You are on page 1of 132

Zeleni alati

Briga o tlu

zeleni alati su edicija praktinih permakulturnih prirunika. zelenim alatima


obraujemo razliita podruja odrivih ivotnih stilova i ekolokih tehnologija
jer smatramo da je najvaniji oblik socijalnog aktivizma onaj koji e ljude poduiti
konkretnim znanjima, vjetinama i strategijama za stvaranje boljeg svijeta.

Zeleni alati
Briga o tlu
Izdava
Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG)
Za izdavaa
Matko iak
Autori
Cvijeta Bievi i Bruno Motik
Lektura
Martina Prani
Recenzija
Ana op, Gordana Dragievi,
Norma Fressel, Sunana Peak, Dora Polek
ilustracije
Miran Kriani
Grafiko oblikovanje
Jele Dominis
Naslovnica
Bruno Motik

Prirunik je objavljen
uz podrku zaklade
Rosa Luxemburg
Stiftung Southeast
Europe iz sredstava
njemakog Saveznog
ministarstva za
gospodarsku suradnju
i razvoj. Kopiranje
dozvoljeno, nije za
prodaju.

Tisak
Tiskara Zelina
Naklada
1000 kom
ISBN 978-953-98985-8-6
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 000915953.

cvijeta bievi
Bruno motik

Zeleni alati

Briga o tlu

Vukomeri, studenog 2015.

Sadraj


1. Uvod.........................................................................................................7

1.2. Poljoprivreda i klimatske promjene................................................ 8
1.3. Prehrana je agrikulturni in.......................................................... 9
1.4. Cijena poljoprivredne proizvodnje.............................................12

1.4.1. Zelena revolucija..................................................................14
1.4.2. Degradacija tla ............................................................................16

1.4.3. Poljoprivreda i stanje tla u Hrvatskoj.............................. 25

1.4.4. Eksterni trokovi.................................................................27
1.5. Klimatski pametna poljoprivreda.............................................. 28

2. Kako vratiti ivot u tlo........................................................................31
2.1. to agrokemikalije ine naem tlu?............................................31
2.2. Biologija tla - to se sve nalazi tamo dolje?............................... 34

2.2.1. Stanite................................................................................ 37

2.2.2. Safari kroz tlo.......................................................................41

2.2.3. Rizosfera i njezine interakcije......................................... 50
2.3. Biokemijski procesi u tlu............................................................ 52

2.3.1. Ciklus duika (N)................................................................ 53

2.3.2. Sumpor (S)........................................................................... 56

2.3.3. Fosfor (F)............................................................................. 57

2.3.4. Drugi anaerobni biokemijski procesi.............................. 57

2.3.5. Omjer kalcija i magnezija (Ca:Mg)................................... 58

2.3.6. pH tla.................................................................................... 60

2.3.7. Imobilizacija tvari.............................................................. 62
2.4. Razumijevanje sukcesije, korova, bolesti i tetnika............... 63

2.4.1. Sukcesija.............................................................................. 63

2.4.2. Korovi.................................................................................. 66

2.4.3. Bolesti i tetni insekti....................................................... 67

2.5. Testovi tla...................................................................................... 68



2.5.1. Mikroskopiranje uzoraka tla............................................ 68

2.5.2. Testiranje zbijenosti tla......................................................71

2.5.3. Klasini testovi....................................................................72
2.6. to je dobar kompost i kako ga napraviti?.................................72

2.6.1. Omjer hranjivih tvari

u kompostnoj hrpi (C:N omjer)........................................ 73

2.6.2. Temperatura kompostne hrpe......................................... 75

2.6.3. Kisik i vlaga......................................................................... 76

2.6.4. Oprema za kompostiranje.................................................77

2.6.5. Odabir metode kompostiranja......................................... 78

2.6.6. Kompost kao gnojivo........................................................ 85

2.6.7. Kako znamo da je kompost kvalitetan?..........................88
2.7. Kompostni aj............................................................................... 90
2.8. Postupak revitalizacije tla.......................................................... 95

3. Budunost poljoprivrede................................................................... 99
3.1. Jedino ivot raa ivot................................................................. 99
3.2. Ugljikom bogata poljoprivreda..................................................101

3.2. 1. Regenerativna poljoprivreda......................................... 105

3.2.2. Obnavljajua poljoprivreda.............................................114

3.2.3. Sistemska prilagodba........................................................118

4. Literatura............................................................................................123

1. Uvod

Odavno je proao trenutak kada je trebalo prepoznati nunost osvjetavanja


posljedica ovjekovog utjecaja na okoli i raditi na podizanju drutvene razine
ekoloke pismenosti, te uspostaviti kolektivni dogovor o nunom preuzimanju
odgovornosti za smanjenje antropogenih emisija staklenikih plinova. Premda s
djelovanjem ve kasnimo, jo uvijek nije nemogue ostvariti odrivu budunost.
Sve vee stope nepredvidivih promjena klimatskih uvjeta, kojima
svjedoimo posljednjih nekoliko godina, odraavaju se negativno na
proizvodnju hrane, uvelike doprinosei globalnim nestabilnostima na socioekonomskoj i politikoj razini. Klimatske oscilacije odvijaju se bre nego li smo
im se sposobni prilagoditi, stoga je krajnje vrijeme za hrabre odluke i odvane
korake koji e dovesti do pozitivnih promjena u nainu na koji ljudi nastanjuju
planetu.
to ako brigom o tlu moemo postaviti temelje zdrave kulture i
ekonomije? to ako moemo regenerirati ekosustav planeta jedui bolju
hranu? to ako je biologija tla klju ekonomski isplativih ekosustava? to
elimo time rei? Odriva budunost prehrambenog sustava kako uzgajamo,
kupujemo i jedemo hranu kljuna je za odravanje zdravog planeta. Nain na
koji brinemo o tlu zajedniki je nazivnik promjene koju si vie ne moemo
priutiti ignorirati.
Kumulativnim djelovanjem na lokalnoj i regionalnoj razini kroz
promiljanje permanentnih agrikulturnih sustava koji koriste ve dostupne i
ekonomski isplative modele poljoprivredne proizvodnje (npr. regenerativna
poljoprivreda), te primjenom jednostavnih tehnologija, poput kompostiranja,
moemo u relativno kratkom vremenskom roku uspostaviti sustave koji
zadovoljavaju lokalne potrebe, te ujedno podravaju prehranu rastue svjetske
populacije.
elja nam je kroz ovaj prirunik ukazati na odreene alate i tehnike koji
trajno doprinose uspostavljanju raznolikih i cjelovitih prehrambenih sustava
koji istovremeno brinu o tlu, okoliu i svim ivim biima na planeti. Izneseni

Uvod

modeli, strategije i razliita iskustva specifini su u odnosu na stanite,


razlikuju se od lokacije do lokacije, to jest, prilagoeni su lokalnom kontekstu i
mikroklimatskim uvjetima na terenu. Stoga je potrebno prethodno analizirati i
razumjeti kontekst kako bi se mogli ispravno odabrati i primijeniti optimalni alati
i tehnike.
Nadamo se da e Vam ovaj prirunik posluiti kao izvor ideja za pomo u
promiljanju i djelovanju u skladu s prirodom.

1.1. Poljoprivreda i klimatske promjene


Odgovor na izazov smanjenja antropogenih emisija staklenikih plinova,
ublaavanja posljedica klimatskih promjena i prehranjivanja rastue svjetske
populacije, lei nam pod nogama u ivom tlu u kojem uzgajamo hranu.
Tlo je medij ivota koji predstavlja temelj poljoprivrede izvor je vlakana,
goriva, lijekova i dodatnih usluga ekosustava. Plodnost tla izravno je povezana
s kvalitetom i koliinom hrane, te posljedino sa zdravljem, ne samo ljudi, ve i
cijelog ekosustava. Ako polazimo od premise da jesmo ono to jedemo1, odnosno,
kako je jedan od prvih zagovornika organske poljoprivrede, J. I. Rodale2 saeo u

Zdrava zemlja
1

Francuski gastronom i pravnik Jean Anthelme Brillat-Savarin u eseju Fiziologija okusa, ili
meditacije o gastronomij (1826. god.), pie: Reci mi to jede i rei u ti tko si. Kasnije, u
eseju Znanost i revolucija iz 1850., njemaki filozof i antropolog Ludwig Andreas Feuerbach
postavlja poznatiju nam premisu: ovjek je ono to jede.

Inspiriran idejama Sir Alberta Howarda o aerobnim i anareobnim kompostnim hrpama, J.


I. Rodale osnovao je Institut Rodale 1930. u Pennsylvaniji. Sir Albert Howard je, zajedno s
Rudolfom Steinerom i Evom Balfour, jedan od utemeljitelja organskog pokreta u poljoprivredi.

Poljoprivreda i klimatske promjene

jednadbi: Zdravo tlo = zdrava hrana = zdravi ljudi, jasno je da je tlo kljuan
imbenik vitalnosti kako ljudi, tako i cijelog planeta.
Dok su razvoj tehnologije i irenje industrijske poljoprivrede u posljednjih
ezdeset godina doveli do poveanja koliina proizvedene hrane, istovremeno se
viestruko poveao i negativan utjecaj koji suvremene poljoprivredne prakse
imaju na tlo, vodu, zrak, bioraznolikost, klimu, koncentracije staklenikih
plinova, odnosno, na cjelokupan okoli.
Intenzivna industrijska agrikultura i globalni prehrambeni sustav ine golem
pritisak na biokapacitet planete3, a s predvienim rastom svjetske populacije4
proizvodnja hrane trebat e se poveati za 70 % do 2050. godine (WRI)5.
Nastavak dosadanjeg kratkovidnog pristupa poljoprivrednoj proizvodnji
eksploatacija resursa, prvenstvo prinosa i profita, te niska cijena hrane u odnosu
na istinsku vrijednost okolia dodatno e opteretiti ve ugroene prirodne
resurse i suoiti nas s ogranenim kapacitetom planeta da podri suvremeni stil
ivota.
Ogranienja
kapaciteta planeta
Prikaz ukazuje na to kako
smo ve preli u zone
nestabilnosti s etiri
od devet ogranienja
kapaciteta planeta koja
podravaju uvjete ivota
na Zemlji kakve danas
poznajemo. Dok se gubitak
bioraznolikost i biokemijski
procesi kruenja fosfora
i duika nalaze u visoko
rizinom podruju, u
zonu nesigurnosti ule
su klimatske promjene i
koritenje tla.

Znanstveno istraivanje Ogranienja kapaciteta planeta 2.0 (Planetary boundaries 2.0.),


objavljeno u asopisu Science u sijenju 2015.

Prema najnovijem UN-ovu izvjeu iz kolovoza 2015., oekivani rast populacije do 2050. godine
kree se izmeu 9.4-10 milijardi ljudi.

Svjetski institut za resurse (World Resource Institute, WRI) globalna je nevladina istraivaka
organizacija, osnovana 1982. godine, iji rad je usmjeren na est kljunih podruja klimu,
obnovljive izvore energije, hranu, ume, vode i odrive gradove.

10

Uvod

Klimatske promjene vie nisu hipotetska budunost, one su


nezaobilazna injenica. Izvjee Meuvladinog panela za klimatske promjene
(IPCC)6 iz 2014. jasno zakljuuje kako je ljudski utjecaj na klimatski sustav
nedvojben, te da su antropogene emisije ugljikovog dioksida (CO2), diduikovog
oksida (N2O) i metana (CH4) direktno odgovorne za niz tetnih pojava kojima
danas svjedoimo. Rije je o poveanju prosjenih globalnih temperatura zraka
i oceana, otapanju snijega i leda, porastu razine mora, zakiseljavanju oceana,
te pojavi temperaturnih ekstrema i polja vjetrova. Nadalje, IPCC pripisuje 31 %
globalnih emisija staklenikih plinova izravno poljoprivrednom sektoru i
nainima na koje se obrauje i upravlja povrinama pod usjevima. Ako tome
dodamo i preradu hrane, njezin prijevoz, skladitenje, hlaenje i zbrinjavanje,
vie od 40 % ukupnih emisija izravno ovisi o nainu na koji se hrana proizvodi, te
nainu na koji biramo, pripremamo i jedemo hranu.

1.2. Prehrana je agrikulturni in7


Iako vie od 95 % nae hrane dolazi direktno ili indirektno iz zemlje, tlo je danas
jedno od najugroenijih prirodnih resursa. Prema procjenama Organizacije za
hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO)8, erozija tla se samo u posljednjih
pedesetak godina poveala za 50 %. To je dovelo do dezertifikacije i drugih
oblika degradacije tla, te do naputanja oko treine svjetskih poljoprivrednih
povrina. Degradacija tla doprinosi ne samo nakupljanju staklenikih plinova, ve
i gubitku resursa za uzdravanje mnogobrojnih poljoprivrednih zajednica diljem
svijeta.
Podaci govore da na poveanje degradacije tla prvenstveno utjeu slijedee
poljoprivredne djelatnosti: prekomjerna ispaa, neodrivo upravljanje
zemljitem, krenje uma i prekomjerno vaenje ogrjevnog drva. Industrija,
6

Meuvladin panel za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change,


IPCC) nastao je 1988. na inicijativu Ujedinjenih naroda, Svjetske meteoroloke organizacije i
Programa za okolinu UN-a (UNEP). Glavna aktivnost IPCC je procjena rizika klimatskih promjena
uzrokovanih ljudskom aktivnou, te izdavanje posebnih izvjetaja vezanih uz primjenu Okvirne
konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC).

Iz eseja The Pleasure of Eating (What are people for?, 1990.) uvaenog amerikog pisca,
aktivista, kulturnog kritiara i poljoprivrednika, Wendella Berrya, u kojem autor opisuje
vanost razumijevanja veze izmeu prehrane i zemlje.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) Ujedinjenih


naroda utemeljena je 1945. s ciljem poboljanja globalne razine prehrambenog standarda,
unapreenja poljoprivredne proizvodnje i ivota u seoskim zajednicama.

Poljoprivreda i klimatske promjene

te ostale zemljine pretvorbe, poput urbanizacije, dodatno doprinose poveanju


stopa zagaenja i degradacije tla, to sveukupno ugroava nau sposobnost da
zadovoljimo prehrambene i energetske potrebe sadanjih i buduih generacija.
Diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, intenzivna monokulturna proizvodnja
potpomognuta fosilnim gorivima i velikom koliinom agrokemikalija
znatno iscrpljuje tlo i ugroava njegovu prirodnu plodnost, te sposobnost da
samostalno podri poljoprivredne kulture.
Fosilna su goriva oblik energije u kojoj su saete velike koliine
prostora i vremena u vrlo koncentriranom obliku. Jedan od naina da
si predoimo tu kompresiju je da uzmemo u obzir da je za jednu litru
goriva bilo potrebno oko dvadeset i pet tona drevnog akvatikog
ivota, odnosno, da je za proizvodnju fosilnih goriva koja se spale u
samo godinu dana bila potrebna koliina organske tvari ekvivalentna
ukupnoj biomasi biljnog i ivotinjskog svijeta kojem na Zemlji treba
etiri stotine godina da izraste. - Timothy Mitchell, Carbon Democracy:
Political Power in the Age of Oil

Klimatske su promjene globalni fenomen, no uinici tih promjena


najznaajnije se osjeaju na lokalnoj i bioregionalnoj razini. U izvjeu iz 2013.
godine pod nazivom Probudimo se prije nego to bude prekasno, UN-ova
Komisija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) preporua pomak prema to lokalnijoj
poljoprivredi na malim gospodarstvima, konstatirajui kako su potrebne velike
promjene u naoj prehrani, poljoprivredi i trgovinskom sustavu kako
bismo se uinkovito suoili s izazovom otklanjanja uzroka svjetske gladi i
neishranjenosti, s klimatskih promjenama, te s migracijama proizalim iz
sloenih socio-ekonomsko-politikih imbenika prouzrokovanih promjenama
klimatskih uvjeta (npr. u sluaju klimatskih izbjeglica9).
Bez oblika poljoprivrede koji bi bili prihvatljiviji za okoli nije izgledno
da e biti mogu uspjean ekonomski i drutveni razvoj. Zameci
promjene: odriva poljoprivreda kao put prosperiteta za Zapadni Balkan,
HBS, 2014.

9 Pojam klimatskih izbjeglica oznaava osobe koje su primorane napustiti svoje domove i
zajednice zbog naglih i/ili dugoronih posljedica nastalih uslijed klimatskih promjena poput
sue, dezertifikacije, porasta razine mora, te poremeaja sezonskih vremenskih uzoraka.

11

12

Uvod

Da bismo odrali naa drutva, moramo podrati naa tla. Stoga je UN


2015. godinu proglasio Meunarodnom godinom tla10 kako bi se na drutvenoj i
politikoj razini povealo razumijevanje vanosti uloge koju tla imaju za odrivu
poljoprivredu, kvalitetu i sigurnost hrane, sigurnost globalnog prehrambenog
sustava i ublaavanje siromatva. Dobro je iznova naglaavati kako temelj
odrivosti ekonomskog i ekolokog sustava11 zapoinje brigom o tlu jer je
ono nositelj gotovo svih funkcija ekosustava. O prehrambenom suverenitetu12
smo ve smo pisali i u drugim publikacijama udruge Zelena mrea aktivistikih
grupa ZMAG, no nije naodmet i ovdje podsjetiti na vanosti i prava na
kvalitetnu lokalno proizvedenu hranu, klimatski i kulturoloki prikladnu
prehranu, te naine proizvodnje koji potuju okoli i prava poljoprivrednika,
odnosno svih radnika ukljuenih u prehrambeni sustav.

1.3. Cijena poljoprivredne proizvodnje


Od vremena industrijske revolucije, poljoprivredni sektor znatno doprinosi
poveanju antropogenih emisija staklenikih plinova. Dogaa se to ne
samo uporabom fosilnih goriva za proizvodnju agrokemikalija, te pogon
traktora, poljoprivredne mehanizacije i transport prehrambenih proizvoda,
ve i oslobaanjem ugljika intenzivnom obradom tla, krenjem uma i
pretvaranjem prirodnih panjaka u obradive povrine. Neprimjeren odabir
tehnologija obrade tla u odnosu na specifinosti lokacije i prekomjerna ispaa
znatno su doprinijeli eroziji, sabijanju i drugim oblicima degradacije tla.
To je posljedino uvealo koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi. Povrh
toga, intenzivno stoarstvo i s time povezani probavni procesi preivaa, uz
neadekvatno zbrinjavanje ivotinjskog izmeta poveavali su koncentracije
metana, dok razgradnja prekomjerno primjenjivanih mineralnih gnojiva
doprinosi koncentracijama diduikovog oksida u atmosferi.
Premda se ini logino pretpostaviti kako je ugroenost tla moderna pojava
i da su nai preci ivjeli u skladu s prirodom, ne bismo smjeli zaboraviti da je
10 2015 International Year of the Soils.
11

Ekologija i ekonomija imaju isti korjen (gr. oikos (ekos) = kua, dom, stanite). Ekologija
oznaava poznavanje i odnos prema vlastitom domu, dok ekonomija oznaav gospodarenje,
pravilno upravljanje domom.

12 Prehrambeni suverenitet oznaava pravo svakog naroda da sam utvrdi vlastiti sustav
prehrane bez ugroavanja drugih ljudi i okolia, te da ouva osnovne resurse za preivljavanje
ovjeanstva plodno tlo, istu vodu i zrak i narodnu batinu poljoprivrednih kultura, pasmina
stoke i tradicijskih znanja.

Cijena poljoprivredne proizvodnje

Sjea uma

Polja intenzivne poljoprivredne


proizvodnje ne ostavljaju prostor za
prirodne ekosustave

prelaskom na sjedilaki nain ivota, jo prije 10 000 godina, zapoeo proces


modifikacije prirodnih ciklusa kruenja tvari u tlu i atmosferi. Drugim
rjeima, vezanost naih predaka uz neko mjesto trajala je onoliko koliko i
kapacitet odreene lokacije da podri prehranu stanovnitva. U trenutku kada bi
se plodnost tla i okolni resusri iscrpili, kretalo se dalje: ili u krenje novih uma
i oslobaanje poljoprivrednih povrina za usjeve ili u osvajake pohode na
tue resurse. Sve veim rastom stanovnitva, te gradova, dolo je do ubrzavanja
tih procesa, a tehnoloki napredak omoguio je rast i bujanje civilizacije po cijenu
unitavanja i gubitka prirodnih resursa.
U Europi su u ranom srednjem vijeku jo postojale zajednice koje su ivjele
od umskih resursa, no daljnjim rastom populacije i sve brim irenjem gradova,
ije su prehrambene i energetske potrebe treble biti zadovoljene u neposrednom
okruenju, ume i umski resursi postali su sve oskudniji. Svjetski institut za
resurse (WRI) procjenjuje da se polovica zapadnoeuropskih uma posjekla do
poetka srednjeg vijeka te da se sveukupno oko 75 % deforestacije dogodilo
prije 1850-ih. Danas je preostalo svega 21 % izvornih drevnih uma koje su
neko postojale na Zemlji. U prilog tome koliko su nai preci neumorno troili
zemlju govore i mnogobrojne promjene u krajolicima koji su ranije bili bogatiji
vegetacijom. Tako, naprimjer, Herodot jo u 5 st. n.e. opisuje Libiju kao zemlju
bogatu plodnim tlima i mnogobrojnim izvorima. Danas je 90 % Libijskog
teritorija pustinja.
Cijeli Mediteran nekada je bio podruje bogato kopnenom vegetacijom.
Povijesni rasplet ovog kraja je, naravno, puno kompleksniji, no uvlike se oslanja i
na injenicu da nai preci nisu uspjeli odrati ekoloke sustave koji bi podrali

13

14

Uvod

njihovu bogatu kulturu. Ekoloka sukcesija13 je sprijeena periodinim


uznemiravanjima poput spaljivanja (poljoprivreda, vojni pohodi), iskoritavanja
uma za ogrijev, drveni ugljen (potreban za izradu keramike) i graevinski
materijal, te prekomjernom ispaom, koja je uvelike odgovorna za degradaciju
itavih krajolika. Erozija povrinskog sloja zemlje bila je neizbjena.
Grki je poluotok svojedobno bio prekriven bogatim sastojinama hrasta,
platana i drugog drvea debelog lia otpornog na suu (sklerofilne ume).
Platon je etiri stoljea prije nae ere u svojem poznatom dijalogu Kritija14 opisao
Atiku (povijesno podruje oko Atene) na sljedei nain: Ono to sada postoji u
usporedbi s onim to je nekada postojalo, kostur je bolesnog ovjeka svo debelo
i mekano tlo je izgubljeno, a ostao je samo goli okvir zemlje. Ovaj opis krajolika
vrijedi jo i danas. Pogledamo li danas krajolike zemalja plodnog polumjeseca15,
uviamo da je od nekadanjih rajskih vrtova i kolijevke civilizacije ostala samo
siromana zemlja koja vie ne moe podravati procvat novih civlizacija.
Ekoloki otisak16 naih predaka, iskazan kao povrina potrebna za
zadovoljenje ljudskih potreba, zapravo je bio puno vei nego li prosjean ekoloki
otisak danas!17 Iz perspektive naih predaka, Zemlja je izgledala kao gotovo
neogranien i neiscrpan resurs.

1.3.1. Zelena revolucija18


Kemijski potpomognuta poljoprivreda, premda se ini kao da je oduvijek
prisutna, pojavila se prije tek ezdesetak godina, kao ostavtina ratne industrije.
Nakon Drugog svjetskog rata mnoge velike kompanije koje su proizvodile ratnu
maineriju preorijentirale su se na poljoprivrednu mehanizaciju, a one koje
su koristile nitrate za proizvodnju bombi i bojnih otrova poele su proizvoditi
umjetna gnojiva, pesticide, herbicide i fungicide.
13 Ekoloka sukcesija je trajni proces smjene ivotnih zajednica nekog biotopa.
Biotop je stanite, odnosno ivotni prostor koji obuhvaa klimatske, biolokie i fizikokemijske imbenike, te tlo i reljef.
14 http://www.perseus.tufts.edu
15 Regija koja se protee od istone obale Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva i obuhvaa
rijene doline Nila, Eufrata i Tigrisa
16 Ekoloki otisak je mjera podruja (u hektarima) potrebnog za podravanje proizvoda i usluga
potrebnih ovjeku da zadovolji svoje potrebe te je reciprono povezan s biokapacitetom
ekosustava.
17 Plows, Plagues and Petroleum: How Humans Took Control of Climate, William Ruddiman, 2010.
18 Skupni naziv za niz mjera pomou kojih je znaajno porasla produktivnost usjeva tijekom druge
polovice 20. stoljea, kao rezultat napretka u genetici i oplemenjivanju bilja, poljoprivredi
(mehanizaciji i intenzivnoj uporabi kemikalija), te suzbijanju nametnika i bolesti.

Cijena poljoprivredne proizvodnje

Zatita usjeva agrokemikalijama

Takozvana zelena revolucijakoja je uslijedila nakratko je omoguila


poveanje prinosa bez puno prethodnog znanja o funkcioniranju prirodnih
sustava te prividno oslobodila poljoprivrednu djelatnost od nepredvidivih
biolokih procesa. Za proizvodnju hrane vie nije bilo potrebno imati nikakvo
umijee ni znanje samo strojeve i kemikalije.
Agrokemikalije su danas nezaobilazan imbenik u modernom pristupu
poljoprivredi, iako je njihovo djelovanje izrazito destruktivno za okoli i
zdravlje. Osim u obliku toksinih tvari koje zavravaju u podzemnim vodama
koje koristimo za pie, te u hrani koju jedemo, agrokemikalije uzrokuju
i degradaciju poljoprivrednih povrina ubijajui sve oblike ivota u tlu.
Agrokemikalije uzrokuju odumiranje delikatne hranidbene mree mikro- i
makroorganizama ija je prirodna uloga razgradnja i pretvaranje organskog
materijala u oblike hranjiva koja su dostupna biljkama za rast. Posredne rtve
koritenja svih vrsta biocida19 u poljoprivredi su zapravo sva iva bia koja s
njima izravno ili neizravno dolaze u doticaj, ukljuujui i potroae, odnosno
kupce takve hrane.
19 Europsko zakonodavstvo definira biocid kao kemijsku tvar ili mikroorganizam ija namjera
je unititi, odvratiti, uiniti bezopasnim, odnosno izvriti kontrolni utjecaj na bilo koji tetni
organizam kemijskim ili biolokim putem.

15

16

Uvod
Istraivanja objavljena u posljednjih 15 godina pokazuju da velik dio
hrane sadri relativno niske koliine fitonutrijenata20. Vjeruje se da je
nedostatak hranjivih tvari u prehrani direktno povezan s iscrpljivanjem
hranjiva u tlima, te da su smanjene koliine fitonutrijenata u svjeim
namirnicama odgovorne za mnoge degenerativne bolesti poput raka,
karidovaskularnih bolesti, dijabetesa i demencije koje nisu bile prisutne
kod naih predaka.21
Takoer, nedavno proveden sveobuhvatan pregled mnogih ranijih
znanstvenih istraivanja utvrdio je znatno niu razinu antioksidansa u
namirnicama iz konvencionalnog uzgoja, te primjetno nie razine pesticida
i kadmija u vou, povru i itaricama iz organskog uzgoja.22

1.3.2. Degradacija tla


Pojava i razvoj poljoprivredne mehanizacije omoguili su nam da uz manje
uloenog rada proizvodimo sve vie hrane. Meutim, time su ubrzani i procesi
destrukcije tla koje smo zapoeli jo otkriem pluga. Oranje se moda ini
kao bezazleno djelovanje, pogotovo kada plug vuku volovi ili konji, no svako
prevrtanje uzrokuje oksidaciju organske tvari u tlu i doprinosi stvaranju
ugljikovog dioksida, te ispiranju hranjiva.
Tlo ini etvrtinu ukupne povrine planete i predstavlja tree najvee
pohranilite ugljika na Zemlji, nakon oceana i uma. Tla imaju sposobnost
pohraniti ugljik u izrazito stabilnim oblicima na dui period, ak i nakon to
se iz njih ukloni vegetacija. Meutim, od samog poetka agrarne revolucije,
prema ravnatelju Centra za upravljanje i vezivanje ugljika pri Dravnom
Sveuilitu Ohio i profesoru Znanosti o tlu kole za okoli i prirodne resurse,
Rattanu Lalu, kultivirana tla diljem svijeta izgubila su 50-80% izvornih
zaliha organskog ugljika. Dr. Lal istie kako nita u prirodi ne prevre tlo
opetovano i redovito na specifinu dubinu od 15-20 centimetara. Stoga se ni
biljke ni drugi organizmi u tlu nisu razvili niti prilagodili tom dramatinom
uznemiravanju.23 Kako je pak Edward H. Faulkner napomenuo u knjizi iz
1943., simpatinog naziva Oraeva ludost (Plowmans Folly) injenica je da
nitko nikada nije ponudio znanstveni razlog za oranje.24
20 Fitonutrijenti su aktivni spojevi koje su biljke prirodno razvile u borbi protiv infekcija, a
koje im omoguavaju preivljavanje. Osim makronutrijenata (masti, vlakna, ugljikohidrata i
bjelanevina), te mikronutrijenata (vitamina i minerala), namirnice biljnog porijekla sadravaju i
tisue spojeva zajednikog naziva fitonutrijenti.
21 The Intelligent Gardner: Growing Nutreint-Dense Food, Steve Solomon, 2012.

Cijena poljoprivredne proizvodnje

Globalni ciklus kruenja ugljika u biosferi u megatonama.


Ilustracija prikazuje ekvivalentne vrijednosti ugljika preraunate u milijarde tona
ugljikovog dioksida prema izvjetaju 179 Instituta Worldwatch (S.J. Scherr, S. Sthapit;
Mitigating Climate Change Through Food and Land Use, 2009.)25
Procjenjuje se da je oko 1 600 milijardi gigatona ugljika (ekvivalentno 5 872 milijardi
tona CO2) pohranjeno u tlu i organskoj tvari do dubine od 1 metra, to iznosi vie od
ukupne koliine ugljika koji se nalazi u atmosferi (2 752) i koji je pohranjen u kopnenoj
vegetaciji (1 982-2 239).

22 Higher antioxidant and lower cadmium concentrations and lower incidence of pesticide residues in
organically grown crops: a systematic literature review and meta-analyses, 2014.
23 The Soil Will Save Us, Kristin Ohlson, 2014., str. 13
24 Plowmans Folly, Edward H. Faulkner, 1943., str. 3
25 Institut Worldwatch je globalno usmjerena istraivaka organizacija.

17

18

Uvod
CIKLUS UGLJIKA
Sve je ugljik tlo pod naim nogama, biljke to rastu, zemlja kojom
hodamo, ivotinje koje gledamo, hrana koju jedemo, energija koju
koristimo, zrak koji udiemo, mi.
Ciklus ugljika je biokemijski proces kruenja ugljika (C) u promijenjenim
kemijskim oblicima kroz vodeni i kopneni sustav i atmosferu. To je jedan
od najvanijih ciklusa na Zemlji jer omoguava ponovno koritenje
ugljika kao kljunog elementa za izgradnju organskih spojeva svih ivih
organizama. Ugljik tvori i mnoge anorganske spojeve pa tako ini sastavni
dio stijena, tekuina i plinova.
Kruenje ugljika izmeu atmosfere i tla

Cijena poljoprivredne proizvodnje


Ugljik iz atmosfere, oceana, drvea, tla i organizama u stalnom je pokretu,
a vanu ulogu u njegovu kruenju igraju fotosinteza i stanino disanje
koji omoguavaju vezivanje, upijanje, pohranjivanje i otputanje
biokemijske energije. Biljke koriste energiju Sunca kako bi omoguile
kemijsku reakciju izmeu atmosferskog CO2 i vode te proizvele sloene
eere. Jedan dio tih sloenih eera same biljke koriste za rast, dok
ostali dio odlazi u tlo kroz korijenski sustav kako bi se nahranili korisni
mikroorganizmi. Oni pak zauzvrat, kroz kompleksnu hranidbenu mreu, iz
tla uzimaju sva potrebna hranjiva i ine ih dostupnima za biljke, dok ujedno
razgrauju mrtvu organsku materiju stvarajui sve sloenije i stabilnije
spojeve ugljika koji u tlu mogu ostati pohranjeni vie desetljea.
Odreeni dio ugljika ponovno se otputa u atmosferu kroz disanje
organizama i kroz razgradnju. Meutim, kroz sekvestraciju ugljika
(proces vezivanja i pohranjivanja ugljika) mogue je dugorono uskladititi
atmosferski ugljikov dioksid u upijalita kao to su tla i oceani.
Istraivanje Christine Jones26 pokazalo je da se veliki udio atmosferskog
ugljika moe pohraniti u dublje slojeve tla putem osjetljivih simbiotskih
odnosa korijenskog sustava biljaka i gljiva. Biljke u mikoriznim27
sustavima prenose i do 15 % vie ugljika u tlo nego li u sustavima bez
mikrozinih veza. Nadalje, istraivanje Sare F. Wright28 provedeno 1996.
godine pokazalo je da se kroz ovakve simbiotske odnose ugljik putem
hifa29 (tankih hranidbenih niti) pohranjuje u vrlo stabilan glikoprotein
otporan na propadanje i do nekoliko desetljea glomalin30. Glomalin
slui kao super ljepilo drei na okupu strukturne mikroagregate,
odnosno organske tvari, mineralne komponente tla i pore (prazan prostor
bitan za vodozrane odnose u tlu). Pod uvjetom da se prirodni sustav
simbiotskih odnosa ne uznemirava, velike koline ugljika mogu ostati
pohranjene u podzemnom rezervoaru i do stotinu godina i to u dubljim
slojevima tla (ak do 3 metra)!

