djece i mladih jako je važna i uloga roditelja. osmišljene prakse kao i u pružanju savjetodavne pomoći". koji se javlja kao organizator vannastavnih aktivnosti.Filipović. dogmatska i apologetska tradicija koja ima duboke korijene u našoj svijesti i uporno se suprotstavlja invenciji i inventivnim promjenama". 1969. što u vannastavnim aktivnostima ima poseban značaj". 1968. Posebnu pažnju nastavnici će posvetiti podsticanju i razvijanju i afirmaciji talenata među mladima. "Inventivnost i inventivan rad nastavnika je neprocjenjiv doprinos u odgoju mladih pa ga treba ugraditi u srednje. odnosno kolektivne aktivnosti. da je uspješan u saradnji s roditeljima i kolegama. Dijete koje se razvija u hladnoj. inventivnosti nastavnika i učenika.Stevanović.

Filipović. Osigurati da se zadovolji interes za nekim sadržajem. Savjetodavno-motivirajući rad. 1969. Poticati kritično mišljenje. "Primjeri i uticaji roditelja na mlade toliko su značajni za životno-radnu opredijeljenost.). 2004).Ajanović. Roditeljski sastanci. nastavnika.Osnove pedagogije slobodnog vremena ispoljavati kad odraste) manifestne ili latentne vidove asocijalnog ponašanja koji su u suprotnosti s određenim standardima društva". Pratiti i poticati učenika u svim aktivnostima na svakom mjestu i u svako vrijeme". Roditelje je potrebno educirati da znaju pružiti pomoć djetetu u učenju i stvaralačkom izražavanju u vannastavnim aktivnostima. "Roditelji raznih specijalnosti-likovni umjetnici. Participiranje roditelja u programima vannastavnih aktivnosti. školskog pedagoga i direktora škole s roditeljima. Razvijati kreativan stav prema učenju. Jako je značajna suradnja roditelja. M. 50 . Video prezentacije. Oblici edukacije roditelja su različiti.: • • • • • • • • • • • Individualni programi (instruktorski sadržaji) koje roditelji samostalno savladavaju. Roditelji kao voditelji radionica za roditelje.Stevanović. M. Trajno nastojanje da se roditelji i drugi odrasli članovi porodice odgovorno odnose i ponašaju u obavezno-radnom i slobodnom vremenu služi kako normalnom kulturnom i društveno-političkom životu i razvitku odraslih tako i u pripremanju mladih za bogat i srećan stvaralački život i rad u slobodnom vremenu". Predavanj a za roditelje.Ajanović. (N. Isti autori navode nekoliko postavki šta nastavnici i roditelji trebaju činiti za uključivanje učenika u vannastavnim aktivnostima: • • • • • • Motiv samopotvrđivanj a učenika. Publiciranje materijala Izložbe". društveni razvitak i uključivanje učenika u kolektivni vannastvani rad da se u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi visoko uvažavaju. Davati brze povratne informacije o rezultatima. Partnerski rad nastavnika ili drugog stručnjaka s jednim ili više roditelja. Roditelji koji ne zapostavljaju svoju djecu mogu pozitivno utjecati na stavove učenika prema kolektivnom radu u slobodnom vremenu. (Dž.Stevanović. Navest ćemo oblike edukacije koje navode Dž. 2004. Radionice za roditelje.

1967. 2004). • "Slobodno vrijeme je vrijeme aktivna odmora. načelo kolektivnosti. Slobodne aktivnosti podstiču intelektualni odgoj. majstori raznih tehničkih grana itd. kreativnost ličnosti. aktivnosti slobodnog vremena dijeli prema njihovoj osnovnoj funkcionalnosti tj. razonodi i razvoju ličnosti). a posebno njegove tri funkcije: odmor. • Načela korištenja slobodnog vremena su: načelo slobode. fizički i mentalni razvitak. funkcijama (odmoru. na pozitivne crte karaktera. bogate estetsku kulturu.Dječiji život ne može se zamisliti bez igrovnih aktivnosti. delinkventnog ponašanja itd. razonode. rasprostranjenosti i obilježjima opća univerzalna pojava i kategorija suvremenog društva Slobodno vrijeme se teži komercijalizirati i usmjeriti u nepovoljnom pravcu za razvoj čovjeka i čovječanstva. R e z i m e : • Slobodno vrijeme je karakteristika suvremenog društva. stvaralačkog potvrđivanja ličnosti". fenomen visokrazvijenog društva. Aktivnostima slobodnog vremena utječe se na zdravlje. načelo smislenosti. načelo individualnosti. mogu povremeno i stalno da pružaju pomoć ne samo svom djetetu već i vannastavnoj zajednici u kojoj radi više učenika". Igra je osnova učenja u djetinjstvu.grupne. načinima manifestiranja i po namjeni u odnosu na pojedine funkcije slobodnog vremena. Polaskom djeteta u školu igre . oblicima. "Slobodno vrijeme je preostali dio vremena kojim pojedina osoba samostalno raspolaže poslije završenih rezličitih nastavnih i vannastavnih obaveza i pomaganja u roditeljskom domu". • Aktivnosti slobodnog vremena su različite i međusobno se razlikuju po sadržaju. (N. ono ima puno dužu povijest. poljoprivredni stručnjaci. timske.Osnove pedagogije slobodnog vremena književnici. Služi kao sredstvo borbe protiv poremećaja u ponašanju.). 1969. organizirane. M. • Slobodno vrijeme ima u životu suvremenog društva višestruku vrijednost. razonoda i razvoj ličnosti. a bogatiji je i sadržaj života. • Važnu ulogu među aktivnostima u provođenju slobodnog vremena ima igra. načelo 51 . društveno-moralnoj strani mladih itd. doprinose radnom i tehničkom odgoju.Filipović. 2001. (V. sprovode se u okviru slobodnih aktivnosti. ovisnosti.).Ajanović.Stevanović. Igra je ključni pojam za univerzuum. Slobodno vrijeme je po svom postanku. • V. (Dž. Previšić. Slobodna je djelatnost lišena svakog materijalnog interesa. Bez obzira što se slobodno vrijeme vezuje za industrijsku civilizaciju i naše vrijeme. Janković.

ali u njemu sudjeluju i sami učenici. tehničke i radno-proizvodne i na sportsko-rekreativne. znanstvena. Time se ostvaruje njegovo racionalno korištenje. a jedan od tih problema je i pravilno trošenje slobodnog vremena. kulturna i druga udruženja. pozorišnim predstavama. • Terminom "slobodna aktivnost" učenika označava se jedan vid djelatnosti u vremenu slobodnom od nastavnih. metoda objašnjavanja ili interpretacije. Terminom "mladi" određuje se ona društvena grupa koja se priprema za ulazak u svijet odraslih. u školama nastavnika. • O mladenaštvu kao razdoblju u psihičkom životu čovjeka počelo se detaljnije raspravljati u suvremenom društvu. 52 . • Slobodno vrijeme je neophodno programirati. • Vođenje dnevnika o pročitanim knjigama. načelo amaterizma i načelo primjerenosti. Podmladak crvenog križa. Da bi učenike pripremila za život. škole. Aktivnosti učenika u slobodnom vremenu u prednosti su za razvijanje stvaralačkih sposobnosti u odnosu na redovnu nastavu u školi. ili još preciznije. Dnevnici mogu biti "javni" i "intimni". Klub UN. Programiranje je posao stručnjaka. obiteljskih i stanarskih obaveza. načelo organiziranosti. • Škola je drugi značaj faktor odgojnog djelovanja u slobodnom vremenu. sportskim događajima. Savez izviđača. • Nositeljii aktivnosti i činitelji odgoja u slobodnom vremenu su: obitelj. Muzička omladina idr. Medu permisivne metode ubrajaju se: metoda individualnih i grupnih razgovora.Osnove pedagogije slobodnog vremena samoaktivnosti. škola im treba pružiti mogućnost za slobodno vrijeme i upoznati ih sa smislom slobodnog vremena. predškolske ustanove. Većina autora slobodne aktivnosti dijeli na: kulturno-umj etničke. odnosno. muzičkim koncertima. izvanškolska društva i ustanove kao što su razna sportska. o školskom i vanškolskom životu jako je značajno za intelektualni. Kolektivi učeničkih organizacija su također brojni. Mladi u suvremenom društvu susreću se s brojnim problemima. tehnička. emocionalni i moralni razvoj ličnosti. gledanim filmovima. razonode isl. oni predstavljaju onaj dio populacije koji se nalazi u procesu biopsiho-socijalnog razvoja. onaj dio ljudske vrste koji nije dostigao bio-psiho-socijalnu zrelost. Cesto među djecom i roditeljima dolazi do sukoba zbog suprotstavljenih stilova i načina zabave. načelo raznovrsnosti. Kad je u pitanju obitelj briga i zainteresiranost roditelja bitna je za uspješno odgajanje djece putem slobodnog vremena. predmetnenaučno-istraživačke. • Pravilna organizacija i realizacija slobodnog vremena ovisi o primjeni metoda rada. metoda motiviranja i poticanja. To su: Dječiji Savez.

filma i štampe. 8. 4. 3. trgovima. 5. bave se istim aktivnostima. Vršnjaci imaju značajnu ulogu. 11.Osnove pedagogije slobodnog vremena • Veliki utjecaj na provođenje slobodnog vremena mladih imaju vršnjaci. parkovima. 14. 2. manifestacije. masovno konzumiranje kulturnih bogatstava i informacija i propaganda. slični su im stavovi. ciljevi i vrijednosti. jer mladi koji pripadaju istoj grupi poprimaju odlike grupe kojoj pripadaju. Mladima je druženje s vršnjacima neophodno. 15. 9. • Jako je značajan utjecaj masmedija na djecu i mlade i trošenje njihovog slobodnog vremena. 6. Karakteristike masovnoga društva su: usamljenost. a najčešće se odvijaju u okviru aktivnosti slobodnog vremena. • Za rad u slobodnom vremenu potrebno je pripremiti i osposobiti odgovarajući stručni kadar. na ulici. • Među faktore šire društvene sredine ubrajaju se faktori "funkcionalnog odgoja" kao što su: raznovrsne javne priredbe. Navedite neke definicije slobodnog vremena ! U čemu se ogleda značaj slobodnog vremena? Pokušajte planirati aktivnosti slobodnog vremena iz oblasti za koju i sami posjedujete stvaralački dar! Nabrojte neke aktivnosti slobodnog vremena i njihovu klasifikaciju u skladu s različitim kriterijima! Objasnite smisao i značaj igre u slobodnom vremenu! Navedite neke klasifikacije aktivnosti u slobodnom vremenu! Sta su načela korištenja slobodnog vremena?Navedite koja su to načela i obrazložite ih! Koliko se u vašem usmjerenju i provođenju slobodnog vremena vodilo računa o pojedinim načelima? Ko ih je naročito uvažavao? Koji agensi socijalizacije ih nisu uvažavali? Navedite karakteristike i probleme mladenaštva! Staje najveći problem mladih u današnjem društvu? Na koji način mladi današnjice najčešće provode slobodno vrijeme? Obrazložite ulogu obitelji u organizaciji slobodnog vremena mladih! Analizirajte ulogu vaše obitelji u tom smislu! Obrazložite ulogu škole u usmjeravanju i edukaciji mladih u slobodno vrij eme! Odredite pojam slobodna aktivnost! Navedite neke vidove slobodnih aktivnosti! 53 . Jak je i utjecaj radija. 7. 13. Neophodno je osigurati i odgovarajuće materijalne preduvjete za pravilnu organizaciju slobodnog vremena. Zadaci za dopunski rad i istraživanje: 1. Naročito je značajna uloga roditelja i nastavnika. Naročito je značajan utjecaj televizije. 10. 12. masovna proizvodnja i potrošnja. Za uspješno osposobljavanje mladih za provođenje slobodnog vremena njih treba adekvatno pripremiti. život na javnim mjestima. javnim lokalima itd.

24. dnevnik dr. Pokušaj voditi dnevnik o značajnim doživljajima iz škole i života! Pročitaj 23. Ruže Tomić: "Dnevnik moje jedanaeste trudnoće" i "Ratni dnevnik" i analiziraj ih! Provedite intervju s grupom mladih i ispitajte na koji način na provođenje slobodnog vremena imaju utjecaja vršnjaci! Ispitajte kakav ja utjecaj TV na mlade u našem okruženju! Provedite mini istraživanje o utjecaju štampe na mlade! Provedite istraživanje i ispitajte utjecaj filma na mlade! Ispitajte koliko mladi slušaju radio i kakav je utjecaj radija na mlade ! Vodite dnevnik o provođenju vašeg slobodnog vremena i analizirajte ga na vježbama! 54 . 20. 18.Osnove pedagogije slobodnog vremena 16. 28. 25. 26. 22. Koje slobodne aktivnosti si bio član u proteklom periodu? Čemu je 17. 19. 27. doprinijelo tvoje učešće u radu te slobodne aktivnosti? Koji su najčešći problemi u organiziranju slobodnih aktivnosti u školi? Navedi neke preporuke za unapređenje rada slobodnih aktivnosti u školi! Nabroj neke kolektive učeničkih organizacija i obrazloži njihovu ulogu u usmjeravanju i provođenju slobodnog vremena mladih! Provedite istraživanje u školi u mjestu na temu: Kako mladi provode slobodno vrijeme?! Provedite istraživanje u školi na temu: Slobodne aktivnosti u školi! 21.

Poglavlje 2 Poremećaji u ponašanju .

dječije i omladinske organizacije. a kad o poremećaju u ponašanju. Teško je razlučiti kad se radi o mani.M. (Pedagoška enciklopedija. "Ako ponašanje ličnosti u određenoj okolini dobije oblik prekršaja onda se govori o delinkventnom ponašanju". 1989.Poremećaji u ponašanju POJAM POREMEĆAJA U PONAŠANJU "Poremećaji u ponašanju predstavljaju skupni naziv za sve one pojave biološke.Vodak. obuhvaćaju kako poremećaje organske ili biološke etiologije. V. pri čemu se ovim terminom prvenstveno upozorava na ona područja koja odstupaju na općem i području osobne i socijalne adaptacije".Jašović. a prema Dobrenić-Podlrugać. kao i delinkventno ponašanje. (R. kada je društveno vidljivo. A.Sulc.Dervišbegović. Mane se samo u teoriji pojavljuju u čisto kristaliziranom obliku.odstupanja dječijeg ponašanja od pedagoške norme razvrstavaju na mane i poremećaje. "Takvih poremećaja u djece i omladine bilo je i u društvima daleke prošlosti. u širem smislu. kojim se krše pravne ili moralne norme određenog društva i koje.Stančić. ponekad nastaju na odgojnom osnovu. 56 . 2005. te užu i širu zajednicu". Mane u ponašanju su ona odstupanja koja spadaju u pedagošku sferu i nastale su najvećim dijelom na odgojnom osnovu. "Poremećaji ponašanja predstavljaju one oblike ponašanja kod djece i mladeži koji odstupaju od društveno prihvaćenih normi ponašanja.) kao djecu s poremećajima u ponašanju označava onu djecu čije ponašanje uzrokuje konfliktne situacije. ali su oni karakteristični za suvremene društvene procese". Govori se o emocionalno oštećenoj i socijalno neprilagođenoj djeci. psihološke i socijalne geneze koji manje ili više pogađaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegovu aktivnost.Dervišbegović (1997. Podrazumijevaju agresivno i destruktivno ponašanje. izaziva spontano ili organizirano društveno reagiranje u namjeri da se zaštite društvena dobra i vrijednosti a i sami akteri takvog ponašanja". čime se ugrožavaju razvoj dječije ličnosti i interesi društva. Dr. 1976. Z. V:Kovačević. tako i psihološke i socijalne.Mejovšek.obotelj. 1968.). 1997..). školski kolektiv.Tomić. reaktivnost. (Pedagoška enciklopedija. (M. M.). te neugodno ili dapače štetno i opasno utječu na druge pojedince i društvene organizme (npe. odnosno društveno neprihvatljivo. a često prerastaju u simptom nekog bolesnog stanja. tj. Moguće jr prisustvo blažih emotivnih smetnji".godine govori o prestupničkom ponašanju mladih navodeći daje to "svako ponašanje pojedinaca ili grupa mladih koje je protivdruštveno. što se ubraja u neurotične ili psihotične poremećaje. 1989. 1988. Cesto se one kombiniraju. navode da. Isti autori odstupanjem od norme smatraju slučaj kada dijete čini poteškoće između vlastiti zahtijeva i ne usklađuje ili sa zahtjevima i potrebama društva. dok poremećaji u ponašanju spadaju u medicinsku sferu. "Poremećaji u ponašanju. 1974.) P.

lažima itd." Oni pokazuju različite oblike poremećaja u ponašanju i neadekvatni su im stavovi prema roditeljima. 6. agresivnost. uvrtanje kose. zaostaju u napredovanju. neurotično i psihotično ponašanje itd. bježanje od kuće. a prema R. bježe od kuće i škole. Postižu manju uspjeh nego što bi trebalo s obzirom na svoje sposobnosti. indiferentni.Stevanović. 5. Prema Dobrili Stefanović (1980) "jednu grupu čine djeca čije loše prilagođavanje je rezultat disharmonije odnosa između djeteta i njegove sredine. Prilično brojnu podgrupu neprilagođene djece čine tzv.Tomić. duboko i često udisanje. pljački. Cesto su ljubomorni i pretjerano takmičarski raspoloženi". 2. uništavanju imovine. 1980. itd. škole. kradu. 8. nezainteresirani. 4. Prvi simptomi poremećaja u ponašanju su obično češće krađe. cupkanje odjeće. veća je vjero vatnoća da će se otkloniti kod djece i mladih. Odvajaju se od druge djece kad god to mogu. sklona su prestupima (krađi. često grickaju nokte. drugoj djeci. a razlog tome nije poznat. Kod obje grupe djece stavovi prema sebi i drugima su neadekvatni i atipični s obzirom na uzrast. 7. Drugu grupu djece čine ona djeca kod koje su primarni emocionalna nestabilnost i slične teškoće. problem djeca. 3. narušavaju školsku i društvenu disciplinu. grčevi i grimase mišića lica. Ukoliko se poremećaji u ponašanju na vrijeme uoče i registriraju.). navodi neke karakteristike djece s poremećajima u ponašanju: 1. Cesto su nepažljivi. U tom pogledu upadljivo odstupaju od normalno razvijenih vršnjaka.Poremećaji u ponašanju KARAKTERISTIKE DJECE S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU Da bi pružili pomoć učiteljima i nastavnicima da na vrijeme uoče njihovu prisutnost ili intencije javljanja među djecom i mladima karakteristike djece s poremećajima u ponašanju izučavali su brojni autori. laži. lijeni.. D. Ne uspijevaju u školskom radu. pokazuju averziju prema učenju. zatim u neurotičnim i psihotičnim reakcijama djeteta. zatim djeca s primarnim poremećajima ponašanja i djeca zaostala na primitivnom stupnju socijalizacije. Postoji više grupa djece i omladine ometene u emocionalnom razvoju i društvenom prilagođavanju. 2005. češanje. Ispoljavaju nervozne reakcije kao npr. Teško se motivirajuu za rad i potrebno je stalno podsticati ih da bi završili posao koji su započeli. prostituciji. Društveno loše prilagođena djeca (odgojno zapuštena djeca i maloljetni delinkventi) ponekad ne moraju ispoljavati karakteristike emocionalno poremećene djece. seksualno neprihvatljivo ponašanje i slično. bježe iz škole. vršnjacima. Karakteristično za ovu djecu je da često skitaju. Ne vole školu i često odsustvuju s nastave. Emocionalne teškoće i poremećaji ponašanja ove djece ispoljavaju se u različitim oblicima neadekvatnog emocionalnog ponašanja. Cesto su neraspoložena i izgledaju nesretnije od druge djece. 57 . uznemirenost i vrpoljenje isl.

nepovjerljivost.Trbović (1988). socijalna nezrelost i pripadnost ekstrovertnom tipu ličnosti. Oni su odgovorni za pravilan tjelesni razvoj i neporemećenost nervnog sistema. Najčešće je utvrđena emocionalna labilnost. prestrašenosti i nemira bez nekih uočljivih uzroka. kod jedne trećine ove djece i danas ( tj. distanciranost. To su odgojni uvjeti u kojima dijete raste i koji ga pripremaju za život u društvu. a djeluju i poslije djetetovog rođenja. Maj eru). hostilna agresija i povučenost u sebe. emocionalna nezrelost.) "da bi dijete pravilno reagiralo na zahtjeve vaspitanja. osim fizičke inferiornosti. Frustracija predstavlja osujećenje. nezadovoljenje koje nastupa zbog prepreka da se dođe do cilja. Prema Vodaku i Sulcu (1968. diskalkulija. oštećenost. Tapanu. emocionalna hladnoća. maloljetnih delinkvenata su: asocijalnost. impulsivnost. u vrijeme ispitivanja) prisutno je noćno mokrenje i problemi sa snom. neprijateljsko raspoloženje prema drugima. neposlušnost. voljnoj. Cesto ih djeca odbijaju zbog njihovog ponašanja. destruktivnost. Neke od osobina ličnosti prema (Gliku. naročito u osjećajnoj. s obzirom na dob djece. moraju neporemećeno funkcionisati tri elementa:razum. sadizam. ističe da se po osobinama ličnosti maloljetni delinkventi razlikuju od ostale djece. Dr. Prvu skupinu čine biološki faktori koji dolaze do izražaja od početka razvoja embrija." Specifičnosti koje zadese ličnost djeteta ozbiljnije. osjećanje i volja. depresija. po posljedicama možda još i teže emocionalne traume. Drugu skupinu predstavljaju odgojni faktori. Anksioznost je stanje fobičnih reakcija.. Kod nekih su prisutne i disleksija. prkos. Prema Nives Koller . skitnja. nepoštovanje ničijeg autoriteta. interesi su im neprimjereni dobi i prihvaćenim društvenim vrijednostima (alkoholizam. stvarajući za njegovo ponašanje stalno novu i višu motivaciju." Mogu se kod ove djece uočiti i neke od slijedećih osobina: bez spontaniteta su i životne vedrine.. disgrafija.. nezainteresirani za igru. Hostilna agresija se javlja većinom kao posljedica doživljene frustracije. često dovode do asocijalnih i 58 . starije društvo i si). emocionalna glad. Uzrok straha i emocionalne napetosti leži u odbijanju i nezadovoljavanju osnovnih dječijih potreba. Javlja se kod djece odgajane u neprijatnoj i emotivno hladnoj atmosferi. Đorđević. a kod nekoliko njih "ljepljivost". napetost. Dušan D. ovu djecu karakterizira i: "pothranjenost i nešto ispodprosječni tjelesni razvoj.. moralnoj i intelektualnoj oblasti. uskraćenost. UZROCI NASTANKA POREMEĆAJA U PONAŠANJU Uzroci za pravilan razvoj djeteta dijele se na dvije skupine. mucanje i druge teškoće. kod ove djece prisutne su.Poremećaji u ponašanju Osnovni simptomi kod sva tri oblika ponašanja su: anksioznost.

djeca ljevaci i druga. Brojni autori navode da do poremećaja u ponašanju dovode narušeni obiteljski odnosi. spadaju djeca koja su nedovoljno uključena u primarnu porodicu ili se čitava porodica nedovoljno uključuje u širu sredinu. kod koje može doći do poremećaja u ponašanju. djeca s tjelesnim manama i nedostacima. umno zaostala i suviše bistra djeca. djeca pastorčad.). Prema (B." Prema dr. Većina stručnjaka se slaže u tome da mogu biti biološki uvjetovani. kontakt s oštećenim pojedincima i drugi rušilački utjecaji. djeca kod čijih roditelja postoji velika razlika u godinama starosti. On iznosi najupotrebljiviju kliničkopsihološku klasifikaciju koju je napravio prof.) mane i poremećaji u ponašanju mogu se pojaviti kod slijedeće djece) "prvenče. dijete istrišče (dijete rođeno poslije duge pauze nerađanja u porodici). prisilno lutanje. vanbračna djeca i djeca iz nesretnih brakova.) navodi da ne postoji tačno izražena etiologija poremećaja ni kod nas ni u svijetu. Grupu razvojno uslovljenih poremećaja možemo. u rizičnu grupu djece. a i moramo razgraničiti u dvije podgrupe: • • poremećaji uslovljeni dejstvom miljea i zavođenja i poremećaji uslovljeni neodgovarajućim psihosocijalnim dejstvom okoline (reaktivno uslovljeni poremećaji. 59 . neželjena i odbačena djeca. Stevanoviću. 1989. neurotične crte ( fobija. a dodaje još nedovoljnu njegu u djetinjstvu. suviše lijepa i suviše ružna djeca. ali da im uzroci mogu biti i u sferi sociopsiholoških i pedagoških faktora. djeca razvedenih roditelja. Bregant na osnovu koje mogu biti poremećaji uslovljeni: • kao posljedice somatopsihičkih poremećaja. Prema Pedagoškoj encikopediji. Ivan Skoflek (1975. psihopatija. kleptomanija i si. kao posljedica psiholoških poremećaja u obitelji. djeca bez jednog ili bez oba roditelja. Vrlo je važno kod djece stvoriti sistem dobrih i čvrstih navika i stabilnost motiva." Slično misli i Dušan Đorđević. 1988. loše društvo i slabo organizirano slobodno vrijeme. a besposlenih roditelja. usvojena djeca. emocionalna oštećenost i si. jedince i najmlađe dijete u porodici (neki ističu težak položaj srednjeg djeteta u porodici. kao Vojin Matić. Neispravne motivacije mogu se pojaviti u školskoj dobi i u pubertetu. Neki autori. djeca siromašnih i djeca imućnih. • kao posljedice endogenih psihoza i • kao razvojno uslovljene smetnje. Izvor negativnih motiva je i nedovoljan odgoj.Poremećaji u ponašanju antisocijalnih motivacija. (savremena psihijatrija) ističe da do maloljetničke delinkvencije dovode slijedeći faktori: deficijentna obitelj. Na motivaciju utiču i karakteristike životnog razdoblja. neurotični karakter. Petru Stoj ako vicu glavni uzrok neprilagođenog ponašanja je anksioznost.

definira socijalnu zrelost kao uspješno rješavanje odnosa između pojedinca i skupina. neke vrste psihoza idr. bolesti centralnog nervnog sistema (encefalitički procesi. Značajni su i činioci u samom djetetu. školski neuspjeh itd. te gotovo bezbrojnih i vrlo značajnih utjecaja koji proizilaze iz mikrosocijalnih procesa i grupa kao što su: porodica. potreba da se vlastiti zahtjevi usuglase sa zahtjevima drugih. sociološki aspekt. psihološki. ali gotovo sve postojeće podjele sadrže tri etiološka aspekta: 1. 3. migracija. aspekt unutar kojeg se uobičajeno navode razne somatske bolesti. 1989. biološki. Prema istom autoru kriteriji za procjenu socijalne zrelosti su: • • • • • Relativna sloboda od dominacije roditelja i vršnjaka. potkultura. Ostali činioci koji utiču na razvoj poremećaja u ponašanju jesu nenormalna porodična situacija.Uzelac.). kao što su: industrijalizacija. susjedstvo. Hrnjica. te Kritičko vrednovanje pojave. epilepsija.egocentrizam. Značajna je prije svega porodica. koja često menjaju staratelje ili žive u velikim emotivno hladnim domovima i stoga imaju probleme u usvajanju socijalnih normi. (Pedagoška enciklopedija. kao što su konstitucionalna svojstva i temperament koji djeluju ili kao zaštitni ili ugrožavajući činioci.agresiju.". uspješno savladavanje osobnih i društvenih ciljeva i težnji ka općem dobru u granicama mogućnosti pojedinca.. koji ističe: niže intelektualne sposobnosti.). Socijalna osjetljivost. 1995.). VIDOVI POREMEĆAJA U PONAŠANJU U svijetu i u našoj zemlji nema općeprihvaćene etiološke klasifikacije poremećaja u ponašanju. Mladi koji iskazuju poremećaje u ponašanju ne zadovoljavaju neke ili sve navedene kriterije socijalne zrelosti.Poremećaji u ponašanju zatim djeca bez roditelja. S. emocionalnu nestabilnost . koji navodi djelovanje raznih mikrosocijalnih procesa. sa stajališta posljedica po sebe i po grupu. odnosno deca koja nemaju stalan stabilan model odraslog s kim bi se identifikovala. (S. "Poremećaji u socijalnom ponašanju izraz su i nedostatne socijalne zrelosti osobe". 2. S obzirom na pripadnost sferi izražavanja poremećaji u ponašanju se dijele na: 60 . slobodno vrijeme idr. škola. nizak socijalno-ekonomski status. sredstva masovne komunikacije. Mogućnost rješavanja problema ne napuštajući osnovne vrijednosti i standarde ponašanja. visok stupanj neurotizma . Preuzimanje odgovornosti za sebe i druge. 1982. kompleks inferiornosti idr. kontrakultura idr.

nasilje. Jako detaljno istraživanje dječijih mana. neprihvaćanje autoriteta i režima reda ukoliko su praćeni agresivnim elementima.). 61 . fobije. odnosno poremećaja u ponašanju proveli su P. aktivno traženje partnera s agresivnim oblicima. autizam. akolektivnost . 6.Vodak i A. tjelesne ozljede. laži. varanje) • Pasivne oblike (plašljivost. uništavanje odjeće i ostalog imetka. bježanje iz kuće. pljačka. oblici preranog seksualnog interesiranja. preddelinkventno ponašanje i delinkventno ponašanje (prevara. averziju prema vrtiću dijete izražava verbalnim negodovanjem. dječija delinkvencija. nesavlađivanje i si.). 7. averziju prema vrtiću izražava tužeći se na bolove. počeci seksualnih zastranjivanja itd. seksualne mane: prerani spolni odnos aktivni i pasivni. • S obzirom na širu okolinu (odbacivanje društvenih vrijednosti. averziju prema vrtiću izražava plačem. nepodnošenje kolektivnih oblika života.). režima kod kuće i u školi. 5. nedisciplina (neposlušnost i otpor.. loše običaje i loše navike. izostajanje iz škole. strah itd. agresivnost. asocijalnost. • S obzirom na školu (nedisciplina. grubost. ovisnost. razne asocijalne pojave . socijalna pasivnost. agresivnost idr. bježanje idr. 2. S obzirom na pripadnost pojmu kriminaliteta poremećaji u ponašanju se dijele na: nedelinkventno. pasivni oblici.izrazita zatvorenost. krađe. agresivnost.Koller-Trbović (1989). 4. Istraživanjem poremećaja u ponašanju u predškolskoj dobi bavila se N. odbijanje posla ili reda i 3. seksualne devijacije idr. krađa bez obzira na to kako se postupilo s onim što se prisvojilo bez razlike da li je individualna ili grupna. okrutnost prema mlađim životinjama. razni oblici autoagresije isl. impulsivnost.). izraziti individualizam pasivnog i aktivnog oblika.Poremećaji u ponašanju 1. Prema psihološkim aspektima motivacije i aktiviteta poremećaji u ponašanju se dijele na: • Aktivne oblike ( nametljivost. 4. neurednost. agresivnost (opozicija kod kuće i u školi. Poremećaje u ponašanju s obzirom na socijalnu sredinu • Poremećaje s obzirom na obitelj (neprihvaćanje kućne discipline. averziju prema vrtiću izražava povraćanjem. 3. ubojstvo isl.krađa. nemarnost. lutanja i skitnje. iz dječijih domova. anksioznost. iz škole. Poremećaji u ponašanju psihičkog života (povučenost. 8. averziju prema vrtiću izražava odugovlačenjem odlaska. Oni sve poremećaje u ponašanju dijele na: 1. Ona iznosi 37 varijabli poremećaja u ponašanju i to: • • • • • • odnos prema vrtiću. školske i druge podvale. razni oblici remećenja discipline.Sulc. 2. povučenost.).). negativizam. nametljivost. neuroze idr. ugrožavanje saučesnika i odraslih. razbojništvo.

laganje. dijete izražava strah. uzimanje tableta. snifanje. dijete se igra konstruktivno. dijete je sklono autoagresiji. dijete je plačljivo. To su: • svojevoljno napuštanje nastave. 62 . dijete se tuži na bolove u trbuhu. dijete je pospano. dijete mokri danju u gaćice. dijete ispušta stolicu. dijete mokri noću. dijete u snu vrišti. • tikovi. dijete zadržava stolicu. te da lije dijete bilo u jaslicama".Mikšaj-Todorović (1989. • nametljivost. napuštanje kruga obitelji (bježanje od kuće). dijete ima interes za igračke. • neopravdani cjelodnevni izostanci s nastave. dijete izvodi stereotipne (ritmičke) pokrete (ljuljanje). dijete se budi i plače. dijete je izrazito mirno. • sklonost hipohondrij skim j adikovanj ima.Uzelac i Lj. dij ete j e izbirlj ivo kod j ela. dijete se osamljuje. Mađu učenicima četvrtog razreda zagrebačkih osnovnih škola S. • rastresenost.Poremećaji u ponašanju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • dijete je agresivno. apetit djeteta je (dobar-loš). verbalna agresivnost (psovke). dijete je izrazito vezano za ostale ukućane. dijete brzo gubi interes za majku. dijete grize nokte ili kožicu. dijete je nemirno. dijete masturbira. dijete ima tikove. dijete je izrazito vezano za oca. fizička agresivnost (prema osobama ili stvarima). • • • • • • • prkos. dijete izražava neka neobična (čudna) ponašanja. dijete ima napadaj bijesa.) formirali su listu modaliteta poremećaja u ponašanju.

hrana. Sulc običaje i navike dijele na: • običaje u nižoj oblasti koji služe za zadovoljenje fizioloških potreba kao stoje npr. 2005. razmaženost. A. a koji se susreću u stručnoj literaturi (vidjeti R. povučenost. pušenje opojnih droga. Vodak. zlonamjerno varanj e. Njima se služimo u socijalnom području (društveni. Između običaja i navika teško je povući granicu zbog različitog tretmana jednog te istog ponašanja u raznim sredinama. izlučivanje. emocionalna hladnoća". san. Podjela običaja i navika prema sadržaju je jako teška zbog toga jer su neki složeni od elemenata obiju oblasti ili neke niže oblasti i služe kao dio složene navike u višoj oblasti. preprodaj a vrij ednih predmeta. • Navike u višoj oblasti. Proces adaptacije djeteta ovisi o običajima i navikama. oponiranje kolektivnim akcijama. varanje u školskim ispitnim situacijama. nemarnost (ljenost). drogiranje injekcijama. plašljivost. skitnja. P. cinkarenje (tužakanje). ulizivanje nastavniku. krađa. potištenost.). osjećajni. nezainteresiranost (dosada). voljni odnosi i potrebe u oblasti spoznajnih procesa i si.Tomić. osiguranje osnovnih motornih radnji kao stoje hod i držanje tijela i higijenske potrebe. prosjačenje. prekidi u školovanju.Poremećaji u ponašanju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • prodaja ili darivanje osobne imovine. plačljivost. druženje s osobama asocijalnog ponašanja. KARAKTERISTIKE NAJČEŠĆIH POREMEĆAJA U PONAŠANJU Osvrnut ćemo se na karakteristike najčešćih poremećaja u ponašanju. Loši običaji i loše navike Uspjeh u razvoju mlade ličnosti ovisi o njenoj adaptaciji na socijalnu okolinu u kojoj raste i razvija se.) 63 . Karakteristike najčešćih poremećaja u ponašanju koje srećemo kod djece i mladih.

discipline i samodiscipline. učtivosti. 1968. sisanje prstiju. • radost koju mu pričinjava društvo drugog djeteta otprilike 1/6. U tom periodu se zbog toga javljaju konflikti između djeteta i odgajatelja koji se manifestirajju prepirkom. Dječiji otpor Između treće i četvrte godine dijete nastoji ostvariti vlastitu volju. grubo postupanje sa životinjama. • potrebu da bude neovisan i da se slobodno kreće. samoinicijativno pravi plan radnih aktivnosti i izvršava ih s radošću. Loši običaji se najčešće javljaju u području uzimanja hrane i vode. To je dječiji otpor. a u nepovoljnim onemogućavati.". grickanje noktiju. Šulc. otprilike 1/6. odbijanjem poslušnosti i na druge načine. bilo neposredno. Uzroci dječijeg otpora su: • " Namjera da se nešto učini i radost zbog aktivnosti je u 2/5 posmatranih slučajeva uzrok daje planuo otpor.) Otpor djeteta u školskoj dobi nastaje slično kao i rani dječiji otpor suzbijanjem volje djeteta ili njegovog subjektivno shvaćenog interesa. Vodak i A. te ne želi ni biti ometano u izvršavanju svojih aktivnosti. i si. 64 . One mogu proces saznavanja u povoljnim slučajevima ubrzati. u oblasti vršenja velike ili male nužde. vezani su za genitalije. kao i navike koje tu reprodukciju ograničavaju (ili potiskuju). Loše navike mogu se ispoljiti: u pogledu društvenog odnosa prema drugim osobama u oblasti emocija i osjećanja. • navike pri ostvarivanju voljnih akcija. plačem. kolekcionarsku strast i mane iz seksualnih oblasti. U bolesne simptome ubrajamo slijedeće običaje i navike: stereotipije. stereotipne rituale. po prilici 1/3. gunđanjem. vikom.Poremećaji u ponašanju Navike u višoj oblasti isti autori dijele na: • navike koje određuju oblike društvenog odnosa prema drugim osobama npr. (P. u oblasti spoznaje. • uzroke koji se u mnogim slučajevima prikrivaju. • glad 1/8. ono odlučuje hoće li ili ne nešto učiniti. • navike koje služe pri sticanju novih znanja bilo posredno. • znatiželju 1/10. U loše navike ubrajamo i pušenje i alkoholizam. radne i stvaralačke loše navike i u oblasti volje. tikove. predmetima. i oblasti motornih akata i lične higijene. • navike kojima se izražavaju emocionalne i osjećajne pojave ( način kako se emocija ili osjećaj iskazuje. • navike koje pomažu ili koče stvaranje osnovnih struktura čovječije aktivnosti. • želju da dobije određeni predmet i radost da to posjeduje. suzdržljivosti. vezani su za savladavanje crijevnih plinova.

dijete uopće ne reagira na vanjske podsticaje. 3. • dijete izvrši zadatak koji smo mu postavili. One se pojavljuju tijesno povezane. kod djece psihopata. negativizam definira kao "oblik pretjeranog otpora. Elektivni (odabrani) mutizam predstavlja šutnju djeteta u odnosu na određene osobe ili situacije. oboljelih od šizofrenije. Ozibel (Ausubel). Za otpor su posebno predisponirana lako uzbudljiva i eksplozivna djeca. krađu i si. treba zatražiti pomoć psihologa. nastavnik. Cesto se pojavljuje kod neurotične djece. a prema Pedagoškoj enciklopediji. Posebno u doba puberteta sačuva se direktan odnos sa prethodnim otporom. laž. itd. traumatizirane djece i dr. Ovaj oblik negativizma naziva se mutizam. dijete je neophodno obuhvatiti ovim aktivnostima. kod djece koja se nalaze u početnoj fazi dječije šizofrenije itd. ali ne odgovori na postavljeno pitanje. Vanjski oblici dječijeg reagiranja na odgojne intervencije mogu biti i prividni. pa govorimo o prividnom otporu. Postoje tri oblika negativizma kod djece: 1. različite oblike dječijeg otpora. iščezla je aktivnost djeteta. skitnju.Poremećaji u ponašanju Otpor u pubertetu je planiran. djece sa smetnjama u razvoju. 2. agresiju. očekivanju ili zahtjevu. 65 . nabijenog emocionalnim pratiocima infantilnog samopotvrđivanja". Negativizam može biti pasivan i aktivan. dijete djelimično potiskuje aktivnost. On se susreće naročito kod neurotične djece. npr. Nastaje kao reakcija na direktnu odgajateljevu intervenciju. Otporu su slične i gestikulacione imitacije i duga latentnost. Ukoliko se u školi provodi psihoterapija i muzikoterapija. bježanje iz škole. Negativizam Negativizam kao oblik ponašanja manifestira se u odupiranju svakom spoljašnjem uticaju. liječnik. Dijete reagira drugačije od naših očekivanja. Ukoliko se zadrži kod djece i u drugoj polovini prvog razreda. Negativizam je najtipičniji. neuropsihijatra. postaje oružje djeteta i sve gaje teže kontrolirati. Otpor kao simptom bolesnih stanja susreće se kod nervozne i histerične djece. izostajanje s nastave. pedagoga i obitelji. Dječija nedisciplina Pojmom nedisciplina najčešće obuhvatamo slijedeće poremećaje u ponašanju: neposlušnost. 1989. Uperen je protiv šire društvene okoline i često postoji stereotip ponašanja.

dolazi do demencije. što nije prihvatljivo. Uzrok nediscipliniranom ponašanju često se nalazi u obitelji i obiteljskim odnosima. Manifestira se bučnošću. dijete djeluje negativno na ostalu djecu.Vodaku. kao i odnosima prema djetetu. Samoću vole djeca sa dereističkim mišljenjem. prisutan je osjećajni otpor prema životu u kolektivu. kod neurotične djece. prosto. a to stanje mu je nametnuto. pretjerano živahna i aktivna djeca. Cesto je prisutna i kod djece sa smetnjama u mentalnom razvoju. Dereističko mišljenje neki identificiraju s autizmom.Poremećaji u ponašanju Prema P. Ukoliko postoji simptom oboljenja od šizofrenije. Najčešće se susreće kod odgojno-uslovljenih slučajeva. encefalopata i epileptičara. Postoje dva oblika akolektivnosti: 1. dugotrajnoj bolest člana obitelji. izrazima otpora i agresivnošću. Češće se sreće dereističko mišljenje. a razlog tome je što neki oblici nediscipline donose djeci užitak. u promašenom odgoju i u određenom tipu odgajatelja. Nedisciplina ima tendenciju da se brzo učvršćuje i razvija. Tu se u prvom redu radi o pasivnoj ili aktivnoj neposlušnosti. Za nedisciplinu su predisponirana: eksplozivna. 2. i onda kad dijete posjeduje određenu druželjubivost i želju da bude u društvu djece. psuje. ismijava druge i si. Karakteristika autizma je prekid kontakta s ljudima. prisustvu sociopatoloških manifestacija. remeti se zajednički život. Laž kod djece 66 ." Nastanku neposlušnosti često doprinose pretenciozni. Prema živim bićima odnose se kao prema stvarima. pasivna. Najčešće se susreće kod psihopata ili kod psihotičnih osoba. Sulcu "pod nedisciplinom u prvom redu podrazumijevamo sve manifestacije koje su više-manje vezane uz nepriznavanje odgojnog autoriteta ili čak uz aktivnu borbu protiv njih. Akolektivnost-osamljenost-dereističko mišlj enje-autizam Pojava prekomjerne izoliranosti djeteta od dječijeg kolektiva naziva se akolektivnost ili samoća. Samoća pOostupno postaje crtom dječije prirode. vulgarno je. Odnosi autističnog djeteta prema svijetu uvijek su izmijenjeni. popustljivi. grubošću. Kod osamljenosti dijete je izolirano. Zaostaje u razvoju. Cesto je prisutan mutizam. kolebljivi. Psihički život autističnog djeteta postaje plići i iskrivljen. a razlog je nemogućnost odgovora školskim i odgojnim zahtjevima. nemirna i nestalna djeca. A. individualno nesposobnost da se dijete prilagodi kolektivu. promjeni strukture obitelji. neodlučni i nejedinstveni odgajatelji.

Pehar (2000." Djeca sklona lažima često su proizvod neustaljenih obitelji. Đorđević (1984) navodi da djeca mogu lagati iz različitih razloga: • laži iz koristoljublja. neželjena su i izložena nedosljednoj disciplini. 67 . Bitno je sa preodgojnim procesom započeti odmah čim je zapažena prva namjerna laž. pogrešni iskazi kojima se postiže određeni cilj". A. laž zbog taštine-posljedica želje da se privuče pažnja.). Polaskom djeteta u školu širi se skala mogućnosti i oblika borbe protiv dječije laži Važno sredstvo borbe protiv laži je okolnost da je djetetu stalo do njegove pozicije u kolektivu. • zaštita druga. Sulcu. Isti autor preporučuje različit pristup u otklanjanju laži kod djece i preporučuje da se dijete samo za laganje iz koristoljublja kažnjava. • laž radi obezbjeđenja prestiža. iskrivi ili izvrne. • ne zna istinu. Kod dječijih laži postoji svijest i namjera o djelu. ali je prešuti. • strah od kazne. prešuti ili izvrne. Prema P. laž iz osvete-motivirana je zlom namjerom i mržnjom. • laganje zbog toga što dijete teško razlikuje istinu od izmišljenog. Lažući namjerno dijete izvlači za sebe direktnu ili indirektnu korist. dijete se može naći približno u ovim situacijama: • zna cijelu istinu. Sprječavanje prvih slučajeva i pokušaja laži predstavlja preventivu za dalje poremećaje u ponašanju. sebična laž-prisutna u namjeri da se obmanu drugi i da se postigne ono što se želi.Poremećaji u ponašanju Prema L. • laganje da bi se privukla pažnja na sebe. a namjerno izmišlja pojedinosti i priča kao da zna istinu. a ne za ostale oblike laži.) : • • • • • • • laž u igri-potiče od "kao bajagi" igre mašte. lojalna ili konvencionalna laž -da bi se zaštitio neki prijatelj. laž iz opravdanja zbog straha-izazvana krutom disciplinom. Klasifikacija laži prema L. laž zbog zabune-nesposobnost da se precizno saopće detalji nekog događaja. • zna istinu samo djelomično. neadekvatnih odgojnih postupaka. "Laži su svjesni. svjesno je nadopuni. D.Pehar (2000. Vodaku.

Poremećaji u ponašanju

Ponekad se laži zadržavaju i u pubertetu. Cesto se kombiniraju s drugim
poremećajima: disciplinski poremećaji, loše radne osobine, lijenost, izostajanje s
nastave, bježanje iz škole, krađe i pljačke.
Dječije krađe i pljačke
Prema (P.Vodaku, A. Sulcu) "kod dječijih krađa se radi o prisvajanju
predmeta za koje dijete zna da mu ne pripadaju, a koja prisvaja većinom
potaknut željom za snažnim osjećajnim interesom, teži da zadovolji svoju
tjelesnu ili duševnu potrebu ili potrebu osobe koja ga pozitivno osjećajno
privlači, ili teži da naškodi osobi prema kojoj ima negativan osjećajni odnos. Pri
izvođenju krađa savladava unutrašnje zabrane koje je stvorilo vaspitanje, strah
od kazne ili drugih posljedica i napreže se, više ili manje, da savlada zapreke
koje iskrsnu na putu akcije."
Razlozi krađa prema D. Đorđević, 1984.su:






krađe radi zadovoljenja osnovnih potreba (kradu se prehrambeni
proizvodi, odjeća, cipele i si.),
mentalno retardirana djeca i mala djeca infantilno žele doći do nečega,
ne birajući sredstva,
specijalna krađa da bi se napakostilo osobi koja se mrzi, ili u korist
osobe koju vole,
krađa u situacijama kada se pruža prilika bez naročitog interesa,
krađa zbog interesovanja za marke, slike filmskih i sportskih zvijezda,
krađa zbog doživljaja avanture ,
krađa novca i nakita radi bogaćenja, besposličarenja i lakog života stoje
ujedno i najozbiljniji vid krađe.

Uzrast i intelektualni razvoj djeteta igraju važnu ulogu pri razvoju dječijih
krađa, posebno kod izbora motiva, načina na koji se krađa sprovodi i cijelog
razmatranja djela.

Dječije pljačke
Dječja pljačka je oblik krađe sa znatnim agresivnim elementom. Pljačka kod
djece je rijetka, ali je ne treba zanemariti jer se brzo razvija, pa nije
zanemarljiva.
Posljedice pljačke su ozbiljne imovinske štete, neobuzdano uništavanje i
pustošenje tuđe imovine, a vrlo često je to i agresija prema raznim licima.
Pljačke i krađe djeca često vrše u skupinama (klape, bande, čete). Skupine
se mogu stvarati slučajno (npr. kolektivno stanuju, imaju slične interese i si.).
Kod skupina pojedinci surađuju. To su grupe veće od tri člana. Dijele se na
obiteljske i skupine određenog uzrasta.

68

Poremećaji u ponašanju

Karakteristike zajednički izvedenih krađa i pljački su: povećana smjelost,
bezobzirnost, direktan odlazak u akciju, agresivnost, povećan opseg krađe,
prisutnost asocijalnosti do antisocijalnosti cijelog poduhvata itd.
Skupine određenog uzrasta mogu se formirati bez izgrađenog sistema
vodstva i s izgrađenim sistemom vodstva.
U našoj se sredini na krađu i pljačku gleda kao na svjesnu aktivnost i grubu
povredu društvenih normi. "Dijete koje krade smatra se pokvarenim djetetom,
pa se u skladu s tim njegova okolina prema njemu tako i ponaša.
"(M.Dervišbegović, 1997).
Krađa kod djece razlikuje se od krađe odraslih i najčešće nema kriminogeni
karakter.
Pojavi krađe kod djece treba pokloniti posebnu pažnju zbog toga što se
može razviti u stalnu naviku i prerasti u kriminal i zbog toga što ona ukazuje na
postojanje nekog konfliktnog stanja.

Bježanje i izostajanje s nastave
Bježanje iz obiteljskog doma, iz dječijeg doma i iz škole smatramo jako
ozbiljnim poremećajima.
Bijeg je nedopušteno i neprikladno udaljavanje iz odgojne sredine na kraće
ili na duže vrijeme.
Z. Poldrugač, 1987 navodi da slijedeći činioci mogu utjecati na bježanje iz
škole: "nedovoljno razvijene intelektualne sposobnosti, nepostojanje radnih
navika, nepovoljna uža socijalna sredina, negativni stavovi prema školi i
nastavnicima, poremećaji u konativnoj strukturi ličnosti (npr. smanjena kontrola
nad agresivnim ponašanjem, niski prag frustracijske tolerancije, povišena
tjeskobnost i si.), poremećeni odnosi u obitelji, socijalno patološke pojave u užoj
socijalnoj sredini, nepostojanje kontrole, vrlo slaba kontrola roditelja ili
staratelja nad maloljetnikom, nepovoljne ekološke značajke teritorija na kojem
maloljetnik živi (postojanje devijantnih skupina, sociopatoloških pojava,
nepostojanje organiziranih sadržaja za provođenje slobodnog vremena, loši
stambeni uvjeti), teškoće adaptacije na novu sociokulturnu sredinu nakon
migracije itd."
Sklonost bježanju se povećava u određenim razdobljima života. Naročito je
izražena u razdoblju početka školske obaveze i u slučaju promjene škole u
petom razredu i u dobi puberteta.
Na dječija bježanja često imaju utjecaja i euforička raspololoženja,
sugestibilnost, bujna fantazija, a vrlo često imaju i posebnu narav, pa i
dispozicije za bježanje.
Bježanje može biti akcija pojedinca ili u skupinama. Mogu biti bježanja bez
dugog razvoja (nefiksirana) i bjažanja s dugim razvojem (fiksirana).
Jako je značajno spriječiti prvi bijeg, jer se kod djeteta može brzo javiti
fiksacija.
Obzirom na to stanje svijesti i odgojnu zapuštenost bježanje može
biti:

69

Poremećaji u ponašanju



pri punoj svijesti nastalo usljed odgojne zapuštenosti, usljed
dugovremenih promašaja odgoja i usljed konflikata;
bježanje pri poremećenoj svijesti koje je rezultat momentalnih reakcija
ili nesvjesnih stanja i
bježanje na osnovu poremećaja mišljenja koja se susreću kod djece sa
nižom inteligencijom, kod bolesnog mišljenja i kod opsesija.

Izostajanje s nastave provocirano je školskom sredinom. Bježanje i
izostajanje s nastave se isprepliću međusobno, pa ih je teško razlikovati.
Najčešće je povezano s krađama i seksualnim manama. Neki autori
izostajanje zbog straha kod neurotične djece nazivaju školskom fobijom.
Školska fobija nastaje kao posljedica neobjašnjivog straha od nekih situacija u
školi. Cesto je prate: povraćanje, prolivi, srčana aritmija, bol u stomaku, bol u
leđima, glavobolja itd.
M. Sultanović, 1998. kao najčešće razloge među učenicima osnovne i
srednje škole navodi:
• luta, šeta gradom,
• ostaje kod kuće,
• u okolini škole,
• boravak u kafiću,
• boravak na sportskom terenu,



boravak na automatima, bilijarima i fliperima,
boravak u kinu,
skitabez cilja."

Agresivnost
"Agresivnost je oblik ponašanja pri kojem dolazi do ugrožavanja pojedinih
lica, društva (njegove organizacije i reda), nekad i vlastite ličnosti, žive prirode i
imetka. O agresiji govorimo ako je to izolovan ili sporadički fenomen, a nikako
osobina karaktera." ( P.Vodak, A. Sulc).
Prema N.Rotu (1975), L.Pehar, 2000. može se govoriti o agresivnom motivu
"onda kad ponašanje nije prosta reakcija na sprečavanje zadovoljstva neke
potrebe ili odbrane na napad nego ponašanje koje nalazi zadovoljstvo u samom
agresivnom aktu".
Do pojave agresivnosti dovodi loš i nedovoljan odgoj i neadekvatna podrška
djeci da prevazilaze frustracije i rješavaju unutarnje konfliktne situacije.
P. Vodak, A.Sulc govore o izoliranoj agresiji kao što je agresija za odbranu
neurotične ličnosti, o pravoj agresiji koja se postupno razvija u agresivnost kao
osobinu naravi, agresivnost kao propratnu pojavu bolesnih stanja i o auto
agresiji.
O porijeklu agresivnosti razvile su se slijedeće teorije: biologističke i
kulturalističke i frustracione teorije.

70

Poremećaji u ponašanju

Visok stupanj verbalne grubosti naziva se koprolalija. Agresiju usmjerenu
protiv vlastite ličnosti nazivamo autoagresijom. Ova agresija teži za
samozaštićivanjem.

Mane i poremećaji u seksualnoj oblasti
Seksualne pojave počinju se razvijati relativno rano. Obično prolaze kroz tri
stupnja:( P.Vodak, A. Sulc):

1. Nehotična draženja vanjskih spolnih organa bez seksualnih predstava,
2. Draženja erotogenih oblasti, izvođenje punim interesovanjem, ali još uvijek
bez pravih seksualnih predstava,

3. Pojave praćene seksualnim predstavama (erotične predstave).
Kod većine djece seksualne predstave nastaju u starijem uzrastu.
"Pod seksualnim perverzijama podrazumijeva se seksualno ponašanje u
kome do zadovoljenja seksualnih potreba ne dolazi u normalnim
heteroseksualnim odnosima." (Cedomir Hajduković, 1975.).
U seksualne perverzije isti autor ubraja:
• homoseksualnost,
• egzibicionizam
• voajerizam,
• transvestitizam,
• fetišizam,
• sadizam i mazohizam,
• koprofilija, koprofagija, koprolalija,
• pedofilija,
• gerantofilija,
• bestijalnost,
• nekrofilijai
• grupne perverzije (grupni seks).
Kod djece se prema (P.Vodaku, A. Sulcu) najčešće sreću: homoseksualnost,
biseksualnost, egzibicionizam, transvestitizam, fetišizam i sodomija.
Zadržat ćemo se na seksualnim perverzijama kod djece i mladih, onim
redom kojim to čini dr. Cedomir Hajduković.
Homoseksualnost se definira kao želja za seksualnim kontaktima s
osobama istog spola. Homoseksualnost kod žena naziva se lezbijizam, a kod
osoba koje povremeno upražnjavaju seksualne odnose s oba spola
biseksualizam. U doba adolescencije kod većine mladih se javljaju povremene
homoseksualne želje koje su prolaznog karaktera.

71

Poremećaji u ponašanju

C. Hajduković, 1975.navodi Kinsejevu podjelu koja homoseksualna ponašanja
razvrstava u sedam kategorija:
• isključivi heteroseksualci,
• predominantno heteroseksualci, ali više nego slučajno
homoseksualci,




jednako hetero i homoseksualci,
predominantno homoseksualci, ali više nego slučajno
heteroseksualci,
predominantno homoseksualci, samo slučajno heteroseksualci,
isključivo homoseksualci."

Ova podjela nas upućuje na to da problem homoseksualnosti treba
procjenjivati strogo individualno, a homoseksualno ponašanje u sklopu
cjelokupnog ponašanja.
Među uzrocima nastanka homoseksualnosti navode se konstitucionalni
faktori, faktori sredine i kulturni faktori. Homoseksualnost dovodi do osjećaja
krivnje, depresivnih reakcija, a može dovesti i do samoubojstva.
U objašnjenju homoseksualnosti pojavile su se različite teorije o ulozi
konstitucionalnih faktora, teorije o utjecajima faktora sredine (naročito
obiteljskih odnosa), kulturalne teorije, a navode se psihopatološki uzroci
homoseksualnosti i kao protestno ponašanje protiv postojećih neprihvatljivih
pravila društva. Homoseksualni razvoj je otporan na terapiju. Uz
homoseksualnost nailazimo i na slab uspjeh u školi.
"Homoseksualni razvoj očituje se u naglašenom estetskom obliku
ponašanja, a feminizam u stavu i oblačenju, duševni i umjetnički interes je
sublimiran, ali karikirano i blazirano". (L.Pehar, 2004.).
Homoseksualne epizode terapijom mogu proći spontano. U slučaju
osjećanja krivnje potrebno je osobu obuhvatiti psihoterapijom zajedno s
roditeljima.
Terapija je teška kod fiksiranog homoseksualnog sindroma. Otežava je
osjećaj straha i žaljenje jer osoba koja je sklona homoseksualnosti neće moći
zasnovati obitelj. Jako je bitno i veći je uspjeh ako osoba na terapiju dolazi
samoinicijativno. Neophodno je psihoterapijom obuhvatiti sve osobe odgovorne
za nastanak homoseksualnosti.

Egzibicionizam
Ovo je oblik perverznog ponašanja kod koga muškarci doživljavaju
seksualno zadovoljenje pokazivanjem spolnog organa, a kod žena pokazivanjem
drugih dijelova tijela.
Smatra se oblikom normalnog ponašanja u adolescentnom periodu, a postaje
perverzijom kada u toku pokazivanja dođe do uzbuđenja koje završava
spontanim ili orgazmom uz pomoć masturbacije. Ovaj oblik ponašanja muškarci
prakticiraju obično javno, u prisustvu nepoznatih ženskih osoba, u parku, na

72

Poremećaji u ponašanju

ulici, u tramvaju. Nakon ovih ispada osoba osjeća krivnju jer je egzibicionizam
kombiniran s drugim poremećajima ličnosti, najčešće sa sadomazohizmom.
Učestalost je od pokazivanja od nekoliko puta dnevno do jednom ili dva
puta godišnje. Potrebe za pokazivanjem opadaju u starijim godinama.
Egzibicionizam može biti kod plašljivog mladića prolazna pojava i
predstavljati prelaz od masturbacije do homoseksualnih odnosa.
Osobe je neophodno obuhvatiti psihoterapijom, gdje je važan i utjecaj na
roditelje. Rjeđe su potrebni sedativi, ženski spolni hormoni, a nekad i kastracija.
Voajerizam
Seksualna perverzija u kojoj se orgazam doživljava promatranjem tuđeg
spolnog organa ili tuđeg seksualnog odnosa naziva se voajerizam.
Takvo gledanje ima i egzibicionistički karakter. U djetinjstvu je to nekada i
normalna pojava. Kod odraslih nekad može biti faza spolne igre ili uvod u
spolni odnos, kad se npr. gleda pornografski film ili čita pornografska literatura.
Perverzijom se smatra kada postane kompulzivna potreba promatranje tuđih
organa ili tuđih seksualnih odnosa i kada postane glavni način seksualnog
zadovoljenja. Ukoliko ovakvo ponašanje primijeti osoba koja ne želi biti
promatrana, ono postaje veoma opasno. Promatranje spolnog akta drugog para,
krišom ili otvoreno, može biti i sklonost skrivenom homoseksualizmu.
Transvestitizam
Ovo je seksualno ponašanje u kome dolazi do seksualnog zadovoljenja
oblačenjem odjeće, ili dijelova odjeće osoba suprotnog spola. Osobe sklone
transvestitizmu posjeduju neke dijelove ženske odjeće koju oblače u tajnosti, uz
pomoć masturbacije spontano doživljavaju orgazam, a mogu ga doživjeti i uz
pomoć neke mazohističke aktivnosti (samopovređivanjem i si.).
To je znak neprihvatanja vlastitog tijela gdje osoba pokušava da se izravna
sa suprotnim spolom i u odijevanju, držanju, socijalnom statusu ili u želji za
anatomskom promjenom spola. Nalazi se već u djetinjstvu (igre, oblačenje, kosa
isl.).
Javlja se unutarnje nezadovoljstvo vlastitim spolom. Ukoliko postoji samo
želja roditelja za suprotnim spolom djeteta nema opasnosti od transvestitizma,
ali se mogu pojaviti drugi problemi.
Fetišizam
Fetišizam se smatra muškim oblikom perverznog seksualnog ponašanja, a
ogleda se u doživljavanju orgazma promatranjem ili posjedovanjem predmeta
koji pripadaju ženskom spolu kao npr. cipela, čarapa, haljine ili kosa.
Do orgazma dolazi za vrijeme kontakta s fetišom, spontano ili uz pomoć
masturbacije.

