You are on page 1of 12

COR

Srce ima oblik nepravilne piramide, ija je baza (basis cordis), okrenuta gore nazad i desno, a vrh (apex
cor-dis) dolje naprijed i lijevo. Osovina srca (axis cordis) ide gore nazad i desno prema dolje naprijd i lijevo.
Prema frontalnoj i sagitalnoj ravnini, srce je nagnuto pod uglom od 45, a sa horizontalnom ravni zaklapa
ugao od 30-60.
Popreni presjek iznosi 10 cm, vertikalni 6-7 cm, a duina njegove osovine je 12-15 cm. Teina srca je 250300g. Srce je smjeteno u mediastinum inferius i to u mediastinum medium. Prema staroj podijeli mediastinuma u mediastinum anterius.
Bono su pleurae mediastinales, nazad su aorta i oespohagus, T 6-T8, naprijed sternuma, RHL3-6. 2/3 Srca
nalazi se lijevo od srednje linije thoraxa. Poloaj srca odrava perikard i veliki krvni sudovi.
Na srcu razlikujemo bazu, vrh i tri strane: facies ster-nocostalis (priljubljena uz prednji torakalni zid), facies
diaphragmatica (okrenuta dolje i lei na dijafragmi i to na folium anterius centrum tendineum dijafragme) i
facies pulmonalis (okrenuta ka lijevom plunom kri-lu, impressio cardiaca). Izmeu facies diaphragmatica i
facies sternocostalis nalazimo margo dexter jedina anatomski uobliena ivica srca, a protee se od apex
cordis do ostium v. cavae inferior. Margo dexter se jo naziva i margo acutus, dok se itava lijeva strana
srca uzima kao margo obtusus (ivice sa facies pulmonalis).
SULCUS CORONARIUS
Srce je jednim, u odnosu na axis cordis poprenim, 2- -5 mm dubokim lijebom sulcus coronarius podijeljeno na atrij i ventrikul. Sulcus je dobro izraen na ivicama srca, a slabo izraen (plitak) na facies diaphragmatica. Odmah ispod perikarda u njemu se nalaze aa. coronariae i vv. cordis te masno tkivo.
ATRIJALNI DIO SRCA

Pretkomorni ili atrijalni dio srca je sa sulcus interatri-alis podijeljeni na desni i lijevi atrij. Sa lijeve strane lijevog atrija nalazi se auricula sinistra (embrionalni atrij), koji sa prednje strane obuhvati truncus pulmonalis. Sa desne strane desnog atrija nalazi se auricula dextra, koja sa prednje strane obuhvati bulbus
aortae. Atrij zajedno sa auriculae atriales ine basis cordis. U lijevi atrij ulaze 4-5 vv. pulmonales dextre et
sinistrae. Preko zadnjeg zida lijevog atrija koso prelazi v. obli-qua atrii sinistri Marshall. Na desnoj prekomori
nala-zimo sinus venarum cavarum a spaja ue venae ca-vae sup. et inf. Sinus venarum cavarum je od
auricu-lae dextra odvojen sa sulcus terminalis, koji ujedno predstavlja granicu izmeu starog i novog atrija.
Basis cordis je prekriven sa corona cordis ili sranom krunom, koju ine: truncus pulmonalis, aorta, v. cava
sup. et inf., vv. pulmonales dextrae et sinistrae. Izme-u atrija i velikih arterijskih krvnih ila nalazim sinus
transversus pericardii.
VENTRIKULARNI DIO SRCA
Prema naprijed od sulcus coronariusa protee se ko-morni ili ventrikularni dio srca. Na prednjoj strani ventrikula nalazimo sulcus interventricularis anterior koji ide prema apex cordis i prelazi malo udesno od
apex-a na facies diaphragmatica, gdje se nastavlja kao sulcus interventricularis posterior prema sulcus
coro-nariusu. Na mjesu gdje prelaze jedan u drugi, desno od apex cordis nalazi se incisura apicis cordis,
koja di-jeli apex na dva dijela: lijevi vei koji udara u prednji torakalni zid, obino ga palpiramo u 5.
intercostalnom prostoru, 1 cm unutar od medioklavikularne linije kao ictus cordis. Na prednjem
ventrikularnom dijelo, sa desne strane od sulcis interventricularis ant. nalazi se conus arteriosus s.
infundibulum od kojeg odlazi tru-ncus pulmonalis. Lijevo od sulcusa je bulbus aortae.
UNUTRANJI IZGLED SRCA
Srana duplja je podijeljena na 4 dijela: atrium dext. et sin., ventriculus dexter et sinister. Pretkomore i komore na jednoj strani ine jednu funkcionalnu cjelinu cor dextrum i cor sinistrum, a te cjeline su povezane
preko ostium atrioventriculare dextrum et sinistrum.
ENDOCARDIUM