26 Tlo kao skladite ugljika: Novi alat u bitci za klimu? (Soil as Carbon Storehouse: New
Weapon in Climate Fight?), Yale Environment 360, 2014.
27 Mikoriza je simbioza korijena i gljiva.
28 Glomalin: Skrovite treine svjetske koline ugljika uskladitenog u tlu (Glomalin: Hiding
Place for a Third of the Worlds Stored Soil Carbon), AgResearch Magazine, 2002.
29 Hife su prehrambene niti koje zamjenjuju korjenove dlaice. Micelij je mrea hifa koja se poput
paukove mree moe prostrijeti irom velike povrine.
30 https://en.wikipedia.org/wiki/Glomalin

19

20

Uvod
Mikroskopski pogled
na mikoriznu gljivu
koja raste na korijenu
kukuruza.
Okrugla tijela su
spore, a konana
vlakna hife. Sloj
kojim su presvueni
je glomalin ljepljivi
glikoprotein.

Oranje, frezanje, prevrtanje, drljanje, usitnjavanje, odnosno bilo kakvo


zadiranje u prirodnu strukturu tla naruava podzemnu arhitekturu
pijeska, praha i gline koja se desetljeima oblikovala kroz rad mikro- i
makroorganizama, a kojima su za ivot potrebni zrak, voda i organske tvari.
Oranje razara podzemnu hranidbenu mreu koja je od presudne vanosti za
stvaranje strukturnih mikroagregata koji dre vodu i plinove u tlu, te pruaju
stanite mikroorganizmima.
Meutim, ak i nakon oranja, odreeni broj mikroorganizama e ostati
prisutan, te ako dobiju priliku, ponovno e, s vremenom, uspostaviti ravnoteu
u tlu. No, nakon primjene sintetskih i mineralnih gnojiva te pesticida, prirodno
partnerstvo tla, biljaka i mikroorganizama potpuno se unitava.
Prekomjerna upotreba kemijskih gnojiva31 dugorono osiromauje tlo,
negativno utjee na stvaranje organske tvari u tlu, unitava bioraznolikost,
te zbog otjecanja u slivove i podzemne vode predstavlja opasnost za okoli.
Anorganska gnojiva su, takoer, izuzetno neuinkovita. Velik udio fosfora iz
umjetnih gnojiva brzo se vee za minerale u tlu i postaje nedostupan biljkama.
Duik iz umjetnih gnojiva veim dijelom ostaje nedostupan biljkama, dok ga
i vie od 50% ispere kia. Prosjena potronja mineralnih gnojiva u Hrvatskoj
iznosi 72 kg duika po hektaru koritene poljoprivredne povrine, to je
vie od prosjeka ostalih drava lanica EU, koje troe 65 kg duika po hektaru
koritenog poljoprivrednog zemljita.32
31 Za proizvodnju mineralnih gnojiva koriste se amonijeve soli koje se dobivaju HabberBoschovim postupkom, odnosno katalitikom sintezom amonijaka iz zraka i vodika.
32 Studija Zameci promjene: odriva poljoprivreda kao put prosperiteta za Zapadni Balkan, HBS,
2014.

Cijena poljoprivredne proizvodnje

Obrada tla nekada i danas


CIKLUS DUIKA
Duik (N) je vaan biogeni element nuan za izgradnju aminokiselina,
bjelanevina, enzima i nukleinskih kiselina. Atmosfera sadri 78% duika
(N2), a u zemlji je prisutan u obliku anorganskih spojeva (nitrati, nitriti,
amonijeve soli) i organskih spojeva (urea, aminokiseline).
Ciklus duika je proces u kojem duik prelazi izmeu razliitih kemijskih
oblika kroz bioloke i fizike procese. Mnoge od tih procesa obavljaju
mikroorganizmi u nastojanju da pohrane energiju ili akumuliraju duik u
potrebnom obliku. Organski duik nalazi se u ivim organizmima, humusu
te u ostalim oblicima razgraene organske tvari. Veina biljaka uzima
duik iz tla u obliku topljivih amonijevih i nitratnih soli te ga pretvaraju
u aminokiseline. Samo neke biljke na ijem korjenju se nalaze duikove
bakterije, uz simbiotsko meudjelovanje, mogu koristiti duik direktno
iz zraka. Iz aminokiselina zatim nastaju specifine bjelanevine koje
ivotinje, hranei se biljkama, koriste za sintezu specifinih ivotnjskih
bjelanevina. Duik se izluuje kroz organizme ivotinja u obliku mokrae
(sisavci) ili mokrane kiseline. Amonijak u biosferu33 ulazi razgradnjom
uginulih organizama, a prijelaz atmosferskog duika u nitrate i amonijak
naziva se fiksacijom duika. Tako biljke ugrauju duik iz tla ili vode,
a zatim se njima hrane biljojedi, mesojedi, svejedi. Kruenje ugljika
zavrava uginuem organizma te mikrobiolokom razgradnjom ime
ponovno nastaje amonijak (amonifikacija). Duik u vodu ulazi kroz
oborine, otjecanje ili kroz neto drugaiji, no slian, prijenos duika (N2) iz
atmosfere putem organizama u oceanima.
33 Biosfera oznaava ukupno podruje prostora Zemlje naseljenog ivim biima i atmosferu.

21

22

Uvod
Ciklus duika bitan je za ravnoteu ekosustava jer njegova dostupnost
utjee na kljune procese primarne proizvodnje i razgradnje biomase.
Ljudske djelatnosti poput gnojidbe, spaljivanja biomase, industrijskog
stoarstva, izgaranje fosilnih goriva, te oslobaanja duika iz otpadnih
voda i industrijskih postrojenja dramatino su promijenile globalni ciklus
kruenja duika. ovjek godinje otputa 60% vie duikovih spojeva u
biosferu nego to to ini priroda. Antropogeni unos duika (N2) iznosi
210 megatona (Mt) godinje, dok iz prirodnih izvora potjee samo
140 megatona (Mt). Zasienje biosfere duikom dovelo je do poveanja
koncentracija amonijaka i duikovih oksida koji aktivno mijenjaju
atmosfersku kemiju i pridonose poveanju temperature, te stvaranju
smoga i kiselih kia. Naruena kvaliteta biosfere posljedino smanjuje
produktivnost i bioraznolikost ekosustava, te tetiti zdravlju biljaka,
ivotinja, morskih organizama i ljudi.

Globalni ciklus kruenja duika u biosferi u megatonama.


Brojevi u kurzivu odnose se na godinji ciklus kruenja duika, dok uspravne brojke
pokazuju ukupne koliine (prema Glava, 2001.).

Cijena poljoprivredne proizvodnje

Bez zdrave zajednice mikro- i makroorganizama, koji biljkama pruaju sva


potrebna hranjiva za rast i razvoj, dolazimo do problema neprekidne potrebe
za dodavanjem umjetnih hranjiva iz eksternih izvora. I sam se otac umjetnih
gnojiva, Justus von Liebig34, pred kraj ivota razoarao u vlastita nastojanja da
zaobie prirodne procese napisavi: Sagrijeio sam protiv Stvoritelja i pravedno
sam kanjen. elio sam unaprijediti njegov rad jer sam slijepo vjerovao da je
karika u nevjerojatnom lancu zakona koji vladaju i stalno obnavljaju ivot
na povrini Zemlje zaboravljena.35
Godine 1991. donesena je i Nitratna direktiva Europske unije (91/676/EEC)
radi zatite i spreavanja daljnjeg prekomjernog zagaivanja podzemnih i
pitkih voda nitratima. Postojee je zagaenje u najveoj mjeri uzrokovano
poljoprivredom, odnosno neodgovarajuom gnojidbom i nepravilnim
skladitenjem stajnjaka. Ispiranje nitrata iz anorganskih i organskih gnojiva
(stajnjak) zavrava u podzemnim vodama i predstavlja izravnu opasnost za
ljudsko zdravlje te, naravno, naruava bioloku ravnoteu.
Zatvaramo oi pred injenicom da je svijet pod naim nogama odgovoran
za 95% planetarne bioraznolikosti. Zdravo tlo obiluje siunim nevidljivim
organizmima: nevjerojatnih 6 milijardi mikroorganizama nalazi se u samo jednoj
ajnoj liici zemlje. Kroz procese pripreme tla, iz godine u godinu se s veine
poljoprivrednih povrina uklanja sva vegetacija korovi, druge biljke koje u tom
trenutku nisu namijenjene proizvodnji, te ostaci usjeva iz prethodne godine
i tlo ostaje bez pokrova. Ogoljelo zemljite izgladnjuje mikroorganizme u
tlu kojima je potrebna i iva i mrtva organska tvar za prehranu. ak i ekoloki
poljoprivrednici provode ovo naruavanje prirodne ravnotee iz godine u godinu.
Koeficijent isparavanja vode povean je u tlu bez pokrova. Smanjena
vlanost tla ograniava razvoj vegetacije koju elimo kultivirati. Golo se tlo
bre i vie zagrijava, to uveava stope mineralizacije i smanjuje kapacitet
tla da vee ugljik i zadri vodu. Nedostatak organske tvari na povrini
smanjuje bioloku raznolikost tla te poveava stope zbijanja, erozije i odrona.
Openito, smanjenje bioloke raznolikosti naruava stabilnost i kljune funkcije
ekosustava.
Monokulutrni uzgoj se u prirodnim ekosustavima gotovo nigdje ne
pojavljuje. Stoga priroda uvijek nastoji popraviti problem i uravnoteiti krajolik
tako to alje patogene organizme ili nametnike kako bi oslabila ili ak ubila
dominantni usjev, te dopustila drugim vrstama da se usele. Prirodni sustavi
34 Justus von Liebig (1803.-1873.) je njemaki kemiar koji je, meu ostalim mnogobrojnim
izumima, u poljoprivredu uveo i umjetno gnojenje.
35 Hungry City: How Food Shapes Our Lives, Carolyn Steel, 2013., str. 38

23

24

Uvod

Tlo bez pokrova podlono je stvaranju pokorice, isuivanju, sabijanju i eroziji.

tee ravnotei i ne doputaju dominaciju samo jedne vrste na nekom podruju.


Dominaciju patogena neemo pronai u bioloki raznolikom ekosustavu.
Kada u raunicu ubacimo jo i koritenje strojeva, s vremenom se poveava
zbijenost tla. Zbijena su tla, zbog smanjene poroznosti, slabo drenirana, a
stagniranje vode u tlima uzrokuje nedostatak kisika, to pogoduje razvoju
anaerobnih organizama i utjee na stvaranje brazdi i vododerina. Erozija tla pod
utjecajem vode i vjetra odnosi hranjive tvari i povrinski sloj zemlje, a to pak
izravno utjee na plodnost, prinose i kapacitet pohrane vode u tlu, to je pak
znatan imbenik prirodne sposobnosti ekosustava za ublaavanje posljedica
poplava i sua.
Uslijed neodgovornog gospodarenja tlom plodni, povrinski sloj tla troi
se 10-40 puta bre nego to se prirodno uspije obnoviti. Procjenjuje se da se
godinje u prosjeku izgubi od 5 do 10 t/ha zemlje. Usporedbe radi prirodno
se formira oko 0,5-1,0 t/ha povrinskog sloja tla godinje, odnosno, za formiranje
1 cm tla potrebno je i do 1000 godina, ovisno o klimatskim i drugim faktorima.
Jo jedan veliki izazov za ouvanje poljoprivrednih povrina predstavlja
konkuriranje povrina za proizvodnju biogoriva i stone hrane s povrinama za
proizvodnju hrane za ljude. Iako se biogoriva doimaju kao zelena energija, ona u
biti jednako kao i fosilna goriva prilikom koritenja isputaju staklenike plinove
u atmosferu. No, kako odrivije prakse (o emu e biti rijei kasnije u priruniku)

Cijena poljoprivredne proizvodnje

Erozija tla. Ispiranje gornjeg sloja tla nakon obilnih kia.

uzgoja kultura za proizvodnju biogoriva predstavaljaju potencijal za pohranu


ugljika u tlo, te tako mogu doprinijeti zatvaranju ciklusa kruenja ugljika,
biogoriva se smatraju manje tetnima od fosilnih goriva. Meutim, problem s
biogorivima je injenica da se proizvode od eerne trske, kukuruza, soje, uljane
repice i drugih biljaka koje same mogu posluiti kao hrana. Takoer, uzgoj
kultura za preradu u goriva podrazumijeva monokulturni pristup, koritenje
teke mehanizacije i agrokemikalija, te se najee za uspostavu takvih sustava
na velikim povrinama, radi isplativosti investicije, kre ume u zemljama
treeg svijeta, dok se gorivo koristi u razvijenim zemljama. Uzgoj stone hrane
takoer oduzima dragocjene povrine za kultiviranje hrane za ljude potiskujui
odrive prakse prirodne ispae ivotinja. Tako dolazimo i do etikog problema
proizvodnje hrane koja se koristi kao gorivo ili stona hrana, dok u isto vrijeme
svakih 3,6 sekundi na svijetu jedna osoba umre od gladi.

1.3.3. Poljoprivreda i stanje tla u Hrvatskoj


Premda udio poljoprivrede u hrvatskom gospodarstvu ini maje od 6 % bruto
domae proizvodnje, prema podacima iz 2011. poljoprivredni sektor ini
znaajan dio ukupnih nacionalnih emisija: 11.4 %. Taj podatak ne sagledava

25

26

Uvod

doprinose procesa prerade, transporta i skladitenja namirnica kroz sektor


energije i prometa, kao ni znaajan porast uvoza prehrambenih namirnica.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. iznosi da je za
emisije metana (CH4) najodgovornije stoarstvo (unutranja fermentacija),
koje ini oko 80 % sektorskih emisija CH4. Stoga je i dalje nuno pojaati
provoenje mjera dobrog upravljanja stajskim gnojem na poljoprivrednim
gospodarstvima u skladu s Nitratnom direktivom EU (91/676/EEC) i Pravilnikom
o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (NN 56/08), kako bi se
zatitili vodni resursi.
Najplodnija tla u Hrvatskoj (crnica i eutrino smee tlo) su kroz
prethodnih stotinu godina obraivanja izgubila 50-70 % organske tvari,
a udio humusa je pao s prosjene razine od 4-6 % na 1-2 %. Najvanija
poljoprivredna tla u Hrvatskoj su u posljednjih 50 godina izgubila
2,1-2,8% organske tvari, tj. 2,5 % organske tvari tijekom posljednjih
trideset godina. Meliorirana tla su u razdoblju od oko dvadeset godina
izgubila koliinu humusa sa 6-10 % na 4-5 %, dok veina poljoprivrednih
tala u Hrvatskoj danas ima sadraj humusa od 1,5-2,5 %. .Vidaak, M.
Bogunovi, A. Bensa, Aktualno stanje zemljita u Hrvatskoj

Od ukupne kopnene povrine u Republici Hrvatskoj poljoprivredno zemljite


zauzima oko 50 %, ume 44 %, a neplodna tla 6 % (tehnika namjena). Program
ruralnog razvoja 2014.-2020. navodi kako u Hrvatskoj gubitak povrinskog sloja
tla i plodnosti uzrokovan erozijom iznosi od 3,8 do 4 milijuna tona godinje.
To je znatno vie od prosjeka drava lanica Europske unije, koji iznosi 2,76 t/ha
(EUSTAT 201236). U Slavoniji i Baranji, gdje oranice zauzimaju vie od polovice
povrine, tla sadre u prosjeku od 2,1 do 2,8 % humusa, to je priblino dva puta
manje od sadraja humusa u umskom tlu (4-5 %). Takvo nepovoljno stanje
humizacije posljedica je dugotrajne intenzivne nekontrolirane agrotehnike
prakse i prekomjernog iskoritavanja tla. Podaci ukazuju i na to da erozija
uzrokovana vodom utjee na gotovo 1,5 milijuna hektara poljoprivrednog
zemljita.

36 EUROSTAT je statistiki ured Europske unije (The Statistical Office of the European
Communities), osnovan 1953. godine. Osnovni zadatak Eurostata je prikupljanje i obraivanje
usporedivih statistikih informacija iz drava lanica EU koje slue kao podloga za pripremu i
provedbu politika Zajednice.

Cijena poljoprivredne proizvodnje


HUMUS
Humus (lat. zemlja) je organska tvar nastala procesom humifikacije,
odnosno mikrobiolokim procesima razgradnje organskih tvari uginulih
biljaka i ivotinja, te sinteze novih organskih tvari. Pretvorbom mrtve
organske tvari nastaju kompleksni spojevi huminske kiseline,
humin i fulvinske kiseline. Humus je dinamina komponenta tla ija
transformacija ovisi o hidrotermikim uvjetima, mikroorganizmima i
ovjekovu utjecaju.
Postepenom razgradnjom humusne tvari iz organskih spojeva koji sadre
duik, fosfor i sumpor, nastaju anorganske tvari: nitrati, fosfati i sulfati.
One su topive u vodi i na taj nain dostupne biljakama. Proces pretvorbe
organskih ostataka u humusnu tvar, a zatim humusne tvari u jednostavne
mineralne tvari naziva se mineralizacijom. Humus predstavlja skup
stabilnih molekula, poput huminskih kiselina, koje u svojoj stabilnoj formi
imaju ivotni vijek i do 500 godina.
Procesom mineralizacije organskih tvari oslobaaju se biljna hranjiva koja
ulaze u novi ciklus rasta i razvoja biljaka. Biljke hranjive tvari crpe iz tla,
pa se koliina tih tvari tijekom vremena u tlu smanjuje. U prirodi se taj
postepeni nedostatak hranjiva u tlu nadoknauje ponovnom pretvorbom
organske tvari u hranjiva, na primjer, kroz razgradnju lia otpalog u jesen,
ili povratkom preraene organske tvari kroz izmet ivotinja, i sl.
Humus sadri velike koliine ugljika i duika, odlikuje se sposobnou
sporog otputanja hranjiva, povoljno utjee na strukturu tla i vodozrane
odnose, te toplinu tla. Zbog velikog udjela ugljika i duika, humus povoljno
utjee na razmnoavanje mikroorganizama koji dalje razgrauju organske
tvari i razlau mineralne sastojke, zatvarajui tako prirodan ciklus kruenja
hranjiva.

1.3.4. Eksterni trokovi37


U suvremenoj profitno-motiviranoj poljoprivredi rijetko se kada sagledavaju
eksterni trokovi poljoprivredne proizvodnje, odnosno trokovi obnove
okolia koji se plaaju u budunosti i za koje je esto kasnije potrebno izdvojiti
financije iz javnog sektora. U procjenama utjecaja poljoprivrednog sektora
na okoli izostavlja se uinak koji agrotehike mjere imaju na vodu, tlo, zrak
37 Eksterni trokovi oznaavaju cijenu prouzroene tete u okoliu; slue kao pokazatelj
imbenka koji utjeu na opadanje ukupnog obujma usluga ekosustava ili trokove izazvane
obnovom i odravanjem prirodnog okolia.

27

28

Uvod

i klimu. Ekoloki se trokovi ne uzimaju u obzir zbog nedostatka ujednaene


metodologije izrauna teko procjenjivih posljedica, te nedostatka pouzdanih
podataka o krajnem utjecaju pojedinih metoda ili alata.
Kako kvantificirati zdravorazumsku vrijednost zdrave hrane,
zdravih ljudi i zdravog okolia? Kako procijeniti prirodni kapital usluga
ekosustava38? Kako odrediti istinsku vrijednost okolia koji vrvi ivotom?
ini se kako su svi dosadanji napori ovjeanstva da unaprijedi metode
kultiviranja i nastojanja za poveanjem prinosa doprinjeli samo smanjenju
opeg razumijevanja postojeeg bogatstva i osjetljivosti ekosustava koji
nastanjujemo. ini se da su dosadanje neodrive poljoprivedne prakse potekle
iz temeljnog nerazumijevanja osnovnih prirodnih procesa i neuvianja
uzrono-posljedinih veza. Iz perspektive evolucijske biologije, nemogunost
da se uvidi dugorono djelovanje i sagledaju posljedice loih odluka naziva se
neprilagoena reakcija. Neuvianje da neka akcija ili odluka moe imati
uinak na neto to je samo naizgled nepovezano, ukazuje na stupanj drutvene
kratkovidnosti i nae nepovezanosti sa ivim svijetom oko nas, odnosno, na
nedostatak promatranja, intuicije, analize i kritikog miljenja.

1.4. Klimatski pametna poljoprivreda


Uloga poljoprivrede je proizvodnja hrane i vlakana, dok je kvalitetu tla
uvijek nuno poboljavati. P.A.Yeomans, Izazov krajolika (The Challenge
of Landscape), 1958.

Poljoprivreda se doista nalazi u samoj sri gotovo svih dananjih drutvenoekonomskih i ekolokih problema bilo kao izvor ili kao mogue rjeenje tih
problema. Zatita, dobro upravljanje i odrivo gospodarenje tlom neophodni
su za sigurnost i budunost prehrambenog sustava jer su tla osnovni resurs
primarnih djelatnosti, to znai da predstavljaju i osnovni izvor egzistencije
za mnogobrojne zajednice i milijune ljudi. Meutim, kao uvjet za obnavljanje
tla, uzgoj zdrave hrane i posljedino kultiviranje otpornih ljudi, nuno je pruiti
veu podrku razvoju organskog poljodjelstva. Kroz demonstracijske programe
obnavljajuih metoda poljoprivrede vano je izgraditi kapacitete za razmjenu
38 Usluge ekosustava podrazumijevaju one usluge koje priroda prua besplatno, a ovjek ih
koristi. To su na primjer: polinacija, tvorba tla, ciklus kruenja hranjivih tvari, proiavanje
vode, proizvodnja kisika, zatita od erozije, reguliranje klima, hrana, vlakna, voda, kulturoloke
usluge.

Klimatski pametna poljoprivreda

znanja i vjetina kako bismo dorasli zadatku ostvarivanja klimatski pametne


poljoprivrede.
Mnogobrojna istraivanja ukazuju na potencijal upravo poljoprivrednog
sektora u posredovanju ublaavanja klimatskih promjena kroz vezivanje
i pohranjivanje atmosferskog ugljika u tlo putem ciljanog poveanja
populacija gljiva i bakterija, te kombiniranje prikladnih regenerativnih
praksi organskih poljoprivrednih sustava. Stoga je, ako na vrijeme elimo
umanjiti posljedice negativnog utjecaja ovjeka na okoli i osmisliti uspjene
strategije za ublaavanje klimatskih promjena, nuno sagledati utjecaj
poljoprivrednog sektora i uspjeno usvojiti nove prakse koritenja i upravljanja
zemljitem.
Dobra vijest je svakako da se sva poljoprivredna proizvodnja zasniva na
besplatnom, svima dostpunom i jednostavnom, niskotehnolokom procesu
fotosintezi, odnosno, da ivimo u golemom biolokom sustavu koji ima
mogunost rijeti nasljeene probleme. Sva tehnologija koju trebamo upregnuti,
a koja nam je ve nadohvat ruke, su evolucijski prilagoene uloge biljaka
te mikro- i makroorganizama kojima trebamo dopustiti da odrade svoja
prirodna zaduenja. Najjednostavniji drevni alat za postizanje bioloki aktivnog
i nutritivno bogatog tla je kompostiranje.

29

31

2. Kako vratiti ivot u tlo

2.1. to agrokemikalije ine naem tlu?


Prije samo 60 godina sva je poljoprivreda bila ekoloka, tj. organska. To je
relativno kratak vremenski period s obzirom na to da se poljoprivredom u
ovom obliku bavimo ve oko 10 000 godina, a raznim drugim oblicima uzgoja
biljne hrane i puno due. Naziv konvencionalna poljoprivreda je potpuno
neadekvatan budui da rije konvencionalno znai normalno, uobiajeno.
Organska ili ekoloka hrana bi, prema tome, trebala biti neto posebno,
neuobiajeno i nekonvencionalno. Veina naih djedova i baka i svih njihovih
predaka imala je privilegiju jesti iskljuivo organsku hranu koju nisu nazivali
posebnim nazvima. To je jednostavno bila hrana. I to ne samo hrana koja
nije bila zatrovana kemikalijama, ve hrana koja je sadravala puno vie
hranjivih tvari nego moderna, konvencionalna hrana. Mnogo bi prikladnije
bilo konvencionalnu hranu nazvati kemijskom ili umjetnom hranom, a
organsku/ekoloku hranu nazivati samo rijeju hrana. Takoer, paradoksalno je
da dananji ekoloki poljoprivrednici podlijeu strogim kontrolama kako bi dobili
certifikat o tome da hrana koju proizvode nije zatrovana, dok oni koji koriste
kemikalije ne podlijeu nikakvim kontrolama, te ne moraju imati posebnu
strukovnu garanciju da zaista znaju rukovati tim opasnim otrovima.
Postoji iroko rasprostranjeno uvjerenje moemo ga nazvati mitom o
tome kako je kemijska poljoprivreda produktivnija od ekoloke, te da je zato
tako uspjena i rasprostranjena. To moe biti istina, ali iskljuivo ako kemijsku
poljoprivredu usporeujemo s onom ekolokog poljoprivrednika koji ne
surauje s prirodom, to jest ne koristi sve blagodati zdravog tla. Konvencionalna
poljoprivreda ne daje vee prinose od ekoloke poljoprivrede. No samo pod
uvjetom da se ekoloka poljoprivreda prakticira na ispravan nain, da je u suradnji
s prirodom. Pokazalo se ne samo da ekoloka poljoprivreda moe konkurirati
konvencionalnoj, ve da je svojim prinosima moe i nadmaiti. To se posebice
pokazalo tonim za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika kao to su sue,

32

Kako vratiti ivot u tlo?

budui da su biljke u ekolokom uzgoju otpornije na suu. U zdravom tlu, biljke


razvijaju dublji korijen pa lake dolaze do vode i stoga su otpornije na bolesti.
Na Institutu Rodale (Pennsylvania, SAD) se od 1981. godine provodi
ekstenzivno znanstveno istraivanje koje se temelji na usporedbi
konvencionalnih poljoprivrednih metoda s raznim ekolokim metodama. U
vie od 34 godine istraivanja bez dvojbe se pokazalo sljedee:
prinosi ispravno prakticirane ekoloke poljoprivrede jednaki su
prinosima konvencionalne poljoprivrede,
u sunim godinama prinosi ekoloke poljoprivrede premauju prinose
kemijske poljoprivrede,
hrana uzgojena na ekoloki nain, osim to ne sadri tragove
kemikalija, takoer ima znatno veu hranjivu vrijednost od kemijski
uzgojene hrane,
ekoloke metode izgrauju tlo umjesto da ga iscrpljuju, to znai da su
ekoloke metode dugorono puno odrivije,
ekoloke metode koriste 45 % manje energije i puno su efikasnije,
kemijska poljoprivreda proizvodi 40 % vie staklenikih plinova nego
ekoloka,
ekoloke su metode mnogo profitabilnije nego kemijske poljoprivredne
metode, ak i kada bi se izjednaila trina cijena hrane.

Koritenje kemikalija za tretiranje biljaka i tla je doslovno sijanje smrti.


Neke od tih kemikalija (pesticidi, herbicidi, fungicidi) dizajnirane su upravo
kako bi ubijale odreene vrste organizama. Primjerice, ako imamo problem
s nematodama (mikroskopski crvii) koje napadaju korijen usjeva, prskanje
pesticidom protiv nematoda ne samo da e pobiti te nematode, ve e usput
pobiti i sve dobre tj. korisne nematode. Openito, nematode su na loem glasu
upravo zbog odreenih vrsta nematoda koje napadaju korijen biljaka, meutim
manje je poznata injenica da druge vrste nematoda, posebice one koje se hrane
bakterijama i micelijem gljiva, imaju vanu ulogu u regulaciji duika u tlu.
Takoer, tu su i parazitske nematode koje napadaju tetoine poput pueva
golaa. Zapravo, veina nematoda titi usjeve i ne bismo ih se smjeli olako rijeiti.
Koritenjem pesticida stoga stvaramo vie tete nego koristi.
Problem nematoda koje napadaju korijen upuuje na neki drugi problem s
tlom, pa problemu moramo pristupiti cjelovito, sagledavajui tlo kao sustav, a ne
kao skup izoliranih organizama i kemijskih tvari. Koritenjem pesticida zapravo
stvaramo uvjete idealne za razvoj bolesti i korova. Bolesti i korovi su organizmi

to agrokemikalije ine naem tlu?

koji se izuzetno brzo razvijaju upravo u uvjetima sustava koji nije u ravnotei.
Koritenjem pesticida sustav izbacujemo iz prirodne ravnotee i jedino emu
se moemo nadati je razvoj bolesti i korova, to zahtjeva koritenje sve vie
kemikalija. Tako zapravo ulazimo u zaarani krug agrokemikalija i smrti. Sve to
tlu i biljkama koje uzgajamo treba je zdrava, funkcionalna, bioraznolika mrea
mikro- i makroorganizama koji se i inae nalaze u tlu u prirodnim okolnostima.
U slijedeim emo poglavljima nauiti da je vraanje prave vrste ivih
organizama u tlo jedini i najvaniji korak koji moemo uiniti kako bismo
poveali produktivnost sustava proizvodnje hrane. Na taj nain ne samo da emo
prinosima nadmaiti konvencionalnu poljoprivredu nego emo i znatno smanjiti
potronju vode za navodnjavanje kod usjeva koji to trebaju. Takoer, na taj nain
poljoprivredu pretvaramo u moan alat za borbu protiv klimatskih promjena!
ODRIVA POLJOPRIVREDA
U 1980-tim godinama termin odriva poljoprivreda podrazumijevao je
zabranu oranja. Od tada do danas razvijene su mnoge tehnike uzgoja hrane bez
potrebe za prevrtanjem tla (engl. no-till). Metode uzgoja bez oranja baziraju
se na zelenoj gnojidbi, koritenju predusjeva i polijeganju predusjeva prije
sjetve glavnog usjeva. Meutim, ve tada je primijeeno da takve metode
ponekad funkcioniraju, a ponekad ne. Problem je bio u tome to se nije znalo
koliku vanost predstavljaju organizmi u tlu. U nekim istraivanjima koja su
provedena na amerikom Sveuilitu u Georgiji, prijelaz na metode bez oranja
pokazao se katastrofalnim, budui da nije bilo organizama koji e razgraditi
predusjev. Umjesto da se razgradio, predusjev se pretvorio u anaerobnu sluz
koja je bila toliko skliska da je onemoguavala traktorima da prolaze poljem i
obavljaju svoj posao. Zatim je u to usijan glavni usjev kukuruz koji je isto tako
istrunuo, uslijed djelovanja anaerobnih organizama. Vraanje korisnih, aerobnih
mikroorganizama u tlo putem komposta i kompostnog aja rijeilo je sve
probleme. Istraivanje se nastavilo i s vremenom su pesticidi postali nepotrebni,
a koliina potrebnog gnojiva se smanjila stostruko s 400 kg umjetnog gnojiva
po hektaru na 4 kg/ha. U Hrvatskoj se prosjeno koristi 72 kg gnojiva po hektaru
to je i dalje puno u odnosu na to koliko tog gnojiva zaista dospije do biljaka.
Takoer je potrebno napomenuti da znak ekolokog proizvoda i potivanje
pravilnika o ekolokoj poljoprivredi ne garantiraju da su poljoprivredne
prakse odrive. Mnogi ekoloki poljoprivrednici temelje svoju proizvodnju
na ivotinjskim gnojivima to nije samo po sebi loe, ali dugorono ne gradi
tlo i zapravo je vrlo neisplativo. Neke su kemikalije doputene u ekolokoj
poljoprivredi, kao to je na primjer modra galica (bakrov(II)-sulfat). No kako

33

34

Kako vratiti ivot u tlo?

god sagledali, ta je kemikalija fungicid, pa osim to unitava bolesti, unitit e i


korisne gljive. Na taj nain stvaramo kontraefekt jer time unitavamo i gubimo
glavni tit korisne gljive koje brane biljku od gljivinih oboljenja.
Poljoprivrednu praksu moemo smatrati odrivom samo ako dugorono gradi
humusni sloj tla, upija ugljik iz atmosfere i pohranjuje ga u tlo, ne koristi nikakve
kemijske proizvode, te smanjuje koliinu potrebnog rada i ulaganja energije.
PRIJELAZNI PERIOD
ak i ako je tlo zatrovano pesticidima, uz pomo korisnih mikroorganizama
mogue ga je u jednoj sezoni obnoviti i pripremiti za maksimalnu produktivnost.
U takvim sluajevima koristi se kompostni aj specifino namijenjen za tu
svrhu, a mora biti bogat odreenim vrstama bakterija (4 vrste bakterija iz
roda Pseudomonas i nekoliko vrsta iz roda Bacillus). Te su bakterije superjunaci
podzemnog svijeta! One proizvode enzime koji razgrauju benzensku strukturu
molekula pesticida i na taj nain neutraliziraju njihov uinak. Za ovaj postupak
potrebno je svega 3 mjeseca. No proces je dosta zahtjevan za bakterije, te
im moramo osigurati dovoljno hrane (melasa) i veliku koliinu bakterija u
kompostnom aju.
Dakle, ako su u tlu prisutni pesticidi nema nikakvog smisla angairati
teku maineriju da bi se to tlo premjestilo. Umjesto toga, postupkom
bioremedijacije39 tlo moemo potpuno obnoviti i ozdraviti.