73

Poremećaji u ponašanju

Kod žena se fetišizam manifestira kao kleptomanija, odnosno kao
doživljavanje seksualnog zadovoljstva tokom i poslije krađe nekih predmeta,
najčešće u samoposlugama i si.
Određen stupanj fetišizma postoji i pri normalnoj ljubavi naročito kod
ranijih romantičarskih ljubavi, a i danas ako je ljubav nedostižna ili se mora
odložiti ispunjenje seksualnog čina.
Preduvjet fetišizmu je smanjenje težnje ili zanimanja za normalno seksualno
zadovoljenje. Fetišst se vezuje za partnerove simbole, a odriče se partnera.
Fetišisti su po pravilu heteroseksualci. Skloni su depresiji, povučeni su i
inertni, a većinom normalno inteligentni. Fetišizam može biti udružen sa drugim
seksualnim perverzijama.
Tragovi fetišizma nalaze se u djetinjstvu kad majka ne zna pokazati toplinu,
pa lutke ili životinje služe djetetu kao zamjena za majku, a kod normalne djece
može biti vezano za simboličke krađe.
Tokom psihoterapije važno je usmjeriti pažnju na razvojni put fetišista u
djetinjstvu.
Sadizam
Pod sadizmom se smatra seksualno izluđivanje ili zadovoljavanje
nanošenjem bola seksualnom partneru. Spolni akt je popraćen istovremeno
fizičkim ili psihičkim mučenjem partnera.
Fizičko mučenje ogleda se u stiskanju, bolnom štipanju, udaranju, batinanju,
šibanju, gušenju i si.
Psihički sadizam se očituje na "emocionalnom planu seksualnog partnera
suprotnog spola, što izaziva neku vrstu psihičkog stresa". (L.Pehar, 2004).
Ekstremni sadistički postupci nao npe.gruba silovanja vrlo često završe
ubojstvima. Ponekad se događa da sadist ubije žrtvu, a u toku masakriranja
doživi spontano orgazam, ponekad masturbiranjem, a nekad sa lesom žrtve. Ove
ekstremne sadističke postupke najčešće vrše osobe oboljelog mozga (temporalna
epilepsija i si.).

Mazohizam
Sadizam i mazohizam se obično manifestiraju zajedno kao sadomazohizam,
ali kod pojedinih osoba je izraženiji jedan ili drugi oblik. Cesto se nazivaju i
algolagnija. Mazohizam je suprotan sadizmu u tom smislu što osoba koju njen
seksualni partner muči fizički ili psihički, uživa.
Sadizam je češći kod muškaraca, a mazohizam kod žena. Šibanje vlastitog
tijela bila je česta pojava ranije kod isposnika, svećenika i uopće vjerskih
fanatika.

Koprofilija, koprofagija i koprolalija

74

Žrtve su najčešće krupnije domaće životinje. Ukoliko je ispoljavaju normalno inteligentne osobe.Poremećaji u ponašanju Ovi poremećaji obično prate ostale perverzije. u srednjim godinama naglo prestaje. Nekrofilija podrazumijeva seksualne odnose s leševima izvađenim iz grobova ili s leševima prije nego su sahranjeni. psihotične i intelektualno zaostale. Najčešće je ispoljavaju izolirane osobe. a koprolalija kompulzivna perverzna potreba izgovaranja opscenih i vulgarnih riječi. one mogu bolovati od neke organske bolesti (intoksikacije).u planinskim zabačenim predjelima. mazohist da se po njemu urinira ili voajer da gleda obavljanje nužde i si. analnim seksualnim odnosom. 75 . Ukoliko se radi o pedofiliji s adolescentima postoji mogućnost namjernog zavođenja pedofila od strane mladića ili djevojke. Tako npr. sadist može poželjeti da urinira na partneru prije seksualnog odnosa. Pedofilija Pedofilija je perverzna seksualna sklonost muškarca prema djeci ili prema seksualno nezrelim osobama. masturbiranjem u prisustvu djece.). Seksulano zadovoljstvo u kontaktu s djecom može biti heteroseksualno i homoseksualno. koža i si. Bestijalnost To je perverzija gdje osoba doživljava seksualno zadovoljenje u odnosu sa životinjama. Poremećaj se prvi put manifestira u adolescenciji. Perverzi ove vrste se najčešće zapošljavaju u mrtvačnicama. Zadovoljenje se postiže maženjem ili dodirivanjem djece po spolnim organima. Gerantofilija Ovo je rijetka seksualna nastranost gdje mlada osoba kompulzivno želi seksualne odnose sa starijim partnerima. egzibicionističkim ili sadističkim postupcima. Ova seksualna devijacija sastoji se u postizanju seksualnog zadovoljstva pri spolnom aktu s ljudskim lesom. Koprofilija je perverzni seksualni interes za izlučivanje fecesa. Nekrofilija Nekrofilija kao seksualna perverzija karakteristična je za patološke ličnosti. Tokom pedološkog postupka može doći do povrjeđivanja djece i do zločina s ciljem prikrivanja nasilja. a seksualni interes za žene pokazuju samo ako je žena u vrijeme koitusa mirna (kao leš). a ne promatranjem seksualnog ponašanja životinja ili fetišiziranjem životinjskih dijelova tijela (krzno. koprofagija je perverzna želja za jedenjem fecesa. npe. shizoidne.

Ako se pojave kasnije ukazuju na pojavu neurotičkog ili nekog drugog težeg duševnog oboljenja. brata i sestre. ali javno. Nastale su prije svih drugih zabrana i odigrale su značajnu ulogu u formiranju naše civilizacije. što se pripisuje njihovim pasivnim ovisnim strukturama ličnosti. alkoholizam. ostali je prihvate pod dejstvom alkohola. očekujući prijatnu promjenu i uzbuđenje. narkomanija ili da su očevi sociopatske ličnosti. tumori i slično. majke i sina. Uzroci perverznog seksualnog ponašanja često su neprijatni doživljaji iz djetinjstva. kao npr . Seksualni odnosi između majke i sina su izuzetno rijetki. Incestni odnosi između braće i sestara u ranom adolescentnom periodu obično se manifestiraju kroz igru i nisu tada patološki znaci rodoskrvnavljenja. SEKSUALNI POREMEĆAJI S POSEBNIM SOCIJALNIM I PRAVNIM POSLJEDICAMA Incest (rodoskrnavljenje) Odnosi se na koitus između bliskih srodnika s kojima je zbog srodstva zabranjen brak. a razlog može biti oboljenje. Kad majke doznaju ovu istinu. arterioskleroza. Silovanje 76 . Grupni seks u bračnom trouglu. pa se nakon ovog odnosa osjećaju razočarani i postiđeni. a često ga ispoljavaju duševno bolesne osobe i osobe koje boluju od organskih oboljenja mozga kao što su: epilepsija. uzbuđuju javnost. može imati posljedice i biti uzrok poremećaja u ponašanju kod djece iz takvog braka.Poremećaji u ponašanju Grupne perverzije (grupni seks) U seksualnim odnosima ove vrste istovremeno sudjeluje tri ili više osoba. Postoje kulturalne zabrane svih društvenih zajednica incestnog ponašanja.između oca i kćerke. obično mirno prihvataju situaciju. Incest se dešava najčešće sa najstarijom kćerkom od strane oca. Grupne seksualne aktivnosti se ponekad prakticiraju i kao grupne orgije u toku kojih više muškaraca napastvuju jednu ženu. Iz obitelji koje se ponašaju incestuozno neophodno je što prije izdvojiti djecu i smjestiti ih u neki povoljniji ambijent. ili ih više promatra seksualni odnos heteroseksualnog ili homoseksualnog para. pa ih treba kažnjavati. Osobe koje nisu sklone seksualnim perverzijama ne dozive očekivana uzbuđenja. Ove se aktivnosti izvode pod dejstvom alkohola. Obično ideju ponudi neki perverzni član.

77 . Nudizam Nudizam je pojava koja se može javiti u širokoj socijalnoj zajednici (nudističke kolonije i plaže) i u užoj socijalnoj zajednici (obitelji). Pristalice nudizma tvrde da razgolićavanje u obitelji djeci pruža mogućnost jasnijeg seksualnog razgraničavanja. na isti način na koji suvremena društva vode računa o novim normama ponašanja. a koji je izvršen protiv volje ženske osobe. jer su te žene većinom frigidne). U suvremenom svijetu prostitucija je zabranjena u većini zemalja. Psihoanalitičari smatraju da razgolićavanje u obitelji može imati teške psihološke posljedice po psihički razvoj djece. Seksualni život svodi se na robno-novčani odnos (prodaja vlastitog tijela). Prostitucija se smatra zanatom osoba ženskog spola. studentkinje ili domaćice. Ona može biti duže vrijeme poremećena u svim. Nudizam se u obitelji tumači kontraverzno. Do silovanja dolazi obično pod dejstvom alkohola. pa svoje psihološke nedostatke nastoje privremeno kompenzirati siledžijskim ponašanjem. Posljedice silovanja po ženske osobe su velike. Prema shvaćanju nudista "vraćanje prirodi" pruža veću emotivnu sigurnost i prihvaćanje realnijih stavova prema seksu i seksualnom ponašanju. ali je u novije vrijeme sve više i osoba muškog spola koji se bave prostitucijom. Silovanje samo po sebi ne mora biti znak sadizma.na "službu" za pružanje seksualnih zadovoljstava drugima. Kazne prema ovim osobama moraju biti proporcionalne težini krivičnog djela i društvenoj odgovornosti. tj. stoje po psihički razvoj djece opasnije od realnog upoznavanja. Prostitucijom se bave razne vrste žena: zaposlene žene. Sakrivanje pojedinih dijelova tijela pred djecom prema njihovom shvatanju može dovesti do stavaranja nejasnih fantazama. ponekad može biti incestuozni akt. pa i u poslovnim odnosima s muškarcima. zbog jake afektivne nadraženosti ili obijesti. između njenih članova. eventualnim seksualnim uživanjima (rijetko. socijalno izoliranije i intelektulano slabije osobe. razvedene.Poremećaji u ponašanju Silovanje se definira pravno kao seksualni odnos između muškarca i žene koji nisu u braku. Razlozi za bavljenje prostitucijom najčešće su: potreba za novcem. Silovanje obično vrše psihološki manje vrijedne. U nudističkim kolonijama vodi se računa o ponašanju. Prostitucija Po svojoj manifestaciji prostitucija kao socijalna pojava predstavlja jedan vid seksualne izopačenosti. uz prijetnju silom ili uz primjenu sile. Dolaze u konflikt sa zakonom i svrstavaju se u grupu sociopatoloških ličnosti što otežava njihov položaj u društvu.

a kod nekih je prisutna i želja za samoubojstvom. prenaseljenost.Poremećaji u ponašanju neurotičnom potrebom za samokažnjavanjem i bavljenje prostiticijom u vidu zanata za žene koje nemaju stalna zanimanja i izvore prihoda.među uzroke prostitucije ubraja: "nezaposlenost. Razlozi su. Česta je pojava i trgovina bijelim robljem. Zbog toga se više radi o instrumentalizaciji seksa nego o klasičnoj prostituciji. privlačne djevojke-dobivaju mnogo novca od svojih klijenata. treća skupina djevojaka daje tijelo za stan i za napredovanje u karijeri i si. sklone samosažaljenju. Muškarce zanimaju prostitutke jer nemaju prema njima ženidbenih obaveza. Među prostitutkama je veliki broj osoba niskih intelektualnih sposobnosti koje nisu svjesne posljedica bavljenja ovim zanatom. kriminaliteta i si. druga skupina nije tako zgodna i ne dobija toliko novaca od svojih klijenata 3. 2. autodestrukciji. egzibicionizam nepotpune obitelji i obitelj u kojoj ima alkoholizma. kriminal ili alkoholizam. uvučenost u trgovinu ljudima. Prodaju se za sitan novac potreban za preživljavanje. Od iste organizacije preduzete su brojne aktivnosti u njenom saniranju. Prostitucija je pored usluge za novac vid socijalne patologije uzrokovan društvenim okolnostima. prva skupina zgodne. Istraživanja IPTF-a (međunarodne policije) u Sarajevu. Psiholozi prostituciju ubrajaju u vid devijantnog ponašanja. Postoji nekoliko skupina prostitutki: 1. lakom zaradom i zabavom. želju za lagodnim načinom života. Na problem prostitucije u Bosni i Hercegovini ukazuje i Američka ambasada u Sarajevu iznoseći stav svoje vlade da bi se u Bosni i Hercegovini mogle uvesti sankcije ukoliko ne predlože konkretne korake u suzbijanju prostitucije. Oni s fizičkim i drugim nedostacima nemaju probleme u komunikaciji s prostitutkama. U Bosni i Hercegovini sve češća je maloljetnička prostitucija. U Bosni i Hercegovini vlada kod mladih vrijednosna orijentacija "uzmi što ti život pruža". posebno Stop-tima pokazuju učestalost prostitucije na našim prostorima.". 78 . Djevojke koje se bave prostitucijom su tužne. Posljedice prostitucije mogu biti socijalno žigosanje. a onda im se da stan i hrana. gdje se mladim djevojkama nudi dobra zarada. Posebno je naglašen problem širenja zaraznih bolesti. pored posljedica rata. Veliki broj je i nimfomanki koje traže više muškaraca pa svoj seksualni nagon zadovoljavaju i unovčavaju u isto vrijeme. zloupotreba autoriteta u školi i poremećaj sustava vrijednosti. Jedan broj maloljetnika na ovaj način zadovoljava potrebu za ljubavlju. Sve češće razlog su i pornografski materijali sa TV i interneta Prostitucija ostavlja trag na psihološkom planu. U Bosni i Hercegovini sve je češća muška prostitucija. i bivaju natjerane na prostituciju. 2004. teške materijelne prilike. Dr.Lidija Pehar. mlade. zapostavljenost djece u kući.

incest i dječija prostitucija. voajerizam. pa ju je teško kontrolirati. Cesto se prostitucija odvija u kućama i stanovima. 79 . a zanemaruje se osjećajna strana tih odnosa.33 ) " Spolno zlostavljanje obuhvaća širok spektar aktivnosti od zajedničkog gledanja pornografskih časopisa i filmova. Opisuju ili prikazuju seksualne teme kao npr. stereotipna. u cilju seksualnog zadovoljavanja i uživanja odrasle osobe. silovanje. bilo čak 36 nuklearnih obitelji. Svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak doživi neki oblik spolnog zlostavljanja do 18 godina. Zlostavljači ne koriste uvijek silu. seksualni odnosi sa životinjama. Za inteligentne osobe ona je nesadržajna. Najmanji postotak u uzorku zauzimale su multigeneracijske obitelji. Seksualno zlostavljanje najčešće počinje u dobi od 4-8 godina. masturbacije te oralnog. Prostitutke su sve češće maloljetnice od 15-16 godina. Pornografski sadržaji (crteži ili natpisi) standardni su i stereotipni. Pornografija Pornografijom se smatra svako pisanje ili slikanje kome je glavni cilj izazivanje kod čitalaca ili promatrača seksualnog uzbuđenja. grupni seks i dr. analnog i genitalnog snošaja. dodirivanja. a to obuhvata opscene telefonske razgovore. dakle djelovanje kao neka vrsta psihološkog sredstva za iskazivanje seksualnog uzbuđenja. pokušaj da se obavi seksualni odnos. Tuzli i drugim gradovima. sadržaj i. i obitelji s jednim roditeljem. Akcent se stavlja na fizičku stranu seksualnog akta. Odrasla osoba koristi dijete za zadovoljavanje svojih seksualnih potreba ". Pornografija se smatra psihološki perverzijom najbližom voajerstvu.Poremećaji u ponašanju U posljednje vrijeme prostitucija se širi u Sarajevu. 1986. hiperseksualnost. pokazivanje pokrivenih dijelova tijela. pa i u manjim mjestima u Bosni i Hercegovini. seksualno nasilje. dosadna i zamorna. do promatranja odraslih pri masturbiranju ili spolno obojene igre. Psihološka istraživanja pokazuju da je pornografija direktno povezana s porastom seksualnog kriminala ili antisocijalnog ponašanja. uključujući obitelji s očuhom ili maćehom. 2001. prijetnje i potkupljivanje. Seksualno zlostavljanje Finkelhor. str. Istraživanja su pokazala daje od obitelji gdje se javio neki od oblika ovakvog nasilja. nego nagovaranje.: defloracija. dok su ostale bile različitih položaja. a nerijetko i djevojčice sa smetnjama u mentalnom razvoju. ( prema Killen. Pornografski sadržaji ne bi smjeli vrijeđati postojeće vrijednosti društva i proizvoditi agresiju ili čak kriminalne poduhvate pojedinca ili grupa protiv interesa postojećih moralnih i etičkih vrijednosti društva. Po UNICEF-u seksualno zlostavljanje djece predstavlja bilo koji vid eksploatacije djeteta mlađeg od 16 godina. incestuozni seksualni odnosi.

2001. bezobzirne i patološke ciljeve oni obično ne ostvaruju silom nego na naprijed navedeni način. Bonnie Miller posljedice zlostavljanja djece svrstava u četiri kategorije i to: 80 . pojava vaši. zastrašivanjem i ucjenama obavezuju na šutnju i čuvanje tajne.223 ). Prema Bonni Miler. Ć. M.pokazatelj i seksualnog zlostavljanja djece su: • pocijepano. permanentan nedostatak nadzora. rođaci. krađi hrane. odgajatelji. isflekano donje rublje ili krvav donji veš.Hatibović. stalna glad. prosjačenju. staratelji. " Tako nam je neka mlada žena pripovijedala kako je od njene desete godine pa sve do kraja osnovnog školovanja otac redovito s njom ponavljao školsko gradivo i nadzirao njeno učenje. Pri tome ih prijetnjom. Dok je djevojčica odgovarala na njegova pitanja ili mu govorila nešto što je trebala naučiti napamet. spavanju na nastavi. poteškoće pri hodanju ili sjedenju u školi. neispunjavanju školskih obaveza. • sklonost maštanju. Indikativno ponašanje ogleda se u: stalnom umoru ili bolesti. Košiček. napuhanog trbuha.Šehović. • iznenadno slabljenje uspjeha i • dijete ne želi sudjelovati u određenim fizičkim aktivnostima".Poremećaji u ponašanju Kada je riječ o seksualnom zlostavljanju. • povučenost. čestom izostajanju s nastave. • bolovi ili svrab u predjelu genitalija. nezadovoljavanje potrebe za odlazak ljekaru. 1986. higijenska zapuštenost. Seksualno zlostavljenje prepoznat ćemo najčešće po slijedećim indikatorima: Fizički indikatori : napuštenost. Pri tome je stavljao sebi na krilo ili sjeo tik do nje. Svoje gnusne. Dijete ponekad prilazi drugim osobama na način kako njemu prilazi nasilnik. (RTornić. 2005. laži da mu roditelji ili staratelji nisu kod kuće. Pored toga. omršavljenost. neadekvatna odjeća. profesori. str. djeca se osjećaju krivom i odgovornom za to što im se događa. • neuobičajno seksualno ponašanje ili znanje. pojavi samodestruktivnosti i napuštanju škole.). Dijete koje je zlostavljeno ne povjerava nikome svoju tajnu jer misli da mu nitko neće vjerovati. najčešći počinitelji su djeci poznate i bliske i drage osobe. nastavnici. roditelji. • loš odnos s vršnjacima. ( M. Događalo se da je otac pri tome ejakulirao ". Navest ćemo jedan od primjera seksualnog zlostavljanja djece od roditelja. Kod mlađe djece ova iskustva se mogu prepoznati u karakterističnim motivima likovnog izraza i kroz seksualno obojeni način ponašanja. otac je zavlačio ruku među njena bedra i milovao joj spolovilo. Zastrašujući i zbunjujući aspekti spolnog zlostavljanja su tajnovitost i saučesništvo. Tokom seksualnog zlostavljanja dijete može biti aktivno ili pasivno. Ukoliko pokušamo s njima razgovarati ona će poricati takva iskustva. Ponekad je njezinu stavljao sebi u hlače i zahtijevao od kćerke da mu miluje spolni organ.

asocijalno ponašanje. Ne uspijevaju u školi i često odsustvuju s nastave. • ponašanje s naznakama seksualnosti i • agresivno ponašanje koje doseže do nasilja i kriminala. U fizičke posljedice ubraja : • modrice. Cesto su neraspoloženi i izgledaju nesretniji od druge djece. indiferentni. 4. 81 . Odvajaju se od druge djece kad god to mogu. kao i delinkventno ponašanje. U kognitivne posljedice ubraja : • smanjenu pažnju. anksioznost. kognitivne i posljedice u ponašanju. • organske poremećaje mozga. poremećaji post-traumatskog stresa ). Kao posljedice u ponašanju Miller navodi : • povučenost. • Neke karakteristike djece s poremećajima u ponašanju su: Teško se motiviraju za rad i potrebno ih je stalno podsticati da bi završili započeti posao. 2. veća je vjerovatnoća da će se otkloniti kod djece i mladih. • naglost. oštećenja mozga i • smrt. 1. što se ne ubraja u neurotične ili psihotične poremećaje. R e z i m e : • Poremećaji ponašanja predstavljaju sve oblike ponašanja kod djece i mladeži koji odstupaju od društveno prihvaćenih normi ponašanja. nezainteresirani. lomove. ogrebotine. lijeni. Ispoljavaju nervozne reakcije. 3. Ukoliko se poremećaji u ponašanju na vrijeme uoče i registriraju. • teškoće u odnosu s vršnjacima. • trajni poremećaji. • seksualne povrede.Poremećaji u ponašanju • • • • fizičke. spolne bolesti. trudnoću. • psihijatrijski poremećaji ( depresija. Ljubomorni su i pretjerano takmičarski raspoloženi. Cesto su nepažljivi. U psihološke posljedice ubraja : • nedostatak samopouzdanja. psihološke. Podrazumijevaju agresivno i destruktivno ponašanje. probleme u učenju.

bestijalnost i nekrofilija. mazohizam. Negativizam. gerantofilija. egzibicionizam. Silovanje. pedofilija. Dječija nedisciplina. 6. sadizam. koprolalija. Neki autori navode da specifičnosti koje zadese ličnost djeteta ozbiljnije u osjećajnoj. fetišizam. transvestitizam. promatranje odraslih pri masturbiranju. masturbaciju. Nudizam. Akolektivnost. koprofagija. Naročito je značajna odgojna uloga obitelji u ranoj dobi. voajerizam. voljnoj. Bježanje i izostajanje s nastave. • U seksualne poremećaje s posebnim socijalnim i pravnim posljedicama ubrajaju se: Incest (rodoskrnavljenje). 3. • Seksualno zlostavljanje obuhvaća: zajedničko gledanje pornografskih filmova i časopisa. Zadaci za dopunski rad i istraživanje: 1. dodirivanja. moralnoj i intelektualnoj sferi često dovode do asocijalnih motivacija. analni i genitalni snošaj. Laž.Poremećaji u ponašanju • Uzroci poremećaja u ponašanju su biološki i odgojni faktori. 4. • Vidovi poremećaja u ponašanju su: Loši običaji i loše navike. 7. 8. Navedite neke definicije poremećaja u ponašanju! Imenujte neke karakteristike djece s poremećajima u ponašanju! Posjetite obližnju školu i upoznajte ponašanje jednog učenika koji ispoljava poremećaje u ponašanju! Predstavite slučaj tog učenika uz korištenje metode studije slučaja! Obj asnite uzroke nastanka poremećaj a u ponašanj u! Objasnite loše navike i loše običaje kao manu ponašanja! Navedite neke vidove loših navika i loših običaja! Obrazložite dječiji otpor ! Objasnite pojam negativizma! Navedite najčešće pojavne oblike dječije nediscipline! Obj asnite poj am akolektivnosti i dereističkog mišlj enj a! 82 . Dječije krađe i pljačke. Prostitucija i Pornografija. 10. 9. 2. 5. oralni. U ovom slučaju odrasla osoba koristi dijete za zadovoljavanje svojih seksualnih potreba. koprofilija. spolno obojene igre. Mane i poremećaji u seksualnoj oblasti : homoseksualnost. Dječiji otpor.

24. 15. 16. 18. 25. 21. 14. 19. 22.Poremećaji u ponašanju 11. Koje su najčešće vrste i razlozi za dječije laži! Obrazložite razlike između krađe i pljačke! Navedite najčešće uzroke bježanja s nastave i iz škole! Nabrojte i obrazložite mane i poremećaje u seksualnoj oblasti! Obj asnite poj am incest! Navedite primjere silovanja o kojima ste se upoznali putem medija! Staje mazohizam? Koje su posljedice dječije prostitucije? Navedite naj češće uzroke dj ečij e prostitucije! Obj asnite poj am pornografij e! Staje seksualno zlostavljanje i koje sve aktivnosti obuhvaća? Koji su indikatori seksualnog zlostavljanja! Navedite neke posljedice seksualnog zlostavljanja! Provedite mini istraživanje među učenicima osnovne škole i ispitajte koje poremećaje u ponašanju najčešće ispoljavaju! Ispitajte učenike srednje škole o prisustvu seksualnih poremećaja među njima! Provedite ispitivanje među mladima u srednjoj školi i na fakultetu o prisustvu seksualnog zlostavljanja među njima! 83 . 26. 13. 20. 12. 17. 23.

Poglavlje 3 Delinkventno ponašanje .

kao propratne pojave ubrzanog industrijskog i privrednog razvitka uopće. Migracije s sela u grad praćene su povećanjem nestabilnosti obitelji. industrijalizacija je tijesno povezana s procesom urbanizacije s stvaranjem većih koncentracija stanovništva u gradovima i većim naseljima. iščezavanjem tradicionalnih oblika kontrole i javljanjem novih oblika. Osnovni problem je u adaptaciji novog urbaniziranog stanovništva na nove uvjete života. Delinkvencija je ono što obuhvata široku skalu različitih oblika ponašanja. negativni utjecaji sredstava masovne komunikacije. b. kao i da se nalazi u stalnom porastu 85 . Statistički podaci mnogih zemalja pokazuju da je kriminalitet gradske omladine neuporedivo veći od kriminaliteta seoske omladine. Iz raznih izvještaja se vidi da se kriminalitet omladine nalazi u porastu na onim područjima koja iz procesa industrijalizacije i urbanizacije izrastaju u moderno i složeno gradsko društvo.1975 ih dijeli na egzogene faktore: industrijalizacija i urbanizacija. dezorganizirana i deficijentna obitelj. počev od kriminala. Obitelj gubi svoj tradicionalni utjecaj na djecu i omladinu što izaziva probleme ličnosti. navodi slijedeću definiciju delinkvencije: "Delinkvencija je pogrešno ponašanje koje navodi dijete ili adolescente u konflikte s javnim redom i zakonima. tijesno je povezano i pitanje odnosa između lokalnih okolnosti i učestalosti kriminaliteta omladine. materijalni uvjeti (siromaštvo i bogatstvo). u sferi njenih mentalnih i emocionalnih svojstava. EGZOGENI FAKTORI a. dezorganizacija devijacija i promjena u svojstvima same ličnosti. usklađivanja i dovodi do neugodnih posljedica. krađe i seksualnih delikata. pa do krađe u školi i činjenja nereda pod dejstvom.Delinkventno ponašanje POJAM DELINKVENTNOG PONAŠANJA Č. negativni utjecaji susjedstva i ulice. neuspjesi i nedostaci u obrazovanju i odgoju. adaptacije. ili bez alkohola i droga u porodici ili društvu". Ekološka sredina S pitanjem društvene pokretljivosti. 1975. Utjecaj industrijalizacije i urbanizacije Istraživanja pokazuju da u nizu zemalja uporedo s industrijalizacijom i urbanizacijom raste i trend delinkvencije u dužem vremenskom periodu. Milutinović. koja se vrši s puno teškoća. PREOVLAĐUJUĆI DELINKVENCIJE FAKORI MALOLJETNIČKE Faktori koji djeluju na javljanje malolj etničke delinkvencije su brojni. I. ličnih problema.Hajduković. alkoholizam. Neki autori. kulturni i drugi sukobi) i utjecaj ličnih faktora.

D. Utjecaj materijalnih uvjeta . Neke obitelji nisu u stanju vršiti kontrolu ponašanja među djecom. ako su prezaposleni. u blizini industrijskih i trgovačkih sredina. Utjecaj obiteljskag faktora Obitelj igra prvorazrednu ulogu u pogledu odgoja. Među obrazovnim školskim faktorima koji doprinose pojavi maloljetničke delinkvencije prema Milutinović. Mc. gdje jedan roditelj nije živ. nepravilni međulični i međugrupni odnosi unutar školske omladine. Takve obitelji povezane su s kriminalnom aktivnošću i s pojavom malolj etničke delinkvencije. 1971. psihologa i psihijatra za obavljanje nužnih konsultacija. Normalna obitelj predstavlja značajan faktor. razvijanja kulturnih. c. avanturizmi i slične pojave socijalne obiteljske patologije. "Problematične grupe" 86 . S. (Milutinovic. 1971). Isto tako su pokazala da su neimaština. javljaju se devijacije u ponašanju omladinaca koji dolaze pod udar tih negativnih utjecaja. a posebno delinkventnom . Kay su konstatirali da je malolj etnička delinkvencija neravnomjerno raspoređena i da je najbrojnija u siromašnim četvrtima. da opada ukoliko se ide od centra ka periferiji. radnih i. To je posebno u obiteljima: rastavljenih brakova. napuštanja. obiteljske svađe i neslaganje. do izopačenih pogleda. prepustili djecu samu sebi i si. nedostatak profesionalnih savjetovatišta. "U jednom istraživanju maloljetničke delinkvencije u Cikagu." (Milutinovic. alkoholizam. Utjecaj škole i obrazovanja Škola često može biti uzrok pojave delinkventnog ponašanja. nedostatak školskih zdravstvenih i drugih specijaiizovanih službi za tzv. 1971). formiranja i uvođenja u život mladog čovjeka. izuzetnu omladinu "itd. moralnog uzdizanja. Ta "porodična emancipacija" dovodi do pojave novog autoriteta. e. Nažalost bijedu i siromaštvo možemo naći i u ekonomski najrazvijenijim zemljama. težnji i asocijacija. godine Cl. drugih svojstava. Rouceku).Delinkventno ponašanje posljednjih decenija u odnosu na kriminalitet seoske omladine. 1942. favorizovanje djece iz gornjih klasa i slojeva. ističu se:" nedostatak adekvatno osposobljenih nastavnika u elementarnom nivou. osiromašenje i bijeda utječu na pojavu delinkvencije. pridržavanje zastarjelih shvatanja u nastavi. Shaw i H. d. Neke obitelji mogu vršiti i negativne utjecaje i to gdje su: teški materijalni uvjeti. i neprilagođenost meođusobno povezani. godine (a prema J. što može da navede na put devijantnog i posebnog delinkventnog ponašanja. blizu grada. Usljed neostvarenja ciljeva odgoja. konformizam u odnosu na preživjele standarde koji se suprotstavljaju uvođenju novih ideja u vaspitanje. ponašanju. bolest. Suvremeno veoma dinamično doba karakterizira proces sve bržeg oslobađanja mladih ispod utjecaja roditelja i tradicionalnih normi i standarda ponašanja. prostitucija. do konflikata u sistemu vrijednosti.siromaštvo i bogatstvo Istraživanja su pokazala da teške materijalne prilike. do pojave raznih ambivalentnosti i drugih psihičkih promjena u životu takvih adolescenata. razvijanje standarda vrijednosti na osnovu borbe za novac i privilegije. sprječavanja omladine da se oda devijacijama. bijeda.

Sličan utjecaj može imati i kinematografija. kulturna zaostalost i konflikti. ali i u drugim zemljama. kršenje zakonitosti. štampe. Posebno su značajni u javljanju huliganskog i siledžijskog ponašanja. što pokreće u čovjeku niske pobude. Kod delinkvenata se mnogo češće nego kod nedelinkvenata sreću psihopatske crte: 87 . Kanadi. Naročito ie izražen porast delinkvencije u imućnijim slojevima u SAD. "1. godine. a prema Žarku Jašoviću. Negativni utjecaj ulice (susjedstva) Negativni utjecaj ulice na pojavu delinkventnog ponašnja mladih manifestira se preko raznih pojedinaca i grupa koji su se već odali delinkventnom ponašanju. Delinkventi pokazuju nešto niži nivo inteligencije od nedelinkvenata. Švedskoj. II. i 15. filma. Utjecaj literature. organizirane grupe delinkvenata i siledžija. pornografije i si. 1971. Utjecaj ostalih sociogenih faktora Na pojavu maloljetničke delinkvencije mogu utjecati i razni drugi faktori kao što su: politički stavovi i motivi. filmovi i filmske predstave. i. a koje je pokazalo jedno istraživanje Milica Petrović. 2. T. g. TV Kada se gavori o odnosu sredstava masovne komunikacije i kriminaliteta misli se na utjecaj avanturističke literature. Također se zapaža porast upotrebe droge u redovima omladine s delinkventnim ponašanjem. Njemačkoj i Engleskoj. radija. Utjecaj alkoholizma i opojnih droga Alkoholizam se povezuje s kriminalitetom i on spada u red neospornih krninogenih činilaca. Indiji idr. Skandinavskim zemljama. Engleskoj. U zadnje vrijeme povećava se malolj etnička delinkvencija i u razvijenim i bogatim zemljama i obiteljima. kriminalnih romana. Francuskoj. M. a s njim i broj krivičnih djela u nizu zemalja: u SAD. stambena kriza. Alkoholizam je u porastu. To su prafesionaloi prestupnici. f. Do sličnih saznanja došli su i drugi autori. veći porast djevojčica uživalaca droga između 14. godine. U Švedskoj je npr.Delinkventno ponašanje žive u zaostalim četvrtima u kojima vlada bijeda i siromaštvo. utjecaj zaostalih shvatanja i običaja i poslijeratni period i dr. h. Thrasher ističe da pripadnici omladinskih gangova koje je on proučavao crpu iz stripova određene ideje za razna djela vandalizma i da je riječ je o licima koja su već ranije činila krivična djela. recidivisti. slaba organizacija slobodnog vremena. UTJECAJ LIČNIH FAKTORA Ovdje ćemo iznijeti utjecaj ličnih faktora u užem smislu koji proizilaze iz osobina ličnosti.

(odgojno zapušteno dijete). kontinuiteta" 10. Delinkventi ispoljavaju vrlo naglašenu potrebu za zabavom. dijeli na: • • • • Nasljedne faktore (struktura nervnog sustava. Školska sredina (prethodno znanje. erotizacija. Delinkventi se odlikuju nižim stepenom pozitivnih stavova prema sredini u kojoj žive. one u kojima caruju poroci). odnos nastavnika prema učeniku. tjelesna konstrukcija. Sve faktore maloljetničke delinkvencije L. 88 . d. kolika je kazna i kakva kontrola. 9. (uskraćena ljubav i pažnja itd. organizacija nastave. nesposobnost prihvatanja drugih ličnosti. Utjecaj okoline (s kim se druži. odsutnost pažnje i ljubavi prema djeci. počev od roditelja do društvenih institucija. odnosi između učenika. neurotična ljubav. prema društvenim institucijama uopšte". žlijezde s unutarnjim lučenjem). 3. životu. Delinkventi imaju više negativnih i ambivalentnih stavova prema radu. Delinkventima nedostaju motivi koji traže disciplinu. prema školi.Pehar. egocentričnost. Naglašena je potreba za igrom i želja za isticanjem. Utjecaj obitelji (razorene obitelji. i dr. prokomjerne seksualne želje. 7. kako rješava probleme u životu). 2004. zabavama. seksualnim zadovoljstvima. 12. teror reklame. Delinkventi su pretežno ekstravertirane ličnosti. b. samo se realizacija obično zamišlja s manje napora. emocionalna labilnost i nizak nivo tolerancije prema raznim vrstama teškoća. kakvi su utjecaji.). Ispoljavaju iste potrbe kao i nedelinkventi. 8. Nema diferencijacije svakodnevnih potreba. Delinkventi imaju i više negativnih i ambivalentnih stavova prema porodici u cjelini. načini kažnjavanja. Delinkventi su agresivnije ličnosti nego nedelinkventi. 6. kako dijete ili mlad čovjek uspijeva u školi. kontinuirani napor. 4. nedostatak osjećeanja odgovornosti. samoprecjenjivanje i kompenzatomi oblik osjećanja inferiornosti. discipline. 5. 11. Nema razlike između delinkvenata i nedelinkvenata u pogledu "osjećaja nervoznosti" . Pretežni motiv su im želje za putovanjima. količina inteligencije. 13. c.Delinkventno ponašanje a. želja od dalekosežnih ideja. novcem.

čini bitnu determinantu delinkventnog ponašanja.).Tomić.H. "Novija istraživanja pokazuju da je inteligencija samo jedan od mnogih uzroka koji pridonose ili omogućavaju manifestiranje delinkventnog ponašanja". posebno instinkta i seksualnog nagona i što zapostavlja utjecaj društvenih faktora u nastanku delinkvencije. teorija frustracije i teorija uvjetovanja. Ova teorija ima ograničen domet u objašnjenju delinkventnog ponašanja. Sociološka razmatranja ukazuju da je kriminalitet prouzrokovan socijalno-sredinskim faktorima. slika o sebi. Vršnjaci (s kim se druži. odnose i sustav vrijednosti datog društva.Delinkventno ponašanje • organizacija života i rada. psihoanalitička teorija. (R. Teorija uvjetovanja čiji je predstavnik V.). U ova učenja spadaju: teorija inteligencije. Teorija anomije čiji je predstavnik Durkheim u poremećajima društvene ravnoteže vidi uzroke kriminalnog ponašanja. Predstavnici teorije inteligencije ističu inteligenciju kao osnovni faktor delinkvencije.Sutherland. osnovna orijentacija grupe) ". teorija neprilagođenosti. kakav mu je "položaj u skupini". Iako je frustracija često praćena agresijom. Prema predstavnicima teorije frustracije delinkventno ponašanje je oblik ispoljavanja agresije usljed frustracije. 2005. Najznačajnije sociološke teorije koje su ostavile utjecaj u etologiji maloljetničke delinkvencije ubrajaju se: teorija anomije. agresija je samo jedna od reakcija koje prate frustracije. Prema zastupnicima teorije neprilagođenosti prijestupnici su lica koja nisu integrirana i adaptirana na društvene procese. svaka neprilagođenost se ne može izjednačiti s delinkventnim ponašanjem niti mora voditi u delinkvenciju. Predstavnik teorije diferencijalne asocijacije i diferencijalne identifikacije. Nedostaci su ove teorije što prenaglašava značaj nesvjesnog u životu čovjeka. međutim.Avsenck naglašava da su delinkventni emocionalno nestabilne ekstravertirane ličnosti. teorija diferencijalne asocijacije i diferencijalne identifikacije i teorija potkultura i kontrakultura. polazi od stava da se kriminalno ponašanje stiče-uči kroz interakciju s drugim licima u procesu komunikacije. Činjenica je da delinkventno ponašanje predstavlja jedan od pouzdanih indikatora društvene neprilagođenosti. Najistaknutije su psihološke teorije koje naglašavaju da u osnovi delinkventnog ponašanja stoje određeni psihološki faktori. U objašnjenju uzroka delinkventnog ponašanja pojavila su se brojna teorijska razmatranja. pa ova postavka ostaje na nivou pretpostavke. američki sociolog E. 89 . isl. Ta emotivna nestabilnost koja često ima i psihopatski karakter. mogućnost isticanja i potvrđivanja. a društvene utjecaje zanemaruju ili im pripisuju drugorazredni značaj. Istraživanja pokazuju da je ekstravertiranost rezultat posebne strukture nervnog sistema. Psihoanalitičari smatraju da je delinkventno ponašanje uvjetovano djelovanjem nesvjesnih sila.

loša sociopedagoška komunikacija između djece i profesora.). među roditeljima ili ostalim članovima obitelji. Teorija društvenih grupa podvlači utjecaj društvenih grupa. Postoje i brojna druga shvatanja koja ističu društvenu uvjetovanost kriminaliteta. druženje s asocijalno orijentiranim vršnjacima ili starijim osobama. (Ž. Prema ovoj teoriji mladi delinkventi u interakciji s odraslim delinkventima usvajaju njihove poglede i nastoje da postignu njihovu delinkventnu karijeru.Beckeru izvor delinkventnog ponašanja nalazi se u procesu "interakcije između lica koje je izvršilo djelo i onih koji reaguju na to djelo". loša kvaliteta komunikacije s djetetom od strane roditelja.Tomić. tzv. utvrđuje se kriminološka dijagnoza svakog pojedinačnog slučaja. vrijednosti i stavova.Delinkventno ponašanje Diferencijalnu asocijaciju čine dvije sile koje djeluju suprotno-prestupnička ili antiprestupnička. Klinički pristup ili tzv. o društvu kao organskoj cjelini skladno povezanih dijelova. s društvenom dezorganizacij om. s disharmonijom.mnogostruke uzročnosti kriminalno ponašanje smatra rezultatom djelovanje mnogobrojnih faktora. Teorija faktora. slaba adaptacija na školu i školske aktivnosti. neorganizirano provođenje slobodnog vremena. Teorija socijalnog interakcionizma polazi od procesa interakcije.2005. prisutnost sociopatoloških pojava u obitelji. zanemareni odgoj od strane jednog ili oba roditelja. Multifaktorski pristupi u etiološkom objašnjenju kriminaliteta i delinkvencije mladih usmjereni su na ispitivanje povezanosti delinkvencije s raznim činiocima i utjecajima koji dolaze iz subjektivnog i iz objektivnog područja. Prema E. Do prestupnioštva dolazi kada učestalost. daje se prognoza daljnjeg ponašanja i propisuju mjere tretmana i socijalne readaptacije. došla je do saznanja da su etiološki činioci delinkvencije: loše obiteljske prilike gdje među faktorima dominiraju nesređeni i neadekvatni odnosi. trajanja i intenzitet prestupničkih asocijacija nadvladaju antiprestupničke. Varijante kulturalističkih shvatanja delinkvencije predstavljaju teorija "društvenih grupa" i "društvene dezorganizacije". Svaki se slučaj individualno ispituje na klinici. bježanje i napuštanje škole.Jašović. odnosno ispitivanje individualnog prijestupnika. Teorija potkultura i kontrakultura oslanja se na teoriju anomije. odnosno njihovih kulturnih sustava. loš socioekonomski status i loši uvjeti stanovanja. loš uspjeh. Karakteristike ličnosti mladih delinkvenata 90 . te loša komunikacija među agensima socijalizacije s djetetom ili usljed nedostatka međusobne komunikacije između njih". R. 1978. klinička kriminologija (Lombroso) jest ličnost delinkventa. Polazni stav funkcionalističke teorije i funkcionalne analize sadržan je u ideji o "funkcionalnom jedinstvu društva. tj. Teorija društvene dezorganizacije povezuje kriminalitet s većim društvenim promjenama. Pristalice funkcionalizma pokazali su da je kriminalitet funkcionalno povezan s nizom pojava u okviru užih sustava društvene organizacije.

Negativan odnos prema roditeljima. potištenosti.Pehar. Konflikti u obitelji. Alkohol. 2004. Mentalni poremećaji. "njihova narav". zabavom. Zelja za novcem.). samoprocjenjivanje ili potcjenjivanje. uznemirenost kao posljedica odbačenosti. Tvrdnje koje opisuju devijantno i delinkventno ponašanje jesu: • • • Bježanje iz škole po nekoliko dana. u dobi od 18 do 27 godina. Labilnost i nepristojnost. Osjećaji straha i nesigurnosti. inferiornosti. Vidovi delinkventnog ponašanja U literaturi se navode različiti vidovi delinkventnog ponašanja.Petek. putem metode samoiskaza opisivao je devijantno i delinkventno ponašanje na uzorku od 860 ispitanika. Nepostojanje ličnosti koja se voli i koja ga voli.navodi kao tipove asocijalnog ponašanja: • Tip agresivnog delinkventa. Neuspjeh u školi. idr. putovanjem. Smanjena sposobnost individue da se odupre socijalno negativnom ponašanju. 91 . O. Neorganizirano ili loše organizirano slobodno vrijeme. Henderson. Slabija inteligencija. prema svim članovima obitelji. 1988. • Tip kreativnog antisocijalnog ponašanja. Nedovoljna upornost. ljubomore isl. Emocionalna napetost. Predstavit ćemo neke od tih vidova koje navode različiti autori. osujećenosti. Neurotske tendencije. Irealna slika o sebi. Poremećaji u konativnoj strukturi. a prema L. uživanjem. Slaba frustraciona tolerancija. Ponavlj anje razreda. smrt roditelja. Frustacije.Delinkventno ponašanje Istraživanja su pokazala da su povezani delinkventno ponašanje i osobine ličnosti: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Emocionalna nestabilnost (razdražljivost. Druženje s nekim osobama. • Tip pasivnog delinkventa. Napuštanje školovanja. muškog spola.

Nasilnim putem doći do droge koja je trebala ispitaniku ili nekoj drugoj osobi. Biti izazvan i drugoj osobi nanijeti tešku tjelesnu povredu. Saobraćajni prekršaji. Krađom doći do vrijednih predmeta koje nije bilo moguće kupiti.Uzelac. Sudjelovanje u tučnjavi u kojoj je bilo razbijanja raznih predmeta. Uzimanje droga kao što su: opijum. Uzeti bez dozvole veću ili veliku svotu novca. 1995. Posuđivati novac ili druge vrijedne predmete i namjerno ih ne vraćati. Pijenje u prekomjernim količinama i bez društva. Navedene oblike ponašanja istraživači svrstavaju u četiri kategorije: • • • • Devij antna ponašanj a minornog značaj a ("minorni delikti"). U trgovini uzeti neku robu i namjerno je ne platiti. (S. Izraditi lažnu ispravu ili u postojeću unijeti lažne podatke. Posjedovanje vlastite družine koja je radila i loše stvari. Uživanje alkohola i psihoaktivnih supstanci. Prisiljavanje druge osobe na spolni snošaj. Družiti se sa siledžijama. Silom nekome oduzeti novac ili neki predmet kojega ispitanik želi Obiti kasu. Iz skladišta. kokain. tablete. badžama i prevarantima kojih su se svi bojali. koristiti ili preprodavati predmet za kojega je sigurno poznato daje ukraden. Primiti. Opijanje u društvu s drugim osobama. Uzeti tuđe motorno vozilo i zadržati ga za sebe ili prodati. Namjerno štetiti ili uništiti tuđu imovinu. Kockanje za velike svote novca. Koristiti se lažnom ispravom koju je neko drugi izradio. ljepilo ili slično). Bježanje od kuće.). Iskoristiti nepažnju drugih i potajno uzeti novac ili neke druge predmete. morfijum. vrata ili svladati druge prepreke da bi se došlo do novca ili vrijednih predmeta". Neovlaštena posluga tuđim motornim vozilom. heroin. Agresivno ponašanje i Klasični imovinski delikti". Iskoristiti neko sredstvo za omamljivanje (LSD. Uspjeti prijevarom doći do novca ili nekih vrijednih predmeta. Sudjelovanje u svađi u kojoj je neko teško tjelesno povrijeđen ili smrtno stradao. 92 . podruma ili nečijeg stana ukrasti hranu. piće ili druge predmete.Delinkventno ponašanje • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Bavlj enje skitnj om i besposličarenj em. Siledžijsko ponašanje. U tučnjavi drugu osobu teško tjelesno povrijediti.

Silovanje. Namjerno oštećenje društvene imovine. Namjerno oštećenje ili uništenje tuđe imovine. Primanje ili preprodaja ukradene robe. Tučnjava s razbijanjem raznih predmeta. Korištenje lažne isprave. Član družine siledžija. Anarhoidno ponašanje. Nanošenje lakših tjelesnih povreda. Razbojništvo i Provala". Neovlašćena posluga motornim vozilom. Teže destruktivno i nasilničko ponašanje. Krađa u trgovini.Viskić-Stalec 1990. 93 . Tučnjava sa smrtnim ishodom ili teškim tjelesnim povredama. Odupiranje službenoj osobi. Krađe motornih vozila i nasilništvo. istražuju evoluciju "devijantnog i delinkventnog ponašanja. Konzumiranje lakših droga. Džepna krađa. Namjerno izazivanje požara. Nasilno dolaženje do droge.Bujanović-Pastuović i N. izdvajaju 29 oblika ponašanja u dvije dobne kategorije. Teška krađa. Krađa motornog vozila.Delinkventno ponašanje R. Autori ove vidove imenuju u razdoblju od 14 do 28 godina s osam taksonomskih dimenzija: • • • • • Teški protuimovinski delikti-krađe. Nevraćanje posuđenog novca ili predmeta. Konzumiranje teških droga. Pripadanje siledžijskim grupama s različitim delinkventnim ponašanjem. Uzimanje veće sume novca bez dozvole. Prevara. Krađa. To su slijedeći oblici: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Član delinkventne grupe. Izrada lažne isprave. Nanošenje teških tjelesnih povreda. Sitnija krađa iz zatvorenih prostora.

U njoj se od rođenja odvija život ljudske jedinke. Delinkventno ponašanje ovisnika o drogi i Krađa novca".. uz pomoć kontrole funkcije obitelji. ekonomsku. Članovi obitelji u ostvarenju svojih funkcija i uloga utječu međusobno jedni na druge. malverzacije automobilom. Obitelj je mjesto prvih socijalnih dodira. zaštitnu i odgojno-moralnu funkciju. 1993. 1966. Bitno obilježje obiteljskog odgoja je nenamjerno i funkcionalno utjecanje. Obitelj ovom daje značajan doprinos prenošenju iskustava i kulture nekog društva. njegovih pravila. među kojima neki kriminalom pribavljaju drogu". oblikuju se temelji buduće ličnosti i ostvaruje odgoj i socijalizacija. • Ovisnost o jakim drogama. U stručnoj se literaturi. • Kriminal povezan uz nabavljanje droge.Delinkventno ponašanje • • • Djelovanje u adolescentnoj delinkventnoj grupi. Obiteljski je odgoj prvi odgoj koji društvo daje djetetu. a prema Rotu 1983. Karakteristično je da je opća atmosfera u obitelji važnija nego pojedine vrste postupaka prema djeci. emotivnu.Singes. Lj. iz svakodnevnih životnih stanja i iz atmosfere koja je prirodni rezultat dinamike i kvalitete ukupnih odnosa u obitelji. Od obitelji očekujemo da ostvaruje reproduktivnu. • Lakše delinkventno ponašanje. uzore i vrednote pa se u njemu izgrađuje i odgovarajuća etička kontrolna karika". Mikšaj-Todorović 1993. Emotivna snaga i neposrednost doprinose da funkcionalni odgoj u okviru obiteljskog života postaje vrlo djelotvoran pedagoški proces. • Anarhoidno ponašanje. oblikuje ličnost djeteta. izvor prvih pojmova o svijetu. Između članova obitelji postoji interakcija i međusobna ovisnost. što znači da proizilazi iz neposrednih odnosa svih njenih članova. ULOGA OBITELJI U NASTANKU DELINKVENTNOG PONAŠANJA Prema Mladenoviću. • Teže huligansko ponašanje. Sve te funkcije međusobno su povezane. isprepletene i ovisne".). • Teški poluimovinski kriminal. Na osnovu te interakcije odvija se proces socijalizacije djeteta. • Teže nasilničko ponašanje. U obitelji se prema različitim utjecajima. M. dijete prihvaća odgovarajuće predodžbe.Mikšaj-Todorović. navika i morala i poticaja za stvaralački odnos mladih ljudi prema svijetu i društvu u kome žive. "obitelj je biološko i sociološko zajedništvo utemeljeno u skladu s važećim društvenim normama u najširem smislu riječi. Taksone u skupini u dobi od 19 do 27 godina imenuju na sljedeće načine: • Teške krade. Ovaj odgoj je rezultat cjelokupnog načina života obitelji. "Socijalizacija je proces u kojemu. (Singer. ističu za proces socijalizacije važna 94 . • Džepne krađe. okolini. životu i radu. počevši od najranijeg djetinjstva.

Istraživanja su pokazala da pripadnost obitelji socijalnim slojevima nižeg ekonomskog statusa nerijetko npr. pa je njena uloga i u procesu resocijalizacije ovih osoba izuzetna. prkosnim nesigurnim. tražiti uzroke koji su doveli do ovog ponašanja. a može dovesti do osjećaja srama. 95 . odnosno predjela u kojem obitelj stanuje. Kod njih su ustanovili veću sklonost vandalizmu. obrazovanje. uvjeti stanovanja.). Među faktorima koji su bitni za nastanak delinkvencije navode se: socijalni i ekonomski status obitelji. odnosi u obitelji. u različitim sredinama i slojevima. ističe da materijalno-statusna obilježja obitelji pokazuju da najviše maloljetnih prijestupnika dolazi iz obitelji s nižim socijalnim statusom. Z. krivnje. Djeca koja su ispoljila delinkventno ponašanje u ovisnosti od reakcije obitelji osjećat će se: • • • postiđenim. lošije uvjete stanovanja. Funkcija obitelji nije jednaka u različitim društvenim epohama. te omogućavanje slobodne aktivnosti djetetu. zbunjenim ili zadovoljnim. Glueckovi (19662. Obitelji se pridaje važna funkcija u nastanku kriminaliteta. • U obiteljima koje su i same nastrojene kriminalnom ponašanju i imaju pozitivan stav prema delinkvenciji. Pojam delinkventnog ponašanja djece mnogi istraživači pripisuju različitim defektima unutar obitelji i s tim u vezi narušenom procesu socijalizacije mladih. destruktivno-sadističke tendencije i upadlj ivu nepovj erlj ivost. Ispoljavanje delinkventnog ponašanja djeteta za obitelj može imati različito značenje: • za obitelji koje su gradile skladne odnose.Jašović (1978. materijalni položaj. ponašanje članova obitelji. češću pojavu asocijalnog ponašanja odraslih članova obitelji i lošiji utjecaj šire okoline.Delinkventno ponašanje dva odnosa: "srdačan odnos prema djetetu nasuprot hladnom odnosu. podsticale pravilan razvoj. integrirane su u društvenu sredinu. zatražiti pomoć stručnjaka. Ova obitelj izvršit će analizu prema djeci. slabije prihode. Zbog toga će na dječije ponašanje reagirati burno i neadekvatno. • U obiteljima u kojima su odnosi poremećeni ovakvo stanje može dovesti do još jačih razmimoilaženja i konflikata. povlači za sobom lošiji društvenu ugled. zaposlenje. nasuprot strogom ograničavanju njegove aktivnosti". kvaliteta i stil odgojnog utjecaja i drugo. pojava ovog ponašanja kod djeteta predstavljat će šok. sretnim.) istakli su povezanost između loših uvjeta stanovanja i određenih karakternih osobina ispitanika. ovakvo ponašanje predstavljat će "normalan način ponašanja njihove djece". veći broj djece. nesretnim.

su u istraživanju došli do zaključka da obiteljski faktor ima najjači utjecaj na kompleksnom području raznovrsnih nagona na disocijalnom ponašanju jer se odnosi na najintimnije veze djeteta u razvoju. do 1954. 1980. Lj.Delinkventno ponašanje Z. razvodom ili duljom odsutnošću iz obitelji također mogu stvarati i ometati uspješno dovršenje procesa identifikacije djeteta s roditeljem. ali te razlike nisu tako značajne kao one koje se odnose na obiteljsku atmosferu.). tradiciji i interakciji između članova obitelji kao i o odnosima između obitelji i šire društvene zajednice.). stambenim uvjetima i drugo".) u razdoblju od 1952. moralnu klimu.MikšajTodorović. Adekvatnost obiteljske atmosfere za uspješnost procesa socijalizacije i odgoja djeteta očituje se upravo u stupnju njenog doprinosa formiranju osobnih pravilno orijentiranih svojstava djece i u svestranom razvijanju svih njihovih potencijala (Križ. Faktori obiteljske atmosfere su mnogostruki. "Pod obiteljskom atmosferom podrazumijeva se sveukupnost međusobnih odnosa članova obitelji. Ona ovisi o općim uvjetima u kojima obitelj živi.Mikšaj-Todorović. odnosno manjkavom kvalitetom odgoja i lošim odnosima između roditelja.).Mikšaj-Todorović. "Veličina obitelji u kojoj dijete živi. Lj.) i Vrgoč (1978.Mikšaj-Todorović.Singer.Singer. (M. sistem priznatih vrijednosti itd. na emocionalnu povezanost s 96 .) su pokazali da među roditeljima maloljetnmih delinkvenata najčešće su oni najnižeg obrazovanja i niskih radnih kvalifikacija. o osobnim karakteristikama njenih članova. Lj. 1993. Glueckovi (1962. Cesto se poremećaji u ponašanju kod djeteta tumače narušenom psihodinamikom u obitelji. odnose roditelja prema djeci. "Negativna ličnost roditelja. socijalnim i strukturalnim karakteristikama obitelji delinkvenata i nedelinkvenata u pravilu pokazuju neke razlike na štetu delinkvenata.međusobne odnose roditelja. 1956. društvenoj i kulturnoj klimi u kojoj obitelj živi. može se vrlo oprezno u sklopu s nizom drugih podataka cijeniti kao kriminogeni faktor vrlo oprezno i uvijek u sklopu s nizom drugih podataka. Istraživanja u Munchenu (Speck.Poldrugač (1981. nego u obiteljima nedelinkvenata. V. 1993. hijerarhiji.Singer. MEĐULJUDSKI ODNOSI U OBITELJI Dobrenić. na uzorku od 115 obitelji. Lj. tj. slabiti razvoj njegovog samopouzdanja i činiti ga manje sretnim u odnosu na različitre druge negativne utjecaje".) su ustanovili da su se u obitelji delinkvenata dešavale češće promjene u obitelji.) navode M. pokazala su daje stalna ili povremena zaposlenost majke okolnost koja doprinosi poremećajima u ponašanju kod djece. 1993. odnosno 194 polaznika osnovne škole. 1993. tj. a prema M.Poldrugač i Singer (1975. (M. posebno o socijalnom porijeklu.) ističu da : "ispitivanja o materijalnim. gubitak roditelja smrću. Glueckovi (1950.Singer. Obiteljska atmosfera prema ovim autorima može biti narušena neadekvatnim odnosom i postupcima roditelja prema djeci.

Jašović (1974. teški oblici rasipništva. osobito obiteljskih. Pojavni oblici asocijalnog ponašanja članova obitelji kao što su alkoholizam. ULOGA ŠKOLE U NASTANKU DELINKVENTNOG PONAŠANJA Nakon obitelji za dijete je škola najznačajnija socijalna skupina. loše socijalno-ekonomsko stanje. 1993. prisustvo sociopatoloških pojava i bolesti članova obitelji stoje u vezi s poremećenim odnosima u obitelji. prostitucija. Obiteljsku napetost može prouzrokovati i asocijalno ponašanje djece i mladih u obitelj.) pokazali su da su odnosi roditelja prema djeci u delinkventnoj populaciji opterećeni nizom negativnosti. • Utjecaju na formiranje kriminogenih osobnih svojstava. prostitucija. prosjačenje. emocionalnog stanja u obitelji. skitnja i nerad. Na pojavu poremećaja u ponašanju i kriminaliteta djece i maloljetnika posebno veliki utjecaj ima asocijalno ponašanje članova obitelji u kojoj dijete živi.). manjkavom kvalitetom odgoja i lošim odnosima među roditeljima. "Prisutnost sociopatoloških oblika ponašanja odraslih članova obitelji. skitnja. • Modifikaciji ili pojačavanju djelovanja inače gotovo irelevantnih svojstava ličnosti. nestaje povlaštene pozicije iz obitelji. grubim fizičkim kažnjavanjem i vrlo nekonsekventnim stilom odgoja. Obiteljska atmosfera.Mikšaj-Todorović. nalaze autori u: • Neposrednom utjecaju na pojavu delinkventnog ponašanja. spolne nastranosti. Veliki broj autora koji se bavio problemom međuljudskuh odnosa u obitelji naglašavaju značaj unutrašnjeg. nasilništvo i klasičan kriminalitet. nečastan i nemoralan život. Lj. a često se i vrijednosni sustav škole razlikuje ili je čak suprotan od vrijednosnog sustava njegovih roditelja. pa i braće i sestara.Singer.) pokazuju da su delinkventnu djecu češće kažnjavali fizički otac ili majka. prosjačenje. emocionalnom hladnoćom.Delinkventno ponašanje roditeljima i ostalim članovima obitelji. Neadekvatni odnosi u obitelji. Kriminogeno značenje socijalnih faktora. Škola pred dijete postavlja sve veće zahtjeve. vrlo vjerovatno će se negativno odraziti na razvoj mlade ličnosti. Na sudbinu obitelji imaju utjecaj i razni slučajevi asocijalnih navika i asocijalnog ponašanja kao što su: alkoholizam. narkomanija. nužna za pravilan razvoj djeteta može biti narušena neadekvatnim odnosom i postupcima prema djeci. promiskuitet i slično ne samo što u pravilu bitno narušavaju klimu međuljudskih odnosa u obitelji već negativnim uzorom i poremećenim međuljudskim odnosima imaju i neposredno poguban utjecaj na razvoj i odgoj djece". Todorović i suradnici (1966. Istraživanja koja je proveo Z. (M. 97 . odnosno mobilizacijom njihova neznatnoga i latentnoga kriminalnog značenja".