Unutranja srana opna tunica interna je tanka, pr-ovidna i glatka endotelna opna koja oblae unutranje
zidove svih upljina i sve njihove reljefe. Najdeblja je u lijevoj komori a najtanja u desnoj pretkomori. Na
osti-um atrioventriculare, duplikature ove opne obrazuju listie cuspise zalistaka na ovim otvorima. Na
otvo-rima velikih krvnih ila ona oblae ventrikularnu stra-nu njihovih zaslitaka, a sudovnu stranu ovih
zalistaka oblae tunica intima zida krvnih sudova. Ona nema svoje krvne sudove koristi cirkulirajuu krv.
ATRIUM DEXTRUM
Desni atrij ima oblik nepravilne kocke sa uaobljenim ivicama. Medijalni zid ini septum interatriale, na kojem nalazimo fossa ovalis (zaostatak foramen ovale Botallo) ograniena sa limbus fossae ovalis. Dno fose
ini pars membranacea septi atriorum.
Na prednjem zidu nalazimo ostium vensoum s. osti-um atrioventriculare dextrum zatvoren sa valva tricuspidalis s. atrioventricularis dextra.
Na gorenjem zidu, nazad i medijalno nalazi se ostium v. cavae superioris. Nasuprot njemu na donjem zidu
nalazi se ostium v. cavae inferioris, koji sa prednje str-ane ima valvula v. cavae inferioris Eustachii. Ispred
nj a iza ostium atrioventriculare dext. uz septum intera-triale nalazi se ostium sinus coronarii koji ima
valvula sinus coronarii Thebesii. Desno od njega nalazi se fo-ramina venarum minimarum.
Anterolateralni zid, koji odgovara auricula dextra s va-njske strane, je naboran miiima mm. pectinati (negdje pie trabeculae carneae). Ovi nabori nazad dopi-ru do crista terminalis koja odgovara sulcus terminalisu sa vanjske strane. Cristu terminalis formira mii-ni snop koji prolazi kroz nju.
Dio atrija koji se nalazi nazad i lijevo od crista termi-nalis naziva se novi atrij (stari sinus venarum cavarum). Na njemu se nalazi, a izmeu ostium v. cavae sup. et inf., tuberculum intervenosum, koji sprijeava
sudaranje krvnih struja te skree krv prema ostium venosum dextrum.