2.2. Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?


Bez ivih bia, tlo se svodi samo na mineralnu komponentu. Dakle, ako
izuzmemo organizme, ono to nazivamo zemljom sastoji se samo od gline,
praha i pijeska, te neto organske tvari. Bez ivota, tlo je samo praina. U
konvencionalnoj poljoprivredi mogli bismo rei da je tlo mrtvo. Ako pogledamo,
primjerice, neku klasinu oranicu na kojoj raste kukuruz ili penica, tlo sadri
daleko manje organizama nego to je to uobiajeno kod zdravog, funkcionalnog
ekosustava u prirodi. Iz perspektive vrtlara ili poljoprivrednika mogli bismo
pomisliti da nam organizmi u tlu nisu vani jer nas primarno zanimaju biljke
koje rastu iz njega, to jest na urod. Meutim, u sljedeih nekoliko poglavlja
ovog prirunika nauit emo da je glavna i osnovna zadaa odgovornog vrtlara
39 Bioremedijacija je postupak ienja i obnove oneienog, zatrovanog ekosustava pomou
ivih bia. Primjerice, kod naftnih izljeva mogu se koristiti biljke ili gljive koje imaju sposobnost
proiavanja terena, a mikroorganizmi tla imaju u tom procesu vrlo vanu ulogu.

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

ili poljoprivrednika vratiti ivot u tlo. Koristi takvog pristupa su viestruke jer
organizmi u tlu:
potiskuju bolesti i to se odnosi na sve bolesti, ak i one koje se pojavljuju na
listu biljke,
zadravaju hranjive tvari u tlu (imobilizacija hranjiva),
pretvaraju hranjive tvari u oblik dostupan biljkama,
grade strukturu tla, to omoguava biljkama dublje prodiranje korijena u tlo
to rezultira otpornijim i zdravijim biljkama,
indirektno utjeu na poveanje prinosa,
pohranjuju ugljik u tlu.
Da bi smo proizveli zdravu hranu, potrebno nam je zdravo tlo koje
zahtjeva da istovremeno upravljanmo kemijom, fizikom, biologijom i
mikrobiologijom tla. - Elaine Ingham
Elaine Ingham istaknuta je biologinja poznata po istraivanjima
meuodnosa unutar hranidbene mree tla, odnosno, mikrobiologije i
biljaka. Osnivaica je, predsjednica i direktorica tvrtke Soil Foodweb Inc.40
koja se bavi istraivakim programima temeljenim na njezinom ranijem
radu u sklopu Sveuilita u Oregonu. Cilj tvrke je prevesti ova znanja
u akcije koje e osigurati zdravu prehrambenu mreu koja poboljava
stanje tla bez oteenja ekosustava, te smanjuje oslanjanje na anorganske
kemikalije. Dr. Ingham promie viziju odrive poljoprivrede pomou
edukacije o izradi bio-stimulacijskih proizvoda za poticanje populacije
mikroorganizama u tlu, to zauzvrat pospjeuje rast biljaka.

Bez obzira kojim tipom uzgoja hrane se bavimo, korisno je u tlu imati zdrav,
uravnoteen ekosustav koji e podupirati rast biljaka. Dakle, ak i ako se bavite
konvencionalnom poljoprivredom jer jo niste spremni odustati od uporabe
agrokemikalija, valja razmisliti o tome da primjenite tehnike opisane u ovom
priruniku. Pokazalo se da za vrijeme sunih sezona oranicama koje se sastoje od
ivog tla produktivnost ne pada u odnosu na ostale sezone. Uz pomo bioloki
zdravog tla moete smanjiti uporabu agrokemikalija i na taj nain utedjeti
znaajne koliine novanih sredstava!
No iako ove metode mogu revolucionarno unaprijediti konvencionalnu
poljoprivredu, ono emu bismo uistinu trebali teiti je odriva ekoloka
proizvodnja u kojoj se potpuno ukida potreba za koritenjem bilo kakvih
40 http://www.soilfoodweb.com

35

36

Kako vratiti ivot u tlo?

agrokemikalija. ak i kada bismo izjednaili cijenu ekoloki uzgojene i


konvencionalno uzgojene hrane, ekoloka poljoprivreda je i dalje daleko
isplativija zbog puno manjih trokova proizvodnje, kao posljedica eliminacije
agrokemikalija i smanjenje potreba za navodnjavanjem za 70 % (ukoliko se
bavimo uzgojem kultura koje zahtijevaju navodnjavanje).
ivi organizmi u tlu vani su bez obzira bavimo li se uzgojem industrijskih
itarica, voarstvom, vinogradarstvom, povrarstvom, uzgojem cvijea,
odravanjem panjaka za prehranu stoke ili ak odravanjem golf terena. No nije
svako tlo isto i u poglavljima koja slijede nauit emo kako kreirati uvjete u tlu
koji su pogodni tono za onu kulturu koju uzgajamo. Pomnim promatranjem
biologije tla u prirodnim ekosustavima doli smo do znanja kako se igrati s
parametrima koji vladaju u tlu i na taj nain kreirati kompost i tlo koje e biti
najpovoljnije za nau kulturu. Okvirno moemo rei da e nam za uzgoj trajnica
trebati tlo u kojem prevladavaju gljive, dok jednogodinjim biljkama treba tlo
u kojem prevladavaju bakterije. Nauit emo da je omjer biomase bakterija i
gljiva vaan parametar kojim moemo manipulirati i tako kreirati maksimalnu
plodnost tla, ovisno o tome to uzgajamo.
Kada u svakodnevnom govoru koristimo termin gljive, najee mislimo
na plodna tijela gljiva koja u jesen i proljee rastu u umama. No glavnina
tijela gljive nalazi se pod zemljom u obliku micelija koji se moe sastojati
od vlakana koja se proteu kilometrima kroz tlo. Jeste li znali da najvei
ivui organizam na naoj planeti nije plavetni kit, nego upravo gljiva? U
umama Oregona (SAD) nalazi se najvee ivo bie na Zemlji i radi se o
gljivi vrste Armillaria ostoyae koja se protee povrinom od 880 hektara.
Metodom analize DNK znanstvenici su utvrdili da se radi o jednoj jedinci,
dakle ne radi se o skupu gljiva iste vrste, ve sva ta golema biomasa ini
jednu jedinu gljivu!
U ovom priruniku termin gljiva koristimo kako bismo opisali bilo koji
od organizama iz carstva gljiva (fungi). Budui da je carstvo gljiva vrlo
irok pojam, terminom gljiva obuhvaamo i ono to nazivamo gljivicama
(mikroskopske gljive), i kvasce, plijesni, liajeve i zapravo sve to spada u
to carstvo.

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

2.2.1. Stanite
Prije nego to detaljnije pogledamo kakvi se sve organizmi nalaze u tlu, vano
je napomenuti da e ivot u tlu jako ovisiti o stanitu, dakle o uvjetima koji
ondje vladaju. Ako elimo neko tlo oivjeti i osposobiti ga za maksimalnu
produktivnost, moramo osigurati uvjete u tlu u kojima organizmi koji nam
trebaju uope mogu ne samo opstati, nego i prosperirati. Poznavanje stanita
vrlo nam je bitno i za proces kompostiranja, ali i za samo tlo. Stanite nepovoljno
za aerobne organizme bit e povoljno za bolesti i na taj nain upravljanjem
stanitem diktiramo i kakav e se ivot u tlu razvijati, to znaajno utjee na urod.
Zato se prilikom kompostiranja i prilikom obrade tla trebamo zapitati
stvaramo li uvjete koji su povoljni za korisne organizme ili stvaramo uvjete
povoljne za bolesti? Uvjeti koji definiraju neko stanite su:
sadraj kisika,
vlaga,
temperatura,
hranjive tvari,
ugljikov dioksid (CO2),
fizikalni imbenici.
Ovisno o tome kako se mijenjaju ovi imbenici, mijenjat e se i ivot u tlu.
Vjerojatno najvaniji imbenik bitan za stanite je sadraj kisika. On je kljuan
kako bismo u tlu ili u kompostu zadrali aerobne organizme koji su nam korisni.
Mjera za sadraj kisika u tlu ili kompostu je ppm (engl. parts per million).
SADRAJ ORGANIZAMA U TLU I KOMPOSTU U OVISNOSTI O KISIKU:
> 6 ppm O2 - aerobni mikroorganizmi
< 6 ppm O2 - fakultativni aerobni organizmi (primarno su aerobni ali mogu
preivjeti anaerobne uvjete)
< 4 ppm O2 - anaerobni mikroorganizmi
U fakultativne aerobne organizme spadaju mnoge bolesti biljaka kao to su na
primjer:
Pythium - pale koja napada tikvenjae, rajice, salate i sl.,
Phytophthora - vrna pale,
Rhizoctonia - gljivino oboljenje koje napada korijen brojnih vrsta biljaka,
izmeu ostalog krumpir,
Fusarium - plijesan koja napada odreene vrste povra i itarica u skladitima,

37

38

Kako vratiti ivot u tlo?

proizvodi toksine mikotoskine opasne za ovjeka,


Cylindrocarpon - uzrokuje trule jagode i rak drveta jabuke,
Armillaria - parazitske gljivice koje napadaju drvenaste dijelove biljaka.
Prema tome, u svom tlu i kompostu elimo potpuno aerobne uvjete (>6 ppm
kisika) jer ti uvjeti najvie odgovaraju korisnim organizmima koji potiskuju
bolesti. Takoer, bitno je da se naa kompostna hrpa prilikom kompostiranja
zagrije najmanje na 55 C, tako da toplinom eliminiramo sve patogene organizme
(uzronike bolesti), te sjeme korova.
Ako neku od ovih bolesti odluimo tretirati fungicidima, bolest e
privremeno nestati, no uvjeti u tlu e i dalje pogodovati razvoju bolesti, pa na taj
nain nismo rijeili problem nego samo privremeno suzbili simptom. Takoer,
fungicid e pobiti sve one korisne organizme u tlu (ili listu) koji su nam prva linija
obrane protiv bolesti. Nakon tretmana fungicidima, bolesti se brzo vraaju ako ne
promijenimo uvjete u stanitu i vratimo korisne aerobne organizme u sustav.
Svi mikroorganizmi koji kod ovjeka izazivaju zarazu (patogeni) su
anaerobni, kao to su recimo Escherichia coli i Salmonella sp. U crijevima ovjeka
vladaju anaerobni uvjeti, dakle nema kisika, pa su crijeva ovjeka pogodno
stanite za mnoge anaerobne organizme od kojih su neki patogeni. Ako u
kompostu imamo aerobne uvjete i dovoljno aerobnih organizama, onda
patogeni organizmi ne mogu preivjeti.
Vano je da su uvjeti u tlu aerobni (>6 ppm kisika) tijekom cijele godine. Isto
vrijedi i za kompost i kompostni aj. Kod kompostnog aja mikroorganizmi ovise
o kisiku koji je otopljen u vodi, stoga moramo biti posebno oprezni kako u njemu
ne bi zavladali anaerobni uvjeti (vie o tome u sljedeim poglavljima).
REGULACIJA KISIKA U KOMPOSTU
Kod procesa kompostiranja, lako je regulirati koliinu kisika u kompostnoj hrpi.
Ako primijeujemo anaerobne znakove, kompostnu hrpu trebamo jednostavno
preokrenuti i na taj nain dodati kisik. Takoer trebamo paziti da kompostna
hrpa ne bude premokra jer se na taj nain stvaraju anaerobni uvjeti. Anaerobnu
kompostnu hrpu emo prepoznati po neugodnim mirisima. Ovdje vrijedi zlatno
pravilo: ako je miris neugodan, onda je proces anaeroban. Zdrav, aeroban kompost
nikada i ni u kojoj fazi kompostiranja ne smije imati neugodan miris. Crna je
boja takoer znak anaerobnog kompostiranja. U tom sluaju obino se radi o
previsokim temperaturama i crna je boja posljedica prisutnosti ugljena, to jest
potpuno oksidiranih ugljikovih spojeva. Boja komposta treba biti tamno smea, a
ne crna!

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

Aktinobakterije

Jo jedan znak prepoznavanja anaerobnih uvjeta u kompostranju pojava


je sivih, pepeljastih tvorevina. Ovo naalost nisu micelija gljiva, nego se radi o
aktinobakterijama koje su fakultativni anaerobni organizmi. Pokazatelj su da
gubimo kisik i da trebamo hitno preokrenuti kompostnu hrpu. Aktinobakterije
takoer ubijaju micelij korisnih mikoriznih gljiva. Jedino u sluaju kad uzgajamo
iskljuivo kupusnjae nam mikorizne gljive nisu vane, sve druge kulutre bolje
uspjevaju ako rastu u simbiozi s mikoriznim gljivama.
Moramo imati na umu da je proces kompostiranja aeroban proces, to znai
da se kisik zarobljen u depiima zraka unutar komposta relativno brzo potroi.
Razmnoavanje mikroorganizama troi kisik i time raste temperatura, a kao
nusproizvod nastaje ugljikov dioksid (CO2). Temperatura unutar kompostne
hrpe nije jednolika, dakle normalno je da e pri rubovima biti nia temperatura,
a u samoj jezgri kompostne hrpe e biti via temperatura. Temperatura jezgre
nikada ne smije biti via od 70C, a najbolje bi bilo da, sigurnosti radi, nikada
ne prelazi 65C. Iznad 70C gubimo sve korisne mikroorganizme. Ako je taj
porast temperature postepen, onda veina organizama odlazi u stanje mirovanja
(dormancije), no ako temperatura poraste naglo, mikroorganizmi umiru. U samo
3 dana jedna bakterija se razmnoi u 100 milijuna bakterija, a jedna hifa gljive u
kilometre i kilometre hifa. Moramo biti svjesni koliko sam proces kompostiranja
troi kisika kako bismo na vrijeme reagirali i preokrenuli kompost da bi se
stanite odralo aerobnim.

39

40

Kako vratiti ivot u tlo?

REGULACIJA KISIKA U TLU


Sa samim tlom, situacija je poneto sloenija. Oranje je jedna metoda kojom je
mogue vrlo brzo i lako dovesti kisik, no negativne posljedice oranja su zbijanje
tla (stvaranje anaerobnih uvjeta u dubljim slojevima) i razaranje micelija gljiva,
te ubrzana oksidacija hranjivih tvari. Stoga bi tu metodu trebalo koristiti kao
posljednju. Umjesto toga, dugorona izgradnja strukture tla pomou organizama
u tlu, biljaka koje ondje rastu, te pravilnog omjera magnezija i kalcija ima
znatno dalekoseniji uinak. Suradnja s prirodom umjesto borbe protiv nje
klju je produktivnosti svakog ekosustava, te tako trebamo pristupiti vrtlarstvu
i poljoprivredi to su ekosustavi, a na nama je da se potrudimo da oni budu
maksimalno produktivni. U poglavljima koja nadolaze opisat emo kako da posao
rahljenja tla prepustimo biljkama i organizmima u tlu, te kako trajno regulirati
omjer kalcija i magnezija u tlu to je preduvjet za ouvanje tla prozranim.
ZBIJENOST TLA
Ope je poznata injenica da zbijeno tlo nije povoljno za uzgoj biljaka, no vano
je razjasniti zato je tome tako. U prvom redu, u zbijenom tlo nema dovoljno
zraka, to znai da je ono anaerobno, a takvi uvjeti nisu povoljni za razvoj
organizama koji potpomau razvoj biljaka. Dapae, u anaerobnim uvjetima se
razvijaju organizmi koji e oslabjeti razvoj korijena. U tlu u kojem su prisutni
Korijenje nekih livadnih biljaka

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

korisni organzmi koji omoguavaju mineralizaciju tvari u oblik topiv u vodi,


korijen biljaka se moe razviti do puno veih dubina nego to se ranije vjerovalo.
Zastarjela su uvjerenja da korijen itarica ne ide dublje od 4 do 10 cm, dok nam
novija saznanja ukazuju na to da u pravim uvjetima korijen jednogodinje itarice
moe dosei i nekoliko metara. Kod najproduktivnijih vrsta trava, korijen moe
dosei i dubinu do 5 metara. Na tim dubinama jedini nain kojim kisik prodre u
tlo jest putem kanalia koje izgrauju organizmi tla.
Dakle, prepreke razvoju korijena nisu mehanike, ve je mnogo vanije
kakvi organizmi su prisutni u tlu. Anaerobni organizmi proizvode alkohol koji
ubija korijen bilo koje biljke. Zdrave i snane biljke mogu probiti beton, pa tako
i zbijeno tlo, no samo pod uvjetom da ih pritom ne ograniavaju organizmi u
tlu i kemijski spojevi koji nastaju u anaerobnim uvjetima (alkoholi). S druge
strane, pionirski korovi imaju plitak korijen i u zbijenim tlima e uvijek nadjaati
kultivirane biljke.
Primarni razlog zato uope obraujemo tlo mehanikim putem (oranje,
tanjuranje, drljanje, frezanje itd.) je dovoenje zraka u tlo. Oranje je zaista
brza metoda pomou koje prozraujemo tlo, meutim s donje strane pluga se
zbog pritiska stvara tzv. taban pluga, to znai da ispod preorane mase zemlje
tlo postaje jo zbijenije. Poljoprivredna mehanizacija se zbog toga tijekom
godina razvijala tako da se ore sve dublje i dublje. Meutim, s prvom se kiom
tlo ponovno zbija. Jedini nain da dugorono zadrimo tlo rahlim je pomou
uspostave ivog ekosustava u tlu koji odrava njegovu strukturu. Potrebno je
uspostaviti bioloko prozraivanje tla!
Kada je tlo toliko blatno da se lijepi za cipele ili vrtlarski alat, to znai da
smo potpuno izgubili kalcij iz tla. Takva se zemlja moe mijesiti poput tijesta i
formirati u duge niti, to je pokazatelj gubitka kalcija. U takvom tlu jednostavno
nema fizikog prostora za organizme, kisik i vodu. Takoer, tlo bez kalcija sklono
je formiranju pokorice nakon kie.

2.2.2. Safari kroz tlo


Kao to smo ve spomenuli, zdravo je tlo izuzetno bogato ivotom. Procijenjuje
se da u 1 gramu tla obitava oko 600 milijuna bakterija. Osim velikog broja jedinki,
vana je i njihova raznolikost, pa kada govorimo o bakterijama, treba ih biti oko
25 000 vrsta! Popisano i kategorizirano ih je tek oko 5 000 vrsta, to znai da
mnogi od organizama koji se nalaze u tlu nisu ni kategorizirani. U jednoj cijeloj
umi imamo oko milijun vrsta bakterija.

41

42

Kako vratiti ivot u tlo?

Raznolikost je izuzetno vana kako bi u svim uvjetima vlanosti, temperature,


kisika i dostupnosti hranjivih tvari dio organizama cijelo vrijeme bio aktivan.
Dakle, 24 sata dnevno, 365 dana u godini, u tlu konstantno netko radi za nas, ako
odravamo bioraznolikost.
Osim to znamo da nam je potreban velik broj organizama u tlu, te da
trebamo mnotvo vrsta (bioraznolikost), bitno je i razumjeti kako funkcioniraju
hranidbeni procesi u tlu. U tlu, kao i u svakom ekosustavu, dolazi do
mnogobrojnih interakcija meu svim organizama. Te interakcije moemo opisati
hranidbenim lancima koji zajedniki ine hranidbenu mreu.
Primjer jednog hranidbenog lanca je sljedei: organska tvar, koja je
hrana bakterijama, koje su hrana trepetljikaima (ciliata), koji su hrana
nematodama, koje su hrana predatorskim nematodama, koje su hrana
viim predatorima. Kombinacija tko jede koga ima bezbroj, to
pokuavamo predoiti dijagramima hranidbene mree tla.

Kao to vidimo, dva su osnovna izvora hrane za organizme u tlu. Jedan je


mrtva organska tvar lie, stabljike, cvijet nakon cvatnje itd. U kompostnim
hrpama, mrtva organska tvar je i jedini primarni izvor hrane. U poljoprivrednim
Hranidbena mrea

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

Kolai u tlu

tlima, to su biljni ostaci koji ostaju na kraju poljoprivredne sezone. Usput reeno,
u Hrvatskoj se poljoprivrednici ovog otpada najee rjeavaju spaljivanjem,
to je i jedan od najeih uzroka poara u prirodi. Oni koji ipak posjeduju malo
vie znanja, otpad ne spaljuju nego ga zaoru u tlo. Ako se zaorani biljni otpad
ne razgrauje, to je jasan pokazatelj da s naim tlom neto nije u redu. Ako u tlu
nemamo aerobne organizme koji razgrauju ovakav otpad, velike su vjerojatnosti
da smo upravo nahranili tetnike i bolesti, te da e umjesto aerobne razgradnje
doi do anaerobnog truljenja kojim nastaje alkohol koji ubija korijen biljaka.
Jedan od pokazatelja zdravog tla upravo je vrlo brzo razgraivanje biljnog otpada.
Drugi osnovni izvor hrane su biljne izluevine. Naime, dok je biljka iva,
ona konstantno proizvodi hranjive tvari kojima hrani organizme u tlu. Biljne
izluevine se sastoje od eera, sloenijih ugljikohidrata i bjelanevina.

43

44

Kako vratiti ivot u tlo?

eer + ugljikohidrati + bjelanevine = recept za kolae!

Moemo zamisliti kako biljka konstantno kroz svoj korijen u tlu izbacuje
paketie hrane (slatkie) koji slue kao mito za bakterije i gljive. Biljka na taj
nain osigurava zdravu mikrobioloku aktivnost u zoni svog korijenja (rizosferi).
Ako je tlo zdravo, biljka hrani upravo organizme koji e tititi njezin korijen.
Vano je shvatiti koliko je ovaj sustav inteligentan, jer biljka kao da zna koju
hranu treba izbacivati i za koga. Biljka nikada ne proizvodi hranjive tvari kojima
e hraniti bolesti. Vrsta tih hranjivih tvari mijenja se ovisno o dijelu godine.
Osim u tlu, biljke proizvode i izluuju ove paketie hrane i na svojim stabljikama
i listovima, kako bi se nahranila mikroflora na samom listu koja takoer
funkcionira kao zatita od bolesti.
Vanost ovih izluevina u ekosustavu vrlo je velika, stoga nas ne treba
uditi da biljka ak prosjeno 50 % energije dobivene fotosintezom koristi za
njihovu proizvodnju. Meutim, vano je znati da kada koristimo agrokemikalije
zbog kojih korisni organizmi tla ugibaju, izluevine ostaju kao hrana za tetne
mikroorganizme, te se na taj nain razvijaju bolesti.
Dakle, primarni izvor hrane u tlu su ili ostaci mrtve organske tvari ili biljne
izluevine. Njima se hrane bakterije i gljive.
Ove su dvije skupine organizama vrlo vane za zdravo tlo, a u kasnijim
emo poglavljima vidjeti i koliko je vana ravnotea biomase izmeu bakterija i
gljiva, ovisno o tome koju kulturu elimo uzgajati. Moemo otprilike rei da je

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

Bakterije i gljive pod mikroskopom (poveanje 400X)

i u najslabijim tlima koliina bakterija dovoljna, no da im vjerojatno nedostaje


bioraznolikosti. Gljive su u takvim tlima najee potpuno odsutne i veina
naeg truda bit e usmjerena prema tome da vratimo gljive u tlo. Bioraznolikost
bakterija i gljiva u tlo vraamo pomou komposta i kompostnog aja, zajedno sa
drugim vanim organizmima.
Bakterije i gljive su nae podzemno skladite hranjivih tvari. One svojim
tijelima kroz hranjenje apsorbiraju tvari u tlu i time ih trajno zadravaju do
trenutka kada e zatrebati biljkama. Ako se u poljoprivrednoj proizvodnji
oslanjamo na gnojenje kao jedini izvor hranjiva za svoje biljke, izgubit emo
mnogo hranjivih tvari s prvom kiom. Naime, bez obzira koristimo li ivotinjsko
(organsko) gnojivo ili umjetno (anorgansko gnojivo), hranjive tvari za biljke koje
se ondje nalaze u obliku kemijskih tvari topive su u vodi. Dakle, ako na polje ili
vrt bacimo organsko ili prirodno gnojivo, ono e ondje ostati do prve kie. Kia
otapa ove kemijske tvari i ispire ih u dublje slojeve tla, van zone korijenja naih
biljaka i takvo gnojivo ne samo da postaje beskorisno, ve i pridonosi zagaenju
podzemnih voda i povrinskih vodenih tokova. Gubici gnojiva su golemi, tako
da tek oko 10 % ukupnog gnojiva koje se baci na polje stvarno dospije biljkama,
a preostalih 90 % se ispere kiom. S druge strane, biljke mogu svojim korijenom

45

46

Kako vratiti ivot u tlo?

direktno upiti samo tvari koje su u vodotopivom obliku, pa zato primjenjujemo


ovakvu praksu. Samo u takvom, vodotopivom obliku gnojivo moe efikasno
sluiti kao direktna hrana biljkama. To je problem kojem moramo pristupiti
na drugaiji nain, a priroda to rijeava tako da u njoj hranjive tvari za biljke
zauzimaju druge, netopive oblike, a u topive se pretvaraju postepeno, pomou
mree organizama u tlu.
Na primjeru duika, oblik koji treba jednogodinjim biljkama su nitrati
(NO3-). Ovih spojeva ima mnogo u ivotinjskom gnojivu, a umjetna gnojiva
se baziraju na nitratima. Budui da su topivi u vodi, oni s naeg polja nestaju
munjevitom brzinom. Meutim, ako hranjive tvari kojima raspolaemo najprije
iskoristimo kao hranu za bakterije (kroz postupak kompostiranja) i dopustimo
im da apsorbiraju te tvari, onda na primarni izvor duika nisu vie nitrati, ve
bjelanevine koje sainjavaju tijela bakterija. Tijela bakterija su izuzetno bogata
bjelanevinama. Bakterije u zdravom tlu proizvode sluz (ljepilo) pomou kojeg
se dre skupa u mikroagregatima, te na taj nain osiguravaju da ih kia ne moe
odnijeti. Meutim, biljka ne moe apsorbirati ni bakterije niti bjelanevine od
kojih su bakterije sainjene, pa nam zato treba ostatak hranidbene mree, to jest
predatori koji se hrane bakterijama i gljivama, te svojom probavom pretvaraju
ove hranjive tvari u vodotopiv oblik, to jest oblik dostupan biljkama. Klju ovog
procesa je u tome to se on dogaa postepeno, dakle hranjive tvari u topivom
obliku se otputaju tono u onoj mjeri kako i kada odgovara biljkama. Zapravo,
biljke na odreeni nain i upravljaju ovim procesom, to je idealno jer znai
manje posla za nas vrtlare i poljoprivrednike.
to se tie kalcija, poznato je da ga kia ispire iz tla, te da na taj nain tlo
postaje sklono sabijanju i formiranju pokorice, te nastupaju anaerobni uvjeti i
kiselost, tj. sniava se pH vrijednost tla. Dodavanjem kalcija u obliku gipsa ili
kalcita neemo puno postii. Kratkorono e se pH moda poveati na vrijednost
koju elimo, no dugorono e se kalcij isprati i pH e se ponovno smanjiti. Dakle,
omjer magnezija i kalcija e se ponovno nai u neravnotei, to znai da e opet
doi do zbijanja, to dovodi do anaerobnih uvjeta i naposlijetku do smanjenja pH.
Meutim, ako umjesto bacanja na polje, gips ili kalcit dodamo kompostu, gljive
e apsorbirati kalcij. Pod mikroskopom moemo vidjeti kako se na povrini hifa
gljiva nalaze kristalii kalcija. Takav apsorbirani kalcij nikamo ne odlazi, dakle u
tlu ostaje trajno, dokle god u njemu funkcionira ivot.
Dakle, ako hranjive tvari u tlu ne skladitimo u njihovu kemijskom,
vodotopivom obliku, nego u tijelima organizama, rijeili smo problem ispiranja
tla i gubitak hranjivih tvari. Meutim, kao to smo ve spomenuli, takav oblik

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

Trepetljika, ameba

Bia

nije dostupan biljkama. Zato je vano da u tlu imamo organizme koji se hrane
bakterijama i gljivama kako bi te zlatne rezerve postepeno pretvarali u oblik
topiv u vodi i dostupan biljci. Sljedea vana skupina organizama koji se nalaze u
tlu su praivotinje (protozoa). Ne radi se o dinosaurima, ve o mikroskopskim
jednostaninim organizmima koji u tlu imaju nezamijenjivu funkciju oni
se hrane bakterijama i ponekad gljivama. Proizvodi njihovog metabolizma su
hranjive tvari topive u vodi koje nae biljke mogu direktno apsorbirati. Vrlo je
vano da u tlu i kompostu imamo pristune praivotinje jer bez njih nema izmjene
hranjivih tvari.
Najvanije tri skupine praivotinja su trepetljikai, biai i amebe. U pravilu
je dobro da ih u tlu ima to vie, osim trepetljikaa. Ukoliko njih ima previe, to
moe upuivati na anaerobne uvjete.
Ameba vrste Vampyrellidae se hrani micelijem gljiva, a najdraa su joj hrana
uzronici bolesti Pythium i Phytophthora (plamenjaa rajice). Stoga je dobro da
su amebe prisutne. ak i mala koliina umjetnih gnojiva moe potpuno izbrisati
populaciju ameba u tlu.

47

48

Kako vratiti ivot u tlo?

Tipovi nematoda prema vrsti hrane kojom se hrane:


a) hrane se bakterijama, b) hrane se gljivama, c) hrane se biljkama (parazitske
nematode), d) predatorske nematode (hrane se drugim nematodama), e) svejedi

Nematode su mikroskopski crvii koji su na loem glasu zbog toga to neke


od njih napadaju korijen usjeva. Meutim, nisu sve nematode loe! Dapae, neke
od njih su vrlo korisne i tite biljke koje uzgajamo.
Samo nematode koje se hrane iskljuivo biljkama predstavljaju problem.
Ostale su korisne jer se, jednako kao i praivotinje, hrane bakterijama ili
micelijima gljiva, te metabolikim procesima pretvaraju tu hranu u oblik
topiv u vodi, dostupan biljkama. Takoer, korisne nematode se nadmeu s
parazitskim nematodama i eliminiraju njihovu populaciju. Ako imamo problem s
nematodama koje napadaju korijen, ne smijemo nikako posegnuti za pesticidom.
Aplikacija pesticida bi kratkorono rijeila simptom problema, ali ne i njegov
uzrok. Uz to bismo izgubili sve saveznike u tlu u obliku korisnih nematoda i
drugih organizama. Odgovor na pitanje kako se rijeiti parazitskih nematoda
ponovno lei u stanitu uvjete u tlu je potrebno promijeniti natrag u aerobne.
Takoer, aplikacijom kvalitetnog, bioraznolikog komposta moemo brzo vratiti
populaciju korisnih nematoda koje potiskuju parazitske (loe) nematode.
Nematode koje se hrane bakterijama i gljivama kao da znaju da je biljka izvor
hrane za bakterije i gljive. Zato tite biljku od parazitskih nematoda.
U skupinu mikrolankonoaca ubrajamo razne vrste grinja (Acarina)
i skokuna (Collembola) koji ruju u tlu i na taj ga nain rahle, hranei se
organizmima koji se nalaze nie od njih na hranidbenom lancu.

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

Mikrolankonoci

Gujavice su svima dobro poznata bia i ope je znano da su vrlo korisne za tlo.
No, manje je poznata injenica da gujavica u svom probavnom traktu sadri vrste
bakterija iz roda Bacillus i Pseudomonas koje ne samo da potiskuju sve organizme
patogene za ovjeka, ve sadre i enzime kojima mogu razgraditi pesticide!
Gujavica svojim prolaskom kroz tlo stvara kanalie, a sluz koju ostavlja na
njihovim stjenkama hrana je za bakterije. Bakterije povrh toga izluuju svoju
sluz (ljepilo), te na taj nain stjenke tih kanalia postaju vodonepropusne, tvorei
tako nepropusne depie za zadravanje zraka pod zemljom. Gujavice melju tlo
i sve to ne moe podnijeti pritisak koji nastaje u njihovim ustima, gujavice
apsorbiraju kao hranu. Drugi dio probavnog sustava gujavice je jednjak, u kojem
se takoer dogaa mljevenje pri kojem pucaju stanine membrane svega to
pojedu. Krajnji dio njezina probavnog sustava svojevrstan je inkubator za korisne
bakterije. Gujavica je putujua stanica za razgradnju pesticida!
Sve su gujavice korisne, te ih u tlu trebamo imati razliitih vrsta. Kompostne
gujavice ive u organskoj tvari, a tzv. kine gliste (Lumbricus) ive u dubljim

49

50

Kako vratiti ivot u tlo?

slojevima, no izlaze na povrinu po organsku tvar koju zatim odnose u dublje


slojeve.
Sva ova bia zajedniki ine sustav koji omoguava poveanje produktivnosti
uz smanjenje rada i potpunu eliminaciju koritenja agrokemikalija.
iva bia u tlu ispunjavaju mnoge korisne funkcije:
tite biljke od bolesti (zbogom pesticidima!),
zadravaju hranjive tvari (zaustavljaju ispiranje kiom) - imobilizacija
hranjiva,
podravaju dostupnost hranjivih tvari, te se stoga formira ispravan oblik
hranjivih tvari na pravom mjestu u pravo vrijeme,
razgrauju toksine,
poveavaju kapacitet zadravanja vode,
podravaju zdravlje korijena,
odravaju rahlost tla, ime omoguuju i dublji rast korijena, to biljke ini
otpornima, posebice u sunim razdobljima.