). Vrednovanje rada nastavnika. prekide školovanja i napuštanje školovanja. Cesti razlozi delinkventnog ponašanja su i interpersonalni odnosi u školskoj sredini (loš odnos nastavnika prema pojedinim učenicima. mijenjanje škole. Ustanovio je jaku vezu i visok stupanj povezanosti između kumulacije frustrirajućih okolnosti ispitanika u školi i pripadnosti delinkventnim skupinama. njihove rekreativne i druge slobodnovremenske aktivnosti i si. Njihove rekreativne i slobodnovremenske aktivnosti.neki od njih završavaju i tragično. Bježanje iz škole je blaži oblik negativnog odnosa mladih prema školi. "Pomenute i druge teškoće naše škole i školskog sistema iako susvakim danom sve manje. 1978. Omladina s niskim ili nepotpunim obrazovanjem teško se uključuje u društveno koristan rad van škole što vodi mlade u besposličarenje i nerad i predstavlja pogodno tlo za pojavu delinkventnog ponašanja. ponavljanje razreda. napuštaju školu i si. neodmjerene i prestroge kazne prema učenicima itd. 98 .)".. nepravedno ocjenjivanje. a što nije. To su: • • • • • Skromni kapaciteti i prostorni uvjeti škola. Ukoliko je u školi lošija situacija ispitanika veća je vjerovatnoća druženja s vršnjacima delinkventnog ponašanja. njenim procesima i odnosima. ishrana djece. 1978. Istraživanja su pokazala daje među djecom delinkventnog ponašanja veliki broj slabih učenika i ponavljača.Poldrugač ističe školski neuspjeh. Zajedno s obitelji škola je najhitniji faktor pripremanja mladih za život u društvenoj zajednici.Jašović. Neke slabosti škole i školskog sistema prema Z. nerazriješeni i neuspješno riješeni konflikti sa školskom sredinom. Nemogućnost uključivanja svršenih učenika i studenata u proces rada itd. Nesklad u strukturi nastavnih programa.Jašoviću. Oni najčešće prethode drugim oblicima prestupničkog ponašanja. zatim neprijatni doživljaji u školi. (Ž.Delinkventno ponašanje To je najorganiziranija i specijalizirana institucija za odgoj i obrazovanje. produžena nastava. negativno se odražavaju na njenu vaspitno-obrazovnu funkciju i predstavljaju značajnu smetnju njenom preuzimanju širih socijalnih obaveza (cjelodnevna nastava. Nizak nivo obrazovanja jedan je od uvjeta za javljanje prestupničkog ponašanja jer neki od njih nisu u mogućnosti shvatiti što je dopušteno. Pokazao je da što je veći broj frustrirajućih okolnosti u školi veći je intenzitet delinkventne aktivnosti. učenika koji bježe iz škole. Prekidi u školovanju predstavljaju najteži oblik negativnog odnosa mladih prema školi. teži slučajevi sukoba između učenika i nastavnika . Lamnek je došao do saznanja istraživanjem da se kod delinkvenata kumuliraju u znatno većoj mjeri frustrirajuće okolnosti nego kod nedelinkvenata. Među faktorima povezanim s pojavom kriminaliteta Z. imaju udjela u determiniranju prestupništva mladih.

za šta postoje brojni razlozi.Jašović. Ovome je doprinio i prodor tehnike u oblast slobodnog vremena i komercijalizacija aktivnosti i druge "robe" koja se troši u slobodnom vremenu. • Nepovoljne ekološke značajke teritorija na kojem maloljetnik živi (postojanje devijantnih skupina. • Nepovoljna uža socijalna sredina. 1978. neki izvještaji tvrde da su "svi omladinski zločini počinjeni u dokolici što je uslovilo prihvatanje teze da je prestupništvo mladih proizvod zloupotrebe slobodnog vremena".). • Teškoće adaptacije na novu sociokulturnu sredinu nakon migracije itd". povišena tjeskobnost isl. Z. Iz tih razloga svako društvo ulaže napore u pravcu usmjeravanja i razvijanja pozitivnih interesa. niski prag frustracijske tolerancije. ima vanredni značaj i pedagošku vrijednost. Ovakvo gledanje na ulogu slobodnog vremena je pretjerano. sklonosti i sposobnosti mladih i otvara povoljne materijalne.Poldrugač. prostorne i kadrovske uvjete za njihovo ispoljavanje i zadovoljenje u slobodnom vremenu.).biopsihičke karakteristike i socijalni položaj. • Socijalno-patološke pojave u užoj socijalnoj sredini. Lj. • Poremećaji u konativnoj strukturi ličnosti (smanjena kontrola nad agresivnim ponašanjem.Delinkventno ponašanje Delinkventnom ponašanju pogoduje i izbjegavanje nastave i bježanje iz škole. 1993. • Poremećeni odnosi u obitelji. sociopatoloških pojava. "Ovo posebno zbog toga što slobodno vrijeme u širem determinističkom sistemu prestupništvo najčešće ima 99 . loši stambeni uvjeti). (Z. 1987.Mikšaj-Todorović. • Nepostojanje radnih navika. nepostojanje organiziranih sadržaja za provođenje slobodnog vremena. Razlozi bježanja iz škole su različiti. • Negativni stavovi prema školi i nastavnicima.Singer. Najznačajniji razlog je automatizacija procesa proizvodnje koja je bitno izmijenila ulogu čovjeka u tom procesu i dovela do skraćenja radnog vremena. • Nepostojanj e kontrole. tj. (M. U sredinama u kojima se o ovome ne vodi dovoljno računa u slobodnom vremenu mladih javljaju se razni vidovi asocijalnih ponašanja. Slobodno vrijeme mladih s obzirom na njihov uzrast. To što mladi najviše delinkventnih ispada počne u slobodnom vremenu ne znači daje slobodno vrijeme glavni uzrok tome ponašanju. U kriminološkoj literaturi došlo se do spoznaje da mladi najveći broj krivičnih dijela počine u slobodnom vremenu. • Vrlo slaba kontrola roditelja ili staratelja nad maloljetnikom.) SLOBODNO VRIJEME I DELINKVENTNO PONAŠANJE Slobodno vrijeme u suvremenom društvu postalo je aktuelan društveni i naučni problem. navodi da su to: • Nedovoljno razvijene intelektualne sposobnosti.

Drugi vrše ispitivanja utjecaja članstva u organizacijama na delinkventno ponašanje. . maloljetni delinkvenati su u nepovoljnoj situaciji. Iz tih razloga je ova teorija neprihvatljiva. One često mogu prerasti u bande ili gangove. Njihovo formiranje povezano je sa slobodnim vremenom. one nastaju i funkcioniraju u slobodno vrijeme. avanturom i sličnim motivima mladi u igri upražnjavaju i takve aktivnosti koje ili sadrže elemente prestupničkog ponašanja ili se lako mogu pretvoriti u prestupništvo". "U želji da zadovolje potrebu za promjenom. Neka kriminološka istraživanja istraživala su uticaj pomanjkanja igrališta. Do sličnih zaključaka došao je i Z. Za slobodno vrijeme mladih u pretpubertetu i pubertetu karakteristično je njihovo udruživanje u grupe. kao pouzdan indikator da slobodno vrijeme mladih nije u dovoljnoj mjeri postalo stvar organizirane društvene brige i neophodan sadržaj aktivnosti društvenopolitičkih i interesnih organizacija mladih". (Z. Predstavnici ovih shvatanja zato prirodno traže uzroke njihovog nastanka u slobodnom vremenu.Jašović. 1978. a vremenom se izdvajaju grupe s izvjesnim specijaliziranim interesima. Prema jednom shvatanju slobodno vrijeme se smatra oblikom prevazilaženja dosade koju mladi u slobodnom vremenu doživljavaju.). naime.).Jašović. Neki su ispitivali ekološku ili prostornu raspodjelu maloljetnih delinkvenata u odnosu na lokaciju igrališta i drugih objakata i institucija za aktivnosti mladih u slobodnom vremenu. (Z. 1978. Neka od teorijsko-hipotetičkih shvatanja koja se u literaturi spominju navest ćemo u narednom izlaganju.Jašović.Jašović u jednom istraživanju. 1978. "Udruživanje u cilju vršenja prestupničkih radnji uzima se. Prepuštanjem mladih lijenosti i praznom vremenu doprinose socijalni uvjeti njihovog života i objektivne ne/mogucnosti za korištenje slobodnog vremena. družina i drugih objektivnih uvjeta za organizirano korištenje slobodnog vremena. (Z 100 . Posebno je značajno utjecajno za prestupničko ponašanje neformalno orgniziranje mladih prestupnika. Ova shvatanja mogu biti svojstvena samo praznom slobodnom vremenu u kome se mladi prepuštaju lijenosti duha i tijela. Prema drugoj teoriji izvjesni oblici prestupničkog ponašanja mladih predstavljaju oblik zadovoljenja njihove potrebe za igrom.Delinkventno ponašanje ulogu uslova koji omogućava da uticaji drugih faktora dobiju manifestni izraz".). Da bi objasnili prestupničko ponašanje mladih razmotrit ćemo "doprinose'slobodnog vremena u kojima ono ima aktivniju ulogu u determiniranju takvog ponašanja. U početku je zajednički interes grupe igra. Brojni radovi bavili su se problematikom maloljetničkih bandi i njihovom ulogom u etiologiji prestupničkog ponašanja. klubova. Glueckovi su došli do zaključka da postoji korelacija između konkretnih aktivnosti i sadržaja slobodnog vremena i prestupničkog ponašanja. Kad je u pitanju učlanjivanje u organizirane organizacije. Ovo shvatanje se odbacuje jer je nemoguće izjednačiti prestupničke obrasce ponašanja s igrom.

barovi. i si. koja u određenom trenutku traže i često nalaze neadekvatne ventile. 1978.Delinkventno ponašanje Na javljanje prestupničkog ponašanja utječu i aktivnosti kojima se razvija hedonističko shvatanje života i izlazi u susret potrebama takve prirode.Jašović. bude se interesi mladih za usvajanjem naučnih i kulturnih tekovina. U kolektivnim zabavama ove vrste nerijetko se uzimaju i drugi narkotici. Jašović. lopova. Javljanju delinkventnog ponašanja doprinosi i tjelesna i duhovna pasivnost u slobodnom vremenu. Shvatanje života na ovaj način obezbjeđuju razna mjesta za razonodu kao što su: kafane. 2005. tako da se ponekad pretvaraju unarkomanske seanse". obogaćuju socijalne i moralne dimenzije i kvalitete mladih i bude se i razvijaju njihove stvaralačke 101 . kladionice. Delinkventi prednjače nad nedelinkventima u posjećivanju ovih mjesta za razonodu. Putem njih širi se vidokrug znanja i vještina.). Štetno na mlade u slobodnom vremenu djeluju i loše organizirane priredbe i razni objekti za zabavu i okupljanje mladih u kojima često dolazi do gužve i tuče među pojedinim posjetiocima. koja postaju vremenom trajna preokupacija. pokazuju da neorganizirano provođenje slobodnog vremena ima snažan utjecaj na pojavu delinkventnog ponašanja. (Z (Z (Z Istraživanja koja je provela R. internet klubovi. Žurke se "često pretvaraju u prave seksualne orgije seksualnog i alkoholičarskog karaktera. Delinkventno ponašanje u slobodnom vremenu može biti "odraz nezadovoljstva i traganja za svrhom".). Boraveći na ovim mjestima mladi često potpadaju pod utjecaj alkohola. Adolescenti iz imućnijih društvenih slojeva često organiziraju i žurke u svojim stanovima što ih odvaja od njihovih vršnjaka iz drugih društvenih slojeva. "Odsustvo interesa. prevarama. nedostatak postojanosti. . Sve ovo unosi u njihovu svijest iskrivljenu sliku života. pa i homoseksualizmu". televizija. . .Jašović. koga nikad nije dosta. a njihov smisao svodi na trenutna zadovoljstva.).). Da bi imali ova zadovoljstva potreban je novac. 1978. 1978. prostituciji. prostitutki i drugih društveno-negativnih elemenata. Sredstva masovne komunikacije poseban utjecaj vrše na mlade u procesu razvoja i društvenog formiranja. radio i štampa. da bi ga obezbijedili takvi mladi ljudi lako pribjegavaju krađi.Jašović. 1978. kao što su odavanje skitnji i prihvatanje bilo kakvih modela ponašanja koji mogu da uguše ili prevaziđu ova osjećanja". SREDSTVA PONAŠANJE MASOVNE KOMUNIKACIJE I DELINKVENTNO Moćne utjecaje na suvremenog čovjeka vrše sredstva masovne komunikacije kao što su: film. a često postaju plijen promiskuiteta.Tomić. površnost i pasivnost duha i tijela imaju za posljedicu snažna osjećanja dosade i usamljenosti. (Z.

(Z. filmovi koji prikazuju život i svijet kao besmislen. To učešće se najčešće izražava preko podsticanja-stimuliranja već postojeće sklonosti ka prestupničkom ponašanju tj. (Z. prikazuju seksualne nastranosti i opsesije. Mladi s psihičkim. odnosno mjere koje bi loša filmska ostvarenja učinile mladima nedostupnim. (Z. estetske i druge vrijednosti i osjećanja. Karakteristika mladih kao što je njihova psihosocijalna nezrelost. težnja za imitiranjem filmskih junaka. Rezultati brojnih istraživanja potvrđuju tezu "da negativan utjecaj filma učestvuje u determinisanju prestupništva. socijalnim i drugim teškoćama podložniji su utjecaju ovih filmova.Jašović. vrijedni. Mišljenja su. U njima mladi nalaze zadovoljenje svojih saznajnih potreba o brojnim područjima sklonosti i proširuju svoja znanja i vještine. Sličnih primjera ima i u našoj sredini".Jašović.Delinkventno ponašanje sposobnosti u svim oblastima ljudskog stvaralaštva. 1978. Poznato je da postoje i filmovi koji ne samo da doprinose ovoj svojoj namjeni. oprečna. drugi negiraju njihov utjecaj. Zbog toga su potrebne odgovarajuće mjere rigoroznije selekcije filmova. brutalnu snagu. moralno i umjetnički orjentirani. već djeluju negativno na mlade. grupna solidarnost i si. Takvi filmovi u prvi plan stavljaju razne kriminalne postupke. 1978.čine ih podložnim utjecaju filma. Sadržaji radija i TV ispunjavaju značajan dio slobodnog vremena mladih. uzdižu kriminalitet i druge amoralne postupke djeluju na mlade negativno. Izlaganje mladih njihovim utjecajima je dobrovoljno. predstavljaju omiljene oblike zabave koji ispunjavaju dobar dio slobodnog vremena mladih. lak život. Pozitivno dejstvo mogu ostvariti sadržaji koji su humani. Putem ovih sredstava stječu se brojne socijalne. a posebno na njihovo društveno ponašanje. dok sadržaji koji favoriziraju nasilje. (Z 102 . 1978. moralne. odnosno njegov doprinos negativnoj socijalizaciji". veličaju "sladak" život. "Egzaktan odgovor na to pitanje može da pruži samo pristup koji polazi od analize samih sadržaja koji se prenose preko masovnih medija i međuzavisnosti s ostalim društvenim i ličnim uslovima i uzrocima prestupničkog ponašanja". 1978.ima ulogu povoda. moralnim. Njihovi utjecaju su veoma jaki i umnogome se približavaju utjecajima primarnih vaspitnih faktoraporodice i škole".). Dejstvo svih filmova zavisi od brojnih faktora socijalnog i psihičkog karaktera. kvalitetni. Film kao oblik umjetničkog izražavanja i sredstvo masovne kulture zauzima važno mjesto u kulturnom uzdizanju.). Rezultati empirijskih istraživanja pokazuju da mladi pod utjecajem filma formiraju prestupničke grupe s istovjetnim nazivima bandi čija je aktivnost i filmovana. Jašović.). koji veličaju "lak" život. kad su u pitanju sredstva masovne komunikacije i njihov tjecaj na delinkventno ponašanje.). Jedni tvrde da snažno utječu na pojavu delinkventnog ponašanja. . nedovoljna zrelost.Jašović. odgoju i obrazovanju mladih. Ne može se poreći ni učešće filma u stvaranju psihičkih i moralnih sklonosti ka prestupničkom ponašanju. Štetni su filmovi bez obzira kojoj vrsti pripadaju ako su bez etičkih i umjetničkih pouka.

Sund u štampi cvjeta. Slično na mlade djeluju i kriminalni romani. igrama na sreću. 1978. Nekritički i sladunjavi natpisi koji iznose pojedinosti o parazitskom i luksuznom životu. erotici. "Pored toga što nudi uzbudljiva i nova iskustva i istraživanja različitih oblasti. on u isto vrijeme prijeti da iz korijena promjeni međuljudske odnose". su brojni. Televizija ima veću moć utjecaja na mlade. iako same po sebi nisu dovoljne da dovedu do prestupa. Televizija ima izvjesnog udjela u nastanku delinkventnog ponašanja.Miković.).Jašović. S obzirom da mladi radio manje slušaju. "Scene zločina i nasilja mogu mlade da nauče tehnici izvršenja prestupa i da djeluju negativno pružajući podršku djetetu koje je neprijateljski raspoloženo i navesti ga da podržava ova djela kao izvor sopstvene agresije. (Z.). Ista autorica navodi rezultate istraživanja provedenog u Americi od strane Univerziteta Stenford koje pokazuje da redovni korisnici interneta provode manje vremena s obitelji i u društvenim aktivnostima nego oni koji ga rijetko ili 103 .).Delinkventno ponašanje Međutim.Jašović.). ostvaruju kod čitalaca razna negativna osećanja koja pogoduju reprodukciji ovih pojava. uslovima javljanja i putevima borbe za njeno sprečavanje i ukidanje. pa se i njeno kriminogeno dejstvo posebno istražuje. (M. pornografije i moći šunda u formi pisane riječi postalo je jako aktuelno. novine ostvaruju i izvjesnu instruktivnu funkciju". da je i televizija za mlade poremećene omladince pripremna škola za prestupništvo". (Z. On na izvjestan način popularise asocijalno ponašanje i ponekad kod mlađih može biti podstrek za prestupni čke radnje. (Z. Sa kriminalno-etiološkog stanovišta poseban položaj u zabavnoj i informativnoj štampi privlače natpisi koji tretiraju kriminalitet i druge pojave socijalne patologije. 2005. 1978. zabavne štampe.). Smatra se da ako je zatvor visoka škola zločina. Osim toga. preko detaljnih opisa krivičnih djela. Na štetnost štampe upozoravao je još Lombroso. masa skandaloznih vesti o zločinu i drugim negativnim društvenim pojavama. (M.Jašović. a nema za cilj relativno cjelovito i objektivno informiranje javnosti o pojavi. a veliki broj njih je besplatan". Senzacionalistički intonirane "crne" hronike. kako bi doživjeli afirmaciju i publicitet.Miković. "Senzualistički publicitet se oslanja na veći broj primjera na šokantne podatke. avanturistička literatura i pornografija. Pojavom televizije i interneta utjecaj štampe znatno opada jer veliki broj printanih medija "ima i svoje on-line izdanje. Napretkom štamparske tehnike i s većim mogućnostima za likovno predočavanje sadržaja i visokom produkcijom tzv. stripa. tako da mogu djelovati veoma često na mlade i negativno. njenim vidovima. da sadržaji radija podliježu rigoroznijoj selekciji. 2005. Snažan utjecaj na živote ljudi ima internet. svi prezentirani sadržaji ovih sredstava nisu na potrebnom odgojnom i estetskom nivou. jer se sve češće koriste vizuelnom tehnikom "radio sve manje predstavlja izvor podsticanja na poremećaje i lošu prilagođenost maloljetnika". 1978. skandalima i si.

tj. "U našoj zemlji . bilo društveno dopušteno ili nedopušteno. što ima jasno tehničko opravdanje s pravnog aspekta i služi za regulisanje pravnih postupaka.(Brkić. U mnogim zemljama kao i kod nas. Mladi do 14 godina ne podliježu sankcijama niti se njihovo ponašanje. Najveći broj zemalja kao gornju granicu razdvajanja uzima 18 godina. period između donje i gornje granice dijeli se na podkategorije ili faze. U nekim zemljama služi za razgraničenje maloljetnih i odraslih osoba i predstavlja granicu do koje se primjenjuju posebni postupci i izriču posebne mjere mladim. "U pogledu donje starosne granice postoje neuj ednačenosti Različitost postoji i oko određenja gornje starosne granice kojom se razdvajaju malodobni od odraslog delinkventa. 1985. smatra se počinilac krivičnog djela u dobi između 14 i 18 godina. Na to je utjecao opet trend porasta prestupništva mladih. Ova pojava poprima takav obim i intenzitet da ozbiljno ugrožava društvena dobra i vrijednosti. Donja granica.Delinkventno ponašanje upoće ne koriste. zakonski regulira. U drugim zemljama ona služi da se označi do kojeg uzrasta se primjenjuju tzv "blage kazne". odnosno maloljetne i odrasle osobe. prema pozitivnim zakonskim propisima. npr. Ove dvije granice u zakonodavstvima pojedinih zemalja imaju različit smisao i značenje." (Milosavljević. u nekim zemljama isključuje svaku odgovornost maloljetne osobe ispod te dobi. a posebno same aktere 104 . maloljetnim delinkventom. upražnjava neprihvatljive oblike vladanja. 1998. Rezultati istraživanja pokazuju da je internet izazvao snažne promjene u ljudskim životima. Situacija je slična i kod gornje granice.) "Izričaj se inače odnosi na osobu koja. kao i u nizu drugih zemalja. u zakonski ograničenoj vremenskoj dobi. supratstavljanje delinkvenciji mladih zauzima jedno od centralnih mjesta.). STAROSNE GRANICE KRIVIČNOG MALOLJETNIŠTVA U većini zemalja u svijetu zakonima su određne gornja i donja granica koje služe za razgraničavanje maloljetnika i djeteta. PRAVNE SANKCIJE OMLADINI I DELINKVENTNO PONAŠANJE DJECE I U suvremenoj praksi borbe prativ kriminaliteta uopće. a u drugim primjenu određenih kazni po zakonima. Posebno zabrinjava spoznaja da ljudi provode sve manje vremena s obitelji što smanjuje nad djecom kontrolu i može dovesti do pojave delinkventnog ponašanja. reducirane sankcije. Rezultati istraživanja pokazuju da internet uzrokuje udaljavanje od ostalih oblika masovnih medija i briše liniju razdvajanja između kuće i radnog mjesta. koje se ne primjenjuju prema odraslim izvršiocima krivičnih djela. Osobe s 18 i više godina smatraju se punoljetnim i na njih se primjenjuju sankcije predviđene krivičnim zakonima za odrasle.

za razliku od punoljetnih izvršitelja krivičnih djela prema kojima se češće primjenjuju kazne koje. a prema starijem maloljetniku izuzetno se može izreći malolj etnički zatvor. (prilog. a izuzetno mu se može izreći malolj etnički zatvor. Tom značaju doprinosi i saznanje da. Isključenje kaznenih sankcija prema djeci čl. Uporište zato nalazimo u Konvenciji o pravima djeteta. Maloljetniku učinite Iju krivičnog djela mogu se izreći ove odgojne mjere: disciplinske mjere. Evo nekih odredbi tog Zakona koje se odnose na djecu i maloljetnike. Maloljetniku se mogu izreći sudska opomena ili uvjetna osuda.Delinkventno ponašanje ovakvog ponašanja. 76. 71. Mjere sigurnosti mogu se izreći maloljetnicima pod uvjetima koje predviđa ovaj zakon. a nije navršio osamnaest godina (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere pod uvjetima predviđenim ovim zakonom. sudski ukor ili upućivanje u disciplinski centar 105 . Napredak društva uvjetovan je i time kako se ono odnosi prema mladima. o odgojnim preporukama. u poglavlju VI.g. Zbog toga je svako društvo zainteresirano da razvoj i formiranje mladih usmjeri u pravcu koji odgovara njegovim vizijama i općim opredjeljenjima. delinkvencija mladih predstavlja bazu iz koje se reprodukuje kriminalitet odraslih. Iz uvjetno rečeno povlaščenog statusa djece i omladine proizilaze određeni specifični društveni zahtjevi i odgovornosti koji se pred njih stavljaju. Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja kaznenog djela nije navršio četrnaest godina (dijete) ne mogu se primijeniti kaznene sankcije. a.79. U sklopu toga i suprotstavljanje devijacijama u socijalnom ponašanju mladih dobij a na svom značaju. Prema maloljetnom učinite Iju krivičnog djela mogu se izreći odgojne određene mjere sigurnosti. mogu se izreći odgojne mjere. o odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio šesnaest. uz sve promjene koje su pretrpjele u pogledu svrhe i načina izvršenja nose pretežno represivni karakter. a nije navršio šesnaest godina (mladi maloljetnik). U Krivičnom Zakonu Federacije BiH 1998. u suvremenom krivično pravnom reagiranju na kriminalno ponašanje maloljetnika centralno mjesto zauzimaju odgojne mjere. Odgojne mjere čl. 1.). Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio četrnaest. govori se o pravima.

a stručnu pomoć pružaju osposobljeni stručnjaci iz nadležnog organa socijalne skrbi. Trajanje odgojnih mjera ovisi od 106 . da li je prema njemu ranije bila izrečena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja za izricanje one mjere kojom će se najbolje postići svrha odgojnih mjera. Ova mjera traje sve dok se ponašanje maloljetnika ne izmijeni toliko da ona više nije potrebna ili dok roditelji ili staratelji ne budu sposobni sprovoditi ovu mjeru. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike sastoji se od usmjerenog pedagoškog rada koji provode organi socijalne skrbi nastojeći da utjeću na ličnost maloljetnika u cilju njegovog pozitivnog mijenjanja. ili od strane nadležnog organa socijalne skrbi.Delinkventno ponašanje za maloljetnike. Mjere pojačanog nadzora: od strane roditelja. njegove sklonosti. Zavodske mjere imaju za cilj da se mlada osoba smjesti u odgovarajuću ustanovu gdje će joj se pružiti permanentna stručna pomoć. "Najoštrija" mjera je upućivanje u odgojno. Kategorizacija ovih ustanova može biti različita: od općeg tipa ili pojedine kategorije.80. u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. Izbor odgojne mjere cl. sredinu i prilike u kojima je živio. Upućivanje u odgojnu ustanovu traje od šest mjeseci do tri godine. Zavodske mjere: upućivanje u odgojnu ustanovu. Pojačan nadzor nadležnog organa socijalne skrbi primjenjuje se kada iz određenih razloga nije moguće primijeniti mjeru pojačanog nadzora roditelja. ili osigurati smještaj u drugoj obitelji. Ako su roditelji ili staratelji sposobni preduzimati mjere pojačanog nadzora onda se izriče pojačan nadzor roditelja ili staratelja. Ako intervencije nadležnih organa i izrečene mjere nisu dale željeni efekat i kad je ponašanje mladih dobilo izrazitije antisocijalne dimenzije i kad su za intervenciju potrebne intenzivnije i trajnije mjere upućuju se u odgojnoni dom. stepen njegove duševne razvijenosti. u drugoj obitelji. muške ili ženske i si. staratelja. Ona se ogleda u sljedećem: punoljetna osoba i dalje živi kod roditelja ili staratelja koji se brinu o njenoj egzistenciji. Mjere pojačanog nadzora se izriču kad Sud dođe do uvjerenja da roditelji ili staratelji nedovoljno posvećuju pažnju edukaciji djeteta kod koga je došlo do ispoljavanja delinkventnog ponašanja. pobude iz kojih je djelo učinio. težinu djela. usvojitelja ili staratelja. Vrijeme trajanja izrečene mjere zavisi od postignutih rezultata na pitanju resocijalizacije. Izbor obitelji vrši Sud uz konzultaciju organa starateljstva. Ako nisu izriče se mjera pojačanog nadzora u drugoj obitelji. Pri izboru odgojne mjere sud će uzeti u obzir uzrast maloljetnika.popravni dom. njegova psihička svojstva. Disciplinske mjere su najblaže odgojne mjere. Trajanje ove mjere se kreće od jedne do tri godine. dosadašnji odgoj.

ima 22 godine. posljedični hidrocefalus uz kortikikalnu atrofiju pa je učinjena pudentz anastomoza.Selektivno radi testne zadatke.Delinkventno ponašanje istim rezultatima na planu resocijalizacije maloljetnika. Trenutno ne ide u školu . Nalaz neuropsihijatra Rani psihomotorni razvoj usporen.75-0. M. a ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina. Pacijent ima usporen psihomotorni razvoj. Nalaz oftalmologa VL -2. MU oko pet godina. Završio je šesti razred osnovne škole za lako mentalno retardiranu djecu. Intelektualne su funkcije u zaostatku. Vrlo lako uspostavlja kontakt s okolinom. artikulacija nečista. 107 .00 / 500 Fd: PNO bleđe u cjelosti Dg: Retardatio psihomotorika. lnteligeneija na nivou lake mentalne retardaeije.75 / 1200 3. Povremeno ne kontrolira stolicu i mokrenje. Nalaz logopeda Govor slabije razvijen.752.Govor slabije razvijen dislaličan. Nalaz psihologa Pacijent je rođen kao nedonošče s astifiksijom pa je urađena reanimacija. Jezički modaliteti nedovoljno usvojeni za uzrast. PRIMJERI DELINKVENTNOG PONAŠANJA SLUČAJ M.E. Imao je hiperbilirubinemiju. NALAZ I MIŠLJENJE KOMISIJE ZA OCJENJIVANJE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANJE DJECE I OMLADINE OMETENE U FIZIČKOM ILI PSIHIČKOM RAZVOJU Nalaz pedijatra Dijete zainteresirano za testni materijal. Potreban interni i senzomotorni trening. Smetnje koje se ispoljavaju traju od samog rođenja.E.

Kompletna obitelj je u periodu od 1992 — 1998. Trudnoća majke protekla je s komplikacijama pa je iz tih razloga isti prijevremeno rođen kao nedonošče. Rijetki su dolasci oca kući. Ima mlađeg brata koji pohađa sedmi razred redovne osnovne škole i dobar je učenik. U Njemačkoj završava četiri razreda specijalne škole. je drugo dijete po redu rođenja. Obiteljski uvjeti života M. anksioznost. Potrebne stalne kontrole u savjetovalištu i logopedski tretman. Prema navedenim nalazima M. Otac je terenski radnik i rijetko se nalazi uz obitelj a majka je isfrustrirana i nezadovoljna načinom života te često to njeno nezadovoljstvo prelazi u agresivnost što najviše trpe članovi obitelji. atrofiju pa je učinjena pudentz anastomoza.int. Po povratku u BiH majkla ga upisuje u prvi razred specijalnog odjeljenja osnovne škole u Banovićima i samim tim mu ne priznaju školovanje koje je završio u Njemačkoj.godine bila u izbjeglištvu u Njemačkoj. U početku je imao problema i s vidom dok nije dobio adekvatno pomagalo tj. nedostatno razvijen govor. Tok i način školovanja M. Pravilnika. separacioni problemi.sin Afektivne reakcije.2003.Delinkventno ponašanje Paraparesis spost.U odjeljenski kolektiv se uz male poteškoće uklopio. Stambeno su zbrinuti. Bio je tih i povučen i nije mogao u cjelosti biti kocentriran na času. St. Paresis abducentis lat. je s navršenih devet godina upisan u prvi razred specijalne škole u Njemačkoj . što je rezultiralo rođenjem mrtvog djeteta.E. M. potiče iz četvoročlane obitelji domicilnog stanovništva.Po samom rođenju odnosno u toku poroda javljaju se novi problemi što zahtijeva reanimaciju a rezultira posljedični hidrochepalus uz kortik. Arnold-Chiari sindr. Otac je mašinski tehničar a majka je domaćica sa završenom osnovnom školom.godine završava pet razreda specijalne škole u Banovićima gdje je naučio iz matematike brojati i napisati sve brojeve od jedan do deset a iz bosanskog jezika napisati svoje ime i 108 .g . Hidrocephalus int.post implantant valvulae pudentz-anastomosis strabismo conv. a kad dođe najveći dio vremena provodi uz alkohol pa su česti konflikti i svađe. Prijedlog mjera Preporučuje se pokušati nastaviti školovanje po progaramu za LMR djecu. Odlazak i boravak u školi bio je organiziran i nije zahtijevao dodatne napore roditelja u smislu povećanih materijalnih troškova.E. Bitno je napomenuti daje majka prilikom i prve trudnće imala komplikacije.E. 12 tačka 1. U periodu od 1998. naočale.E. se razvrstava u grupu djece s kombinovanim smetnjama i to smetnjama u vsihičkom razvoju i smetnjama u tjelesnom razvoju čl.

a zahtijevala je nadljudski napor majke jer je morala zajedno s njim putovati svaki dan i čekati ga ispred škole do završetka nastave.Osjećaj stida roditelja koji se može izvući iz njihovog načina postupanja prema njemu u mnogome su doprinijele njegovoj izolaciji. Udaljenost mjesta stanovanja od škole je negativno uticala na dalji tok njegovog obrazovanja. uz to trenira fudbal i sve majčine nade su usmjerene prema njemu. Njegovi komentari nisu bili vezani s temom razgovara i završavaju se uz grohotan smijeh iako nisu smiješni. Mlađi brat pohađa sedmi razred redovne osnovne škole i dobar je učenik. Sama vrsta bolesti uslovila je odviše povučen. izoliran i statičan način života i ponašanja. Pošto je otac rijetko kod kuće.E. Kada mu vremenski uvjeti dozvoljavaju on svo vrijeme provodi sjedeći na stolici ispred obiteljske kuće ili u dnevnoj sobi na fotelji slušajući radio tek toliko jedva da ga čuje. Poremećaj u ponašanju u predškolskom periodu manifestirao se kroz osamljivanje. Uticaj različitih činilaca na ponašanje M. moći ostvariti redovnu novčanu naknadu jer je od strane nadležnog organa za ocjenu radne sposobnosti kategoriziran u grupu djece s kombinovanim smetnjama i utvrđena mu je potpuna nesposobnost za samostalan rad i privređivanje. Po prestanku školovanja a i mnogo ranije nije pokazivao interes za druženje s djecom ni kroz igru.E. U rješavanju slučaja M. osim bolesti kao glavnog uzročnika. Društvo vršnjaka M. što je kod nje ostavilo posljedice na psihičkom planu i nemogućnost da kvalitetno pomogne svom djetetu.E. dijelom proizilazi i od izolacije od strane roditelja odnosno njihovog zapostavljanja. uključenje i socijalni radnik nadležnog centra za socijalni rad s područja općine Banovići u pogledu stručne pomoći kao i ostvarivanja prava na redovnu novčanu naknadu .Ostvarivanje prava na novčanu naknadu će bar djelimično poboljšati kvalitet života M.E. Roditelji nisu bili adekvatno educirani za ovu vrstu problema s kojom su se susretali.Delinkventno ponašanje prezime. je od samog rođenja kasnio u svom psihofizičkom razvoju za ostalim vršnjacima. majka je ta koja je najviše izložena stresu i stresnim situacijama. nezainteresiranost za igru što kasnije prerasta u potpunu izolaciju od sredine u smislu komuniciranja.E.E. Vidovi poremećaja u ponašanju M. Materijalne mogućnosti roditelja su isuviše skromne da bi mu omogućili nastavak školovanja i kvalitetniji život. Njegov poremećaj u ponašanju.E. Uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo je da će M. Angažman ostalih činilaca na slučaju M. Nemogućnost kontroliranja stolice i urina dovodila je do reakcije ostalih članova obitelji i njegovog otuđivanja. se družio sa svojim vršnjacima do momenta dok je pohađao peti razred specijalne škole i to samo dok je s njima u školi. Njegova komunikacija s okolinom svodi se na posmatranje i povremeni komentar pojava koje ga u datom momentu zainteresiraju i odgovor na pitanja ako ga neko nešto upita. 109 .

miran. Društvo bi trebalo omogućiti školama materijalne pretpostavke za organiziranje produženog i stručnog defektološkog tretmana. najviše se angažirao razredni starješina specijalnog odjeljenja osnovne škole u Banovićima koji je organizirao individualne razgovore s njime i s majkom. je poterban hitno fizikalni tretman što smo njegovoj majci i predložili.E. Na slučaju M. Nužno je riješiti na prihvatljiv način egzistencijalni status ove obitelji (kroz zaposlenje jednog od roditelja). Zbog psihomotornih smetnji koje su vidne i koje se i dalje manifestiraju s tendencijom pogoršanja M. saznali smo da i njena sestra ima kćerku s LMR. Federalna vlada bi trebala u saradnji s Ministarstvom odbrane BiH dio kasarni u Federaciji ustupiti centrima za pružanje pomoći djeci s posebnim potrebama. i dalje treba stručna pomoć. sudbinske okolnosti uslovljene ratom na našim prostorima. Osobno mišljene o slučaju Mišljenja sam da su genetski faktori kao i sredina presudno uticali na prijevremeni porod kao i na dalji psihofizički razvoj dječaka.E. Obitelji M. SLUČAJ KS.E. iz razloga što se nije mogao adaptirati na novonastalu situaciju i uključenje u redovno školovanje. česte migracije roditelja (izbjeglištvo u Njemačku. U suštini ovaj dječak je dobre ćudi. željan da bude prihvaćen od onih od kojih to najviše i očekuje tj. Posljedica ukidanja specijalnog odjeljenja je prestanak nastavka školovanja M. Neskladni odnosi između roditelja izazvani pretjeranim konzumiranjem alkohola od strane oca odvlačili su pažnju na drugu stranu. od svoje obitelji. posebno za djecu iz kritičnih obitelji.E. nalaze se u lošim obiteljskim uvjetima života. te uključio u rješavanje problema socijalnog radnika.E. 110 . Iz razgovora s majkom M. povučen. depresivan. a proizvele su nedostatak vremena roditelja za dijete. kako bi roditelji što bolje razumjeli i uspješno pomogli svome razvojno ometenom djetetu. pa povratak u Banoviće) doprinijele su opterećenju roditelja obezbjeđenjem egzisteneije i osobnoj adaptaciji na nove okolnosti. Oba roditelia su po povratku iz Njemačke bila bez zaposlenja. Koje mjere treba preduzeti društvo Društvo je dužno posvetiti veću pažnju odgoju i obrazovanju djece ometene u razvoju kroz otvaranje novih centara u kojima bi se mogla pružiti svaka moguća stručna pomoć toj djeci. plašljiv. Gdje su propusti u odgoju djeteta Glavni propusti u odgoju M. te edukaciju roditelja kroz te centre.Delinkventno ponašanje Rad nastavničkog kolektiva i pedagoga na slučaju M.E. Majka nije mogla podnijeti napore koji su traženi integracijom učenika u redovno odjeljenje i smatra daje njeno dijete ismijavano od strane ostalih učenika i da to ne može podnijeti.E. dobronamjeran.

173. stav 1. Završila je osnovnu školu. Ipak. Snaga odgojnog djelovanja obitelji proizilazi iz sljedećih 111 . 1986 godine. svađa i fizičkih obračuna. neslaganje. netrpeljivost prema frustracijama. ali veoma brzo nadmašen je u svemu. Pokazivao je otvoren otpor protiv autoriteta roditelja. godine u naselju Kiseljak općine Srebrenik. i čl. Stariji brat KB. U matičnu knjigu delinkventne djece upisan je 1997. Nakon pijanki u organizaciji njenog muža "primorana" je na seksualne usluge pijanom društvu. Trenutno se nalazi na izdržavanju kazne od 4 godine i 7 mjeseci u KPD Zenica. KZ FBiH. KZ FBiH. U zajedničkom braku roditelji su živjeli petnaest godina i u tom braku stekli dvoje djeee. Ona je najodgovornija za dječiji odgoj. stav 1. prezir i emocionalna hladnoća narušavaju obiteljsku atmosferu. bez poštovanja i uvažavanja dječije ličnosti. a K. stav 1. Prema Dobreniću (1975) "obiteljski odgoj je prvi odgoj koji društvo daje djetetu". 239 stav 1. Dakle. vrijeđanje. napetost i razne negativne emocije. KZ FBiH. a M. rođenje 1983. omalovažavanje. čl. Imao je 13 godina.S. Tokom bračne zajednice u koju je stupila s nepunih sedamnaest godina bilo je na pretek raznoraznih konflikata. Singer i LJ. Odnosi prema djeci su neadekvatni. potiče iz razvedene obitelji radničkog porijekla. Tokom rata bio je vojnik armije BiH. škole i društva. opijanju i konzumiranju lakih droga. ugnjetavanje. stvaraju osjećaj srama. godine u Centru za socijalni rad Srebrenik. krađi. Mati F. KZ FBiH. KZ FBiH za preko 140 kaznenih djela. rođen je 1963.S. Do početka rata u BiH bio je zaposlen u drvoprerađivačkom preduzeću "Sipad-Sineks" Srebrenik. 293. što znači da proizilazi iz neposrednih međusobnih odnosa svih njenih članova iz svakodnevnih životnih stanja. M. stav 1. Nakon završetka ratnih zbivanja nezaposlen. Sklon je lažima. općina Srebrenik. 287.S. godine. Otac S. 289 stav 2. čl. sklon je konzumiranju alkohola i zanemarivanju obitelji i preuzetih obaveza. ima dvadeset godina. čl. Po zanimanju domaćica. stav 1. Višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela. Stariji KB. Najvažniju ulogu u razvoju djeteta igra obitelj. Todorović (1993) navode "Poznato nam je daje obiteljski odgoj rezultat utjecaja cjelokupnog načina života obitelji. sukobi. u početku je bio uzor mlađem K.. čl. agresivnost i destruktivnost. 28. KZ FBiH. 172. čl. rođena je 1967. nemir. atmosfere koja je prirodni rezultat dinamike i kvalitete ukupnih odnosa u obitelji". tako da se udružuje u grupu koja također ispoljava devijacije u ponašanju. godine u Rapatnici. KZ FBiH.Delinkventno ponašanje K. Radi se o emocionalno nezreloj ličnosti kod koje je evidentno odsustvo socijalnih vrijednosti. bez primanja i mogućnosti normalnog egzistiranja porodice. okićen s nekolilko težih i mnogo više sitnih krađa. NALAZ I MIŠLJENJE KOMISIJE ZA OCJENJIVANJE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANJE DJECE I OMLADINE OMETENE U FIZIČKOM ILI PSIHIČKOM RAZVOJU Obiteljske prilike KS. Osuđen po: čl. Po zanimanju je KV stolar.

na školsku sredinu se nije adaptirao. Roditelji nisu pokazivali interes za dijete i njegovu odbojnost prema školi. U petom razredu obnovio je godinu. a vrijeme provodio u skitnji sa starijim bratom. roditelji su krvni srodnici djeteta i za dijete ih veže ljubav koja je jaka i snažna. jesu li roditelji u zahtjevima jedinstveni. Iz godine u godinu kako je jačao. tokom 2003 i 2004 godine". zadirkivanje vršnjaka. da li su u obitelji prisutne sociopatološke manifestacije. Bježao je s časova. Ipak.S. Za odgoj djeteta veoma je bitno kakav je sastav obitelji. Razredni nastavnik nastoji ga motivirati i iznaći rješenje za izlaz iz neugodne situacije.u školu. U izvještaju Policijske uprave Srebrenik iz perioda 1. od najranije dobi uključenje i nadležni Centar za socijalni rad i Policijska uprava Srebrenik. Međutim. On traje tokom čitavog života dječijih roditelja. uspio se opismeniti. višestruki povratnik u izvršenju preko 50 krivičnih djela na području ove PU i šire. agresivno ponašanje i tuče postaju njegova svakodnevnica. Ispoljavao je nezainteresiranost i nedostatak pažnje što je prouzrokovalo i loše rezultate u učenju ali i vladanju. U međuvremenu KS. laži. da li u obitelji vlada topla emotivna klima. Angažman ostalih činilaca na slučaju K.2004 godine stoji: "S tim u vezi nedavno je od strane nadležnog organa za socijalnu zaštitu općine Srebrenik. Iz pomenute odgojne 112 . je na vrijeme krenuo. To ga jako frustrira i on napušta dalje školovanje. Ovakva atmosfera ugrozila je psihičko zdravlje djece i pridonijela razvoju negativnih karakteristika ličnosti i s time povezanih oblika neprihvatljivog pa i delinkventnog ponašanja. jesu li adekvatni odnosi prema djetetu. Ipak uspio je završiti peti razred. Veoma se brzo uklapa u sve aktivnosti koje su sprovodili. Školske obaveze od samog početka nije ispunjavao.S. da li dijete živi s oba roditelja. Školski pedagog je davno evidentirao da se radi o odgojno zapuštenom djetetu i u čestim razgovorima nije uspio utjecati na pozitivniji odnos prema školi. kakvi su materijalni uslovi življenja itd. U rješavanju problema u slučaju K. Bio je veoma brzo otkriven. obiteljski odgoj je prvi odgoj koji se pruža djetetu. da li roditelji služe kao pozitivan uzor djetetu u ponašanju. okuplja istomišljenike i organizira krađu u školskom objektu. niti nakon prestanka školovanja. Na poziv pedagoga roditelji su se veoma rijetko odazivali i pokazivali su nezainteresiranost za njegovo školovanje. Obiteljski odgoj ne prestaje ni nakon obuhvata djeteta institucionalnim odgojem. Škola-način i uvjeti školovanja K. ali rezultata nije bilo. Priključuje se grupi delinkventnih vršnjaka. Krađe. da li su odnosi između roditelja skladni. ali rezultati u učenju i vladanju iz razreda u razred sve su lošiji.05.S. koja je u više navrata upućivala inicijativu putem MUP-a TK prema pravosudnim organima za upućivanje lica u odgojne ustanove.2003 -30. Društvo ga napušta i on ostaje usamljen u svom odjeljenju. a u saradnji s Kantonalnim tužilaštvom TK i PS Srebrenik u odgojnu ustanovu na području grada Sarajeva upućeno jedno maloljetno lice. preuzimajući postupno inicijativu. situacija je bila sve lošija.Delinkventno ponašanje razloga: dijete je u obitelji odmah po rođenju.04.

Koje mjere treba poduzeti društvo Društvena zajednica nije se na vrijeme uključila u rješavanje pomenutog slučaja. Pored navedenog.svađe i tuče. takođe treba navesti i okolnost da značajan braj maloljetnih delinkvenata potiče od roditelja koji su se razišli ili od roditelja koji su također asocijalnog ponašanja. često bježi ukradenim autom. napravi nekoliko krivičnih djela. opojne tvari zv. Zbog stalnih sukoba i neslaganja. a potom biva vraćen u istu ustanovu. uživalaca bio je i K. marihuana) a zatim zloupotreba opojnih medikamenata. čime su lišeni elementarnih uslova za normalan psihofizički razvoj i uspjeh u životu.opojne biljne vrste "canabis sativa" (indijska konoplja zv. treba istaknuti i negativnu refleksiju ekonomskih i socijalnih tenzija u društvu na kategoriju stanovništva mlađeg uzrasta. "ekstazi" te opojne droge. Kada posmatramo negativne faktore iz neposrednog okruženja. okupi staro društvo.S. prema djetetu su zadržali hladan odnos ili su ga već potpuno zanemarivali. kod kojih pored ostalih negativnih pojava dolazi do svojevrsnog 113 . U pomenutom izvještaju PU stoji i ovo: "Napominjemo da je prema dosadašnjim rezultatima aktivnosti policije u ovoj oblasti. Veoma često su ga prepuštali samog sebi ne vodeći računa gdje se nalazi.-heroin.S. koji je u međuvremenu zbog prebukiranosti pušten iz odgojne ustanove. od kojih su najpodložnija mlada lica".Delinkventno ponašanje ustanove K. DINAMIKA IZVRŠENIH KAZNENIH DIJELA ZA PERIOD 1996-2004 GOD Godina donošenja prijave Broj počinjenih kd-a 1996 6 1997 9 1998 12 1999 10 2000 14 2001 11 2002 6 2003 34 2004 23 2005 8 Gdje su propusti u odgoju djeteta Razlozi za pojavu poremećaja u ponašanju i propusti u odgoju djeteta napravljeni su u obitelji još od rane dobi njegova života. neophodno je istaknuti nedovoljnu odgajnu ulogu sve većeg broja porodica kao osnovne ćelije društva što se u određenom smislu može protumačiti kao posljedica sve izraženije borbe za normalnu egzistenciju porodice čiji je opći socio ekonomski status sve složeniji. u najvećem broju slučajeva indicirana zloupotreba. Posmatrajući negativne faktore iz šireg okruženja. Uživaoce narkotičkih sredstava većinom predstavlja mlada populacija stanovništva. šta radi i u kakvom se društvu kreće. Jedan od. Centar za socijalni rad u saradnji s Policijskom upravom i školom morao je na vrijeme djelovati i dijete smjestiti u odgovarajuću odgojnu ustanovu koja bi pozitivno djelovala na razvoj mlade ličnosti. Roditelji su živjeli u neskladnim odnosima gdje su često na sceni bili konflikti. .

putem savjetovališta za odgoj djece nužno je pružiti roditeljima pamoć u odgoju djece. Prema riječima njegovog razrednika. ona bude fizički zlostavljana. morala je svu ili bar veći dio predati mužu. poklanja.Delinkventno ponašanje unutrašnjeg konflikta. posebnu pažnju treba pružiti roditeljima djece sa smetnjama u razvoju. ali je interesantno. fizički bi bio prisutan. Izgledao je sasvim kao svako normalno dijete. preko različitih marketinških sadržaja i nesrazmjernih materijalnih mogućnosti za realizaciju istih potreba. Pokazivao je simptome povodljive ličnosti. izazivao tuče. Majka djeteta K.D. društvo je dužno preduzeti sankcije. Ako bi nekada ostao na nastavi. je imao oca. U matičnu knjigu delinkvenata upisan je već u prvom razredu osnovne škole u Centru za socijalni rad Gračanica. ima 15 godina. a mentalno ko zna gdje. Izbjegavao je da se druži s vršnjacima. Odao se alkoholu. U pripitom stanju često je tukao ženu i djecu. radi u tvornici "Olimp" Gračanica. u toj školi nije pokazivao nikakvu zainteresiranost za nastavu.D. unutar različitih vrsta pedagoških metoda i psihičkih raspoloženja onih koji odgajaju. smišljao je uvijek neki izgovor kako bi napustio školu. Bio je sklon krađi. sve posmatra kroz novac. i u prvoj provali je Centar za socijalni rad Gračanica preuzeo obvezu da pojača nadzor nad K. uvijek imao spremno dobro osmišljeno objašnjenje. usljed čega pojedinci pribjegavaju vršenju različitih krivičnih djela prije svega imovinskog karaktera. Nikada nije imao svoj stav o nečemu.D. Majka i brat su i danas s njim. Svoje obaveze u pravilu nikad nije izvršavao. dužnostima i obavezama budućih supružnika. Kada dobije plaću. Odgoj tako postavljen je:"gibanje bez oslonca". Od kuće je znao i pobjeći djedu u Lukavicu. je rođen u kući bez ljekarske intervencije. resocijalizaciju odgojno zapuštene djece. 114 . obezbijediti dovoljan broj odgojnih ustanova za smještaj. Nema navike da dijeli.D. SLUČAJ K. Počesto se znalo desiti da bez ikakvog povoda istuče dijete. ukoliko se to ne desi. Nema razvijene radne i kulturne navike. K. Znao je tako kad se zapije kući dovoditi nepoznate osobe koje su uvijek iz kuće odnosili nešto što ima neku vrijednost. Normalno razvijene je tjelesne konstitucije. Društvo je dužno prije stupanja u brak pružiti mladima instrukcije o pravima. KD. Umjesto zaključka Odgoj zaista trpi zbog nejedinstva djelovanja ne samo pojedinog. a kasnije je sa sobom znao povesti mlađeg brata. U početku je to činio sam. Uglavnom se uvijek kretao i družio s djecom koja su mu po karakteristikama slična. nego i različitih faktora. Kao i K. Cesto je s djecom dolazio u konflikt. Osnovnu školuje počeo pohađati u Džakulama. Obiteljske prilike KD. a ponekad tako jednostavno prelazimo preko istih ili pak težih prestupa. Otac S. za roditelje koji izbjegavaju svoje roditeljske dužnosti i obaveze. Ponekad smo prema djetetu prestrogi za neki sitniji prestup. sklon je tučama. je bio poznat organima gonjenja. promoviranih potreba mladih putem javnih medija.D.

Kako nam je kazala: "Dala sam im sve. I tako D. Organi gonjenja nisu intervenirali. godine majka s djecom napušta muža i vraća se u rodno mjesto Lukavica. je odmah zaplakao i izjavio je kako mu je žao. nastavlja ići u školu u Lukavici. Majka M. Nakon kraćeg vremena trpljenja majka M. Samo je šutio kao "zaliven". Iako je majka zarađivala i D. i H. ponovo seli u Džakule. ali ćud nikad". Jedno izvjesno vrijeme otac S. Narodna poslovica kaže:"Vuk dlaku mijenja. izađe iz škole kako bi razgovarao s njim. ubjeđivao ih kako treba da se s njim vrate kući. uzaludno pogledala da djeca dođu kući. Davao mu je skupocjene poklone. Pokazivao je 115 . te da nastave dalje zajednički život zbog dobrobiti djece. Iz škole je dobila informaciju kako D. Da nesreća bude veća.Delinkventno ponašanje Zbog takve situacije 2001. a i djeca trebaju oba roditelja. Zvala je svoga muža S. nije uopće pokazivao znakove kajanja što je to učinio. i u novoj sredini nastavlja sa starim navikama ali u nešto manoj mjeri. se primirio. nije izdržao ni puna četiri mjeseca i ponovo je nastavio staru "pjesmu". Samo je jedno veče majka. dolazi u Lukavicu i moli za oprost. bosi. poveo je i svog mlađeg brata H. tako da S. Djeca su ponovo vraćena majci. je izjavio da je samo djecu vodio na izlet. kako gaje stid stoje to učinio i kako je time kako kaže: "Osramotio mamu". Otac S. nisu gladni. dok je za razliku od njega H. Otac S. D. ponovo vratio svome djedu. Za to vrijeme otac S. Ja moram na posao. tako su imali vremena na pretek i za razgovor i za skitanje kroz Lukavicu. je ubrzo nakon toga i prodao sve što je bilo preostalo od imovine u Džakulama i jedne večeri nenajavljen pojavio se na vrataima kuće u kojoj je stanovala majka s djecom. je krišom dolazio pred školu čekao da D. D. On se nije javljao. Pričao mu je kako se pokajao zbog svega. Jednom prilikom su razgovarali o tome kako bi bilo dobro da odu i da se vrate ocu. ne tučem ih. I dalje im je donosio poklone. je provodio vrijeme s djecom u lokalnoj kafani. kod koga se po njegovoj priči najprijatnije osjećao. kako će im ako se vrate kuptiti svašta. Ubjeđivao ga je da treba da ostavi majku i da se s njim vrati u Džakule. Otac S. kaže daje pristala jer je S. počesto pitala za njega. ali im ovijek ostavim toplu sobu. čvrsto obećao da će prekinuti staru praksu. Za njihovu majku bio je to veliki udarac. novca imaju. Nakon deset mjeseci otac S. Tako se D. kako ovo nije njihova kuća. Nikome o tome nisu govorili. Nažalost ništa od toga nije bila istina. ponovo s djecom napušta muža S. i dalje je krišom dolazio i sastajao se djecom. to veče. Organima gonjenja otac S. raspitivala se u komšiluku. Više je vremena provodio u školi nego što je to bio slučaj u Džakulama. kad se vratila s posla. kada ustanu da im nije hladno. neće morati ići u školu i slične stvari. Iskoristio je neopreznost majke na vratima i na silu ušao u kuću. Tako je u taj čudni svijet ušao i njegov brat H. obližnji kiosk mu nije dao mira. To je trajalo nekoliko mjeseci. a da majka za to nije znala. od strane oca. Zvala je. priča kako djeca iako su bila maltretirana. Kako je majka radila. a djeca ostajala sama kući i bila ustvari prepuštena sama sebi. Imaju krov nad glavom. je imao redovito džeparac. Odgovora nije bilo. Majka M. nisu bili već dva dana u školi. kako je počeo dobro zarađivati pa će imati dosta novca. žedni. Nije htio izaći. častio ih pićeem i pričao im kako su dobro uradili što su pobjegli od majke." Prema riječima radnika Centra za socijalni rad Gračanica. D.

ni vršnjake u školi. Još u prvom razredu nije pokazivao zanimanje za školu.Delinkventno ponašanje novac i govorio kako je to za njihov novi početak. priča majka "odmah su počela plakati. šta radi i u kakvom se društvu kreće. Od samog početka teško se uklapao u školsku sredinu. S. Kako je izgledalo te večeri. Nažalost. Nakon tri dana. ja ću biti kriva za dječiju nesreću. patnju. i kako nema niko pravo da mu osporava da živi sa svojom djecom i ženom. je gledajući film kod kuće nesvjesto i nenamjerno pred roditeljima. Ispričao je i kako je pronašao sebi posao i kako za njih sada dolaze bolji dani. način i uvjeti školovanja D. samo rekao: "Ode babo da zaradi para. Bar su to tako djeca pričala. U tih nekoliko sekundi-minuta. Riječi koje je govorio moj muž zvučale su tako uvjerljivo da ni sama nisam znala kako da postupim ispravno. Roditelji su odmah zatražili pomoć škole kako bi se ovaj problem riješio. Živjeli bi u Lukavici. a otac S. jer eto tako hoće njihova majka. Između većeg broja novih situacija koje se javljaju dolaskom u novu sredinu (uglavnom u visoko urbaniziranu) značajne poteškoće u pogledu adaptacije za maloljetnika izazivaju osobito "školske 116 . u dječjem plaču. ja uskraćujem pravo djeci da imaju oca. za sve ustvari probleme i što ih stvaraju i djeca i moj muž. Škola. suzama. pa navodno vrijeđaju ga. Veoma često su ga prepuštali samom sebi ne vodeći računa gdje se nalazi. je malom H. Prešavši u Osnovnu školu "Lukavica" naglo mu je pao uspjeh u učenju i vladanju. Razlozi za pojavu poremećaja u ponašanju i propusti u odgoju djeteta napravljeni su u obitelji još od rane dobi njegova života. "Djeca kao djeca". došao je samo neki veliki crni automobil. prijetio sestri da mora da plati što se brine za njenu "slobodu" i štiti je od nasilnika.. Petrović i Radovanoviću (1971. kako nam je ispričao mali H. Dok je pohađao školu u Džakulama imao je dobar uspjeh. Nakon obavljenih razgovora što s ostalim učenicima. trebalo je donijeti veoma tešku odluku. pa nije stekao ni drugove u njoj. Samo treba da mu oproste i dalje nastave živjeti kao jedna srećna porodica. je sa sedam godina upisan u Osnovnu školu "Džakule". Bilo je to najgore veče za mene. se nije javljao. govore mu ružne riječi i slično. Kao da je u zemlju propao. gdje bi osnovni razlog trebalo tražiti u teškoćama adaptacije na nove uvjete života. Roditelji su živjeli u neskladnim odnosima gdje su često na sceni bili konflikti. Zbog stalnih sukoba i neslaganja prema djetetu su zadržali hladan odnos ili su ga već potpuno zanemarivali. moliti. a vi dobro slušajte mamu i budite pametni". ali šta je prava istina ni organima gonjenja nije poznato. Igrom slučaja se to saznalo. Ne mogu vam to opisati. Učenik E. U početku to djeca nisu smjela reći nikome. što s njim. Nakon toga prošla je godina dana. niti je pisao. Prema M. svađe i tuče. Cesto se žalio kako njega navodno djeca tuku." Nastavili su živjeti zajedno. Kasnije su se pričale razne priče. učenje. Među djecom je odabrao svoju družinu i znali su prisiljavati djecu na to da im moraju plaćati što ih "štite".) "Postoji veća vjerojatnost da u skupinu maloljetnika koji više bježe iz škole idu oni kod kojih je registrovana teritorijalna mobilnost. uvijek bi se konstatiralo da je on ustvari ničim izazvan tukao drugu djecu. još jednu sam priliku pružila da spasimo porodicu od raspada.

priča nam C. je ustvari društvo negativne orijentacije.. Nažalost. odnosno napuštanju škole . a i znaš da se nije lijepo tući. Geografska i sociokulturna mobilnost obitelji ima to nepovoljnije djelovanje stoje češća. jednom me je čak i počeo tući. Kada sam došao kućim u razgovoru s majkom saznao sam neke stvari koje nisu za priču.Delinkventno ponašanje situacije".D. Ali. ranije napuštaju školu. Nasamo me pozvao nastavnik i rekao mi: "Tebe bar vole kod kuće.D. Poldrugač i Singer (1975) zaključuju da "nizak pasivni socijalni status i neuspjeh u školovanju promatrani zajedno povećavaju vjerojatnost prognoze delikventnog ponašanja. Potvrđeno je da maloljetnici s većim brojem promjena mjesta boravka češće ponavljaju razrede. nediscipliniran je. kad odjednom on počne da nas gura. Nisu me boljeli udarci koje sam dobio od učenika K.. pa nisi trebao počinjati s njim". slabo uči.A. i varjable: odnosi u obitelji. sklon da izazove tuču. slabije uče. Čak mi je jednom prilikom rekao. pa s njima izostaje i on. zamjenu za komunikaciju s redovnim i uzornim vršnjacima on traži u delikventnoj skupini čiji ubrzo postaje član. "Nije da ga izbjegavamo. luta. pokazuju negativne stavove prema školi i češće pripadaju delinkventnim skupinama. je sklon kradi. Tada sam počeo shvatati učenika K. znak poremećenog procesa socijalizacije koji je kod dijela maloljetnika ozbiljno ugrožen. skita se. Bijeg iz škole je zapravo očitovanje nepovoljnog stanja u mikrosredini maloljetnika. i skrenuo je pažnju da to ne smijemo raditi. pokazuju manju spremnost da idu u školu. To su vršnjaci koji počesto izostaju s nastave. te preuzima vodeće mjesto. Ja sam tada zaplakao. Poremećaje u ponašanju kod njega uočavaju normalno razvijeni vršnjaci i zato ga ne prihvataju. I on ne prihvata njih. on je to shvatio kao da sam se ja prepao njegove fizičke snage. Prognoza delinkventnog ponašanja još je sigurnija ako tom skupu varjabli pridružimo npr. Otuđuje se. Poslije sam nastojao da pomognem. dok smo 117 ." Dobrenić. te se doživljaji frustracija u njima najčešće očituju u bijegu. ali on sam ponekad dovede nas u situaciju pa to tako izgleda". Nastavnik nas je prekinuo. "Lijepo smo se zaigrali. zna nekada i psovati." Društvo vršnjaka Društvo u kojem se kretao D. D. socijalno-patološke pojave u obitelji te informacije o teritorijalnoj mobilnosti obitelji.

Znam samo da je dvije godine mlađi od mene. Majka. djeca su osuđena da se sama snalaze. je veliki brat za K.Delinkventno ponašanje se sporječkali oko toga da li je bio gol. on koji je po ko zna koji put došao u našu školu. A ustvari. I tada kada su pohađali.H. Nije ga ni dva dana imala već je ostala bez njega. majka počinje raditi. izvršili smo razgovor s učenicima razreda koji je pohađao.D. Školu su slabo pohađali. Učenik K. od onog momenta kada je sa svojim mladim bratom K. kada je vidjela da bi porodica mogla ostati bez hrane. Kvaliteta sociopedagoške komunikacije s K. "Ako ti ja još jednom razbijem nos. Raspitivao se da nije netko od drugih đaka u sali slučajno našao. Porodica jedno vrijeme seli s jednog na drugo mjesto. Da li je to ono što mi je nastavnik rekao to ne znam. Tražio je i po i oko škole. Sjećam se jedne situacije moja drugarica je dobila nov mobitel. Za bježanje od kuće najvjerovatnije su imali podršku od oca. A ja sam nastojao samo da se on. Z.D. Zaboravio si ti od neki dan". Više nas brine to što nam nekad nestaju stvari iz torbi. je sve više u probleme uvlačio i svog mlađeg brata. A. Njegovog brata ne poznajem najbolje. Majka pokušava da spasi obitelj. Materijalni i stambeni uvjeti su većinom loši. nije poznat u školi kao K. Rodio se i D. Polako su se pojavljivale i krađe i provale. A mi smo u školi učili da probleme rješavamo razgovorom i riječima. Prema riječima i majke i oca do rođenja D. otac je sve više zalazio u neke čudne i mutne poslove.D. "Rijetko se zna desiti.D. a majka je bila kod kuce i obavljala kućanske poslove. onda on dođe do nas djevojčica i stvara nam probleme.H. i svi kada čuju da je on brat od K.D. No međutim. osjeća lijepo prihvaćenim. Djevojčica CL. Djeca sama bez roditeljskog nadzora počinju i sama stvarati probleme. on je došao i počeo nametati svoja neka pravila. nisu se družili s vršnjacima nego je to uglavnom bilo prepiranje i nametanje nekih nebitnih stvari. provalio u kiosk. D. i imat ćeš ih sigurno".Jašovič (1971. K. Ako nije onako kako on kaže. Iako je takav. Obitelj je pred raspadom. ali znam da se danas nastojim kloniti učenika K.D. morala je potražiti posao.H. Djeluje sasvim povučeno. Jednostavno među nama vlada jedno mišljenje da ako hoćeš da stvaraš probleme ili ako hoćeš da imaš probleme budi s K. problem rješava prijetnjama i tučom. Nije ni njemu lako. ja ga izbjegavam. nekad mi ga bude žao. vratio mobitel i rekao je samo:"Nemojte kazati mome brati". Obitelj je jako niskog obrazovnog i kulturnog nivoa.D. samo se od njega udalje. nema muškog društva. Otac bez zaposlenja. živjeli su lijepo u slozi i ljubavi. drugu ćeš ti pjesmu pjevati.) ističe "da su od posebnog značaja interpersonalni odnosi u školskoj sredini i njenim kolektivima. Taj dan je nastavnik morao nas pretresati i pretraživati naše torbe. Samo predratno i ratno stanje uticalo je na promjenu odnosa unutar obitelji. Otac je radio u Sloveniji." Kako bismo saznali nešto više. Kasnije djeca sama donose odluke pa se preseljavaju. to je ustvari kada K. A onda se javio njegov brat.D. "Vidite to nije uredu od njega. nam je izjavila da djevojčice manje imaju problema s učenikom K. Loš odnos nastavnika i učenika prema pojedinim učenicima dovodi do raznih frustracija s kojima se oni ne mogu 118 . Počinju bježati od kuće.