ATRIUM SINISTRUM

Ima oblik nepravilne kocke. Pozadi i bono se nalaze ostia venarum pulmonalium za 4-5 vv. pulmonales
dextrae et sinistrae. Nemaju zalistke ali snopovi pre-tkomornih miia imaju ulogu slinu sfinkteru. Medijalno se nalazi septum interatriale na kojem se nalazi-mo polumjeseastu udubljenje koje odgovara fossa
ovalis u atrium dextrum. Ovo udubljenje je dolje ogra-nieno zaostatkom valvulae foraminis ovalis, koji se
naziva falx septi. Spoljni zid je neravan zbog mm. pe-ctinati, a odgovaraju auricula sinistra s vanjske
strane. Dolje i naprijed je ostium venosum s. atrioventricula-re sinistrum, zatvoren s valvula bicuspidalis.
VENTRICULUS DEXTER
Zidovi desne komore nisu glatki, nalazimo miine grebenove trabeculae carneae, prouzrokuju ih 3 gr-upe
miia: mm. papillares s ijih vrhova odlaze cho-rdae tendineae koje se hvataju za rubove atrioventrikularnih valvula. Druga grupa odlazi sa jednog na dr-ugi zid kroz komornu upljinu. Treu grupu ine mi-ii
koji su itavom duinom prislonjeni uz zid komo-re. Ovi grebenovi slue da bi se krv istisnula iz srca. Reljefu
srca pripadaju 3 mm. papillares: m. papillaris anterior, posterior et spetalis. Grupi neravnina pripa-daju dva
grebena: crista supraventricularis (razdvaja ostium atrioventriculare dextrum i ostium trunci pu-lmonalis),
te trabecula septomarginalis s. Leonardo da Vinci (protee se od septalnog zida put naprijed do prednjeg
zida i zavrava u bazi m. papillaris ant.). Kroz trabeculu septomarginalis prolazi crus dextrum Hi-ssova
snopa.
Na bazi se nalaze dva otvora: ostium venosum s. atri-oventriculare dextrum, zatvoren sa valvula
tricuspida-lis i ostium trunci pulmonalis zatvoren sa valva trunci pulmonalis.
VENTRICULUS SINISTER
Ventriculus sinister je najvea srana upljina. Pre-dnji zid gradi facies pulmonalis i dio facies sternocostalis. Donji ili zadnji zid pripada facies diaphragmati-ca. Unutranji zid gradi septum interatriale koji je konkavan i gladak osim u blizini apex cordis. Prednji i zadnji zid su pokriveni brojnim miinim ispupenji-ma
trabeculae carneae, koji su brojniji i gui ka vrhu komore. Na prednjem i zadnjem zidu nalazi se po je-dan
m. papillaris anterior et posterior.

Bazu ine dva otvora: ostium atrioventriculare sinistr-um a nazad i unutra ostium aortae.
VALVAE
Valvae su graene kao jedra, jednim krajem su privr-eni za zid srca a slobodnim krajem su vezani tetivnim nitima mm. papillares (chordae tendineae).
VALVA TRICUSPIDALIS
Valva tricuspidalis s. atrioventricularis dextra sasta-vljena je od tri listia cuspisa forme trokuta, ija ba-za
lei uz zid ventrikula. Ploha okrenuta prema atriju je glatka a ventrikularna strana je hrapava. Razlikuje-mo
cuspis anterior, posterior i septalis. Prednji listi je najvei a zadnji najmanji. Ove listie grade nastavci
anulus fibrosusa koji su presvueni endokardiumom. Pripojna ivica je deblja, dok je slobodna ivica tanka i
reckava a na nju se pripajaju tetivne niti chordae te-ndineae (nekontraktilna vlakna koja polaze od vrha
mm. papillares). Chordae tendineae koje polaze od je-dnog paplilarnog miia. esto se pripajaju i na dva
susjedna listia. Cuspis septalis se hvata neto nie od druga dva cuspisa, na partis membranace septi
ventr-iculorum, tako da jedan dio partis membranacea osta-je u atriumu. Poto postoje tri kuspisa, postoje i
3 mm. papillares: anteriorni je najvei i polazi sa trabecula septomarginalis, posteriorni i najkrai Lancisijec
se-ptalni koji polazi sa crista supraventricularis.
VALVA BICUSPIDALIS
Valva bicuspidalis s. valvula atriventricularis sinistra s. mitralis sastoji se od dva cuspisa: cuspis ant.et
post., koji po izgledu podsjeaju na sveeniki kapu mitru. Prednji listi je vei od zadnjeg a i od tri
trikuspidalna. Za njih se pripajaju chordae tendineae koji polaze sa m. papillaris anterior et posterior.
VALVAE SEMILUNARES
Valva trunci pulmonalis s. valvula semilunaris, ine ga tri listia valvula semilunaris dextra, sinistra et ant.
Imaju oblik lastinog gnijezda, dvije strane (komorna i sudovna) i dvije ivice (pripojna i slobodna). Komornu
stranu ini endocardium a sudovnu tunica intima a izmeu njih je listi fibroznog skeleta koji polazi od