2.2.3. Rizosfera i njezine interakcije


Rizosfera je podruje korijena u kojem se dogaaju sve interakcije izmeu ivih
bia u tlu. Budui da biljke nemaju vlastite enzime kojima bi razgradile mineralne
tvari u tlu, one su ovisne o organizmima tla da to naprave za njih. Da bi biljka
mogla apsorbirati bilo kakve hranjive tvari, dva uvjeta moraju biti zadovoljena:
1. hranjive tvari moraju biti u takvom obliku da su topive u vodi,
2. hranjive se tvari moraju nalaziti tik uz korijen.
Organizmi tla biljkama donose hranjive tvari jer zauzvrat dobivaju biljne
izluevine, to jest hranu u obliku eera, sloenijih ugjikohidrata i bjelanevina.
Neke biljke proizvode vie izluevina, a neke manje. Primjerice, korovi su biljke
koje proizvode mnogo manje hranjivih tvari za organizme tla od drugih biljaka.
Korovi tede vlastitu energiju, pa samo 20 % energije fotosinteze usmjeravaju u
korijen. Sva ostala energija kod korova usmjerena je u proizvodnju sjemena kako
bi se to efikasnije razmnoili. To je i jedna od osnovnih karakteristika korova
lako se razmnoavaju.
S druge strane, u sluaju trava i itarica ak oko 60 % energije odlazi u korijen,
zatim u sluaju povra, posebice korijenastog, oko 75 % energije, dok grmlje i
stabla ak 80 do 85 % energije fotosinteze usmjeravaju u korijen. Mogli bismo
rei da su stabla poput santi leda - ono to vidimo na povrini samo je manji dio
ukupne slike.

Biologija tla to se sve nalazi tamo dolje?

Agronome esto ujemo kako govore da stavljanje organske tvari na polje


ili u povrtnjak nema nikakvog uinka, jer te tvari biljke ne mogu apsorbirati. U
odreenom su smislu u pravu, jer biljka sama, bez pomoi organizama tla, zaista
ne moe apsorbirati organsku tvar iz tla. Meutim, oni zaboravljaju da u zdravom
tlu ivi itava prehrambena mrea koja tu konverziju omoguava tako da se
hranjive tvari topive u vodi otputaju tono kada ih biljka treba i u mjeri koja
je potrebna biljci, a sve ostalo vrijeme te su hranjive tvari otporne na ispiranje i
oksidaciju upravo zbog toga to su zadrane u kompleksnijem obliku.
MIKORIZA
Mikoriza je simbioza izmeu biljke i gljive. U ovom simbiotskom odnosu biljka
i gljiva doslovno komuniciraju i trguju hranjivim tvarima. Biljke ponekad
trebaju odreene hranjive tvari koje su izvan dosega korijenskog sustava, te u
takvim situacijama biljka svojoj mikoriznoj gljivi alje informaciju to joj treba.
Putem micelija gljiva moe dosei tu hranjivu tvar i transportirati je do korijena
biljke. Zauzvrat, gljiva dobija dio proizvoda fotosinteze koje biljka izluuje kroz
korijenje. Takoer, biljke hranjive tvari ne mogu apsorbirati izravno iz mineralne
komponente tla, jer one nisu topive u vodi. Gljive imaju enzime pomou kojih
rastapaju estice minerala, pa svojim micelijem transportiraju otopljene tvari
do korijena u obliku dostupnom biljci. Komunikacija izmeu biljke i simbiotske
mikorizne gljive dogaa se cijelo vrijeme, a komuniciraju biokemijskim putem.
FIKSACIJA DUIKA
Duik (N) je jedan od makronutrijenata, dakle vrlo vaan element za vegetativni
razvoj biljaka. U prirodi se nalazi u atmosferi, u plinovitom stanju. Da bi dospio
u tlo i postao dostupan biljkama, moraju postojati bakterije koje ga fiksiraju, to
jest kemijski pretvaraju u drugaiji oblik. Fiksacija duika dogaa se u rizosferi,
na korijenju biljaka leguminoza (mahunarki), a proces je detaljnije opisan u
sljedeem poglavlju.
ZATITA RIZOSFERE
Najbolja zatita usjeva od bolesti su gljive i bakterije, te drugi organizmi tla.
To su milijarde organizama, desetci tisua vrsta koje ive hranei se biljnim
izluevinama, te tako brane korijen biljke budui da im je on primarni izvor
hrane. U zdravom tlu, jaka zajednica mikroorganizama potpuno oplakuje
korijen biljke i ako se pojavi patogeni organizam, dakle uzronik bolesti, on
jednostavno nema fizikog pristupa biljci. On nema ni pristup hranjivim tvarima
koje lui korijen, jer ih korisni organizmi iskoritavaju u potpunosti. Ako se

51

52

Kako vratiti ivot u tlo?

pojavi znaajnija koliina patogenih organizama koja bi mogla pokrenuti zarazu,


korisni mikroorganizmi tla prva su linija obrane koja se bori s uzronicima
bolesti. Svakom poljoprivredniku i vrtlaru ovi organizmi trebali bi biti najvaniji
saveznici, te stoga moramo potpuno napustiti koritenje svih agrokemikalija
koje unitavaju ivot u tlu. Nekoliko prskanja pesticidima i koritenja mineralnih
gnojiva moda nee u potpunosti unititi zdravu populaciju organizama tla, no
kroz dui period posljedice su oite. Svakim koritenjem kemikalija stvaramo
priliku oportunim organizmima (bolestima i korovima) da se razviju. Ako nema
korisnih organizama, biljka nastavlja proizvoditi hranjive tvari i izbacivati ih u
tlo, to slui kao hrana tetnicima. Ako izgubimo bioraznolikost, izgubili smo i
zatitu.
Jedini povratak iz ovog zaaranog ciklusa jest vraanje zdravih
mikroorganizama u tlo putem kvalitetnog, aerobnog komposta i/ili kompostnog
aja.
Tijekom godinjih doba, u tlu nisu svi organizmi uvijek aktivni. Ovisno o
uvjetima, u razliito doba aktivni su razliiti organizmi. U toplijem dijelu godine
organizmi su openito aktivniji, te ostaju aktivni dokle god tlo nije zaleeno.
Osim temperature, na aktivnost organizama u tlu utjeu i biljke, tako to u
proljee kreu s luenjem kolaa i slatkia u tlo, tako da dostupnost hranjivih
tvari u proljee automatski pokree prirodne procese u tlu. Biljke u proljee
veinom izluuju hranu za bakterije, koje ih zauzvrat opskrbljuju duinim
spojevima nitratima (NO3-) koji biljkama omoguuju vegetativni rast. Kasnije
kroz godinu biljke proizvode vie hrane za gljive, koje zauzvrat proizvode
amonijeve ione (NH4+). U najsunijem dijelu godine moe se dogoditi da nemamo
nikakve aktivnosti u tlu. Na jesen, kako u prirodi, tako i na polju, imamo mrtve
ostatke biljnog materijala to ponovno postaje hrana za bakterije i gljive. Ukoliko
se taj materijal ne razgrauje lako, znai da nemamo dobar mikrobioloki sastav
tla. Povrtnjak ili polje, ako je presuho, moemo zaliti vodom kako bi se potakla
mikrobioloka aktivnost jer je vrlo vano da se ti biljni ostaci razgrade kako ne bi
trunuli na polju i postali hranom za patogene organizme bolesti.

2.3. Biokemijski procesi u tlu


Do sada smo se u priruniku uglavnom bavili biologijom tla i stanitem. Saznali
smo koliko je vano vratiti ivot u tlo putem putem kvalitetnog, aerobnog
komposta i/ili kompostnog aja. No, prije nego to krenemo u praktino
promatranje procesa kompostiranja i postupaka izrade komposta i kompostnih

Biokemijski procesi u tlu

pripravaka, potrebno je detaljnije objasniti neke od kemijskih procesa koji se


dogaaju u tlu i u kompostu.

2.3.1. Ciklus duika (N)


Kao to smo ve spomenuli, duik je biljkama makronutrijent. Potreban je za
vegetativni rast, a poljoprivrednici i vrtlari znaju da prisutstvo duika u tlu moe
znatno utjecati na koliinu uroda, to jest na prinos. ak oko 78 % atmosfere
sastoji se od duika u plinovitom stanju. No, taj je plinoviti oblik biljkama
potpuno neiskoristiv jer znamo da, kako bi biljke ita mogle apsorbirati, ta tvar
mora biti topiva u vodi. I to ne u bilo kakvom obliku, jednogodinje biljke najvie
trebaju nitrate (NO3-), a biljke trajnice ponajvie amonijeve ione (NH4+). Takoer,
ovi spojevi moraju dospjeti tono oko korijena kako bi ih biljka mogla apsorbirati.
Proces kojim se duik pretvara iz plinovitog elementarnog stanja u neke
druge spojeve nazivamo fiksacijom duika. Jedan prirodni proces pri kojem dolazi
do konverzije duika je udar munje. Za vrijeme olujnog nevremena u kojem
su prisutna elektrina pranjenja naboja u atmosferi, kia koja pada na tlo nosi
duikove spojeve koji su korisni biljkama. No, takve su oluje rijetke i odgovorne
su tek za manji postotak fiksiranog duika u tlu.
Drugi vrlo vaan postupak fiksacije duika dogaa se putem bakterija koje se
nalaze u tlu. Neke od bakterija fiksiraju duik izravno iz atmosfere (Rhizobium,
Azotobacter, Azospirillum). Najvie bakterija fiksatora duika nalazi se ipak na
biljkama, kao to je recimo aktinobakterija Frankia. Ako imamo ove bakterije u
tlu, moemo svoj proizvodni sustav dovesti u takvo stanje da mu nikada vie ne
moramo dodavati duik u obliku gnojiva.
FIKSACIJA DUIKA SIMBIOZOM BAKTERIJA I LEGUMINOZNIH BILJAKA
Bakterija roda Rhizobium najee je ve prisutna u tlu, gdje eka da naie
hrana, da se moe pokrenuti i poeti raditi. Kada naie na korjenovu dlaicu
leguminozne biljke, ona inficira korjenovu dlaicu i poinje koristiti izluevine
koje ova biljka prua.
Biljke iz porodice mahunarki nazivamo jo i leguminozama. Sve one imaju
sposobnost fiksacije duika ako se na njihovom korijenu nalazi Rhizobium,
to je najee i sluaj jer je sveprisutna u tlu. Sve leguminoze proizvode
svojevrsne mahune u kojima se nalazi sjeme. Najee povrtlarske kulture
su razne vrste graha, mahuna, graak, bob itd. Najrairenija poljoprivredna
kultura leguminoza je soja. Takoer, ne zaboravimo sve vrste djetelina

53

54

Kako vratiti ivot u tlo?


(bijela, crvena, lucerna itd.) koje se mogu koristiti kao zelena gnojidba,
predusjev ili kao ivi pokriva izmeu gredica u povrtnjaku. Od stabala
najraireniji je bagrem (Robinia pseudoacacia), akacija, a u Dalmaciji roga.
Mnogo je vrsta biljaka u ovoj porodici, ovdje su nabrojane samo
najpoznatije.

Rhizobioum svojim hormonima tjera biljku da lui sve vee koliine hrane
koja joj je potrebna kako bi se razmnoila. U tom trenutku bakterija je samo
parazit koji crpi hranu iz biljke. Biljka izluuje sve vie hrane, a bakterija se
razmnoava u tolikoj koliini da ih na jednom mjestu moe nastati i nekoliko
milijardi. Tako nastaje nodul kvrica na korijenu koja je posljedica fiksacije
duika.

Noduli na
korijenju
leguminoznih
biljaka
u kojima
se dogaa
proces
fiksacije
duika

Prerezani
nodul u
kojem
crvena boja
upuuje na
ispravan
proces

Biokemijski procesi u tlu

U vanjskom dijelu nodula prisutan je kisik, pa se fiksacija duika zapravo


dogaa u unutarnjem dijelu nodula gdje nema kisika. Proces fiksacije duika
je anaeroban proces. No, ne dopustite da vas ovo zbuni u tlu i dalje moraju
prevladavati aerobni uvjeti, a anaerobne uvjete nalazimo samo u sredini samog
nodula. Kada nodul prereemo, on mora biti crvenkaste boje (boje krvi), to
upuuje na to da dolazi do fiksacije. Crvena je boja indikator prisutstva eljeza
koje je prijeko potrebno u ovom procesu. Ako prereemo nodul i on je iznutra crn,
to znai da je bakterija samo parazit, te da ne dolazi do fiksacije duika. U procesu
fiksacije nastaju bjelanevine. Naposlijetku, kad bakterija zadovolji svoje potrebe,
ona poinje biljci davati bjelanevine koje joj koriste za vegetativni rast. Zato,
primjerice, bagrem sadri veliku koliinu duika u obliku bjelanevina ne samo u
svom korijenu ve i u samom drvetu, liu i plodu.
Fiksirani duik u obliku bjelanevina stabilan je i ne ispire se s kiom kao to
je to sluaj kada u tlo ubacujemo duik u ve topivom obliku prilikom dodavanja
gnojiva. No takav oblik nije dostupan biljkama, a da bi to postao, biljka koja
djeluje kao fiksator duika mora umrijeti, te moramo biti sigurni da u tlu postoje
organizmi koji e pojesti mrtvu materiju biljke (bakterije i gljive) i ugraditi
je u svoja tijela. Sada je taj duik zarobljen u tijelima bakterija i gljiva, i dalje
nedostupan biljkama. Kako bi dolo do konverzije u oblik topiv u vodi, moramo
imati predatore, dakle ostatak hranidbene mree tla (praivotinje, nematode,
mikrolankonoce, gujavice itd.). Predatori e pojesti gljive i bakterije, a proizvod
njihovog metabolizma bit e duikovi spojevi dostupni biljkama.
Ovaj je proces vrlo djelotvoran jer se duik vee u obliku stabilnih spojeva
bjelanevina. Samo su dva naina kako duik gubimo iz sustava:
1. ispiranje kiom (do ega nee doi ako je duik zadran u tijelima biljaka ili
bakterija i gljiva)
2. isparavanje u obliku amonijaka (do ega e doi samo ako su uvjeti anaerobni)
U tlu ili kompostu, dominantan oblik duika je u bjelanevinama organizama.
Ovisno o tome kakvo je stanite, to jest kakvi uvjeti u njemu vladaju, razliitim
biokemijskim procesima e nastati razliiti duikovi spojevi. Prema tome, ako u
tlu vladaju anaerobni uvjete, biokemijskim procesima nastaju drugaiji kemijski
spojevi nego ako su uvjeti aerobni.
OBLICI DUIKA KOJI NASTAJU AEROBNIM PROCESIMA:
NO3- (nitrati) trebaju biljkama za vegetativni rast, pogotovo jednogodinjim
biljkama
NO2- (nitriti) lako se pretvaraju u nitrate pomou bakterija roda Nitrobacter
NH4+ (amonijevi ioni) potrebni vie biljkama trajnicama

55

56

Kako vratiti ivot u tlo?

Sve biljke trebaju duik u obliku nitrata i amonijevih soli, pitanje je samo u
kojem omjeru. Neke trebaju vie nitrata, a druge vie amonijevih iona. Pokazalo
se da biljkama to slinijima povru treba vie nitrata, dok onima koje su slinije
stablima treba vie amonijevih iona. Taj omjer u tlu kontroliraju mikroorganizmi,
mi se njima ne moramo previe zamarati, samo trebamo uspostaviti mehanizam
koji to obavlja sam. Ako suraujemo s organizmima u tlu, tlu emo morati
vratiti samo onoliko duika koliko smo ga uklonili s urodom, a ako uspostavimo
fiksaciju duika pomou leguminoza (kao zelena gnojidba, predusjev, pokrov ili
meukultura) onda moda moemo proi bez dodavanja imalo gnojiva i svejedno
dobiti makismalnu produktivnost! No, preduvjet za to je izgraena kompletna
hranidbena mrea organizama u tlu.
OBLIK DUIKA KOJI NASTAJE ANAEROBNIM PROCESIMA:
NH3 (amonijak) - plin koji mirie na mokrau
Ako kompost ima miris amonijaka, to je stoga to je proces iz nekog razloga
postao anaeroban. Budui da je amonijak plin, on doslovce isparava iz nae
kompostne hrpe, to znai da iz komposta brzo gubimo duik. Uz to stvaramo
stanite pogodno za bolesti i gubimo korisne, aerobne mikroorganizme. Kompost
nikada ne smije imati neugodan miris! Bilo kakav smrad upuuje na to da je
proces postao anaeroban, to znai da se umjesto aerobnog procesa razgradnje, u
naoj kompostnoj hrpi deava anaeroban proces truljenja. Takoer, ako osjetimo
smrad, to znai da gubimo hranjive tvari koje isparavaju u atmosferu!

2.3.2. Sumpor (S)


Dominantan oblik sumpora u tlu je takoer u bjelanevinama, dakle tijelima
organizama, te u organskoj tvari.
OBLICI SUMPORA KOJI NASTAJU AEROBNIM PROCESIMA:
SO42- (sulfati) ovo su spojevi topivi u vodi i to je oblik kakav je potreban
biljkama za apsorpciju,
SO32- (sulfiti),
SO2 (sumporov dioksid),
S2- (sulfidi).
Svi ovi oblici sumpora su fungicidi! Bez obzira to je neke od ovih kemikalija
doputeno koristiti u ekolokoj poljoprivredi (kao npr. bakrov(II)-sulfat), one

Biokemijski procesi u tlu

uzrokuju tetu tako to ubijaju korisne gljive. Jednako je i s duinim spojevima:


ako su van zone korijenja, ovi se spojevi kod svake kie ispiru u dublje slojeve tla.
OBLICI SUMPORA KOJI NASTAJU ANAEROBNIM PROCESIMA:
H2S (vodikov sulfid) - plin koji zaudara po trulim jajima, nastaje redukcijom
sulfata
Ovaj je smrad znak anaerobnog procesa i znak da gubimo sumpor isparavanjem.

2.3.3. Fosfor (P)


Kao i u sluaju duika i sumpora, fosfor se u tlu pojavljuje u bjelanevinama,
dakle u tijelima ivih bia, posebice u staninim membranama. Njegov se
anorganski oblik takoer nalazi u mineralnoj komponenti tla. Takav se fosfor ne
ispire, ali nije ni dostupan biljkama. Zato trebamo mikoriznu gljivu koja svojim
enzimima moe otopiti komadie minerala (kamen, pijesak i sl.), pretvoriti ih u
topivi oblik i transportirati do korijena biljke.
I u obliku bjelanevina i u obliku kamena, fosfor je prisutan u tlu i u aerobnim i u
anaerobnim uvjetima. U anaerobnim uvjetima pojavljuje se u jo jednom obliku,
a to je plin fosfin (PH3).

2.3.4. Drugi anaerobni biokemijski procesi


Kao to smo ve vidjeli, i duik i sumpor i fosfor se u anaerobnim uvjetima
pretvaraju u plinovit oblik koji u sva tri sluaja nae osjetilo njuha detektira kao
zaudaranje. Smrad je jedan od najboljih pokazatelja da je proces anaeroban. U
anaerobnim uvjetima takoer nastaju spojevi:
octena kiselina,
butirina kiselina (miris kiselog mlijeka),
valerijanska kiselina (miris bljuvotine),
putrescin (miris strvina),
formaldehid (bezbojni plin otrog mirisa).
U anaerobnim se uvjetima takoer proizvode spojevi iz grupe alkohola.
Alkohola ima nekoliko tisua (dakle nije rije samo o dobro poznatom etanolu).
Bez obzira o kojem se alkoholu radi, on e spriti biljno tkivo. Prvenstveno zbog
alkohola, korijen biljaka se u anaerobnom tlu ne moe razviti do svojeg punog
potencijala, a biljke s dubokim korijenjem su puno otpornije jer mogu iskoristiti
minerale i vodu iz dubljih slojeva tla.

57

58

Kako vratiti ivot u tlo?

U anaerobnim uvjetima tlo se zakiseljuje, a u ekstremnim se sluajevima


moe spustiti ak na pH 2, to je vrlo kiselo.

2.3.5. Omjer kalcija i magnezija (Ca:Mg)


Omjer kalcija i magnezija u tlu je izuzetno vaan jer je preduvjet da tlo
odravamo u aerobnim uvjetima. Budui da je kalcij sklon ispiranju kiom, naa
tla najee pate od nedostatka kalcija. Detaljno objanjenje fizikalno-kemijskih
procesa funkcioniranja ovog mehanizma je van dosega ovog prirunika, ali vano
je znati da idealan omjer lei negdje izmeu 7:1 i 5:1. Toan omjer ovisi o tipu gline
koju imamo, a to ovisi o tome kakva se matina stijena nalazi u podlozi. Ti se
podaci mogu pronai na pedolokim kartama. Dakle, tlo se uvijek sastoji od vie
razliitih tipova gline, a zanima nas koji je dominantan.
Ako nemamo dovoljno kalcija u tlu, glina postaje zbijena i ljepljiva. Pod
mirkoskopom estice gline vidimo kao ploice minerala koje se mogu slagati u
razliite oblike u prostoru. U sluaju da u tlu nemamo dovoljno kalcija, ploice
gline zauzimaju poloaj u kojem su naslagane jedna na drugu. Ti slojevi se kliu
jedan niz drugi, to daje dojam masne gline koju valjamo rukama.
Dodatak kalcija uzrokuje da se ploice gline drugaije poredaju tako da su
okomite jedna na drugu. To je poetak gradnje strukture tla i preduvjet da u tlu
ponovno uspostavimo aerobne uvjete, budui da izmeu ploica gline nastaje
prostor koji mogu nastaniti bakterije i hife gljiva, te omoguiti prolazak vode
i kisika. Kada tlo sadri dovoljno kalcija onda gljive svojim hifama mogu lako
formirati makroagregate.
Dakle, prvi korak mora biti uspostava pravilnog omjera kalcija i magnezija,
to e se uglavnom svesti na dodavanje kalcija u odreenoj mjeri. Ako elite biti

Struktura gline ovisno o omjeru kalcija i magnezija

Biokemijski procesi u tlu

Kristalii kalcijeva oksalata


na hifama gljive

posve sigurni da je omjer ispravan, uzorak tla moete poslati na kemijsku analizu.
Kroz analizu tla moemo dobiti preporuku o tome koliko kalcija treba dodati tlu.
U poljoprivredi su brojni primjeri dodavanja kalcijevog sulfata, gipsa, kalcita ili
kalcija u nekom drugom obliku u tlo. Takav je postupak vrlo kratka vijeka jer su
svi ovi proizvodi topivi u vodi i ispiru se kiom. Zbijeno tlo u kojem nema kalcija
je uvijek kiselo. Dodatak kalcija u ovom obliku kratkorono die pH vrijednost
prema neutralnoj, ali na alost samo na odreeno vrijeme, stoga moramo pronai
naina kako zadrati kalcij u tlu.
Provedena su istraivanja i brojni pokusi, te se pokazalo da u tlu oko 2 %
kalcija moe zadrati organska tvar, oko 3 % kalcija mogu zadrati bakterije, dok
e ak 95 % kalcija dodanog u tlo zadrati gljive. Naime, gljive apsorbiraju kalcij i
pretvaraju ga u kalcijev oksalat koji ostaje vezan na povrini njihovih hifa.
Na taj nain kalcij ostaje vezan za gljive i ne ispire se kiom. Kao i kod drugih
elemenata, jedini oblik kalcija kakav biljke mogu apsorbirati topiv je u vodi, pa u
tlu moraju biti prisutni predatorski organizmi koji se hrane gljivama i pretvaraju
kalcij u oblik dostupan biljkama.
Praktina metoda dodavanja kalcija pomou gljiva:
Kemijska analiza tla e nam pokazati koliko kalcijeva sulfata ili kalcita
(kalcijevog karbonata) trebamo dodati tlu. Recimo da je to 1 tona po
hektaru. Umjesto da dodamo tu koliinu, dijelimo je sa 60 i tu koliinu
stavljamo u kompost. Kompost mora sadravati dovoljno hrane za
gljive, dakle dovoljno celuloznog materijala (kao to su piljevina, slama,
drvna sjeka, karton, lie i sl.). Dakle, umjesto 1000 kg, koristimo 16,6
kg materijala i mijeamo ga s kompostom. Materijal ne smijemo dodati

59

60

Kako vratiti ivot u tlo?


kompostnoj hrpi na poetku jer bi mogao usporiti proces kompostiranja.
Umjesto toga, dodajemo ga kada je temperatura kompostiranja u
opadanju. Mora biti via od 35C, dakle kompost jo uvijek mora biti
topao. Umjesto 1 tone kalcija na hektar dodajemo jednu tonu komposta
(vlanosti oko 50 %). Uinak ove metode je dugotrajan i dokle god ne
unitimo ive organizme u tlu, neemo imati problema s kalcijem.

U trenutku kada izbalansiramo omjer Ca:Mg, gljive poinju formirati


grudice koje su obloene njihovim micelijem makroagregate. Bakterije grade
mikroagregate i svi organizmi u tlu (gujavice, mikro lankonoci, nematode,
praivotinje) rade zajedno s korijenom biljke na uspostavi zdravog, prozranog
tla.
KOLIKO KALCIJA TREBAMO VRATITI TLU?
Veina tla ima dovoljnu koliinu kalcija za uzgoj biljaka. Ako ga nema u prvih 10
cm tla, on se najee nalazi u dubljim slojevima, to znai da trebamo izgraditi
strukturu tla kako bi korijen i micelij uspjeli dosei taj dublje pozicionirani kalcij.
Ako niste sigurni, tlo moete dati na analizu. No u svakom sluaju, preporuke
koje dobijete kao povratnu informaciju treba uzeti s dozom rezerve zbog svega
to smo naveli.

2.3.6. pH tla
Smatra se da je vanost pH vrijednosti tla u tome to su hranjive tvari pri
razliitim stupnjevima kiselosti razliito dostupne biljkama za apsorpciju.
Regulacijom pH zapravo pokuavamo regulirati dostupnost hranjivih tvari
biljkama. Tipian je primjer vrlo kiselo tlo u kojem moe biti prisutno dovoljno
duikovih spojeva, ali ih biljka pri toj pH vrijednosti ne moe apsorbirati.
Agronomi kau da je idealna pH vrijednost izmeu 6,5 i 6,8.
Prema tablici koja slijedi, kada bismo se drali pravila 6,5 do 6,8 pH, ispada
da su vani samo makroelementi. Dakle, ni kalcij niti magnezij se ne apsorbiraju
maksimalno pri toj pH. Prema tablici, duik je maksimalno dostupan pri pH 6,5
do 6,8, no kao da se ignorira injenica da pri toj pH duik uope nee biti prisutan
u tlu u obliku nitrata koji su potrebni za vegetativni rast jednogodinjih biljaka.
Pitanje pH vrijednosti tla moramo sagledati iz drugaijeg kuta. Svi elementi nisu
biljci uvijek jednako potrebni. U odreenim razvojnim fazama, biljci je potrebno
vie jednog elementa, a u drugim stadijima su joj potrebni neki drugi elementi.

Biokemijski procesi u tlu

Dostupnost hranjivih tvari u ovisnosti o pH

Kada bismo dostupnost htjeli kontrolirati pomou pH, morali bismo ga stalno
mijenjati. Gotovo svaki dan bismo morali mijenjati pH tla.
Takoer, kada testiramo pH, mjerimo ga u prosjenoj vrijednosti. Ako bismo
pH vrijednost mjerili detaljnije, ona nije ista svugdje u tlu u jednom povrtnjaku
ili oranici. Drugaija je pH uz sam korijen, a drugaija u redovima.
Budui da se pH vrijednost uzima u obzir kao jedan od vanijih imbenika
u analizi tla, slijedea reenica moe zazvuati pretenciozno. Kada u obzir
uzimamo i biologiju tla, a ne analiziramo ga samo kao skupinu kemijskih
elemenata, MJERENJE pH VRIJEDNOSTI POSTAJE SASVIM NEVANO! Ono nam
moe biti koristan orjentir, ali nikako nije presudan faktor u tlu. Trebamo prestati
pokuavati regulirati pH tla i prepustiti biljkama da pomou mikroorganizama
kontroliraju kiselost tla. Presudan faktor za tlo je prisutnost svih potrebnih
organizama za funkcioniranje ovog ekosustava na maksimalno produktivan
nain, koji onda sami reguliraju pH prema potrebi.
Bakterije proizvode ljepilo koje je kod aerobnih bakterija uvijek lunato.
Gljive proizvode organske kiseline i na taj nain mikroorganizmi sami mogu

61

62

Kako vratiti ivot u tlo?

regulirati pH tla. Ono to je zaista vano je da, ovisno o tome koju kulturu
uzgajamo, pogodimo dobar omjer bakterija i gljiva u kompostu i tlu, pa na taj
nain zapravo posredno reguliramo i pH vrijednost.
U kontinentalnoj Hrvatskoj kiselost tla zaista moe biti problem. Tlo moe
biti kiselo iz dva razloga:
1. Kalcij u tlu je izgubljen ispiranjem, to dovodi do zbijenosti i anaerobnih uvjeta
to znai da tlom dominiraju loi anaerobni organizmi.
2. Na naoj parceli raste uma, pa tlom dominiraju gljive koje proizvode organske
kiseline.
U praksi, ako se radi o poljoprivrednim parcelama, nikada nije problem u
viku gljiva u tlu, ve se radi o anaerobnim uvjetima, pa zapravo jedini nain da
omoguimo tlu da samo regulira pH je:
tako da vratimo kalcij u tlo, to e poboljati strukturu i omoguiti aerobne
uvjete,
tako da vratimo aerobne organizme u tlo putem komposta i kompostnog aja.

2.3.7. Imobilizacija tvari


Imobilizacija tvari je zaustavljanje gubitka hranjivih tvari iz tla. Prvenstveno se
misli na spreavanje ispiranja hranjivih tvari kiom. Kao to smo ve spomenuli,
oblici duika koji se najlake ispiru su upravo oni oblici koji biljkama trebaju oni
koji su topivi u vodi. To su nitrati (NO3-), nitriti (NO2-), amonijevi ioni (NH4+) te
amonijak (NH3). Kada se kroz tlo kree voda, a to je svaki puta kada navodnjavamo ili pada kia, ne elimo da duikovi spojevi budu u ovom obliku. Prestaje biti
vano je li duik doao od umjetnog gnojiva ili prirodnog, ivotinjskog gnoja. Duik se najmanje ispire ako ga u tlu drimo u obliku bjelanevina od kojih se sastoje
tijela ivih bia, pogotovo bakterija koje proizvode ljepilo koje ih dri u malim nakupinama (mikroagregatima). Osim u bakterijama, hranjive tvari elimo zadrati
u tijelima gljiva, praivotinja, nematoda, mikro lankonoaca, korijenju biljaka i
organskoj tvari. Na taj e se nain gubitak duika ispiranjem svesti na minimum.
Na taj nain tvari postaju imobilizirane, to jest onemogueno im je kretanje i
gubitak ispiranjem.

Razumijevanje sukcesije, korova, bolesti i tetnika

2.4. Razumijevanje sukcesije, korova, bolesti i tetnika


2.4.1. Sukcesija
Sukcesija je proces kojim iva bia koloniziraju neki prostor. Ona opisuje to se
dogaa kada, primjerice, posjeemo umu, preoremo tlo i prepustimo ga prirodi,
te kako kroz godine od gole zemlje nastaje uma. Isto se dogaa i kada poar
opustoi neko podruje istog trena kreu procesi sukcesije kako bi se ekosustav
ponovno razvio i dosegao stabilan oblik. Drugi uzroci ogoljenja tla mogu biti
ivotinje (pretjerana ispaa), ljudi (sjea ume, oranje, agrokemikalije), prirodne
katastrofe (poari, poplave, erozija).
Sukcesija

63

64

Kako vratiti ivot u tlo?