što u Džakulama. je činio delinkventne radnje prvenstveno zbog: obiteljskih prilika. Razni nerazriješeni i neuspješno završeni konflikti učenika sa školskom sredinom negativno se odražavaju i na njihovo ponašanje van škole. LJ. D. Pojavni oblici asocijalnog ponašanja članova obitelji kao što su alkoholizam. s kojim jedino može sjesti popričati i izjadati mu se. vrlo rano doživljava neprijatnosti u školi zbog slabog uspjeha. njegovih psihičkih svojstava. pa i braće i sestara. S majkom to ne može. skitnja. da isti nema razvijene kulturne i higijenske navike. To društvo je poznato organima gonjenja zbog preprodaje droge. da je vrlo slabog obrazovanja i da ne ide u školu. ne ispunjava školske obveze. u potpunosti izostaje. Todorović (1993): prisutnost sociopatoloskih oblika ponašanja odraslih članova obitelji. prostitucija i slično ne samo što u pravilu bitno narušavaju klimu međuljudskih odnosa u obitelji već negativnim uzorom i poremećenim međusobnim odnosima imaju i neposredno poguban uticaj na razvoj i odgoj djece." Vidovi delinkventne aktivnosti Poremećaji u ponašanju javljaju se veoma rano. što u Lukavici. Singer. Već u prvom razredu D." Glueckovi (1950. čestih preseljenja i nedostatka adekvatnog odgojnog djelovanja od strane majke i oca. kvalitete sociopedagoške komunikacije. osim svoga brata H. izbjegava vršnjake i otuđuje se od njih. stepenu njegove duševene razvijenosti. da je u kontaktima konfuzan. Ušao je u društvo osoba sumnjivog morala. pozitivan uticaj koji škola vrši na odgoj. Prema M. da majka ne vrši i ne može da vrši vaspitni uticaj na maloljetnika. jer nakon završenog šestog razreda napušta školu. nerad. Sam uticaj oca jedan je od uzroka ovakvog ponašanja D.) su utvrdili da su obitelji delinkventne djece statistički značajno opterećenije alkoholizmom i kriminalitetom nego obitelji maloljetnika iz nedelinkventne kontrolne skupine. Slobodno vrijeme provodi većinom na društveno neorganizovan način po uzoru na delikventne odrasle osobe i vršnjake. pa nalazi da je maloljetnik svrstan u kategoriju vaspitno zapuštene djece. bježi iz škole. daje sklon skitnji i odsustvovanju od kuće. zanemarivanja obaveza.D.M. tako da se već u ranoj školskoj dobi veže za osobe asocijalnog ponašanja. U razgovoru s D. To ga veoma frustrira i dovodi do udruživanja s delinkventnim vršnjacima. vrlo vjerovatno će se negativno odraziti na razvoj mlade ličnosti. zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja. pa je sud mišljenja da je maloljetniku potreban stručni rad u cilju prevaspitavanja i stvaranja kod istog pozitivnih navika i kritičkog odnosa prema svojim postupcima. D. Istovremeno. kazao nam je kako nema prijatelja. prilika u kojima živi. Već je rečeno da je još u prvom razredu osnovne škole učenik činio provale te zbog toga prilikom obrazloženja odgojne mjere stoji: "Prilikom izbora odgojne mjere sud je vodio računa o uzrastu maloljetnika. izbjegavanja škole i neprihvatanja od strane vršnjaka.Delinkventno ponašanje racionalno boriti. njegovih sklonosti." Uzroci i povod vršenja delinkventnih radnji Svi navedeni elementi daju nam mogućnost da rasvijetlimo uzroke i povode vršenja delinkventnih radnji od strane K. a otac je vodio 119 . motiva izvršenja djela i težine djela. prosjačenje. da se druži s licima sklonim kriminalnim radnjama.

Navest ćemo samo nekoliko citata: "Moja mama je dobra i brižna. Da lije koristio drogu nije htio kazati. samo ne volim kada dođe pijan kući. bili su uključeni Centar za socijalni rad Gračanica. S njim pričam o svemu i njemu mogu sve da mu kažem. plakao sam. otac vrlo brzo napušta tretman. "Volim i svog oca. Agensi socijalizacije koji djeluju na D." Rad stručnih službi na slučaju K. otac je samo ćutao". Zapitali smo se staje to stoje navio D. valjda što nije imao drugog posla je dolazio na tretman. po internet klubovima i slično.D. novac mu treba zbog plaćanja u igraonicama. koristio svaki momenat kako bi unaprijedio stanje učenika D. Pedagog je. a majka je još jedno vrijeme odlazila. Naravno kao i svako drugo dijete i D. da vrši delinkventne radnje i u intervjuu nam je rekao kako ustvari želi da se istakne među djecom. važni agensi socijalizacije kao što su škola i društvo redovnih vršnjaka su izostali. kad god je dolazio u školu. Brine se da imamo šta jesti. ima pozitivan stav o roditeljima. Sud. 120 . predstavnici Centra su počeli stručni tretman s obitelji i D. Konstatovali smo da su ljutnja i gnjev glavni motivi za izvršenje delinkventnih radnji. Jednom su odnijeli televizor. a potom je i ona napustila tretman. U početku bila je potpuna suradnja. al ja ga najviše volim. a što se tiče krađa. Kao što se vidi iz priložene sheme na rješavanju pitanja delinkventnog ponašanja D.". Policija i pedagog.Delinkventno ponašanje sasvim druge razgovore s njim. U slučaju D. Jest da se nekad i nas dvojica posvađamo i potučemo. a baš je bio moj najdraži film. Nažalost. S obzirom da mu je izrečena odgojna mjera Pojačani nadzor nadležnog organa socijalne skrbi. "Brat moj mije najbolji. a pogotovo ne volim kada dođu neki ljudi s kojima pije u kući i koji nam odnesu nešto iz kuće. ali oni nisu imali milosti. D.

Ja se toplo nadam da će jednog dana i moja majka kazati da se ponosi sa mnom.D. Bilo je tu i iznude. Otac se više nikada nije pojavio. Osobno mišljenje o slučaju K. Pokazivao je znakove agresije. Nastojim i majci pomoći. krivo mi je i što školu nisam zavšio. je ustvari tipičan primjer kako ljudi koji se odaju alkoholu i sličnim drogama ostaju bez obitelji. Kretao se kroz društvo za koje zajednica nije imala nimalo lijepo mišljenje. Popravio sam se. Zato su neki s pravom rekli da kada u ljudskom životu tražimo asocijaciju za ljubav. ne želi da im da do znanja da kontaktira sa stučnjacima po pitanju svog ponašanja. Pedagog se nekoliko puta dogovorio s D. Drago mi je što moj brat H. posebno s ocem i majkom. Majka je zasigurno osoba koja je doprinijela da se dese pozitivni pomaci. nije činio sve na što sam ga prisiljavao. tu podrazumijevamo: Centar za socijalni rad Gračanica. ljutnje. a neki se. Jednostavno u svakoj individui treba kako se to kaže da se "prelomi" i stvari krenu nabolje. Policija i drugi. prije ili kasnije iščupaju iz zagrljaja tame. Nakon bezbrojnih razgovora i rada nadležnih D.opet. promijene živote svojih voljenih i najbližih. ali dok ne činim ono što sam činio. Komunikaciju s delinkventnim vršnjacima nije uspostavio ni pedagog. Ne mogu ja njoj puno pomoći. Susreli smo se i par puta u Gračanici. Ali ne treba na silu ništa pokušavati. Pretpostavlja se svašta. nadam se da ću ga možda nekada sresti. inače će odmah doći čudni ljudi. Nadam se da me šejtan neće navesti na nešto zlo. godine D. Ne zamjeram mu ništa. prijetnji i svih drugih negativnosti. Ovdje sam počeo s problemina. nam kaže: "Sad mije krivo sve što se događalo. Sve je to možda u očima D. Zbog svoje nepromišljenosti završavao je u zatvoru. rekao da su njegovi problemi počeli ovdje. Jedan od razloga je vjerovatno što i D. ali ništa od toga nije potvrđeno kao činjenica. nije bilo uzaludno. Treba pokušavati. S. Kod nekog je to kasnije. Otac je posebna priča. imao smo priliku kontaktirati s njim. To vam ne mogu opisati. ali sada je prekasno. na neki način uspjelo napraviti vidan napredak U slučaju D. nježnost. neki u mračnu stranu zagaze pa nema povratka. to samo pokazuje da ne treba nikada gubiti nadu. kao i s njegovim ocem još dok je bio jedno vrijeme u Lukavici. vjerovatno joj pomažem. da dođu na zajednički razgovor." Ovo je možda jedan od rijetkih primjera gdje je društvo. Sada kada nema oca drugačije gledam na stvari. dobrotu i druge slične emocije najčešći prvi odgovor bit će MAJKA. izgledalo kako je njegov otac "veliki" nitko mu ništa ne smije. Dobra stvar je što sve stoje učinjeno s D. I još je dodao: "Možda je ovo stvarno dobar znak. ali nisu došli. kao što to kažu i druge majke za svoju djecu. ali svi ti izli vi su bili kratkotrajni i svi su kako D. Ja sam u jednom novom svijetu. ni dan danas se za njega nije čulo. I njega bih volio vidjeti. pa možda će baš i ovo uticati da i ja uspijem u životu.Delinkventno ponašanje Komunikacija među ostalim agensima je povremena. a ponekad i otežana. Da mi je se sresti s svojim učiteljima iz Lukavice da im kažem da nisam tako zao kao što su mislili. 121 . kaže bili izazvani. Mada moram vam priznati dobrim dijelom sam izgubio nadu. je prestao vršiti delinkventne radnje. Sto reći nakon svega? Mada ovo nije bio učenik u mom odjeljenju. Sud." Razgovor smo vodili slučajno na autobuskoj stanici u Gračanici i to baš kako nam je D. U intervjuu koji smo obavili 2007. kod nekih je to ranije.

rezultata nije bilo.l.granica lake i umjerene mentalne retardacije. Pravilnika.Delinkventno ponašanje Ovaj primjer pokazuje da samo timski rad pobjeđuje. živi u petočlanoj obitelji u naselju Podgajevi.N. pedagoga škole. Nalaz logopeda Vokabular oskudan za kronološku dob. potiče iz obitelji prognaničkog porijekla. Nalaz psihologa Granica lake i umjerene mentalne retardacije. Dok nije došla bolja sprega između nadležnih institucija. Obiteljski uvjeti življenja M. završio bar vanredno osnovnu školu. Kada se pojedinačno djeluje uglavnom rezultati izostaju ili ih ima djelimično. Ostavila je utisak mentalno razvojno ometene osobe. kako bi se mogao zaposliti. se razvrstava u grupu djece s kombinovanim smetnjama čl.N.N. Organski nalaz po sistemima uredan. bez zanimanja je. Otac je nestao u masakru u Srebrenici. Dysphasia Prema navedenim nalazima M. majke i želje djeteta. Nalaz neuropsihijatra Rani psihomotorni razvoj usporen. 12. Jedino je bio vidan napredak da je D. Nije kategorizirana. M. NALAZ (DIJAGNOZA) I MIŠLJENJE KOMISIJE ZA OCJENJIVANJE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANJE DJECE I OMLADINE OMETENE U FIZIČKOM ILI PSIHIČKOM RAZVOJU Nalaz pedijatra Normalno fizički razvijen za svoj uzrast.N. Mišljenja smo ukoliko se drugačije postupi D. jednogeneracijske. Hiperaktivan i na momente agresivan. Stambeni i materijalni uvjeti su prilično dobri. Učenik je petog razreda redovne osnovne škole. Sta dalje činiti? Bez obzira što se stanje promijenilo. t. Centar za socijalni rad i dalje treba nadzirati i usmjeravati D. manje činio loša djela. Majka je imala završenu srednju stručnu spremu. M. umrla je prije četiri godine. Govor nedovoljno razvijen. Ekspresivnim govorom se služi samo riječju. pa ako je moguće i srednju. Isto tako ovakvu situaciju je potrebno maksimalno iskoristiti da bi D. SLUČAJ M. bi se mogao ponovo vratiti starim stazama. Hiperaktivan.N. Dg: Retardatio mentalis . ima 13 godina. 122 . nepotpune.

N. se radi studiozno i permanentno. Poremećaje u ponašanju počeo je ispoljavati u prvom razredu.N.Delinkventno ponašanje Kulturne i higijenske navike su u skladu s navikama okoline u kojoj žive. slušati muziku (Edo Maajka). muzičkog i tjelesnog i zdravstvenog odgoja.N. Stiče se dojam da toleriše ove njegove ispade i neadekvatna ponašanja. Utjecaj različitih činilaca na ponašanje Na M. permanentno je radila učiteljica. se druži s vršnjacima. periodične kontakte i nastoji razgovorom. svađa se . zajedno s pedagogom. stariji i odrasli skloni delinkventnom ponašanju i stariji učenici iz škole koji su skloni asocijalnom ponašanju.N. Na časovima radi samo ono što voli. M./2003. Još je neopismenjen.N. s nekima gradi neskladne odnose.N. naročito mlađe hronološke dobi. Vidovi poremećaja u ponašanju M. Nešto bolje rezultate postiže u nastavi likovnog odgoja. 123 . Društvo vršnjaka M. a nakon toga progovorio. Tok i način školovanja M. Sačinili su individualni pilagođeni program za rad s njime. Slično ponašanje prati njegov boravak u internatu. Na polju socijalizacije postignuti su nešto manji pomaci. porođaj nastupio u odgovarajućem terminu. Trudnoća uredna. Na slučaju M. pedagog. Dvije godine proveo je u OS "Gazaz" u Sarajevu. U stalnom je konfliktu s vršnjacima. je obuhvaćen stručnim tretmanom od 2002.N..N. Rad stručnih službi škole na slučaju M.N. počinje krasti i laže. školske godine. Učiteljica nastoji da razgovara s M. Pedagog škole održava s M. Cesto je agresivan. Zadirkuje drugu djecu. gledati televiziju. a na polju količinskih odnosa ne postiže nikakve rezultate. Zbog svega navedenog s M. Prohodao u drugoj godini. ne ispunjava uredno školske obaveze i dužnosti.je sklon lažima i agresivnom ponašanju. Slobodno vrijeme provodi u istraživanju nečega novog. ometa rad nastavnika. nastoji iznaći optimalne zadatke za rad s M. Uspjeh u učenju je i dalje nezadovoljavajući. Učiteljica. ponašanje utjecaj vrše ulica.psiholog i direktor škole. Školske obaveze ne ispunjava uredno i postiže slab uspjeh u učenju.N. U odjeljenski kolektiv se teško i sporo uklopio. da ga savjetuje i ubjeđuje da preusmjeri svoje ponašanje u društveno tolerantnije okvire. Cesto zadirkuje i ostale učenike u školi. Školske 2004/2005 godine dolazi u OŠ "Đurđevik" gdje nastavlja školovanje. Voli čitati stripove.Nje dijete iz vanbračne zajednice. Cesto je s njima u konfliktu. Zdravstveno stanje članova obitelji nije dobro jer su mentalno razvojno ometene osobe. Obavljen kod kuće bez stručne medicinske pomoći. Staratelj negira ispoljavanje navedenih oblika ponašanja u obitelji. savjetovanjem. Rani psihomotorni razvoj usporen.

pravilnom seksualnom odgoju ove djece. asocijalno ponašanje. Otac je poginuo u Srebrenici. 124 ..N. Posebnu pažnju treba posvetiti radu stručnih službi s djecom sa smetnjama u mentalanom razvoju. u dobrim socijalno-ekonomskim i stambenim uvjetima. Koje mjere treba preduzeti društvo Da bi se preduprijedili slučajevi kakav je M.Delinkventno ponašanje ubjeđivanjem i ukazivanjem povjerenja utjecati na preusmjerenje njegovog ponašanja u društveno tolerantnije okvire.N. razgovorom djelovati na preusmjeravanje njegovog ponašanja u društveno torelantnije okvire. upoznati ih s pravima i odgovornostima roditelj a u odgoju djece i si. uputiti ih u značaj i vrijednost formiranja obitelji.N održavaju kontakte i nastoje savjetima. O ovom slučaju socijalni radnik nadležnog centra za socijalni rad kaže: "Najbolje rješenje za M. bilo bi izdvajanje djeteta od staratelja i davanje u internat na školovanje". na vrijeme. Kod njega se pojavio strah od napuštenosti od strane majke što je uzrok njegovog agresivnog ponašanja i čestih konflikata s vršnjacima. Brigu o njemu vodili su svi u obitelji. a ukoliko su uvjeti neadekvatni za zdrav odgoj i razvoj djece. U slučaju rađanja djece u obitelji gdje su roditelji ometeni u razvoju društvo bi trebalo pružiti podršku roditeljima u odgoju djece. O odgoju djeteta jedinu brigu vodi staratelj (tetka po majci) koja je za to nesposobna. S obzirom da stručne službe nisu pravovremeno reagirale kada je u pitanju ova obitelj. Osobno mišljenje o slučaju Mišljenja smo da su neskladni odnosi u ovoj obitelji proizveli kod M. psihički razvoj.N. I odvajanje od obitelji. Gdje su propusti u odgoju djeteta M.N. izmjestiti dijete u drugu obitelj ili na drugi način riješti pitanje odgoja i razvoja djeteta.N. uključeni su i socijalni radnik nadležnog centra za socijalni rad s čijeg područja je učenik i socijalni radnik. ostavilo je trag na M. ma kakva daje.N. društvene institucije trebaju regirati. Majka je umrla. Angažman ostalih činilaca na slučaju U rješavanju slučaja M. Periodično s M. propust u odgoju dječaka načinjen je i zato što je bio bez nadzora od strane roditelja. S obzirom da je i sama mentalno ometena i zbog negativnih traumatskih iskustava tokom rata. ubjeđivanjem. niskih kulturnih navika učenik živi u primitivnoj sredini. potiče iz nepotpune obitelji.

Delinkventno ponašanje 125 .

Društvo joj čine negativno orijentirana lica. pod čij im j e utj ecaj em. godine. U knjigu delinkventne djece upisana je u Centru za socijalni rad Tuzla. Učenica je petog razreda osnovne škole. uglavnom punoljetnici. 126 . Ne pomaže roditeljima u obavlj anju kućnih poslova. ima 17 godina. S. 1998.Delinkventno ponašanje SLUČAJ B. Osnove defektološko. B.pedagoškog aspekta Nema razvij ene radne navike. Neredovno pohađa nastavu.S. prevarama. bježi iz škole. Sklona j e skitnj i. 1 ažima. krađi. Ne prihvata savjete.

rođen 1982. U zajedničkom braku stekli su šestero djece i to: San. godine. Zlostavlja ih psiho-fizicki. Međusobni odnosi u obitelji su povremeno neskladni. Materijalne prilike su loše. Četvrto je dijete po redu rođenja. Alkoholičar je. uč. 1985. II razreda osnovne škole. Raditi na saniranju socio-ekonomskih prilika u obitelji. ali zna pisati.Delinkventno ponašanje Radi se o odgojno zapuštenom djetetu s izraženim sklonostima ka asocijalnom ponašanju. na formiranje navika i odnosa prema školi i drugim obavezama. Rođena je 1955. S. te često zanemaruje obiteljske obaveze i stvara socijalne probleme. 1981. godine. Selm. uč. Teška materijalna situacija i zaostalost roditelja su loše utjecali na odgoj djece. pa i ekonomski. rođen. Otac je često u pripitom stanju te postupa grubo i surovo s majkom i djecom. III razreda Građevinske škole u Tuzli. Kultumo-obrazovni nivo obitelji je nizak. Selv. Nedovršen je. Otac je rođen 1942. godine. nezadovoljavajuće. Osoba je s teškim oštećenjem sluha (potpuno gluha). Troje djece su kategorisani kao djeca sa smetnjama u mentalnom razvoju i pohađaju specijalnu školu. Uvjeti stanovanja ne odgovaraju potrebama obitelji. Na djecu su djelovali kao negativni uzori. IV razreda osnovne škole. Kulturne i higijenske navike su ispod nivoa okoline u kojoj žive. Majka S. Mjere koje treba preduzeti Uključiti u rad psihologa i pedagoga i primijeniti psihoterapeutski rad na razvijanju radnih. Sad. rođen 1993. jer ponekad 127 . godine uč. Izrečena joj je odgojna mjera. V razreda osnovne škole. Nije obrazovan. godine u Banovićima. Odgoj od strane oba roditelja je neadekvatan i loš. pomoći roditeljima u odgoju djece. uč. Obiteljske prilike Obiteljske prilike u kojima je S. Osnove socijalnog aspekta Potiče iz osmočlane obitelji. ali primanja ne zadovoljavaju potrebe obitelji. kulturnih i drugih navika.6 m. godine. rasla i odgajana su veoma loše. je rođena kao četvrto dijete po redu rođenja u osmočlanoj obitelji. Iz prvog braka ima punoljetnu kćerku koja je zasnovala vlastitu obitelj i živi u jednom selu kod Tuzle. godine. Živi u privatnom obiteljskom objektu veličine 7. Sen. godine u Srednjoj Grabo vici i zaposlen je u DP "Tehnopromet" Tuzla. rođena 1987. Pojačani nadzor nadležnog organa socijalne skrbi. rođena 1986. S. pa je s njome teško komunicirati. Ima i govornu manu. II razreda Ugostiteljske škole u Tuzli. Otac je u radnom odnosu. uč. rođena.

Još 1998. U prvi razred osnovne škole upisana je s osam godina. Ne uči. bježanje iz škole i dr. je doživjela saobraćajnu nesreću u kojoj je zadobila povredu glave zbog čega je 30 dana ležala u bolnici. Otuđeni novac potrošila je na nabavku odjevnih predmeta i hrane. neispunjavanje školskih obveza. ali ne uspijeva. Teret odgoja pada jedino na školu što otežava S. Vidovi delinkventne aktivnosti Već smo napomenuli da se poremećaji u ponašanju javljaju kod S. svi su dobrog zdravlja. da bih ja nakon toga izašla iz kuće i udaljila se od iste. Preostali novac predala je majci. ZKP -u piše: "Ne sjećam se tačnog datuma." U izjavi datoj prvoj policijskoj stanici na osnovu cl. Majka pred djecu ne postavlja nikakve zahtjeve.N. Rani prekid školovanja Pred upis u prvi razred S. Zdravstveno stanje članova obitelji je zadovoljavajuće. Jedva uspijeva završiti četvrti razred osnovne škole s dovoljnim uspjehom. Još u prvom razredu kod nje se javlja odbojnost prema školi i društvu vršnjaka. napredovanje. 2. je ušla u kuću G. ometala nastavu i si. traumatizira. krađe. ometanje nastave. U službenoj zabilješci Prve policijske stanice Tuzla piše daje u Robnoj kući Bulevar kupila: "Jedan radio kasetofon. S. je krala.l.Delinkventno ponašanje potroši cijelu plaću za piće i ostavi obitelj bez hrane.KZ FBiH. Zbog tih njenih delinkventnih ispada djeca je u školi ne prihvataju. Pretpostavlja se daje ova povreda ostavila veliki utjecaj na njen kasniji razvoj. Izostaje efikasnija uloga pedagoško-psihološke službe škole. je pokrenut prvi pripremni postupak kod Kantonalnog suda u Tuzli jer je počinila tešku krađu prema članu 273. Razmišljajući kako da dođem do novca odlučila sam se da idem od kuće do kuće.S. Tog neutvrđenog datuma u pomenutom vremenskom periodu došla sam u navedeno naselje gdje sam pozvonila na vrata jedne kuće više puta. U petom razredu samovoljno napušta osnovnu školu. lagala. Učiteljiea pokušava da otkloni poremećaje u ponašanju koji se javljaju kod S. St. Roditelji se rijetko zanimaju za napredovanje djeteta u školi. Nakon par dana došla sam ponovo u isto naselje gdje sam malo dalje došla na vrata druge kuće i više puta pozvonila. godine protiv B. To su: laži. To S. jednu igračku papagaj. Odgoj od strane majke je suviše popustljiv. još u ranoj školskoj dobi. te gaje majka zajedno s otuđenim predmetima vratila. 151. ne piše domaće zadaće i nerado ide u školu. da pozvonim na vrata više puta i ukoliko se ne bi niko javio da tada uđem u kuću i pokušam naći novce. Još u prvom razredu S. Priznala je izvršenje krivičnog djela i opisala detaljno način izvršenja. odbacuju je. a onda sam ušla u hodnik gdje su vrata bila otključana kada je u tom momentu iz jedne prostorije kuće izašla meni nepoznata žena pitajući me šta radim tu. Kada se niko nije javio nakon zvonjenja ja sam ušla u unutrašnjost kuće i obišla sve prostorije tražeći tašnu 128 . i uzela tašnu u kojoj je bilo 800 KM. igrice i rolšue. Osim što je otac alkoholičar. ali otprilike prije 15 dana došla sam u naselje koje počinje od Brčanske Malte i nalazi se preko puta Kasarne. St.

nizak kulturni i obrazovni nivo roditelja. nije navršila 18 godina života. te tako dolazi u kontakt sa starijim delinkventima i zajedno s njima čini delikte o kojima smo naprijed govorili. Udružuje se s društvom odraslih delinkvenata i počinje zajedno s njima da vrši i teže krađe. Od novca od kojeg sam ja uzela iz te kuće kupila sam u jednoj prodavnici radio kasetofon koji sam platila mislim 42 DM za koji sam dobila i račun u prodavnici. težinu djela. i dalje krade. je jako traumatizirana. S. loši materijalni uvjeti. povodljivost i motivi među kojima dominira: želja za isticanjem i 129 . stupnju njene duševne razvijenosti. kulturnih i si. udaljavajući se od kuće pregledala sam novčanik u kojem nije bilo novaca već samo lična karta i koliko sam mogla vidjeti od nekog muškarca s još nekim papirima što sam sve to bacila kao i novčanik koji sam bacila posebno na drugo mjesto a ne s ličnom kartom. KZ FB iH. dosadašnji odgoj. Analiza uzroka i povoda delinkventne okolnosti Analiza navedenih elemenata: obiteljskih prilika. okrivljenoj istoj može pomoći u prevaspitanju. a koja nisu bila zaključana već malo odškrinuta. utaje ili prijevare iz čl. Ulaskom u jednu manju prostoriju za koju mislim daje špajz ja sam primijetila da ima više u rezervi jestivog ulja koliko se sjećam na frižideru sam zatekla žensku tašnu koju sam otvorila i tom prilikom zapazila sam veću količinu novca u jednoj pregradi. i 2001. toka i prekida školovanja i vidova delinkventne aktivnosti daje nam mogućnost da otkrijemo uzroke i povode delinkventnih radnji koje S. 283. godine izrečena joj je odgojna mjera pojačani nadzor nadležnog organa socijalne skrbi. zatim sam u drugoj prodavnici kupila roršule koje sam platila 200 DM i za koje sam takode dobila račun. pobuda iz kojih je djelo izvršila. sredinu i prilike u kojima živi. Prilikom izbora odgojne mjere Sud je vodio računa: " O uzrastu maloljetnika. da je odgojna mjera nadležnog organa socijalne skrbi neophodna i adekvatna navedenim okolnostima. je rasla u multiproblemskoj obitelji koju karakterizira: mnogočlanost. usmjeravanju i razvijanju pozitivnih osobina. od čega je veća količina bila u našem novcu i mislim daje bilo 400 u njemačkim markama po 100. i udaljila se od kuće tako da me niko nije primjetio. zatim psiho-fizičko zlostavljanje. loši uvjeti stanovanja. radnih. Uzela sam taj novac zajedno s novčanikom koji sam zatekla takođe u tašni. načina. Ona se povlači od društva vršnjaka i samovoljno napušta školu u petom razredu. godine. se ponovo pojavljuje kao recidivista 2000. pa Sud smatra obzirom da okrivljena spada u kategoriju odgojno zapuštene djece s asocijalnim ponašanjem i cijeneći to da roditelji nisu u stanju da vrše pozitivan vaspitni uticaj na istu. čini. Nakon toga S. povremeno neskladni odnosi zbog alkoholizma oca. čini još niz krivičnih djela krađe (teške krađe ili sitne krađe) .Delinkventno ponašanje pretpostavljajući da bi se u istoj moglo naći novea. Poslije sam otišla do jedne zgrade i da bih prebrojala novac i vidjela da ima oko 800 DM. Nakon sagledavanja konkretnog slučaja Kantonalni sud Tuzla obustavlja pripremni postupak jer S. Zbog slabog uspjeha u školi i odbacivanja od redovnih vršnjaka S. psihičkih svojstava. njenih sklonosti. 2000. Karakteristike njene ličnosti: nekritičnost. Nakon toga. te da se stručnim radom mldb. Skita. alkoholizam oca i teškoće u razvoju (potpuna gluhoća i otežan govor kod majke). " Nakon izricanja odgojne mjere S. Novce nisam odmah brojala već sam izašla iz kuće na vrata na koja sam ušla.

Komunikacija obitelji je povremeno neskladna kako između roditelja tako i između roditelja i djece. S. Dokoličari. Komunikacija s S. Od 2001. Ne uči. 130 . godine u rad sa S. Roditelji je zbog neposlušnosti često kažnjavaju. i komunikacija među njima: Poruka društvu U slučaju B. S. uključuju se stručnjaci iz Centra za socijalni rad Tuzla (sociolog i socijalni radnik). godine u rad sa S. pravi prve delinkventne ispade. zatajile su institucije sistema čija je podrška neophodna u pružanju materijalne potpore i edukacije roditelja za odgoj djece. Pedagog nastoji da uveze agense socijalizacije koji djeluju na S. To je jako traumatizira. što joj daje mogućnost za obavljanje delikata. U školi S. u jedan komunikacijski krug i da zajednički i jedinstveno djeluju u preusmjeravanju njenog ponašanja u društveno tolerantnije okvire. S. skita. Sastanke sa S. Otuđuje se ili biva odbačena od vršnjaka i učiteljice u školi. u kući ne pomaže roditeljima ni u kakvim aktivnostima. U učenju postiže slab uspjeh. slobodno vrijeme troši bez ikakvih organiziranih sadržaja. ali i djece međusobno. i usmjeravaju njenu aktivnost ka delinkvenciji.S. Agensi socijalizacije u slučaju S. su također važni elementi koji djeluju na S. ona se udružuje s grupom starijih delinkvenata i na taj način doživljava neposrednu komunikaciju koja joj nedostaje u obitelji i školi. Da bi nadomjestila komunikaeiju koja joj nedostaje u obitelji i školi od redovnih vršnjaka. Medicinske ustanove nisu preduzele ništa da se otac izliječi od alkoholizma. U tome djelimično i uspijevaju. Ona s njima i čini većinu krivičnih djela. i ocem održavaju sedmično. Od 2000. je našla zaposlenje (kao kuharica). odbija svaku poslušnost što dovodi do toga da je braća i sestre preziru i odbacuju.Delinkventno ponašanje želja da se dođe do materijalnih vrijednosti. uključuje se i pedagog. ne ispunjava nikakve obveze u obitelji.

svakakva. Kako je lijepo kad radim. ne brine se o ličnoj higijeni. Slučaju kakav je S. Djetinjstvo proteklo bez težih bolesti i povreda.) Pošao u srednju saobraćajnu školu. Pedagog se s njome viđa periodično. Počela je da komunicira i s članovima obitelji. je rekla pedagogu:" Bila sam loša. na vrijeme. Već u osnovnoj školi pokazuje znakove neprilagođenog ponašanja (bježanje s časova. Društvo nije omogućilo osnivanje institucija koje bi pružile podršku obitelji u krizi kao što se našla S.. obitelj. Osnove defektološko-pedagoškog aspekta E. 131 . Bez zanimanja je. je danas potpuno rehabilitiran slučaj. Imam platu. Živi bez nadzora po napuštenim vozilima. Teško je živjeti u bijedi.E. Krala sam zbog toga što nisam nikad ništa imala. SLUČAJ M. Stanje B. S. M. Na vrijeme pošao u osnovnu školu i završio je u redovnom roku. napušta kuću. Ima izražene oblike asocijalnog i destruktivnog ponašanja. je trebalo sačiniti prilagođeni individualni program i po njemu raditi. izjava istinita i iskrena i želimo da se nikad više ne ponovi nikakav delikt. Rođen je 1986. Stidim se zbog svojih postupaka. godine. Završio je osnovnu školu. Sama svojim radom osigurava sebi egzistenciju. grozna. Ponekad nešto kupim i roditeljima. zvani "Piroman" upisan je u knjigu delinkventne djece u Centru za socijalni rad Tuzla 2001. puši.." Nadamo se daje ova S. danas B. da im se da materijalna podrška i da se otklone elementi koji karakteriziraju multiproblemsku obitelj. godine. Napušta je na početku. Školska pedagoško-psihološka služba treba da posveti posebnu pažnju djeci s teškoćama adaptacije i s teškoćama u učenju i ponašanju. krade. nešto normalnije i redovno.Delinkventno ponašanje Školska pedagoško-psihološka služba nije preduzela ništa da S. Kupim sebi šta mogu. nadležne institucije sistema treba da pruže posebnu pažnju. U međuljudskim odnosima je nepovjerljiv i oprezan. Zaposlena je u privatnoj kavani kao kuharica. motivira za učenje i daje zainteresira za školu. Za S.E. Osnove psihološkog aspekta U kontaktu je na početku razgovora zatvoren i nepovjerljiv. Teže radi sam i teže podnosi rad koji duže traje. Radi se o osobi koja ima tendenciju da se pokaže društvena i ekstravertirana. pa je neophodno preduzeti mjere stručnog nadzora. bez hrane i vode. sukobi s djecom u odjeljenju. bez nedostataka.S. je rođen u bolnici. O svom delinkventnom ponašanju S.

Zdravstveno stanje roditelja je loše. godine. Udala se i živi od vlastitog rada. I sada povremeno čini prekršajna djela iz bezbjednosti saobraćaja. nastanjene u privatnom stanu do povratka vlasnika iz Danske. Majka N. nema dogovora. su u braku 20 godina i stekli su troje djece.Delinkventno ponašanje Ponekad biva tvrdoglav. Majka i otac su teški duševni bolesnici. uplašen. pa je bio na resocijalizaciji u Stocu i Zenici. Zaposlena je u Kinu "Mladost" u Tuzli kao higijeničarka. Otac je nezaposlen. bravar. ali nema stalno zaposlenje. zlovoljan i sarkastičan. Majka je u stalnom radnom odnosu s minimalnim ličnim dohotkom. Zbog lošeg socioekonomskog statusa depresivna je. Stanuju u privatnom iznajmljenom stanu. E. jer je u biti jako osjetljiv. Postiže solidne rezultate u učenju i ne pokazuje poremećaje u ponašanju. Sukobi među roditeljima i nesporazumi oko načina vođenja života reflektiraju se na djecu. i Naz. Posjeduje fotografski aparat kojim slika građane po gozbama. E. Materijalni uvjeti obitelji su loši. Ima tendenciju i želju da shvati svoju okolinu. hrabar. Komunikacija s njome je otežana. Otac N. godine. je drugo dijete po redu rođenja u obitelji M. potpune. Obiteljske prilike E. usamljen. Utjecaj roditelja na odgoj djece je neujednačen. Završila je osnovnu školu i daktilografski kurs. Rođen je na vrijeme u bolnici bez nedostataka i osobitih poteškoća. međutim takvo ponašanje govori da se na taj način želi odbraniti od povrede i boli. Bio je pripadnik oružanih snaga Armije RBiH. svečanostima i raznim skupovima te tako zaradi nešto novca za izdržavanje. kako bi mogao manipulirati njome. Pohađa šesti razred osnovne škole. grub. fotograf. U djetinjstvu nije bolovao od težih bolesti koje su mogle djelovati na psihofizički razvoj. potiče iz četveročlane obitelji. Povremeno biva svađalački raspoložen i ogorčen. Stambene prilike su takode loše. Higijenske prilike su na nivou. rođena 1984. Nij. domicilne. 132 . Liječi se kod neuropsihijatra. U djetinjstvu nije bolovao od težih bolesti koje bi ostavile traga na njegov psihofizički razvoj. godine u Vlasenici. Lakše je ranjavan. Ima iskrivljenu sliku o sebi i nema jasne predstave sopstvenih vrijednosti i sposobnosti. a povremeno i agresivna. Rođen je u bolnici bez nedostataka i osobitih poteškoća. rođena je 1964. Najmlađi je sin Elv. godine u Kladnju. Pokušava ostaviti dojam da je jak. Osposobljen je za više zanimanja: KV vozač. Najstarija je Elv. U mladosti je pokazivao znake asocijalnog ponašanja. rođen je 1954. je rođen kao drugo dijete po redu rođenja. Djeca su dobrog zdravlja. obično se istresa na okolinu. Odnosi u obitelji su poremećeni. nemilosrdan. a kad je napet. Obiteljska atmosfera lišena je roditeljske ljubavi i topline. rođen 1991.

je upisan u osnovnu školu s navršenih sedam godina. 23 KZ FBiH. bar u početku. odbačenosti od društva normalno razvijenih vršnjaka u mogućnosti smo sagledati razloge i otkriti uzroke i povode delinkventnih radnji koje E. neurotičnost oba roditelja i neskladni odnosi između roditelja. zatim u mesnicu "Šindrić" i iz otključane kase uzeo 180 KM. utaje ili prijevare iz čl. je rastao u multiproblemskoj obitelji čije su specifičnosti: nizak obrazovni i kulturni nivo roditelja. 2002. čini. delinkventnu aktivnost a ogledaju se u smanjenom interesu da se 133 . negativan stav prema školi. godine E. Polaskom u starije razrede osnovne škole kod njega se javljaju prvi poremećaji u ponašanju. u vezi s čl. U školi nije postojala pedagoškopsihološka služba.Delinkventno ponašanje Način i tok školovanja E. 283. Ne volim školu. čime je počinio sitno djelo krađe. bježi od kuće i počinje činiti prva krivična djela krađe. počinio više sitnih djela krađe. prestao učiti. E. a potom napušta školu. Delinkventnu aktivnost E." U školi mije bilo dosadno. Ostao je odbačen od vršnjaka.E. Na novu sredinu nije uspio da se adaptira. da se vrati u školu. Nije preduzela nikakve korake da E. Prvi pripremni postupak protiv E. skita. Optužen je daje s H. u učenički kolektiv i ostvario je s njima uspješnu komunikaciju. Vršnjaci iz odjeljenja i škole ga odbacuju. nastavlja i 2003. Pored toga tu su i uvjeti u školi koji pospješuju E. Analizom naprijed navedenih elemenata: obiteljskih prilika. U razgovoru iznosi. Napor razrednog starješine bio je nedovoljan da učenikovo ponašanje preusmjeri u društveno tolerantnije okvire. loši socioekonomski uvjeti. Odgovarajuće se uklopio. Počeo je bježati s časova. Polaskom u srednju školu gubi interes za učenje te dobij a veći broj slabih ocjena. utaje ili prijevare iz člana 283 st. Sve ovo pojačalo je kod E. pokrenut je 2001. Za delinkventnu aktivnost izrečena mu je odgojna mjera PNNOSS. nije pokazivao znakove asocijalnog ponašanja u predškolskoj i ranoj školskoj dobi." Roditelji su pokušali utjecati na E. Škola mu izriče odgojnodisciplinsku mjeru ukor razrednog starješine za povredu discipline i vladanje dobro. Tokom školovanja postizao je pozitivne rezultate.M. Povezuje se s društvom delinkventnih vršnjaka. Imao je 7 slabih ocjena. Po vlastitoj želji upisao se u srednju saobraćajnu školu u Tuzli na izučavanje autolakirerskog zanata. Vidovi delinkventne aktivnosti E. Velika mije obaveza. pa sam je napustio. To ga jako frustrira. godine. pa se osjeća jako usamljenim. Analiza uzroka i povoda delinkventne aktivnosti kod M. nastavlja s vršenjem delikata. toka i načina školovanja. Nisam imao strpljenja da sjedim 6-7 časova.l KZ FBiH. motivira za nastavu i učenje i da kod njega pojača nivo aspiracije. godine od strane Općinskog suda Tuzla zbog osnovane sumnje da je ušao u kamenorezačku radnju i uzeo novčanik u kome je bilo 150 KM . Prestaje učiti i sve češće bježi s nastave.

a kad je napet obično se istresa na okolinu. ju je prihvatio. nedostatak prosvjetno-pedagoške i socijalne službe u školi i dr. roditelji nemaju pravilan nadzor nad djecom. provodi u dokoličarenju i skitnji što mu omogućava kontakt s osobama društveno nepoželjnog ponašanja i bavljenje neželjenim ponašanjem. što omogućuje E. Karakteristike E. Dižu ruke od rođene djece. U međuljudskim odnosima je nepovjerljiv i oprezan. neurotičnosću oba roditelja. jer u biti je jako osjetljiv. Izgovaraju se bolešću i neimaštinom. Povremeno biva svađalački raspoložen i ogorčen. agresivan. To je pospiješilo negativne stavove prema školi koji kulminiraju u napuštanju škole. Socijalni radnik je o E. Majka ne prijavljuje u centar za socijalni rad odlazak djeteta od kuće. povezivanje s vršnjacima asocijalnog ponašanja i sa starijim delinkventima. Komunikacija je periodična. hrabar. On je nemiran. Sociopedagoška komunikacija s £. Pokušava da ostavi dojam da je jak. nemilosrdan. Brigu o odgoju djece prebacuju na društvo i žele da se E. U srednjoj školi nije stekao drugove. sud i MUP. sa sklonošću ka agresivnosti i konfliktima. prate ih brojni neriješeni obiteljski problemi. obitelj je multiproblemska: s neskladnim odnosima. Slobodno vrijeme E. uplašen i usamljen. prebacivanje roditeljskih odgovornosti s jednog na drugog roditelja i si. ali i s društvom normalno razvijenih vršnjaka. institucionalno zbrine. taj način govori da se na taj način želi odbraniti od povreda i boli. obitelji zapisao: "E. Teže radi sam i teže podnosi rad koji duže traje. tuče ostale vršnjake. uspostavlja komunikaciju i pedagog. Prosvjetno-pedagoška služba škole ne preduzima ništa da E. pomogne u preusmjeravanju njegovog ponašanja u društveno tolerantnije okvire. uspostavljaju komunikaciju Centar za socijalni rad Tuzla." Pošavši u školu E. podigne nivo aspiracije. Nakon delikata s E. Zapostavljaju roditeljsku odgovornost i obaveze podizanja djece. imaju pogrešne stavove o odgoju. zlovoljan i sarkastičan. godine s E. očekuje da to uradi neko drugi. Komunikacija je dvosmjerna i E. Ponekad biva tvrdoglav. nailazi na neadekvatnu komunikaciju s nastavnicima i vršnjacima. E. ličnosti prema procjeni psihologa su: "U kontaktu je na početku razgovora zatvoren i nepovjerljiv. To gaje navelo na komunikaciju s delinkventnom djecom jer je u komunikaciji s njima našao zamjenu za neuspješnu komunikaciju u obitelji i školi. Ima tendenciju i želju da shvati svoju okolinu kako bi mogao manipulisati njome. U početku je uglavnom jednosmjerna i kretala se od agenasa socijalizacije prema E. ali uz empatičan pristup se otvara. da se pronađu načini motivacije za učenje. međutim." Karakteristike ličnosti su slične karakteristikama crta ličnosti delinkvenata. Pred kraj 2002. Radi se o osobi koja ima tendenciju da se ponaša društveno i ekstravertno.Delinkventno ponašanje E. pa mu je smanjeno vladanje. 134 .

E. tučem se. zatajile su obitelj i škola. u neku instituciju ili drugu obitelj koja bi na njega djelovala stimulativno. jedinstveno. U razgovoru s pedagogom E. je prepušten sam sebi i radi šta mu je volja. danas Sa E. Kajem se što sam bio loš. ne poštujući i ne uvažavajući starije oko njega. U budućnosti želim da živim od poštenog rada. R e z i m e : • Postoje različiti oblici poremećaja u ponašanju a najteži oblik predstavlja delinkventno ponašanje. U tome je djelimično i uspio. skitam. Sramotio sam i sebe i roditelje. Delinkventno dijete klasificira se kao podgrupa socijalne neprilagođenosti. se danas nalazi kod sestre u Brčkom i bavi se preprodajom robe na Koridoru. Poruka društvu U slučaju M. Težio je preusmjeriti E. jer nisu pokazale interes za rješavanje problema s E.Delinkventno ponašanje Agensi socijalizacije u slučaju M. E. 135 .E. Društvo nije preuzelo mjere izmjestanja E. uspostaviti humanu međuljudsku komunikaciju (dijalog) ali i uvezati agense socijalizacije ujedan komunikacijski krug kako bi djelovali na E. Ne želim da više kradem. Delinkvencija je zakonski pojam i odnosi se na onu djecu i omadinu koja su u svom ponašanju došla u sukob sa zakonom. delinkventno ponašanje u društveno tolerantni]e okvire. Medicinske institucije nisu preduzele nikakvu brigu oko liječenja roditelja (oboje su duševni bolesnici). Stanje M. U ovom periodu nije načinio ni jedno prekršajno.E. je rekao: "Bavim se poštenim radom. Nastojao je s E. je permanentno radio pedagog. O delinkventnom ponašanju se govori ako ponašanje ličnosti u određenoj okolini dobije obilježje prekršaja (legalni aspekt)." Nadati se da je ova izjava iskrena i istinita. E. ni krivično djelo.

materijalni uvjeti (siromaštvo i bogatstvo). teorija potkultura i kontrakulture. krađa novca. djelovanje u delinkventnoj skupini. delinkventno ponašanje ovisnika o drogi. anarhoidno ponašanje.U psihološke teorije spadaju: teorija inteligencije. teorija diferencijalne asocijacije i diferencijalne identifikacije.U objašnjenju uzroka delinkventnog ponašanja pojavile su se brojne teorije. U skladu s karakteristikama ličnosti dijele se na: tip agresivnog delinkventa. struktura obitelji. komunikacija sa širom sredinom. Jako važan je i utjecaj ličnih faktora. alkoholizam. • Brojne su karakteristike ličnosti maloljetnih delinkvenata.Delinkventno ponašanje • Faktori koji djeluju na javljanje maloljetničle delinkvencije su brojni. kvaliteta komunikacije. funkcionalistička teorija i funkcionalna analiza. školske sredine i vršnjaka. negativni utjecaji susjedstva. silovanje. dezorganizirana i deficijentna obitelj. prisustvo bolesti. droga. ulice i drugih faktora. 136 . Egzogeni faktori su: industrijalizacija i urbanizacija. utjecaje obitelji. obrazovni i kulturni nivo. krađe motornih vozila i nasilništvo. Dijele se na egzogene i endogene faktore. djelovanje u adolescentnoj delinkventnoj grupi.Veliki značaj u objašnjenju delinkventnog ponašanja dali su multifaktorski pristupi.U sociološke teorije spadaju: teorija anomije. Jedna podjela ovih teorija je na psihološke i sociološke. teorija frustracije i teorija uvjetovanja. klinička kriminologija i teorija faktora. tip pasivnog delinkventa i tip kreativnog antisocijalnog ponašanja. Ti faktori su: socijalni i ekonomski status. sociopatoloških manifestacija itd. izrada lažne isprave. teorija neprilagođenosti. teže destruktivno i nasilničko ponašanje. međusobni odnosi. provala itd. neuspjesi i nedostaci u obrazovanju i odgoju. pripadanje siledžijskim grupama s različitim delinkventnim ponašanjem. okoline. Neki autori sve ove faktore dijele na: nasljedne. • Brojni su vidovi delinkventnog ponašanja. • Istraživanja su pokazala da u nastanku delinkventnog ponašanja značajnu ulogu ima obitelj. N navest ćemo neke od njih: teški protuimovinski delikti-krađe. negativni utjecaji sredstava masovne komunikacije.

Ove dvije granice u zakonodavstvima pojedinih zemalja imaju različit smisao i značenje. Posebno značajnu ulogu imaju sredstva masovne komunikacije (film.Lidije Pehar "Slobodno vrijeme mladih ili. kompjuteri). To su: školski neuspjeh. o odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika. ". a donju granicu 14 godina. ponavljanje razreda. 2004.godine Provedite istraživanje među učenicima srednje škole i putem samoiskaza ispitajte koje vidove delinkventnog ponašanja ispoljavaju! 137 . 5.godine! Proučite knj igu "Komunikacij a s dj ecom delinkventnog ponašanj a" dr. Tuzla. njena kvaliteta itd. 2. 4. 13. 12. • Jak utjecaj na pojavu delinkventnog ponašanja ima i neorganizirano i negativno provođenje slobodnog vremena mladih. 7. komunikacija u školi. 15. 16. Definirajte delinkventno ponašanje! Objasnite pojam delinkvencija.godine Proučite knjigu dr. 10. štampa.Najveći broj zemalja kao gornju granicu razdvajanja uzima 18 godina.Delinkventno ponašanje • U nastanku delinkventnog ponašanja značajna je i uloga škole. 11. radio.godine u poglavlju VI govori se o pravilima. 14. internet. Zadaci za dopunski rad i istraživanje: 1. mijenjanje škole. 17. prekid školovanja i napuštanje škole. Sarajevo. 6. • U većini zemalja zakonima su određene gornja i donja granica koje služe u razgraničavanju maloljetnika i djeteta.Ruže Tomić. delinkventno dijete! Navedite i obrazližite endogene i egzogene faktore malolj etničke delinkvencije ! Objasnite koji obiteljski faktori su najznačajniji u pojavi delinkventnog ponašanja! Navedite teorij ska razmatranj a delinkvencij e! Objasnite najpoznatije psihološke teorije ! Analizirajte smisao i suštinu socioloških teorija koje su se pojavile u objašnjavanju delinkvencije! Obj asnite suštinu multifaktorskih teorij a delinkvencij e! Navedite i analizirajte karakteristike ličnosti malolj etničkih delinkvenata! Imenujte i objasnite različite vidove delinkventnog ponašanja! Objasnite i obrazložite koji školski faktori najčešće dovode do pojave delinkventnog ponašanja! Obrazložite negativan utjecaj sredstava masovnih komunikacija na pojavu delinkventnog ponašanja! Koje su dobne granice Krivičnog maloljetništva u većini zemalja u svijetu! Proučite Krivični zakon FBiH iz 1998. 8.. 9. odgojnim preporukama. 2005. TV. odnosno maloljetnika i odrasle osobe. U Krivičnom Zakonu Federacije Bosne i Hercegovine iz 1998. 3.

Opišite vaš stav prema djeci delinkventnog ponašanja! 21. Ako ste i sami skloni nekom vidu delinkventnog ponašanja zatražite pomoć stručnjaka! 20.Delinkventno ponašanje 18. spriječi ili otkloni delinkventno ponašanje! 138 . Uradite studiju slučaja delinkventnog djeteta. Navedite prij edlog mj era koj e trebaj u preduzeti agensi socij alizacij e da se preduprijedi. Neka vam kao model posluže primjeri iz knjige! 19.

Poglavlje 4 Ovisnosti .

Ovisnosti se razvijaju u vremenski različitim dimenzijama. u spektru od nekoliko mjeseci do mnogo godina. alkohol u malim količinama djeluje poticajno. Teško je reći stoje droga i koje je njezino svojstvo. izazvane ponavljanim uzimanjem prirodne ili sintetičke droge. povremeno poremećena želja ili težnja za uzimanjem supstanci ili lijekova. 1997. Postoje seksualne ovisnosti. Ovisnost može biti psihička i fizička ovisnost o supstanci koja djeluje na centralni živčani sustav. rijetko i do uzbuđenja i agresivnosti. Tokom potpunog ili relativnog uskraćivanja supstanci koje su se trošile duži vremenski period nastupaju apstinencijski 140 . LSD te u svijetu najrašireniji hašiš i marihuana. smanjivanju neraspoloženja. (D. psihičke i socijalne poteškoće za pojedinca i društvo. U užem smislu kad kažemo ovisnost mislimo na grupu tjelesnih. (R. dok pri visokom doziranju dolazi do smirivanja (sna).)Zg. halucinogena sredstva. psiholcilin. Prema preporuci SZO. U mnogih supstanci različito djelovanje ovisi o uzetoj količini. U ovisnost spadaju promjene načina ponašanja u ophođenju s alkoholom ili drugim psihoaktivnim supstancama. zatim psihostimulanse središnjeg živčanog sustava. 2006. ovisnosti o hrani.). Ovisnost često dovodi do narušavanja zdravlja. Posebno je izdvojena grupa otapala. "Svaki nagon ili svaki interes može poprimiti ovisničke dimenzije". 1997. Psihička ovisnost ogleda se u jakoj želji ili u nekoj vrsti prisile da se uzimaju određene supstance ili alkohol. jer stalno raste broj sredstava kojima se želi mijenjati stanje svijesti". "Pri svim tim ovisnostima postoji neodoljiva potreba za-barem prividnimsvladavanjem granica postavljenih pojedincu u socijalnoj stvarnosti spomoću sredstava ili postupaka koji služe poticanju dobrog raspoloženja. Normalnu potrošnju treba razgraničiti od ovisnosti. Glavna karakteristika ovisnosti je česta snažna.).Ladewig. smanjivanju socijalne udaljenosti odnosno izolacije. a uzima se povremeno ili stalno. tendencija pijenja alkohola svaki dan i nepridavanje pažnje pravilima društveno ustaljenog ponašanja u vezi s alkoholom. od kojih je najsnažniji kokain. o igrama na sreću i dr. a ponekad velike količine alkohola u krvi izazivaju i smrt.Ladewig. (Pedagoška enciklopedija. najpogubnija i najrazornija droga. te polusintetski derivat morfija. a posljedica su toga zdravstvene.. jačanju doživljaja vlastite vrijednosti i/ili podizanju učinkovitosti i uspješnosti. među kojima su najpoznatiji opijum. među koja spadaju meskalin. odnosno sredstava koja mijenjaju stanje svijesti. 1989. kao i pojava apstinencijskog sindroma.Ovisnosti POJAM OVISNOSTI "Ovisnost je stanje periodične ili kronične intoksikacije (trovanja). To je npr. Npr. heroin.).Tomić i dr. kodein i morfij."(D. alkohola ili duhana". sva sredstva dijelimo prema farmakološkom djelovanju na depresore središnjeg živčanog sustava. U tjelesnu ovisnost ubrajamo upotrebu supstance s ciljem da se ublaže simptomi odvikavanja od droga. socijalnih i kognitivnih fenomena u kojih trošenje neke od supstanci ima prednost za određenu osobu u odnosu na druge načine ponašanja kojima je ranije pridavala veću vrijednost.

. a prema B. Naša obitelj dočekala je pojavu ovisnosti i narkomanije kod djece i mladih dosta nespremno. osjećaj krivnje. osjećaj proganjanja. upotreba depresanata od strane roditelja. minimiziranje ili preuveličavanje problema.) ima slično mišljenje. Neke supstanće mogu izazvati psihotična stanja koja su slična shizofrenoj psihozi. ali i između članova međusobno.Hajdukovic.Ovisnosti simptomi. iznosi sljedeće aspekte obiteljske patologije i navodi da ona može biti značajan faktor rizika da se razvije narkomanija kod adolescentnog člana te obitelji: • • • • loši odnosi u obitelji. vanbračna djeca. Mogu se javiti grčevi. 1977.Dukanović. djeca čiji je otac na izdržavanju kazne.Nicholi (1984. prebacivanje odgovornosti na druge itd. On navodi: "Ako roditelji puše. 1994. • djecu bez oca (smrt oca). Tako neki autori navode da je indikator za potencijalnu upotrebu droge među mladima u području njihove percepcije roditelja. Nakon otkrivanja djeteta pokreće se čitav sistem specifičnih relacija između narkomana i članova obitelji.) ULOGA OBITELJSKIH PRILIKA U NASTANKU OVISNOSTI Obiteljske prilike imaju važan utjecaj u nastanku loših navika i ovisnosti kod djece i mladih. C. Obitelj dolazi u stresno stanje. ali i na obitelj kojoj ta djeca pripadaju. strah. Cesto ih prate mržnja. demografskim i sociološkim karakteristikama. U rizičnu grupu djece on ubraja: • djecu iz konfliktnih brakova. poremećaji raspoloženja itd. agresija. strah. • djecu bez majke. neprepoznavanje osoba. Kad je u pitanju dijete narkoman onda je to otkrivanje isključivo kasno. To su: halucinacije. Ovo su potvrdila brojna istraživanja provedena u svijetu na ovu temu. A.godine kao obiteljske faktore koji imaju bitan utjecaj u nastanku loših navika i ovisnosti kod djece i mladih ubraja brojne faktore. Louria D. panika. snažni afekti praćeni strahom do ekstaze. psihosomotoričke smetnje (uzbuđenje. prekomj erno pušenj e roditelj a. Obzirom da se u našem društvu jos uvijek na narkomaniju gleda kao na 141 ." I brojna druga istraživanja potvrdila su ulogu obitelji u nastanku narkomanije. Narkomanija ostavlja snažne posljedice na djecu. Član koji je ovisnik kasno se identificira. • djecu alkoholičara. njihovi adolescentni potomci bit će više skloni uzimanju ilegalnih droga. piju ili uzimaju psihoaktivne lijekove. 1975. ekscesivna upotreba alkohola od strane roditelja. a koji prati poremećaj funkcioniranja.

1980. jednako ili lošije. da li se prema njemu odnosi bolje nego prema drugima. mijenjanje škole. Na efekte socijalizacije u školskoj sredini djeluju brojni činitelji. Cesto se vrijednosni sustav u školi razlikuje od obiteljskog. socijalnu stigmu. Da bi socijalizacija uspjela.) Nastavnik treba voditi računa o situaciji naglog prelaska iz obitelji u školu i ostvariti personalni odnos prema svakom učeniku u razredu. između đaka." (Singer." (Havelka. Ne bi trebalo biti izrazito osobno emocionalno angažiranje već neki oblik srdačne objektivnosti. Svi ovi prateći problemi često otežavaju status ovisnika i članova njegove obitelji. važno je da postoji srdačan odnos nastavnika prema svakom pojedinom učeniku. Problem obitelji predstavlja i loše organizirano liječenje i zbrinjavanje ovisnika. takođe do određene mjere ovisi i o odnosu nastavnika prema đaku. alkoholizma i narkomanije. 1993. Za pravilan razvoj ličnosti djeteta veoma je važna interpersonalna komunikacija između nastavnika i učenika i učenika i učenika. To podrazumijeva jednaku zainteresiranost za sve učenike. Zbog toga je uloga škole u otkrivanju i sprječavanju pušenja. To su: odnos nastavnika prema učeniku.Todorovic. "Škola predstavlja kontrolisani agens socijalizacije koji planski djeluje u pravcu u kome to žele vladajuće snage institucija koje nastoje da integrišu nove generacije u društveni život. gdje se njihov socijalizirajući utjecaj ne može izbjeći. Većina djece u njoj nema povlaštenu poziciju kakvu su imali u obitelji. Podrugač (1987) ističe kao faktore povezane s pojavom delinkvencije u školi. nemoralan čin. Značajna je takođe kvaliteta odnosa unutar razredne zajednice. izaziva nove poremećaje čiji je osnovni izvor u školi.) Prvi kontakti sa drogom. Ona se razlikuje po tome što pred dijete postavlja sve veće zahtjeve. javlja se i diskriminativan stav društva prema obitelji narkomana. Polaskom u srednju školu učenici ulaze u društvo vršnjaka koji su okupljeni iz različitih sredina. Miksaj. koji uključuje ponavljanje razreda. Grupa vršnjaka 142 . Pojava zloupotrebe opojnih sredstava sve se više događa u posljednje vrijeme i među učenicima starijih razreda osnovne škole. prekid školovanja i napuštanje škole. Ponekad. njegova pedagoška umješnost.Ovisnosti kriminalnu radnju. odnosi među učenicima. Važna je i domaća sredina iz koje učenici dolaze. školski neuspjeh. tj. "Kako se učenik osjeća u školi i kakav odnos razvija prema školi. tj. u suradnji s drugim faktorima. a ponekad mu zna biti i suprotan. ličost nastavnika i školski programi. Z. Nova okolina i problemi nastali ulaskom djeteta u školu zahtijevaju sposobnost prilagodavanja što je često odlučujuće za njegov odnos prema školi i nastanak poremećaja u ponašanju kod učenika s razvojnim poteškoćama i nepovoljnim uvjetima života. velika i značajna. ULOGA ŠKOLE U NASTANKU OVISNOSTI Nakon obitelji škola je najznačajnija socijalna grupa u koju dijete dolazi. a ponekad i prvi znaci uspostavljanja sindroma ovisnosti dešavaju se u doba dječijeg školovanja. organizacija školskog života. uopće ovisnosti.