anulus fibrosusa. Pripojna ivica ima oblik slova U. Na sredini slobodne ivice se nalazi nodulus valvulae
semilunaris Arantii, od koga se periferno prua lunula valvulae semilunaris. Lunule sa zidom zatvaraju prostore koji se zovu sinusi ili Valsalvae.
Valva aortae s. valvula semilunaris sastoji se od tri po-lumjeseasta listia: valvula semilunaris dextra, sinistra et posterior koji su morfoloki isti kao i valva tru-nci pulmonalis. Na zidu desnog i lijevog depa nalazi
se otvor a. coronariae dextra et sinistra.
SEPTA CORDIS
Septum interatriale se sastoji iz dva dijela: perifernog (znatno deblji miini dio koji dolazi od septum secundum) i sredinji membranozni pars membranacea septi atriorum, koji zatvara neposredno prije roenja
foramen ovale Botallo.
Septum interventriculare, njen 2/3 ili prednjedonji (blie apex cordis) je deblji pars muscularis septi, a
go-rnji je tanak pars membranacea septi interventricula-res. Na desnoj strani cuspis septalis se hvata na
pars membranacea septi interventricularis, tako da jedan dio pars membranacea stoji u ventriculus dexter
a je-dan dio u atrium dextrum. Dio pars membranacea se-pti interventricularis koji se nalazi iznad cuspis
medi-alis tj. u desnoj pretkomori, a ispod ravni ostium atri-oventriculare sinistrum naziva se septum
atrioventri-culare Hochstetteri, a on razdvaja lijevi ventrikul od desnog atrija.
STRUKTURA SRCA
U sastav miokarda ulaze: fibrozni skelet, miini i ne-uromiini snopovi. Na fibroznom skeletu pripajaju se
miini snopovi komora i pretkomora, koji se sa-stoje od sranog miinog tkiva. Neuromiini sno-povi
obrazuju sprovodni aparat srca.
FIBROZNI SKELET

Srani fibrozni skelet predstavljaju 4 prstena anuli fibrosi, koji okruuju pretkomornokomorne i arteri-jske
otvore. Oni potpuno razdvajaju miine snopove komora i pretkomora. Od unutranjih ivica anuli fibr-osi
odlaze fibrozne ploe koje izgrauju zalistke.
Anulus fibrosus aortae postavljen je centralno. Ispred njega i malo upolje je anulus fibrosus trunci pulomonalis. Anulus fibrosus dexter et sinister postavljeni su iza fibroznog prstena aorte.
Trigona fibrosa su fibrozni trouglovi srca koji se nala-ze izmeu anuli fibrosi (aortae, dexter et sinister). Ima
ih 2: trigonum fibrosum dexter s. centrum tendineum cordis koji se nalazi izmeu anuli fibrosi dexter et sin.
i aortae na kojem se nalazi otvor kojim prolazi neuro-miini snop, jedina spojnica muskulature pretkomo-ra
i komora. Na njemu lei nodus atrioventricularis. Trigonum fibrosum sinistrum nalazi se izmeu anu-lus
fibrosus aortae et sinistrum.
Tendo infundibuli ili tetiva conusa je formacija koja ide od anulus fibrosus aortae prema prema fibroznom
prstenu truncus pulmonalisa.