Kolonizacija matine stijene ivotom

Zavrni stadij sukcesije u naem podneblju je uma i zato je nazivamo


klimaksom (vrhuncem) sukcesije. Dakle, bilo gdje u kontinentalnoj Hrvatskoj,
ako preoremo tlo i prepustimo ga prirodi, naposljetku e kroz godine
nastati uma. Taj proces ima svoju dinamiku i svake se sezone slika sastava
bioraznolikosti tog podruja potpuno promijeni. Svake godine biljke u suradnji
s organizmima tla pripremaju stanite za sljedeu generaciju sukcesije. Takoer,
tlo se sukcesijom drastino mijenja iz godine u godinu. Tlo sukcesijom postaje
sve dublje i plodnije iz godine u godinu, a omjer bakterija i gljiva se mijenja iz
dominacije bakterija u dominaciju gljiva.
U veini literature sukcesija je opisana na sljedei nain: od liajeva,
kroz biljke do ume. No prije pojave liajeva najprije se dogaa sukcesija na
mikroskopskom nivou. Budui da smo u ovom priruniku orjentirani na
mikrobiologiju tla, morat emo neto detaljnije opisati te rane stadije sukcesije
kako bismo bolje razumjeli procese koji se prirodno dogaaju u tlu.
Zamislimo da je negdje dolo do vulkanske erupcije i tlo je prekriveno
iskljuio mineralnom komponentom bez organske tvari. Puno prije pojave
liajeva matinu stijenu najprije nastanjuju cijanobakterije. To su vrste
bakterija koje mogu fotosintezom sintetizirati hranjive tvari, te fiksirati
duik iz atmosfere. One proizvode otpadnu organsku tvar kojom se hrane
druge bakterije. Nakon toga dolaze praivotinje (protozoa) koje se hrane

Razumijevanje sukcesije, korova, bolesti i tetnika

Omjer bakterija i gljiva u sukcesiji

bakterijama i pokreu proces cirkulacije hranjivih tvari u se ovom stadiju prvi


puta pojavljuje duik u mineralnom obliku. Kada se nakupi dovoljno hranjivih
tvari, pojavljuju se mikroskopske gljive i alge. Tek tada omjer bakterija i gljiva
dosegne oko 100:1, pojavljuju se prvi liajevi. Kada omjer bakterija i gljiva
dosegne 10:1, uvjeti u tlu postaju povoljni za biljke, pa se pojavljuju prve biljke
pioniri. To su biljke koje su izuzetno otporne, a u procesu sukcesije jedini im
cilj je fotosintezom proizvesti dovoljno biomase (hrane za gljive) kako bi se u tlu
stvorili uvjeti za slijedei stadij sukcesije. Pioniri su poznati kao korovi i imaju
vrlo definiranu svrhu u ekosustavu, a to je obogaenje tla i mijenjanje stanita.
No jednom kada su s tom zadaom gotovi, vie se ne pojavljuju. Takoer, u
ovom stadiju sukcesije duik nije konstantno prisutan u tlu, ve se pojavljuje u
impulsima, to pogoduje pionirima / korovima. Biljke proizvode sve vie hrane
za gljive (celuloza, lignin i sl.), pa omjer bakterija i gljiva postaje povoljan za rast
trava koje nisu produktivne ali mogu posluiti kao hrana ivotinjama. Takoer
se pojavljuju prve kupusnjae (npr. goruica) i druge biljke koje nisu mikorizne.
U ovoj fazi tlom jo uvijek dominiraju bakterije. Ove biljke proizvode jo hrane
za gljive. Sredina sukcesije se dogaa kada omjer bakterija i gljiva dosegne omjer
od 1.25:1. Takvo je tlo u prirodi povoljno za razvoj kvalitetnijih trava, kao to
je na primjer ljulj. Takvo isto tlo idealno je i za uzgoj itarica i povra (salata,
korijenastog povra kao to su mrkva, luk i cikla, biljkaka pomonica: rajica,

65

66

Kako vratiti ivot u tlo?

paprike, patlidana, krumpira itd.). Porastom koliine hrane za gljive polako


prelazimo u tlo kojem dominiraju gljive. Tla koja sadre 2 do 5 puta vie gljiva od
bakterija su tla koja podravaju panjake (trajnice) i rast ranih drvenastih biljaka.
Nakon toga nastupa sukcesija listopadnog i zimzelenog drvea u kojem omjer
bakterija i gljiva u tlu moe dosei ak 1:1000.
Ve smo spominjali kako je pri planiranju uzgoja hrane potrebno obratiti
panju na omjer bakterija i gljiva u tlu kako bismo svojim biljkama stvorili
idealno tlo. To saznanje proizlazi upravo iz prouavanja procesa sukcesije
u prirodi. Stoga pogledajmo jo jednom kako izgleda sukcesija kroz godine.
Meutim, ovaj emo put obratiti posebnu panju na omjer bakterija i gljiva u tlu.
Ovisno o tome to elimo uzgajati, pomou omjera bakterija i gljiva emo
stvoriti uvjete u tlu koji e u najveoj moguoj mjeri podrati nau kulturu. U
pravilu, kulture najbolje uspijevaju u tlima u kakvima se njihovi srodnici inae
pojavljuju u prirodi. Kao primjer moemo uzeti jagode. Uzgojene jagode se ne
pojavljuju u prirodi, ali njihovi najblii srodnici su umske jagode i one rastu u tlu
koje je idealno i za kultivirane jagode. Takve uvjete elimo kopirati. Borovnice
e, primjerice, najbolje uspijevati u tlu kojim dominiraju gljive, a ve smo nauili
da gljive proizvode organske kiseline, stoga e i takvo tlo biti blago kiselo. Za
uzgajivae cvijea vrijede isti uvjeti kao i za uzgajivae povra, a sva stabla (voe,
oraasti plodovi itd.) trebaju tlo kojim dominiraju gljive.

2.4.2 Korovi
Ekoloka definicija korova kae da su to biljke koje rastu brzo u loim uvjetima,
brzo se razmnoavaju i oportune su. Oni proizvode veliku koliinu sjemena
jer svega 20 % svoje energije usmjeravaju u korijen, a gotovo sve ostalo odlazi
na proizvodnju sjemena. Korove moemo smatrati napastima i smetnjom,
ali moramo ih uzeti u obzir i kao indikatore za brzu analizu tla. Pojava korova
na nekom dijelu tla ukazuje na anaerobne uvjete i lou strukturu. Korovima
odgovara visok udio nitrata u tlu (NO3-), pogotovo kada se pojavljuju u impulsima
(refulima), a to je upravo ono to se dogaa kada koristimo anorganska gnojiva.
I opet, osnovna je zadaa vrtlara i poljoprivrednika da u tlu stvore uvjete
u kojima napreduju aerobni organizmi koji e izgraditi strukturu tla. Na
taj e se nain klijanje korova svesti na minimum. U plodnom tlu bogatom
korisnim organizmima i organskom tvari korovi jednostavno manje klijaju.
Ako, primjerice, kupite kompost i iz njega proklijaju korovi, radi se o vrlo loem
kompostu koji je vjerojatno anaeroban.

Razumijevanje sukcesije, korova, bolesti i tetnika

Podeavanje omjera bakterija i gljiva u tlu omoguava nam da preskoimo


nekoliko poetnih stadija sukcesije i odmah stvorimo tlo kakvo bi u prirodi
nastajalo desecima godina . Kompostom i kompostnim ajem zapravo ubrzavamo
prirodne procese i ve u jednoj sezoni moemo stvoriti plodno tlo u kojem korovi
gube svoju svrhu u ekosustavu. No, nemojmo oekivati uda. Ako tlo ostane
golo i dalje e se na naim oranicama ili povrtnjacima pojaviti biljke koje nismo
posijali koje pokuavaju prekriti tlo. Tlo nikada ne bi smjelo ostati golo jer e ga
uvijek prekriti korovi, ali ako imamo kvalitetno, bioloki izbalansirano tlo onda
ti korovi nee biti oni najagresivniji. To znai da e se umjesto recimo pirike ili
ambrozije pojaviti npr. loboda ili neka druga korisna biljka. U takvom tlu, pomou
maliranja, zelene gnojidbe, predusjeva ili zelenog pokrova (engl. cover crop)
moemo u potpunosti potisnuti korove iz prie, a time i potrebu za herbicidima.
No, ako tlo nije izbalansirano, borba s korovima e biti mukotrpna.

2.4.3. Bolesti i tetni insekti


Kao i korovi, bolesti i nametnici imaju svoje mjesto u ekosustavu i vano je
da njihovu funkciju pokuamo to bolje razumjeti. Insekti ne napadaju nae
usjeve zato da nam naine tetu, oni su tu kao reakcija na neku neravnoteu u
ekosustavu. Ve je sama monokultura neravnotea u ekosustavu. Polje penice od
nekoliko hektara je neto to se u prirodi nikada ne bi pojavilo samo od sebe. Zato
je vano da pokuamo stvoriti bioraznolikost u tlu. Bioraznolikost u povrtnjaku
tvorimo mijeanjem kultura, dok bioraznolikost na polju tvorimo tako da izmeu
redova glavne kulture imamo podkulturu, najee leguminozu koja fiksira
duik. Takoer, trebamo razumjeti da je primarna namjena tetnih insekata
skupljanje i razgradnja otpada. Zato i napadaju biljke koje su pod stresom i koje su
slabe. Biljke su slabe najee zato to nisu razvile dovoljno dubok korijen zbog
nepovoljnog stanja u tlu. U takvim situacijama, biljke isputaju odreenu vrstu
mirisa koja privlai tetnike. Ozbiljnije najezde insekata i bolesti, kao i pojavu
korova, moramo protumaiti kao simptom problema u tlu. Kao to nas napadaju
bolesti kada nam je naruen imunoloki sustav, tako se dogaa i u prirodi. Napast
je posljedica nestabilnosti ekosustava, primarno ekosustava tla.
Koritenje kemikalija moda kratkorono rjeava problem, ali ne uklanja
njegov uzrok. Pesticidi, herbicidi i fungicidi su kao tablete protiv bolova koje
kratkorono pomau, ali zapravo samo maskiraju simptome. Kada jednom
rijeimo probleme nastale u tlu, u potpunosti se moemo rijeiti potrebe za bilo
kakvim agrokemikalijama, a smanjuje se i potreba za navodnjavanjem za oko
70%, te poveavamo kvalitetu hrane koju uzgajamo.

67

68

Kako vratiti ivot u tlo?

Koliko god to nevjerojatno zvualo, ak i kod stabala, bolesti na listu su


simptom problema u tlu. Tlo je inokulum za cijelu biljku, to znai da mikroflora
koja se nalazi na listu biljke originalno dolazi izravno iz tla. Ako u tlu nema
korisnih mikroorganizama, nee ih biti ni na listu.
Ve je spomenuto da je vrlo vano imati korijen potpuno prekriven korisnim
organizmima. Isto vrijedi i za nadzemni dio biljke moramo osigurati da je cijela
biljka prekrivena mikroorganizmima koji ive od izluevina biljke, a zauzvrat
je tite i uvaju. Ako iz nekog razloga listovi biljke ostanu bez ove zatite,
moemo aplicirati kompostni aj koji ponovno uspostavlja kolonije korisnih
organizama na povrini lista. Kada pogledamo takav list pod mikroskopom,
jedva emo uspjeti vidjeti povrinu biljke. Umjesto toga vidjet emo bakterije
koje su zalijepljene za list pomou svojeg ljepila, te niti micelija koje ga potpuno
prekrivaju. Taj biofilm titi list od bolesti i insekata. Jo jednom, zapamtite da su
organizmi tla nai najvei saveznici i zatita.

2.5. Testovi tla


Prije aplikacije komposta ili kompostnog aja, najprije se moramo pozabaviti
dijagnostikom. Ve samom vizualnom procjenom moemo odrediti u kakvom
je stanju tlo. Samonikle biljke koje rastu na nekom tlu nam mogu posluiti
kao indikatori stadija zbijenosti tla ili njegove kiselosti, a mogu ukazivati i na
prisutstvo odreenih hranjivih tvari u tlu. Promatranje same strukture tla, te
uzimanje uzoraka i jednostavan test valjanja zemlje u odreene oblike, mogu
nam okvirno dati dojam o njegovoj strukturi. Promatranje boje tla kroz slojeve
nam govori koliko se organske tvari nalazi u tlu. itanje krajolika je vrlo vano jer
samim prisustvom na terenu moemo mnogo toga zakljuiti, kao to je recimo
ponaanje vode na terenu (zadravanje ili prebrzo otjecanje). U naem priruniku
Permakulturni dizajn prirunik uz teaj pisali smo o ovim metodama, dok
emo se u ovom priruniku usredotoiti na specifine metode pomou kojih
moemo utvrditi u kakvom je tono stanju tlo, te kakav nam je kompost
potreban kako bismo ga obnovili i uspostavili njegovu punu produktivnost.

2.5.1. Mikroskopiranje uzoraka tla


Ovo je najtonija metoda pomou koje utvrujemo kakav je bioloki sastav tla.
Mikroskopiranjem moemo utvrditi koji je omjer bakterija i gljiva, jesu li u tlu

Testovi tla

prisutni predatori (praivotinje i nematode), te iz toga zakljuiti odvijaju li se u


tlu aerobni procesi koji naem usjevu koriste ili mu odmau.
Uzorci tla se uzimaju
pomou jednostavnog alata
namijenjenog za tu svrhu.
Jednako dobro moe posluiti i
kuhinjski alat za vaenje kocena
iz jabuka (2,5 cm promjera).
Uzorak uzimamo tako
da zahvatimo sloj od 0 do 5
cm dubine. Alat jednostavno
zabodemo u tlo i izvadimo
uzorak. Ako po povrini imamo
gust biljni pokrov, moramo ga
razmaknuti kako bismo doli do

Alat za odstranjivanje
kocena jabuka - moe
posluiti kao alat za
uzimanje uzoraka tla

same zemlje.
Ako radimo na veim povrinama, dobro je sve skupa staviti na papir tako
da dobijemo bolji pregled. Tlocrt terena nam je vrlo koristan u ovoj situaciji. Na
crteu moemo skicirati i zapisati probleme koje smo primijetili na terenu
zbijenost, bolesti, probleme s drenaom, insekti itd. Polja moemo numerirati
i podijeliti u odreene logine cjeline. Uzorke uzimamo s onog polja koje je u
najgorem stanju jer logika nalae da ako uspijemo ondje rijeiti probleme s tlom,
ista e metoda pomoi i drugim poljima. Trebamo uzeti 5 do 10 uzoraka na raznim
lokacijama i pomijeati ih u istoj kanti. Od svega toga uzimamo aku zemlje
(max 500 g) i stavljamo je u vreicu kako uzorak ne bi izgubio vlagu. Dobro je,
ako je mogue, imati malo korijenja u uzorku. Lokacije za uzimanje uzoraka
odabiremo nasumino. Ako nae biljke rastu u redovima, uzorke ne uzimamo s
puteljaka nego uz stabljiku, ali ne preblizu nego u ravnini s nadzemnim dijelom
biljke.
Ako imamo npr. i panjak i vonjak i polje itarica, ne smijemo mijeati
raznovrsne uzorke, ve samo mijeamo uzorke istog tipa polja. Nije potrebno
uzimati uzorke s vee dubine tla jer su ve provedena istraivanja i na osnovu
prvih 5 cm moe se procjeniti to se nalazi u dubljim slojevima. Prikupljene
uzorke mijeamo s vodom i mikroskopiramo.
Ono to pod mikroskopom izgleda kao vlakna, to su hife gljiva, dok su
tokice bakterije. Kod bakterija nas ne zanima tono o kojim vrstama se radi,
ali pokuavamo procijeniti je li prisutna raznolikost ili monokultura. Jako je

69

70

Kako vratiti ivot u tlo?

Mjesto uzimanja
uzorka tla

Uzorak tla pod


mikroskopom

vano da je u naem tlu (i kompostu) prisutan cijeli spektar bakterija kako bi


u razliitim uvjetima uvijek imali odreene organizme koji rade svoj posao.
Promjena od samo 2 stupnja u temperaturi rezultirat e slanjem cijelog seta
bakterija u stanje mirovanja, dok e se aktivirati drugi set bakterija. Isto je i s
gljivama, ne pokuavamo utvrivati o kojoj se tono vrsti radi. Postoji, meutim,
pravilo koje nam omoguava da procjenimo radi li se o korisnim gljivama ili
o uzronicima bolesti. Hife korisne gljive su obino ire u promjeru (4 do 5
mikrometara) i obojane su, mogu biti najrazliitijih boja i one potiskuju bolesti.
Zloudne gljive su pod mikroskopom prozirne i imaju hife ueg promjera (2 do

Testovi tla

3 mikrometra). Postoje izuzeci ovom pravilu, no ako se drimo ovih naputaka,


moemo procijeniti sastav gljiva u tlu dovoljno dobro za svoje potrebe.
Ako pod mikroskopom spazimo prozirno vlakno ueg promjera, to upuuje
na uzronika bolesti, no ne trebamo odmah paniariti. U tlu su uvijek prisutne i
jedne i druge vrste gljiva, vano je da je prisutna raznolikost kako bi dobroudne
gljive drale populaciju zloudnih pod kontrolom. Takoer, pod mikroskopom
moemo primjetiti zrnca kristala na povrini hifa, to je kalcijev oksalat nain
na koji gljive zadravaju kalcij u tlu kako se ne bi isprao. Smee nakupine su
mikroagregati, grudice koje se prvenstveno sastoje od bakterija i njihovog
ljepila pomou kojeg su zalijepljene. Smea boja u mikroagregatima upuuje na
huminske kiseline. Fulvinske kiseline su be boje.
Kada pokuavamo procijeniti omjer bakterija i gljiva, nije vaan broj jedinki,
ve omjer biomase. Bilo bi apsurdno usporeivati broj jedinki jer bakterije
brojimo u milijunima, dok se jedna jedinka gljive moe protezati kilometrima
kroz tlo. Zato, kada govorimo o omjeru bakterija i gljiva, govorimo o omjeru
biomase bakterija i biomase gljiva. Takoer, osim bakterija i gljiva, vano je
utvrditi imamo li u tlu dovoljno predatora u obliku praivotinja (protozoa) i
nematoda kako bi se osigurala izmjena hranjivih tvari.

2.5.2.Testiranje zbijenosti tla


Ve smo spomenuli da korijenje zdravih
biljaka moe probiti i beton, pa zbijeno tlo
biljkama zapravo ne predstavlja mehaniku
prepreku, ve je problem u tome to su
uvjeti u zbijenom tlu anaerobni, te u
njemu nisu prisutuni organizmi koji e
podrati razvoj biljke, ve upravo suprotno
anaerobni organizmi koji e njezin razvoj
sprijeiti. Zato kada promatramo zbijenost,
moramo biti svjesni da ustvari promatramo
stanite. Pokazalo se da se korijenje u
zdravom tlu prua puno dublje nego
to se prije vjerovalo. Primjerice, prema
odreenim testiranjima, korijen lucerne
moe dosei ak 15 metara dubine!
Mjerni instrument pomou kojega
moemo vrlo precizno testirati zbijenost

Penetrometar

71

72

Kako vratiti ivot u tlo?

tla zove se penetrometar. Pomou ovog mjernog instrumenta moemo precizno


detektirati je li tlo zbijeno i na kojoj dubini.

2.5.3. Klasini testovi


Ako uzorak tla poelite poslati na klasinu analizu u neki od laboratorija, to
je dobra ideja jer je uvijek korisno imati to vie informacija o svojem tlu. No
naputke koje ete dobiti kao savjete treba uzeti s dozom rezerve. Na primjer, ako
je vae tlo kiselo, dobit ete naputke kako ga neutralizirati dodavanjem luante
tvari. Ve smo opisali kako je puno uinkovitije dodavati kalcijeve spojeve u
kompost pri kraju procesa kompostiranja umjesto da ga rasprostiremo izravno
po polju. Analiza pH je korisna kao orjentir, ali ako suraujete s organizmima
u tlu onda nam je taj podatak sam za sebe potpuno nevaan. Posebice bismo
trebali prestati neprestance pokuavati namjestiti pH razinu jer kada jednom
uspostavimo biologiju u tlu, ona to ini za nas. Mnogo je smislenije kontrolu nad
pH prepustiti biljci koja za to koristi bakterije i gljive.
Klasina laboratorijska analiza e nam takoer dati informaciju o dostupnosti
hranjivih tvari u tlu. Meutim, treba uzeti u obzir da ti testovi mjere samo
hranjive tvari otopljene u vodi. Na taj se nain ignorira potencijal otputanja
hranjivih tvari koje se u tlu nalaze u tijelima organizama, to je posebice vano
ako se bavimo ekolokom proizvodnjom ili povrtlarstvom. Takoer, otopljene
tvari se nalaze samo na povrini mikroagregata, no tu su i huminske i fulvinske
kiseline koje se nalaze unutar mikroagregata. Stoga zakljuujemo da su klasini
laboratorijski testovi nepotpuni i mnogo nam je korisnije sagledati kako
funkcionira ivot u samom tlu nego koliko kojih kemijskih tvari u njemu ima.

2.6. to je dobar kompost i kako ga napraviti?


Kompostiranje je proces aerobne razgradnje organske tvari. To je definicija
kompostiranja i ako je u smjesi prisutna tvar koja nije nastala aerobnim
procesom, to jednostavno nije kompost. Da bismo proizveli kompost ne
moemo samo na hrpu nabacati bilo kakvu organsku tvar. Kompostiranje nije
komplicirano, no ipak na neke imbenike moramo pomno pripaziti. To su:
pravilan omjer hranjivih tvari u kompostnoj hrpi (C:N omjer),
kisik,
temperatura,
vlaga.

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

2.6.1. Omjer hranjivih tvari u kompostnoj hrpi (C:N omjer)


To je omjer dominantnih grupa hranjivih tvari u bilo kojoj biomasi. Bilo
koji materijal s velikim udjelom ugljikovih spojeva smatramo dominantno
ugljinim materijalom. To su materijali koji sadre visok postotak celuloze,
poput piljevine, slame, drvene sjeke, kartona i sl. Dominantno duini
materijali su oni koji sadre visok udjel duikovih spojeva, bez obzira o kojem
obliku duika se radi (anorganski duik u obliku NH3, NH4+, NO2-, NO3-, ili
aminokiseline i bjelanevine). U praksi su to najee ivotinjska gnojiva i urin,
biljna biomasa leguminoznih biljaka, kao to je recimo djetelina, lucerna, drvna
VRSTA BIOMASE

C:N OMJER

krvno brano

3:1

bakterije

5:1

riblji ostaci

5,5:1

mljevena soja

4 do 6:1

gnojivo od peradi

5 do 15:1

svinjsko gnojivo

10 do 20:1

ovje gnojivo

13 do 20:1

mljevena lucerna

15:1

svjee pokoena trava

20:1

gljive

20:1

talog kave

20:1

odstajalo kravlje gnojivo


pomijeano sa steljom

20 do 30:1

zeleni listovi

30:1

praivotinje (protozoa)

30:1

slama

40 do 100:1

nematode

100:1

kukuruzovina

60 do 120:1

smei, drvenasti biljni materijal i suho lie

150 do 200:1

listopadno drvo (piljevina, drvna sjeka i sl.)

300:1

zimzeleno drvo (piljevina, drvna sjeka i sl.)

500:1

73

74

Kako vratiti ivot u tlo?

sjeka bagrema ili recimo ostaci soje. Kod leguminoza moramo biti sigurni da
je dolo do fiksacije duika. Primjerice, slama lucerne sadri mnogo duika, no
moramo provjeriti ima li na korijenu nodula te ih prerezati i uvjeriti se da su
crveni. Samo ako su noduli crveni tretiramo je kao materijal bogat duikom. U
protivnom je tretiramo kao zeleni materijal, a ako je potpuno suha kao smei.
Drvna sjeka bagrema se smatra zelenim materijalom (C:N = 30:1), dok list i sjeme
spadaju u duini materijal.
Svi ovi materijali ustvari sadre i ugljine i duikove spojeve, samo je pitanje
u kojem omjeru. Kao primjer dajemo tablicu. Ova tablica je malo proirena, nisu
svi materijali korisni u kompostiranju, no objavljujemo ih ovdje kako biste dobili
dojam kako promatrati C:N omjer kod razliitih tipova biomase.
Primijetite da je C:N omjer u bakterijama 5:1 to znai da je u njima prisutno
izuzetno puno duika! Bakterije su mali body builderi podzemnog svijeta, dok
kompost sadri goleme koliine bakterijske biomase, to to je primarni izvor
duika za nae biljke (naravno, uz funkcioniranje ostatka hranidbene mree kako
bi se taj duik pretvorio u oblik topiv u vodi).
3 VRSTE MATERIJALA: DUINI, ZELENI I SMEI
Kako bismo pojednostavili priu s C:N omjerom, razliite tipove biomase
moemo svrstati u tri skupine. U tablici su te tri skupine prikazane razliitim
bojama. Prva skupina (crveno) su oblici biomase izuzetno bogati duikom.
Druga skupina su ono to jo nazivamo i zelenim materijalima, a trea ono to
zovemo smeim materijalima. Uzgred, trebate pripaziti na to da neki od tih
materijala u stvarnosti nisu te boje. Na primjer, kravlje gnojivo je u prirodi smee,
ali ga svarstavamo u zelene materijale jer je prema omjeru C:N blisko pokoenoj
travi i svjeem liu. Smei materijali su oni koji su najbogatiji ugljikovim
spojevima i sadre relativno malo duikovih spojeva.
Kompostiranje crnogorice ili hrasta moe biti malo oteano zbog kemijskih
tvari koje sadre zbog smola i tanina. Zato trebamo osigurati da je hrpa drvne
sjeke dovoljno prozrana, te da je u kompostnoj hrpi prisutna bioraznolikost
gljiva.
Omjer ugljika i duika u kompostnoj hrpi nam je vaan za dva imbenika:
1. temperatura
to je u kompostnoj hrpi vie duinih materijala, to e se ona zagrijati na viu
temperaturu. Duik moemo smatrati svojevrsnim gorivom koje pokree proces
kompostiranja. Kompost koji sadri jako puno duika se moe zagrijati ak do
90C, no to nikako nije dobro jer na taj nain gubimo veinu dobroudnih,

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

korisnih organizama. Temperatura kompostne hrpe nikako, ak ni na kratko


vrijeme, ne smije prei 70 C. Zbog sigurnosti smatramo da je gornja granica
65C.
Udjelom duinog materijala zapravo moemo regulirati kako e se
kompostna hrpa ponaati u smislu generiranja topline. Duik pokree proces. Ako
elimo da se proces kompostiranja odvije brzo, to je idealno u komercijalnim
situacijama kada kompost prodajete, tada moemo upotrijebiti vie duinog
materijala tako da se generira puno topline. Takoer, takvu kompostnu hrpu
emo morati prevrnuti vie puta jer e temperatura stalno rasti. Bez obzira na to
za koji tip kompostiranja se odluimo, SVAKI PUT KADA TEMPERATURA PORASTE
NA 65 C, KOMPOSTNU HRPU MORAMO PREOKRENUTI kako bi se ohladila! S
druge strane, ako nam se ne uri, udio duika moemo tako podesiti (dodamo
ga manje) da proces kompostiranja traje due, a temperatura u cijelom ciklusu
samo jednom dosegne 65 C tako da je samo jednom moramo preokrenuti, to je
idealno ako kompost radimo za svoje potrebe na razini kuanstva.
2. sadraj bakterija i gljiva
Ranije smo ve objasnili kako je omjer bakterija i gljiva u kompostu vaan
ovisno o tome kakvu kulturu elimo uzgajati. Otprilike bismo mogli rei da nam
za jednogodinje biljke treba kompost kojim dominiraju bakterije, a za biljke
trajnice nam treba kompost kojim dominiraju gljive.
Ako u kompost stavimo vie duika, dakle hrane za bakterije, krajnji rezultat
e biti kompost s viim udjelom bakterija. Ako pak u kompostnu hrpu stavimo
vie ugljinog materijala koji je hrana za gljive, u kompostnoj hrpi e se razviti
vea koliina gljiva.

2.6.2. Temperatura kompostne hrpe


Toplina nastaje kao nusproizvod staninog disanja biolokog procesa koji
je obrnut od fotosinteze. U tom se procesu hranjive tvari razgrauju i pritom
dolazi do oslobaanja topline i CO2. Kao to smo ve spomenuli, vano je da se
kompostna hrpa zagrije, ali ne na previsoku temperaturu. Ako temperatura
uope ne poraste, to znai da ne dolazi do razgradnje tvari. Ako je potrebno,
moemo koristiti aktivator komposta kako bi proces zapoeo. Najbolji aktivator je
kvalitetan i stabilan kompost preostao od prethodnog kompostiranja.
Idealno bi bilo da se kompostna hrpa zagrije na najmjanje 55 C i tako ostane
3 dana. To je potrebno kako bi se neutraliziralo sjeme korova koje moe dospjeti
u kompostnu hrpu sa zelenim materijalima. Takoer, te temperature patogeni

75

76

Kako vratiti ivot u tlo?

organizmi koji izazivaju bolesti ne mogu preivjeti pa odumiru, to je nuno! U


praksi, temperatura komposta u poetku neprestance raste, stoga je potrebno
paljivo motriti temperaturu i preokrenuti hrpu im dosegne 65 C. Nakon 65 C,
uvjeti u kompostnoj hrpi brzo postaju anaerobni. Ne samo da pri temperaturama
viim od 70 C gubimo sve korisne organizme, ve se i kisik troi tako brzo da
kompostna hrpa neminovno postaje anaerobna, to znai da stvaramo uvjete
pogodne za bolesti i tetnike.
Nakon to smo preokrenuli kompostnu hrpu, ako je u njoj i dalje prisutno
dovoljno kisika i hranjivih tvari, temperatura e i dalje rasti.

2.6.3. Kisik i vlaga


Do sada smo ve vie puta naglasili vanost aerobnih uvjeta u kompostu pri
kojima se stvara stanite za korisne organizme koje emo kasnije staviti u tlo.
U praksi to znai da kompostni materijal u prvom redu ne smije biti premokar
jer u tom sluaju dolazi do anaerobnih uvjeta i truljenja. Idealna vlanost
kompostne hrpe kod uobiajenog procesa kompostiranja je 50 %, dok je idealna
vlanost ako kompostiramo uz pomo kompostnih gujavica (glista) je 60 do
70%. Kada materijal koji se kompostira uzmemo u ruku i stisnemo aku, te ako
se na povrini pojave 1 do 2 kapi vode, rije je o vlanosti od otprilike 50 %. Ako
istisnemo neto vie vode, to znai da je vlanost 60 do 70 %, no nikada ne bismo
smjeli imati takvu situaciju da iz materijala curi voda. Takav kompost vrlo brzo
odlazi u anaeroban proces i moramo mu hitno dodati suhog materijala (idealna
je piljevina), te ga preokrenuti. Pravilan udio vode je prvi preduvjet da kompost
ostaje aerobnim. Drugi je preduvjet da ga preokrenemo kada je to potrebno.
Postoje mjerni instrumenti uz pomo kojih moemo vrlo precizno utvrditi udio
kisika u kompostnoj hrpi. Ako imate pristup takvoj opremi, koncentracija kisika
mora biti vea od 6 ppm. No, to veinom nije potrebno budui da temperatura
moe biti indikator kisika u kompostu. Dakle jo jednom, najvanije je hrpu
preokrenuti svaki put kada dosegne 65 C.
VLAGA materijal koji zagrabimo akom iz kompostita pri 60-70 % vlage
malo kaplje, a ako je rije o 50 % vlage aku moramo stisnuti da bi se kapljce vode
pojavile. Ako aku stisnemo najjae to moemo i voda ne kaplje, no materijal se
dri skupa, tada imamo 40 % vlage (kompost trebamo malo smoiti, a ako se radi
o glistama onda je vlage premalo). Pri 30 % vlage kompostni materijal se ne dri
skupa i moramo mu smjesta dodati vode! Kada dodajemo vodu, moemo umjesto
iste vode dodati kompostni aj, ime emo inokulirati kompostnu hrpu korisnim
organizmima.

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

Ako kompostu dodajemo vodu, idealno bi bilo da je kinica. Ako dodajemo


vodu iz vodovoda ona obavezno mora odstajati kako bi iz nje ispario klor.
Inae, klor je kemikalija koja se u vodu i stavlja kako bi se sprijeio rad
mikroorganizama, to je dakako u procesu kompostiranja vrlo tetno. U nekim
dijelovima svijeta se u vodu dodaje i kemikalija pod nazivom kloramin koja
je takoer tetna za proces kompostiranja. U tom sluaju u vodu dodajemo
huminsku ili limunsku kiselinu kako bi se kloramin neutralizirao.
Kao eksperiment moete napraviti kompostni aj i staviti ga u dvije posude. U
jednu dodamo klorirane vode, a u drugu kinicu i nakon 24 sata stavimo i jedan i
drugi uzorak pod mikroskop. to mislite, to bi se moglo dogoditi?

2.6.4. Oprema za kompostiranje


Koliina opreme koju trebamo za kompostiranje e naravno biti drugaija ako
radimo kompost samo za sebe i svoj mali povrtnjak ili ako imamo komercijalnu
proizvodnju. Minimalno je imati vile kojima emo kompost preokretati, no bilo
bi poeljno imati i termometar kojim moemo precizno motriti temperaturu,
a time posredno i kisik. Moe se koristiti kuhinjski termometar za tekuine sa
sondom od nehrajueg elika, a vrlo je korisno imati termometar dizajniran
upravo za mjerenje temperature komposta s dugakom sondom koja dosee
centar kompostne hrpe bez potrebe da po njoj kopamo.
to se tie raznih posuda za kompostiranje, smatramo da je veina toga
nepotrebno, a jednostavna su rijeenja uvijek i najjeftinija, te najuinkovitija.
Za komercijalne proizvoae bilo bi poeljno uloiti u neto skuplji komad
opreme a to je mjera udjela kisika, kako bi bili sigurni da svojim kupcima
isporuuju samo kvalitetan aerobni kompost. Takoer e vam trebati stroj za
preokretanje kompostne hrpe i prednji utovariva. Ovo su traktorski nastavci koji
e vam biti neophodni za manipulaciju velikim koliinama materijala.
Kompostnu hrpu je potrebno pokriti kako ne bi dolo do ispiranja hranjivih
tvari koje jo nisu imobilizirane (apsobirane u tijela organizama). No kako je
kompostiranje aeroban proces, takoer ne smijemo koristiti materijal koji je
potpuno nepropusan jer bismo kompostnu hrpu na taj nain doslovno mogli
uguiti. Za manje kompostne hrpe idealan je karton, a za velike, komercijalne
kompostane, moe se koristiti paropropusna folija koja omoguava izmjenu
plinova, no ne dozvoljava ulazak kie. Materijal kojim hrpu pokrivamo takoer e
usporiti isparavanje potrebne vlage iz kompostne hrpe.

77

78

Kako vratiti ivot u tlo?