Pušači ranije umiru od nepušača. iako se radi o simptomima bolesti kod djeteta.Ovisnosti ima snažan utjecaj na djecu kao agens socijalizacije kako zdravog. Stručnjaci iz škole često nisu dovoljno educirani za ovu pojavu. 3. Druženjem s vršnjacima adolescent formira svoj identitet i stiče predstave o samom sebi.. pokazuje niz karakteristika tipičnih za bolesti ovisnosti. liječnici neadekvatno reagiraju na ovakva učenička stanja i ponekad iznuđuju priznanje da zloupotrebljavaju drogu. Cesto učenikovo ponašanje u školi. slabljenje uspjeha u učenju. infarkt. psiholozi. ali ne izaziva neposredne moždane poremećaje kao što ih izazivaju druge ovisnosti i alkoholizam. nastavnicima i drugovima mogu biti signali da se s učenikom "nešto dešava". pa ga prebacuju u drugu školu i si. Škola je bitna u otkrivanju prvih učeničkih problema i smetnji vezanih za zloupotrebu alkohola i droge. Cesto nastavnici. ali i ne moraju biti simptomi uživanja droge. Ponekad žele da se oslobode takvog učenika. Škola bi trebala sačiniti najdjelotvornije programe preventivnog djelovanja i realizirati ih kroz nastavni proces i putem pedagoških metoda raditi na informiranju i edukaciji mladih o štetnosti ove pojave. Zbog negativnog djelovanja pušenja na zdravlje pušač prije stari. zbog bronhitisa 15 puta. potrebama. apatičan i nezainteresiran odnos prema nastavi i nastavnicima. kao i hospitalizaciju. sposobnostima. Vrlo često izostajanje iz škole. zbog raka bronha 20 puta. 2. Pušači umiru od koronarne bolesti dva puta češće od nepušača. odnos prema nastavi. postaje manje radno sposoban. DA LI JE PUŠENJE BOLEST ? Posljedice koje duhan ostavlja na zdravlje pušača pokazuju da je pušenje bolest kao i druge bolesti ovisnosti i da je treba prevenirati i liječiti. pedagozi. teže je kod njega liječiti sve vrste bolesti itd. Pušenje je uzrok mnogih bolesti (rak bronha. prije umire. lako pušenje nije teška ovisnost kao ovisnost o alkoholu i drogi. svojim vrijednostima. zbog raka grkljana 15 puta. tako i patološkog (delinkventnog) razvoja djeteta i adolescenta. Pušenje oštećuje zdravlje. formira ličnu samostalnost i neovisnost. "Prednost" mu je u odnosu na druge ovisnosti u sljedećem: 1. Pušači traže medicinsku pomoć češće od nepušača. ) 2.. 143 . 4. Rij eč j e o obliku ponašanja koj i j e društveno široko prihvaćen. Stavovi Svjetske zdravstvene organizacije o pušenju vide se iz slijedećih stavova: 1. psihosomatski simptomi mogu. Pušači su češće na bolovanju. 5. usljed čega zauzimaju neadekvatan stav prema ovoj pojavi. teže plućne poteškoće . U svojoj provjeri moraju biti obazrivi i adekvatno reagirati.

Istraživanje provedeno među dječacima u dobi od 11-15 godina starosti u 60 škola pokazuje da je u svakoj školi bilo oko 30% dječaka koji su se nalazili u nekoj fazi privikavanja na pušenje. Pušenje načelno ne dovodi do teških društvenih i gospodarskih poremećaja pojedinca. činjenica da se pušači "osjećaju kao odrasli". on se brani pred samim sobom i pred društvom. osim ako se zagađivanje okoline dimom ne smatra takvim ponašanjem.Omerović. ono je problem čitavog društva zbog čega postaje poremećaj ponašanja socijalnomedicinskog karaktera. Cesto djeca imitiraju očeve posebno ukoliko im to pričinjava zadovoljstvo. Brojna istraživanja su pokazala da postoji povezanost izmenu pušenja i smanjene učeničke aktivnosti. 2. Pitanje je zašto mladi počinju pušiti. Pušenje ne uzrokuje asocijalno i antisocijalno ponašanje. obitelji i društva. olakšava im psihičke poteškoće ." (M. Ukoliko se pušaču prigovara. ponekad puše na javnim mjestima i to smatraju podvigom. Ukoliko mu nestane cigareta. Tvrdi da je pušenje njegov lični. Prema nekim nalazima stručnjaka značajnu ulogu u odluci da neko prvi put zapali cigretu predstavlja faktor imitacije ili radoznalosti. S obzirom da pušenje nije samo problem pušača. a 45% se izjasnilo da bi i sami napustili pušenje. Najvažniji razlozi pušenja utvrđeni među djecom pušačima su što: 1. pušenje dovodi do karakterističnog "ovisničkog" tipa ponašanja. Većina se izjasnila da pušenje škodi zdravlju. pušenje ljudima donosi užitak. Blizu 2/3 dječaka se izjasnilo da ne bi dopustili svojoj djeci da puše. Najrjeđe pušenje među djecom bilo je u školama u kojima učitelji nisu pušili i onima u kojima su direktori držali nastavu protiv pušenja. "Učenici pridaju cigareti značaj faktora u njihovoj potrebi za važenjem. Iako ne dovodi do težih uočljivih poremećaja psihičkog stanja. Pušenje djece i mladih Brojna istraživanja pokazuju da se s pušenjem počinje u sve mlađoj dobi. Kad odrastu. veliki broj prijatelj a puši. Istraživanja su pokazala da je pasivno pušenje opasno isto kao i aktivno.. 4. 1998) Djeca često puše pred osobama suprotnog spola ili pred nastavnikom koji je kritički nastrojen prema njima. On ne razmišlja o osobama na koje štetno djeluje nikotin u doba njegovih "obreda". Nepušač postaje pasivni pušač. još u osnovnoj školi. slabljenja marljivosti i ambicija i ravnodušnosti. Uzrok pušenju u školi je faktor podražavanja. 144 .Ovisnosti 3. pušač će preduzimati sve moguće da do njih dođe. intimni problem i da se u njega nema pravo miješati niko sa strane. I pored kampanje protiv pušenja pušenje je po prevalenciji postalo prilično konstantno. Oko 95% djece ispitanika znali su za vezu raka pluća i pušenja.. Pušenje ugrožava i osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini pušača.

Ta djeca rado prihvaćaju svaku priliku da sklope blisko prijateljstvo s nekim ko ih razumije. Vrlo često u nedostatku vremena za komunikacijom s djetetom oni mu ostavljaju džeparac i ne vode računa o njegovoj potrošnji. Na žalost ima zemalja kao što je BiH u kojima je prodaja cigareta dostupna svima. razviti samopouzdanje kako bi stekli osjećaj vlastite vrijednosti i samopoštovanja. 145 . ili se i ne pita. Važan faktor u stvaranju navike pušenja među mladima jeste pritisak vršnjaka pušača. Roditelji ponekad mogu dijete zbuniti.Ovisnosti Pokazala se povezanost pušenja sa slabim uspjehom u školi. razmjene iskustava i si. Važnu ulogu u tome trebaju odigrati roditelji. te naučiti ih kako da se suprotstave i odupru pritisku vršnjaka. U procesu odrastanja mladi ljudi pušenje prihvaćaju kao pogodan način za ulazak u svijet odraslih. stvoriti i održati kod njih stav o pušenju kao o neprihvatljivom. Finska. Cesto dijete svoj džeparac ulaze za kupovinu štetnih sredstava među kojima su i cigarete. U velikom broju razvijenih zemalja zabranjena je prodaja cigareta djeci. zrelošću. Ispitani dječaci su naveli da na pušenje utječu već unaprijed navedeni razlozi. za zdravlje štetnom visokorizičnom ponašanju. SAD. visokim stilom života itd. Zadatak je nadležnih institucuja u zemlji da donesu energičnu zabranu prodaje cigreta djeci i adolescentima. radošću. opasnom. Cesto reklamiranje cigareta u medijima djeluje štetno. To i jeste jedan od razloga što ih sve veći broj puši. Istraživanja su pokazala da reklamiranje duhanskih priozvoda utječe na odluku o početku pušenja. Uloga roditelja u životu mladih ljudi jako je bitna i značajna. Zbog toga treba pomoći mladima. Stroge mjere od strane roditelja među kojima je i zabrana pušenja adolescentima nisu se pokazale do sad djelotvornim. naročito na djecu i mlade. pustolovinom. Island. Roditelj se poslije toga pita u čemu je pogriješio pa mu se dijete propušilo. neprihvaćena i nevoljena djeca u roditeljskom domu. Teško je mlade ljude nakon različitih reklama udaljiti od pušenja. U reklamnim kampanjama cigarete se najčešće povezuju s ugodom. Oni za svoju djecu trebaju imati dovoljno vremena za razgovore. U razvijenim zemljama svijeta na kutijama cigareta i u časopisima koji ih reklamiraju tiskaju se upozorenja o bolestima što ih uzrokuje pušenje. onda je velika vjerojatnost da će se i ono propušiti. Pušenje je za njih društveno poželjna aktivnost. Vršnjaci im se smiju ukoliko ne puše. kojima pridružuju jos tolerantnost roditelja prema pušenju u kući. a ako je taj pušač. Mladi puše obično s prijateljima. Većina mladih ljudi koji ne puše imaju najviše prijatelja među nepušačima. jer ne poznaje život i ponašanje svoga djeteta. Prilično rizičnu grupu djece predstavljaju: nesigurna. opuštenošću. kao i alkoholnih pića. Ako se ponašaju na jedan način. Mnogo više u ublažavanju i otklanjanju ove ovisnosti među djecom i mladima pomoći će razgovor sa djetetom u "četiri oka" jer ćemo na taj način dijete uputiti u stvaran život. vidljivo se smanjuje broj mladih koji puše. Reklame utječu na izgradnju pozitivnih stavova kod mladih o pušenju. Među djecom je postojao i jak socijalni pritisak. U zemljama u kojima je uvedena zakonska zabrana reklamiranja cigareta kao što su: Nizozemska. po vrlo prikladnnim cijenama. pa čak i djeci.

• u nestanku osjećaj a krivnje. • u nestajanju razloga za stalno ispričavanje. odjeća nemaju zadah pušača. Smanjuju se izdaci za pušenje. mjesto boravka (prostorije u kući. • u osjećaju sreće i zadovoljstva.Ovisnosti npr. stječe znanje. • u gledanju u budućnost s više povjerenja. • u ukupno boljem osjećaju. 2001). nema opasnosti da se načini šteta neugašenim opuškom. može se uživati u društvenim prigodama u kojima je pušenje zabranjeno. • u povećanju samopouzdanja. nastavnici. psiholozi. • u zadovolj stvu zbog pozitivnog primj era dj eci i ostalima. ali i prednosti nepušenja. Društvene prednosti napuštanja pušenja ogledaju se u slijedećem: • • • • • • • ostaje više vremena za posao. Ovdje je bitno primjerom pokazati da ne treba pušiti.Zigic. • u porastu osjećaja vlastite vrijednosti. nema prekida slušanja i gledanja zbog paljenja cigarete itd. Zbog prijetnje zdravlju osobama koje se nalaze u blizini pušača. Mladi ljudi koji ne puše vjeruju da im pušenje smeta i da negativno utječe na njihovo zdravlje. Novčane prednosti su također veoma važne. U cjelini. Pasivni pušači Poznato je da duhanski dim ugrožava pored zdravlja pušača i osobe koje ne puše. izbjegavanje novčane krize zbog bolesti pušenja. Psihičke prednosti napuštanja pušenja ogledaju se u slijedećem: • u zadovoljstvu zbog nadziranja vlastitog ponašanja bez pomoći cigarete. Najbolje i najjače odgojno sredstvo je primjer. socijalni radnici. pasivno pušenje je problem obitelji. pedagozi. a od djece traže da ne puše. dijete prima dvostruku poruku koja ga zbunjuje. Pasivni pušači se zato zovu i "prisilnim pušačima ili pušačima po nevolji" (Z. radne sredine i cjelokupnog društva. ne smeta se drugima ispuhivanjem dima i ne činimo ih pasivnim ili prisilnim pušačima. automobil). a žive s pušačima ili rade u njihovoj blizini. puše. liječnici. To u prvom redu trebaju činiti roditelji. Obiteljska "škola" još u predškolskom periodu utječe na dijete jače od svih kasnijih škola jer dijete u obitelji uči još u najranijoj dobi. bolja koncentracija i veća pažnja. 146 . obitelj. prijatelje. Među mladima je potrebno stalno naglašavati štetnosti pušenja. čovjek bolje vlada svojim životom. stvara navike i stavove prema zdravlju.

suzne oči i tegobe disanja. dok ne pronađe najefikasniju.Ovisnosti Nepušači koji žive s pušačima primorani su udisati duhanski dim bez svoje volje. Odvikavanje od pušenja je sporo i teško. zdravstvenim ustanovama. Postoje i tečnosti za ispiranje usne šupljine kojima se postižu slični efekti. Ova djeca su i lakša i kraća prilikom rođenja. blijedi su i imaju slabiji apetit. to više ne može i ne smije biti samo njegov izbor. Boraveći u prostorijama u kojima se puši tokom radnog vremena nepušači "pasivno puše" desetak i više cigareta dnevno. Među pasivnim pušačima veliki broj je onih oboljelih od raka pluća. Kako prestati pušiti U brojnim knjigama su opisani načini prestanka pušenja. Najveće posljedice pušenje ima na nerođenu djecu. Iz tih razloga se pušenje zabranjuje u školama. bankama. pa ne mogu nerođenom djetetu dostaviti dovoljnu količinu kisika i hranljivih materija. dok je liječenje posljedica veoma često bezuspješno. averzivno liječenje. mučnina. Za prekid uzimanja duhana mogu se koristiti: nikoderm. Pušenje sužava krvne sudove posteljice. Metode koje su se dosada u svijetu pokazale efikasnim u odvikavanju od pušenja su: hipnoze. infekciji uha. glavobolja. ali daje čest recidivizam medu liječenim pušačima. Istraživanja su pokazala da djeca majki koje su pušile u trudnoći sa 3 i 4 godine starosti imaju niži količnik inteligencije za 9 bodova. Držanjem žvakaće gume u ustima izaziva se osjećaj okupiranosti usana. ukoliko trudnica puši. nikotinskih flastera. Različite su se metode odvikavanja od pušenja pokazale i različito efikasnim. edukacijski programi. Postoje i injekcije kojima se izaziva suhoća usta. smanjena koncentracija pamćenja. Ali da zagađuje i zdravlje nepušača. a nakon toga pušenje cigarete izaziva jak neugodan osjećaj. metoda i načina liječenja postignuti dobri rezultati. Supruge pušača imaju četiri puta više izgleda da umru od raka pluća nego supruge nepušača. Postoji i nekoliko grupnih programa koje obično vode nekadašnji pušači. Češće su usljed toga izložena različitim oboljenjima i prehladi. Dijete je prisiljeno s majkom dijeliti veliku količinu štetnih sastojaka koje sadrži pušački dim. Studije vršene u svijetu pokazuju da su nakon primjene ovih tehnika. 147 . Lična je stvar hoće li neko pušiti i unositi u svoj organizam i najjači otrov. Najveće žrtve. kao pasivni pušači. transdermalni flasteri i žvakaće gume. od djece čije majke nisu pušile. akupunktura. Pušač koji želi prestati pušiti poželjno je da eksperimentira s raznim metodama. bronhitisu. Sve češću primjenu ima i primjena različitih lijekova za ublažavanje apstinencijskih smetnji ili stvaranje gađenja prema okusu cigarete. Etički je humanije osigurati ljudima pravo na čist zrak nego pravo na pušenje i zagađivanje zraka. zastoju u rastu. terapija sugestije i psihoterapija. kašlju. jesu djeca. Sva istraživanja o nedostacima pasivnog pušenja su pokazala da je ono neugodno i zdrevstveno štetno za nepušača. upali pluća. upotreba žvakaćih guma. Posljedice tog pasivnog pušenja su osjećaj umora. Postoji i način liječenja kojim se pokušava ogaditi pušenje i spriječiti užitak u cigareti. restoranima i drugim javnim ustanovama i radnim sredinama. a sastoje se od nekoliko tretmana koji traju do deset sedmica. Cesto su prisiljena u obiteljskom stanu udisati otrovni duhanski dim.

biti stalno aktivan. način rada i odmora. duboko udahnuti pet puta (polagano). grickati sirovo povrće. 2001. Ponekad su potrebni mjeseci. • odlaziti u prirodu. • potrebno je baciti preostale cigarete. na mjesta gdje je zabranjeno pušenje. jer ih veliki broj ne uspijeva ostaviti duhan iz prvog pokušaja. vlastitim primjerom i drugim mjerama olakšati tegobe pacijenata zbog prestanka pušenja i ohrabriti ih. Jako je važna volja pušača da ostavi pušenje. voće. Cesto izazov onim osobama za recidivizam predstavlja laka pristupačnost i pušenje rođaka. a sve teškoće prolaze poslije nekoliko sedmica. Teško se riješiti ovisnosti. Najkritičnije vrijeme za ostavljanje pušenja su prva tri dana. upaljača. šibica. Podsjetit ćemo vas i na način prevladavanja želje za pušenjem iz knjige "Nepušenjepuniji doživljaj života". uzimati žvakaće gume i si. radi svoga zdravlja i sreće. Cešso okolina može izazvati uvjetne apstinencijalne simptome kao što su žudnja za cigaretom. popiti čašu vode ili voćnog soka. 2. jer se tako smanjuje potreba za pušenjem. To je zbog ovisnosti o nikotinu i što čovjek postaje rob navike. Za otklanjanje ovih navika potrebna je jaka volja i istrajnost. Liječnici mogu savjetima. . 1. Podsjetit ćemo vas na njih: • pušač mora sam sebe uvjeriti da se isplati prestati pušiti. riješiti se pepeljara. daje nekoliko pozitivnih savjeta kako odustati od pušenja. Cesto dugotrajnom uspjehu prethodi privremeni neuspjeh. Ako ne uspije prvi put. • važno je da članovi obitelji i prijatelji podrže ova nastojanja pušača. • mijenjati običaje. Ukoliko se pušač odluči prestati pušiti treba se pripremiti za nekoliko uzastopnih pokušaja. • napraviti popis korisnih razloga zašto se želi prestati pušiti. piti puno vode ili osvježavajući sok. 148 . baviti se sportom itd. Zlata Zigic. Dr. Nakon prestanka pušenja pušač će se vratiti sretnom i punom životu i neće se nikada pokajati zbog prestanka. prijatelja u njihovoj sredini. prošetati. • treba se pripremiti za uspjeh i odrediti datum prestanka pušenja. vrijedi pokušati. treba pokušati ponovno. Za neke pušaše je prestanak pušenja jedan od najtežih pothvata u životu. Treba biti strpljiv i uporan. No. • najbolje je odjednom prestati s pušenjem. pa i godine da se ugase ovi uvjetni refleksi.Ovisnosti Prekid pušenja pred pušača postavlja dva zahtjeva: motivaciju za prestanak pušenja i mogućnost (sposobnost) da nadvlada prepreke koje su povezane s ovisnošću. • poželjno je što više boraviti napolju. Pušači koji su pokušali prestati pušiti svjesni su kako je teško i sporo to odvikavanje. podrškom. 3. • u prvim sedmicama jesti niskokaloričnu hranu. Ne smije pokleknuti pred iskušenjem.

brojati unatrag počevši od sto.. 15. navodi medicinsku definiciju alkoholizma. 10. Ovu definiciju neki smatraju "socijalnom definicijom". 9. daje slijedeću definiciju alkoholizma. pogledati na sat i odgoditi uzimanje cigareta najmanje za jednu minutu. 5. grickati mrkvu ili celer. 14. ALKOHOL Pojam alkoholizma Alkoholizam i pretjerano pijenje alkoholnih pića je društvena devijacija. Prema toj definiciji alkoholizam je "hronična. nazvati prijatelja za pomoć. 1985. koje je umjereno. zatim još jednu . Po svojim posljedicama alkoholizam je i medicinski problem.. povremeno i razumno. Despotović." Iz definicije je vidljivo da postoji i normalno pijenje. jesti košpice suncokreta. prema kojoj se "alkoholičarem smatra osoba koja ekscesivno pije i čija je ovisnost od alkohola tolika da pokazuje vidljive duševne poremećaje ili takve pojave koje ukazuju na oštećenja fizičkog i psihičkog zdravlja. 8. Alkoholizam kao bolest proučava socijalna psihijatrija. poremećaje odnosa s drugim ljudima i pogoršanje njenog socijalnog i ekonomskog stanja ili pokazuje samo znake takvog razvoja. 149 . 13. 11. pa ne predstavlja nikakvu društvenu devijaciju i ne dovodi do fizičkog i mentalnog propadanja. Među stručnjacima najšire je prihvaćena definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 1951. početi s vježbama opuštanja. Iz brojnih razloga teško je donijeti jednu općeprihvaćenu definiciju alkoholizma." Gacić. S obzirom na uzroke i na posljedice konzumiranja alkohola. U razvijenoj fazi obavezno nastaju tjelesna i duševna oštećenja. tuširati se naizmjenice toplom i hladnom vodom. oprati zube pepermint pastom. Alkoholizam je: "hronični poremećaj ponašanja koji se manifestuje ponovljenim i ekscesivnim pijenjem koje odstupa od uobičajenih obrazaca pijenja za datu sredinu i koje je praćeno teškoćama zdravstvenog i socijalnog funkcionisanj a".. Progesivna deterioracija jeste glavna karakteristika ove bolesti. 6. posredna ili neposredna posljedica uzimanja alkoholnih pića. pa je ne smatraju uvijek prihvatljivom. progresivna bolest (stečena navikom) koju karakteriše želja za pijenjem alkoholnih pića. 7.. prihvatiti se nekog hobija. ponoviti svoju odluku:"želim se osloboditi pušenja!". a u cilju postizanja subjektivnog stanja zadovoljstva.. 12. koja su.i tako najmanje pet puta .Ovisnosti 4. popiti šalicu mlijeka. koja u većini suvremenih društava predstavlja jedan od najozbiljnijih socijalnih problema. uzeti žvakaću gumu (bez šećera). alkohol se proučava interdisciplinarno. 1978.

• može izražavati svjesnu povredu roditeljskih predodžbi o nadzoru. strukturna promjena obitelji. Bavcon.) je ukazao na to da konzumiranje legalnih i ilegalnih droga pridonosi zadovoljenju dobno i razvojno uvjetovanih potreba.socio-alkoholoza". gubitak tradicija itd" (Reinhold Abfalg. osamljivanje u anonimnosti velegradskih naselja. • može biti "oruđe" pri traganju za iskustvima i doživljajima koji prekoračuju granicu i proširuju svijet. • može biti sredstvo izražavanja za socijalni prosvjed i društvenu kritiku vrijednosti. povremeno. 1991. kao i u ljudskim odnosima.1997. ekonomskim i socijalnim posljedicama.) Ova definicija alkoholizma je šira od definicije SZO i ukazuje na nužnost postojanja društvenih posljedica uzimanja alkoholnih pića. a manifestuje se takođe. • može biti sredstvo rješavanja frustrirajućih neuspjeha.) Prema istom autoru (Hurrelmann. potrošačka orijentacija. Uzroci alkoholizma kod mladih Kao uzroci alkoholizma kod mladih navode se : "pritisak zbog nepostizanja uspjeha u školi i na radnom mjestu.socioalkoholiti ciklična ili kontinuirana ovisnost od alkohola koja ukazuje na poremećaje u sferi fizičkog i psihičkog zdravlja. • može biti reakcija nemoći ako u najbližoj socijanoj okolini uzimaju maha konflikti i napetosti. • može simbolizirati sudjelovanje u subkultumim stilovima života. (Kobal. slučajno i kontinuirano) ako samo dovede do društvenih posljedica bilo koje vrste . nezaposlenost mladih. 1969. poplava podražaja.Ovisnosti Socijalna patologija daje definiciju alkoholizma po kojoj se razlikuju dvije grupe alkoholičara: • • svako fiziološko-vidno trovanje alkoholom (jednokratno. • može biti nužna reakcija na žestoke psihičke i socijalne poremećaje u razvoju. • može biti mladenački tipičan izraz nedostatka samokontrole. • može služiti pokušaju da se na jednostavan način postigne opuštanje • može otvoriti mogućnost pristupa skupinama vršnjaka radi nalaženj a prij atelj a. gubitak identiteta i osobnosti u masovnim industrijskim društvima." U svakidašnjim uzrocima ponašanja mladih ukorijenilo se čvrsto konzumiranje droga i zato što učenje ophođenja s legalnim drogama pripada u 150 . Identificirao je slijedeće psihosocijalne funkcije koje se odnose na doba mladalaštva: Upotreba droga • može služiti demonstrativnom preranom preuzimanju ponašanja odraslih.

1991. S . (Mc earthy. naročito podatak daje preko 40% ispitanih bolesnika ostalo u tom dobu bez jednog ili oba roditelja. Poremećaji sa perzistirajućim učincima (perzistentni amnestički poremećaj uzrokovan alkoholom. izbor zanimanja i mnogočlana obitelj važne su varijable i zaslužuju punu pažnju. veći broj onih koji piju potiču iz obitelji s niskim materijalnim primanjima." (Hurrelmann. Psihijatrijski poremećaji u mladih alkoholičara etiopatogenetskih faktora u nastanku alkoholizma. da budu veseli. Razlozi zbog kojih piju su najčešće želja za opuštanjem i provodom. Posljedice alkoholizma Alkoholizam je pretjerana upotreba pića koja sadrže etanol. su svakako dio Brojna sociološka istraživanja vršena u svijetu pokazuju da je sve više mladih u svijetu koji piju.Hadžagic) pokazuju da blizu 30% studenata pije alkohol ponekad previše. Istraživanja vršena u školama i na univerzitetima u SAD kojima su ispitivani učestalost pijenja. 4. 2.) Rezultati istraživanja raširenosti pijenja i alkoholizma među studentskom omladinom u našoj zemlji vršeni od strane (R. 2001.Spadijer-Džinić.Ovisnosti našem kulturnom krugu zadacima razvoja u odrasla čovjeka koji se očekuje od svih mladih. Svi ispitanici su naveli da su počeli piti u srednjoj školi.Iličković. delirij tokom sustezanja i halucinoza). ali umjereno. oni koji piju imaju tolerantniji stav prema alkoholizmu od apstinenata. socijalna obilježja onih koji piju. 3. Wemickeova encefalopatija i Korsakovljev sindrom). potreba da se dobro osjećaju. "Najranije je polje učenja obitelj. broj onih koji piju raste s godinama starosti (studija). demencija."(Amir Arnautalic. Poremećaji povezani sa alkoholom dijele se na tri grupe i to: 1. Mladima su iznijeli niz prijedloga a većina se svodi na to da ne piju alkohol ili da piju.) 151 . Većina ispitanika svjesna je štetnih posljedica konzumiranja alkohola. Rano uzimanje alkoholnih pića i prva iskustva stečena u pogledu efekta alkohola značajni su elementi za nastanak alkoholizma uopće. Ekonomske prilike u obitelji. i dr. posebno ako se dešavaju u najosjetljivijem životnom dobu-pubertetu. Neadekvatnost obiteljskih uvjeta u djetinjstvu. pokazuju da 74% studenata pije "do izvjesne mjere".) Istraživanja pokazuju da je pijenje među mladima veoma rašireno i u našoj zemlji. a tek se s vremenom mladi orijentiraju na skupine vršnjaka. a kao razloge su pronašli da su to: društveni običaji. razlozi pijenja i dr. sustezanje. Tomić. 3. 2. 1959. pokazuje da su slijedeći faktori za pijenje alkohola mladih jako značajni: 1. manje stidljivi. M. Poremećaje vezane uz neposredne učinke alkohola na mozak (intoksikacija alkoholom.Zečić i A. 1988. Jedno istraživanje uzroka alkoholizma mladih prema J. Poremećaji vezani uz ponašanje povezano sa alkoholom (zloupotreba i ovisnost o alkoholu).

Pankreatitis. Alkoholizam žene je daleko opasniji za stabilnost porodice nego alkoholizam muža. Dugotrajne modele ovisnosti o alkoholu razvijaju i bolesnici s poremećajem ličnosti.Broj alkoholičara u svijetu naglo raste. pa usljed toga izazivaju probleme u obitelji. Alkoholičar postaje bolesnik u najproduktivnijoj dobi života. npr. Kod bipolarnih bolesnika česta upotreba alkohola dovodi često do maničnih epizoda. U većini psihijatrijskih ustanova oni čine više od 20% svih bolesnika. pa i njima treba pružiti pomoć. Komplikacije kronične zloupotrebe i ovisnosti o alkoholu ili s njima povezanih deficita u prehrani jesu/'cerebralna atrofija. a u toku ukupnog života gubi oko 10 godina. Arnautalic. kao i fetalni alkoholni sindrom"(A.) Prema svjetskim statistikama alkoholizam se po broju slučajeva nalazi na trećem mjestu. depresiju i nesanicu. asocijalne ličnosti. Alkohol štetno djeluje na veliki broj organskih sistema. epilepsija. gastritis. nikotinske kiseline. Alkoholičari najčešće umiru prije 54 godine života. folata često prate hronični alkoholizam. Podaci govore da alkoholičari postaju nesposobni za rad često u najproduktivnijoj životnoj dobi između 30 i 50 godina života. vitamina B 12. perifena neuropatija. što u znatnoj mjeri utječe na socijalno-ekonomsko propadanje samog alkoholičara. neurološkim traumatološkim odjelima.) iznosi u nekoliko tačaka: 1. 2001. Istraživanja govore i to da alkoholičar izostaje s posla u prosjeku oko dva mjeseca godišnje.Ovisnosti S obzirom da alkohol smanjuje anksioznost. U SAD ima oko 10 miliona alkoholičara i više. on se često koristi zbog svog sedativnog dejstva i njegove lake dostupnosti. cerebralna degeneracija. Alkoholizam pogađa i članove obitelji alkoholičara. Upotreba alkohola tokom trudnoće djeluje toksično na fetus u razvoju i može prouzrokovati kongenitalne defekte.2001. Osim toga. Broj žena alkoholičara u naglom je porastu. Veliki broj psihotičnih bolesnika liječi se samostalno alkoholom kada propisani lijekovi ne umanjuju psihotične simptome u dovoljnoj mjeri. koji imaju za posljedice smrt i ozljede uz djelimičnu ili trajanu invalidnost. ciroza. jer dovodi do bržeg rasula porodice.deficiti tiamina. te mnogobrojni drugi gastrointestinalni problemi. peptički ulkus. kao i osobe s poremećajima upotrebe drugih supstanci. odmah iza bolesti srca i krvnih žila i malignih tumora. Ozbiljan slučaj predstavljaju i osobe koje puno i šesto piju. kardio miopatija. a još nisu alkoholičari. kao i na članove njegove radne okoline. Alkoholizam roditelja posebna je opasnost za odgoj djece. 4. Kad alkoholičar dođe na liječenje odnosi u obitelji su jako poremećeni i svi članovi su pogođeni alkoholizmom. a ne računajući one koji se liječe na internim. Alkoholizam se odražava i na članove porodične zajednice alkoholičara. 152 . deficiti u prehrani. Socijalno-medicinske probleme alkoholizma (A.Amautalic. ali i kada im propisani lijekovi nisu dostupni. i uže i šire društvene skupine u kojoj je alkoholičar živi i radio 2. 3. alkoholni hepatitis. O ozbiljnosti poremećaja vezanih za alkohol govori i veliki broj saobraćajnih nesreća usljed pijanstva i alkoholizma sudionika u saobraćaju.

Za ublažavanje posljedica alkoholizmom izazvanih poremećaja zajednica izdvaja znatna sredstva.) Alternativni termin za narkomaniju je toksikomanija.) U Jugoslo venskoj medicinskoj enciklopediji. pored droga biljnog porijekla sve se više uzimaju sintetičke droge (psihodepresori. Smatra se da termin narkomanija koji se najčešće koristio u prošlosti na našim prostorima nije dovoljno tačan.knjiga7. kad se koristila u magijskoreligijskim obredima i u liječenju. kulturne. Ova pojava sve češće se izučava od strane različitih naučnika. jer se odnosi samo na "bolesnu zaokupljenost stanjima obamrlosti do kojih dovode droge-narkotici. za smirivanje bolova. Ova ekspanzija razlikuje se od nekadašnjih oblika. U današnje vrijeme u brojnim zemljama svijeta omladina uzima drogu masovno." NARKOMANIJA Definicija narkomanije Upotreba droga u cijelom svijetu. odnosno toksikomanija. dokumenata i istraživačkih radova o problemima narkomanije mladih. Postoje brojne ustanove (odgojne. Liječenje alkoholizma je na dobrovoljnoj osnovi. Alkoholizam je prije svega društvena devijacija i njegovi uzroci su prvenstveno društvenog karaktera. s različitih aspekata. 1973. Ovaj model sve češće preovlađuje u prevenciji alkoholizma i pijenja alkoholnih pića i u fazi resocijalizacije. izvršio krivično djelo ili prekršaj.) prihvaćen je termin narkomanija.Ovisnosti 5. pa je u svijetu i u našoj zemlji objavljen veliki broj studija. odnosno koje nije "indikovano općeprihvaćenim medicinskim razlozima". (WHO." Društvena reakcija U današnje vrijeme preovlađuje medicinski način reagiranja na alkoholizam. ekonomske i psihološke faktore alkoholizma. smatra se društvenom devijacijom koja predstavlja i socijalni problem. Ovaj model skreće pažnju javnosti na brojne društvene. Uzimanje droga među mladima u većini zemalja. Ima autora koji smatraju daje adekvatniji naziv ovoj pojavi uzimanje droga. a osoba koja uzima bilo koju drogu naziva se narkoman. Izuzetak čini alkoholičar koji je došao u sukob sa zakonom. 1981. Postoje razmimoilaženja oko termina uzimanja droga. pa i u Bosni i Hercegovini. psihostimulansi). širi se upotreba sve jačih vrsta droge." (Bukelić. socijalne) koje se bave mjerama prevencije i "borbe protiv alkoholizma. Pod 153 . (1963. Veliki broj radova objavljen je od strane Svjetske zdravstvene organizacije i specijaliziranih komiteta OUN. Ne treba zaboraviti i socijalna davanja za alkoholičare i članove porodice. a posebno u SAD i Evropi dobij a alarmantne razmjere između šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća. a pod tim podrazumijevaju svako uzimanje droga u nemedicinske svrhe. Alkoholizam se smatra bolešću koja se liječi u okviru postojećeg medicinskog sustava. Zbog toga je prihvaćen i socijalno-psihološki model reagiranja. kao i za suzbijanje gladi i otklanjanje mora.

Te supstance su: začini. barbiturati i one toksične droge koje nemaju te efekte.. psihička (psihološka) i ponekad. zbog širenja uzimanja različitih novih droga prihvata novu definiciju i terminologiju -umjesto adikcije (toksikomanije.prije svega opojne droge.) Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (1969. hasis). Sve ove droge imaju zajednički efekat: one su sposobne stvoriti. čaj. Narkomanija (drug addiction) je stanje periodične ili hronične intoksikacije. Neodoljiva želja ili potreba (kompulzija) da se nastavi s uzimanjem droge i da se droga nabavi po svaku cijenu. 1965. prouzrokovane ponovljenim uzimanjem droge (prirodne ili sintetiške). (SZO. tendencija da se povećava doza . Droge mogu biti materije prirodnog (biljnog. štetne za pojedinca i društvo. cigarete. Karakteristike stanja adikcije su: 1. Termin adikcija (fizička ovisnost) zamijenjen je širim pojmom "ovisnost od droge" gdje se naglašava opća psihička ovisnost koja se 154 . Ova definicija naglašava da svaka droga ima svoj sopstveni karakterističan tip ovisnosti.) Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije bavili su se i definiranjem uzimanja droga kao suvremenim socijalnim problemom. npr. alkohol. mineralnog) ili sintetičkog porijekla.) prema J.) "droga je svaka supstanca koja unesena u organizam može da modifikuje jednu ili više funkcija". Farmakološka definicija droge je vrlo široka i obuhvata supstance čija je upotreba jako raširena i društveno tolerirana. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ovisnost o drogi definira se kao "stanje psihičke ovisnosti ili fizičke ovisnosti.tolerancija. Toksikomanija ne obuhvata samo uzimanje droga (kako su definirane) nego i drugih supstanci s toksičnim efektima (alkohol.Špadijer. i pravili su razliku između adikcije i navike. U tom stanju postoji osjećaj zadovoljstva i psihički poriv koji zahtijeva povremeno ili stalno uzimanje droge da bi se postiglo uživanje ili izbjegla nelagodnost" (SZO. zatim veliki broj droga s različitim farmakološkim karakteristikama kao što su droge koje izazivaju fizičku ovisnost (narkotici. 1988. i dr.Džinić. posebno stanje svijesti koje se naziva "psihička ovisnost".1950). kod izvjesnih pojedinaca. ili ijedne i druge. tipa kanabisa (marihuana. heroinskog tipa. Džinić. 3. Svjetska zdravstvena organizacija 1964. psihičke ovisnosti od droge. i dr. životinjskog. 1988. Prema prvoj definiciji imali su u vidu droge koje izazivaju fizičku ovisnost (adikciju) . duhan. a čije uzimanje ne znači da je određena osoba uživalac droge.Špadijer. 2.. ovisnost morfinskog tipa. godine. koje nastaje kod osobe koja periodčicno ili stalno uzima drogu .Ovisnosti toksikomanijom se podrazumijeva uzimanje onih sredstava koja toksično djeluju na organizam i mogu dovesti do stanja ovisnosti. narkomanije) prihvata termin ovisnost o drogi. aprema J. od droge. fizička ovisnost od efekata droge. kafa.

a otklanjaju kod njih emocionalne nelagodnosti i smanjuju psihičku napetost. grupa) i imaju potrebu za grupnom identifikacijom i pripadanjem. postaju ovisnici. Benzodijazepinski receptori su također identificirani u mozgu i igraju određenu ulogu u razvijanju ovisnosti o hipnoticima i anksioliticima. ispoljavaju često neurotične i karakterne poremećaje. slabe i nesamostalne ličnosti. potreba nekih ljudi za efektima droge. ličnost (ovisnika) i 3.) U razumijevanju etiologije ovisnosti značajna karika su farmakološke osobine droge. Tolerancija je postupno opadanje dejstva droge.Ovisnosti razvija kod svih oblika uzimanja droga. gdje stanice organizma reagiraju na određeni način na stalno unošenje droge (metabolička ovisnost). naročito u adolescenciji. čekati duže na 155 . 2001. Halucinogeni osiguravaju privremeni bijeg od realnosti.). Prihvaćeno je da "neurobiološki faktori mogu imati važnu predisponirajuću ulogu u nastanku ovisnosti." (Sinanović. droga-farmakološke osobine droge. Tolerancija se javlja samo kod nekih vrsta droge Faktori značajni za nastanak ovisnosti Za nastanak ovisnosti o drogama značajni su brojni faktori. "Govori se o interakciji tri grupe faktora značajnih za nastanak ovisnosti o drogama: 1. uživalac droge mora povećavati količinu droge. Veliki broj mladih ljudi otvoren je prema svijetu i njegovim mogućnostima i posjeduju interes za probanje novog. sredina-socij alni faktori. kao što je prisustvo opijatnih receptora u različitim moždanim regijama. Primjer toga je eksperimentiranje s drogom. Psihička ovisnost je želja. Fizička ovisnost ogleda se u adaptaciji organizma na drogu. uključujući limbički sistem. Neke droge kao što su opijati. Većina istraživača se slaže i prihvata multifaktorijalni pristup u vezi s etiologijom. Postoji i vjerovanje u erotizirano dejstvo nekih droga. Sve ove osobine narkotika doprinose njihovoj zloupotrebi." (O. Cesto osobe u adolescenciji prihvataju norme ponašanja drugih (idola. Usljed naglog prekida uzimanja droga dolazi do fizioloških poremećaja (apstinencijalnog sindroma). Stimulansi reduciraju umor i osiguravaju osjećaj povećane snage i psihofizičkih mogućnosti. Da bi postigao ranije doživljene efekte. sedativi i anksiolitici dovode do brzog otklanjanja napetosti i anksioznosti. ali i fizičku ovisnost koju izazivaju samo neke vrste droga. Uneseni opijati ulaze u direktne interakcije sa svim ovim receptorima. 2001. Sinanović. nemogućnost da se željeni efekti postignu ranijom količinom droge. Stanje ovisnosti karakterizira i pojava tolerancije. stjecanje novih iskustava. frustraciono netolerantne. Veliki broj ovih radoznalaca. oni ih doživljavaju kao prijatne i donose im zadovoljstvo. Nisu u stanju podnositi životne teškoće. u stvari. 2. Stručnjaci su mišljenja da su osobe koje konzumiraju drogu nezrele.

). Većina ih je neoženjena. Preko 70% su starosjedioci.Ovisnosti zadovoljenje svojih potreba. djeca koja nemaju čvrst oslonac u obitelji i slično. gdje djeca dugi vremenski period ne viđaju roditelje. Ljubljane i Skoplja na 505 liječenih narkomana može nam poslužiti kao materijal za izučavanje. Najveći porast zloupotrebe droge zabilježene u Evropi u ekonomski zaostalim zemljama. Stepen zloupotrebe droge ovisi od općeg političkog i ekonomskog razvoja jedne zemlje. Faktor rizika za zloupotrebu droga je zasićenost određenog područja velikom količinom narkotika (kao npr. SOCIJALNE I PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE NARKOMANA Istraživanja socijalnih i psiholoških karakteristika narkomana i njihovog ponašanja vršena su među liječenim narkomanima. a najviše ih je između 18 i 23 godine starosti. jer su namijenjene evropskom tržištu i Sjevernoj Americi). predrasude kao i tendencije narkomana da šire toksikomaniju i na druge. kriminal). u zemljama Sredozemlja. U nekim zemljama društveno je prihvaćeno pušenje opijuma (neke zemlje Dalekog istoka). Istraživanje provedeno 1980. Droga je sve više dostupna. Zloupotreba psihoaktivnih droga ovisi i od geografskog položaja neke zemlje. godine na području Beograda. Ispitivanja su pokazala da su roditelji narkomana previše zaposleni. Droga je prisutna i u obiteljima gdje su odnosi poremećeni. (J. Važan faktor u širenju narkomanije čine i običaji. Većina narkomana su muškarci. Niskog su samopoštovanja. Veoma je važno u kakvoj grupi i društvu dijete boravi. Posebno se narkomanija susreće među djecom rastavljenih roditelja. Najviše ih je završilo osnovnu školu. Vrlo značajni za nastanak ovisnosti od droga su i međusobni obiteljski odnosi. neudana. preambiciozni. navike. U većini slučajeva pripadali su obiteljima srednjih društvenih slojeva. Cesto mladi ulaze u svijet droge po nagovoru drugih osoba. vlada socijalna patologija (alkoholizam. U drogu mogu voditi često i dokolica i izobilje. 1980. Postoje i brojni društveni faktori koji utječu na veću ili manju raširenost zloupotrebe droga i ovisnosti. tenziju i napetost teško podnose. Slično se koristi opijum u južnoj i jugoistočnoj Aziji. glad i druge nevolje dovode do zloupotrebe droge i bijega iz stvarnosti (u zemljama Azije i Južne Amerike). Cesto bijeda. 156 . Uživanje droge često je simptom poremećaja ličnosti gdje osoba bježi u maštu iz neprihvatljive životne realnosti. Kasnija istraživanja pokazala su nešto stariju hronološku dob narkomana. a i cijena nekih od njih je prikladna. emotivno se ne posvećuju djeci. potruditi se da postignu uspjeh ili poštovanje drugih. Indijanci i danas žvaču lišće koke (Južna Amerika) kako bi eliminirali osjećaj gladi.Špadijer-Džinić. Svaku bol. a većina je pripadala srednjoškolskoj i studentskoj omladini.

) Adolescentni period je jako rizičan i podložniji nego ikad kod pojave adolescentne narkomanije. ustaljen do nivoa sinonima. 1971. Tumačeći narkomaniju s ideološkim primjesama ona je bunt. Tu su i naglašeni nesvjesni konflikti. pa je ulazak u ovaj obrazac ponašanja istovremeno i ulazak u specifičnu subkulturnu grupu koja ima svoju dinamiku i zakone. terapijska) pokazuje da gotovo kompletna populacija sa zloupotrebom droga spada u kategoriju adolescentne narkomanije. neodgovornost. nekonfonnizam. oportunizam i izraz antagonizma 157 . 1972. Dukanovic. kriza identiteta. On želi indirektno ili direktno ukazati na nju i saopćiti je. kanabis i halucinogenici. narcizam. slaba ego-snaga (slabe veze sa svijetom) i neusvajanje pozitivnog vrijednosnog sistema."Adolescentna narkomanija je ustaljen i prihvaćen pojam za zloupotrebu droga danas. Ove grupe su jako kohezivne u odnosu na grupe alkoholičara. neurotizam. usvaja statusne simbole i prihvata specifične obrasce življenja i stavova.) pokazalo je da je većina narkomana bila prosječnih intelektualnih sposobnosti i čak niskog stvaralačkog potencijala. Te osobine ličnosti formirale su se u samom djetinjstvu: bazična pasivnost. društvena nesnalažljivost. jer minimalan procent drugih oblika narkomanije (klasična. Najčešće korištene droge su: opijati. poruka. impulsivnost. pretjerana zaokupljenost ličnim zadovoljstvom. Droge je većina počela upotrebljavati između 16 i 18 godina starosti.Ovisnosti odnosno žive od rođenja u mjestima ispitivanja. Većina istraživanja u svijetu su pokazala da nisu identificirani faktori ličnosti koji su posebno vezani za zloupotrebu droga. mada se zapažaju i značajne razlike u preferiranju pojedinih droga medu narkomanima u ispitivanim gradovima.M. on se jasno verbalno deklarira. U jednom istraživanju (Goode. posjedovanje širokih interesovanja i intelektualna radoznalost. Najveći broj psihologa se slaže da ne postoje posebne. Navest ćemo neke karakteristike adolescentne narkomanije: Ona se događa u grupi.) navode se sljedeće crte ličnosti povezane sa stalnim uzimanjem marihuane: neprijateljski stav prema pravilima i konvencijama. Adolescencija i droga Različita stručna i popularna saopćenja i tumačenja iz različitih dijelova svijeta usaglašena su u terminološkom određenju i općeprihvaćenom shvatanju da je narkomanija danas adolescentna narkomanija. društvena neosjetljivost u odnosu na potrebe drugih. Adolescentni narkoman ne krije svoju pripadnost. Jedno istraživanje (LBerger. reklo bi se. 1994. potreba za ovisnošću i potreba za osamostaljivanjem. Izdvajaju se neki faktori ličnosti koji su češće nalaženi kod mladih narkomana i čije prisustvo znači samo veći rizik da osoba postane uživalac droge. prevladivanje potrebe za pasivno ovisnim odnosom i dr." (B. Kod narkomana je veće prisustvo narcizma izraženo u emocionalnoj ravnodušnosti. određene psihološke karakteristike na osnovu kojih bi se moglo prognozirati uzimanje droga. ne vezivanju za partnera i dr.

i 12.Ovisnosti između svijeta mladih i odraslih. postaje vjeran nekoj "blažoj" drogi.Dukanovic (1994. a jedan broj dolazi i do fizičke ovisnosti s pratećim pojavama apstinencijalnog sindroma i izmjene tolerancije. a 34 % utjecaj vršnjaka. a često i do teških somatskih oboljenja i smrti. Brojna istraživanja su pokazala da se prvi interes i prvi kontakt s drogom javlja u nekim sredinama između 10. a manji broj ih je među učenicima osnovne škole i zaposlenim narkomanima. kombinira. godine. Adolescentna narkomanija brzo dovodi do ispoljavanja teških posljedica na psihosocijalnom planu ličnosti. 158 . Bitna karakteristika adolescentene narkomanije je i njeno epidemijsko širenje. stav roditelja prema pušenju marihuane. Prendergasta proučava odnos obitelji i narkomanije.) T. Adolescent u današnje vrijeme uzima više vrsta droga. Obitelj i narkomanija Istraživanja su pokazala da na pojam narkomanije imaju utjecaja sljedeći faktori rizika u obitelji: • loši odnosi u obitelji. od njegove ličnosti i od utjecaja sredine u kojoj živi. stalno traži nove vrste. Na kom nivou će se adolescent zadržati ovisi od brojnih faktora. Jedan broj ih uzima duže drogu. B. "U rezimeu svojih istraživanja navodi sljedeći model na kojem bi se mogla očekivati veća mogućnost adolescentnog abuzusa marihuane: • dijete percipira blagu kontrolu od strane majke. Adolescentni narkomani su najčešće srednjoškolci i studenti. podražavanje (imitacija) i želja za promjenom psihičkog stanja. Adolescentnu narkomaniju odlikuje kriminogeno ponašanje jer je kod adolescenta narkomana nabavka droge povezana s kriminalnim aktivnostima. Ona je u stalnoj progresiji. Motivi zbog kojih adolescenti uzimaju drogu su različiti. isprobava." Lauria D. Uz raznolikost droga vezani su i načini uzimanja droga. • upotreba depresanata od strane roditelja. a poseban akcent stavlja na percepciju ponašanja roditelja od strane njihovog djeteta. traži neke svoje droge.). a pretpostavke su da će se i ubuduće tako razvijati. a posebno za "psihološke kontrole". • prekomjerno pušenje roditelja i • ekscesivna upotreba alkohola od strane roditelja. Neki se vežu do psihičke ovisnosti. Nicholi (1984) nalazi u grupi onih koji konzumiraju ilegalne droge 40% je utjecaj roditelja. (1977. nivo obrazovanja roditelja i odnos roditelj-dijete gdje je posebno zainteresiran za varijacije prihvatanja i odbacivanja od strane roditelja. U 80% slučajeva su to tri moguća razloga: radoznalost. Jedan broj adolescenata proba drogu 1-2 puta u životu i na tome završe i zadovolje sve svoje potrebe. Javljaju se i različiti nivoi vezanosti za droge. Promatra nekoliko važnih varijabli kao što su: upotreba lijekova (psihofarmaka) od strane roditelja.

zatvaranje očiju. agresija. stalno prisutna pospanost. Smetnja u pravilnom odnosu škole prema ovoj pojavi su nizak stupanj educiranosti iz ove oblasti i moralistički stav i gledanje na ovu pojavu. agresivan i neuviđavan. Cesto škola kad otkrije učenika koji zloupotrebljava drogu stvara niz problema koji otežavaju svaku dalju akciju i namjeru da se učeniku pomogne. prebacivanje odgovornosti na druge itd. potrebama. odnos prema nastavi. Đukanović. ali se mora pomisliti i na takvu mogućnost. okupiraju se radom. pak. 159 . razbolijevaju se i si). kod rodbine. Škola i narkomanija Škola ima važnu ulogu u sprječavanju i otkrivanju pojave zloupotrebe droge kod mladih. bljedilo. dakle. dijete. Nakon toga u obitelji se prepliću različite emocije i stavovi: mržnja. kao i cjelokupno naše društvo. Našu savremenu obitelj narkomanija je zatekla nespremnu. bježanje. Roditelji se subjektivno osjećaju prevarenim. osramoćenim. Obitelj narkomana zahvaćena je u tom trenutku teškim stresovima i pratećim poremećajima svoga funkcioniranja. može biti vrlo pogodan medij za prozelitizam. formira ličnu samostalnost i neovisnost. uvode zabrane i si. panika. oba roditelja nisu strogo protiv uzimanja marihuane. ne moraju se naravno odmah dovesti u vezu sa zloupotrebom droga.) S obzirom da se narkomanija uvijek javlja u populaciji mladih. sposobnostima. Roditelji preduzimaju različite mjere da riješe ovaj problem. dobij a etiketu. smatraju da im je dijete poljuljalo ugled u društvu i si. preplašenu i iznenađenu. M. Javlja se i diskriminatorski stav društva. osjećaj krivnje. Dukanović. Obitelj obično kasno otkriva da je jedan njen član. stanja somatskih promjena. Problem predstavlja i još uvijek loše organizirano liječenje i zbrinjavanje narkomana kod nas. "(B. naglo popuštanje u učenju i savladavanju gradiva. Neki šalju djecu u vojsku. strah. svojim vrijednostima. "Druženjem s vršnjacima adolescent formira svoj identitet i stiče predstave o samom sebi. Veoma je bitno da obitelj na vrijeme otkrije svoga člana koji se drogira.Ovisnosti • • • u relacij i otac-dij ete postoj i "psihološka tenzij a". otac uzima veće doze lijekova. gledana u kontekstu obitelji ona je isključivo problem djece. Neki bježe iz svega i od svega (odlaze u inostranstvo. Škola. ucjenjuju. ali istovremeno i značajan teren na kojem ćemo otkriti prve učenikove probleme i smetnje vezane za zloupotrebu droga. Ovog učenika iz neznanja često proglašava narkomanom. uznemirenost i itd. nastavnicima i drugovima mogu biti alarmni da se s učenikom "nešto dešava".M. ali je problem koji ostavlja teške posljedice na cijelu obitelj kojoj djeca pripadaju. Škola često prva otkrije učenika nakrofila (narkomane ne otkriva). 1994. narkoman.). Cesti izostanci iz škole. minimiziranje ili uveličavanje problema. šalju ga na školovanje u neku drugu školu. prijete. Neke škole nastoje se osloboditi takvog učenika. 1994. što učeniku jako šteti." (B. apatičan i nezainteresiran odnos prema nastavi i nastavnicima ili. pooštravaju kontrolu. Vrlo često učenikovo ponašanje u školi.

e) društveni problemi: novi prijatelji koji se manje zanimaju za uobičajene obiteljske i školske aktivnosti. Tako primjerice. neodgovrno ponašanje. danas imamo ovisnike o televiziji.). ovisnike o računalima i mnoge druge slične vrste ovisnosti. nagle promjene raspoloženja. To su ovisnosti ne o stvarima. i samoubojstvo. problemi s disciplinom. i nedostatak zanimanja. problemi sa zakonom. slabo rasuđivanje koje vodi nesretnim slučajevima. nepovjerenje.Ovisnosti Škola treba odigrati ključnu ulogu u prevenciji pojave narkomanije među djecom i mladima. b) emocionalni: promjena ličnosti. ovisnike o telefonima i mobitelima. Oblik ovisnosti o računalima je ovisnost o Internetu. učestali poremećaji zdravlja. je otvoreno raspravljanje sa svojom djecom o upotrebi i zloupotrebi alkohola i droge. otvorenom komunikacijom. mnogo odsustva. ovisnike o videoigrama. 2004. iritiranost. već o tehničkim uređajima i onome što se pomoću njih postiže". c) obiteljski problemi: započinjanje svađe. Upozoravajući znaci upotrebe droge i alkohola od strane mladih uključuju: a) fizički: izmorenost. nasilje. Ipak. te ranim prepoznavanjem problema koji se možda razvija. Razlika je u tome što se u organizam ne unose tvari i što se ne stvara određena fiziološka ovisnost već samo psihološka. povlačenje od obitelji. Roditelji mogu pomoći ranim upućivanjem na problem droge. neplanirani i nesigurni seks.Pehar. slabo rasuđivanje. i neprestani kašalj. koje uključuju konzumiranje teških droga u starijoj dobi. depresija. te da im je stalo. (L. OVISNOST O KOMPJUTERU "Razvoj tehnologije donosi i pojavu drugačijih oblika ovisnosti. negativan stav. oblikovanjem dobre uloge. neuspjeh u školi. Kao ovisnost o internetu možemo definirati pretjeranu upotrebu Interneta koja narušava fizičko 160 . nisko samopouzdanje. d) školski problemi: opadanje zanimanja. crvene i staklene oči. loše ocjene. i prihvaćanje neuobičajenih stilova u odijevanju i glazbi. Navedeni znaci mogu ukazivati i na druge probleme kroz koje mladi prolaze. najučinkovitiji način da roditelji pokažu brigu. kršenje pravila. ZNACI POMOĆU KOJIH RODITELJI MOGU OTKRITI DA SE DIJETE DROGIRA Upotreba je droge povezana s raznim negativnim posljedicama.

Pehar. (dr.Ovisnosti i psihičko zdravlje korisnika i dovodi do teškoća u društvenom funkcioniranju. Karakteristikje ovisnika o internetu su : • za njih je internet najhitniji u životu. loto. 161 .Pehar.). klađenja i lutrije na lokalnim zborovima.Nathan. • ovisnici o pornografiji". 2004. lutrija. kockarski aparati i si. Najviše je ovisnika o "chatu" i "e-mailu". Sve ono što je pretjerano može naškoditi našem zdravlju". kladionice-državne i privatne) i neorganizirano igranje karata za novac po stanovima.. svečanostima. prijatelja i dr. kafanama. (L. • ovisnici o "cybersexu". a prema L. zlovoljni. Osnovni elementi igre preobraženi u kocku su: alea. a najmanje o kockanju i kupovini. Igranje "igrica" na kompjuteru isto predstavlja vrstu ovisnosti djece. • ovisnici o "chatu" (pričaonicama). "Izgubljenost u svijetu. sportska prognoza.Pehar. 2004. • uz internet provode puno vremena. Ponašanje osobe obuzeto je željom "da se nešto dobije ni za što ili mnogo za malo". Ovisnost o internetu naziva se: "internetomanija". a često i depresivni. To su: • ovisnici o informacijama. • ovisnici o igricama. Postoji nekoliko skupina ovisnosti o internetu. • poteškoća u učenju i do • financijskih problema. Kockanje može biti: organizirano (kockarnice u državnom ili privatnom vlasništvu. dominantan je motiv ponašanja. Internetomanija je poremećaj ponašanja kakvi su kleptomanija i piromanija. sreća i neizvjesnost. stoje put u stres i psihičke poremećaje. razdražljivi. • gubitka prijatelja.A. koji se neprestano mijenja može dovesti do otuđenja i izbjegavanja suočenja s realitetom. Internetomanija u svijetu dovodi i do sljedećih posljedica: • razvoda braka. (L. bitniji od obitelji. 2004. odnosno predstavlja igru koja se preobražava u socijalnu izopačenost.). U ovisnike ne možemo ubrojati ljude kojima korištenje interneta predstavlja posao ili uče i spremaju se za ispite tokom studija. ulični rulet. • ukoliko smanje ili prekinu korištenje Interneta postaju potišteni. • gubitka posla.): Kockanje Kocka je igra preobražena u strast.Shapiro. opsesiju.

međutim ja lično nisam imao tih problema u životu. Zašto su se na ovo naše vlasti oglušile. Cesto takvi ljudi ne cijene ništa drugo sem alkohola. Iako sam zna da mu to utiče loše na zdravlje. 1983.".Pehar. a između ostalog. na licu mu se vidi da je ovisnik. međutim postoje ljudi koji se plaše stati pred te svoje probleme i naravno potraže izlaz u alkoholizmu. tj. pare.). garderobu.Ovisnosti U literaturi navode da je kocka najraširenija socijalno-patološka pojava. Ove podatke navode Blanche (prema Barnesu i Teetersu. Lično znam da ljudi u životu imaju dosta problema i snalaze se na razne načine. On bi dao sve za alkohol. što. Kockanje obično počinje u pubertetu. Iako to nerado govorim moj dajdža je jedan od tih ljudi i vjerujte da znam da mu je alkohol već odavno prijatelj. Kladionice se otvaraju i u manjim mjestima gdje od institucija postoje samo osnovne škole. otvoreno je pitanje. Alkohol. 2004. Stvarno imam osjećaj da živi dva života istovremeno koji jednostavno nisu povezani. Kockanje je naročito karakteristično za muški spol. Ponekad mi se čini da ima dvije ličnosti: jednu kad konzumira alkohol i jednu kad je trijezan. nema jednostavno nikakve razlike od vode i. nije lako govoriti o ovakvim stvarima nama koji nemamo ovakvih 162 . on je najbolji dokaz kako alkohol može da upropasti život jednog perspektivnog čovjeka i da ga spusti tako nisko da ne može biti gore. Pohađao sam medicinsku školu i znam kako alkohol utiče na organizam. naravno. već i sam od sebe stvara nove probleme u životu. alkoholizam. ne samo da često ne bude izlaz iz nekog problema pojedinim ljudima. Po mom mišljenju.) i revija "Quick" ("Rulet vrti Nemce". mogu vam ispričati kako utiče na mog dajdžu. Za primjer bih uzeo brata svoje mame koji jednostvano konzumira alkohol u toj količini da ni sam nema ideje da raspoznaje dobro od zla ili čak da utiče na svoje ponašanje. bavljenje sitnim ili krupnim kriminalom. vjerujte mi. (L. zdravlje mu je jako loše. Znam da tim ljudima nije lako ali nije ni rješenje u alkoholu.zdravlje. Cesto sam bio u njegovom prisustvu dok uzima alkohol i prvo što sam primijetio jest da ga koristi kao da je žedan. 1961.). ALKOHOLU I DROGI Znamo da je problem s alkoholom jako prisutan u životu ljudi danas. ako se zadesi pri ruci samo da dođe do alkohola. na primjer mom dajdži. neimaštinu itd. ti njegovi svjetovi. On ima 35 godina. jer upoznat sam s njegovim problemom. ucjene. jetru skoro da i nema i ako pije duže od jedan dan ujutro se budi s krvavim ustima. nasilje. MIŠLJENJA MLADIH O PUŠENJU. Činjenica je daje sve veći broj osnovnoškolaca pošao u kladionice u potragu za srećom!. da tako nazovem. Vjerujte. on i dalje nastavlja i što je najgore dok konzumira on ne uzima nikakvu hranu već povremeno tome doda i cigarete. znamo da zajedno su kobne po organizam. svu vrijednost koju ima kod sebe pa bi čak dao i nešto tuđe. Ono može prouzrokovati: "propast obitelji.