RADNA VENTRIKULARNA MUSKULATURA


-MYOCARDIUMSrce je sastavljeno iz dva miina sakusa koji su ovi-jeni treim miinim sakusom. Muskulatura se sastoji od fibrae propriae (posebna ili duboka vlakna) za pojedini ventrikul i fibrae communes (povrna) zajedniki omot za oba ventrikula.
Fibrae propriae (duboka vlakna) su postavljene izme-u dva sloja fibrae communes. Ima ih vie kod lijevog
nego kod desnog ventrikula. Formiraju nekompletne prstenove koji se svojim krajevima hvataju za anulus
fibrosus ogovarajueg ventrikula. Niti ne idu parale-lno sa osovinom srca nego s njom ine vei ili manji
ugao (koso ili spiralno silaze) tako da svojim konve-ksitetom ine rubove (margo acutus et obtusus). Ova
vlakna su poredana u nekoliko slojeva i nisu jednako nagnuta. Sve one niti koje imaju isti ugao nagiba, ine

jednu laminu muscularis, ije se niti sjeku pod otrim uglom sa nitima iz susjedne laminae muscularis. Tako naslagani ine dva konina sakusa koji su prilju-bljeni paralelno jedan uz drugi, kao dvije cijevi lova-ke
puke a otvoreni na oba kraja.
Fibrae communes (povrna ili zajednika vlakna) se dijele na fibrae communes superficiales et profundae.
Fibrae communes superficiales su petlje od kojih se svaka sastoji od silaznog povrnog i uzlaznog dubo-kog
kraka. Polaze sa anulus fibrosus idu dolje sa va-njske strane fibrarum propriarum, te zaviju prema go-re
dou na unutranju stranu fibrarum propriarum i direktno ili indirektno zavre opet na anulus fibrosus.
Dijelimo ih na prednje i stranje niti. Prednje niti po-laze sa prednjeg ruba sranog skeleta, idu prema dolje
i nalijevo obavijajui facies sternocostalis, dolaze na vrh srca kojeg ini ventriculus sinister, ovdje se skupe
u debeo fascikul, zavinu prema gore, ovdje oko osovi-ne ventrikula ine jedan zavoj u obliku 8 stvarajui
formaciju nazvanu vortex cordis, pa se zbog toga zo-vu i fibrae vorticosae. Ulaze kroz otvor miinog sakusa lijevog ventrikula koji je sastavljen od fibrae pro-priae, disociraju se i diu prema gore s unutranje
str-ane fibrarum propriarum da zavre na anulus fibrosus sinister bilo direktno kao fibrae parietales ili
indire-ktno kao fibrae papillares, koje najprije idu u mm. pa-pillares, ine dio njega i preko chordae
tendineae i va-lve mitrales veu se za anulus fibrosus sinister. Stra-nje niti odlaze od stranjih rubova
sranog skeleta idu prema dolje i desno prekrivajui facies diaphra-gmatica. Ne ine zavoje kao fibrae
vorticosae, nego jednostavne zavoje oko donje 2/3 margo acutus. Na margo acutus urone meu fibrae
propriae i teku sa njihove unutranje strane ispod endokarda da zavre na anulusu bilo kao fibrae
parietales ili papillares.
Fibrae communes profundae ne smijemo zamijeniti sa dubokim krakovima superficialnih fibrila. Nazvane su
suturales ili interventriclares. Polaze sa medijalnog dijela anulus fibrosus dexter, idu dolje pod endokar-dom
po desnoj strani septum interventriculare prema apexu, zaviju prema lijevoj strani, probiju kroz fibrae
propriae. ine dio papilarnih miia.
Septum interventriculare nastaje kao rezultat zdrui-vanja dva ventrikularna sakusa povezanih sa fibrae
communes superficiales et profundae.

RADNA MUSKULATURA ATRIJA


-MYOCARDIUMI kod atrija imamo fibrae propriae i communes, ali za razliku od ventrikularne muskulature, fibrae communes ne ine kompletnu ovojnicu za atrijalne sakuse.
Fibrae propriae (snopovi dubokog sloja) polaze sa sr-anog skeleta prema gore. Teku longitudinalno ili transversalno ne inei fascikule osim u manjem dijelu. Postoje dvije grupe ije niti ine ili petlje ili zatvaraju
prstenove. U prvu grupu spadaju niti koje podiu endokard, veinom su desnom atriju i polaze sa trigo-num
fibrosum dext. To su: fasciculus terminalis (u crista terminalis); fasciculus limbicus sup. et inf. (gra-de
limbus fossae ovalis); trabeculae carneae (nalaze se u auricula dextra et sinistra); fasciculus Loweri (odijeli
se od fasciculus limbicus inf., koji ine torus interve-nosus s. tuberculum Loweri). U drugu grupu spadaju
niti rasporeene u obliku prstenova oko venoznih ua: u lijevom atriju oko 4 vv. pulmonales te vae kao
sfinkter i u desnom atriju su poredane oko ua v. ca-vae superior et inferior.
Fibrae communes (snopovi povrnog sloja) moemo podijeliti u dvije grupe: fasciculus interatrialis horizontalis je miina vrpca koja izlazi iz sulcus interatrialis posterior, ide po stranjoj povrini lijevog atrija transverzalno, dolazi do auricula sinistra, tu se podijeli u dva dijela koja obavijaju auriculu kranijalno i kaudalno, desno od nje se spoje, prelazi u sulcus interatrialis ant. i zavrava u zidu desnog atrija. Ovaj popreni
snop, nalazi se neposredno iznad sulcus coronariusa. Fasciculus anteroposterior polazi iza aortae skoro
okomito u odnosu na transversalni fascicul, die se prema prednjoj (gornjoj) strani atrium sinistrum, okruuje ga i gubi se u stranjim (donjim) zidovima oba atrija, lepezasto se iri. Jedan dio tih vlakana skree u
septum interatriale gdje ini periferni miini dio.
SPROVODNA MUSKULATURA
Sprovodnu muskulaturu ine dva vora posebnog miinog tkiva (sinusatrijalni vor s. SA vor i AV vor s.
atriovenreicularni vor) i jedan provodni snop (Hi-sov snop s. fasciculus atrioventricularis).

NODUS SINUATRIALIS Keith-Flack s. SA vor smje-ten je ispod epikarda a drugi kraj dopire skoro do
endokarda. Nalazi se neto ispod i lateralno od ostium v. cavae superiro u zadnjem i gornjem dijelu sulcus
terminalisa, lateralno mu je auricula dextra. Od nodus sinusatrialisa odleze tri puta:
Prednji internodalni put-Bachmann, ide naprijed i li-jevo od SA vora, ispred v. cavae sup. Dijeli se na dvije
grane. Jedna ide kroz septum interatriale i zavri u li-jevoj pretkomori. Druga ide u luku du septum interatriale i zavri u AV voru.
Srednji internodalni put-Wenckebach, polazi od za-dnje strane SA vora, ide iza v. cava sup, podijeli se na
dvije grane, jedna ide u AV vor a druga u atrium sin.
Zadnji internodalni put-Thoreli, ide od donjeg pola SA vora, du crista terminalis, zatim kroz valvula v.
cava inf. Eustachii i dolazi do AV vora.

NODUS ATRIOVENTRICULARIS Aschoff-Tawara s. AV snop, nalazi se u unutranjem zidu atrium dextr-um


ispod endokarda, na trigonum fibrosum dextrum u Kochovom trokutu koji je omeen sa hvatitem cu-spis
septalis valvae triquspidalis a iza i upolje je osti-um sinus coronarii, medijalno je septum interatriale.
Fasciculus atrioventricularis His s. AV snop jedina je veza komora i pretkomora. Nalazi se ispod endokarda
i poinje sa truncus s. crus commune, zajedniim sta-blom, koji polazi od donje strane AV vora. Dug je 1520 mm, oblika spljotene trake 1,5x2 mm. Probija tri-gonum fibrosum dextrum, ide desnom stranom pars
membranacea septi ventriculorum i to zadnjom ivi-com. Bifurcatio fasciculi AV, nalazi se u nivou spoja pars
membranacea i pars muscularis septi ventriculo-rum. Dijeli se na crus dextrum et crus sinistrum.
Crus dextrum nastavlja tok crus commune, podijeli se na dvije grane: Jedna zavri u trabecula septomarginalis Leonardo da Vinci, gdje nastavi put prema m. papilaris anterior. Druga grana rava se pod endokardom desne komore. Daju rr. subendocardiales.