2.6.5. Odabir metode kompostiranja


Najvanije to trebamo znati je da sve metode, ako se ispravno prakticiraju, mogu
proizvesti kvalitetan kompost. Dakle nije toliko vana metoda, koliko je vano
pridravati se zadanih parametara u smislu temperature, vlage, kisika i omjera
hranjivih tvari. Postoje brojne metode kompostiranja i brojni ureaji koji se
mogu koristiti za proces, od rotirajuih kompostera, plastinih spremnika, sve
do neto jednostavnijih kompostera napravljenih od paleta ili otpadnih dasaka.
Ovisno o tome to nam treba i odgovara estetski, mogu se koristiti svi ovi ureaji,
primjerice ako stanujemo u gradu i raspolaemo ogranienim prostorom, onda
rotirajui komposter koji stane na balkon moe biti vrlo koristan. Jednostavno
rijeenje za urbane uvjete je kompostiranje u kanti o emu smo ve pisali u
priruniku Permakulturni dizajn prirunik uz teaj koji je mogue besplatno
preuzeti na naoj web stranici (www.zmag.hr). Na internetu postoji i detaljan
video prirunik koji je obajvila Zelena akcija, koji tu metodu detaljno opisuje
korak po korak (https://www.youtube.com/watch?v=t_1HL9H1cnA). Ako imate
okunicu, onda je ipak najjednostavnije kompostirati tako da se formira hrpa.
Mnogi iskopaju rupu u tlu i samo u nju ubacuju kuhinjski otpad. Iako je to
najjednostavnija metoda da se rijeimo organskog otpada, to nije kompostiranje i
na taj nain neemo uspjeti proizvesti nikakav kompost.
Plastini su komposteri po naem miljenju skupi i vrlo lako mogu
prouzrokovati anaerobne uvjete jer su uglavnom zatvoreni, pa je stoga potrebno
dodatnu panju posvetiti dostupnosti kisika. Takoer, zbog izloenosti suncu
(UV zrakama), oni s vremenom propadaju i postaju neupotrebljivi stvarajui tako
nepotreban otpad. Kompostita napravljena od paleta ili letava su svakako bolja
opcija, samo moramo paziti na to da kompost bude pokriven isto kao i u sluaju
ako se odluite kompostirati bez ikakvog ureaja (na hrpi). Preokretanje hrpe
u takvom kompostitu moe biti oteano zbog drvenih stranica pa obavezno
kompostite izradite tako da se jedna stranica moe otvoriti.
Jednostavno slaganje materijala na hrpu je vjerojatno najjednostavnija
metoda kompostiranja. Mi na Recikliranom imanju41 preferiramo metodu
kompostiranja pomou iane mree. Jednostavna je i jeftina, te ini preokretanje
hrpe brzim i lakim. Za tu e vam metodu biti potrebna iana mrea kakva se
koristi za ograde ili neto slino. Trebat e vam mrea dugaka 4 do 5 metara,
a prodaje se standarno u rolama irine 1 metar. Mreu jednostavno savijemo
41 Reciklirano imanje je projekt udruge ZMAG. Imanje je zamiljeno kao ekoselo, edukacijski
centar i poligon za istraivanje permakulture i odrivog naina ivota, a nalazi se u selu
Vukomeri, oko 30 km juno od Zagreba.

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

Kompostiranje u mrei

Kompostiranje na veliko

u cilindar, poveemo na krajevima i postavimo direktno na tlo tako da stoji


okomito. Cilindar nainjen od mree napunimo materijalom koji kompostiramo
pri emu potujemo sve to smo do sada nauili o omjerima hranjivih tvari i
vlanosti materijala.

79

80

Kako vratiti ivot u tlo?

Na slici to nije prikazano, no kompost obavezno moramo prekriti kako bismo


sprijeili ispiranje hranjivih tvari koje jo nisu apsorbirali mikroorganizmi. Za
to moete koristiti obinu ceradu ili karton. Kada doe vrijeme da kompostnu
hrpu preokrenemo, otvorite mreu, uklonite je s kompostne hrpe i formirajte
cilindar odmah pokraj hrpe. Vilama hrpu preokreemo tako da najprije uzimamo
materijal sa rubova kompostne hrpe, dakle kao da joj elimo oguliti vanjski
sloj. Taj materijal obacujemo u mreu tako da dospije u sredinu nove hrpe. Zatim
sav ostali materijal jednostavno prebacimo u novi cilindar i prekrijemo. Dakle,
materijal preokreemo tako da ono to je bilo izvana, sada dolazi u sredite
kompostne hrpe. Ako elite proizvoditi velike koliine komposta za prodaju, to
se standardno radi tako da se formiraju duguljaste hrpe koje se onda lako mogu
strojno preokretati.
Kao to vidite, metode su razliite i svaka od njih moe proizvesti dobar
kompost ako pazimo na sve imbenike. Pomou omjera hranjivih tvari imamo
kontrolu nad temperaturom procesa kompostiranja. Ako kompostna hrpa
sadri vie duika, bre e se zagrijavati zbog vee aktivnosti mikroorganziama.
Tako pomou C:N omjera proces kompostiranja moemo krojiti prema svojim
potrebama. Ovisno o dinamici i temperaturi procesa kompostiranja, kompost
moemo podijeliti na statini i termalni. Oba procesa daju kvalitetan kompost,
samo kroz razliite vremenske periode.
STATINI KOMPOST
Ova je metoda sporija, ali zato zahtjeva manje rada uloenog u preokretanje
kompostne hrpe jer emo je u toku cijelog procesa morati preokrenuti samo
jednom. Metoda je idealna za kuno kompostiranje ako imate okunicu. Trebamo
paljivo pogoditi omjer hranjivih tvari tako da kompostna hrpe ne podivlja
u smislu temperature, jer emo je inae morati preokretati mnogo ee. U
svakom kompostnom materijalu mogu se nai spore patogenih organizama i
vano je da proces kompostiranja eliminira te tetnike. Kod metode statinog
komposta do eliminacije patogenih organizama doi e jednostavno zbog
konkurencije. U pravilnim uvjetima kroz dovoljno dugaak vremenski period,
korisni mikroorganizmi e nadjaati tetnike, ali zato moramo paljivo motriti
imbenike kompostiranja, u prvom redu temperaturu i vlagu. Takoer, koristimo
toplinu kao sredstvo eliminacije korova i patogenih organizama, tako da je kod
komposta dobro da temperatura kompostnog materijala bude via od 55 C kroz
period od 3 dana.
Ako bismo mjerili temperaturu svakoga dana i unijeli tu temperaturu u graf,
za ovu metodu on bi trebao otprilike izgledati ovako.

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

Kretanje temperature statine metode kompostiranja

Ako dobro pogodimo C:N omjer, temperatura e ve u otprilike 6 dana narasti


na 65 C. Tada kompostnu hrpu trebamo obavezno preokrenuti i nikako ne
dozvoliti da temperatura pree 70 C. Na grafu preokretanje izgleda kao mala
stepenica. U sljedeih e nekoliko dana temperatura nastaviti rasti, nakon ega
e se poeti spontano sputati. Kroz otprilike 150 dana (5 mjeseci) temperatura
kompostne hrpe e se smanjiti na sobnu temperaturu i tada moemo rei da je
proces kompostiranja u potpunosti zavren. Ovaj proces nazivamo statinim
kompostiranjem jer zahtjeva samo jedno preokretanje hrpe.
UPOZORENJE!
Ako ste stavili previe duinih materijala u kompostnu hrpu, temperatura
e nastaviti rasti i nakon prvog preokretanja. Kada ona ponovno dosegne
65 C, hrpu moramo obavezno ponovno preokrenuti. Svaki put kada hrpa
dosegne 65 C, vrijeme je da preokrenemo hrpu i to je zlatno pravilo s
kojim ne moete pogrijeiti pri kompostiranju. U raznoj literaturi mogu se
nai razne metode kompostiranja, s naputcima da hrpu treba preokretati
svaka 2 dana, ili svakih mjesec dana i sl. Vrijeme nije kriterij! Temperatura
je pokazatelj koji moramo pratiti. Ako smo planirali raditi statini kompost
s jednim preokretanjem, no temperatura ipak nastavlja rasti, to znai da
nismo pogodili C:N omjer. Umjesto da pustimo da temperatura pree

81

82

Kako vratiti ivot u tlo?


70C, moramo nastaviti preokretati i preokretati sve dok temperatura ne
pone spontano padati. U protivnom e hrpa postati anaerobna i ne samo
da emo izgubiti sve korisne organizme koje pokuavamo razmnoiti,
nego emo gubiti i hranjive tvari i stvoriti stanite za tetne anaerobne
organizme!
Dakle na pitanje Kada treba preokrenuti kompostnu hrpu? odgovor je
uvijek isti, a to nije nakon X dana, nego im temperatura kompostne
hrpe pree 65C. Takoer, bez obzira o kojoj metodi kompostiranja je
rije, temperatura kompostnog materijala mora biti via od 55 C kroz
3 dana kako bi se unitila klijavost sjemena korova koje se moe nai u
kompostnom materijalu, te kako bi se unitili tetni mikroorganizmi.
Pritom pazite da se svaki komadi kompostnog materijala zagrije na
55C, to moe biti izazov budui da temperatura nije jednolika kroz cijeli
presjek komposta. Unutranjost je toplija, a vanjska strana hladnija. Zato
pri preokretanju moramo paziti na to da ono to je ranije bilo s vanjske
strane sada dolazi iznutra tako da se i taj dio materijala zagrije na 55 C.

Statino kompostiranje moemo planirati kroz tjedan tako da hrpu


zaponemo primjerice u subotu, u nedjelju joj mjerimo temperaturu, te jo
nekoliko puta tokom tjedna i sljedeu je subotu ponovno preokrenemo. Nakon
toga je pustimo da odstoji sve dok temperatura ne padne na temperaturu okoline,
a to e biti u roku od oko 5 mjeseci.
Ako tempratura raste prebrzo, nemojte doi u iskuenje pokuati smanjiti
temperaturu vodom. Na taj ete nain samo dobiti kompostni materijal
prezasien vodom koji e lako prei u anaeroban proces. Umjesto toga hrpu brzo
preokrenite i dodajte jo ugljinog materijala (u ovu svrhu najbolje piljevine ili
hoblovine) na taj nain ete usporiti rast temperature.
Ako temperatura uope ne raste, provjerite vlanost. Ako je vlanost u redu,
onda treba dodati jo duinog materijala. Ako temperatura i dalje stoji, oito
se radi o toksinom materijalu koji sadri preveliku koliinu pesticida ili nekih
drugih kemikalija koje spreavaju kompostiranje. I za takav kompostni materijal
postoji rijeenje treba ga najprije poprskati kompostnim ajem koji je izraen od
glisnjaka (humusa dobivenog kompostiranjem pomou glista), jer one u svojem
probavnom traktu sadre mikroorganizme koji su sposobni razgraditi molekule
pesticida. Budui da je takav proces bioremedijacije vrlo energetski intenzivan, u
kompostni aj prije apliciranja dodajemo melasu kako bi se osigurao izvor hrane
za bakterije.

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

RECEPT ZA STATINI KOMPOST


10 % duinog materijala (C:N = 10): neodstajalo kokoje ili kravlje gnojivo,
graak ili grah (cijela biljka), lucerna, drvna sjeka ili piljevina bagrema i sl.
(uglavnom je dobro da se kombinira neko gnojivo i leguminoza)
30 % zelenog materijala (C:N = 30) - svjei otkos trave, zeleno lie i sl.
60 % smeeg materijala (C:N > 100) - drvna sjeka, piljevina, slama)
Ako koristimo ranije spomenutu metodu kompostiranja pomou iane
mree, praktina metoda dodavanja vode u kompost je da vrtno crijevo s
prskalicom privrstimo uz rub iane mree i lagano pustimo vodu tako da se
rasprskava po kompostnom materijalu kojeg slaemo na hrpu.
Pri kraju kompostiranja, kada temperatura padne ispod 40C, u kompostnu
hrpu moemo dodati neto kalcija kako bi ga gljive apsorbirale. Na emo taj nain
tlu dodati kalcij koji ondje trajno ostaje.
Ako unutar kompostne hrpe postoje anaerobni depovi, to je u redu, vano
je da veina kompostne hrpe bude aerobna. Primjerice, u unutranjosti grudica
materijala, pa ak i unutar mikroagregata, uvjeti mogu biti anaerobni. Stoga
je najvanije da oko tih depova vladaju aerobni uvjeti u kojima ive aerobni
organizmi koji e u konanici nadjaati anaerobne.
TERMALNI KOMPOST
Iako se kod svih procesa kompostiranja razvijaju znaajne koliine toplinske
energije, termalni je kompost koristan ako elimo da se proces zavri u kraem
Kretanje temperature u termalnoj kompostnoj hrpi

83

84

Kako vratiti ivot u tlo?

vremenskom periodu. To emo postii tako da u kompostnu hrpu stavimo neto


vie duinog materijala to e rezultirati veom aktivnou bakterija i viim
temperaturama. I opet, vrijedi pravilo da kompostnu hrpu moramo preokrenuti
kada temperatura pree 65 C, no umjesto jednom, tijekom cijelog procesa morat
emo preokrenuti 4 do 5 puta. Ako pravilno pogodimo C:N omjer, graf kretanja
temperature u kompostnoj hrpi bi trebao izgledati ovako:
Graf prikazuje proces kompostiranja prilikom kojeg smo izveli 4
preokretanja. U nekim e sluajevima biti potrebno 5 preokretanja. Temperatura
pada na sobnu ve nakon 50-ak dana, to znai da je proces kompostiranja u
potpunosti zavren i materijal je spreman za uporabu.
Zbog koliine preokretanja, ova e metoda moda biti korisnija komercijalnim
proizvoaima komposta koji za preokretanje koriste mehanizaciju. Njima je i u
interesu da se kompostni proces to bre zavri, kako bi kompost mogli prodati i
to prije zapoeti sljedei ciklus komposta.
RECEPT ZA TERMALNI KOMPOST
Kod termalnog komposta svakako elimo vie duinog materijala nego kod
statinog. elimo da udio materijala bogatog duikom (C:N 10) bude oko 25 %. I
opet, najbolja je kombinacija leguminoza i ivotinjskog gnojiva. Preostalih 75 %
hrpe e ovisiti o tome elimo li zavrni proizvod u kojem e dominirati bakterije
ili gljive. Ve smo ranije spomenuli da e nam za uzgoj trajnica trebati kompost
kojim dominiraju gljive, a ako elimo uzgajati jednogodinje biljke, onda nam
treba kompost kojim dominiraju bakterije.
RECEPT ZA KOMPOST KOJIM DOMINIRAJU BAKTERIJE
25 % duini materijal (C:N < 10)
45 % zeleni materijal (C:N = 30)
30 % smei materijal (C:N > 100)
RECEPT ZA KOMPOST KOJIM DOMINIRAJU GLJIVE
25 % duini materijal (C:N < 10)
30 % zeleni materijal (C:N = 30)
45 % smei materijal (C:N > 100)
Kao i kod statinog kompostiranja, ako u tlu postoji nedostatak kalcija, pri
kraju kompostiranja ga moemo dodati u kompost.
Proces kompostiranja je zavren u trenutku kada nema vie reproduktivne
mikrobioloke aktivnosti. To znai da e se temperatura kompostne hrpe

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

izjednaiti s temperaturom okoline. Nikad nemojte na polju ili vrtu koristiti


kompost koji je jo uvijek topao, ve dopustite da se proces potpuno zavri. Kao i
kod preokretanja, temperatura je pokazatelj kada je proces gotov, dakle umjesto
da mjerimo vrijeme, vanije je da mjerimo temperaturu.
Kada bismo oko biljaka na tlo stavili kompost koji nije zavrio proces
kompostiranja, dolo bi do gubitka duika iz tla jer ga proces kompostiranja troi.
Na taj nain u tlu stvaramo uvjete u kojima dolazi do natjecanja za hranjive tvari.
U utrci za hranjivim tvarima bakterije e uvijek pobjediti, gljive dolaze druge, a
biljke posljednje. Takoer, visoka temperatura moe natetiti biljkama. Polugotov
kompost je koban za biljke i zato trebamo uvijek imati dovoljno strpljenja da
priekamo da mu temperatura padne na sobnu temperaturu. Takav kompost
nazivamo stabilan kompost i njegova karakteristika je da je koliina duika
koju troe organizmi (imobilizirani duik) u balansu s duikom koji nastaje
mineralizacijom (metabolizmom predatora).
Dokumentirano je da u zrelom kompostu jo sljedeih 6 mjeseci dolazi
do poveanja bioraznolikosti. Nakon 6 mjeseci nestaje hranjivih tvari za
mikroorganizme, to znai da organizmi u kompostu postaju neaktivni. Takav
kompost je kvalitetan jo sljedee dvije godine, nakon ega dolazi do opadanja
koliine organizama.

2.6.5. Kompost kao gnojivo


Kompost se sastoji uglavnom od tijela organizama i neto organske tvari.
Jasno nam je zato su nam organizmi korisni, ali legitimno je pitanje ima li u
kompostu dovoljno hranjivih tvari za uzgoj biljaka?
Odgovor je nedvojbeno DA, ali neke stvari moramo uzeti u obzir. Za poetak,
potrebno je odgovoriti na pitanje: to je gnojivo? Agronomi se uglavnom
usredotouju na makronutrijente u obliku odmah dostupnom biljkama. Dakle,
najvie se uzimaju u obzir duik (N), fosfor (P) i kalij (K). Meutim, za zdravlje
biljaka su vani i drugi elementi. Biljke kojima su dostpuni svi potrebni elementi
bit e zdravije i otpornije na bolesti. To je kao i s ljudima. NPK paradigma
bi bila kao da kaemo da je sve to ljudima treba za prehranu kombinacija
ugljikohidrata, bjelanevina i masti, a poznato je da nam osim toga trebaju i brojni
mikronutrijenti, vitmini, minerali itd. Dakle, zasnivati prehranu biljaka samo na
N, P i K je u startu pogreno.
Druga je pogreka to se u agronomiji gnojivom smatra samo tvar koja je
odmah dostupna biljci. Na primjeru duika, u obzir se uzimaju samo nitrati

85

86

Kako vratiti ivot u tlo?

(NO3-). Ponekad se uzimaju u obzir i nitriti (NO2-) koje biljke ne mogu izravno
apsorbirati, ali se relativno lako putem bakterija pretvaraju u nitrate. No to je
s ostalim oblicima duika, recimo aminokiselinama ili bjelanevinama? Oni su
itekako bitan izvor duika u tlu, no da bi postali dostupni biljkama, moramo imati
organizme koji te spojeve pretvaraju u nitrate i nitrite. Sada znamo da ako imamo
funkcionalnu hranidbenu mreu organizama u tlu, gnojivo je sva organska tvar
koja se nalazi u tijelima bakterija, gljiva, praivotinja (protozoa), nematoda,
mikrolankonoaca, sve huminske kiseline, fulvinske kiseline, ak i poneto
duika koji je vezan u mineralnoj komponenti tla. Sve to moe postati dostupno
biljkama ako imamo ekosustav koji funkcionira s kompletnim spektrom
organizama tla.
Kada promatramo fosfor, kao gnojivo se u agronomiji raunaju samo fosfati
(PO43-), no ne uzimaju se u obzir, primjerice, minerali kamena koji mogu postati
fosfati ako u tlu imamo organizme (prvenstveno gljive) koji minerale svojim
enzimima mogu otopiti i apsorbirati. Isto vrijedi i za kalij.
Ono to je vano znati je da kompost sadri ne samo veliku koliinu
hranjivih tvari i to u imobiliziranom obliku (netopivom), nego nam omoguava
da oblici hranjiva koji nikada ne bi bili dostupni biljkama, postanu dostupni
putem bioloke aktivnosti. Zato se uspostavom ivota u tlu potreba za
dodavanjem gnojiva dramatino smanjuje. U Hrvatskoj se u prosjeku troi oko
70 kg mineralnih gnojiva po hektaru. To se moe smanjiti na 4 kg/ha, a ako
uspostavimo zelenu gnojidbu, u potpunosti moemo eliminirati potrebu da se tlu
iz godine u godinu ita dodaje. Sve to trebamo napraviti je uspostaviti ivot u tlu
i uvati ga.
KORITENJE IVOTINJSKOG GNOJIVA ZA PRIHRANU TLA
ivotinjska gnojiva sadre mnogo tvari koje su topive u vodi i zbog toga
ih gubimo sa svakom kiom ili navodnjavanjem. Kae se da je ivotinjsko
gnojivo prejako za izravnu aplikaciju, ali to nije samo zbog previsoke
koncentracije hranjivih tvari u njemu, ve i zato to sadri patogene
organizme. Zbog toga se tradicionalno gnojivo ostavljalo da sazrije,to
jest da odstoji prije upotrebe. Dok takvo gnojivo stoji, mi gubimo hranjive
tvari. Gubimo ih ispiranjem sa svakom kiom, ali i isparavanjem jer u
gnojivu nabacanom na hrpu vladaju uglavnom anaerobni uvjeti. Ako
osjetimo neugodan miris, to znai da hranjive tvari isparavaju, a ivotinjski
gnoj gotovo uvijek zaudara. Nadalje, anaerobni uvjeti pogoduju tetnim
organizmima, a ne pogoduju korisnim. Omjer C:N u istom gnojivu je
oko 10:1 to znai puno duika, to znai da ne stvaramo povoljne uvjete

to je dobar kompost i kako ga napraviti?


za razvoj svih organizama koji su nam potrebni u tlu. Gljiva u gnojivu
gotovo i nema jer ono malo slame koje obino dolazi s kravljim izmetom
nije dovoljno hrane za njihov razvoj. Sve u svemu, tradicijski nain
koritenja ivotinjskog gnojiva je vrlo neuinkovit, te potencijalno tetan.
Puno uinkovitije bi bilo gnojivo kompostirati zajedno sa svim ostalim
materijalima i onda koristiti kompost, zbog svega ve navedenog u ovom
priruniku.

KOLIKO KOMPOSTA NAM TREBA?


Stara permakulturna poslovica kae: Komposta nikad dosta!, ali ovdje emo
pokuati ipak dati precizne brojke. Kompostiranje je posao u koji moramo uloiti
trud i materijal koji ne mora uvijek biti besplatan. Zbog toga elimo aplicirati
tono onoliko komposta koliko je potrebno za revitalizaciju tla i prehranu biljaka,
ni grama vie, jer sve suvino je rasipanje i zapravo nepotrebno.
Kako bismo tono utvrdili koliko komposta nam treba, prvi korak je
mikroskopom analizirati tlo kako bismo utvrdili kakvo je stanje u tlu. Osnovna
namjena komposta je vratiti sve potrebne organizme u tlo. Nakon to smo
tlo testirali, odabrat emo recepturu za kompost koji nam treba dominiran
bakterijama ili gljivama. Ako je tlo potpuno uniteno i ne sadri ni priblino
dovoljno organizama i organske tvari, standarno se aplicira 2,5 tone komposta po
hektaru. Ako tlo sadri dovoljno organske tvari, ali u njemu nema organizama,
onda e biti dovoljno aplicirati samo kompostni aj. U svakom sluaju, komposta
ne moete staviti previe. Biljke mogu rasti iz istog komposta i moemo ga
koristiti umjesto mjeavine za uzgoj presadnica. Ali ako raspolaemo s parcelama
iju povrinu mjerimo u hektarima, onda moramo biti tedljivi s kompostom.
to se tie duika, kompost sadri golemu koliinu duikovih spojeva i to je
oko 16800 ppm ukupnog duika, od ega je oko 400 ppm amonijak, a 280 ppm su
nitrati. U poljoprivrednoj proizvodnji rauna se da nam treba oko 15 ppm duika
po toni bilo kojeg uroda (sjemena ili ploda).
Glavni proizvoa mineraliziranog oblika duika u tlu su praivotinje
(protozoa). Primjerice, jedna Euglena pojede 6 bakterija i pritom ispusti 5
molekula duikovih spojeva u tlo. Svaka praivotinja dnevno pojede 10 000
bakterija, to znai da se u takvom tlu svaki dan proizvede 8 000 molekula
duinih spojeva. Zdravo tlo sadri oko 50 000 praivotinja po gramu tla. To znai
da se u gramu zdravog tla dnevno pojede 500 milijuna bakterija ime nastaje
40 milijuna molekula duikovih spojeva, to je oko 7 mg duika dnevno. Biljke
kada najvie rastu trebaju oko 0,2 mg duika po gramu tla, to znai da nam
praivotinje daju daleko vie duika nego nam je potrebno.

87

88

Kako vratiti ivot u tlo?

Poljoprivreda bi trebala biti jednostavna! Umjesto toga, komplicirana je samo


zato to smo razorili ivot u tlu.

2.6.6. Kako znamo da je kompost kvalitetan?


Prva i najjednostavnija metoda analize komposta je vizualna procjena. Boja
bi trebala biti bogata tamno smea, boja okolade. Nikako ne smije biti crna
jer to je indikator potpuno oksidirane organske tvari koja obino nastaje kada
su temperature u kompostu previsoke. Boju uvijek procjenjujemo na danjem
svjetlu jer pod umjetnim svjetlom moe izgledati drugaije. Bogata smea boja
je indikator huminskih kiselina, a be boja fulvinskih kiselina, obje su poeljne u
kompostu. Kompost treba biti rastresit i porozan kao na slici. Moraju biti vidljivi
depii zraka i mora se mrviti pod rukama.
Svakako bi trebala biti vidljiva vlakna micelija, ali ne i pepeljaste tvorevine
jer to nisu gljive nego aktinobakterije koje upuuju na anaerobne uvjete. Vlakna
micelija su najee bijela, ali mogu biti i uta ili smekasta. Ako iz kompostne
hrpe izrastu gljive, to generalno nije lo znak, no ako su sve gljive iste vrste,
to znai da nam nedostaje raznolikosti. Takav se kompost moe preokrenuti
i inokulirati ga s jo najmanje dvije vrste gljiva. Siva plijesan je loa vijest i
proizvodi spore koje ne smijemo udisati.
Ako odmah osjetimo smrad, znai da kompost jednostavno ne valja. Nikakav
neugodan miris ne bi trebao nastati u kompostnoj hrpi. Vinske muice su takoer
indikator anaerobnog komposta jer dolaze na alkohol koji iskljuivo nastaje u
anaerobnim uvjetima posredstvom anaerobnih gljivica kvasaca. Anaerobni
kompost je obino grudast, a im prelomimo grudu osjetit emo smrad.
Ako imate mogunosti kompost analizirati pomou mikroskopa, onda
moete precizno utvrditi koliko e kompost biti uinkovit. Kvalitetan, aeroban
kompost bi trebao sadravati 15 do 30 g biomase ivih, aktivnih bakterija po
gramu komposta te 150 do 300 g ukupne biomase bakterija po gramu suhe mase
komposta. Ovisno o tome elimo li kompost dominiran gljivama, ova e brojka
biti blia 150 g ili ako elimo kompost dominiran bakterijama, onda e biti blia
300 g. Takoer, kompost mora sadravati 2 do 10 g aktivnih gljiva, te ukupno
150 g (kod komposta dominiranog bakterijama) do 500 g ili vie (kod komposta
dominiranog gljivama) biomase gljiva po gramu suhe materije komposta. Promjer
hifa gljiva mora biti prosjeno 2,5 m ili vei. Kako bi se osigurala cirkulacija
hranjivih tvari, kompost mora sadravati 50 000 ili vie praivotinja (protozoa)
po gramu suhe tvari komposta od ega su najmanje 25 000 biai, najmanje 25

to je dobar kompost i kako ga napraviti?

Rastresiti
kompost

Anaerobni
materijal

000 amebe i 50 do 100 trepetljikai. Vii broj trepetljikaa upuuje na anaerobne


uvjete u kompostu. Nematode moraju biti prisutne u koliini od 20 do 100
KORISNIH nematoda po gramu suhe tvari komposta. Ne smijemo imati tetne
nematode u kompostu.

89

90

Kako vratiti ivot u tlo?

2.7. Kompostni aj
Kompostni aj je aerobni vodeni ekstrakt komposta. Proizvodi se tako da u
posudu stavimo vodu u koju najprije uronimo opremu za obogaenje kisikom.
To moe biti jaa pumpica za akvarije (kompresor) koja slui tome da upuhuje
mjehurie zraka u vodu. Mjehurii zraka prolaze kroz vodu i pri tom se
kisik otapa u vodi. Taj je kisik izuzetno vaan ako elimo podrati aerobne
mikroorganizme. Zatim kvalitetan kompost stavite u vreicu od poroznog platna,
gaze, a moe se koristiti i arapa najlonka, te ga uronite u vodu i privrstite
tako da visi iznad mlaza mjehuria zraka koje proizvodi pumpa. Upravo zbog te
Izrada kompostnog aja

Kompostni aj

platnene vreice uronjene u vodu, kompostni je aj dobio svoj naziv jer podsjea
na filter vreicu aja uronjenu u alicu vode. Vreica ostaje tako uronjena u vodu
oko 24 sata pri emu organizmi i hranjive tvari iz komposta padaju u vodu gdje se
dodatno razmnoavaju jer im odgovaraju aerobni uvjeti. Mikroorganizmi mogu
kao i ribe disati kisik koji je otopljen u vodi, pa voda mora obavezno biti zasiena
kisikom jer u protivnom kompostni aj postaje anaeroban to znai da gubimo
korisne organizme i uzgajamo tetne.
Voda za izradu kompostnog aja mora biti ista, a ako ima bilo kakav
neugodan miris bolje ju je ne koristiti. Idealno bi bilo koristiti istu kinicu, ili
ako je nemamo, moemo koristiti i vodu iz vodovoda, samo je moramo prije
dodavanja vreice s kompostom ostaviti da odlei neko vrijeme s upaljenom
pumpicom za prozraivanje kako bi se iz nje eliminirao klor. Mjehurii koje
proizvodi kompresor ne samo da vodi dodaju kisik, ve i mehaniki izbijaju
estice iz vreice s kompostom. U vodu padaju tijela mikroorganizama i tvari
iz komposta topive u vodi, dakle hranjive tvari. Nakon procesa u vreici ostaje
kompost koji je jo uvijek dobar i moe se iskoristiti kao zaetak za novu
kompostnu hrpu. Prije ubacivanja vreice s kompostom, voda ve mora sadravati
maksimalnu koliinu otopljenog kisika.
U vodu se obino jo dodaje i hrana za mikroorganizme kako bi se razmnoili,
no pri tom moramo biti vrlo oprezni jer dodavanje previe hrane moe uzokovati
pretjerano razmnoavanje mikroorganizama, to rapidno troi kisik iz vode.
Ako organizmi troe vie kisika nego to je kompresor sposoban vratiti u vodu,
potroit e se sav kisik u vodi i nastupiti e anaerobni uvjeti. U anaerobnim
uvjetima aerobni organizmi umiru i kontrolu preuzimaju tetni anaerobni
organizmi. Dakle, na taj nain moemo izgubiti sve korisno iz kompostnog aja,
sve korisne bakterije, gljive, praivotinje, nematode, a takoer gubimo i duik,
sumpor i fosfor, te se poinju proizvoditi neke organske kiseline i alkoholi koji
mogu ubiti biljku ako primijenimo takav kompostni aj. Stoga, kao i kod izrade
komposta, isto pravilo vrijedi i za kompostni aj moramo osigurati da uvjeti
ostanu aerobni, to je dakako tee budui da se radi o vodenom ekstraktu. Iz istog
razloga, kompostni aj nakon gaenja kompresora ne smije stajati. Moramo ga
upotrijebiti odmah!
OSNOVNI RECEPT ZA KOMPOSTNI AJ
Platno od koje je napravljena vrea za kompost ne smije biti pregusto kako bi
organizmi iz nje mogli izai. Melasa je tekuina koja nastaje kao nusproizvod
u proizvodnji eera od eerne trske. Sadri preko 150 vrsta eera koji
u kompostnom aju slue kao hrana za mikroorganizme. Budui da se u

91

92

Kako vratiti ivot u tlo?

VELIKE KOLIINE

MALE KOLIINE

1000 l vode

5 l vode

2,5 litre huminske kiseline

12,5 ml huminske kiseline

1 l melase

5 ml melase

1 l ekstrakta morskih algi

5 ml ekstrakta morskih algi

15 kg komposta u vrei za kompost

75 g komposta (moe i vie)

kompostnom aju nalaze tisue vrsta razliitih organizama, razliite vrste eera
bit e hrana za razliite organizme. Meutim, ponekad se u proizvodnji koristi
sumpor kao konzervans melase, stoga moramo paziti na to da melasa koju
ubacujemo u kompostni aj ne sadri sumpor jer on djeluje kao fungicid.
Obavezno se trebamo pridravati recepta za kompostni aj. Kad bismo stavili
previe melase u kompostni aj, ugrozili bismo cijelu rundu jer se uz prisutstvo
vie hranjiva mikroorganizmi bre razmnoavaju, te bre troe kisik iz vode, a to
moe dovesti do anaerobnih uvjeta.
VRIJEME I TEMPERATURA
Pri vanjskoj temperaturi od 22C vrijeme proizvodnje kompostnog aja bit e
24 sata. Ako je toplije, vrijeme moemo skratiti, a ako je hladnije moemo ga
produiti. Ako je jako hladno, kompostni bi aj bilo bolje raditi u zatvorenom.
Idealno bi bilo da je temperatura kompostnog aja jednaka temperaturi tla na koje
emo ga primijeniti.
KISIK
Oprema pomou koje upuhujemo kisik u vodu mora biti dovoljno snana da
opskrbi proces dovoljnom koliinom kisika tijekom izrade kompostnog aja. Male
pumpice za akvarije nisu dostatne ak ni za najmanju koliinu. Ako radimo 5
litara kmpostnog aja onda moramo nabaviti najveu moguu pumpicu za akvarij
koju uspijemo pronai na tritu. Pumpica bi trebala biti u mogunosti isporuiti
najmanje 30 litara zraka u minuti za 50 litara kompostnog aja. Korisno je imati
opremu pomou koje moemo izmjeriti koliinu otopljenog kisika u vodi tako
da bismo cijelo vrijeme bili posve sigurni da je proces aeroban. Graf prikazuje
kako bi se pri idealnim uvjetima u procesu izrade kompostnog aja trebala kretati
koncentracija otopljenog kisika u odnosu na mikrobioloku reproduktivnu
aktivnost.