To su iluzionisti i okorjeli ovisnici koji bi obično dali sve da dodu do droge pa čak bi radili i kriminalne aktivnosti. Sve ovo zajedno nije ni blizu ljudima koji konzumiraju drogu. nisma imala prijatelja kome bih se obratila za pomoć. Sto se tiče droge. Pri tome sam. brat je takođe imao problema. Ono što sam mogao primijetiti na ljudima koji puše jeste da vječito imaju žute prste. Droga je jako štetna za zdravlje i obično utiče negativno na psihički razvoj mladih ljudi. Ja vjerujem da ponekad ovakvi ljudi znaju da negativno utiču na društvo a i sredinu u cjelini.Ovisnosti problema a kamoli ljudima koji konzumiraju alkohol. "prijatelja" koji su bili sposobni da u trenutke riješe moje probleme (tako sam tada mislima). u školi sam imala problema. to je daleko ozbiljniji problem danas. Stalno kašlju ili teško dišu iako poznaju šta nikotin radi njihovim plućima oni nastavljaju da konzumiraju ciogarete. Cigarete sam probala. otac ratni voni invalid. susrela sam se sa mnogobrojnim problemima. koliko toliko im pomognemo da prestanu konzumirati alkohol. Na nama samo ostaje da. Nisam imao priliku da se susretnem sa osobom koja ima neke posebne probleme sa drogom. Ovo sve govori koliko ljudi vremenom postaju ovisnoci o nikotinu i cigaretama. Susretala sam se sa jednakim problemima u kojima su se nalazili moji vršnjaci. Meni je poznato da se ljudi koji puše ne debljaju i teško dobijaju na težini. a sve nam je bliži i širi se na našim prostorima sve više. Cigarete su loše i vjerujte volio bih da jednostavno nisu ni izmišljene. i vjerujte ti ljudi žive u svom svijetu. ili bar da smanje količinu kako bi prestali škoditi sebi i sredini u kojoj žive. obitelj mi se raspadala. dok pušača imam. jer nisu imale "dejstvo" za smirenje. a za mlađu sestru su se brinuli dajdža i dajnica. Moj svijet se rušio. ali su na mene ostavljali velike traume i zbog moje osjetljive prirode mnogo me pogađali. U kući mije bio kaotično stanje. konzumacije i količine koju današnji ljudi uzimaju. obitelj mi se raspala. kada sam imala šesnaest. Prije dvije godine. bili bi zdraviji i manje odani modernim porocima. U užoj porodici i vjerujte da znam da su ovisnici jer po mom mišljenju cigareta i jeste laka droga i čini od tebe ovisnika. ali zbog neugodnog ukusa sam odustala od njih. majka je bila jako bolesna. mislim da su cigarete još veći problem zbog svog dima. koji su velikim dijelom bili beznačajni. Postoje ljudi koji padaju u traumatske šokove ako ne dobiju cigarete ili čak u toj traumi i nedostatku nikotina jedu u tolikoj količini da dobiju jako brzo na kilaži. ali sam ja svoje nevolje u mnogome preuveličavala i mislila da su one bezgranične i nerješive. prihvatala velike poroke i ušla u taj grozni svijet loših navika. kao i svi mladi. uz "pomoć" mojih tadašnjih kolega. zube i da se ponekad osjete na nikotin. Koliko god da je alkohol problem u svijetu danas. Jedinu utjehu su mi pridavali 163 .

poetski da kažem. u divnoj obitelji. ali sam ga prihvatila jer me je opuštao i pomagao da se tih nekoliko sati osjećam slobodno i voljeno. a onda je počeo koristiti jača narkotična sredstva kao što su extazi. ali i mog tadašnjeg momka i današnjeg kolege. ali ja i moja drugarica smo željele da ga odgovorimo od droge. sa roditeljima. prestali se družiti s njim. a i narkomanija su najveći problemi našeg društva. omladini koja su našla u situaciji u kakvoj sam ja bila. Danas živim sretno. kao što su sport. "mračnoj strani" mene. Zato. Ja sam odlučila napisati iskustvo jedne osobe koja koristi narkotička sredstva. mojih pravih prijatelja. bratom i sestrom. danas. Krenuo je prvo sa marihuanom. Svi su počeli dizati ruke od njega. da bez ispoljavanja ličnih iskustava o svemu ovome. ja sam se izvukla iz svega. Ali. Pitala sam ga zašto je počeo uzimati drogu. da uživaju u tom prekrasnom periodu i da se posvete lijepim stvarima života. Nakon terapije i rehabilitacije potpuno sam se oporavila. skoro nikome ne govorim o svome životu. Sad shvatam u kolikoj sam se zabludi nalazila ali sam to tada smatrala jedinim. o ovom teškom periodu mog odrastanja. nažalost. Čak nam je počeo 164 . koji su ponosni na mene. muzika. on je rekao: "Zato što se osjećam bolje kada uzmem" A i svi to rade"! Mnogo puta sam mu rekla da treba da prestane uzimati drogu. jer se sjećam Vaših riječi. pogodilo i da bih pomogla "zalutalima" da pronađu svoj put. I pušenje i alkoholizam. Ovo ne bih postigla bez bezgranične pomoći i podrške mojih namilijih. kokain. nakon što sam dobila ovu temu da iskažem svoje iskustvo. Bogu sam obećala da to nikada neću ponoviti i da ću se zauvijek riješiti svih poroka. jedna od rijetkih kojima to uspije. Hvala Bogu. mada i danas osjećam grižnju savjest i krivnju. strašnu istinu. speed. odsjek "Poremećaji u ponašanju". svojoj obitelji. i uz njih sam provodila svoje vrijeme i uz njih sam se osjećala lijepo. nikome. ali sam uzela neku tabletu od koje sam izgubila svijest i završila u bolnici. Upravo zbog toga sam upisala ovaj fakultet.Ovisnosti "drugovi". heroin. Obećala sam sebi. koji mi se takođe nije sviđao. te nastavnika i pedagoga u školi. moje obitelji. Samo je razmišljao o dozi. kultura. Ali on me nije slušao. Droga mu je postala jedini faktor u životu. osjetila sam potrebu da Vam ispričam moju. nadam se da ću i ja uspjeti pomoći onima koji su se našli u situaciji kroz koju sam prošla. Ne sjećam se šta sam dobila. nažalost. da s tim samo sebi škodi. obasja sunce koje je meni pružilo ruke. kako bih pružila priliku svoj djeci. najboljim alternativnim rješenjem. koji su bili kritičnog ponašanja. Cesto sam pila alkohol. ali sam. nećemo pomoći drugima. Jednom sam bila u toliko očajnom i teškom stanju da sam posrnula za drogom. stid i sjećanje na sve šta sam radila. da se otrgnu od ovog strašnog zla koje nas je. ponavljam. da pronađu pravi put i da ih. Inače sam jako zatvorena osoba. Ta osoba se počela drogirati sa svojih sedamnaest godina. Svima koji imaju problema bih poželjela šesnaestu i sedamnaestu godinu drugačije nego što su moje bile. nažalost.

a oni od kojih nabavlja drogu. a naročito poslije neke stresne situacije-smirenje traže u cigareti. Većina mladih je probala te poroke koji im uništavaju živote. nakon što su konzumirali te poroke uglavnom se svodi na svađu. U današnje vrijeme sve više mladih potežu za cigaretama i mnogi od njih nisu svjesni što si time rade. alkoholu i drogi su različiti. Mnogi misle ako počnu pušiti da su nešto bolji i da su cool od drugih ljudi tj. i kada bi nas sreo negdje govorio je kako mu mi želimo zlo. da mu oni "žele samo dobro". A nisu svjesni što time rade sebi i svojoj obitelji. Počeo nas je izbjegavan. Konzumiranje cigareta počinje sve ranije. Stvarno smo mu željele pomoći. Takođe mediji trebaju više da govore o štetnosti i zlu koje donose ovi poroci.Ovisnosti govoriti da je prestao. Moj razgovor sa prijateljima. Sve više mladih takođe počinje konzumirati alkohol a najviše učenici osnovnih škola koji žele da postanu odrasliji.omladine. Vvećina mojih prijatelja sa kojima se družim imaju te ružne poroke koji im uništavaju život. Zbog droge on je živio i nije mogao bez nje. nakon ulaska u loše društvo jedenostavno te osobe se dosta promjenile u samom ponašanju i njihovim postupcima. Svi ovi ljudi a među njima i omladina koji konzumiraju alkohol to čine zbog kompleksa i nezadovoljstva životom. Nisu svjesni u kakvu nepriliku ih upuštaju. ali nismo uspjele. Oni bježe od stvarnosti i žive u nekom svom svijetu. Također i osobe koje konzumiraju alkohol i drogu u tome traže rješenje odnosno bijeg od stvarnosti. Moje mišljenjen o pušenju. ali je cijelo vrijeme lagao. ako bez cigara budu neko vrijeme. jer se poslije toga osjećaju jako loše. postaju jako nervozni. Društvo u kojem živimo jako malo pridaje pažnje osobama koje se drogiraju i koje konzumiraju alkohol. Možemo reći da poroci droga i alkogol koji su najrasprostranjeniji u našoj zemlji loše utječu na ponašanje osoba koje ih koriste. Droga mu je bila majka. maltretiranja i mnogo drugih stvari. Ja lično ne konzumiram ni alkohol. Ove osobe u drogi traže utjehu koju nisu mogli naći kod nekih ljudi. a trebali su je. i nas i sebe. Možemo reći da su ovi 165 . droga mu je bila sve. Većina osoba koje ja poznajem su bili dobri i uzorni učenici. I mnogo starijih ljudi konzumiraju sve češće alkohol i postaju alkoholičari zbog čega ima loših posljedica u porodici radi svađa. a najčešće od 10 godine. Drugovi koji puše. Najčešće labilne osobe konzumiraju drogu jer misle da će time nešto postići u životu kad nisu mogli na drugi način. Boje se suprotstaviti problemu koji nije vredniji od njihovih života. Otuđio se od nas. niti pijem. iako oni smatraju da to uopće ne šteti organizmu. znam da. Osobe koje upadnu u svijet poroka jako teško mogu iz njega da izađu kao pobjednici pošto ti poroci jako štete organizmu. ostao je sam. Oni misle da će time popraviti neke stvari što su uradili. Sve više mladih konzumira cigarete. Međutim.

iako mi kao pojedinci znamo šta nam droga može uraditi. Nije alkos ko puno pije već ko stalno konzumira. 166 . Jedna od "najugroženijih" kategorija su mladi u pubertetu. Još jedan od razloga je dokazivanje u društvu. nervoza i potreba za većom količinom. bez obzira na eventualne pritiske okoline i iskušenja. Svima nama poznato je da droga.Ovisnosti poroci kuga 21 vijeka moramo svi zajedno prebrodit i riješit sa što manje žrtava koje izaziva ova bolest. ili pak jesu a ne žele da priznaju. Novu godinu i si. te njegov karakter. Alkoholizam i narkomanija su problemi koji u današnjem društvu poprimaju sve veće razmjere. prijateljica i poznanika nisu pušili do dolaska na fakultet. a nisu ni svjesni. imala sam priliku uvjeriti se da nisu samo djeca u pubertetu ti koji dolaze u iskušenja i popuštaju. međutim tada su počeli i postali ovisni. Naime. Oni nalaze mnoga opravdanja za takvo ponašanje. Gotovo dvije godine nisam izlazio iz kuće. alkoholu i drogi uveliko utiče i kućni odgoj pojedinca. međutim ni to me nije dovelo i iskušenje da probam neko od tih opojnih sredstava jer znam u kojoj mjeri štete organizmu. Pored toga droga može dovesti i do uništenja našeg života. opuštaju. mnogo mojih prijatelja. alkohol i pušenje prije svega narušavaju naše zdravlje a samim tim uništavaju nas kao osobe. Oni lako podliježu utjecaju drugih pa nerijetko u društvu straijih počinju sa konzumiranjem alkohola. Uvijek sam se pitao kako to čovjek može postati alkoholičar. Međutim. Svaki put kada sam pio osjećao sam se hrabrije. Moje mišljenje o ovim porocima je jako negativno jer ove osobe bi trebale da razlikuju dobro od lošeg. Većina mojih prijatelja pije nekoliko puta sedmično. Ja nikada nisam došla u kontakt sa drogom. Stabilne osobe koje čvrsto odluče da neće konzumirati opojna sredstva sigurno neće nikada ni početi.Na jedvite jade sam prestao. Prvo počinju od malo blažih droga kao što je pušenje marihuane. Na stav prema cigaretama. zatim prelaze na teže kao što su kokain. Ja pijem povremeno. LSD.Ali kada bih prestao dolazio bi strah. opuštenije. mnogi puše cigarete. ne pušim i ne konzumiram alkohol. Onda mi se desio jedan slučaj u porodici koji me je gotovo doveo do nervnog sloma. za rođendane. da im to donosi mnogo više zla nego dobra. ona manipuliše našim umom i pod tim utjecajem mi nismo svjesni šta radimo i time možemo povrijediti i nama drage osobe. Jedina stvar koja me je smirivala bila je rakija. kažu da ih alkohol i duhan smiruju. droga i duhana. Sve ostalo mi je bilo blago.

da bi smirili živce isl. Jedan sam od onih koji su se. nažalost droga je sve više prisutna i protiv toga se mi. alkohol i pušenje su danas sve više odgovorni i mnoge su ih generacije uživale i vjerovatno će i dalje to raditi ako se nešto ne učini po tom pitanju. kao što su sport. Da je droga najveće zlo. Među mladima se najviše koristi i uživa droga i alkohol.Ovisnosti Alkohol je takođe štetan za zdravlje. ljubav. Pušenje je štetno kao i alkohol ali ne toliko. Moramo osvijestiti i spasiti "našu" djecu! Danas je to glavni problem u svijetu. oslobodili tog poroka. Na to su ga nagovorili stariji drugovi. ali su mnogi ostali iza mene i nastavili potapati svoj bol u ovoj strašnoj pojavi. pored toga može uzrokovati saobraćajnu nesreću i posebno je štetno za trudnice jer korištenjem ovog opojnog sredstva može dovesti do toga da se dijete rodi sa određenim deformitetima i što je najgore da takvo preživi. Mladi sve više se prepuštaju ovim problemima. Kao "poslijeratna zemlja" suočavamo se sa mnogobrojnim problemima koji se čine nerješivim i beznadežnim tako da ljudi traže neki izlaz ili bijeg od svakodnevnog života. jer osobe koje koriste ovaj porok to rade npr. loše društvo povlači sa sobom sve u propast. sa kojima se danas susreće sve veći broj djece. ali moj prijatelj je preminuo zbog droge. Ona razara svijet. mračnim porocima. nedavno sam se i sama uvjerila. vodi buduće generacije u propast i nema niti jednu pozitivnu stranu. ne predstavlja u društvu problem koji je potrebno rješavati. muzičkim aktivnostima i nekim dobrim stvarima. Najgore od svega jesu narkotici i droge. u onim lošim. Ipak znamo da ni jedan ovaj porok nije dobar za nas ali ako se ne možemo u potpunosti odvići od toga bar treba smanjiti i pokušati se suzdržavati od ovih loših poroka. jer to sve nekako počinje sa društvom. Ne uzimajući činjenicu da droga znatno uništava život i skraćuje ga velikom brzinom a da to mladi nisu ni svjesni. Ja mislim da roditelji trebaju obratiti pažnju na mlade. posebno mladi. Pušenje je danas svakodnevna pojava koja. Droga. na sreću. umjetnost. U početku je to bilo samo experimentisanje. Ja lično. Mislim da se mladi trebaju posvetiti sportu. pak. a on je to probao jer je htio dokazati da je on 167 . deset punih godina nakon završetka agresije na BiH nazivaju nas poslijeratnom zemljom. Međutim. voditi sa njima razgovore pričati o njihovim problemima. Sjećam se kako je bio ushićen i zadovoljan kad je prvi put probao marihuanu. Danas. spas od teške svakodnevnice pronalaze u alkoholu. alkohol i droge. ma koliko štetna bila. nisam imala iskustvo sa drogom. današnji i budući pedagozi. Postoje oni koji rješenje nalaze u lijepim i zdravim stvarima. a drugi. moramo boriti. gdje svakako ubrajamo pušenje. Mnogi od nas.

nije urodio plodom. drogu mrzim a i one što je prodaju. na pauzama. ja uopšte ne mislim tako. Ne uzimajući činjenicu to da droga znatno uništava život u skraćuje ga velikom brzinom a da to ni sami nisu svesni oni koji koriste. pušenje marihuane je postalo sastavni dio njegovog života. pokušaj pomoći. Život je okončao ispred zgrade. počeo i sam da prodaje drogu. Tako se oni osjećaju sigurnije. Iz ovoga se može zaključiti da alkohol pomućuje razum i da čovjeku ne može donijeti ništa dobro osim lošeg. tako što je bombom oduzeo sam sebi život. cigareta i alkohola jer postoje i bolje stvari kojima osobe mogu da se bave da bi izbjegli ovo korištenje i takođe organizacije postoje koje bi se upotrebljavale za sprečavanje ovih poroka. Iako neko u ovom vidi neku razonodu i što na čovjeka djeluje relaksirajuće. Droga je danas najraširenija među omladinom i većina ih uzme smatrajući da će se tako osjećati bolje. a poslije stalno. Danima nisam mogla proći pored njegove zgrade. rani svoju ženu i još dva prijatelja. To je bilo bolno. ali da nije imao dovoljno veliki motiv da prestane sa konzumiranjem. najbolnije iskustvo u mom životu. i glavni u svom društvu. Počela je svađa između njega i njegovih kolega. Svako veče. i šta se desilo? Poslije 5 sati neprestanog pijenja alkohol je učinio svoje. iz dna duše. Ovaj čovjek koji je do tog dana bio uzoran građanin i dobar komšija ubije nevinog čovjek. ništa se nije dešavalo što bi privuklo moju pažnju. Roditelji. Poslije su se počeli tući no ni to nije bilo dovoljno pa je komšija pod utjecajem alkohola uzeo pištolj jednog kolegu ubio dvojicu ranio i ranio svoju tek porođenu ženu. Poslije im je pričao da bi možda i uspio. 168 . Išao je u Međugorje. razne ustanove nisu pomogle. Uskoro je probao i tablete uglavnom svaku vrstu droge. prijatelji. I tako. imaju osjećaj egocentričnosti i da su oni "centar svijeta" da su sva dešavanja usmjerena isključivo na njih. međutim nije uspio. Dani su prolazili uobičajno. Zaključak: da se ne bi ovako što ponovilo preporučujem svim alkoholičarima da se kane alkohola jer on ne donosi dobro nego samo zlo. ujutru. Svaki dan je posuđivao novac. krao stvari od roditelja. Ove stvari alkohol i pušenje su od davnina i uživale su ih mnoge generacije i vjerovatno će ih još uživati.Ovisnosti dovoljno odrastao i dorastao njegovom društvu. Taj dan će mi ostati u sjećanju po ovom gorkom i čemernom događaju. No taj Ijetnji dan će mi ostati u sjećanju. slobodnije. Moj prvi komšija. Između ostalog pio je sa društvom. Svaka molba. I obzirom na to najviše se ne slažem s ovim korištenjem droge. Počelo je uobičajno a završilo se kobno. prosječan čovjek rijetko kada je pio no taj dan je proslavljao rođenje svoje kćerke.

prema svima. Nebitno da li se radi o pušenju. Najgore od svega što zbog tog njegovog poroka ispaštaju njegova djeca i žena. Pušenjem ublažim nervozu i stres. konzumiram ga povremeno i to samo za vrijeme praznika i nekih zabava. i da bi mogli reći "ne" mislim da je potrebno više razgovora sa starijim osobama. koje karakterišu svakog čovjeka. Sto se tiče pušenja. Pušenje. Nedostatak raznih aktivnosti u kojim bi se mladi iskazali u svojim talentima i sposobnostima najčešće su uzrok ovih poroka. Sto se tiče alkohola nemam baš neka iskustva. jer to je nešto što u potpunosti uništava život svih mladih osoba. Smatram da je to jedan od osnovnih problema. bez kojih svi treba da živimo. Jedne večeri je došao kući pijan i istukao svoju ženu pred djecom. zbog kojih mladi posežu za drogama. U svojim pijanstvima bude nasilan. Sto se tiče droge s tim nikada nisam stupila u kontakt niti ću. samo patnju pa i smrt. Sve ove navike karakterišu one osobe koje ne znaju da žive sa svojim problemima i slabostima. Iako je problem droge. Čula sam naime priče o štetnom djelovanju ovih poroka i šta sve mogu napraviti od čovjeka. a kasnije iz znatiželje ili navodnog trenda počnu uzimati i one teže. alkohola i pušenja sve češći i učestaliji u današnjem društvu ne poduzimaju se dovoljne mjere da bi se spriječilo i smanjilo među omladinom koja su najčešće žrtva ovih poroka. Alkohol nikad nisam konzumirala u pretjeranim količinama. Da bi se izbjegli ovi problemi. alkoholu ili nekoj težoj drogi. U mom kraju stanuje jedan čovjek koji je svoj život upropastio zbog alkohola. moj je stav prema tim narkoticima jako negativan. Jer nedostatak kulturno-umjetničkih i sportskih aktivnosti i manifestacija mlade dovode na ulice da tamo traže ono što im "nigdje drugo" nije ponuđeno. jer misle da su oni ti koji nisu shvaćeni. alkohol. droga sve su to samo ružne navike.Ovisnosti U mojoj porodici niko nema iskustva ni u pušenju niti u alkoholu. Alkohol je jako štetan po zdravlje iako ga veliki broj adolescenata redovno konzumira. 169 . redovan sam pušač već nekoliko mjeseci. Na osnovu ovakvih primjera treba shvatiti da alkohol kao i pušenje ne donose ništa dobro. Svi oni koji su uspjeli izgraditi svoju ličnost i imaju svoje ja žive bez ovih navika i sposobni su da se suoče sa svojim problemima i da ih uspješno riješe. Smatram da većina mladih prvo počne sa pušenjem i alkoholom. porazbijao je sve po kući i govorio razne prostote. Adolescenti su većinom oni koji nisu u stanju da se odupru iskušenju. pogotovo pred ispite. i da su njihovi problemi najveći i nerješivi.

Od tada je nastupio period mučenja za njih oboje. a ne može da je ostavi tako jer je kao prijatelj dužan da joj pomogne. a ne samo pričati a ne činiti ništa-važna su djela a ne riječli. koji mnoge dovodi u opanost. jer im to najviše znači i najviše raduje. ne može da ostane sa njom i da gleda njena mučenja kad je u krizi ili neke njene "gluposti" kad se nadrogira. Ovom problemu treba ozbiljno pristupiti.Ovisnosti Sto se tiče navedenih pojmova nisam uopće imala ličnog iskustva. Jedne večeri se bacio sa solitera. Djevojka je "upala" u loše društvo. zbog dobrobiti mladih ljudi. uglavnom zbog znatiželje. i da se dokažu pred društvom. Kada bih bila u mogućnosti zabranila bih na svakom mjestu prodaju alkohola i cigareta ukoliko je malodobna osoba. droga i cigarete. Smatram da je to veliki problem savremenog društva. Mnogo se danas konzumiraju alkohol. ali sam se presretala sa mnogim koji bi čak i pokrali vlastite roditelje da bi obezbijedili navedeno. Ovom pitanju treba posvetiti pažnje. svakodnevno ili zbog prilagođavanja društvu ili isticanja u istom. ali ona ga nije slušala. ipak i dalje nastavljaju mnogi da sebi lično stvaraju ogroman problem i uništavaju svoju ličnost. što na proslavama. Takvih mi osoba nije žao. Taj njegov stav ne opravdavam jer nije on kriv što je ona takva. On je svim silama pokušavao da je odvoji iz tog društva. jer nisu krivi što su takvi rođeni. Kao što sam navela nemam ličnog iskustva. ako ne vole i ne cijene sami sebe. riječi su prolazne. jer nije više mogao da je gleda takvu. Osobe koje su rođene sa nekim deformitetom bi trebale da predstavljaju socijalni problem. Mladi danas konzumiraju ove navedene narkotike. Razmišljao je šta da uradi. pa čak i pokrali i uspavali vlastitu nenu. Pušenje. ne razumijem kako bi htjeli da ih drugi ljudi cijene. Nakon svih neuspjelih molbi da se liječi od toga on je odlučio da se ubije. a i starijim koji su svaki dan izloženi oblicima delinkventnog ponašanja takvih ljudi. što je daleko od toga. Bili su prelijep par i bili su zaista srećni. a trebali bismo se mi malo više potruditi oko ove djece da im pružimo ljubav i podršku. Poznajem jednog momka i djevojku koji su dugo bili u vezi. Počela je da se drogira i odala se lošem društvu. prije svega. Iako je to svima nama dobro poznato. predstavljaju socijalni problem i brigu. jer je sad uništio i njen i svoj život i život 170 . droga i alkohol-danas se smatraju velikim zlom i predstavljaju jedan od vodećih i glavnih problema socijalnog društva. a u poruci koju je ostavio napisao je da je to uradio da bi skratio svoje muke. Njene stalne krize i predoziranja su njega dovodile do ludila. alkoholu i drogi. Žalosno je sazanje da osobe koje su rođene sa zdravim potencijalima. i ljudi su upućeni u to. Sto se tiče iskustva o pušenju. ja nemam lično iskustvo sa ovim porocima. Ali poznajem dosta osoba koji se se odali ovim porocima.

Danas mladi u velikim količinama koriste alkohol. ostajao je do kasno u noć. tako da je ona uspjela da rasturi naše prijateljstvo koje smo godinama gradili. Ove pojave su naročito raširene među omladinom tako da se treba posebno pozabaviti ovim problemom. alkohol ne koristim. Tamo je počeo uzimati razne tablete i pušiti travu. a naročito je počeo odsustvovati sa nastave. dobra muzika. a naravno drogu nikad u životu nisam probao. Ja lično nisam imao nikakvih problema sa alkoholom i drogom jer imam izuzetno negativne stavove o ovim vrstama pojavnosti. jednu ili ni jednu cigareti na dan. ako ih tako mogu nazvati. alkohol i droga su jedan od najvećih problema savremenog društva. Ja imam namjeru da skroz prestanem pušiti jer cigareta ne donosi dobro. Kao npr. Poručio bih svim pušačima da 171 . Ne pušim. a naročito je miješao tablete sa alkoholom. Pušenje. Sada kad sam krenuo na fakultet ponovo sam počeo pušiti ali u znatno manjoj mjeri. moj jedan bivši prijatelj je imao velikih problema sa drogom. Ja sam prvi puta zapalio cigaretu u četvrtom razredu srednje škole. a roditelji nisu znali da pušim. Ne znam šta se tu moglo u njemu desiti??? Jedan od manjih ali veoma čest porok današnjice jeste pušenje. Svi znamo koliko je pušenje štetno za zdravlje ali većina nas je bar jednom u životu zapalilo cigaretu. To se sve desilo nekako početkom četvrtog razreda srednje škole kada smo bili na ekskurziji. cigarete i naravno drogu. veoma je malo vremena provodio kod kuće. lijep film. To im uopšte nije potrebno jer ima puno ljepših stvari u kojima čovjek može uživati. Međutim. izlazak sa prijateljima i slično. Svjestan sam da pušenje osim što narušava zdravlje čovjeka utiče i na njegovu ekonomski situaciju. To što sam zapalio cigaretu bio je nagovor drugova. Kada smo se vratili kući nastavio je s tim. tako da su se naši izlazci uvijek završavali prekidima. ona može donijeti samo zlo. Ona se sad skroz odala poroku i ako ovako nastavi neće još dugo. Sve to rade da im bude ljepše ili da budu u centru pažnje. Ja sam ga ubjeđivala da prestane i da mu to ne treba. Za vrijeme Ijetnjeg raspusta prestao sam pušiti jer sam uglavnom bio kod kuće. Ima dosta drugih stvari koje me mogu opustiti i oraspoložiti. Ne razumijem te osobe koje se drogiraju. Ja i nemam neko iskustvo sa svim ovim stvarima. On je počeo da izlazi sa ljudima sumnjivog morala.Ovisnosti roditelja i prijatelja. Ne znam kako bih mogao opisati to njegovo ponašanje jer je uvijek bio miran i povučen. Poslije nekoliko mjeseci naše prijateljstvo se prekinulo jer je on počeo izlaziti sa društvom koje je isto bilo u raljama droge. piju ili puše.

Smatram da se cigarete trebaju ukinuti ali pošto znam da to nije moguće. Naravno imao je puno para. Mnogo ljudi u svijetu strada u saobraćajnim nezgodama jer su vozili pod dejstvom alkohola. Poznajem momka koji je bio sasvim normalan. barem se treba zabraniti prodaja maloljetnicima. jer kada jedanput počneš teško da ćeš ikada prestati. pa čak nije znao ni kome pripada. Razaraju ga. bilo je grozno. tako da se predao raznim porocima. Sad je svjestan svoje greške. I tako nakon nekoliko godina njegovog takvog života stigao je do policije tako da ne bi otišao u zatvor saznajemo da je pobjegao iz Austrije u Bosnu. sav novac je prokockao. sad kada je u Bosni i nema ni posla. pijem u umjerenim količinama.Ovisnosti ako ikako mogu da prestanu pušiti. Nemam nikakvo lično iskustvo o ovim porocima al moje lično mišljenje je da bez obzira što su štetni za zdravlje jako su i neugodni. On je iz moje uže familije zato me sad puno i boli. za Novu godinu. krenuvši od cigareta pa do alkohola došao je naravno brzo i do droge. na rođendanima. povećanje cijena alkoholnih pića i da osobe ispod 18 godina ne mogu kupovati alkohol. Njegovo sadašnje stanje je da su mu živci jako oslabili. a ako slučajno nekada pijem. u smislu da imaju ružne mirise. Pušenje je veoma štetno. Moj djed koji je bio zdrav i nikad mu nije bila potrebna pomoć doktora dobio je rak pluća. a oni koji puše trebaju smanjiti količine koje unose u sebe ako ne mogu da prestanu da se truju. vrato se vjeri od koje je bio puno odmakao. Živio je za vrijeme rata u Austriji. ponekad u posebnim prilikama. ali nažalost kasno. kao što su. a onima koji ne puše da nipošto ne počinju. Ja lično nisam imala lošeg iskustva ali u mojoj porodici dogodilo se nešto što me opametilo. Ja ga veoma rijetko konzumiram. Alkohol kao pojava veoma je raširena u našem društvu. tri dana me je boljela glava. Mi ne osjećamo šta one rade našem organizmu. Ja smatram da bi u sprečavanju ovog kompleksnog problema trebalo uvesti neke sankcije kao što su porezi na alkoholna pića. Smatram da bi se uvođenjem ovih sankcija znatno smanjilo konzumiranje alkohola. bio je konobar u jednom restoranu. Više nije ni lijep. pametan. povraćao sam. U naše Zakone treba uvesti rigoroznije kazne za vožnju pod dejstvom alkohola. lijep i fin u svakom pogledu. a što je najžalosnije nema zdravlja. Bio je strastveni pušač i cigare nije gasio dok ne bi legao. Njegove patnje i bolovi su mi se urezali duboko u sjećanje i zato od tad izbjegavam cigarete. To me je navelo da vidim šta znači pušiti. posebno kod mladih osoba ali i kod onih starijih. Samo jednom u životu sam se opio. 172 . Stoga to više sebi ne bih nikada dozvolio. nema ništa. njegovo lice i čitav organizam je oslabio i obolio.

a posljedica su toga zdravstvene. djecu bez oca (smrt oca). I R e z i m e : • Ovisnost je stanje periodične ili kronične intoksikacije (trovanja). ekonomsko stanje (siromaštvo). odnosno sredstava koja mijenjaju stanje svijesti. o igrama na sreću i dr. • Važan agens socijalizacije jeste i škola. Ali da li se može govoriti o ličnosti kada je taj problem u pitanju. Ti ljudi su žrtve i treba im pomoć. Jako je bitan odnos nastavnika prema učenicima. zaslužuju lijep život kao i ostali. Danas je to glavna tema u društvu i najveći broj održanih seminara i skupova vezan je za ove probleme. odnosi među učenicima. Moje viđenje na taj svijet i ljude "pogođene" problemom u potpunosti nema nikakvo strogo mišljenje. Većina omladine zna šta su to opojna sredstva i barem jednom su konzumirali. njegova pedagoška umješnost. ali kako se pokušava riješiti taj problem. povremeno poremećena želja ili težnja za uzimanjem supstanci ili lijekova. Postoje seksualne ovisnosti. susreli se. vanbračnu djecu. ali svi ljudi su podjednako vrijedni ali ne u toj mjeri da ih odbacujemo. • Stavovi Svjetske zdravstvene organizacije o pušenju vide se iz slijedećih stavova: Pušenje je uzrok mnogih bolesti. Svaki nagon ili svaki interes može poprimiti ovisničke dimenzije. izazvane ponavljanim uzimanjem prirodne ili sintetičke droge. djec čiji je otac na izdržavanju kazne. zaslužuju tu pomoć jer oni su vođeni nekim drugim životom i imaju drugi pogled na svijet. Ali oni utjehu nađu u tome jer nemaju drugog izlaza. ali teško je govoriti o tome.Ovisnosti Da li jedan student može govoriti o pušenju. Tom problemu se može toliko pomoći koliko društvo obrati pažnju na te ljude. To su često problemi u porodici. U rizičnu grupu djece ubrajamo: djecu iz konfliktnih brakova. tako ih smatraju neki ljudi. Većina ljudi je manje vrijedna ili nemaju pravo na svoje mišljenje i svoje neke buduće ciljeve. neki ljudi i ne prihvataju pomoć ili je ne znaju primijeniti na svojoj ličnosti. • Obiteljske prilike imaju važan utjecaj u nastanku loših navika i ovisnosti kod djece i mladih. Treba pomoći. ovisnosti o hrani. 173 .. alkohola ili duhana. Glavna karakteristika ovisnosti je česta snažna.. alkoholizmu i drogi. ličnost nastavnika i školski programi. Škola igra važnu ulogu u nastanku ovisnosti. Pušači ranije umiru od nepušača. da li imaju iskustva sa tim i koliko su upoznati s tim problemima. psihičke i socijalne poteškoće za pojedinca i društvo. organizacija školskog života. djecu bez majke i djecu alkoholičara. Moje lično iskustvo — upoznata jesam s tim problemom i znam da se dosta ljudi bori s tim.

Ovisnosti

Pušači umiru češće zbog različitih bolesti: koronarnih, bronhitisa,
raka bronha, raka grkljana i dr., Pušači traže medicinsku pomoć češće
od nepušača, Pušači su češće na bolovanju.

Istraživanja pokazuju da se s pušenjem počinje u sve mlađoj dobi.
Najvažniji razlozi pušenja utvrđeni među djecom pušačima su što: veliki
broj prijatelja puši i činjenica da se pušači "osjećaju kao odrasli".Uzrok
pušenja u školi je faktor podražavanja. Istraživanja su pokazala povezanost
pušenja i slabljenja uspjeha u školi.

Duhanski dim pored zdravlja pušača ugrožava i osobe koje ne puše, a žive s
pušačima ili rade u njihovoj blizini. Pasivni pušači se zato zovu i "prisilnim
pušačima ili pušačima po nevolji". Iz tih razloga se pušenje zabranjuje u
školama, zdravstvenim ustanovama, bankama, restoranima i drugim javnim
ustanovama i radnim sredinama.

Različite su se metode odvikavanja od pušenja pokazale i različito
efikasnim. Neke od tih metoda su: hipnoza, averzivno liječenje, edukacijski
programi, akupunktura, upotreba žvakaćih guma, nikotinskih flastera,
terapija sugestije i psihoterapija.

Alkoholizam i pretjerano pijenje alkoholnih pića je društvena devijacija,
koja u većini suvremenih društava predstavlja jedan od najozbiljnijih
socijalnih problema. Alkoholičarem se smatra osoba koja ekscesivno pije i
čija je ovisnost o alkoholu tolika da pokazuje vidljive duševne poremećaje
ili takve pojave koje ukazuju na oštećenja fizičkog i psihičkog zdravlja;
poremećaje odnosa s drugim ljudima i pogoršanje njenog socijalnog i
ekonomskog stanja ili pokazuje samo znake takvog razvoja.

Uzroci alkoholizma kod mladih su:
neadekvatnost obiteljskih uvjeta u djetinj stvu, rano uzimanje
alkoholnih pića, ekonomske prilike u obitelji, psihij atrij ski
poremećaj i mladih.

Poremećaji povezani s alkoholom dijele se na tri grupe :
Poremećaji vezani uz neposredne učinke alkohola na mozak
(intoksikacija alkoholom, sustezanje, delirij tokom sustezanja i
halucinoza);
Poremećaji vezani uz ponašanje povezano s alkoholom (zloupotreba
i ovisnost o alkoholu);
Poremećaji s perzistirajućim učincima (perzistentni amnestički
poremećaj uzrokovan alkoholom, demencija, Wernickeova
encefalopatija i Korsakofljev sindrom).

Alkoholizam se smatra bolešću koja se liječi u okviru postojećeg
medicinskog sustava na bazi dobrovoljnosti. Izuzetak čini alkoholičar koji je
došao u sukob sa zakonom, izvršio krivično djelo ili prekršaj.

174

Ovisnosti

Narkomanija (drug addiction) je stanje periodične ili hronične intoksikacije,
štetne za pojedinca i društvo, prouzrokovane ponovljenim uzimanjem droge
(prirodne ili sintetičke). Psihička ovisnost je želja, potreba nekih ljudi za
efektima droge, oni ih doživljavaju kao prijatne i donose im zadovoljstvo, a
otklanjaju kod njih emocionalne nelagode i smanjuju psihičku napetost.
Fizička ovisnost ogleda se u adaptaciji organizma na drogu, gdje stanice
organizma reagiraju na određeni način na stalno unošenje droge
(metabolička ovisnost).

Istraživanja su pokazala da je najviše narkomana između 18 i 23 godine,
većina je neoženjena, neudana, pripadali su obiteljima srednjih društvenih
slojeva u većini, većina je pripadala srednjoškolskoj i studentskoj omladini.
Kao značajne osobine za ovisnost navode se: bazična pasivnost, slaba egosnaga (slabe veze sa svijetom) i neusvajanje pozitivnog vrijednosnog
sistema, neurotizam, kriza identiteta. Većina narkomana je prosječnih
intelektualnih sposobnosti i niskog stvaralačkog potencijala.

Adolescentni period je jako rizičan i podložniji nego ikad pojavi
adolescentne narkomanije. Adolescentnu narkomaniju odlikuje kriminogeno
ponašanje jer je kod adolescentnih narkomana nabavka droge povezana s
kriminalnim aktivnostima.

Istraživanja su pokazala da na pojvu narkomanije imaju utjecaja sljedeći
faktori rizika u obitelji: loši odnosi u obitelji, upotreba depresanata od strane
roditelja, prekomjerno pušenje roditelja i ekscesivna upotreba alkohola od
strane roditelja.

Važnu ulogu u sprječavanju i otkrivanju pojave zloupotrebe droge kod
mladih ima škola. Upozoravajući znaci upotrebe droge i alkohola od strane
mladih uključuju:
fizički: izmorenost, učestali poremećaji zdravlja, crvene i staklene oči, i
neprestani kašalj.
emocionalni znaci su: promjena ličnosti, nagle promjene raspoloženja,
iritiranost, neodgovrno ponašanje, nisko samopouzdanje, slabo
rasuđivanje, depresija, i nedostatak zanimanja.

Ovisnost o kompjuteru je također vid ovisnosti. Skupine ovisnosti o
internetu su : ovisnost o informacijama, ovisnost o igricama, ovisnost o
"chatu" (pričaonicama), ovisnost o "cybersexu" i ovisnost o pornografiji.

Kocka je igra preobražena u strast, opsesiju. Osnovni elementi igre
preobraženi u kocku su: alea, sreća i neizvjesnost. Kockanje može biti:
organizirano i neorganizirano. Kockanje obično počinje u pubertetu.
Zadaci za dopunski rad i istraživanje:

1.

Definirajte poj am ovisnosti!

175

Ovisnosti

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.

Navedite neke oblike ovisnosti!
Koje su karakteristike ovisnosti?
Koji obiteljski faktori imaju utjecaja na nastanak ovisnosti?
Koji razlozi u školi doprinose pojavi ovisnosti?
Navedite štetne posljedice pušenja!
Jeste li i sami pušač? Pokušajte prestati pušiti!
Navedite neke metode za odvikavanje od pušenja!
Provedite istraživanje u obljižnjoj školi i ispitajte koji su najčešći razlozi
pušenja mladih i koliko mladih puši?
Staje alkoholizam?
Koj i su uzroci alkoholizma?
Koji su poremećaji povezani s alkoholom?
Jeste li imali iskustvo s alkoholočarem? Opišite ga!
Sta je narkomanij a?
Koje su vrste ovisnosti?
Navedite neke karakteristike narkomana!
Koje su odlike adolescentne narkomanije?
Navedite faktore rizika u obitelj i za poj avu narkomanij e!
Navedite faktore rizika u školi za pojavu narkomanije!
Koji su upozoravajući znaci upotrebe droga?
Ukoliko poznajete osobu ovisnika pomozite joj da se spasi! Spasite jedan
život, najveće blago čovječanstva.
Koje su skupine ovisnosti o internetu?
Jeste li i sami često u kontaktu sa internetom? Koristite ga u korisne svrhe
i racionalno! Sirite takav stav i kod drugih u vašem okruženju!
Staje kocka?
Koje vidove organizirane i neorganizirane kocke poznajete?
Jeste li i sami učestvovali u nekoj igri na sreću? Ukoliko ste ovisnik
probajte sebi pomoći i osloboditi se ovisnosti.

176

Poglavlje 5 Rezultati empirijskih
istraživanja

2.Rezultati empirijskih istraživanja METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Predmet istraživanja Predmet istraživanja je ispitivanje na koji način mladi provode svoje slobodno vrijeme i ko na njih vrši najveći utjecaj u opredjeljenju mladih za provođenje slobodnog vremena na navedeni način. 6. 8. kao i ko na njih vrši presudan utjecaj u opredjeljenju za upražnjavanje slobodnog vremena na navedeni način. 5. Saznati u kom procentu su mladi aktivni članovi sekcija i udruženja u mjestu. Saznati da li slobodno vrijeme troše na aktivnosti po vlastitom izboru ili na usmjeravajuće aktivnosti. Zanimaju nas kategorije učenika osnovne i srednje škole. Ispitati kakav je kritički stav mladih prema zastupljenosti aktivnosti u slobodnom vremenu. Ispitati šta misle o brizi društva o organiziranom provođenju slobodnog vremena mladih i koje mjere predlažu u cilju unapređenja trošenja slobodnog vremena mladih. Saznati šta mladi podrazumijevaju pod slobodnim vremenom. Hipoteze U istraživanju smo pošli od pretpostavke da ispitanici troše svoje slobodno vrijeme na različite aktivnosti i da na njihovo opredjeljenje za trošenje slobodnog vremena na navedeni način vrše utjecaj različite osobe. Ispitati koji sadržaji su najzastupljeniji među mladima u slobodnom vremenu. Cilj istraživanja Cilj istraživanja je saznati da li mladi i u kojoj mjeri provode slobodno vrijeme na društveno organiziran i koristan način. Iz glavne hipoteze proizilaze i razrađujće hipoteze: 178 . 3. Ispitati stavove nastavnika i profesora o slobodnom vremenu mladih. ili na društveno nepoželjan način. 9. Zadaci istraživanja Iz navedenog cilja proizilaze zadaci istraživanja a oni su: 1. 4. kao i stavovi nastavnika i profesora o provođenju slobodnog vremena mladih. Utvrditi ko vrši najjači utjecaj na način trošenja slobodnog vremena mladih. 10. Saznati kojim vidovima ovisnosti i društveno negativnog ponašanja su mladi skloni u slobodno vrijeme 7. odnosno kojim se aktivnostima bave u slobodnom vremenu. Ispitati koliki vremenski period u toku dana imaju na raspolaganju kao slobodno vrijeme.

Pretpostavlja se da mladi shvataju pojam slobodnog vremena. Pretpostavlja se da su stavovi nastavnika i profesora o organizaciji slobodnog vremena mladih različiti. 7. Od instrumenata su korišteni: Intervju. servej istraživačka metoda. Istraživačke metode U radu su korištene: metoda teorijske analize. Pretpostavlja se da je dužina slobodnog vremena u toku dana različita. društvenoj zajednici. Pretpostavlja se da mladi različito vrednuju svoj način provođenja slobodnog vremena. Pretpostavlja se da mladi nisu zadovoljni brigom društva o organiziranju načina provođenja slobodnog vremena i da će predložiti niz mjera u cilju organiziranijeg provođenja slobodnog vremena u obitelji. 9. 3. 10. nastavnici osnovne i profesori srednje škole! 1. Anketni upitnik za učenike srednje škole i Anketni upitnik za nastavnike i profesore. Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika sačinjavali su učenici osnovne i srednje škole. 5. Pretpostavlja se daje jedan broj mladih u slobodnom vremenu sklon društveno-negativnim pojavama kakve su ovisnosti. Pretpostavlja se da na mlade utječu brojni agensi socijalizacije u slobodno vrijeme i doprinose njihovoj opredjeljenosti za način provođenja slobodnog vremena. 8. poremećaji u ponašanju. Uzorak ispitanika učenika osnovne škole sačinjavali su: Učenici V razreda Osnovne škole u Brčkom Učenici VII razreda Osnovne škole u Brčkom Učenici VIII razreda Osnovne škole Zepče Učenici VIII razreda Osnovne škole Višća II Osnovna škola Zivinice Učenici VII i VIII razreda Osnovne škole Kalesija 179 100 100 32 37 35 60 . 2. bez usmjeravanja odraslih.Rezultati empirijskih istraživanji 1. metoda studije slučaja i metoda proučavanja dokumentacije. 6. Anketni upitnik za učenike osnovne škole. Pretpostavlja se da se mladi u slobodnom vremenu bave različitim aktivnostima. delinkventno ponašanje. Tehnike istraživačkog rada Od tehnika istraživačkog rada koristili smo tehnike anketiranja. 4. Pretpostavlja se da je jedan broj mladih aktivan u sekcijama i udruženjima u mjestu i šire tokom slobodnog vremena. Pretpostavlja se da jedan broj mladih vrši izbor aktivnosti u slobodnom vremenu po vlastitom izboru. školi.

Uzorak ispitanika nastavnika Osnovne škole sačinjavali su: Osnovna škola Brčko Osnovna škola Zepče Osnovna škola Višća Osnovna škola Kalesija Osnovna škola Gračanica Ukupno ispitanika: 10 7 5 7 5 34 4. c. III.Š.M.U.75 48.S.09 23.S. II. Uzorak ispitanika učenika srednje škole sačinjavali su: Učenici IV razreda J. Behram-begove Medrese Tuzla 100 Učenici I. Na pitanje šta podrazumijevaju pod slobodnim vremenom odgovori ispitanika su : Ponuđeni odgovori a.Gimnazija "Meša Selimović" 30 Učenici IV razreda J.S Zepče 25 Učenici I. Vrijeme oslobođeno od nastavnih obaveza Vrijeme oslobođeno od svih obaveza Vrijeme koje je samo vama na raspolaganju i trošite ga po f % 80 105 216 18. II.S. III i IV razreda Ekonomske škole Tuzla 168 Ukupno ispitanika: 640 3.S.Gimnazija Kalesija 30 Učenici III i IV razreda Gimnazija "Ismet Mujezinović" 152 Učenici I razreda M.Š. b. IV raz. Uzorak ispitanika profesora srednjih škola sačinjavali su: Katolički školski centar Tuzla Gimnazija "Ismet Mujezinović" .Rezultati empirijskih istraživanja Učenici VII i VIII razreda Osnovne škole Gračanica Ukupno ispitanika: 78 442 2.S. 1.S Zivinice 105 Učenici IV razreda M.U. Sapna Opća gimnazija Zivinice .Žepče Ekonomska škola Tuzla Ukupno ispitanika: Analiza i interpretacija rezultata 20 32 10 10 10 10 92 Analiza anketnog upitnika za učenike osnovne škole Anketiranjem su obuhvaćena 442 učenika osnovne škole.86 180 .S Sapna 30 Učenici III razreda M.M.

Zanimalo nas je koliko su ispitanici samostalni u organiziranju i odabiranju aktivnosti u slobodnom vremenu. d. Odgovori ispitanika su: Ponuđeni odgovori a. U slobodnom vremenu ispitanici se najčešće bave slijedećim sadržajima: f % gledaju TV čitaju novine čitaju strip romane čitaju knjige slušaju radio bave se nekom sportskom disciplinom odbojkom 221 93 23 98 136 130 32 50.41 7. c. c.17 30. c.86 košarkom 37 8.77 29. d. b.39 10. Drugo pitanje odnosilo se na vremenski period koji ispitanici imaju na raspolaganju kao slobodno vrijeme tokom dana.24 fudbalom 48 10.71 Na osnovu odgovora možemo zaključiti da većina ispitanika vrši izbor aktivnosti u slobodnom vremenu samostalno a od agenasa socijalizacije koji ih usmjeravaju na pravilno organiziranje slobodnog vremena najjači utjecaj na njih ima obitelj.07 22.14 Vidljivo je da najveći broj ispitanika smatra da je slobodno vrijeme vrijeme koje je samo učenicima na raspolaganju i toše ga po slobodnom izboru. 181 . e. Do dva sata Do tri sata Četiri sata Više od četiri sata f % 102 99 45 196 23.37 Sadržaji kojima se bave u slobodno vrijeme a. 3. b. Po slobodnom izboru Na aktivnost ih usmjeravaju roditelji Na aktivnost ih usmjeravaju nastavnici.39 15.05 2. U skladu sa programima organizacije čiji su članovi f % 320 70 40 12 72. 4.Rezultati empirijskih istraživanji d.34 Rezultati pokazuju da najveći broj ispitanika ima više od četiri sata slobodnog vremena dnevno što iziskuje podršku agenasa socijalizacije na njegovom pravilnom korištenju.00 21. f.20 22. 2. b. profesori d. Odgovori su da aktivnosti oda bi raju: Način odabiranja aktivnosti a.83 9.18 44. odnosno roditelji. slobodnom izboru Nešto drugo 36 8.04 5.

9 3. Najmanje ispitanika u slobodno vrijeme bavi se: rekreativnim aktivnostima.83 6. i.45 0. d. igra na snijegu) učestvuju u radu sekcija pri udruženjima bave se nečim drugim Iz tabele je vidljivo da ispitanici najčešće u slobodno vrijeme upražnjavaju slijedeće aktivnosti: gledanje TV.45 0.33 4. n. t. slušanje radija. jk. U- karateom 13 2. f. s. 6.35 7.45 0.47 3. Ispitanici navode da su članovi sljedećih Udruženja: 182 .58 1. e. 1.23 0.58 0. ik.52 2. o. humanitarnim radom. 9h.45 0.26 2. sportskih sekcija kulturno-umjetničkih sekcija likovne sekcije sekcije u oblasti radno-tehničkog stvaralaštva nekih drugih sekcija Prva pomoć Crveni križ mladi hemičari mladi fizičari engleskog jezika školskih kvizova eko sekcije borbe protiv alkoholizma Šahovske sekcije vjeronauke mladi geografi mladi matematičari cvjećarske sekcije orkestar saobraćajna sekcija borba protiv nasilja f % 130 59 33 15 72 10 9 3 7 7 4 16 2 2 1 2 2 2 2 1 2 29. nekom uslužnom djelatnošću. m. u. bave se sportom.45 Vidljivo je iz rezultata da su ispitanici u slobodnom vremenu najčešće okupitani radom u sportskim i kulturno-umjetničkim sekcijama. učestvuju u radu sekcija pri udruženjima.14 bave se rekreativnim aktivnostima (šetnja.77 8. izleti. plivanje. čitanjem strip-romana. ručnim radom. c.Rezultati empirijskih istraživanja 9h.71 2.29 2. i. Također se da vidjeti da je isti ispitanik angažiran u radu više sekcija kojih je član. učestvuju u radu sekcija u školi. V. čitaju knjige i stripove.45 0.94 učestvuju u radu sekcija u školi bave se ručnim radom bave se uslužnom djelatnošću bave se humanitarnim radom 123 28 20 12 10 27.26 136 36 30.04 0. I. 5.41 13.23 0.4 16. Ispitanici navode da su članovi sljedećih sekcija u školi ih u udruženjima: Koje sekcije su ispitanici članovi a. Pr.68 1. b.62 0.45 0.

kladim sklon sam delinkventnom ponašanju b. Eko-zeleni. Hor volim jer se bavim muzikom. KUD-Žepče i dr. na što smo dobili odgovore: Učestalost korištenja vremena a. sklon sam pušenju sklon sam alkoholizmu sklon sam drogi sklon sam sjedeljkama i pijanstvu igram igre na sreću igram igre na komjuteru kockam se. "Preporod" Zivinice. 183 uvijek f 106 % 23. upoznajemo nove prijatelje i družimo se. ulica.49 7. 8. Kritički stav ispitanika prema načinu trošenja slobodnog vremena propitali smo pitanjem: "Smatrate li da vaše slobodno vrijeme trošite na društvenokoristan način?". oko 16% sklono je alkoholizmu.95 42. Udruženje za borbu protiv narkomanije.K. pomaže da se prepoznaju znaci nasilja i kako da se ponaša ako do toga dođe.53 9. Borba protiv nasilja. Udruženje "Majki hendikepiranje djece".Rezultati empirijskih istraživanji "Flamingo". Obilazimo mnoge gradove.5 7. i kocki itd. d. rijeka. Čišćenje okoline. f % 28 69 11 31 44 188 42 34 6.01 9. f. Udruženje pokušava upoznati majke s problemima narkomanije. Udruženje majki "Plamen". 7. c. Borba protiv nasilja. opuštanje. oko 10% sklono je igrama na sreću. Pružanje pomoći sebi i drugima u slučaju neke nezgode ili povrede. Relaksacija. radost. Zanimalo nas je da li se ispitanici u slobodnom vremenu bave nekom društveno negativnom aktivnošću. 9h.33 15. Koristi od rada u Udruženju ispitanici vide u : "Pruža mi odmor i uživanje.psihički se odmorim da bi mogao nastaviti sa svojim obavezama". U prosjeku skoro svaki ispitanik bavi se nekom društvenonegativnom aktivnošću u svome slobodnom vremenu. Odgovori su: Vid aktivnosti a.69 Rezultati pokazuju da najveći broj ispitanika slobodno vrijeme provodi na kompjuteru.98 . "Pink point" Zivinice. Crveni križ. e. tj. Družimo se i lijepo mije.61 2. O.

84 30. O tome da li naše društvo vodi dovoljnu brigu o trošenju slobodnog vremena mladih ispitanici su se izjasnili : f a. Pomaganju.79 15. Da uključe djecu u udruženja.06 6. 11. ponekad nikad 304 32 68.Rezultati empirijskih istraživanja b. d. Odgovori su da su to : f a. 10. Ovo je i razumljivo jer se radi o učenicima osnovne škole gdje bi uloga obitelji trebala biti jako značajna u organiziranju provođenja slobodnog vremena mladih. Da više provjeravaju šta njihova djeca rade. Da vode računa o učenju djece. Pitah smo ispitanike: "Koje mjere predlažete da preduzme obitelj u cilju pravilnog trošenja slobodnog vremena djece i mladih"? Navest ćemo neke odgovore: Da upišu djecu u razna udruženja dok su mladi. 184 . te i vlastitim primjerom.32 Najveći značaj na organiziranje trošenja slobodnog vremena pripada obitelji (roditeljima). Da nas više podstiču na sport i kulturni rad.78 7. b. Da odrede izlaske najednom sedmično. Da provedu više vremena u razgovoru. roditelji nastavnici. Da više provode vremena s djecom. Staja znam.da podstiču.24 9.08 Može se zaključiti da društvena zajednica samo djelimično vodi računa o pravilnom trošenju slobodnog vremena mladih. pa vršnjacima i školi (nastavnicima i profesorima). b.25 102 23. c. da djelimično nikako % 56 12.67 284 64. c. tek na drugom mjestu inicijativa u organizaciji pripada samim učenicima. Da se djeca više igraju sa vršnjacima. Zanimalo nas je koje osobe imaju najveći utjecaj na organizovanje slobodnog vremena mladih. c. profesori vršnjaci sami 208 30 70 134 % 47.

Skraćeni časovi predlažem da prof. Pravljenjem plana nekog koji bi pomogao djeci. Da obrate pažnju na to gdje njihova djeca izlaze. alkoholizma i ostaloga. Upoznavanjem djece sa načinima na koja bi mogla iskoristiti svoje slobodno vrijeme. da ih zaposle kod kuće. Ponuditi veći izbor sekcija. da ih upućuju na nešto korisno. ispitanici su dah odgovore: Više sekcija. Da djeci daju što više slobodnog vremena. Više druženja sa cijelom familijom. Strožiji pristup prema djeci. Uvesti više aktivnosti unutar škole. Da savjetuju svoju djecu. Manje izlazaka u grad. sportske. Da stalno usmjeravaju svoju djecu ali i drugu omladinu na pravi put. Savjetovati djecu da ne troše vrijeme na zabranjene gluposti. a ne samo slobodno vrijeme. Više sportskih sekcija. Produžiti izlaske. Više podučavanja mladih kroz razne edukacije i više sekcija. Više ekskurzija. Da im odrede vrijeme za učenje i druge obaveze. Da djecu šalju u razne klubove. i da uključe sve učenike u sekcije te da tako korisno potroše slobodno vrijeme. Roditelji trebaju da više utiču na svoju djecu. kao npr. da ih okreću od droge. kao što su pretrpane školske obaveze. daju manje gradiva za učiti. Da zabrane djeci piti alkohol i pušenje. Davati djeci više novca. Na pitanje: "Koje mjere predlažete da preduzme škola u cilju unapređenja trošenja slobodnog vremena djece i mladih.Rezultati empirijskih istraživanji Da nas kontrolišu. Aktivniji rad školskih sekcija osnovanjem sportsko-kulturnih sekcija. Ukidanje prekomjernog gledanj a televizije. Pa. i oslobooditi pojedinih obaveza. Trebala bi da organizuje različite organizacije u koje bi se mladi uključili. Da nam daju više vremena. 185 . Manj e nastavnih j edinica. 12. tako da bi se imalo više slobodnog vremena. Sto veći broj učenika učlaniti u sekcije. s kim i kako se tada ponašaju.

Sport. Trebaju se organizovati grupni radovi čišćenja okoliša. 14. Naše sljedeće pitanje je bilo: "Koje mjere predlažete da preduzme društvena zajednica u cilju pravilnog trošenja slobodnog vremena djece i mladih"? Više podrške. izgrade parkove. Da olakša osnivanje raznih udruženja.Rezultati empirijskih istraživanja Škola je mnogo preduzela za one koji žele pametno iskoristiti slobodno vrijeme. mladih. Da prave više organizacija za mlade. Zanimalo nas je šta ispitanici misle: "Sta bi trebala poduzeti djeca i mladi u cilju efikasnijeg provođenja slobodnog vremena"? 186 . izleti.zeleni. Manje zadaće i učenja 13. manje sputavanja. Da organizuje neko stranke koje će govoriti o korištenju slobodnog vremena. Ne trebaju preduzeti nikakve mjere. Da izdvoje više novca i ostalih sredstava za mlade. Organizovanjem turnira. Više aktivnosti koje su vezane za društvo. Oni već odavno ništa ne preduzimaju. Organizovanj e j avnih radova. Trebaju praviti što više sportskih teretana. posebno za noćne izlaske. Sto više izlazaka u prirodu. Smatram da nemamo dovoljno zadaće. Svako neka misli o svom slobodnom vremenu. Više razgovora između profesora i učenika time bi došlo do zbližavanja. Da naprave neki dom za mlade. Pružanjem većeg izbora mogućnosti. Da pronalaze zaposlenje mladima. Otvaranjem objekata za sport. Trebaju se u zajednici organizovati eko. Da otvore više izlaznih mjesta za mlade. Ne znam. kulturu.time. Da nam omoguće više druženja sa ostalim školama. Da nam urede školsko dvorište. Otvaranje igrališta za djecu. Nezaključavanje poligona. Da formiraju bolje škole. Više takmičenja i podsticanja. podsticati mlade na učlanjenje u sekcije. tj. Da podržavaju udruženj a mladih. Da nam organizuju izlete.