Crus sinistrum probija pars membranace septi ventri-culorum, ulazi u ventriculus sin. i podijeli se na r. cruris sinistri anterior et post.
AA. CORONARIAE
A. coronaria sinistra polazi iz lijevog Valsalveovog si-nusa, prolazi izmeu truncus pulmonalisa i auricula
sinistra, doe na prednju stranu srca do sulcus coro-nariusa. Ovdje se od nje odvaja r. interventricularis
anterior, ide na incisura apicis cordis i prelazi na do-nju stranu srca. Ona daje r. coni arteriosi, r. lateralis i
8-12 rr. interventriculares septales. A. coronaria sin. se nastavlja kao r. circumflexus na lijevu stranu kroz
su-lcus coronarius, dolazi na donju stranu srca do poe-tka sulcus interventricularis posterior gdje
zavrava. R. circumflexus daje ogranke za lijevi atrij rr. atriales i od njene grane r. posterior ventriculi sin.
odlaze grane r nodi sinuatrialis i r. nodi atrioventricularis. Obje su grane aortae ascedens (a. coronaria
dexra et sinistra).
A. coronaria dextra polazi od desnog Valsalveovog si-nusa. Prolazi izmeu truncus pulmonalisa i auricula
dextra, dolazi do sulcus coronariusa, ide desnom stra-nom srca i dolazi na facies diaphragmatica, ulazi u
sulcus interventricularis posterior i nastavlja se kao r. interventricularis posterior, od koje polaze brojne rr.
interventriculares septales. Na incisura apicis cordis ona anastomozira sa r. interventricularis ant. A. coronaria dextra daje: r. coni arteriosi, r. marginalis dexter, te r. nodi sinuatrialis i r. nodi atrioventricularis.
VV. CORDIS
V. cardis magna najdui je venski sud srca. Poinje od apex cordis, ide kroz sulcus interventricularis ant.,
pr-elazi u sulcus coronarius i ide kroz njega lijevo kao v. cordis sinistra, prima vv. ventriculares, vene
septum interventriculare, vene lijevog atrija. V. cordis sinistra neprimjetno prelazi u sinus coronaruis.
Sinus coronarius direktni je nastavak v. cordis magne i zavrni venski sud skoro svih vena srca. Nalazi se
na facies diafragmatica u sulcus coronariusu. Zavrava se na ostium sinus coronarii. Pritoke sinus
coronariu-sa su: V. ventriculi sinistri posterior koja ide od apex cordis, stranjom stranom lijevog ventrikula
i uliva se u poetni dio sinus coronariusa. V. obliqua atrii sin.-Marshall. ide zadnjom stranom lijevog atrija i

uliva se u poetni dio sinus coronariusa. V. cordis media s. interventricularis post. ide kroz sulcus
interventricu-laris post. i uliva se u zavrni dio sinus coronariusa. V. cordis parva ide s desnog atrija i
ventrikula te kao v. cordis dextra ide kroz sulcus coronarius dolazi do si-nus coronariusa. Vv. cordis ant s.
ventriculi dext. ant. 2-4 ulaze direktno u atrium dextrum.
Vv. cardis minimae ulaze direktno u oba atrija i ventr-ikula kroz foramina venarum minimarum-Thebesi.
ANASTOMOZE
Pored interkardijalnih anastomoza, postoje i ekstraka-rdijalne sa rr. bronchiales i rr. pericardiaci a rijee sa
aa. intercostales i aa. phrenicae sup. Postoje i artero-venske anastomoze, gdje arterije direktno odlaze u
vene, zaobilazei arteriole i kapilare. Ove anastomoze imaju ulogu u procesima termoregulacije.