Kompostni aj

Koncentracija kisika u odnosu na mikrobioloku aktivnost

KADA APLICIRATI KOMPOSTNI AJ?


Kompostni aj se aplicira u tlo pred sadnju ili sjetvu. Dakle, u proljee se
koristi kompostni aj u koliini od 200 l/ha ili kompost u koliini od 2,5 t/ha.
Ako sjeme namaete prije sjetve, umjesto u istoj vodi, dobro ga je namoiti u
kompostnom aju. Sljedea aplikacija kompostnog aja je folijarna i primjenjuje
se u doba godine kada se oekuju gljivina oboljenja. Vano je da se list poprska
kompostnim ajem i s gornje i s donje strane. Svakako je bolje kompostni aj
aplicirati preventivno nego ekati da se bolesti ve razviju, no kompostni aj
je toliko uinkovit da u nekim sluajevima moe potisnuti ve uznapredovalu
bolest. No kako bismo bili sigurni, bolje je ne ekati prve znakove bolesti i
aplicirati kompostni aj unaprijed.
Za prskanje moete koristiti strojeve koji slue za aplikaciju pesticida, dok se
za manje povrine koriste rune prskalice. Vano je ne koristiti mlaznicu uu od
400 m u promjeru jer bi mogla otetiti organizme dok prolaze kroz nju.
MJERE USPJENOSTI
Mikroskopska snimka lista koji je poprskan kompostnim ajem mora izgledati
tako da gotovo ne moemo vidjeti list. On je potpuno prekriven nitima gljiva,
tijelima bakterija, praivotinja i drugih organizama. Biljka proizvodi izluevine
kojima hrani ove organizme, a oni je zauzvrat tite od nametnika i bolesti.

93

94

Kako vratiti ivot u tlo?

List potpuno
prekriven
organizmima

Mikroorganizmi ostaju zalijepljeni za povrinu lista pomou ljepila koje


izluuju bakterije. U procesu izrade kompostnog aja elimo potaknuti bakterije
da proizvode ove ljepljive tvari, a to se postie dodatkom melase. Ovo svojstvo
je posebno vano kada kompostni aj apliciramo folijarno. Kada kompostni aj
apliciramo na tlo, tada to nije toliko vano. Ako pod mikroskop stavimo list iz
konvencionalne proizvodnje, vidjet emo potpuno praznu povrinu lista. To znai
da smo koritenjem agrokemikalija uspjeli u potpunosti eliminirati kako tetne, a
tako i korisne organizme, pa list ostaje bez zatite.
Prije aplikacije, kompostni aj moemo postaviti pod mikroskop, te izbrojiti
organizme na njemu i procjeniti njihovu raznolikost, isto kao kada radimo
testove tla ili komposta. Takoer, moemo mjeriti dubinu korijena biljaka.
Izmjerimo dubinu korijena jedne sezone, pa onda opet sljedee i usporedimo.
Dubinu korijena moemo izmjeriti tako da biljku zajedno s korijenom izvadimo
iz tla i isperemo zemlju s korijena mlazom vode, te metrom izmjerimo
duinu najdueg dijela korijena. Takoer, moemo izvesti test zbijenosti tla
penetrometrom prije i poslije tretmana kompostom ili kompostnim ajem. U tlu
bi trebala golim okom biti vidljiva vlakna gljiva i mikrolankonoci. Razgradnja
stabljike, lista ili bilo kakvog drugog otpadnog materijala koji ostaje na tlu nakon
etve je takoer dobar indikator koliko dobro funkcionira hranidbena mrea tla.

Postupak revitalizacije tla

2.8. Postupak revitalizacije tla


Postupak regeneracije i revitalizacije tla u svrhu uspostave zdravog tla koje e
nam omoguiti laki uzgoj hrane bez potreba za koritenjem agrokemikalija uz
poveanje prinosa moemo svesti na etiri jednostavna koraka:
1. TESTOVI Utvrditi u kakvom stanju je tlo. Najvanije je utvrditi to nam od
organizama tla nedostaje. Takoer je korisno znati u kakvom je tlo stanju u
smislu kemijske analize.
2. DODATI ORGANIZME Aplicirati kompost ili kompostni aj, te ako je potrebno
dodati hranu za korisne mikroorganizme. Ponekad je dovoljno samo jednom
dodati kompost, a korisni organizmi u tlu ostaju trajno, sve do neke prirodne
nepogode ili ako ih unitimo agrokemikalijama. Ako u tlu ima dovoljno
organske tvari (primarne hrane za mikroorganizme) onda moemo aplicirati
samo kompostni aj u koliini od 200 l/ha. Ako organske tvari nema, onda
trebamo dodati stabilan kompost u koliini od 2,5 t/ha.
3. ODRAVATI STANITE u prvom redu aerobnim i bogatim hranjivim tvarima
uz minimalnu destrukciju organizama i oksidaciju hranjivih tvari. Oranje i
bilo kakvo drugo mehaniko kultiviranje trebamo svesti na minimum, a vei
naglasak staviti na zelenu gnojidbu, biljni pokrov i maliranje, ako se radi o
manjim povrima. Kod uzgoja jednogodinjih biljaka u redovima moramo
nekako razrahliti i otvoriti tlo kako bismo ubacili sjeme, ali pokuavamo u
to manjoj moguoj mjeri dirati i zbijati ostatak tla izmeu samih redova.
Podzemna mrea micelija gljiva je vrlo dragocjena i pokuavamo je ouvati to
je vie mogue. Duboko oranje tla posve razbija vlakna micelija gljiva i sustav
vraa ponovno na poetak, tako da je oranje nepoeljno i tetno, te emo ga
koristiti kao metodu samo ako je nuno.

U biodinamici i permakulturi sve ee se umjesto pluga koristi podriva jer


rahli tlo bez preokretanja slojeva te razbija bilo kakve zbijene slojeve tla to
smanjuje rizik od nastajanja anaerobnih uvjeta u tlu. Podrivanje nam takoer
omoguava da u brazdu ubacimo kompost ili kompostni aj ime organizme
ubacujemo u dublje slojeve tla to je vrlo korisno.

4. MOTRENJE je korisno kako bismo u bilo kojem dijelu procesa mogli primijetiti
negativne trendove te intervenirati i ispraviti mogui problem.
TIJEKOM VREMENA
JESEN Kada na polju ili u vrtu imamo ostatke organskog materijala, idealno je
vrijeme za primjenu komposta ili kompostnog aja kako bi se osigurala bioloka

95

96

Kako vratiti ivot u tlo?

aktivnost koja e omoguiti razgradnju tih tvari. U protivnom, organski e


materijal posluiti kao hrana za bolesti i tetnike.
PROLJEE Najprije trebamo uzeti uzorke tla kako bismo provjerili koliki je
uinak od jesenje aplikacije. Kada je dovoljno toplo, prije sjetve ili sadnje trebamo
aplicirati kompost ili kompostni aj, ovisno u tome to e nam testovi tla pokazati
i to samo ako je potrebno. Testovi nam mogu pokazati da nije potrebno dodavanje
ovih pripravaka, pa bi to u tom sluaju predstavljalo gubitak vremena i energije.
Kompostnog aja ili komposta ne moemo nikada staviti previe, ali moramo s
njima biti ekonomini. Kod jednogodinih nasada, aplikacija se izvodi prije sjetve
ili sadnje, a kod trajnih nasada mjesec dana prije pupanja.
PRI SJETVI Sjemenski materijal je najbolje namoiti u kompostnom aju, a
moe se dodati i inokulant mikoriznih gljiva ako znamo da su nam potrebne. Ako
sjetvu izvodimo pomou strojeva, sjeme moemo natopiti u kompostnom aju
s mikoriznim gljivama, pa ga opet osuiti kako bi se mogla koristiti mehanika
sijaica. Ako radimo s biljkama trajnicama, korijen moemo natopiti kompostnim
ajem s pravim mikoriznim gljivama.
FOLIJARNO Zatititi listove od bolesti u proljee dok je dovoljno vlano,
tako da iva bia koloniziraju povrinu listova. Najee se izvode 3 folijarne
aplikacije kompostnog aja s razmacima od mjesec dana, bez obzira radi li se o
jednogodinjim ili trajnim nasadima. U trenutku kada ve vidimo prve znakove
bolesti, biljke kompostnim ajem prskamo svaka 2 tjedna. Sljedee godine moda
nee biti potrebno intervenirati.
U SLUAJU SUE Dokle god se suenje tla dogaa postepeno, organizmi imaju
priliku otii u stanje mirovanja, dakle mogu preivjeti i ekstremne uvjete. Ako
se suenje tla dogaa naglo, recimo kada bi vlaga pala sa 50 % na 15 % u dva dana,
onda organizmi umiru i bit e potrebno ponovno aplicirati kompost ili kompostni
aj. Bilo kakva nagla promjena u tlu ili kompostu ubija organizme. Inae, ako tlo
ve sadri zdravu i cjelovitu hranidbenu mreu svih organizama koji bi ondje
trebali biti, tlo je znatno otpornije na suu, a korijenje biljaka see puno dublje,
to ih ini otpornijima jer mogu doi do vode. Sune su godine one u kojima
biologija tla pokazuje svu svoju snagu u ouvanju uroda. To su sezone kada e ivo
tlo svojim urodima premaiti i konvencionalnu proizvodnju.

97

99

3. Budunost poljoprivrede

3.1. Samo ivot raa ivot


Permakultura je metodologija ekolokog dizajna pri emu stvaramo
odnose izmeu minerala, biljaka, ivotinja i ljudi na nain da su njihove
uloge i prinosi optimizirani. Cilj je stvoriti sustave koji su ekoloki
smisleni i ekonomski samodostatni, a koji zadovoljavaju vlastite
potrebe a da ne iskoritavaju ili zagauju okoli, te su stoga dugorono
odrivi. Bill Mollison


Permakulturni pristup proizvodnji hrane nastoji uspostaviti trajne
poljoprivredne ekosustave koji svoje funkcije mogu samostalno obavljati u to
je veoj moguoj mjeri bez ljudskog uplitanja. Najfunkcionalniji poljoprivredni
sustav je onaj koji optimalno koristi sunevu energiju, vlagu, mikroklimu i
biologiju, te prikuplja ukupnu vrijednost ivog proizvodnog sustava kroz najdui
period pretvarajui usluge ekosustava u proizvode za druga iva bia, kao to su
ljudi.
U osnovi, sve se svodi na hvatanje, skladitenje i prijenos energije. U
toj transformaciji, mobilizaciji i imobilizaciji hranjivih tvari, kako smo nauili
i uz ovaj prirunik, kljunu ulogu igra ivi svijet. Mikroorganizmi su razvili
specifine oblike ivota na Zemlji. Kroz 3,5 milijarde godina organizmi su
formirali planet na kojem ivimo; od masivnih stijena do koraljnih grebena, od
tla u kojem raste hrana do kisika u atmosferi koji omoguava ivot na planetu.
Bez organizama, Zemlja bi bila jo jedna gola i beivotna stijena u svemiru.
etva bioloke energije je ono to nam je omoguilo preivljavanje do danas.
Nae dosadanja eksperimentiranja i nastojanja da zamjenimo bioloke procese
kemijskim, mehanikim i inenjerskim sustavima, u najboljem su sluaju
oijukanje s katastrofom. Jedino su ivi procesi cjeloviti i zaokrueni. Samo su
ivi procesi regenerativni jer samo ivot raa ivot. Stoga na opstanak na

100

Budunost poljoprivrede

Komparativni sustav uzgoja (FST - Farming System Trial) na farmi Instituta


Rodale u Pennsylvaniji, SAD

ovom planetu ovisi o naoj sposobnosti da uskladimo odnos sa ivotnim silama


i uspostavimo partnerstvo s biolokim procesima.
Lady Eve Balfour, jedna od prvih ena koje su zavrile agronomski fakultet,
1939. na svojem imanju u Haughelyu (Suffolk, UK), uspostavila je prvu
komparativnu studiju organske i kemijske poljoprivrede42. Usporedila
je mjeoviti uzgoj organski zaokruenog i cjelovitog sustava s kemijski
potpomognutim uzgojem ovisnim o vanjskim imbenicima. Eksperiment je
ubrzo potvrdio ono to je jo Justus von Liebig sam posumnjao pola stojea ranije.
Balfour je ustanovila da je organski kultivirano zemljite razvilo snaan
prirodan meuodnos u kojem hranjive tvari u tlu postiu svoj vrhunac
tijekom ciklusa vegetacije, dok je kemijski tretirano polje razvilo snanu
ovisnost o kemijskim pripravcima. Usporedila je taj efekt sa stvaranjem
ovisnosti o opojnim drogama koje modificiraju funkcije ivih organizama i s
vremenom trae poveanje doza, te mogu prouzroti apstinencijski sindrom
uslijed naglog prestanka uzimanja.
42 Lady Eve Balfour svoje istraivanje je opisala u knjizi The Living Soil 1943. godine, a 1946. suosnovala je i bila prva predsjednica Engleske udruge Soil Association koja aktivno zastupa i
promovira organsku poljoprivredu.

Samo ivot raa ivot

Ve ranije spomenuta najdua znanstvena usporedna studija konvencionalne


i organske poljoprivrede na 133 hektara pri Institutu Rodale, koja traje od 1981.
godine, potvruje injenicu da konvencionalni sustavi neuinkovito koriste
energiju i doprinose staklenikim plinovima. Za razliku od njih, organska
proizvodnja energiju koristi uinkovitije, dok pritom izgrauje plodnost tla i ima
jednake ili ak vee prinose (npr. za vrijeme sunih sezona).
U prilog organskoj poljoprivredi govori i 2014. predstavljena studija Zameci
promjene: odriva poljoprivreda kao put prosperiteta za Zapadni Balkan43.
Studija je pokazala kako je izgradnja plodnosti tla kljuna za proizvodnju visokih
prinosa i rjeavanje prehrambenih potreba stanovnitva Zapadnog Balkana.
Takoer, istraivanje i usporedba tri razvojna poljoprivredna scenarija (bez mjera,
eko i eko+) potvruje kako, dugorono gledajui, konvencionalna poljoprivreda
ima znatno nie prinose od organske, te zahtjeva mnogo vea financijska i
energetska ulaganja za odravanje stabilnih prinosa. Organska poljoprivreda, s
druge strane, osim manjih financijskih izdavanja i veih prinosa, nakon samo 2-3
godine doprinosi i porastu osnovnih usluga ekosustava.

3.2. Ugljikom bogata poljoprivreda


Poveanje od samo 1.6 % organskog ugljika u prvih 30 cm tla pomoglo
bi pohraniti koliinu ugljikovog dioksida u protuvrijednosti od 100 ppm
(P.A. Yeomans, 2005.), to bi spustilo razine atmosferskog ugljika na
predindustrijsku razinu, te radikalno poboljalo prirodne i proizvodne
krajolike, nae zajednice i gospodarstvo. Darren J. Doherty, Regrarians
Handbook

Brojne studije govore u prilog golemom potencijalu sekvestracije ugljika kroz


poljoprivredni sektor, odnosno, potencijalu koji nose promjene u nainu na
koji kultiviramo hranu. Jednostavno reeno, mogli bismo pohraniti 100%
trenutnih godinjih emisija CO2 prelaskom na regenerativne prakse
upravljanja zemljitem, tonije, maksimalnim iskoritavanjem procesa
pohrane ugljika u tlo kroz fotosintezu i simbiotske odnose. Ugljikom bogata
poljoprivreda ukljuuje provedbu postupaka koji poveavaju stope uklanjanja
atmosferskog ugljika i pretvaraju ga u biljni materijal i organske tvari. Primjena
43 Izradu studije financirala je Zaklada Heinrich Boell (HBS), a istraivanje je proveo tim
meunaronih istraivaa pod vodstvom dr. Darka Znaora, 2014.

101

102

Budunost poljoprivrede

tih postupaka moe ublaiti efekt staklenika, dok istovremeno poveava prinose
i regenerira humusni sloj.
Teko je za oekivati da emo na globalnoj razini u sljedeih nekoliko
godina prepoloviti ukupne antropogene emisije staklenikih plinova ili vratiti
koncentracije ugljikovog dioksida na predindustrijsku razinu od 350 ppm.
ak i da uspijemo zaustaviti trenutne emisije, i dalje je potrebno vrijeme da se
sav viak ugljika iz atmosfere negdje pohrani. Stoga, podravanje zajednica
mikroorganizama predstavlja rjeenje za hvatanje u kotac s trenutnim
antopogenim emisijama CO2 i ublaavanjem posljedica klimatskih promjena.
Izvjetaj Instituta Rodale iz 2014. iznosi da bi prelazak na regenerativne
metode organskog uzgoja hrane na samo pola svjetskih poljoprivrednih povrina
mogao smanjiti godinje emisije ugljikovog dioksida s 51 gigatone na postavljeni
prag od 41 gigatone do 2020. godine, te ograniniti globalno zagrijavanje na
1,5C.44
Nadalje, Institut za poljoprivredna istraivanja pri Sveuilitu u New Mexicu
je pod vodstvom Davida C. Johnsona razvio proces pasivnog kompostiranja,
odnosno, kompostiranja bez prevrtanja, koji je u skladu s metodologijom dr.
Elaine Ingham. Ovom se metodom kompostiranja postie optimalan omjer
populacija gljiva i bakterija, te nizak salinitet (~2-3 mS/cm2). U kombinaciji
primjene takvog, bioloki aktivnog komposta s kultiviranjem usjeva bez
prethodnog prevrtanja tla (engl. no-till) i uklanjanja ostataka organskog
materijala s polja, postiu se odlini rezultati za pohranjivanje atmosferskog
ugljika. Podaci ove komparativne studije tri metode uzgoja (aplikacija komposta
bez prevrtanja tla, organska poljoprivreda i konvencionalna metoda), koja se
provodila etiri i pol godine na tri testna polja, ukazala je na golem potencijal
uklanjanja antropogenih emisija ugljikovog dioksida kroz odrivo
kultiviranje hrane45.
Uoena stopa proizvodnje biomase u ovom sustavu uzgoja ima
sposobnost pohraniti dovoljnu koliinu CO2 (20 tona/hektaru), na
manje od 11 % svjetskih obradivih povrina, koja bi mogla ukloniti sve
antropogne emisije ugljikovog dioksida. - dr. David C. Johnson46
44 Regenerativna organska poljoprivreda i klimatske promjene: praktina rjeenja za
globalno zagrijavanje (Regenerative Organic Agriculture and Climate Change: A Down-toEarth Solution to Global Warming), Rodale Institute, 2014.
45 Development of soil microbila communities for promoting sustainability in agriculture
and a global carbon fix, David C. Johnson, Joe Ellingotn, Wesley Eaton
46 The Soil Will Save Us, Kristin Ohlson, str. 233

Ugljikom bogata poljoprivreda

103

Studija je pokazala da su se uz primjenu bioloki aktivnog komposta


populacije korisnih mikroorganizama u tlu eksponencijalno poveavale, dok se
istovremeno respiracija CO2 u povrinskom sloju tla smanjila. Koliine organske
tvari u tlu su se kroz dvije godine poveale za 67 %, to je posljedino dovelo do
poveane proizvodnje usjeva (prinosi su se poveali 4 puta!). Kapacitet tla da
zadri vodu skoio je za vie od 30 % u odnosu na prijanje stanje, a poveanje
ukupne koliine organske tvari uvealo je sposobnost tla da pohrani CO2.

Johnson-Su kompostni reaktor


http://www.authorstream.
com/Presentation/
davidcjohnson-413029-johnsonsu-composting-bioreactoreasy-no-turn-compost-reactorentertainment-ppt-powerpoint/

PASIVNO KOMPOSTIRANJE
Johnson-Su Compost Reactor je tehniki izrazito jefitno i jednostavno
rjeenje kompostera za proces razgradnje bez prevrtanja koje koristi
perforirane PVC cijevi postavljene unutar kompostne hrpe, a koje
omoguuju konstantnu cirkulaciju zraka. Cirkuliranje zraka omoguava
odravanje optimalne temperature, dok koritenje optimalnog omjera
C:N materijala (vidi recept za statino kompostiranje), uz odravanje
konstantne vlanosti pomou prskalice, potie idealne uvjete za razvoj
populacija gljiva i bakterija. Kako se hrpa ne uznemirava, gljive imaju
mogunost razvoja micelija za vrijeme samog procesa, to dodatno ubrzava
razgradnju lignina iz drvene komponetne. Takoer, razvijeni micelij moe
u kasnijoj primjeni potpomoi broj simbiozi tla i biljaka unutar odabranog
poljoprivrednog sustava. Razgradnja materijala odvija se kroz period od
4-5 mjeseci, a pokazalo se da naknadno obraivanje materijala pomou
kompostnih glista poveava koncentraciju duika. Prezentacija s uputama
za izradu ovog pasivnog kompostera u cijelosti je dostupna na internetu.

104

Budunost poljoprivrede

Kako izgleda tlo bogato ugljikom?


Usporedba tla bogatog ugljikom na New Forest farmi Marka Sheparda uspostavljenoj
1995. godine i susjednog polja kukuruza koje se obrauje na konvencionalan nain.
Organska tla u usporedbi s tlom s konvencionalne oranice vrlo su razliita izgledom
zbog poveanog udjela ugljika i mikroorganizama. Organska tla su tamnija, a vidljivi su i
mikroagregati.

Godine 2008. pokrenut je projekt Marin Carbon Project (MCP)47 iji je cilj
bilo istraivanje potencijala sekvestracije ugljika u tlu kroz prirodne cikluse
interakcije vegetacije s tlom na poljoprivrednim zemljitima ruralnog okruga
Marin u Kaliforiniji. Petogodinje istraivanje pokazalo je da se koritenjem
komposta kao pripravka za regeneraciju tla moe znatno poveati stopa
sekvestracije, te neposredno ukloniti viak atmosferskog ugljika. Marin Carbon
projekt je i dalje u tijeku, te radi na uspostavi novih demonstracijskih i testnih
povrina na panjacima, oranicama i umama, kako bi se razvili protokoli koji
e pomoi uspostaviti raznolike i optimalne modele upravljanja poljoprivrednim
zemljitem.
Jednokratna aplikacija 1,2 cm komposta na degradirani panjak moe
znatno poveati rast vegetacije (za 40-70 %), sposobnost tla da zadri
vodu i pohraniti ugljik (min. 1,5 tona CO2/ralu) bez ponavljanja postupka
u periodu od sljedeih 30 godina. - Marin Carbon Project
47 http://www.marincarbonproject.org/home

Ugljikom bogata poljoprivreda

Podsjetimo se pametnim kompostiranjem moemo podrati prirodne


procese razgradnje organskih otpadaka, a poveanje populacija mikroorganizama
u tlu doprinjet e regeneraciji humusa. Ako omoguimo prirodnu mineralizaciju
organske tvari pripomoi emo stvaranju stabilnih molekula poput humina (koji
se u svojoj osnovi sastoji samo od ugljika, vodika i malo kisika), te koje imaju
ivotni vijek i do 500 godina! Takoer, ako omoguimo formiranje glomalina kroz
simbiotske mikorizne odnose gljiva i biljaka, za to su kljune prikladne prakse
koritenja i upravljanja zemljitem, moi emo pohraniti stabilne oblike ugljika
duboko u tlo, gdje e on ostati pohranjen desetljeima.
Primjerice, Ameriko ministarstvo poljoprivrede savjetuje farmerima da
zatitite glomalin smanjenom obradom tla, te koritenjem trajnog pokrova
kako bi omoguili formiranje dubokog korijenskog sustava. Jedna od najvanijih
preporuka je postizanje vrlo jednostavanog cilja stopostotne pokrivenosti
tla 100 % vremena. Dodatno se preporua integrirati agroumarstvo na
minimalno 20-30 % proizvodne povrine. Koritenje trajnica u sustavu
posljedino mijenja i mikroklimatske uvjete, to doprinosi ukupnoj
prilagoenosti i otpornosti sustava, te regeneraciji tla, a pri tom se poveava i
proizvodni kapacitet, te pohrana ugljika.
Dakle, zbog sposobnosti biljaka da apsorbiraju ugljik kroz fotosintezu, te
sposobnosti tla da vee ugljik u trajnije oblike (glomalin, humus), poljoprivreda
ima potencijal prehraniti ovjeanstvo na klimatski neutralan nain, te u
relativno kratkom vremenskom razdoblju ukloniti antropogene vikove
ugljikovog dioksida.

3.2.1. Regenerativna poljoprivreda


Ugljikom bogata poljoprivreda moe poprimiti mnoge oblike. Prije nego
pristupimo kultiviranju, moramo se zapitati koje su kulture i metode
najprikladnije u odnosu na tlo i biljne zajednice specifinog podruja.
Regenerativna poljoprivreda je pojam za iri pristup organskoj
poljoprivredi koji podrazumijeva stvaranje cjelovitih prehrambenih sustava
kroz poveanje raznolikosti biolokih zajednica i izgradnju tla. Ovakav model
poljoprivredne proizvodnje koristi razne agrotehnike mjere poput: obrade
tla bez prevrtanja (engl. no-till), ostavljanja organskog materijala na tlu,
predusjeva, biljnog pokrova, zelene gnojidbe, podrivanja usporedno
s nagibom terena (engl. keyline), plodreda, te poveanog koritenja
viegodinjih nasada u kombinaciji sa sezonskim kulturama (mjeoviti
usjevi meu stablima; engl. alley cropping). Iako neke od tih mjera imaju

105

106

Budunost poljoprivrede

relativno nizak potencijal za sekvestraciju ugljika i ublaavnaje klimatskih


promjena, lako su usvojive i iroko primjenjive, a pomau izgradnji tla i
podravaju plodnost. Navedene mjere opisane su i u ZMAG-ovom priruniku
Permakulturni dizajn prirunik uz teaj, u poglavlju 3. Tlo i Uzgoj hrane.48
Mjere za poboljanje kvalitete tla ukljuuju i dizajn, opremu, te strukturne
promjene terena (npr. upojni jarak49), a koje se primjenjuju i radi poveanja
sekvestracije ugljika. Podrivanje usporedno s nagibom terena moe se,
naprimjer, provoditi prema unaprijed izraenom uzorku za oblikovanje
zemljita (engl. keyline design50) koji se razrauje u odnosu na zamiljene
kljune linije (egnl. keylines) u krajoliku. Kljune linije ne prate doslovno
izohipse51, a planiraju se u odnosu na kljune toke (engl. keypoints) koje se
pak odreuju prema topografskim karakteristikama i promjenama u nagibu
terena. Polaganje uzorka kljunih linija zasniva se na optimalnom sakupljanju i
pohrani vode, te izgradnji tla.
Podrivanje ini duboke brazde, tj. usjeke u terenu bez prevrtanja samih
slojeva tla. Usjeci se koriste za sijanje, a ujedno pomau boljoj infiltraciji vode,
oslobaanju nutrijenata i prozraivanju dubljih slojeva tla. Prozraeno tlo
opskrbljeno vodom pospjeuje ivot mikroorganizama, te posljedino poveava
proizvodnju biomase, to ima izravan utjecaj na kolinu organskih ostataka koji
se vraaju u tlo. Na taj se nain zatvara ciklus organske razgradnje i ponovne
proizvodnje hranjiva.
Priprema tla za uzgoj sezonskih kultura moe se, dakle, ostvariti i
umanjenom obradom tla, te potpunim izostankom oranja. Ranije spomenuta notill metoda podrazumijeva pripremu tla izostavljanjem oranja i usitnjavanja
zemlje, te pretpostavlja polaganje predusjeva ili zelene gnojidbe prije sjetve
utrivih jednogodinjih usjeva. Institut Rodale tehniki je unaprijedio ovu
metodu koritenjem posebnog valjka (engl. roller crimper)52 s prednje strane
48 http://www.zmag.hr/admin/public/javascript/fckeditor/editor/ckfinder/userfiles/files/
PRIRUC%CC%8CNIK_PK_DIZAJN_web.pdf
49 Swale (engl.) oznaava strukturnu promjenu u terenu koja obino prati izohipse. U teren se
ukopava upojni kanal, tj. uleknue s grebenom (val-kanal) radi upravljanja vodom u krojaliku.
Vie o tome moete proitati u poglavlju 5.1. Voda u krajoliku u prurniku Permakulturni
dizajn prirunik uz teaj u izdanju ZMAG-a.
50 Keyline dizajn integrirani je pristup planiranja i upravljanja zemljitem koji je P.A. Yeomans
u Australiji razvijao od 40.-ih do 80-ih godina. Svoja znanja iz geologije, pedologije i hidro
logije, te dugogodinje praktino iskustvo Yeomans je preotoio u sistemsko promiljanje i
gospodarenje krajolikom koje velikom brzinom moe izgraditi tlo i poveati udio humusa. Pristup
prati keyline uzorak kultiviranja zemljita pomou Yeomansovog podrivaa (Yomans plow).
51 Izohipsa je zamiljena linija koja spaja toke jednake apsolutne visine; slojnica.

Ugljikom bogata poljoprivreda

Podrivanje tla u vinogradu

Yeommansov podriva

Teren sa usporedno poloenim uzorkom kljunih linija u odnosu na blagi nagib terena
(engl. keyline)

traktora, dok sa stranje strane poseban disk istovremeno radi usjek u koji se
polae sjeme. Na taj se nain ophodnja mehanizacijom svodi na minimum to
znatno utjee na zbijenost tla, odnosno, fiziku zatitu mikroagregata. Time se
titi i stanite mikroorganizama i stablini oblici organskog ugljika u tlu. Naravno,
kao i u prethodnoj metodi, zemljite se nastoji kultivirati usporedno s nagibom
terena. Valjak zarezuje stabljike biljaka i polae ih na tlo a da ih u potpunosti
ne sasjee. Biljke se tako sporije razgrauju, to pospjeuje sporo otputanje
nutrijenata, a korijenski sustav koji ostaje u tlu spreava eroziju povrinskog
sloja, te ujedno poziva mikroorganizme na razgradnju ostataka mrtve organske
materije. Poloene biljke doprinose stvaranju novog organskog sloja na povrini
52 Valjak (engl. roller crimper) je posebno oblikovani uplji metalni valjak s plitkim metalnim
rebrima postavljenim prema chevron (cik-cak) uzorku.

107

108

Budunost poljoprivrede

Organska metoda obrade tla bez prevrtanja (engl. no-till) na testnom polju Instituta
Rodale. Polaganje zelene gnojidbe valjkom (engl. roller crimper) uz istovremeno prskanje
zemljita kompostnim ajem i sjetvu utrivih jednogodinjih kultura (engl. seed-drill).

Usjek za polaganje sjemena

Kukuruz u poloenom predusjevu

zemlje i slue i kao mal, odnosno, pomau ouvanju vlanosti i odravanju


optimalne temperature tla. Poloene biljke, takoer, povoljno utjeu i na
spreavanje rasta nepoeljnih biljaka (korova). Odabir predusjeva koji odgovara
glavnom usjevu vaan je imbenik u optimalnom funkcioniranju ove tehnike.
Sveukupno, ova metoda donosi i energetske utede i trai manje novanih
ulaganja. No, kako trai usklaivanje sa specifinim prirodnim obiljejima
nekog prostora i odreenog zemljta, svakako se ne moe primjenjivati bez
prethodnog promiljanja i analize, te stoga sama po sebi ne predstavlja sveti gral
poljoprivrede.

Ugljikom bogata poljoprivreda


Meuusjev
kukuruza
meu
stabalima
oraha (engl.
alley cropping)
u jugoistonoj
Francuskoj,
Dauphin,
u blizini
Grenoblea;
AGROOF

Ostale mjere mogu ukljuivati i navodnjavanje sustavima kap po kap, to


spreava zaslanjivanje tla i gubitak ugljika, pogotovo u aridnim podrujima. Biougljen53 se koristi kao pripravak za poboljanje kvalitete tla jer doprinosi fizikoj
zatiti mikroorganizama, osigurava im stanite, te sporo otputa ugljik u tlu.
Ostali postupci regenerativnog gospodarenja tlom ukljuuju sadnju
mjeovitih usjeva jednogodinjih ili viegodinjih kultura izmeu redova
trajnica (engl. alley cropping), te koritenje trajnih nasada kao ivih ograda
za zatitu od vjetra (spreavanje erozije, poveanje bioraznolikosti, bioloka
zatita), proizvodnju hrane za ljude i ispae za ivotinje, te ogrjevnog drva (kratka
ophodnja) ili materijala za gradnju.
Prelazak na sustave koji koriste iskljuivo trajnice u kombinaciji s ispaom
ivotinja svakako zahtjeva promjene u nainu na koji promatramo ljudske
prehrambene potrebe, no izrazito je vana mjera za strategiju niskougljinog
razvoja. Agroumarstvo predstavlja model poljodjelstva koji podrava
ekoloke funkcije tla. Kombiniranje poljoprivredno-umarskog sustava
(agroumarstvo) sa slobodnom ispaom ivotinja tvori silvo-pastoralne
ekosustave (umske panjake). Ovakvi sustavi osiguravaju stonu hranu,
ivotinjske sirovine i hranu za ljude, te potiu razvoj lokalne zajednice kroz
stvaranje dohotka i radnih mjesta. Istovremeno, oni regeneraju zemljite i
doprinose ouvanju bioraznolikosti. Agro-silvo-pastoralni sustavi sastoje se
od visokih stabala u ijoj sjeni se mogu uzgajati prikladne kulture, zatim iroko
53 Biougljen (biochar, terra preta) nastaje pirolizom biomase pri ekstremnim temperaturama i pod
visokim tlakom uz potpuno odsutstvo kisika. Nikako ga ne treba mijeati s drvenim ili aktivnim
ugljenom.

109

110

Budunost poljoprivrede

Agro-silvo-pastoralni
sustav Dehesa54 u
Bullollos Par del Condado,
Huelva, juna panjolska

Primjer poljoprivrednoumarskog sustava uzgoja


topole kao materijala za
gradnju s meukulturom
kukuruza u Piemonte
regiji, sjeverozapadna
Italija.

razmaknutog drvea u kombinaciji s meuusjevima i/ili ratrkanih stabala na


panjacima. Takvi su sustavi bili iroko rasprostranjeni u Europi do polovice
srednjeg vijeka kada je irenje jednogodinjih kultura dovelo do postepenog
gubitka povezanosti prehrane sa umama, te sve vee industrijalizacije
poljoprivrede koja je zapoela degradacijske procese i dovela do znaajnog gubitka
plodnosti tla. Danas su umarstvo, poljoprivreda i stoarstvo tri sasvim odvojene
aktivnosti. No, u Europi jo uvijek postoje kulturni krajolici kojima se upravlja
na ovaj nain. Najpoznatiji je vjerojatno Dehesa sustav u panjolskoj i Portugalu
(ukupno 5,5 milijuna hetara).
Funkcija zdravog tla moe se podrati i upoljavanjem ivotinja. Uinkovit
sustav brze i zgusnute (engl. mob stocking) rotacijske ispae (engl. rotational
grazing) na ograenim panjacima moe imati blagotvoran uinak na izgradnju
54 https://en.wikipedia.org/wiki/Dehesa_(pastoral_management)

Ugljikom bogata poljoprivreda

Primjer
intenzivne
rotacijske
ispae na
ograenom
panjaku

tla. Intenzivna rotacijska ispaa imitira ponaanje divljih krda biljojeda koja
su nekada prirodno odravala okoli kreui se brzo i zgusnuto kroz prostor. U
ovakvom sustavu ispae, blago se ostavlja u veem broju na malom prostoru, ali
na kratak vremenski period, od samo nekoliko dana. Zatim se ivotinje sele na
drugi panjak. Kako ivotinje ne borave dugo na istom prostoru, ne uspijevaju
u potpunosti ogoliti livadu, ve trave pojedu samo do treine njihove visine, to
omoguava bru regeneraciju vegetacije.
Prilikom ispae, dijelovi korjenskog sustava trava djelomino odumiru, te
na taj nain pridonose akumulaciji organske materije u tlu, inicirajui poziv na
gozbu mikroorganizmima koji zauzvrat podupiru rast trava novim hranjivima.
Ova ivotna suradnja ostvaruje otporne i raznolike zajednice trava jakog
korjenskog sustava, to pak spreava erozijske procese. ivotinje, takoer,
pomau rahljenju tla, te apsorpciji vode kroz mala uleknua koja nastaju
njihovim gaenjem. Meutim, kljuno je paziti na vrijeme zadravanja ivotinja
na odreenom prostoru jer njihov predug boravak ondje doprinosi zbijenosti tla,
te moe dovesti i do prekomjerne ispae poljoprivrednog zemljita. Na kraju,
osim ivotinjskih proizvoda, u ovakvom sustavu poljoprivrede dobivamo tlo
obogaeno ugljikom, nahranjeno nutrijentima iz urina i ivotinjskog izmeta,
te besplatnu prirodnu konju. Ova metoda upravljanja ivotinjama u krajoliku
primjenjiva je i na malim i na velikim povinama. Vano je samo kopirati princip
vremenskog kretanja u prostoru, te prilagoditi broj ivotinja kapacitetu zemljita.
Prema mnogim istraivanjima, upravo u nainu na koji se gospodari livadama i
panjacima lei najvei potencijal za pohranjivanje uglijka u tlo.

111

112

Budunost poljoprivrede

Shematski prikaz izgradnje tla podrivanjem i sijanjem raznolikih vrsta trajnih trava

Kombiniranje intenzivne rotacijske ispae s podrivanjem i istovremenom


sjetvom trajnih trava, moe stvoriti plodni povrinski sloj zemlje zapanjujuom
brzinom. Prema iskustvu farmera Abea Collinsa55, koji fokusira svoj rad na
izgradnju povrinskog sloja tla, na taj se nain, akumulacijom organskih tvari, u
samo tri godine povrinski sloj moe poveati za 50 centimetara!
Ako dovoljno poljoprivrednika prigrli izgradnju tla kao osnovni
poljoprivredni alat, imamo priliku smanjiti trenutnu koncentraciju
atmosferskog CO2 na predindustrijsku razinu u roku od deset godina. Abe Collins, Soil Carbon Coalition

55 Abe Collins je lan uprave neprofitne organizacije Soil Carbon Coalition ija misija je
unaprijediti praksu i iriti svijest o koritenju atmosferskog ugljika u izgradnji organske tvari.
Collins je stoar i osniva Collins Grazing LLC.

Ugljikom bogata poljoprivreda

Primjer uspjenog modela ovakvog naina poljodjelstva je svakako


farma Polyface Joela Salatina u Virginiji, SAD. Dodatne informacije o ovim
metodama takoer se mogu pronai u ZMAG-ovom priruniku Permakulturni
dizajn prirunik uz teaj u poglavljima 3. Tlo i Uzgoj hrane i 4. Trajnice u
permakulturi.
Joel Salatin je ameriki farmer, predava i pisac koji promie
nekonvencionalne metode s ciljem emocionalnog, ekonomskog i
ekolokog jaanja poljoprivredne proizvodnje. Na obiteljskoj farmi
Polyface u Virginiji (SAD) uspostavio je model stoarstva baziran na
metodi holistikog upravljanja koju je razvio Alan Savory (The Savory
Institute). Farma posluje kroz izravan plasman proizvoda potroaima.
Holistiko upravljanje je sustav donoenja odluka koji zamjenjuje
fragmentarno razmiljanje i kratkorona rjeenja s cjelovito usmjerenim
okvirom za dugorono djelovanje na temelju kritiki donesenih odluka.
Holistiki plan definira krhkost sustava odreenog podruja prema
raspodjeli vlage i biolokoj razgradnji organske materije tijekom godine.
Pristup Alana Savorya i projekti Instituta Savory zanimljiv su primjer
djelovanja koje postie regeneraciju izrazito degradiranih krajolika
ostvarujui pritom ekonomski dohodak za lokalnu zajednicu.

Kao metoda klimatski pametne poljoprivrede, regenerativna poljoprivreda


svakako iskljuuje bilo kakvo koritenje agrokemikalija i genetskog
ininjeringa. Tei u to je mogue manjoj mjeri oslanjati se na vanjske resurse,
te ostvariti sustav koji se odrava internim procesima. Spomenute mjere
i modeli komplementarni su, te se mogu kombinirati kako bi se stvorili
cjeloviti poljoprivredni ekosustavi. Sve navedene mjere i modeli korisni su u
osmiljavanju prelaska s konvencionalnog uzgoja na regenerativne metode
proizvodnje hrane koji istovremeno mogu obnoviti itave krajolike.
Alati i tehnike brige o tlu
Preporuke za izgradnju plodnosti tla:
vratiti ivot u tlo (mikroorganizmi)
izgraditi dubinu plodnog sloja (npr. kompost, ivotinje)
podrati simbiotske odnose biljaka i mirkoorganizama
razvijati duboki korijenski sustav
nikada ne ostavljati tlo bez pokrova (npr. zelena gnojidba, predusjev,
poumljavanje)

113

114

Budunost poljoprivrede
sprijeiti erozijske procese i ispiranje nutrijenata (npr. pokrov, trajnice)
koristiti dinamike akumulatore (npr. leguminoze)
poticati proizvodnju biomase i optimalno koritenje fotosinteze
(prostorna rasprenost elemenata)
prilagoditi tehnike obrade tla lokalnom ekosustavu i krajoliku
sprijeiti zbijanje tla umanjenom obradom (npr. podrivanje)
izbjegavati uznemiravanje povrinskog sloja (npr. no-till)
kombinirati poljoprivredno-umarske i silvo-pastoralne sustave
poveati agrobioraznolikost (npr. polikulturni sustavi, plodored)
obnoviti obalna podruja
Osnovna pravila brige o tlu jesu:
podrati ivot u tlu
prilagoditi tehnike poljodjelstva lokalnom ekosustavu i krajoliku
pravilno gospodariti poljoprivrednim ekosustavom
podrati ciklus kruenja i sekvestracije ugljika

3.2.2. Obnavljajua poljoprivreda


Drutvo napreduje kada stari sade drvee u ijem hladu znaju da
nikada nee uivati. - Grka poslovica

Kao jedan oblik regenerativne, organske, ugljikom bogate poljoprivrede,


obnavljajua poljoprivreda (engl. Restoration Agriculture) se zasniva na
uspostavljanju poljoprivrednih ekosustava koji oponaaju biljno-ivotinjske
zajednice specifine bioregije56. Obnavljajua poljoprivreda sagledava uroeno
izobilje prirodnih sustava i temelji svoju proizvodnju na optimalnom
iskoritavanju suneve energije da zadovolji potrebe ovjeanstva. To
je koncept zasnovan na viziji poljodjelstva koje preispituje na odnos
prema sunevoj energiji, prirodnim sustavima, preradi, te odnosu izmeu
poljoprivrednika i mikroorganizama, insekata ili bilo kojeg drugog ivog bia u
ekosustavu.

56 Bioregija je ekoloki i zemljopisno definirano podruje odreeno prirodnim granicama


ekosustava, odnosno, ivotni prostor obiljeen nainom razvoja ivotnih oblika koji ga
nastanjuju te prirodnim svojstvima organizacije.

Ugljikom bogata poljoprivreda


Restoration Agriculture prevodimo kao obnavljajua poljoprivreda radi
nespretne interpretacije doslovnog prijevoda pojma regeneration (engl.) na
hrvatski jezik restauracija, to oznaava ponovno uspostavljanje neega
to je uniteno ili je propalo, dok sama praksa obnavljajue poljoprivrede u
svojoj naravi nije nuno i restauracijska, odnosno, ne polazi od obnavljanja
povijesnih krajolika, ve od uspostave poljoprivrednih sustava koji su
ekoloki i ekonomski isplativi, no pritom ne iskljuuje i povijesni kontekst.
Takoer, pojam elimo odvojiti od pojma regenerativne poljoprivrede
radi lakeg raspoznavanja terminologije, projekata, autora i istraivanja.

Adaptacija ekosustava promjenjivim klimatskim uvjetima i ekonomski


isplativoj proizvodnji temelji se na agro-silvo-pastoralnim principima,
odnosno, na prepoznavanju uloge cjelokupnog ekosustava kao prirodnog
kapitala poljoprivrednih gospodarstava. Kombinacijom mjeovitih usjeva meu
drveem (alley cropping), uma hrane (food forests), silvo-pastoralnog sustava
(umskih panjaka), te rotacijske ispae, radi se s vrstama koje su prilagoene
specifinom klimatskom podruju, a imaju visoke prinose i otporne su na
bolesti. Prostorni raspored kultura prati uzorak kultiviranja zemljita
prema keyline modelu kako bi se, osim otpimalnog koritenja fotosinteze,
kultivirao potencijal vode radi postizanja najboljih uvjeta za razvoj biomase.
Kroz viegodinje promatranje vri se selekcija i uzgoj najprilagoenijih
sorti, te se na taj nain uspostavlja klimatski prilagoen i otporan poljoprivredni
ekosustav. U trenutku kada je cjeloviti sustav uspostavljen, za dobro
upravljanje sustavom preostaje nam samo pratiti i nadgledati pirodne procese, te
pravovremno reagirati u sluaju potrebe.
Obnavljajua poljoprivreda zasniva se, dakle, na ciljanom i optimalnom
uznemiravanju ekoloke sukcesije, imitirajui prirodne procese smjena
ivotnih zajednica nekog bioma57. Ovakav nain poljoprivrede predstavlja
priliku za kultiviranje potrebne koliine kalorija, ugljikohidrata,
bjelanevina, ulja, lijekova, energije i vlakana nunih za ljudsku dobrobit
kroz prepoznavanje ekoloke i ekonomske vrijednosti jestivih i korisnih trajnica,
viegodinjih kultura i ivotinja odreenog bioma. Poljoprivredni sustav baziran
na principima obnavljaue poljoprivrede proizvodi dva puta vie kalorija po
hektaru nego li konvencionalne ratarske kulture.

57 Biom je zemljopisno rairen ekosustav kojeg odreuju makroklimatski uvjeti i tip ekolokih
zajednica koje u njemu ive. Odlikuje se odreenim dominantnim vrstama vegetacije, kao to
su primjerice tropska uma, tundra, savana, bjelogorine i crnogorine ume.

115

116

Budunost poljoprivrede

Za razliku od konvencionalne poljoprivrede u kojoj veina ugljikohidrata,


bjelanevina i ulja dolazi iz jednogodinjih biljaka, znai biljaka koje rastu samo
jednu sezonu, obnavljajua poljoprivreda koristi drugaiji spektar kultura za
proizvodnju prepoznatljivih i utrivih prehrambenih proizvoda. To su: oraasti
plodovi, voe, sokovi od bobiastog voa, mlijeka i brana od oraastih plodova, te
proizvodi ivotinja iz slobodne ispae.

Farma New Forest, Viola, Wisconsin, SAD


OBNAVLJAJUA POLJOPRIVREDA
Mark Shepard je 1995. godine uspostavio umu hrane na 42 hektara koju
mnogi smatraju jednim od najambicioznijih projekata odrive poljoprivrede
u SAD-u. Danas je farma New Forest (Wisconsin, SAD) jedan od
razvijenijih agro-silvo-pastoralnih sustava baziranih na trajnicama i slui
kao inspirativan primjer prelaska sa sustava konveniconalne proizvodnje u
permanentni prehrambeni ekosustav u vremenskom periodu od dvadeset
godina. Glavni usjevi su kesten i ljenjak, zatim razne vrste oraha, pinjoli,
jabuke, kruke, trenje, vinje, paroge i tikve, te se proizvodi sok od
jabuke i cider (alkoholno pie od jabuka). Na farmi se, takoer, uzgajaju
krave, svinje, guske, te kokoi.
Mark Shepard dri teajeve permakulturnog dizajniranja, te radionice
obnavljajue poljoprivrede temeljene na dvadesetogodinjem iskustvu
koje je 2013. godine pretoio u knjigu Restoration Agriculture: Real-world
Permaculture for Farmers. Kao kolovani strojar i ekolog, iz potrebe za
upravljanjem farmom razvio je i patentirao posebno prilagoenu opremu

Ugljikom bogata poljoprivreda


za sadnju, etvu i preradu proizvoda iz poljoprivredno-umarskih sustava.
lan je i poljoprivredne zadruge Organic Valley, najvee svjetske zadruge
organskih farmera, te suosniva Organizacije za razvoj obnavljajue
poljoprivrede (Restoration Agriculture Development)58 koja potie
suradnju agrikulturnih dionika te pomae uspostavaljanju globalne mree
cjelovitih poljoprivredno-umarskih sustava.

Rotacija
ivotinja
na New
Forest
farmi

Cilj ovakvog modela proizvodnje je kroz gospodarsku djelatnost (proizvodnja,


plasman i opskrba) poljoprivrednih imanja uspostaviti potpune i trajne
ekoloke sustave koji ine zdravu prehranu, kulturu i ekonomiju, dok
istovremeno obnavljaju kritine funkcije ekosustava, poput vezivanja i pohrane
ugljika, proiavanja i infiltracije vode, kruenja hranjivih tvari i poveanja
agro-bioraznolikosti.
Uspostava trajnih i prikladnih sustava zasniva se na analizi povijesnoklimatskih imbenika specifinih za lokaciju, dizajn gospodarstva i razradu
modela proizvodnje u skladu s potrebama poljoprivrednika i zajednice, a u
odnosu na mogunosti stanita, klime i reljefa. Takoer, strateki se promilja
nain koritenja zemljita kroz vrijeme, odnosno, prelazak s jednog modela
proizvodnje na drugi.

58 Restoration Agriculture Development (RAD) je organizacija koja okuplja ekoloke, agronomske


i investicijske strunjake, te ih povezuje s poljoprivrednicima, poduzetnicima, lanovima
zajednice i investitorima.

117

118

Budunost poljoprivrede

3.2.3. Sistemska prilagodba


Zemlju zloupotrebljavamo jer ju doivljavamo kao robu koju
posjedujemo. Kad na zemlju ponemo gledati kao na zajednicu kojoj
pripadamo, tek emo je tada poeti koristiti s ljubavlju i potovanjem.
- Aldo Leopold, A Sand County Almanac

Dugorone strategije za razvoj odrivog suivota ljudi i okolia, niskougljinog


razvoja, te ublaavanje klimatskih promjena ne mogu se promiljati bez
sagledavanja novih alata i praksi koritenja i upravljanja poljoprivrednim
povrinama. Rjeenja za smanjenje antropogenih emisija ugljikovog dioksida
kroz sektore prometa, energetike i industrije, te ukupno neutraliziranje
ovjekovog utjecaja na ekosustave koje nastanjuje, kroz ostale sektore vjerojatno
nee biti iroko primijenjena jo nekoliko desetljea. Takoer, takva rjeenja
zapravo ne uklanjaju ve postojee koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi.
Kako bismo na vrijeme postigli promjene u nainu na koji upravljamo
tlom kao kljunim resursom za vitalnost naih drutava, osim uinkovitijih
politika, potrebno je promicanje, no ponajvie uspostavaljanje, permanentnih
modela gospodarenja poljoprivrednim zemljitem. Uz donoenje i provedbu
novih preporuka, mjera zatite, te uspostavu sustava monitoringa i poticaja,
za kvalitetno gospodarenje tlom nuno je koristiti alate koji regeneriraju ovaj
vrijedan resurs, dok istovremeno poveavaju prinose i donose znatne energetske
i ekonomske utede. Potencijal metoda, praksi i strategija navedenih u ovom
priruniku je velik. Utoliko vie to se isti mogu primijeniti na fragmentiranim
poljoprivrednim povrinama jednako kao i na velikim, okrupnjenim poljima,
panjacima i livadama. Svakako, u suvremenoj poljoprivredi kljuno je
poduzimati sve mogue mjere koje pospjeuju pretvorbu organske materije
u humus i njegovo poveanje u tlu.
I UN-ovo izvjee Probudimo se prije nego to bude prekasno (UNCTAD,
2013.), o trenutnom stanju svijeta i potrebama reforme globalnih pravila uzgoja
i trgovine hranom zakljuuje kako ovo implicira brze i znaajne promjene od
konvencionalne, moderne industrijske proizvodnje hrane prema mozaiku
odrivih, regenerativnih proizvodnih sustava koji takoer znaajno
poboljavaju produktivnost malih obiteljskih gospodarstava.
Tlo povezuje nae ivote, ono je izvor i odredite sviju nas. Tlo
iscjeljuje, obnavlja i ponovno uspostavlja bolesti prelaze u zdravlje,
starost u mladost, smrt u ivot. Bez odgovarajue skrbi o tlu ne

Ugljikom bogata poljoprivreda


moemo imati zajednicu, jer bez odgovarajue skrbi o tlu ne moemo
imati ivot. Wendell Berry, The Unsettling of America: Culture and
Agriculture

Nedostatak povjerenja u bioloki sustav i ivotne sile, te redukcionistiki


pristup ivotu su nas i doveli u ovu prehrambeno-zdravstvenu i ekolokoekonomsku pat poziciju. Ako su ivotinje, ukljuujui i ljude, biokemijska
preslika59 tla u kojima raste hrana, tada globalna zdravstvena slika mnogo
govori o stanju u kojem se nalazimo danas. Ne moemo si vie priutiti tromost
i odgaanje kljunih odluka. Uspijemo li prihvatiti neugodne promjene koje
nas oekuju, imamo priliku sami izabrati kako elimo ivjeti i kako elimo da
nam svijet izgleda, te u tom pravcu usmjeriti panju. Prevladavanje zastarjelih
uvjerenja i proaktivno donoenje odluka moe stvoriti scenarij snanih
ambicija i viziju zdrave budunosti.
Hrana doista JEST sredinja tema i moe biti katalizator velikih
promjena koje trebaju prodrijeti u sve razine drutva ako ovjeanstvo
eli napredovati kao vrsta. Mi jesmo ono to jedemo i na planet
izgleda ovako kako izgleda zbog naina na koji se hranimo. - Mark
Shepard, Restoration Agriculture

Dokle god postoji i najmanja mogunost obnove tla uz istovremeno


regeneriranje prehrambenog sustava, zdravlja, kulture i okolia, dotle ne
postoji dovoljno valjano opravdanje za nedostatak hrabrosti i odlunosti da se
krene u akciju. Moda je najvea, i jedina, prepreka uspostavljanju odrivog
suivota ljudi i okolia nemogunost da kolektivno zamislimo kako je to uope
ivjeti u skladnim odnosima. Nitko od nas nikada nije ivio u skladnom i
odrivom drutvu, stoga nam je teko zamisliti kako bi to izgledalo. Ako ne
moemo zamisliti skladno drutvo, kako emo zamisiti skladne odnose u
drugim sferama ivota. Meutim, i tu nam priroda moe posluiti kao uiteljica.
Ugledamo li se na suradnike odnose koji ve postoje oko nas, u ekosustavima
koje nastanjujemo, u tlu pod svojim nogama, moemo se nadahnuti i savladati
otpor promjenama, te usvojiti neke nove obrasce ponaanja.
59 William A. Albrecht (1888.-1974.) bio je sveuilini profesor i direktor Odjela za tla pri Sveuiliu
u Misouriju, te istaknuti autoritet za meuodnose plodnosti tla i zdravlja ljudi. Doveo je
u izravnu vezu pitanje kvalitete tla, kvalitetne hrane i zdravlje. Vjerovao je da su ivotinje
(ukljuujui ljude) biokemijska preslika (biochemicial photograph) tla u kojima se uzgaja hrana
koju jedu.

119

120

Budunost poljoprivrede
Briga o tlu je nuna jer e nam u protivnom nestati hrana, a zatim i drutvo.
Tlo je zalog budunosti.

Na samom se kraju moemo zapitati: to ekamo? Koje obrasce trebamo


promijeniti kako bismo ostvarili produktivne poljoprivredne ekosustave? Kako
emo postii odrivost sada? Koji su nam poticaji potrebni da postignemo eljene
promjene? to nas moe potaknuti? Tko e odraditi sav taj posao? Kako znamo da
neto nije mogue ako nismo ni pokuali? to emo uiniti sa svoje strane da se
pobrinemo o tlu? Hoemo li iskoristiti bioloki kapital za izgradnju otpornosti? Ili
emo i dalje raditi raun bez krmara?
Tlo je stvaralaki medij za veinu osnovnih ivotnih potreba. Stvaranje
zapoinje u aci praine. - dr. William A. Albrecht

121

123

4. Literatura

popis koritene literature


2015 International Year of Soils; http://www.fao.org/soils-2015/en/
Acres U.S.A.; SOS: Save our Soils, 2015., http://www.amazingcarbon.com/
PDF/Jones_ACRES_USA%20(March2015).pdf
Agroforestry research trust; https://www.agroforestry.co.uk/
Amaranthus, M., Allyn, B.; Healthy Soil Microbes, Healthy People, The
Atlantic, 2013., http://www.theatlantic.com/health/archive/2013/06/
healthy-soil-microbes-healthy-people/276710/
Balfour, Eve; The Living Soil, Faber & Faber, 1943.
Baranski, M. et. al.; Higher antioxidant and lower cadmium concentrations
and lower incidence of pesticide residues in organically grown crops: a
systematic literature review and meta-analyses., 2014., http://www.ncbi.
nlm.nih.gov/pubmed/24968103
Berry, Wendell; The Pleasure of Eating u What are people for?, North Point,
1990.
Comis, Don; Glomalin: Hiding Place for a Third of the Worlds Stored Soil
Carbon, u AgReserach Magazine, United States Department of Agriculture
(USDA), 2002. http://agresearchmag.ars.usda.gov/2002/sep/soil
Doherty, D., Jeeves, A.; Regrarinas Handbook 1. Climate, pdf izdanje, 2015.
Ehrlich, A. & P.; Ecoscience: The Greeks and Romans Did It, Too!, Mother
Earth News, 1980., http://www.motherearthnews.com/nature-andenvironment/greeks-and-romans-zmaz80mjzraw.aspx
European Environmental Agency (EEA); 3.6 Soil Degradation u Environment
in the European Union at the Turn of the Century, 2011., http://www.eea.europa.
eu/publications/92-9157-202-0/page306.html

124

Literatura

EURAF (European Agroforestry Federation); https://euraf.isa.utl.pt/


Falk, Ben; The Resilient Farm and Homestead: An Innovative Permaculture and
Whole Systems Design Approach, Chelsea Green Publishing, 2013.
Faulkner, Edward; Plowmans Folly, University of Oklahoma Press, 1943.
Fibershed; Carbon Farming, http://www.fibershed.com/education/carbonfarming/
Grgasovi, V., Jelavi, V., Kordi, Z., Paiko, R., Veligaj, D.; Tranzicija prema
niskougljinom razvoju Republike Hrvatske, Program Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, 2013, http://mzoip.hr/doc/tranzicija_prema_
niskougljicnom_razvoju_hrvatske.pdf
Inhabit (2015.), dokumentarni film
Ikerd, John; Healthy Soils, Healthy People: The Legacy of William Albrecht,
http://web.missouri.edu/ikerdj/papers/Albrecht%20Lecture%20-%20
Healthy%20Soils%20Healthy%20People.htm
Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC); Climate Change 2014:
Synthesis Report, 2014., http://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/
Johnson, D., Ellington, J., Eaton, W.; Development of soil microbila
communities for promoting sustainability in agriculture and a global
carbon fix, 2015., https://peerj.com/preprints/789v1/
Johnson-Su; Compost Reactor; prezentacija: http://www.authorstream.com/
Presentation/davidcjohnson-413029-johnson-su-composting-bioreactoreasy-no-turn-compost-reactor-entertainment-ppt-powerpoint/
Kelava, Marina; Imamo li budunost? Ne, s ovakvom ekonomijom, H-alter,
veljaa 2014., http://h-alter.org/vijesti/imamo-li-buducnost-ne-s-ovakvomekonomijom
Marin Carbon Project; http://www.marincarbonproject.org/home
Mitchell, Timothy; Carbon Democracy: Political Power in the Age of Oil, Verso,
2011.
Motik, B., Rodik, D., imlea, D., Dragievi, G., Kardum, I., iak, M., Maljkovi,
N., Pocrni, S., Paro Vidolin, S., Peak, S.; Permakulturni dizajn prirunik
uz teaj, Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG), 2014.

Literatura

New Forest Farm; http://www.newforestfarm.net/


Odjel za biologiju Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; nastavni
materijali Zavoda za zoologiju; http://biologija.unios.hr/webbio/nastava/
nastavni-materijali
Ohlson, Kristin; The Soil Will Save Us, Rodale, 2014.
Planet Tech Associates; Land Restoration with Holistic Management, 2013.
http://planet-tech.com/blog/land-restoration-holistic-management
Polyface Farms; http://www.polyfacefarms.com/
Puak, Jelena; Bioregionalizam: koncept organizacije drutvenog ivota i
model razvoja koji doprinosi ouvanju okolia i integralnoj odrivosti u
Socijalna ekologija, 2010., http://hrcak.srce.hr/54570
Regrarians; http://www.regrarians.org/
Restoration Agriculture Development (RAD); http://radpioneers.com/
Rodale Institute; The Farming Systems Trial: Celebratin 30 years, 2011.
Rodale Institute; Regenerative Organic Agriculture and Climate Change: A
Down-to-Earth Solution to Global Warming, 2014.
Ruddiman, William; Plows, Plague and Petroleum: How Humans Took Congrol of
Climate, Princeton University Press, 2010.
Schwartz, J.D.; Soil as Carbon Storehouse: New Waeapon in Climate Fight?,
4.3.2014., Yale Envrionment 360, http://e360.yale.edu/feature/soil_as_
carbon_storehouse_new_weapon_in_climate_fight/2744/
Shepard, Mark; Restoration Agriculture: Real-world Permaculture for Farmers,
Acres U.S.A, 2013.
Singhal, A.A., Libinski, B.; How Food Waste Costs Our Cities Millions, World
Resource Institute, 16.04.2015., http://www.wri.org/blog/2015/04/how-foodwaste-costs-our-cities-millions
Soil Carbon Coalition; http://www.soilcarboncoalition.org/
Solomon, Steve; The Intelligent Gardner: Growing Nutrient-Dense Food, New
Society Publishers, 2012.
Steel, Carolyn; Hungry City: How Food Shapes Our Lives, Random House, 2013.
Stocholm Resilience Center; Planetary boundaries research, http://www.
stockholmresilience.org/21/research/research-programmes/planetaryboundaries/
Symphony of the Soil (2012.), dokumentarni film

125

126

Literatura

The Savory Intitute; http://savory.global/


The Xerces Society; Farming with Native Beneficial Insects, Storey Publishing,
2014.
Toensmeier, Eric; The Carbon Farming Solution: A Global Toolkit of Perennial
Crops and Regenerative Agriculture Practices for Climate Change Mitigation
and Food Sedurity, Chelesa Green Publishing, 2015.
Vidaak, ., Bogunovi, M., Bensa, A.; Aktualno stanje zatite tla u
Hrvatskoj, izvorno u Gazophylacium, 2005., https://bib.irb.hr/prikazi-rad?
White, Courtney; Grass, Soil, Hope: A Journey through Carbon Country, Chelsea
Green Publishing, 2014.
Whole Systems Design; http://www.wholesystemsdesign.com/
Worldwatch Institute; Mittigating Climate Change Through Food and Land
Use, Report #179, 2009., http://www.worldwatch.org/bookstore/reports
World Resources Institute; http://www.wri.org/
Znaor, D., Landau, S., Karlogan, S., Mirecki, N., Mandi, S., Nadlaki, R.; Zameci
promjene: odriva poljoprivreda kao put prosperiteta za Zapadni Balkan,
Zaklada Heinrich Boell (HBS), 2014., http://unlocking-the-future.com/
publikacije/10/pdf/

Izvori ilustracija
Wikipedia; https://en.wikipedia.org/
Wikipedija; https://hr.wikipedia.org/
Panoramio; http://www.panoramio.com/
Flickr; https://www.flickr.com/
USDA Image Gallery; http://www.ars.usda.gov/
AGFORWARD project; https://www.flickr.com/photos/agforward

Preporuena literatura

Preporuena literatura
Berry, Wendell; The Unsettling of America: Culture and Agriculture, Sierra Club,
1977.
Carbon Farming Course; http://carbonfarmingcourse.com/
Compost Junkie; http://www.compostjunkie.com/
Klein, Naomi; This Changes Everything: Capitalism vs. the Climate, Simon &
Schuster, 2014.
Leopold, Aldo; A Sand Country Almanac, Oxford University Press, 1949.
Miracle Farms; http://miracle.farm/en/
Mollison, B., Holmgren, D.; Permaculture One: A Perennial Agriculture for
Human Settlements, International Tree Crop Institute USA, 1981.
Chomsky, Noam: Profit Over People: Neoliberalism and Global Order, Seven
Stories Press, 1999.
Pollan, Michael: The Omnivores Dilemma: A Natural History of Four Meals, The
Penguin Press, 2006.
Save Our Soils; http://saveoursoils.com/
Savory, Allan; Holistic Management A New Framework for Decision Making,
Islan Press, 1998.
Shiva, Vandana; Soil Not Oil: Environmental Justice in an Age of Climate Crisis,
South End Press, 2008.
Shiva, Vandana: Earth Democracy: Justice, Sustainability and Peace, South End
Press, 2005.
Sinai, Agnes; Upravljanje klimatskim kaosom?, Le Monde diplomatique,
Hrvatsko izadnje, kolovoz 2015., http://lemondediplomatique.hr/upravljanjeklimatskim-kaosom/
Smith, J.Russell; Tree Crops: A Permanent Agriculture, 1929., http://
journeytoforever.org/farm_library/smith/treecropsToC.html
Stamets, Paul: Mycelium Running: How Mushrooms Can Help Save the World,
Ten Speed Press, 2005.
Yeomans, P.A. The Keyline Plan, 1954. http://soilandhealth.org/wp-content/
uploads/01aglibrary/010125yeomans/010125toc.html
Yeomans, P.A. The Challenge of Landscape, 1958., http://soilandhealth.org/wpcontent/uploads/01aglibrary/010126yeomansII/010126toc.html

127

128

Zahvala

ahvaljujemo generacijama
mikroorganizama koji su stvorili

uvjete za razvoj ivota na Zemlji i omoguili


da danas ivimo ovdje, svi zajedno.