15. uglavnom. Da se uključe u neku sportsku disciplinu. Da svoj život uzmu u svoje ruke i da se počnu baviti korisnim poslovima. Pitanje glasilo je: "Recite ako ima nešto što vas nismo pitali"?! Mali je broj učenika koji je dao odgovor na ovo pitanje. te pronaći ono što vole da rade. npr. Bavlj enje muzikom.Rezultati empirijskih istraživanji Treba da se više bave sportom kako ne bi koristili opojna sredstva. a što bi moglo biti korisno za njih. zbog čega. hoće li se usvojiti skraćeni časovi. nema ništa što nas niste pitali! Ali ima nekoliko odgovora i to: niste nas pitali za koga navijamo u svoje slobodno vrijeme da li imamo slobodnog vremena uopšte. Da se uključe u sportske aktivnosti. kakvo je naše društvo. Da organizuj u svoj e vrij eme. i utiče li na nas. Da se bore za svoja prava. Da svoje slobodno vrijeme troše u korisne aktivnosti. Više druženja i učenja. kakvi su nastavnici. kakva je naša škola. koliko godina imamo. Vožnja bicikla. Više se aktivirati i pokazati više interesovanja za život. izlete . Uglavnom. Da oraganizuju svoje grupe(ukoliko su nadareni) npr. mladi loše provode svoje vrijeme. Rezime: 187 . Da provode više vremena čitajući knjige i literaturu. Organizovati družnja. kampovanje. Pametnija i racionalnija raspodjela slobodnog vremena. Pravljenjem plana za određeni dan. Provoditi dva do tri sata vremena u slobodno vrijeme. da li se radujemo slobodnom vremenu. . šta bi bilo kada bi imali skraćene časove. zapravo. da li spavamo dovoljno. ostalo provoditi u učenju. Neki hobi. gotovo da niko nije dao odgovor.jesmo li skloni sex-u. kakve uslove ima škola za rad. Trebaju pratiti svoje stavove i boriti se za njih. Da pronađu svoj talenat i da ga prate. je to bilo. odlazak na skijanje. Da se uključuju u sekcije i da se druže. bendovi Igre na računam. Da se bave onim što vole i što ih najviše zanima. Da idu na kupanje. kako se zovem.

bave se sportom. 5. pravilan način rada i odmora. savjetovanje i usmjeravanje. Većina ispitanika organizuje samostalno svoje slobodno vrijeme bez utjecaja drugih. Rjeđe se bave rekreativnim aktivnostima. Ispitanici se u slobodnom vremenu bave najčešće slijedećim aktivnostima: gledanjem TV. 2. na drugom mjestu je vlastito opredjeljenje. Uloga škole je prisutna na manje od 10% slučajeva što je poziv školi za značajniju ulogu u organiziranmju slobodnog vremena mladih. oko 10% igrama na sreću i kocki. uključivanje djece u obiteljske aktivnosti. Ispitanici su naveli brojne mjere koje trebaju preduzeti: obitelj. bolji materijalni i kadrovski uvjeti 1 188 . Jedan broj ispitanika su članovi različitih udruženja u mjestu i okolini. da mogućnost izbora sekcija bude uvijek dostupna učenicima. Ispitanici najčešće imaju više do 4 sata slobodnog vremena. zatim kulturno-umjetničkih i ostalih sekcija. a zatim su vršnjaci. 3. Većina ispitanika je mišljenja da društvo vodi samo djelimičnu ili nikakvu brigu o organiziranju i usmjeravanju slobodnog vremena učenika. 6. Većina ispitanika smatra slobodno vrijeme vremenom kojim oni sami raspolažu i koje je oslobođeno od svih obaveza. 7. učestvuju u radu sekcija u školi i pri udruženjima. Najveći broj ispitanika. 16% sklono je alkoholizmu. bolja komunikacija između učenika i nastavnika. a oko 25% ih imaju po dva sata slobodnog vremena dnevno. 9. škola. čitaju knjige i stripove. 10. ali ipak ga i dalje provode na svoj način. slušanjem radija.Rezultati empirijskih istraživanja 1. blizu 50% slobodno vrijeme provodi igrajući se igrica na kompjuteru. humanitarnim radom i ručnim radovima. Većina ispitanika smatra da samo ponekad slobodno vrijeme troše na društveno-poželjan način. a evidentno je i prisustvo delinkventnog ponašanja i droge u slobodnom vremenu. blizu 50% ispitanika. Najveći utjecaj na provođenje slobodnog vremena učenika osnovne škole imaju roditelji. 4. Najveći broj ispitanika su članovi sportskih. Školi se predlaže da animira rad više sekcija. društvena zajednica i oni sami u organiziranju i pozitivnom usmjeravanju provođenja slobodnog vremena mladih. U članstvu u udruženjima oni vide brojne koristi za sebe i društvenu zajednicu. 11. Kad je u pitanju obitelj mjere se odnose na permanentnu kontrolu. manje izlazaka u grad i da su pod kontrolom isl. da organizira češće ekskurzije. 8. manje opterećenje učenika redovnom nastavom.

b. b.Rezultati empirijskih istraživanji za bolju organizaciju slobodnog vremena.5 11. d. c. Vidljivo je da opada dio slobodnog vremena u odnosu na učenike osnovne škole. Zanimalo nas je koliki vremenski period ostaje mladima u toku dana na raspolaganju kao slobodno vrijeme. Na pitanje šta podrazumijevaju pod slobodnim vremenom odgovori ispitanika su : Ponuđeni odgovori a.41 . da pronađu svoj talenat i njeguju ga i da njeguju neki hobi. skijanjem. izletima.22 0 0 Većina ispitanika smatra slobodnim vremenom vrijeme koje im je na raspolaganju i mogu ga trošiti po slobodnom izboru. Način odabiranja aktivnosti a.5 Iz rezultata je vidljivo da većina ispitanika ima 2-3 sata slobodnog vremena koje oni mogu trošiti po slobodnom izboru. b. 2. kampovanjem. Analiza anketnog upitnika za učenike srednje škole Anketiranjem je obuhvaćeno 640 učenika srednje škole. više brige o mladima. Do dva sata Do tri sata Četiri sata Više od četiri sata f % 281 208 71 80 43.53 26. muzikom. Vrijeme oslobođeno od nastavnih obaveza Vrijeme oslobođeno od svih obaveza Vrijeme koje je samo nama na raspolaganju i trošite ga po slobodnom izboru Nešto drugo f % 125 168 19. d. 1 189 Po slobodnom izboru Na aktivnost ih usmjeravaju roditelji f 470 41 % 73. da više aktivnosti i interesa pokazuju za različite aktivnosti. 3. Uglavnom je to vrijeme oslobođeno od svih obaveza izjasnilo se 26% ispitanika. O slobodi pri provođenju slobodnog vremena-ispitanici su se izjasnili da slobodno vrijeme troše na aktivnosti. Svojim vršnjacima i sebi predlažu da racionalnije koriste slobodno vrijeme.25 347 52. izgradnjom mjesta i domova za mlade isl. Ovo nas upućuje na zaključak da većina ispitanika poznaje smisao i suštinu slobodnog vremena. da se bave sportom. Odgovori ispitanika su: Ponuđeni odgovori a. voze bicikl. 1. a najmanji broj se opredijelio za stav da je to vrijeme oslobođeno od nastavnih obaveza.91 32.44 6. prave plan za svaki dan. c. idu na kupanje.09 12.

na drugom mjestu su kulturno-umjetničke sekcije. C Omladinske organizacije. f.31 Humanitarne organizacije. plivanje.Historijska20. 4. Vidljivo je da je najveći broj ispitanika član sportskih sekcija.Sekcije Plesne grupe "Flamenko".likovne sekcije11519. ik. učestvuju u radu školskih sekcija. rekreativnim aktivnostima.78 Vidljivo je da veći broj ispitanika u slobodnom vremenu: slušaju radio.78 42.69 27. bave se nekom sportskom aktivnošću.97d.479-Saobraćajne sekcije111. U- Sadržaji kojima se bave ispitanici u slobodno vrijeme gledaju TV čitaju novine čitaju strip romane čitaju knjige slušaju radio bave se nekom sportskom disciplinom učestvuju u radu sekcija u školi bave se ručnim radom bave se uslužnom djelatnošću bave se humanitarnim radom bave se rekreativnim aktivnostima (šetnja. O članstvu u sekcijama ispitanici su se izjasnili da su članovi: stvaralaštva. U slobodnom vremenu ispitanici se najčešće bave slijedećim sadržajima: a. Najčešće su članovi slijedećih Udruženja: Koje sekcije su ispitanici Udruženje mladih. zatim sekcije iz oblasti likovnog 5.31 Debatni klub20. i. Oko 14% ispitanika slobodno vrijeme troši u skladu sa programima organizacija u mjestu.69c. 9h.Islamske vjerske "Eko zeleni".63 14.25 9.47 10.79 1.53 Vidljivo je da većina ispitanika slobodno vrijeme troši po slobodnoj volji i vlastitom izboru. Jedan broj ispitanika članovi su različitih udruženja. d.47k.78b.sekcije u oblasti Kuća "Žena i dijete". stranih jezika30. gledaju TV.03 4.09 0.88 6. Civitas30.47iFolklor. c. Utjecaji obitelji i škole je neznatan na trošenje slobodnog vremena srednjoškolaca.72h.63f. d.68 2.Rezultati empirijskih istraživanja c.72 163 69 25. b. radno-tehničkog stvaralaštva314. izleti. igra na snijegu) učestvuju u radu sekcija pri udruženjima bave se nečim drugim f % 359 160 62 174 382 261 269 30 19 12 43 56. članovif%a. 6. Na aktivnost ih usmjeravaju nastavnici.Školski bend20. profesori U skladu sa programima organizacije čiji su članovi 36 93 5. čitaju knjige i novine. Ispitanici u slobodno vrijeme preferiraju više aktivnosti. ručnim radovima i humanitarnim radom.Informatička20.311. 1 190 .kulturnoumjetničkih sekcija12619.19 59. 1.31i. Manji broj ih se bavi nekom užom djelatnošću. e.84e.sportskih sekcija26140.69 40.Ekološke30. sekcije40.

O tome da li slobodno vrijeme troše na društveno-koristan način ispitanici su se izjasnili da troše: Učestalost korištenja vremena a. Zanimalo nas je da li se ispitanici u slobodnom vremenu bave nekom društveno negativnom aktivnošću. b. b.03 . 191 roditelji nastavnici. O utjecaju agenasa socijalizacije na opredjeljenje za trošenje slobodnog vremena na odabrani način ispitanici su se izjasnili da su na njih najjači utjecaj imah : a.81 Vidljivo je iz odgovora da su mladi dosta kritični sami prema sebi i da je većina svjesna samo ponekad da slobodno vrijeme troše na društveno koristan način. uvijek ponekad nikad f % 122 19.37 14. skloni su sjedeljkama i pijankama i pušenju.Rezultati empirijskih istraživanji "Preporod" OK "Pink Point" i dr.22 11. Ovaj podatak je takođe poziv društvenoj zajednici.06 468 73. d. blizu 12% ispitanika sklona je delinkventnom ponašanju. oko 13% ispitanika konzumira drogu. 7. f.25 39. Ovo je alarmantna činjenica koja zahtijeva veću odgovornost svih aktera društva na organizaciju slobodnog vremena mladih. 8. c.10 47. 9h.91 11. c.56 11. Jako mali broj ih oko 19% uvijek provodi slobodno vrijeme na društveno poželjan način. Zabrinjavajuća je činjenica da je više od 15% ispitanika sklono alkoholizmu.87 18. a posebno obitelji i školi da se ozbiljnije pozabave organiziranjem slobodnog vremena mladih i edukacijom mladih da ga na koristan način provode. c. kladim sklon sam delinkventnom ponašanju f % 108 98 76 121 72 252 91 75 16. sklon sam pušenju sklon sam alkoholizmu sklon sam drogi sklon sam sjedeljkama i pijanstvu igram igre na sreću igram igre na komjuteru kockam se.72 Vidljivo je da se najveći broj ispitanika u slobodno vrijeme igra igrica na kompjuteru. 9. b. e.87 15.31 11. Odgovori su: Vid aktivnosti a.13 50 7. profesori vršnjaci f % 202 71 301 31.

Zanimalo nas je: "Koje mjere predlažu ispitanici da preuzme obitelj u cilju trošenja slobodnog vremena djece i mladih ?" Da nadgledaju svoju djecu.25 39. 10. i drugih faktora. Bolji odgoj i mnogo razgovora. 192 . 11. Neko drugi (djevojka. Dosta je manji utjecaj nstavnika.53 Podaci pokazuju da su mladi svjesni nebrige društva za organiziranje slobodnog vremena mladih. Da djeca sviraju instrument. Uključivanje u neki posao. Škola bi trebala imati veću ulogu i u organizaciji slobodnog vremena učenika srednje škole. Oduzimanje mobilnih telefona. Redovni odlasci na izlete.0 brizi društva za provođenje slobodnog vremena mladih ispitanici su se izjasnili da društvo vodi dovoljnu brigu : a. Davati više novca. Da ostave djecu na miru. Da više uče i vježbaju. Stroži pristup prema djeci. Manje izlazaka u grad. profesora. mladić) 66 10. da djelimično nikako f % 40 251 349 6. Više sporta.31 Rezultati pokazuju da na provođenje slobodnog vremena srednjoškolaca najjači utjecaj imaju vršnjaci (ovako se izjasnilo blizu 50% ispitanika. zatim roditelji). Razne kazne. Više razgovora sa djecom. što rezultira vrlo često i napuštanjem i odlaskom iz zemlje u svijet velikog broja mladih ljudi iz BiH. Oslobađanje od kućnih poslova. Ovo nas upućuje i na nebrigu društva o mladima uopće. Pravljenje rasporeda za slobodno vrijeme. Da se više posvete djeci. Produživati izlaske.22 54. b.Rezultati empirijskih istraživanja d. Satima gledanj a tv-a. c. Da puste djecu da se sama bave nekim aktivnostima.

Otvaranje više mjesta za izlazakmladih. bazena. 12. Smanjenje gradiva. Različite organizcije. Ne zaključivanje poligona. Zajednice za druženje mladih. Naše sljedeće pitanje je bilo: "Koje mjere predlažete da poduzme škola u cilju unapređenja trošenja slobodnog vremena djece i mladih? Predstavit ćemo najfrekventnije odgovote ispitanika: Organizacija sekcija. Otvaranje sportskih centara. Na kraju smo postavili ispitanicima pitanje: "Sta bi trebala poduzeti djeca i mladi u cilju efikasnijeg provođenja slobodnog vremena?" 193 . Da više čitaju. Održavanje predavanj a na tu temu Obilazak spomenika/kulturne baštine 13. Otvaranje rekreacionih centara. Otvaranje igrališta za mlade. Sport. igrališta. Obezbjediti materijalne uvjete kako bi pokrili troškove nekog kursa Savjetovati djecu. Aktivniji rad školskih sekcija. Da podržavaju udruženj a mladih. Smanj enj e broj a časova. Izgradnj a objekata namijenj enih za sport. Izleti u prirodu. Uvođenje edukacijskih časova. Organizovanje debata. Organizovanje neke stranke koja će govoriti o korištenju slobodnog vremena. Otvaranje novih odgojnih ustanova. Organizacija turnira. kako bi se oni zbližili. Obezbjeđenje boljih uslova za rad. Više javnih sastanaka. Više nastavnih aktivnosti. Tražili smo od ispitanika da odgovore na pitanje: "Koje mjere predlažete da preduzme društvena zajednica u cilju pravilnog trošenja slobodnog vremena djece i mladih?" Predstavit ćemo najfrekventnije odgovote ispitanika: Organizovati više različitih udruženja gdje bi mladi pronašli sebe. Oslobađanje nastave petkom. Više školskih izleta. Formirati opštinski fond za sakupljanje novca za učenike slabijeg imovinkog stanja.Rezultati empirijskih istraživanji Stvoriti djeci radnu naviku. Više razgovora između profesora i učenika. Ukidanje članarina prilikom uključivanja u neki klub. 14.

Bavlj enje muzikom. 15. Na kraju smo od ispitanika tražili da kažu ako imaju nešto što ih nismo pitah. 2. sekcijama. Trebaju pratiti svoje stavove. U odnosu na učenike osnovne škole primjećuje se trend smanjenja slobodnog vremena srednjoškolaca. Rezime: 1. Većina mladih ispravno shvata pojam slobodnog vremena i smatraju ga vremenom oslobođenim od nastavnih i drugih obaveza koje im je na raspolaganju i koje troše po slobodnom opredjeljenju. ili je ono za nas samo još jedna obaveza zbog mnogobrojnih sekcija u koje smo uključeni. Kloniti se zabavnih salona. Organizovati neka takmičenja. Sport i samo sport. Da li posjećujemo sportske. Da provode više vremena čitajući knjige. Da se ne drogiraju. Organizovanje druženja. I previše ste pitali. Da se bave sportom ili naukom. da li mu se radujemo. Boriti se za smanjanje preopterećenog školskog programa. Uključiti se u udruženja. Neki hobi. Pronaći svoje talente. Ne trebaju biti na mjestima gdje se kocka. Paziti s kim se druže.Rezultati empirijskih istraživanja Da se više druže. Pravilno iskorištavanje slobodnog vremena. Da se bave onim što vole i što ih zanima. 1 194 . Međusobno se poštovati. kulturne ili zabavne manifestacije. Boriti se za svoja prava. Baviti se nekim aktivnostima. boriti se za njih i pronaći ono što vole da rade. Evo nekih odgovora: Kako mi doživljavamo svoje slobodno vrijeme. Da više razgovaraju sa starijim osobama. Nedostajala su pitanja o uticaju ljubavnih veza i prijateljskih odnosa. Ispitanici imaju većinom 2-3 sata slobodnog vremena dnevno.

do 15 godina617. Mladi su iznijeli niz konstruktivnih prijedloga koje treba preduzeti: obitelj. 11.41c. Dužina radnog stažaf%a. V . Većina ispitanika vrijeme troši po slobodnom izboru bez usmjerenja obitelji. bolju organizaciju. čitaju knjige. 8. 9.65c. Evidentno je da su isti učenici članovi više sekcija.Rezultati empirijskih istraživanji 3. 5. a ne mali broj sklon je i kocki i igrama na sreću. gledaju TV. pušenju. Naročito se zalažu za poboljšanje komunikacije među mladima i u društvu uopće. jaču i bolju podršku društva mladima i si. društvena zajednica i oni sami. obezbeđenje materijalnih i kadrovskih uvjeta.preko 25 godina514. posebno o talentima. što upućuje na konstataciju da su ostali faktori kao što je škola zatajili na ovom području.71 predmeta iz oblasti prirodnih nauka1029. škole i drugih agenasa socijalizacije. Za ostale sekcije opredjelio se manji broj ispitanika. bave se sportskim aktivnostima. Na provođenje slobodnog vremena mladih najjači utjecaj imaju vršnjaci.12b. Jedan broj ispitanika članovi su lokalnih udruženja i organizacija u svome mjestu življenja.20-25 godina1029. bolje opredjeljenje samih mladih i slične mjere. Znači da se princip slobode i dobrovoljnosti u opredjeljenju za provođenje slobodnog vremena dovoljno uvažava. Zabrinjavajući je podatak koji nas upućuje na prisustvo ovisnosti među mladima. Većina ispitanika smatraju da slobodno vrijeme samo ponekad provode na društveno koristan način. Predložene mjere se odnose na jaču kontrolu. alkoholizmu i drogi. da jedan broj mladih igra igrica na kompjuterum. Najveći broj ispitanika opredjelio se za rad u sportskim sekcijama.nastavnih godina823. Manji broj ispitanika bavi se uslužnom djelatnošću.nastavnog područja tehničkih 1 195 nauka926. Više od 50% mladih izjasnilo se da društvo nikako ne vodi brigu o pravilnom organiziranju slobodnog vremena mladih. kako bi mladi uspješnije i racionalnije provodili svoje slobodno vrijeme.47 Nastavnici su većinom iz oblasti društvenih i prirodnih Vidljivo je daje dužina radnog staža nastavnika različita. učestvuju u radu školskih sekcija. Ovaj podatak je poziv svima nama da se ozbiljnije pozabavimo mladima i pravilnom organizacijom njihovog slobodnog vremena. Nastavnici su iz oblasti : Anketiranjem su obuhvaćena 34 nastavnika osnovne škole.53d. 6. Dužina radnog Analiza anketnog upitnika za nastavnike osnovne škole 2.15-20 f%a.10 godina514. pa obitelj.nastavnih predmeta iz oblasti društvenih nauka1544.71b. kulturnoumjetničkim i u likovnoj sekciji. sklon je sjedeljkama i pijankama. ručnim i humanitarnim radom. na veću brigu društva o mladima. 7. 10. škola. 4.41e. a blizu 45% ih se izjasnilo da vodi samo djelimično brigu. staža nastavnika je : 1. Ispitanici najčešće u slobodno vrijeme: slušaju radio.

Obitelj je zapostavila svoje potomke. moje je mišljenje da većina obitelji uopće ne brinu o organizaciji slobodnog vremena svoje djece". "Roditelji najčešće imaju iskrivljenu sliku o ponašanju i sklonostima svoje djece. Neke preduzimaju mjere.94 Vidljivo je da na organizaciju trošenja slobodnog vremena mladi prema izjavama nastavnika najjaču ulogu imaju obitelj i vršnjaci. b. Zato su eventualne mjere neadekvatne". Zanimalo nas je mišljenje nastavnika o tome ko ima najviše utjecaja na mlade u organizaciji trošenja slobodnog vremena. Neki odgovori nastavnika su: "Poneke obitelji stvarno brinu o organizovanju slobodnog vremena svoje djece. "Roditelji zbog nedostatka vremena. a djeca svoje slobodno vrijeme koriste uglavnom na ulici ili uz kompjuter i igrice". "Ne dovoljno. b. u cilju organiziranja trošenja slobodnog vremena mladih?" Da ne poduzima odgovorilo je 28% nastavnika. c. Ispitanici su se izjasnili da su to: f a. e.53 2. karijerom . roditelji su uglavnom zaposleni i nemaju vremena. obitelj škola vršnjaci mediji neki drugi faktori 26 12 24 8 1 % 70. malo kontrolišu djecu i njihove aktivnosti i ne poduzimaju (sa izuzetcima) adekvatne mjere". c. trka za novcem. opravdavdanje traže u svojoj prezaposlenosti ili neki drugi faktori". 4. 6. d.29 11. Prema izjavama i zapažanjima nastavnika mladi slobodno vrijeme troše na društveno povoljan način: f a. Na pitanje koje mjere poduzima škola u cilju organiziranja slobodnog vremena mladih ? 196 . a neke ne. uvijek ponekad nikada 1 29 4 % 2.76 Nastavnici su većinom mišljenja da mladi samo ponekad troše slobodno vrijeme na društveno povoljan način.59 23. i koje. 5.Rezultati empirijskih istraživanja 3.29 70. Sljedeće pitanje je: "Preuzima li obitelj adekvatne mjere. "Nisu sve porodice iste. 78% nastavnika odgovorilo je sa da.59 35.94 85.

"Sekcije.94 Vidljivo je da su mišljenja ispitanika podijeljena kad je u pitanju adekvatnost mjera koje preduzima društvena zajednica. vestern romane čitaju knjige bave se sportom učestvuju u radu sekcija u školi 23 21 2 21 18 24 26 % 35. takmičenja. Učenike uključuje u slobodne aktivnosti".76 52. kvizova. Uvijek 21 61. na društveno poželjan način 23 35. hor i orkestar". takmičenja. dodatna i dopunska nastava". Mišljenja ispitanika o tome da li mladi koriste slobodno vrijeme na društvenokoristan ili na društveno-nepoželjan način su podjeljena: f% a. O adekvatnosti mjera koje poduzima škola za organiziranje slobodnog vremena mladih ispitanici su se izjasnili da su adekvatne: f% a. "Sve što je planom i programom predviđeno". posjeta kulturnim ustanovamm".94 9. 9197 gledaju TV slušaju radio čitaju novine čitaju stripove. 7.94 70. b.59 76. ples. strani jezik)".".76 5. d.76 b. "Neke aktivnosti". vannastavne djelatnosti itd. Ponekad 23 35. kreativnih radionica. "Organizuje rad u sekcijama i kursevima (sport. 'Uključivanje u slobodne aktivnosti". "Organizuje razne vrste sekcija. f. "Škola preduzima mjere u okviru zakonskih mogućnosti i odredbi: sekcije.94 61. c.Rezultati empirijskih istraživanji Najveći broj se odgovora svodio na uključivanje učenika u slobodne aktivnosti. disko". "Razne sekcije. 8. Zanimalo nas je da li su nastavnicima poznati sadržaji koje mladi upražnjavaju u slobodnom vremenu. Odgovori ispitanika su da: f a. na društveno nepoželjan način 21 61. e.76 b. ali mladi nisu zainteresirani za rad (učešće) u njima". priredbi i slično". Evo nekih odgovora: "Ima dovoljan broj sekcija (moglo bi i više). "Slobodne aktivnosti.88 61. "Organizovanju slobodnih vannastavnih aktivnosti.47 . hor i orkestar.

06 b. 13. b.94 2. iz oblasti radno-tehničkog stvaralaštva 6 17. O motivaciji za rad u sekcijama ispitanici su se izjasnili da je : f a. visoka srednja nemotivirani su % 10 20 29. 1 18 1 1 2.76 4 Vidljivo je daje mišljenje većine ispitanika o motivaciji učenika za rad u sekcijama daje ona srednja ili je uopće nema. bavljenje sportom. vestern romana.94 52. slušanje radija. bavljenje humanitarnim radom i si. Najčešće su to: gledanje TV.76 Većina nastavnika smatra da je interes učenika za rad aktivnosti nedovoljan ili nikakav.Rezultati empirijskih istraživanja bave se stručnim radovima bave se rekreacijom bave se humanitarnim radom bave se nečim drugim h.29 c. a rjeđe druge aktivnosti kao što su: čitanje novina. 10. jak nedovoljan nikakav % 12 18 4 35. c. ručni radovi. b. sportskih 12 35. Vid aktivnosti f puše 21 % 61.94 2.76 198 . Interes koji mladi pokazuju za rad sekcija je : f a. Zanimalo nas je da li je nastavnicima poznato da li mladi u slobodnom vremenu up ražu java ju određene društveno-nepoželjne aktivnosti. i.82 11.29 52. kulturno-umj etničkih 16 47. čitanje stripova.41 58.94 Nastavnici su mišljenja da se učenici u slobodnom vremenu bave sa po više aktivnosti.94 11. rad u sekcijama u školi. c. Svi anketirani nastavnici rukovodioci su nekih sekcija u školi i to: f% a. Odgovori ispitanika su: a.65 11. slobodnih 12. jk.

planinare. 15. zabrana igranja nepoželjnih igrica. bodrenje i stimulacija za pravilno organiziranje slobodnog vremena". prenijeti na djecu-mlade". Tako će se prepoznati sklonosti i želje svoje djece".76 61. c. muzička škola". "Razgovor s nastavniocima.24% da društvena zajednica ponekad preduzima odgovarajuće mjere da pomogne u organizaciji slobodnog vremena mladih. d. da mu pomogne u izboru". "Kontrole u sferi školskih obaveza. f. "Uključenjem u sportske aktivnosti. Navode da se jedan isti učenik bavi u slobodnom vremenu sa više ovakvih aktivnosti.Rezultati empirijskih istraživanji b.12 Nastavnici su svjesni činjenice da se mladi u slobodnom vremenu bave i određenim društveno-negativnim aktivnostima. Naše sljedeće pitanje je bilo: "Koje mjere predlažete da preduzme obitelj u cilju pravilnog organiziranja slobodnog vremena mladih? Navest ćemo neke odgovore : "Da više razgovaraju s mladima i da vide njihova interesovanja".76 44. "Bolja organizacija sekcija.76 32. veća kontrola djece". Koje mjere predlažete da preduzme škola u unapređivanju slobodnog vremena mladih? Neki odgovori nastavnika: "Više slobodnih aktivnosti u višim razredima. razgovora u cilju otkrivanja interesa djece za određene aktivnosti. bolja koordinacija s roditeljima i kolegama". "Sekcije. uključiti učenike u izviđače. "Da više razgovaraju s djecom i izgrade odnos međusobnog povjerenja. 14. više sporta". e. "Prevaspitati roditelje. "Više razgovora sa mladima. više izleta. "Roditelj treba dijete uputiti kako da iskoristi slobodno vrijeme. 16. "Promijeniti svijest roditelja.76% se izjasnilo da nikad ne preduzima dovoljne mjere da pomogne u organizaciji slobodnog vremena mladih. g- skloni su alkoholizmu skloni su drogi skloni su sjedeljkama i pijanstvu igraju igre na sreću igraju igrice na komjuteru skloni su delinkventnom ponašanju 21 11 21 21 21 15 61.76 61. slušati mlade šta oni žele i usmjeravati ih". da se pojača rad". Većina ispitanika se izjasnila 88. 199 . a 11.35 61. "Škola može puno toga ali politika prema školi je loša". roditelji griješe u vaspitanju djce".

maratone. "Više mogućnosti za bavljenje društveno korisnim aktivnostima". anketiranje mladih. bilo je naše posljednje pitanje. finansiranje raznih projekata. Recite ako imate nešto što Vas nismo pitali. Nastavnici imaju različitu dužinu radnog staža i iz različitih su oblasti. debate i si. medijsko promovisanje itd. glume".". Omogućavanje svim učenicima da se bave onim što vole. "Izvršiti intervjuiranje. Rezime: 1. "Mladi moraju biti nagrađeni". sportske aktivnosti". 'Uključivanje mladih u aktivnosti (društveno-korisne)". "Više društveno korisnog rada. kultura življenja. "Raditi na vaspitnim emisijama na TV. u cilju ostvarivanja nekih nagrada i dr. 'Urediti sportske terene. 18. sportsko i tehničko stvaralaštvo na volonterskoj osnovi (bez ličnog učešća u finansiranju)". adekvatan odnos prema obrazovanju. druženja mladih kroz aktivnosti i organizovanju igranki". terene za rekreaciju".Rezultati empirijskih istraživanja "Angažovanje uključivanje više učenika u slobodne aktivnosti. "Više neobaveznih okupljanja nastavnika i učenika (druženja). a nezaposleni". "Mislim da škola nudi dosta sadržaja". "Da organizuje kurseve stranih jezika (povoljno) ili besplatno kurseve komjutera. "Više angažovanja učenika u raznim sekcijama čak i onih koji su nezainteresirani i ne pripadaju nijednoj grupi". 17. pa se prilagoditi u određivanju vannastavnih aktivnosti". Neki odgovori su: "Stanje u Bosni i Hercegovini diktira budućnost mladih. pa su obrazovani. Naše sljedeće pitanje je bilo: "Koje mjere predlažete da preduzme društvena zajednica u cilju unapređivanja organizacije slobodnog vremena mladih"? Evo nekih odgovora: "Organizovati neka takmičenja. ponašanja".p. "Da organizuje kulturno-umjetničko. "Podržavanje ideja mladih.". školovani. "Uz odobrenje roditelja angažirati učenika". a škola ima uslove". Svako dijete ima sklonosti za nešto". "Promjena p. "O mladima vodi računa jedino škola i to osnovna". škole. 2 200 .

profesora srednje škole. 4.preko 20 godina1010. Mišljenja su podijeljena o tome da li mladi slobodno vrijeme koriste na društveno koristan način. Analiza anketnog upitnika za profesore srednjih škola Anketiranjem su obuhvaćena 92 ispitanika. Na organiziranju trošenja slobodnog vremena mladih najjači utjecaj imaju obitelj i vršnjaci. a rjeđe. Ove mjere nisu dovoljno adekvatne. rade u sekcijama u školi.5 godina3335. bave se stručnim radovima i humanitarnim radom. Svi anketirani nastavnici rukovodioci su sekcija u školi. Društvena zajednica ponekad preduzima adekvatne mjere da pomogne u organizaciji slobodnog vremena mladih.69 Dužina radnog stažaf%a. 7. čitaju novine.Od 11f%a. slušaju radio. Zanimalo nas je mišljenje profesora o dovoljnosti slobodnog vremena mladih. 11.Od 6-10 godina230.Od godina77.Rezultati empirijskih istraživanji 2.65d. 6. Ispitanici su mišljenja da je rad učenika za rad u slobodnim aktivnostima nedovoljan ili nikakav. Dužina radnog staža profesora je : 2.09 2 201 Najveći Većina broj ispitanika profesora su radi profesori u vremenskom prirodnih periodu do 15 . 3.Iz nastavnih predmeta tehničkih područja11.87 nauka6065. Ispitanici nisu u cjelosti zadovoljni mjerama koje preduzimaju obitelj. bave se sportom.69b.Iz oblasti prirodnih 15 godina1920. 10. Mladi imaju previše slobodnog vremena f 31 % 33. Prema izjavama nastavnika učenici se u slobodnom vremenu bave sljedećim aktivnostima: gledanjem TV. 5.61e. Ispitanici su predložili niz mjera koje trebaju preduzeti obitelj. Odgovori ispitanika su: 1.Iz oblasti društvenih15-20 nauka3133. 12. Profesori predaju nastavne predmete: a. škola i društvena zajednica da bi organizirali i unaprijedili slobodno vrijeme mladih. Veliki broj učenika u slobodnom vremenu bavi se i društveno-negativnim aktivnostima kao što su različiti vidovi ovisnosti i delinkventno ponašanje. pa i za njihovo slobodno vrijeme kao važan društveni problem. Sve ovo su razlozi više za organiziranu širu društvenu akciju na brizi za mlade. Većina nastavnika je mišljenja da mladi ponekad troše slobodno vrijeme na društveno povoljan način. 13.87b. 3. škola i društvena zajednica u cilju unapređenja provođenja slobodnog vremena mladih.25c.22c. Motivacija za rad u sekcijama je srednja ili je mala. 9. čitaju stripove. 8.

c. Obitelj slobodno vrijeme mladih pokušava iskoristiti za obavljanje nekih kućnih poslova koji su od koristi za cijelu obitelj. b. Evo nekih odgovora ispitanika: Prosječno.96 Stav ispitanika o korisnom načinu upražnjavanja slobodnog vremena je da mladi slobodno vrijeme troše korisno samo ponekad je u većini. Rijetko.52 19. U većini slučajeva ne. O utjecaju agenasa socijalizacije na mlade i na oblikovanje trošenja slobodnog vremena ispitanici su se izjasnilin da imaju utjecaja: f a.Ne. Ne preduzimaju. Zanimalo nas je poduzima li obitelj adekvatne mjere.39 27. Tek na trećem i četvrtom mjestu su škola i vršnjaci što se ne slaže baš u potpunosti s izjavama ispitanika učenika gdje se njih 50% izjasnilo da najjači utjecaj na mlade u trošenju slobodnog vremena imaju vršnjaci. 202 . Mišljenja ispitanika o tome da li mladi troše korisno svoje slobodno vrijeme su da ga troše: f a. Roditelji često nisu u mogićnosti kontrolirati svoju djecu i teško se mogu adekvatno odrediti.09 Vidljivo je da većina profesora smatra da mladi imaju dovoljno slobodnog vremena. Samo jedan ispitanik se izjasnio da mladi uvijek troše korisno svoje slobodno vrijeme. uvijek ponekad nikada 1 80 11 % 1. b. . e.56 17. 5.96 11. te su stoga mladi više prepušteni sami sebi. d. u cilju organiziranja trošenja slobodnog vremena mladih.22 1.Rezultati empirijskih istraživanja b. obitelj škola vršnjaci mediji neki drugi faktori 75 18 16 25 2 % 81. Mladi imaju dovoljno slobodnog vremena Mladi imaju nedovoljno slobodnog vremena 60 1 65. i koje. 4.17 2. Roditelji uglavnom žele što manje obaveza. . 6.Da. c. c. neadekvatne mjere.17 Vidljivo je da najveći utjecaj na trošenje slobodnog vremena mladih imaju obitelj i mediji.09 86.

Dokle će biti tako inertna? 10. Kulturno i umjetničko stvaralaštvo. bilo je naše sljedeće pitanje? Neki od odgovora su: Rad sekcija. b. Ovo je razlog više da škola preduzme radikalnije mjere u cilju reafirmacije provođenja slobodnog vremena mladih. 7. Uglavnom nedovoljno. Slobodne aktivnosti.00 2. Program rada učenika.Rezultati empirijskih istraživanji Ponekad roditelji poduzimaju adekvatne mjere o određenom druženju. Škola slobodno vrijeme pokušava iskoristiti kroz vannastavne aktivnosti koje razvijaju talenat mladih. Mladi u slobodno vrijeme najčešće upražnjavaju sljedeće sadržaje: 203 . Vijeće učenika. Uključenjem učenika u razne sekcije. Pa ipak. O mjerama koje poduzima škola za organiziranje slobodnog vremena mladih ispitanici su se izjasnili da su: f a. pozitivan način negativan način 31 61 % 33. Veliki broj ispitanika odgovorio je sa ne.30 Većina ispitanika svjesna je činjenice da mladi troše svoje slobodno vrijeme na društveno negativan način.69 66. 8.83 75.17 Većina ispitanika se izjasnila da su mjere koje poduzima škola za organiziranje slobodnog vremena mladih povremeno adekvatne. Sekcije. uvijek adekvatne povremeno adekvatne neadekvatne uvijek % 21 69 2 22. Udruženje mladih. Ne trude se previše. Ispitanici su mišljenja da mladi troše slobodno društveno: vrijeme na f a. c. b. debate. Roditelji ne vode dovoljno računa o tome kako im djeca troše slobodno vrijeme. Udruženje za afirmaciju sporta. razne manifestacije. škola ne indicira neke značajnije aktivnosti da ih vrati sa puta-stranputice. Koje mjere poduzima škola u cilju organiziranja slobodnog vremena. 9.

08 19.61 52 56.74 38. što upućuje na potrebu podsticanja učenika za rad i jačanja njihove motivacije za učešće u slobodnim aktivnostima. e. 9h.87 5.39 32. 204 . kulturno-umj etničkih b.Rezultati empirijskih istraživanja f gledaju TV čitaju novine čitaju stripove. 83 10 11 10 25 20 35 11 10 5 3 % 90.87 27. e.17 21. veoma jak nedovoljan nezaintereovani su 30 32. f. d. f.43 3. b. O interesu mladih za rad u sekcijama ispitanici su se izjasnili da je: f% d. iz ostalih oblasti f % 46 16 30 50.00 17.04 11.52 10 10. visoka srednja nemotivirani su 4 4. i. ik.61 Ovaj nam podatak ukazuje da u školama radi veliki broj sekcija što je pozitivno za organiziranje slobodnog vremena mladih i treba nastojati i učenike slabijih sposobnosti obuhvatiti radom sekcije.26 11. c.96 10. 13. 12.96 10.87 11.22 10.35 70 18 76. O motivaciji za rad ispitanici su se izjasnili da je : f% d. e.87 Većina smatra daje interes učenika za rad u sekcijama nedovoljan što je upozorenje profesorima da razvijaju nove i obogate postojeće interese svojih učenika za rad u slobodnim aktivnostima. Svi anketirani profesori rukovodioci su nekih sekcija u školi i to: a.57 Vidljivo je da je su učenici u školama nedovoljno motivirani za rad u sekcijama. vestern romane čitaju knjige slušaju radio bave se sportom učestvuju u radu sekcija u školi bave se ručnim radovima bave se rekreacijom bave se humanitarnim radom bave se nečim drugim a. f. sportskih c.

Razgovor sa mladima.70 Vidljivo je da su mišljenja ispitanika da su mladi u slobodnom vremenu skloni različitim vidovima ovisnosti kao što su: pušenje. Razgovor s djetetom. g- f % 73 29 35 45 29 71 31 79. 205 . 16.04 48.Odgovori ispitanika su: Vid aktivnosti a. Zaposliti mlade.09 39 42. Poštovati mjere opreza. c. sklonost alkoholizmu i drogi. c. Zanimalo nas je da li su nastavnici upoznati koje društveno-nepoželjne oblike ponašanja upražnjavaju i ispoljavaju mladi u slobodnom vremenu. ali oko 30% ispitanika smatra da su mladi skloni delinkventnom ponašanju. To ovisi od djeteta.91 31.52 77. e. puše skloni su alkoholizmu skloni su drogi skloni su sjedeljkama i pijanstvu igraju igre na sreću igraju igrice na komjuteru skloni su delinkventnom ponašanju b. edukacija roditelja.52 38. Na pitanje poduzima li društvena zajednica odgovarajuće mjere da pomogne u organiziranju slobodnog vremena mladih dobili smo odgovore da poduzima: f% a.17 33. Nametanje kurnih obaveza. Upoznati njihove mogućnosti i usmjeriti ih pravilno.39 52 56.52 Vidljivo je da ispitanici nisu zadovoljni brigom društvene zajednice za slobodno vrijeme mladih. igranje igrica na sreću. Naše slijedeće pitanje je bilo: "Koje mjere predlažete da pred uz ime obitelj u cilju pravilnog organiziranja slobodnog vremena mladih"? Evo nekih najfrekventnijih odgovora: Ponuditi realizaciju kursnih sadržaja. Potaknuti ih na sportske aktinosti. Isplanirati s djetetom njegov rad.35 31. igrice na kompjuteru. uvijek ponekad nikad 1 1.Rezultati empirijskih istraživanji 14. f. Posvećivati više pažnje mladima. 15. b. d.

Većina profesora radi od 5 -10 godina. Većina smatra da mladi imaju dovoljno slobodnog vremena. Koje mjere predlažete da preduzme društvena zajednica u cilju unapređivanja organizacije slobodnog vremena mladih. Saznati šta mlade interesuje. Evo nekih odgovora: Osnov svega je staviti dobru ekonomsku podlogu. roditelja. čitaonica. više praktičnog rada i sadržaja. bilo je naše sljedeće pitanje. Najviše ih predaje prirodnu grupu predmeta. nastavnika.Rezultati empirijskih istraživanja Usmjeriti mlade na potrebu većeg učenja. Koje mjere predlažete da poduzme škola u unapređenju slobodnog vremena? Uvođenje više sportskih aktivnosti. Slobodnija i "iskrenija" komunikacija sa mladima. 19. Iz gradnj a sportskih terena. Posvetiti više pažnje mladima. zabava. Više propagirati dobre stvari a manje širiti pesimizam. Na kraju smo tražili da ispitanici kažu ako imaju nešto što ih nismo pitah. 3. Nametanje obaveza koje su ovisne. 206 . radionica. Samo jedan ispitanik se izjasnio da mladi uvijek korisno koriste svoje slobodno vrijeme. 4. Pokazati interes za njihov status. Da li mladi u BiH imaju kakvu perspektivu. Tolerancija je osnov svega. Mišljenja su većine da mladi ponekad koriste slobodno vrijeme korisno. Neki od odgovora su: Organiziranje humanitarnih akcija. kurseva Uključivanje što većeg broja učenika u razne školske aktivnosti. Dovoljno je da djeci a ne sebi posvećuju više pažnje. Koga je briga za mlade?. 2. Iz gradnj a institucij a. Hala. Više rada svih. 18. Poduzmite nešto konkretno! Rezime: 1. Pružanje materijalne pomoći. 17.

7. 6. Njihov broj nije zanemarljiv. Ocjena je ispitanika da društvena zajednica nikad ne preduzima adekvatne mjere da pomogne organiziranje slobodnog vremena mladih. Ispitanici su naveli brojne mjere koje preduzima obitelj. Ispitanici su mišljenja da mladi većinom troše slobodno vrijeme na društveno negativan način. 11. O aktivnostima u slobodnom vremenu izjasnili su se da su to najčešće: gledanje TV. 10. Sve one svode se na veću kontrolu roditelja. škola i društvena zajednica u cilju unapređenja organizacije slobodnog vremena mladih. Mjere koje poduzima škola ispitanici ocjenjuju kao povremeno adekvatne. 207 . organiziranje više slobodnih aktivnosti od strane škole. Prema izjavama ispitanika najjači utjecaj na mlade u organiziranju trošenja slobodnog vremena imaju obitelj i mediji. 12. Prema mišljenju ispitanika mladi u slobodnom vremenu bave se i brojnim društveno-nepoželjnim aktivnostima kao što su ovisnosti i delinkventno ponašanje. škola i društvena zajednica u cilju usmjeravanja korisnog provođenja slobodnog vremena mladih.Rezultati empirijskih istraživanji 5. 8. 9. Svi anketirani profesori rukovodioci su nekih sekcija u školi. Ovako se izjasnila većina ispitanika. Ispitanici su naveli niz konstruktivnih prijedloga mjera koje bi trebale u budućnosti preduzeti obitelj. te bi se ovome problemu ubuduće trebali posvetiti svi agensi socijalizacije djece i mladih. slušanje radija i bavljenje sportom. učešće u radu sekcija u školi. Interes i motivaciju učenika za rad u sekcijama ispitanici ocjenjuju kao nedovoljne.

Poglavlje 6 Preventivni i korektivni rad na pred u preden ju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društvenonepoželjan način .

Obitelj će kao najbliskija životna sredina djece i omladine u pogodnoj situaciji ostvariti preventivnu ulogu u pojavi društveno neprihvatljivog ponašanja kod djece i mladih. Cesto roditelji nisu educirani za najodgovorniju ulogu u društvu. posebno škola. informativni i drugi. a vremenom i u kriminal odraslih. niti nakon prestanka školovanja. sprečavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima. socijalno-zaštitni. Odgovornost za odgoj djeteta snose i odgojno-obrazovne institucije. da li su odnosi između roditelja skladni. Počet ćemo od obitelji. jesu li zdravi članovi obitelji. Obitelj ima najveći utjecaj na dijete u prvim razdobljima njegovog razvoja. Za odgoj djeteta veoma je bitno kakav je sastav obitelji. Ona je najodgovornija za dječiji odgoj. kao i bojazan da će prerasti u delinkventno ponašanje. Roditelji su krvni srodnici djeteta i za dijete ih veže ljubav koja je jaka i snažna. a tek onda ukoliko se u tome nije uspjelo. Traje tokom čitavog života dječijih roditelja. da li roditelji služe kao pozitivan uzor djetetu u ponašanju. Najnovije društvene promjene nastale u vezi s 209 . organizirati adekvatnu rehabilitaciju. jesu li odnosi iskreni i zasnovani na povjerenju i si. u ovom slučaju najbolje je preduprijediti poremećaje u ponašanju. jesu li roditelji u zahtjevima jedinstveni.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način PREVENCIJA POREMEĆAJA U PONAŠANJU U novije vrijeme poremećaji u ponašanju među djecom i mladima su u ekspanziji što je razlog za potrebu organizirane šire društvene akcije na prevenciji. Bitne su i higijenske i kulturne prilike u obitelji. da li u obitelji vlada topla emotivna klima. U radu s djecom s poremećajima u ponašanju držimo se principa koji važi u medicini "bolje spriječiti nego liječiti". kakvi su materijalni uvjeti življenja. Obiteljski odgoj ne prestaje ni nakon obuhvata djeteta institucionalnim odgojem. da li je obitelj jednogeneracijska ili višegeneracijska. u kojoj mjeri roditelji ostvaruju komunikaciju s rodbinom i društvenom sredinom. ali i drugi agensi socijalizacije s kojima djeca stupaju u komunikaciju. da li dijete živi s oba roditelja. Posebnu odgovornost za pravilan rast. Obitelj Najvažniju ulogu u razvoju djeteta igra obitelj. da li su u obitelji prisutne sociopatološke manifestacije. razvoj i odgoj djece snosi obitelj i škola. Snaga odgojnog djelovanja obitelji proizilazi iz sljedećih razloga: dijete je u obitelji odmah po rođenju. Detaljnije ćemo se zadržati na analiziranju uloge pojedinih činilaca koji su bitni u prevenciji i rehabilitaciji poremećaja u ponašanju. Razlog više za organiziranu društvenu akciju predstavlja i pojava poremećaja u ponašanju kod djece sve mlađe hronološke dobi. ali i drugi društveni podsistemi kao to su: pravni. stambeni uvjeti. obiteljski odgoj je prvi odgoj koji se pruža djetetu. jesu li adekvatni odnosi prema djetetu. pri njegovom uključivanju u društvo. povezanost većeg broja poremećaja.

Zbog toga se u mnogim zemljama svijeta. Da bi uspješno ostvarila svoju odgojnu i drugu funkciju obitelj je dužna tijesno surađivati sa školom. obrazovnih problema. sprečavanju i suzbijanju poremećaja u ponašanju kod djece: predškolske ustanove. Ubuduće bi ga trebalo animirati. Uvesti određeni broj stručnjaka u navedene ustanove (sociopeda. nerad. Nužno je osposobiti roditelje za pravovremeno uočavanje simptoma poremećaja u ponašanju kod djece i uputiti ih kako da ispravno postupaju s djetetom koje je ispoljilo poremećaje u ponašanju. posebno u razvijenim preduzimaju razne društvene mjere da se kompenzira nedostatak suvremene obitelji. Obitelji je potrebno pružiti podršku da savlada poteškoće materijalne i sociokulturne prirode koje snađu njene članove (rješavanje stambenog pitanja. čak i u školama koje su imale tradiciju u bavljenju ovim vidom rada. školskim dispanzerom. socijalnog radnika. Ličnost odgajatelja 210 .. alkoholizam i si). U našoj zemlji oblici pružanja zaštite i pomoći obitelji su veoma skromni. Zato kad je u pitanju prevencija i sprječavanje pojave poremećaja u ponašanju među djecom i mladima obitelji je potrebno pružiti pomoć: • • • • • • • • • • • • Nužno je podizati uspješnost obiteljskog odgojnog djelovanja uz naglasak pravilnog odnosa prema radu i učenju.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način obitelji sve više onesposobljavaju obitelj kao odgojnu instituciju. pedagoga. Potrebno je stalno podizanje uspješnosti odgojnog djelovanja obitelji putem rada predškolskih i školskih ustanova. centrom za socijalni rad i drugim institucijama koje mogu pružiti pomoć u prevenciji i rehabilitaciji poremećaja u ponašanju kod djeteta. Produženi boravak kao najefikasniji vid pomoći zaposlenim roditeljima u odgoju djece sve je rjeđi ili je potpuno ukinut. liječnika koji će se baviti ovom problematikom). organiziranom provođenju slobodnog vremena i si. Animirati rad patronažne službe (patronažna sestra). škole. centri za socijalni rad i školski dispanzeri. prostitucija. materijalnim i duhovnim vrijednostima. loši međusobni odnosi. nezaposlenost i si. Potrebno je organizirati rad savjetovališta za predškolsku i školsku djecu pri školskim dispanzerima. Educirati roditelje iz oblasti poremećaja u ponašanju kako bi ih mogli prepoznati i preduprijediti. svađa. S roditeljima bi trebale raditi na prevenciji. savjetovališta za roditelje i humanitarnih organizacija i društveno političkih organizacija. Pružiti obitelji pomoć u savladavanju subjektivnih poteškoća (npr.).

2. • Odgojno-obrazovni rad škole permanentno se unaprjeđuje. • Škola širi svoju djelatnost i na druge vidove odgojno-obrazovnog rada slobodne aktivnosti. samostalnost i si. 211 . Djecu je poželjno izolirati iz ovih obitelji ili ih držati pod psihijatrijskom kontrolom. odgojnih i socijalnih institucija. Sulcu za pravilan odgoj i tretman djece s poremećajima u ponašanju posebno su štetni sljedeći tipovi odgajatelja: 1. 5. znaju ići samo utabanim stazama. Veoma je važno daje duševno zdrav. Pedantni odgajatelji. Bitno je da poznaju bar osnove pedagogije i psihologije kako bi mogli uspješno odgajati. Pored toga roditelj (odgajatelj) mora imati visoke moralne kvalitete i svojom naravi i postupcima služiti djetetu kao uzor u svim okolnostima. Prema P. njegovu živahnost. Psihoza uvijek oštećuje obiteljski život. 6. osjećajna hladnoća ili neuravnoteženost. Skloni su ceremonijama. psihopatskih i psihotičnih izražavanja. a time se otklanjaju nedostaci stare škole. a posebno one zahvaćene promjenama u obitelji i društvu. Epileptični odgajatelji pokazuju osobitosti o kojima smo govorili kod rigidnih i pedantnih odgajatelja. ritualima. Cesto ih prate oscilacije raspoloženja.Vodaku i A. jer nemaju dovoljno aktivnosti i dezorijentirani su. prirodno izražavanje djeteta. a nastavni rad intenzivira što doprinosi olakšanju procesa stjecanja znanja (učenja) kroz nastavu. grubost i si. bez neurotičnih. stereotipima itd.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Veoma je bitno koliko su roditelji osposobljeni za svoju odgojnu funkciju. ne snalaze se u novoj situaciji. kulturna i javna djelatnost škole. Neurotični odgajatelji. a ne samo prolaze kroz nju. psihopata i epileptičara trebaju biti pod pojačanom kontrolom zdravstvenih. pate od neuroze koja je uočljiva i odgajaju neurotičnu djecu. vjerskom fanatizmu. Djecu je poželjno izolirati od njihovih odgojnih utjecaja. obitelji svih psihotičara. Psihotični odgajatelji su nepoželjni u odgoju djece. Pedanterija sputava 4. Smeteni odgajatelji. Činioci koji pogoduju sve većem i znatnijem odgojnom djelovanju škole su: • Veliki broj djece i mladih pohađa osnovnu školu. Rigidni odgajatelji su vrlo neprilagodljivi. Osnovna pedagoška informiranost treba da odgajatelja osposobi da aplicira odgojne principe na posebne slučajeve s kojima se susreće. rad učeničkih organizacija. i time vrši jači odgojni utjecaj na mlade. odgajaju neurotičnu djecu. originalnost mišljenja. Škola Uz obitelj škola sa svojom intencionalnom i organiziranom odgojnoobrazovnom djelatnošću zauzima važno mjesto u odgoju mladih naraštaja. spontanost. 3. Psihopatični odgajatelji su loši kao odgajatelji. a to znači da u njoj žive. 7. svečanostima.

uključuju se u sumnjiva društva. (Vrgoč.). 1977. Todorović. pospješuju pojavu poremećaja u ponašanju među djecom. Do sada se veća pažnja poklanjala obrazovnom dijelu rada s djecom i omladinom. 1980. Poldrugač. opremljenosti. Po dolasku učenika u školu potrebno je snimiti socijalno-ekonomski status i obrazovnu razinu i na osnovu toga prilagoditi zahtjeve prema svakom učeniku. mediji itd.M. trebala bi djelovati u smislu kompenzacije nedostataka koji proizilaze iz obiteljskog života ili iz života u široj zajednici. Razvoj škole. slobodnog vremena.). Oni teško dolaze do posla. J. a navodi i to da djeca koja naginju asocijalnom i antisocijalnom ponašanju već u ranim godinama školovanja manifestiraju prve simptome poremećaja u ponašanju. 1977. nepovoljni stavovi direktora škola i si. Bašić. metodama koje nastavnici koriste u radu s djecom i o sposobnosti nastavnika za rad. neprilagođenost nastave potrebama i interesima učenika. Loša socijalna klima u školi. " Na prevenciji i sprječavanju poremećaja u ponašanju škola bi trebala preduzeti sljedeće mjere: • • • 212 Podići uspješnost odgojnog djelovanja više nego do sada. ne moraju poći putem delinkvencije. Dobrenić. Singer."( M. Lj. 1993. Naročito je važno da škola ostvari odgovarajuću komunikaciju s obitelji i da zajednički pojačaju preventivne mjere u predupređenju poremećaja u ponašanju. prema Vrgoču. Odgojno-obrazovni program nužno je rasteretiti . uloga škole u sprječavanju i suzbijanju poremećaja u ponašanju djece i omladine ovisi o njenoj organizaciji. bježe iz škole ili ponavljaju razred. a otežavaju školsku adaptaciju učenika.Glueckovim "Skoska sredina je prvo iskušenje prilagodljivosti djeteta i njegove sposobnosti socijalizacije. Intenzivirati i proširiti djelovanje škole kao institucije. odaju se skitnji i neradu. Ispitivanja su pokazala da se društvena neprilagođenost nado vezuje na školsku neprilagođenost. društva vršnjaka.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Zbog svega navedenog školsko razdoblje je jako važno u životu djeteta. njeno mjesto i uloga u odgoju djece i mladih ovisi od razvoja društva (obitelji. pa je stoga teško očekivati povoljan tok njihovog razvitka i kasnijeg života. S obzirom da bi škola trebala uočavati uvjete u kojima se dijete razvija.) navodi da učenici koji izostaju s nastave. zastario sistem provjeravanja i ocjenjivanja učenika. Neki autori kao (Ban. navodi da "nizak nivo obrazovanja s kojim djeca i omladina s poremećajima u ponašanju starta u život predstavlja jedan od povoljnih uvjeta za nastanak ili nastanak asocijalnog ili antisocijalnog ponašanja. 1975) navode da škola malo uspijeva da uklanja ili smanjuje poteškoće učenika koji imaju uzroke van škole. Istraživanja stranih autora i naša su pokazala da djeca s poremećajima u ponašanju imaju poteškoće u školi i njihov postignuti nivo obrazovanja je ispod hronološke dobi. Prema E. nepravilni odnosi između nastavnika i učenika.

Obogatiti stručni kadar u školi novim stručnjacima (psiholog. policijom. Svaka škola trebala bi sačiniti vlastiti program prevencije. Za uspješnu prevenciju i provođenje preventivnih akcija nužno je sve činioce koji se brinu o djeci upoznati s mogućnošću i načinom ranog otkrivanja negativnih tendencija u ponašanju mladih. Škole bi trebale pratiti razvoj svakog učenika i sistematski voditi evidenciju i dokumentaciju o njima. 213 . Za učenike srednjih škola neprihvatljivog ponašanja škole bi trebale osigurati smještaj. socijani radnik. Predškolske ustanove bi trebale pri upisu djece u osnovne škole dostaviti evidenciju zapažanja o djetetovom ponašanju. Da bi škola mogla uspješno realizirati navedene zadatke potrebno je učiniti i ovo: • • • • • smanjiti broj učenika u odjeljenju. učenicima lošeg imovnog stanja i si. centrom za socijalni rad. omogućiti veći broj časova za organizirane slobodne aktivnosti. Uvoditi učenike u pravilno i organizirano provođenje slobodnog vremena. Važno je da škola ostvari suradnju s obitelji. mjesnim centrima za rekreaciju i drugim društvenim činiocima koji mogu doprinijeti prevenciji poremećaja u ponašanju među djecom i mladima. defektolog). posebno za učenike koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima igraju centri za socijalni rad. ostvariti zakonske obaveze o uvođenju stručnih saradnika u škole. Učenika u nastavi što češće stavljati u poziciju subjekta i prilagoditi program učeničkim sposobnostima. Centar za socijalni rad Važnu ulogu u prevenciji. neuropsihijatar. pravilno organizirati slobodno vrijeme. socioped. prehranu i pribor za rad. pedagoškim zavodom i zavodom za zapošljavanje. organizirati produženi boravak za djecu kojoj je neophodan. suzbijanja i sprječavanja poremećaja u ponašanju među djecom i mladima. u slučaju isključenja učenika iz škole posavj eto vati se s centrom za socijalni rad. zdravstvenim ustanovama. Učenicima koji žive u nepovoljnim prilikama posvetiti posebnu pažnju kao i učenicima prognanicima. omogućiti nastavnicima dodatnu edukaciju iz oblasti poremećaja u ponašanju.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način • • • • • • • suvišnih sadržaja. povratnicima. pedagoškim zavodom.

" Ove ciljeve moguće je ostvariti samo u suradnji centra za socijalni rad sa širom društvenom zajednicom. medijima. pomoć učenicima koji postižu slab uspjeh u učenju. zaštita učenika iz zdravstveno ugroženih obitelji. zaštita učenika s razvojnom ometenošću i si. iz materijalno i socijalno ugroženih obitelji. sačiniti program pravilnog korištenja slobodnog vremena za djecu iz naprijed navedenih uvjeta. zaštita učenika prognanika i povratnika. 1980. • direktno sprječavanj e i suzbijanj e bilo koj eg oblika ponašanj a koj i predstavlja preddelinkventno ili delinkventno ponašanje. u prvom redu sa školom. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju. važno je stvoriti odgovarajuće materijalne preduvjete na prevenciji. sprječavanju i suzbijanju poremećaja u ponašanju. oni bi trebali biti inicijatori i koordinatori zajedničkih poslova programa prevencije. zaštita učenika iz deficijentnih obitelj.Bašić. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima. jačati saradnju s obitelji i pružiti pomoć obitelji u otklanjanju subjektivnih i objektivnih problema s kojima se susreću djeca i mladi i pružati joj podršku u prevenciji. Posebnu pažnju posvetiti djeci i mladima kojima je izrečena odgojna mjera pojačani nadzor. Da bi centri za socijalni rad mogli uspješno provoditi programe prevencije. zdravstvenim ustanovama. 214 .Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Da bi uspješno radili na prevenciji. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima centri za socijalni rad bi trebali: • • • • • • • • • • • • • • • • • sačiniti konkretan program prevencije. potrebno je postaviti ciljeve koji se prema J. zaštita učenika iz obitelji čiji je razvoj ometen obiteljskim prilikama. sportskim i kulturnim udruženjima. sprječavanja i otklanjanja poremećaja u ponašanju među djecom i mladima na svome području ostvariti permanentnu saradnju sa školom na svome području i pružiti podršku školi u radu s učenicima. zaštita učenika s psihosocijalnim teškoćama. Potrebno je raditi na resocijalizacijitežih slučajeva asocijalnog ponašanja putem zakonskih i drugih mjera koje su u nadležnosti centra za socijalni rad. zaštita učenika iz obitelji s asocijalnim ponašanjem. u centre za socijalni rad nužno je primiti stručnjake različitih profila i timski raditi na prevenciji. Centri za socijalni rad javljaju se kao osnovni nosioci mjera prevencije na terenu. ostvariti saradnju s policijom. odnose na: • "uklanjanje ili ublažavanje uvjeta koji dovode do poremećaja u ponašanju.

socijalnim ustanovama svima koji u PAL-programu pronalaze dodirne tačke.kao prve odrednice u radu PAL centara navodi: • • • • • • Djecu i omladinu. 1998. • Raditi na osnivanju omladinskih saveza i klubova. a kasnije. • Organizirati zajedničke aktivnosti s djecom i mladima u cilju pravilnog i organiziranog korištenja slobodnog vremena. • U saradnji s masovnim medijima raditi na prevenciji. ili da se iskažu u dva sporta koja odaberu. sprječavanju i suzbijanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima uključi i policija. sportskim klubovima. uključenu u programe. sprječavanju i suzbijanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima. Uspostaviti saradnju sa školama. Taib Spahić. • Obezbijediti permanentnu saradnju s odgoj no-obrazovnim. a da bi uspješno djelovala važno je: • Sačiniti program preventivnog i kurativnog rada na prevenciji. PAL-program proširiti na ligu takmičenja i opredijeliti se za druge privlačne sportove. sprječavanju i suzbijanju svih vidova poremećaja u ponašanju kako bi se preduprijedila pojava maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta odraslih. kao što je PAL program u Zenici. kad se stvore uslovi. Učiniti sve da od samog početka PAL-program i kvalitetom i kvantitetom bude organizirani metod prevencije maloljetničke delinkvencije i pohoda ka stvaranju uslova za društveno zdrav način življenja. Policija može na ovom planu djelovati na različite načine. Predložiti djeci i omladini da se bave jednim. odmah zainteresovati i za dodatna pozitivna društvena angažovanja (po uzoru na policiju: jer u njoj se u zajedničkom radu izgrađuje međusobno povjerenje i stvara osjećaj za uvažavanje ličnosti). • Povremeno organizirati policijske izložbe. • Permanentno se stručno usavršavati iz oblasti malolj etničke delinkvencije i kriminaliteta. • Ojačati kadrovski zapošljavanjem stručnjaka različitih profila za rad na ovoj problematici. sprječavanja i otklanjanja asocijalnog ponašanja među djecom i mladima. socijalnim i zdravstvenim ustanovama i drugim institucijama radi zajedničkog djelovanja u pravcu prevencije.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Policija Veoma je bitno da se u prevenciji." 215 .

Ponekad je djecu nužno smjestiti na liječenje u neuropsihijatrijske bolnice. Ponekad se jednim psihoterapeutskim razgovorom s djetetom ili roditeljem može riješiti problem. Načini liječenja djece i mladih koji ispoljavaju poremećaje u ponašanju su psihoterapija ili medikamentozno liječenje. školski pedagog-psiholog. njenom kretanju u društvu. Poželjno je da permanentno obavještavaju javnost o preduzetim aktivnostima različitih agenasa socijalizacije na ovom polju. Dječija savjetovališta i dječija odjeljenja zdravstvenih centara i školska zdravstvena služba ispituju koja djeca pate od duševnih poremećaja i koja su ugrožena. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima mogu odigrati i mediji. Prije zajedničkog mišljenja stručnog tima pribavlja se mišljenje škole.u slučaju da je do poremećaja u ponašanju došlo zbog lošeg odnosa roditelja prema djetetu. Zdravstvene ustanove U rad na prevenciji. školske dispanzere i dispanzere za mentalno zdravlje. Djecu na liječenje mogu uputiti: nastavnici. Oni bi se prije svega trebali uključiti u prevenciju poremećaja u ponašanju. U rad s djetetom uključuje se dječiji psihijatar. Da bi sve ovo uspješno radili potrebno je da medijske kuće i same sačine vlastite programe borbe protiv poremećaja u ponašanju i malolj etničke delinkvencije među djecom i mladima. ranim otkrivanjem djece sklone poremećajima u ponašanju. Mediji bi trebali detaljnije informirati javnost o ovoj pojavi. Timski se vrši kompleksno ispitivanje djeteta. 216 . dječije njegovateljice i socijalni radnik. psiholog. organiziranjem savjetodavnog rada s djetetom i roditeljima i zajedno u saradnji s odgojno-obrazovnim i socijalnim ustanovama u nadležnosti zdravstvene ustanove raditi na širenju znanja iz psihopatologije. Dijete koje je nervno ili duševno bolesno nužno je uputiti u dispanzer za nervne i duševne bolesti i preduzeti odgovarajući neuropsihijatrijski tretman. kao i štetnosti i posljedicama po razvoj društva usljed asocijalnog ponašanja djece i mladih. roditelji ili policija. Stanje djeteta može biti različito.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Mediji Značajnu ulogu u prevenciji. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima potrebno je uključiti i zdravstvene ustanove. djeca se mogu uputiti u psihijatrijska savjetovališta za djecu i omladinu. nadležnog centra za socijalni rad i policije. Ukoliko se radi o složenijim poremećajima koji zahtijevaju stručnije liječenje ili dijagnostičko pristupanje. potrebno je roditelje obuhvatiti tretmanom.

zatim u pogledu formiranja pravilnog odnosa prema radu i učenju. Razvijati kod djece i mladih pozitivne stavove prema društveno vrijednim sadržajima (bavljenje sportom. Osposobljavanje obitelji za pravovremeno uočavanje simptoma delinkventnog ponašanja i pravilan stav i postupanje s takvim djetetom. sociokulturne prirode.. jačanje samopouzdanja i poučiti ih da na racionalana način rješavaju životne probleme na koje nailaze.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način PREVENCIJA DELINKVENTNOG PONAŠANJA Preventivni rad s djecom i mladima Odgojno-obrazovne. sprječavanju i otklanjanju poremećaja u ponašanju među djecom i mladima. a kasnije i u delinkvenciju. stambenih problema. Poučiti djecu i mlade kako mogu prepoznati druga sklonog poremećajima u ponašanju i kako mu oni mogu pomoći u otklanjanju poremećaja u ponašanju. Uputiti ih kome se mogu obratiti za pomoć ukoliko uoče u svom ponašanju tendenciju ka asocijalnom ponašanju. kulturnim vrijednostima. niskog stupnja obrazovanja. Razvijati kod djece i mladih visoke moralne kvalitete. materijalnim i duhovnim vrijednostima.). socijalne.. bavljenje humanitarnim radom itd. odnosno karakter međuljudskih odnosa u obitelji.. ati preventivni rad među djecom i mladima na prevenciji. Obitelj U cilju uspješne socijalizacije i podizanja djeteta društvo treba da pruži obitelji pomoć na sljedećim poljima: • • • • pomoć roditeljima u podizanju uspješnosti odgojnog djelovanja. a ne bježanjem u poremećaje u ponašanju. Pomoć u savladavanju objektivnih poteškoća materijalne. nezaposlenost roditelja itd. zdravstvene institucije i institucije službi bezbjednosti trebaju organizir. sociopatološko ponašanje 217 . učešće u radu izvannastavnih aktivnosti. Pomoć u savladavanju subjektivnih poteškoća kao što je klima. zatim štetnosti ovih pojava po pojedinca i društvenu zajednicu u kojoj pojedinac živi. S tim ciljem veoma je važno: • • • • • • Educirati djecu i mlade iz oblasti poremećaja u ponašanju. provođenju slobodnog vremena i si.

Roditelje treba naučiti kako da svojoj djeci pruže mogućnost da se uključe u različite aktivnosti u okviru obitelji. razračunavanja i si.Važno je da svaki učenik može savladati određeni minimum sadržaja kako bi se svi učenici osjećali vrijedni. slobodnim aktivnostima. a posebno obratiti pažnju na učenike koji pokazuju poremećaje u ponašanju: • Organizirati slobodno vrijeme učenika zajedničkim učenjem. socijalne i zdravstvene ustanove. jer su oni izloženi najvećem riziku od delinkvencije. povratnicima. pa je njena uloga važna i u prevenciji i otklanjanju delinkventnog ponašanja. • Važan preventivni faktor u kriminalitetu maloljetnika predstavlja intenzivnije i šire djelovanje škole kao institucije. metodama i cjelokupnom organizacijom rada osigurati i pomoći normalno napredovanje mladih u stjecanju školskih kvalifikacija. • • • • sklonost neradu. Škola Školsko doba je jako važan period u životu djeteta. • Nastavne programe rasteretiti preobimnih sadržaja i u osnovnoj i u srednjoj školi. Zadatak škole je da mlade spremi za život. obitelj mora tijesno surađivati sa školom koju dijete pohađa. Važnu ulogu u pružanju pomoći obitelji trebali bi da odigraju Centri za pomoć obitelji u krizi.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način njenih članova. sa zdravstvenim i sa socijalnim ustanovama i s policijom. učenicima koji žive u teškim okolnostima. akcijama i manifestacijama. • • 218 Bitno je da se škola kao institucija osposobi da može prikladnim sredstvima. • Dužnu pažnju posvetiti učenicima prognanicima.. druženjima. Odnos stručnjaka prema učenicima koji zaostaju u učenju i pokazuju poremećaje u ponašanju treba daje smišljen i pedagoški vođen.. Stoga je veoma važno obratiti pažnju na podizanje odgojnog djelovanja škole. Posebnu pažnju posvetiti djeci koja zaostaju u školskom učenju. skitnji. posebno s djecom između 12 i 16 godina. kao i u cilju savladavanja objektivnih i subjektivnih poteškoća na koje nailazi. • Nužno je da škola dijagnosticira obrazovnu razinu svakog učenika te da prema tom nivou prilagodi odgojno-obrazovni program. da uspješno komuniciraju s članovima obitelji. • Stvoriti mogućnost da učenici budu subjekti odgojno-obrazovnog procesa primjenom aktivnih metoda i tehnika rada. fizička Aktivnosti oko provođenja navedenih oblika pomoći obitelji treba da preuzmu odgojno-obrazovne. alkoholizam. te da jasno definira šta se očekuje od članova obitelji i kakve su kazne u slučaju neispunjavanja obveza. U cilju uspješnog odgojnog djelovanja na dijete i uspješnog uočavanja i otkrivanja simptoma delinkventnog ponašanja. .

donošenje odluka. roditelje traumatiziranih učenika itd. sredstvima javnog informiranja i drugim. U uvjetiima kad se ne provodi na navedeni način slobodno vrijeme mladih može biti prazno vrijeme . 219 . Poželjno je organizirati produženi boravak učenika u školi. Podsticanje neformalnih vođa većih učeničkih grupa u cilju pronalaženja načina pružanja pomoći vršnjacima kojima je pomoć potrebna. M. Svaka škola treba sačiniti vlastiti program prevencije i otklanjanja delinkventnog ponašanja na nivou nastavničkog vijeća i stručnih službi škole u suradnji s centrom za socijalni rad Poželjno je uključivanje učenika u kreiranje razredne politike i disciplinskih procedura da bi stekli osjećaj kontrole nad svojim životom. Proširiti nastavne programe znanjima kao što su: osnovna međuljudska komunikacija. ono postaje pogodan faktor za djelovanje raznih negativnih faktora za poduzimanje "podviga" i prihvaćanje asocijalnih oblika ponašanja. nadležnim centrom za socijalni rad. Prema M. kao i o mogućnostima zaposlenja. • Naši ispitanici: profesori i razredne starješine predalažu da se uvede nastavni predmet mentalna higijena u starije razrede osnovne i srednje škole. prostorne i druge uvjete za njihovo izražavanje i zadovoljenje u slobodnom vremenu. Pri izboru poziva i profesionalnog osposobljavanja voditi računa o sposobnostima i interesima učenika. Singer. U srednjoj školi veliku ulogu igra organiziranje smještaja učenika sa strane. a i istraživanja drugih autora govore o etiološkoj povezanosti slobodnog vremena i delinkventnog ponašanja." Naše istraživanje. organizacijama za rekreaciju i slobodne aktivnosti. Slobodno vrijeme Slobodno vrijeme je jako važno za razvoj i socijalno oblikovanje mladih. LJ.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način • • • • • • • • • • Sve konfliktne situacije treba rješavati na taj način da mladi osjete svu težinu greške koju su počinili ali istovremeno vide i put nj enog popravlj anj a. Todorović (1993) "Svako organizirano društvo ulaže napore radi razvijanja i usmjeravanja pozitivnih interesa i sposobnosti mladih i istovremeno stvara objektivno-materijalne. pregovaranje i razrješavanje konflikata. Veću pažnju posvetiti pedagoško-psihološkom obrazovanju roditelja učenika. posebno onih koji naginju ka delinkventnom ponašanju. mjesnom zajednicom. organima javne sigurnosti sa svog područja. Škola mora surađivati s učeničkim obiteljima.vrijeme dosade i ljenčarenja. akcent staviti na roditelje djece s delinkventnim ponašanjem.

• Dobra stručna ekipiranost jedan je od bitnih uvjeta suzbijanja i otklanjanja delinkventnog ponašanja mladih. Uz osnivanje klubova i okupljanje mladih u njima nužno je kvalificirano pedagoško vođenje i usmjeravanje rada tih klubova. shvaćenih u najširem smislu. Nužno je djelovati smišljeno na mlade da slobodno vrijeme ispune kvalitetnim aktivnostima i sadržajima. društva. 220 . • Nužno je osigurati odgovarajuće materijalne preduvjete za nesmetanu realizaciju otklanjanja delinkvencije na području nadležnog centra za socijalni rad. Policija Policija je jedan od osnovnih stubova životne zajednice u svakoj državi. prostorne. U našem društvu postoje brojne organizacije koje se bave organiziranjem slobodnog vremena mladih. organizacijama za pravilno korištenje slobodnog vremena. • Pri organiziranju i provođenju mjere pojačanog nadzora surađivati s obitelji." Centar za socijalni rad Centri za socijalni rad predstavljaju važan faktor u ublažavanju otklanjanja delinkventnog ponašanja djece i mladih. • Da se jače angažiraju na organiziranju slobodnog vremena djece i omladine koja žive u otežanim okolnostima kao i djece i omladine koja pokazuju devijantno ponašanje. klubovi. Prema Z. metoda i tehnika sprječavanja prestupničkog ponašanja mladih. • Neophodno je raditi na jačanju institucionalnih oblika resocijalizacije djece i omladine s delinkventnim ponašanjem (ulaganja u postojeće ustanove i izgradnja novih ustanova u većim centrima). sve akcije u organiziranju slobodnog vremena ostaju nedovoljne.) "preventivna uloga organiziranih oblika korištenja slobodnog vremena mora se sagledati i tretirati u sklopu šireg sistema faktora. itd. • Stalno jačati suradnju s obitelji u cilju otklanjanja svih subjektivnih i objektivnih problema s kojima se susreću djeca i mladi kao i ublažavanja i otklanjanja delinkventnog ponašanja kod djece. Neophodno je stvoriti odgovarajuće materijalne. sekcije idr. Da bi efikasno djelovali nužno je: • Da sačine program mjera preventivnog djelovanja i mjera otklanjanja delinkventnog ponašanja na svome terenu. kadrovske i institucionalne mogućnosti za pravilno trošenje slobodnog vremena. MUP-om. pravosudnim organima. školom. Bez rješavanja socijalnih problema mladih.Jašovicu (1973.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Zato je u cilju preventivnog djelovanja važno da se osigura što kvalitetnije korištenje slobodnog vremena mladih. • Potrebno je izviditi mogućnost otvaranja prihvatne stanice u gradovima za djecu i mlade delinkvente. sredstava.

takmičarski duh i iskazuju pojedinačne i kolektivne sposobnosti. i slika o organiziranosti zajednice. • Sire se prostori da djeca i omladina. u ovom slučaju PAL-centra.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Policija se u svakoj društvenoj zajednici uključuje u suzbijanje i sprječavanje kriminaliteta mladih." U pogledu masovnih medija policija mora nastupati dvojako: Prvo mora spriječiti omladini pristup nekim sredstvima informacija. Da po pitanju delinkventnog ponašanja surađuje i s ostalim agensima socijalizacije delinkventnog djeteta: s obitelji. u stvari. • kroz takmičenja razvija se i takav.policija uvijek u službi građana. Konačni efekti PAL programa prema T. postanu poštovani članovi zajednice. Sri Lanki. Jamajki. • najosjetljivije kategorije stanovništva. centrom za socijalni rad. Da bi se približila mladima policija treba da često organizira policijske izložbe. Drugo. • promoviraju se stvarni odnosi povjerenja i razumijevanja i grade trajniji mostovi suradnje između policije i omladine u sklopu reformskog opredjeljenja . a to su djeca i omladina zahvaljujući PAL programu u prilici su da izaberu načine svoga življenja. mora se služiti masovnom medijima i pri tome djelovati na sprječavanje zločina. U našoj zemlji u Zenici postoji slična organizacija pod nazivom PAL (policijska atletska liga). 221 . Bitno je da dobro upoznaju mali svijet povjerene im četvrti. školom. razvijajući veze s policajcima. Da se stalno stručno osposobljava iz oblasti delinkvencije. da se opredijele za psiho-fizički zdrav. Sama prisutnost policijskog službenika među mladima djeluje pozitivno. Da bude kadrovski i materijalno spremljena da bi uspješno izvršavala ovu svoju ulogu. Japanu i u Skandinavskim zemljama. svojim kolegama i društvenom zajednicom uopće. Takvi klubovi postoje u Australiji. običaje i navike svakog pojedinca. • Da bi uspješno obavljala ovu svoju ulogu policija mora da: • • • • • • • • Napravi plan i program preventivnog djelovanja na svome području i da vodi računa o njegovoj realizaciji. sudom. sadržajan i sportom oplemenjen život ili da krenu stranputicom u delinkvenciju i kriminat • • • razvija se svijest o tome da se snaga zajednice najbolje potvrđuje uspjesima kolektiva. organizacijama za organizirano trošenje slobodnog vremena idr. Da u suradnji s delinkventnim djetetom nastupa profesionalno u cilju lakšeg i bržeg otklanjanja delinkventnog ponašanja. Velikoj Britaniji. Policija može organizirati druženja s omladinom kroz različite saveze i klubove. čija je organiziranost. Spahiću (1998) ogledaju se u sljedećem: • "Pronalaze se pute vi za efikasno suzbijanje malolj etničke delinkvencije.

Izborom krivične sankcije sud odlučuje da li će se postići svrha preodgajanja dugotrajnim ili kratkotrajnim mjerama odgoja kao i da li će se to postići u sredini u kojoj živi maloljetnik ili ga iz te sredine treba izdvojiti. u ublažavanju ili eliminiranju njenih posljedica kada postane dio ispoljenih oblika ponašanja određenog broja djece. 222 . psiholog. odgojnim preporukama. njegov raniji život i obiteljske prilike. neuropsihijatar). • neophodno je izdvojiti propise iz postojećeg zakona koji se tiču mladih koji su došli u sukob sa zakonom. pedagogije. Zakonodavac je maloljetnim delinkventima prilagodio pravni sustav vodeći računa o zaštiti prava maloljetnika u njihovom najboljem interesu. Uloga sudova u sprječavanju i suzbijanju maloljetničke delinkvencije je jako bitna. Sudovi raspolažu podacima o broju maloljetnika za koje je općinsko tužilaštvo pokrenulo pripremni postupak i o onima kojima je izrečena krivična sankcija.1977) "Cjelokupno osoblje koje se bavi omladinom treba da prođe obrazovanje iz psihologije. u vrijeme kad se izriču odgojne ili pravne mjere. Sudac za maloljetnike pri izboru krivičnih sankcija ima veliki broj alternativa. privatnog sektora. izgrađuje sustav krivičnih sankcija i predlaže tretman u izvršenju krivičnih sankcija. udruženja građana i djece kao ravnopravnih partnera. ličnost maloljetnika. Da bi sudovi uspješno djelovali na ublažavanje i otklanjanje delinkventnog ponašanja nužno je: • da sačine program mjera preventivnog djelovanja i program mjera ublažavanja i otklanjanja delinkventnog ponašanja na svome području zasovanih na interdisciplinarnoj suradnji o konkretnim aktivnostima uz uključivanje svih nivoa vlasti. • da sud češće radi na izvršenju izrečene mjere. Naše krivično zakonodavstvo kao specifične sankcije predviđa malolj etnički zatvor. vodi postupak utvrđivanja njihove odgovornosti. • jačanje kadrovske strukture (socijalni radnik. Sud radi na rješavanju pitanja krivične odgovornosti maloljetnika. tzv. Predlaže da se novim zakonodavstvom može reagirati na neadekvatno ponašanje maloljetnika i intervencijom van suda. pedagog. Izbor sankcije ovisit će i od svrhe koju izrečenom sankcijom želi postići i procjene o perspektivi budućeg ponašanja maloljetnika. Sudac utvrđuje okolnosti koje se odnose na samo krivično djelo." SUD U sprečavanju pojave delinkvencije maloljetnika.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način • Prema (Desjobertu. sociologije i kriminologije. • da u cilju bržeg donošenja odluke sud pojednostavi postupak. • primjena alternativnih modela reakcije i izbjegavanje klasične krivične procedure kao reakcije na prestupništvo mladih. NVO. bitna je konstruktivna suradnja stručnjaka različitih profila. pa i sudaca.

stalno jačati suradnju s obitelji i ostalim agensima socijalizacije delinkventne djece. bez pokušaja promjene ukupnog ponašanja korisnika. Cilj prevencije je smanjenje učestalosti određenih problema. centri za socijalni rad i sudovi vode posebne i dogovorene evidencije s pokazateljima. a nakon toga će doći do poboljšanja situacije. Zabrana i zbog drugih razloga nije realno postavljen cilj. U velikom broju zajednica dopuštena je upotreba psihoaktivnih supstanci i sastavni je dio njihove kulture. jer uvođenje mjera može ponekad i pogoršati situaciju. Društva u kojima specifični problem droga nema većeg značenja trebala bi svoje napore usmjeriti održavanju postojećeg stanja. Glavna prepreka svakom pokušaju zabrane droga jesu otpor onih koji zarađuju prodajom droga i slabo i rijetko odustajanje od navike uzimanja droge velikog broja korisnika. PREVENCIJA OVISNOSTI Ciljevi prevencije Konačni cilj prevencije. je na području prevencije problema izazvanih drogom osigurati da članovi određene populacije ne uzimaju drogu i da se ne izlažu riziku brojnih oštećenja uz nanošenje štete društvenoj zajednici u kojoj žive. 223 . tužilaštva. Ima običaja koji su povezani uz uzimanje droge. te da na osnovu analize pokazatelja mogu doći do zaključka o uzrocima društveno neprihvatljivog ponašanja djece i maloljetnika što bi olakšalo izradu programa preventivnog djelovanja.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način • • nužno je organizirati specijalizaciju i edukaciju stručnjaka za rad na maloljetničkoj delinkvenciji. Sto je cilj realniji. Cilj da se ostvari društvo "bez lijekova" je nedostižan. Ukoliko se ograničenje upotrebe droge ne prihvati kao korisno. ostvarivosti i prirode problema. osigurat će se preventivni uspjeh. vlasti i cijelo društvo neće ga prihvatiti kao odgovarajući cilj prevencije. U situacijama tradicionalnog i društveno prihvatljivog uživanja droge cilj prevencije je pored apstinencije nadzor nad oblicima upotrebe koji nose sa sobom neželjene komplikacije. gledano široko. U cilju praćenja malolj etničke delinkvencije kao društvene pojave neophodno je da policija. Zato preventivne aktivnosti smanjenja i kontrole načina upotrebe droga trebaju biti prikladnije. Ciljevi prevencije na području problema ovisnosti o drogama odabiru se uzimajući u obzir faktore: poželjnosti. U takvim situacijama zabrana upotrebe droga je nepoželjna i neostvariva. a uživaju društvene povlastice koje mogu nadvladati njihove štetne učinke posebno ako se javljaju kod manjeg broja korisnika.

odnosno smanjenja njegove učestalosti. što uključuje sljedeće aktivnosti: • organiziranje različitih manifestacija. roditelja. • poticanje otvaranja centra u kojem će raditi stručne osobe educirane za rad s mladima i njihovim obiteljima. Preventivne aktivnosti odnose se na organiziranje zdravog življenja. Primarna prevencija Primarna prevencija podrazumijeva preventivne mjere usmjerene eliminiranju javljanja problema. Više treba raditi na primarnoj prevenciji (edukaciji učenika. Primjer programa primarne prevencije protiv droga razradio je Zapadnohercegovački kanton. te mikro i makro zajednice. postizanje umjerene ili ograničene upotrebe.1992. snazi i sredstvima problema zaštite mladih od zloupotrebe psihoaktivnih droga. Društvo mora posebnu pažnju posvetiti mjerama. kao i od vrste službe koja provodi određeni program. nastavnika. socijalne skrbi. npr. • kontrolom faktora okoline što pridonosi nestanku poremećaja. U koordinacionom tijelu nalaze se osobe iz redova stručnih i javnih djelatnosti (iz područja prosvjete. ovisno o 224 . rada i socijalne skrbi i Zavod za socijalno zdravstvo. kao i smanjenja negativnih posljedica po zdravlje pojedinca i obitelji. Za ovaj tip djelovanja važno je poznavati uzročne mehanizme i razvijati postupke koji mogu utjecati na njih u ranom stadiju. dopuštaju alternativne ciljeve. Na nivou kantona formirano je koordinaciono tijelo za borbu protiv ovisnosti." Sva tri pristupa su adekvatna. • uključivanje mladih u razne školske i izvanškolske aktivnosti. liječnika) i preduzimati različite mjere u cilju sprječavanja nastajanja ove pojave ili smanjivanja njenog učinka. sportskog ili pak nekoga drugoga sadržaja. suda i vjerskih zajednica). kulturnog. H. navodi tri pristupa kojima se može provoditi primarna prevencija: • eliminacijom patogenih uzročnika. dok droge koje prouzrokuju blaže intoksikacije i hronične komplikacije samo kao posljedicu prekomjerne upotrebe. Danas je zloupotrebe droga toloko raširena da obuhvata sve društvene grupe i slojeve. zdravstva. U svemu ovome pozitivne rezultate može dati masovna primjena svih raspoloživih resursa usmjerena na prevenciju konzumiranja.. Program su donijeli Ministarstvo prosvjete. a izbor ovisi od društvenih shvatanja i stavova. rehabilitaciju i resocijalizaciju. kulture i sporta.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način Obrasci uzimanja droga koji su uopće štetni za osobu ili društvo dovode do formiranja programa namijenjenih eliminiranju takvih droga. Ministarstvo zdravstva. javnog zdravstva. policije. • povećanj em otpornosti domaćina. Ljubomir. To podrazumijeva podizanje nivoa svijesti u populaciji kako bi se smanjila dostupnost droge.

Sekundarna prevencija Sekundarne preventivne aktivnosti usmjerene su na smanjenje prevalencije određene pojave u društvu. te im na taj način ponuditi mogućnost da biraju kvalitetniji stil življenja.). To je zbog neizvjesnosti primarnog pristupa i zbog rastućeg pritiska društva da se traži akcija tek kad se nakupi veliki broj problematičnih slučajeva. Povjerenstvo usko sarađuje s vladinim i nevladinim organizacijama i ustanovama koje su direktno ili indirektno uključene u problematiku ovisnosti i u radu s mladima. centri za socijalni rad. Cilj je ovih aktivnosti da skrate trajanje određenog problema i smanje stupanj pojedinačne i društvene štete koji on izaziva. Zavod za javno zdravstvo. osnovne i srednje škole. Provodi se stalnom edukacijom i zdravstvenim odgojem. brošure i si. vjerske zajednice i udruženja građana. Na planu edukativnih aktivnosti Odbor bi trebao organizirati: • kontinuirana predavanja (za roditelje. To su: dječiji vrtići. liječnici u ambulantama. • kontinuiranu edukaciju stručnjaka koji rade s djecom i mladeži (predavanja u školi). Nazivaju se intervencijom. Važni faktori su i policija. Ovisnici izbjegavaju prihvatanje pomoći i sakrivaju svoj problem zbog stigmatizacije od strane 225 .Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način njihovim intresima." (Ministarstvo zdravlja i MUP Zapadnohercegovačke županije). liječenjem ili rehabilitacijom u ovisnosti od prirode i karakteristika programa o kome je riječ. rizičnoj populaciji. građane). Važna je i međusobna saradnja između ovih ustanova posebno u slučajevima kad se radi o djeci koja imaju pojačani nadzor. tribine. Sekundarni preventivni pristup je jako važan u kontroli zloupotrebe droge. Sekundarna prevencija ima veliku važnost u prevenciji pojave AIDS-a i svih vrsta hepatitisa kod ovisnika. • pripremu propagandnog materijala za promicanje zdravog života i borbu protiv ovisnosti (plakati. Preventivne djelatnosti su najčešći pristup pri rješavanju problema droge. Namijenjene su osobama zahvaćenim problemom. Tercijarna prevencija Tercijarna prevencija obuhvata mjere koje se preduzimaju u cilju rehabilitacije i socijalne integracije ovisnika u društvu. • nabavljati literaturu o ovoj problematici (struktura prevencije u školi). okrugle stolove za upoznavanje šire javnosti s problematikom. ili pripadaju tzv.

učenici i nastavnici. podsticati ih. U navedenom lancu najvažniju kariku u preveneiji čine škola i obitelj. Na obitelj gledaju samo kao na pomoć u trenucima krize ili kao izvor materijalnih sredstava. trebaju im pomoći da o sebi stvore pozitivne sudove kako bi nastavili školovanje i ostali uz obitelj i školu. U to vrijeme smjenjuje se i autoritet. planski i organizirano odvija proces izgrađivanja mlade ličnosti. (M. okupljaju se u klape. Greške roditelja i nastavnika Mladi su stalno okruženi duhanom. "Drugarstvo u grupi je vrhovni zakon" (M. pićem i drogom. pravnici policajci. djeda.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način društva.Brkić. Primjer tercijarne prevencije čine "terapeutske zajednice". 2000. Cesto dolaze u iskušenje da probaju ove poroke. Mladi u školi u doba sazrijevanja provode najveći dio vremena i u tom kritičnom razdoblju posebno između 10. Moraju znati da su djeca u toj fazi jako osjetljiva i ranjiva. emocionalno ih podržavati.). psiholozi trebaju djecu pratiti u ovoj jako osjetljivoj dobi i pomoći i identifieirati učenike koji su u rizičnoj situaciji. svećenici i vjerski službenici. kao i svi oni koji naznačeni problem uočavaju i doživljavaju". otuđuju se od roditelja. Veoma je važno da sačuvaju komunikaciju s djecom i da je ne prekidaju. Cesto se javljaju i problemi sa školom. biraju svoje uže društvo. trebaju im pomoći. alkoholu i drogi. pedagozi. a i da bi izbjegli sekundarne posljedice. S djecom trebaju biti nježni i čvrsti. nane. Cesto roditelji i nastavnici prave greške u odgoju djece. mas-mediji. Djeca žele neovisnost. vladini resori i nevladine udruge. 2000. Nastavnici. Roditelji bolno preživljavaju dječije osamostaljivanje. i 14. Roditelji i nastavnici trebaju mlade razumjeti. sportske organizaeije. ili drogirati se. Mladi sve više počinju da se druže s vršnjacima. bodriti i hrabriti. gospodarski subjekti i kulturne institucije. Uloga škole i obitelji u prevenciji ovisnosti Da bi se suprotstavili "zloupotrebi uživanja alkohola i droga mora se angažirati čitavo društvo: obitelji i škole. idoli djeci postaju vođe grupa. ili da bi izbjegli potrebu prekida uzimanja droge. učiteljice. Period prelaska iz djetinjastva u mladost prate brojne promjene. U slučaju kidanja komunikacije s obitelji mladi često pribjegavaju pušenju. klubove i bande. Posebnu pažnju treba posvetiti tom periodu. religijske i svjetovne organizacije. Roditelje i nastavnike iz tih razloga treba poučavati o svim rizicima 226 . One predstavljaju oblike vanbolničke zaštite i provode programe rehabilitacije ovisnika koji su prekinuli konzumiranje droge.). Nakon otkrivanja ovih učenika. Oni jednostavno ne vjeruju da bi njihova djeca u toj uzrasnoj dobi mogla početi piti ili pušiti. Kao tako ranjivi često postaju lak plijen mamcu prodavanja i uživanja droge. Umjesto roditelja.Brkić. godine najjače su i najčešće izloženi izazovu alkohola i droge. Škola je najorganiziraniji odgojni faktor i u njoj se sistemski.

ali i s odgajateljima. Roditelji često toga nisu svjesni. broj mladih koji će započeti s iskušavanjem sredstava ovisnosti. podići na viši nivo međusobno informiranje. Školski preventivni program "Školski preventivni program koncipiran je kao integralni dio odgojnoobrazovnog procesa koji provodi stručni kadar škole. gdje se sastaju s prijateljima. alkohola i opojnih droga. Mlade u toj fazi ne trebaju ostavljati bez nadzora. "zdrave škole".Sakomani. poniženja. Na dječijim druženjima. 2. nepravde. kojemu je temeljni cilj smanjiti. upućivati ih u mogućnosti ranog otkrivanja i intervencije u slučaju konzumiranja droge. Nužno je osposobljavati sadašnje i buduće nastavnike i profesore da postanu kreatori "kvalitetne škole". Iz tih razloga treba napraviti stručno utemeljene. čime se bave i zanimaju. Treba ih osposobiti da znaju mladima pružiti više slobode. češće komunicirati s roditeljima i uključivati ih u školske aktivnosti. Pristup primarnoj prevenciji treba temeljiti na dobrom poznavanju etiologije. uputiti ih u mogućnosti davanja doprinosa smanjenju uzimanja sredstava ovisnosti. ali i najodgovorniji faktori u prevenciji zloupotrebe duhana. 1. koliko je moguće. Iz tih razloga je važno pojačati suradnju obitelji i škole. Školski preventivni program ima deset tačaka djelovanja. Roditelji su važan faktor u prevenciji. koja prihvata različitost."škole bez neuspjeha". neuspjeh. a da im istovremeno ostanu čvrst. djeci su često dostupni cigarete. I to moraju znati. i roditeljima treba pomoći. Pristup je nužno individualizirati. ne proizvodi frustracije. ohrabruje. alkohol i droga. zabavama. konkretno prilagođene programe preventivnog rada s mladima. bodri i njeguje samopoštovanje djece. a povremeno se trebaju i uključiti u dječije aktivnosti. Roditelji moraju znati gdje su im djeca. upoznati ih s adolescentnom krizom. tako i same ovisnosti. Oni moraju znati koji su znaci. Svaka škola treba sačiniti svoj program i provoditi ga u koordinaciji s Ministarstvom obrazovanja.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način s kojima se susreću njihova djeca. 2000) Mlade ljude treba pripremiti da u trenutku iskušenja uzeti ili ne uzeti drogu donesu mudru odluku. Školski preventivni program uključuje potrebu razvoja sistema za prepoznavanje mladih iz visokorizične populacije. Međutim." (S. Afirmacija karijere uspješnog roditeljstva podrazumijeva suradnju i povezanost s roditeljima. Roditelje treba educirati o odgoju djece. Roditelji i nastavnici moraju znati da su oni glavni prenosioci sistema vrijednosti i da su najvažniji. pouzdan i siguran oslonac. s kime se druže. 227 . kako bi kod njih preduzimali i dodatne zaštitne mjere. simptomi ponašanja djece koja uživaju drogu kako bi ih na vrijeme prepoznali i otkrili. kulture i sporta. kako početnog uzimanja psihoaktivnih tvari.

228 . a spadaju u visoko rizične kategorije. 4. osigurati visoko kvalitetne stručnjake. U komisiju treba da uđu predstavnici cijele školske zajednice. 9.. Prilikom donošenja programa školski rukovodioci trebaju učiniti sljedeće: • "Razmotriti problem zloupotrebe lijekova i opojnih supstanci s nastavnim zborom i lokalnim liderima kako bi se osigurala suradnja prije nego što se počne s konkretnim radom . kvalitetnu intervenciju i pomoć u rehabilitaciji učenika konzumenata droga i ovisnika. to će posao školskih rukovodilaca biti lakši. Za "problem" učenike se preporučuje tehnika razred kao terapijska zajednica. rješavanju problema i kriznih situacija itd . trgovanja i raspačavanja droga u školi (i blizini škole). zdravoj zabavi. mladi se posebnim pedagoškim postupkom osposobljavaju za nalaženje kvalitetnih odgovora i alternativa za mnoge atipične motive. situacije i razloge zbog kojih se započinje uzimati droga.. Škola mora stalno surađivati s institucijama u zajednici koje trebaju osigurati odgovarajuću zaštitu i pomoć učenicima koji su se isključili ili samovoljno prekinuli školovanje. 6. unapređivati mjere ranog otkrivanja konzumenata.. putem sekcija i organizacija u školi. Škola je dužna permanentno educirati nastavnike i ostale stručne saradnike kako bi što kvalitetnije provodili školski preventivni program i kontinuirano ga evaluirali. • Razmotriti stav lokalne društvene zajednice prema postojećem problemu narkomanije i djelovati u smjeru dobijanja široke podrške za predloženu politiku. komunikaciji.. Važno je da svaka škola definira i implementira principe i programe borbe protiv zloupotrebe lijekova i opojnih droga. Sto je ta podrška veća. pijenja alkohola i uzimanja droga. kantonalnih ili općinskih ministarstava za obrazovanje. uključujući predstavnike federalnih. Škola kao sastavni dio curiculuma mora omogućiti učenicima specifično obrazovanje o svim značajnim pitanjima u vezi pušenja duhana. Mladi se uče vještini prihvatljivog samopotvrđivanja. 7. 5. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju i provođenju kvalitetnog i nerizičnog provođenja slobodnog vremena učenika. Mladi se uče pomagati drugima što i njima pomaže da se nose lakše s vlastitim izazovima. • Analizirati prethodnu praksu i politiku borbe protiv zloupotrebe lijekova i opojnih supstancija. Škola mora poboljšavati mjere sekundarne prevencije ovisnosti. Posebna pažnja posvećuje se djeci ugroženoj obiteljskom patologijom. 10. Pored edukacije stručnjaka treba organizirati suradnju s drugim institucijama u zajednici koje se bave rješavanjem problema droge. Putem "učenja životnih (socijalnih) vještina". • Formirati komisiju za izradu nacrta politike.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način 3. Za djecu koja su visoko rizična treba što ranije započeti s provođenjem diskretnog personalnog zaštitnog postupka. 8.

Ispitati troškove povezane s implementacijom programa. da bi program prevencije bio uspješan on se usmjerava na prevenciju i liječenje. a ne na kažnjavanje. 2000. učenika. opravdan i na podacima zasnovan razlog i da sadrži adekvatne proceduralne upute za zaštitu učeničkih prava i Razmotriti kako će se uspjeh ili vrijednost programa evaluirati. U svakom slučaju. a školski rukovodioci da daju administrativne upute za implementaciju programa. društvenu zajednicu.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način • • • • • • administracije." (Charles 1. 229 . Russo. nastavnika. oslanjaju se na kontinuiranu prevenciju kroz edukaciju tokom čitavog školovanja. • da nauče slušati djecu kad im govore. Članove osoblja koji će biti uključeni u administraciju vezanu za program ne uključivati u rukovodeće uloge u komisiji. Američke preventivne programe za borbu protiv zloupotrebe lijekova i opojnih supstancija koji su se pokazali uspješnim karakteriziraju sljedeća obilježja: • • • • • • • pružaju prave činjenice o korištenju droge i njenim posljedicama. Sta trebaju uraditi roditelji da bi pomogli svojoj djeci? Charles 1. roditelja. obezbjeđuju solidnu obuku i podršku nastavnika. Razmotriti pravljenje pilotskog programa. daju se stvarni podaci na osnovu kojih mladi donose zaključke o značaju svog vlastitog ponašanja. uključuju obitelj.). jer ovo može pomoći da se izbjegne moguće neprijatna situacija da se nekoga optuži za kontrolu svoga vlastitog programa testiranja zloupotrebe lijekova i opojnih supstancija. koriste interaktivne edukacione tehnike. Pristup koji uključuje povećanje troškova mogao bi osigurati administrativnu fleksibilnost. vjerskih dužnosnika i komune. Ona treba da određuje tok akcije. Russo preporučuje da se prilikom pravljenja programa za pomoć roditeljima u okviru programa protiv zloupotrebe lijekova i opojnih supstancija roditeljima savjetuje: • da sa svojom djecom razgovaraju o izbjegavanju lijekova i opojnih supstancija. religijske programe u program prevencije narkomanije. Komisija mora biti svjesna svoje uloge. osigurati da program borbe protiv zloupotrebe lijekova i opojnih supstancija uključuje jasan. pružaju dovoljnu količinu informacija.

porodični ljudi. nastavnicima i da pomažu stvaranju zdrave sredine za djecu.psihologom centra saznali smo da se ovo liječenje do sada u centru za rehabilitaciju ovisnika . Na pitanje „koji su najčešći razlozi uzimanja droge kod naših štićenika?" pedagog . Ako su došli u centar pod 230 . onda boravak u bolnici treba da bude što kraći i usmjeren na liječenje apstinencijalnog sindroma. Jedan od tih centara za rehabilitaciju ovisnika nalazi se u Smolućoj. neusmjerena radoznalost. Trebamo se intormirati o "neprijatelju" koji je lukav.psihologa: „Ovisi od osobe. možda prvi jest afirmirati zdrave stilove života među mladima. ne pokazuje odmah svoje „OPAKO LICE". bivših ovisnika koji za svaku pohvalu obavljaju svoj posao. Iz razgovora s pedagogom . Emocionalna ili psihička ovisnost. zapušteni porodični odnosi (to je posebno naglašeno). studenti. socijalni slučajevi.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način • • • • • da pružaju dobar primjer. da pomognu djeci da se odgovarajuće odupru pritisku vršnjaka. da izbjegavaju zloupotrebu lijekova i nedozvoljenih supstanci. Treći princip ili po važnosti. da uspostave obiteljska pravila koja bi pomogla izbjegavanju zloupotrebe lijekova i opojnih supstanci. posebno prvih dana. nije ga lako uočiti.Smoluća pokazalo dosta uspješno. Da bi program bio uspješan jako je važno obezbijediti dovoljno sredstava. zavodljiv. Da su neki koji su boravili u centru danas uposleni. ali da je jedan od njih obično nemogućnost nošenja s problemima. prioritetima. Citiram riječi pedagoga . U program je značajno uključiti i privatne organizacije. BORBA PROTIV OVISNOSTI Prvi princip u ovoj "borbenoj strategiji" jest informiranost. Također pitali smo kako se štićenici prilagode na tretman. Četvrti princip je liječenje. kao izraz neusklađenosti ličnosti narkomana zahtijeva dugotrajan i mukotrpan rehabilitacioni tretman. teže se s njim nositi. Treba osnovati "štab -štabove za borbu" s jasno definiranim ciljevima.psiholog odgovara da ne postoje zaista određeni razlozi za drogiranje. alkoholom i drogom. etičke principe i ideale. obavezama i odgovornostima. jer kad uđe u naše područje ili kvart. dobro se maskira. Danas sve više preovladava mišljenje da liječenje ovisnika treba provoditi u vanbolničkim ustanovama. da znaju kojim osobama i institucijama se mogu obratiti za pomoć ukoliko njihova djeca dođu u kontakt s duhanom. da razmjenjuju iskustva s drugim roditeljima. nevladine organizacije i vjerske grupe. Takođe da imaju dvojicu uposlenika. a kada je hospitalizacija neophodna. neki se gotovo nikad ne prilagode. Drugi princip je da se "neprijatelju" postavi adekvatna zamka. izgrađivati zajednicu nade i perspektive.

Studenti medicine svojim ličnim primjerom postali su pokretači i nosioci akcije preventivnih mjera u borbi protiv pušenja naročito medju djecom i omladinom u bivšoj Jugoslaviji. a plakati Sekcije su se pojavili čak i u Dalasu. kalendara i plakata s poznatim likom "Nepuška" koji i danas krasi fasadu našeg fakulteta. štampanje kazala za knjige. Najbolja solucija je . Primjer rada Udruženja roditelja u Tuzli na sprječavanju ovisnosti Udruženje „Nada" datira još od marta 2000.-te godine. Sve do početka rata Sekcija je aktivno radila na raznim projektima. Bila su tu još i predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola.. godine "Sekcija za borbu protiv pušenja" Medicinskog fakulteta u Tuzli postala je koordinator akcije "Dan bez cigarete" za 400 medicinskih fakulteta Evrope. Tokiju i nekim islamskim zemljama.Dan bez cigarete" dala je. januar je proglašen "Danom bez cigarete" i to je postala najmasovnija preventivna aktivnost na ovom području. Tokom vremena iz ovog udruženja proizašao je čitav niz projekata u sprečavanju ovisnosti. Sve je počelo 1982. kao i za studente. Već 1986. U borbi protiv bolesti ovisnosti Već sedamnaest godina na Medicinskom fakultetu u Tuzli postoji organizacija koja se bavi prevencijom bolesti ovisnosti međju mladima. Ovo udruženje osnovalo je udruženje građanja „majke čija su djeca ovisnici o drogama". godine kada je grupa studenata i profesora Medicinskog fakulteta u Tuzli. 231 . Sekcija je postala i saradnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključivši se u njen pokret "Zdravlje za sve do 2000. i još uvijek daje. Poduzet je čitav niz aktivnosti preventivnog karaktera s ciljem upoznavanja šire javnosti o štetnosti pušenja kao što su propagandne aktivnosti putem massmedija. U prestojećem periodu planovi udruženja jesu otvaranje adekvatnog centra za rehabilitaciju i liječenje ovisnika o drogama. Ovim udruženjem želi se spriječiti širenje ovisnosti o drogama. Na kraju ističemo da u realizaciji ovih planova žele da spriječe da omladina ne skita u tunele narkomanije. Predsjednica udruženja je gospođa Senada Pašalić. kao i pružiti pomoć onima koji su već zagazili u porok narkotika. Na prijedlog Sekcije 31. a i nekolicina liječnika osnovala "Sekciju za borbu protiv pušenja".SAMO VOLJAN DOLAZAK". učinili su prvi korak u odvikavanju od ove štetne navike. a svi oni koji tog dana ne zapale cigaretu. januar . godine". kao i pružanju pomoći onima koji su već postali ovisnicio o nakorticima. Akcija "31. brošura. doprinos smanjenju opće zagađenosti.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način uticajem roditelja onda je taj process mnogo teži. Ono što treba istaći jest da ovo udruženje ima savjetovalište za sve one kojima su potrebne neke informacije o narkoticima ili nečemu sličnom.

Velarta. Beograd. danas predsjednica i srce Pokreta.Dan bez cigarete" je nastavljena. alkoholizma i narkomanije". Novi Sad. 2005. Zenica. Studenti Medicinskog fakulteta smatraju da njihovo znanje i entuzijazam mogu dati dobre rezultate u ovoj oblasti jer mladi najbolje razumiju mlade i najviše im vjeruju. 1995.. B. a jedino ta zdrava populacija je pogodna za preventivno djelovanje. S. 2004. 5-6.: Porodična pedagogija.: Školska pedagogija. kao što su sekcije pri Kliničko medicinskom centru i Tinejdžerskom centru u Tuzli. nakon trogodišnje pauze. januar .: Vanškolske aktivnosti učenika nekih beogradskih škola. 8. 11. R. među onom zdravom populacijom koja još nije ušla u taj začarani krug. Catić. 9. Akcija "31. M. Đakovo. dakle. Ubrzo je i naziv Sekcije promijenjen u "Pokret protiv pušenja.: Droga u školskoj klupi. Mostar. Članovi Pokreta danas su studenti i profesori Medicinskog fakulteta u Tuzli. Catić. 2006. Sarajevo. 12. a osnova našeg rada je kontinuirana aktivnost na edukaciji. 116-123. O. N. mladi moraju služiti ličnim primjerom. R. godine. M.: Pedagogija.: Socijalni rad sa školskom djecom mlađe dobi kao vid prevencije poremećaja ponašanja. U obnovljenom radu Pokreta podršku studentima prva je pružila Prof. Zenica. 5. mislim prvo na pokretače rada ali isto tako mislim na osjećajnu ali energičnu ženu koja svoju ljubav prema radu. R. Stevanović. zatim i poslijeratnim uslovima proširena je aktivnost Sekcije i na prevenciju alkoholizma i narkomanije. Ramić. Alfalg.: Vannastavna aktivnost učenika. Etiologija malolj etničkog prestupništva. 13. Brkić.. Pedagoška stvarnost.: Ovisnost o alkoholu. Novi Sad. Đorđević.. 5. Osnovni cilj rada Pokreta je prevencija bolesti ovisnosti među mladima. 1969. Da bi bili pokretači i nosioci akcija protiv bolesti ovisnosti.: Metodika vannastavnih aktivnosti učenika. Đorđević. N. 2. J. 350-360. Beograd. Ajanović. a jedna od naših aktivnosti je i saradnja sa svim organizacijama koje se bave bolestima ovisnosti i koordincija osnivanja ovakvih sekcija. Beograd. znanju i posebno ljubav prema ljudima prenosi na studente članove Pokreta. 7. 3. Grandić. Zbornik radova. Dž. Sarajevo. 1998.R. Cotić.: Porodična pedagogija. Grković-Jovović. Stevanović.. dr Zlata Zigic. 10. Smatrajući da su alkoholizam i narkomanija teži i značajni problemi u tim ratnim. na inicijativu studenata obnovljen je rad Sekcije. M. Kad kažem srce.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način U decembru 1995. alkoholizma i narkomanije. D. 1998. Filozofski fakultet. 4.: Kakva je uloga škole i obitelji u prevenciji ovisnosti.: Kriminalitet maloljetnika s posebnim osvrtom na recidivizam. 232 Ajanović Dž.. Literatura 1.1997. 1988.. J. Zenica. Zbornik članaka. propagandi i istraživanju rasprostranjenosti pušenja. 1998. Filipović. Bukelić. Prosvjetni list. Socijalna politika i socijalni rad. . 1957. 1971. 1997. 6. Trnavac. Mladi i droge.: Osnovnoškolska pedagogija.

: Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi. Aktivnosti mladih i slobodno vrijeme. 34. Jašović. odgoj mladih. Lj.R.: Pristup problemima maloljetničke delinkvencije u našem društvu. Marković. V. M. M. Zbornik članaka Etiologija maloletničkog prestupništa. S. M. 2006. Kovačević. Z. Janković. SRH. Zbornik radova. Krneta. 2002. Centar za izvanškolski odgoj Saveza društva „Naša djeca".. Kamenov. Stančić. R. Zagreb.: Djeca koju je teško odgajati. 1996. Kovačević. T. Grupa autora. 1977. Etiologija maloletničkog prestupništva. Hajduković. Halvadžija. 1995. Hatujac. V. 16. Beograd. 17. I. 1971. Zagreb. Zbornik članova.: Pedagogija..: Pedagogija mladih sa poremećajima u društvenom ponašanju. 1967.: Osnove teorije defektologije. 1987. Matić. Izdavački centar Rijeka. Zenica. Centar za vanškolski 15. 1973. Centar za izvanškolski odgoj Saveza društva „Naša djeca".T. Jašović. Beograd..: Maloletnička delinkvencija kao društveni problem. E.. Hadžihasanović. Jašović. 1972. 2002. i dr.: Komunikacija sa djecom. 22. Beograd.: Sociologija. Zagreb. 233 . 1975. Kuvačić. 41. Beograd. 1992.. Educa. V. Tuzla. 21. 20. 19. Zagreb-Rijeka. 1971.: Prestupničko ponašanje mladih. 1971.: Zloupotreba sredstava ovisnosti. 33. Vilotijević. Ž : Osnovni društveni uzroci u uslovi prestupničkog ponašanja 23. 25. Marković.. 27. Kačapor.: Analiza strukture i frekfencija provođenja slobodnog vremena osnovnoškolaca. Defektologija. Beograd. 28. Holborn. SRH. Zenica. Zagreb. Zagreb. M. 1970.: O deci koja zadaju brige roditeljima.: Predškolska pedagogija. 29. 1967. 32.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način 14. Mihovilović. Didaktički putokazi. 31. prevencija i nadzor. Zagreb. H. Krulj. 35.: Film i maloletni prestupnici. Beograd. Z: Porodična atmosfera i kriminalitet maloletnika. 54-57. C. S. 1971. Sarajevo. Beograd. Kulić. Aktivnosti mladih i slobodno vrijeme. Zagreb. 36. V. 2000. Zbornik članaka Etiologija maloletničkog prestupništva. 1981. Zagreb. B. Mathias. 1954. Sub-kultura i Kontra-kultura mladih u: Kultura mladih i slobodno vrijeme. Lj. 1971. 37. 18. Beograd.: Problemi socijalizacije maloljetnika s delinkventnim ponašanjem. 4. 1969. Lj. mladih u našoj zemlji. 1988. F. Zagreb. Fakultet za defektologiju. M.: Društveno značenje i težina pojave odgojne zapuštenosti i delinkventnog ponašanja kod djece i omladine.. Zbornik članaka-Etiologija maloletničkog prestupništva. Mejovšek. M. Zagreb. 26. 24. Zagreb. M: Struktura i funkcija dječijih i omladinskih organizacija.. Pedagogija. Milutinović. T. Miller. 30.: Pedagogija. Grupa autora. Haralambos.

53. Pedagoška enciklopedija I i II.. 1977. Naša škola. 51. Muradbegović. Prosvjetni list.: Neki problemi i specifičnosti organizovanja i evaluacije slobodnih aktivnosti.: Predškolska pedagogija. Socijalna politika i socijalni rad. Sarajevo. 879. 234 . R. I. Previšić. 1971. 60. Zbornik članaka-Etiologija maloletničkog prestupništva.: Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja. 1981. I. 43.: Ličnost u etiologiji delinkvencije. D. Pehar-Zvačko. Mitro vić. M. 2000. 57.: Izabrana dj ela.: Metodologija pedagoških istraživanja. 1971. Muradbegović. A. Muradbegović. Rot. 304-309. i dr. Zbornik radova.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način 38. Beograd.: Osnove socijalne psihologije. N. 52. Sarajevo. 8-9. asocijalnoim ponašanjem.. L. B.. S.: Droga i mladi. 1998. M.: Neka pitanja usmjeravanja društvenog razvoja djeteta. 7-8. Previšić. 5-6. Beograd. 59. M. Muradbegović.. Beograd. 40.. 883.. Osijek. 1981. 39. 44. 45. Sarajevo. Milutinović. Naša škola. V.: Oduzeto djetinjstvo. 59-68. 1980. Sarajevo. 47. Centar za izvanškolski odgoj Saveza društva „Naša djeca". Mulina. V. 58. Sakoman. Nicović. Sarajevo.: Suvremena strategija zloupotrebe droga. 1989. 2001. L. 42. Naša škola. 54. 49. S. Pašalić-Kreso. Zbornik radova. V. Zagreb..: Djeca sa socijalnim potrebama. Sarajevo.: Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. 1979.: Ugroženo roditeljstvo ili ugroženo djetinjstvo.: Značaj organizovanog slobodnog vremena mladih u vaspitanju djece. M. Prosvjetni list. 56. 62. 1971.: Doktore je li istina da trava čisti pluća?. Sakoman. II. Rakić.: Uticaj porodice na razvoj agresivnog ponašanja kod djece ranog uzrasta.: Slobodno vrijeme mladih iliSarajevo. Zagreb. Pehar. N. M. Sarajevo. Beograd. J. Sarajevo. 18-41. 1968. V. Petrović. 2000. 2001. Potkonj ak. Dizdarević. Zagreb. Beograd. 56-65.: Droga carstvo zla.: Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse. Naša škola. Zbornik radova. Mužić. L. 16-17. Zbornik članaka Etiologija maloletničkog prestupništva.: Problemi razvoja potrebe i interesovanja mladih i slobodno vrijeme. Pehar-Zvačko. 55. 48. 1990. 1998. Spadijer-Džinić. 1991.: Rad centra za socijalni rad na zaštiti i vaspitanju omladine sa 41. 61. 1977. 1983. M. Školske novine. Svsprint. SRH. Petrović. Puženski. 3-4. 50.: Osnovni fenomenološki i etiološki problemi omladinske delinkvencije. M. 1996. Aktivnosti mladih i slobodno vrijeme. Sarajevo. L. 1995. Mladi i droga. Sarajevo. Sarajevo. 1987. 9-10. Mostar.: Svjedočanstvo o pokušajima brige o slobodnom vremenu u našim školama. 2004. M. 46. Pehar-Zvačko.

Karić. 228-247. R. Rad prezentiran na Međunarodnom simpoziju. 182-190.. Tomić.: Socijalna patologija. Naša škola. 66.: Najčešće mane koje ispoljavaju naša djeca i načini njihovog otklanjanja. 71.: Prisutnost zlostavljanja među djecom i mladima.: Metodika nastavnog i vaspitnog rada sa vaspitno 64. 2005. Todorović. Defektologija. „Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala". R.. E.. P. Tomić. J. Skripta II deo. Tuzla. Tomić. 75.: Stavovi učenika o slobodnim aktivnostima u osnovnoj školi. R. Tuzla. 72. Cišić. Hadžagić. Tomić.: Vidovi poremećaja u ponašnju kod djece s lakom mentalnom retardacijom osnovnoškolske dobi. Zagreb.. Tomić. 81. Zagreb. R. Hvar. Tomić. Mikšaj-Todorović. 2005. Prosvjetni list. 1985. Defektologija. Sarajevo. 2003. Tomić. Znanstveni skup. Osmić. Ć. R. 1993. Defektološki fakultet. M. Zenica. R.. 2006. Pregled. 70. Tuzla. 2005.: Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Banja Luka. Osmić. R. Zagreb. Beograd. Šehović. alkoholizma i droga među studentima Defektološkog fakulteta u Tuzli. 74. 23. Suzić. 77. Tomić. zapuštenom decom i omladinom. 5-6. 2001-2002. R. 1983 Spadijer-Džinić. 2001. A. R. 24-28. 894.: Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. L: Alkoholizam u djece i omladine i njegovo suzbijanje. Tuzla.: Pedagogija. 1972. 880. alkoholizam i narkomanija među mladima. 2004. R. J. O. Iličković. 67. 2006. 580-600. 78. 2006.: Integrativna pedagogija. 5. E.. A. 1988. 1988.: Pušenje.: Determinizam i maloletničko prestupništvo. Sinanović. Univerzitet u Beogradu. 68.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način 63. Etiologijamaloletničkogprestupništva. 80. 86. Karić. Sibinović.vijek.: Raširenost pušenja. 235 .: Metodika lica sa poremećajima u društvenom ponašanju. Tomić. R. R. L: Zloupotreba droge među školskom omladinom i njeno suzbijanje. B. Tomić.. Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. 73.. Tuzla.: Delinkvencija mladih.. Beograd.: Maloljetnička delinkvancija pojam. 1971. 12-13.14. Đ.: Ovisnost o drogama.: Prisutnost pušenja. Cišić. R. 5-6. Zbornik članaka. Stanić. alkoholizma i droge među djecom i mladima. R.. M. Sarajevo. uzroci i faktori nastanka.. 82. 1984.: Delinkvencija je socijalna bolest. Beograd.: Pedagogija za 21.. Simleša. 2005. 1997. 2001. Prosvjetni list. Sarajevo.-26. Tomić.. Hatibović. 268.: Kvaliteta sociopedagoške komunikacije sa delinkventnom djecom. 76. Tuzla. 84. Singer. 2002. Tomić. M. Tuzla. Stanić. N. Tuzla. I. Tomić. 131-136. Didaktički putokazi.rujna. 38. 9-10.: Pedagogija. 79. 83. L. A. Naša škola. 65. 7. Lj. Tuzla. 85. Tomić. 2005. Stakić.. Rehabilitacija i inkluzija. 69.. 8.

: Odgoj izuzetne djece. Z. 1995. Magistraski rad. 2004. R. Ruža Tomić je rat provela u Tuzli. Koordinator je na projektu produženog i stručnog defektološkog tretmana razvojno ometene djece koji se provodi u Udruženju građana "Majke hendikepirane djece" Tuzlanskog kantona.: Mane i poremećaji ponašanja u dječijem dobu.5.: Socijalna psihologija.: Slobodno vrijeme u mladosti i starosti. Kreator je velikog broja projekata edukacije razvojno ometene djece: za Obdaništa "Babiša" i "Osmijeh" u Tuzli. Zvonarević. Sulc. projekata za Udruženje roditelja "Leptir" iz Srebrenice.: Djeca koju je teško odgajati. godine u Dubravama kod Tuzle ¥\ §4f e J e pohađala osnovnu školu. Zagreb. Urednik je novina namijenjenih roditeljima razvojno ometene djece i djeci ometenoj u 236 . Zagreb. 93. 91. M. 89. godine. Educa.: Uloga stručnih službi u otklanjanju poremećaja u ponašanju 88. 1973. Doktorsku disertaciju na temu: Kvaliteta sociopedagoške komunikacije sa djecom koja su ispoljila delinkventno ponašanje odbranila je 30. A. S. Tomić. Tuzla. 1978.. juna 2004. Banja Luka. 95. te projekta produženog i stručnog defektološkog tretmana koji se provodi u Udruženju građana Majke hendikepirane djece u Tuzli od 1998. 1995. Zagreb. radeći kao pedagog i asistent.: Istina o štetnostima pušenja duhana. Radi kao docent za 'Primijenjene pedagoške discipline" na Filozofskom i Edukacijskorehabilitacijskom fakultetu u Tuzli.: Socijalna edukologija. Jedno vrijeme angažirana je u radu na psihoterapiji sa djecom i ženama izbjeglicama. 94. Zigić. 1999. godine na Fakultetu Političkih nauka u Sarajevu i uspješno je odbranila magistarski rad pod nazivom: „ Uloga stručnih službi u otklanjanju poremećaja u ponašanju kod lako mentalno retardirane djece (osnovnoškolski uzrast na području Tuzlanskog kantona 1991-1997. Zovko. Centar za izvanškolski odgoj Saveza društva „Naša djeca". 1966. P. SRH. Zunić-Pavlović. 92. M. Filozofski fakultet odsijek za Pedagogiju . Zagreb. 1993. Beograd. R.1952. Član je Upravnog odbora ovog Udruženja. 2003.godine). Zvonarević. Sarajevo. Uzelac. V. a pedagošku akademiju smjer razredna nastava također u Tuzli. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. godine. Zagreb. godine.: Evaluacija u resocijalizaciji. 1970. 90. Vodak. Slobodno vrijeme mladih. G.Psihologiju završila je u Sarajevu 1978. godine. Školska knjiga. Srednju učiteljsku školu završila JL m^je u Tuzli 1971. Sa ovom djecom provodi i psihoterapiju. Učestvovala je na brojnim oblicima edukacije za psihoterapeute i na više stručnih i naučnih skupova iz ove oblasti u zemlji i inozemstvu. Postdiplomske studije iz socijalnog rada završila je 2000. W Ikuža Tomić rođena je 1. Winkel.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način 87. kod lako mentalno retardiranje djece ( Osnovnoškolski uzrast na području Tuzlanskog kantona 1991-1997).

Fakultet političkih nauka završio je u Sarajevu. izabran je na Univerzitetu u Tuzli u zvanje asistenta N a Filozofskom fakultetu 2003. S velikim brojem naučnih rasprava sudjelovao je na simpozijima. Nositelj je nekoliko naučnih projekata iz oblasti prava politologije i sigurnosti. Do danas je objavio više od pedeset bibliografskih jedinica: knjiga. Osnovnu i srednju školu završio je u Brčkom. Bila je učesnik više Znanstvenih međunarodnih simpozija u zemlji i inostranstvu kao aktivni izlagač. Radni i stvaralački opus doktora Ruže Tomić predstavlja područje školske. Aktivno je sudjelovala u izvođenju nastave iz nastavnog predmeta "Teorije škole" na postdiplomskom studiju iz Pedagogije na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Mentor je na tri magistarska rada. Više puta bila je recenzent na knjigama iz oblasti pedagogije. i voditelj je istog studija. Ekonomskom i Tehnološkiim). Takođe je učestovao u nastavi na PDS Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. 19 knjiga i preko 200 stručnih. Autor je 7 udžbenika za specijalnu osnovnu školu za lako mentalno retardiranu djecu. recenzija. Ruža Tomić je u periodu od izbora u zvanje docenta do danas bila mentor na 250 diplomskih radova iz pedagogije. a više puta bila je član komisije za odbranu diplomskih radova studenata. Angažovan je u radu velikog broja nevladinih organizacija. kritičkih prikaza. / 237 . naučnih i stručnih radova. Akademski stupanj magistra znanosti stekao je na FNO u Beogradu Na Fakultetu Političkih nauka stekao je akademski stupanj doktora znanosti. znanstvenih i istraživačkih radova. 1980 godine. elaborata naučnih projekata. Godine 1983. godine u Brci kod Brčkog.Preventivni i korektivni radnapredupređenju i sprječavanju trošenja slobodnog vremena mladih na društveno-nepoželjan način razvoju pri Udruženju građana "Majke hendikepirane djece" Tuzlanskog kantona pod nazivom "I mi postojimo ". didaktike i metodike. Uključena je u nastavni proces za izvođenje nastave na postdiplomskom studiju u Tuzli na Odsijeku Poremećaji u ponašanju i kao nositelj i izvoditelj na nastavnom predmetu "Porodica i socijalna mreža" na Međunarodnom postdiplomskom studiju na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Filozofskom. u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. zudin Hasanović je rođen 1957. godine izabran je u naučno zvanje docenta. obiteljske i specijalne pedagogije. Kao afirmisani naučnik i univerzitetski profesor za demokratiju i ljudska prava Hasanović uspješno ralizuje nastavu iz demokratije i ljudskih prava na više fakulteta Univerziteta u Tuzli (Pravnom. Na Pravnom Fakultetu Univerziteta u Tuzli od 2005 godine obnaša dužnost prodekana za nastavu i studentska pitanja. kongresima i naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu.