You are on page 1of 27

FILOZOFIJA ODGOJA

NAGOVOR NA FILOZOFIJU
Arthur Schopenhauer
Filozofija je roena u trenutku kad je otkriveno da postoji vana razlika izmeu privida i stvarnosti.
Bertrand Russell
Znanost je ono to znamo, filozofija je ono to ne znamo.
Pavao Vuk-Pavlovi
ovjek moe izmai filosofima, ali ne i filosofiji.
Eugen Fink:
Pitanje kao filozofski problem nastaje u zauenosti. Prava zauenost je uvod u filozofiju i bitno se
razlikuje po dubini. () Najdublja zauenost jest zauenost nad najsamorazumljivijim; jer u ovome
se dogaa najvei preobraaj onih koji su zaueni.
Karl Jaspers:
Samimo: izvori filozofiranja lee u uenju, u sumnji, u svijesti o izgubljenosti. U svakom sluaju,
sve poinje time to ovjeka neto zgrabi i potrese, i u toj zaprepatenosti on uvijek trai neki cilj. (...)
Tri motiva koja smo predoili vaea su, dodue, ali i nedovoljna. Oni podlijeu jednom
uvjetu, uvjetu komunikacije meu ljudima.

to znai 'baviti se filozofijom'?


emu slui bavljenje filozofijom?
to je zadaa bavljenja filozofijom?
to postiemo bavei se filozofijom?

Aristotel (384.-322. pr. Kr.)


20 godina bio Platonov uenik
Drag mi je Platon, ali mi je draa istina.
Uitelj Aleksandra Makedonskog
U Ateni pokree filozofsku kolu Licej (peripatetika kola, peripathos-etnja)
Uitelj onih koji znaju
Izvrio presudan utjecaj na filozofiju i znanost, poznat kao Filozof
Metoda kole: uenik e veinu znanja otkriti sam, uitelj samo usmjerava i usauje ideje, a
uenik u etnji promilja o njima
ovjek je bioloko, ali i politiko bie (zoon politikon) svoju svrhu ostvaruje tek kroz
zajednicu
ovjek je jedino bie koje ima um i govor (logos) - govor je smisleno oitovanje umske
prirode ovjeka (! Aristotelova klasifikacija ivih bia: biljke, ivotinje i ovjek ovjek je
dvonono bie bez perja)
Jedino ovjek moe komunicirati
Najvrjedniji rad je onaj koji je svrha sam po sebi

Shole dokolica (ispunjavanje dokolice korisnim stvarima; ne moramo to raditi, ali radimo jer
nam ini dobro)
Aristotel, Nagovor na filozofiju (Protreptikos)
Napisan 351/350.
Sauvan fragmentarno
Napisan jo u Platonovoj Akademiji
Pitanje: treba li se za sretan i pravedan ivot baviti filozofijom?
Zakljuak: Da, svakako. I dravu treba organizirati na temelju filozofije.
to znai 'baviti se filozofijom'?
Baviti se filozofijom znai dvoje: ispitivati i samo to treba li se baviti filozofijom; i drugo: posvetiti
se filozofskom razmatranju.
Filozofija jedina sadrava u sebi ispravan sud i nepogreivu naredbodavnu razboritost
(fronesis - pamet, razum, razboritost, mudrost, samosvijest).
Prema starim Grcima filozofija se bavi razlikovanjem privida od stvarnosti, istine od lai jedina
sadri ispravan sud i razboritost.
ovjek je politiko bie I treba se aktivno baviti politikom, ali za to treba posjedovati barem osnovna
znanja iz filozofije.
Sve to nastaje, nastaje po
Prirodi

nastaje radi neega i to uvijek radi neega boljeg

Zamisli (dianoia) i umijeu (tekhne) uvijek ima svrhu (telos); oponaa prirodu
nema nikakvu svrhu

Sluajno

1. Svrha svake stvari uvijek je bolja od stvari same


2. Prirodna svrha je ona koja se posljednja izvrava
3. Ono bolje uvijek kasni za nastankom
Razboritost je posljednja od duevnih svojstava, ono to se posljednje razvija i ono to ispunjava svrhu
naeg postojanja..
Dakle, ako smo nastali, onda je oevidno da i postojimo radi toga da bismo iskazali neku razboritost i
(neto) nauili.
Zakljuak: sve postoji
radi uma (nous).
OVJEK

DUA
NERAZUMS
KI
DIO

TIJELO

RAZUMSKI
DIO

Baviti se filozofijom
znai birati razboritost
radi nje same.
Razboritost
povezuje
na um i tijelo i
omoguava
nam
praktinu
primjenu

umnih spoznaja.
Bez due biljka / bez razumskog djela (uma) ivotinja / bez nerazumskog djela (osjeaja) bog.

emu slui bavljenje filozofijom?


Motrilaka razboritost donosi najvee probitke ljudskom ivotu (vidljivo na primjeru umijea)
Filozof je jedini koji oponaa ono to je tono, a ne uinke oponaanja
Po motrilakom znanju djelatno nastupamo; nema se smisla baviti filozofijom ako se ne
reflektira u praktinom ivotu
Filozofija je stjecanje i uporaba mudrosti
Samo ivjeti znai robovati. Zadatak ovjeka je dobro ivjeti.
Znanja dobivena bavljenjem filozofijom uvijek nakon kratkotrajne trke za ostalim znanjima silno
odmaknu.
to je zadaa bavljenja filozofijom?
Ako je dakle ovjek razumno bie i ako je njegovo bivstvo ureeno prema razumu i umu, njegov je
jedini posao samo najtonija istina i kazivanje istine o onome to postoji. ()
Ne moemo navesti nijedan bolji posao misli, ili misleega dijela due, nego to je istina. Istina je
dakle najvaljaniji posao toga dijela due.
to postiemo bavei se filozofijom?
Onaj tko izabere uman ivot u najveoj mjeri ugodno ivi
Posao due je razmiljanje i razumijevanje
Najvie i najvaljanije je biti mislilac to se postie razmatranjem onoga to je dostupno
spoznaji
Savrena djelatnost je i ugodna filozofija je od svih djelatnosti najugodnija
Biti mislilac postie se razmatranjem, razmiljanjem, razboritou
Djecu treba uvoditi u filozofiju to ranije

Stoga se svi koji to mogu trebaju baviti filozofijom jer ili je to savreno dobar ivot ili je od svih
stvari ako treba samo jednu kazati uzrok (savreno dobra ivota) duama.
Aristotelov zakljuak:
Trebamo se, dakle, baviti filozofijom, ili se oprostiti od ivota i otii odavde, jer sve je ostalo golema
besmislica i naklapanje.

IGRA
odgoj je uvijek u odreenoj mjeri vanjski uvjetovan
odgoj je bitno stvaralaki proces
Pavao Vuk-Pavlovi: suzvuenje (ravnopravne uloge odgajatelja i odgajanika u odgojnom
procesu)
sloboda je osnovni uvjet odgoja
u suprotnom:

uzgoj
3

manipulacija

Filozofija odgoja
Aristotel: filozofija je sama po sebi odgojna
Odgojni put istovjetan je filozofskom putu pojedinca
Traenje istine, prilagoavanje novootkrivenom
Ispunjavanje nae svrhe
Odgoj uvijek u sreditu ima subjekt
Samoodgoj odgoj nema kraj (stari pedagozi: odgoj ima kraj, zavren je kada vie nema
potrebe za odgajateljem)
Je li primjena svake prisile nuno kontradiktorna s odgojem? Vana je granica, ali neka vrsta
prisile uvijek postoji (zabrana dvogodinjaku da gura prste u utinicu).
Igra

Suvremena pedagogija
Psihologija
Umjetnost
Filozofija: igra u funkciji ostvarenja odgojnih nakana; igra u kontekstu umjetnosti i estetike
svijesti
(Eugen Fink, Ludwig Wittgenstein, Bernard Suits, Johan Huizinga, Schiller)

Podjela teorija o igri (Mellou, 1994.):


Klasine teorije
nastoje objasniti postojanje i svrhu igre
Moderne teorije
- usmjeravaju se na ulogu igre u razvoju djeteta
Klasine teorije:
Oblik pranjenja energije (Spencer, Schiller);
Uspostavljanje energije (Lazarus);
Produkt evolucijskog biolokog procesa sa svrhom prilagoavanja i vjebanja (Groos);
Spontana postepena reprodukcija dosadanjeg evolucijskog razvoja (Hall);
istilite ivotinjskih nagona (Carr)
Moderne teorije:
Igra u odnosu prema istraivanju novog (Berlyne, Ellis, Hutt);
Vana u emocionalnom (Freud, Erikson) i kognitivnom (Piaget, Vygotsky) razvoju linosti
Sociokulturne teorije: interakcijska teorija (Bateson), teorija M. Mead
Zajednike polazne pretpostavke:
Igra mora sluiti neemu;
Zanima ih zato i emu igra;
Igra je rezervirana za mlae, nedozrele jedinke.
Sadrajne slinosti:
Razlikovanje igre od drugih aktivnosti;
Nejasno definiranje igre
4

Iscrpljuju se u sferi djetinjstva.


Philippe Aries, Stoljee djetinjstva
Postoji li instinkt za igru?; Uloga igre u drutvu i kulturi (J. Huizinga)

Dva osnovna pravca shvaanja igre:


1. Princip negativnog odgoja (Rousseau) institucije ine ovjeka zlim, po prirodi se raa dobar i
zato odgoj treba minimizirati
2. Korisnost djeje igre i mogunosti njena preoblikovanja
Oba pravca se po svojim sadrajima i ciljevima orijentiraju na djetinjstvo.
Igra i rad
Odvajanje vremena za rad i vremena slobodnog od rada
Pogrena poistovjeivanja:
dokolica = besposlica
slobodno vrijeme = nerad
kola priprema za budui radni odnos, jasno podijeljeno vrijeme na igru i rad
Uenje kroz igru
Igra koju djeca sama ne izaberu, nije igra
Obiljeja igre
(Johan Huizinga, Homo ludens)
Igra je stvaralaka djelatnost kojom se ovjek bavi slobodno bez namjere da neto proizvede.
Svaka igra je slobodan in
Nije obian, niti pravi ivot
Neophodna kao funkcija kulture
Ponovljiva
Igra izlazi izvan konteksta zadovoljenja potreba i iskoristivosti za druge ciljeve
Odvija se unutar odreenih granica vremena i prostora i prema specifinim pravilima
Nesvrhovita, no ipak smislena
Osjeaji radosti i zadovoljstva, koritenje imaginacije
Nije opreka ili nadopuna radu

SOFISTI, SOKRAT, DIJALOG, KRITIKO MILJENJE


Sofisti
- Prvi javni uitelji
- irenje obrazovanja
- Sofist: uen ovjek;
uitelj znanosti i politikih vjetina;
plaeni uitelj retorike.
Osnovni ciljevi sofista:
Uenje onome ime se postie najvei ugled
5

Stvoriti znanstvenu i retoriku podlogu za politiku djelatnost

Negativan stav prema sofistima: Sokrat, Platon, Aristotel


Pozitivan stav: Hegel (19. st.)
Neki od poznatijih sofista: Protagora, Prodik, Hipija, Gorgija
Sofisti nisu voe nego zavodnici, oni su zaljubljenici rijei (filolozi), a ne ljubitelji mudrosti
(filozofi). (Platon)
Sofistika je prividna, a ne prava mudrost, a sofist je ovjek koji uzima novac za prividnu, a ne za
pravu mudrost. (Sokrat)
Sokrat (469-399. pr. Kr.)
Utemeljitelj etike
Zagovarao kljunu ulogu filozofije u razvoju pojedinca
Jedinstvo filozofskog stava i ivljenja
Veliki kritiar sofista, osuda uporabnog odnosa prema znanju
Nazivali ga Filozof s trga ili Obad
Nije nita pisao, osnovni izvori su Ksenofont i Platon (prva faza)
Temeljni stav: Znanje je vrlina
Etiki intelektualizam
Potraga za znanjem dovodi do vrline
Vrlina postoji samo ako postoji i znanje = vrlina se dosee jedino razumskim uvidom u narav
ispravnoga i pogrenoga
initi zlo moe se samo nenamjerno = initi zlo znai pridonositi vlastitoj nesrei
Etiki intelektualizam: vrlina = znanje
(onaj tko zna to je dobro init e dobro,onaj koji ne ini dobro ne zna ili ima krivo znanje)
Odgojni aspekt: sve vrline se temelje na znanju, dakle mogu se nauiti
Kako dobro ivjeti?
Znati to je dobro znai dobro i initi
Pretpostavka et. intelektualizma je etiki optimizam - ovjek izmeu dobra i zla uvijek bira
dobro, a izmeu dva zla ono manje = znanje je neodvojivo od djelovanja
Osnovna aktivnost svakog pojedinca: potraga za znanjem, refleksija i samo-refleksija
Ispravno djelovanje pretpostavlja mukotrpan rad na dosezanju znanja
Filozofska refleksija na opi pojam dobra usmjerava nae ivote
Sokrat je utemeljitelj etike: trivijalna moraliziranja uzdie na razinu znanstvene rasprave
Neistraen ivot nije vrijedan ivljenja.
Sokratova metoda
Znam da nita ne znam nasuprot sofistima koji znaju i to ne znaju
Kree u potragu za definicijama: jedinstvenim, zajednikim, opevrijedeim pojmovima
Definicija nadvladava pojedinanost i relativizam te dolazi do onog opeg
Put traenja definicija je put filozofije
Dijaloka metoda

Dijalog
Logos rije, jezik
Dijalog: dijeljenje rijei, logosa
Dijalektika: raz-govor; umijee dobrog postavljanja pitanja i davanja odgovora
Hegel: dijalektikom se otkriva da se ono ope sastoji u jedinstvu suprotnosti
Platon: dijalektika dolazi na kraju vodi misao od zbrke promjenjivog do nepromjenjivih
ideja (sumnjom dolazimo do istine)
Sokratovski dijalog
- Sudjeluje dvoje ravnopravnih sugovornika
- Uvod u razgovor: dijalektiko miljenje (pro et contra argumenti ukazuju na prividnost
znanja)
Ironija uvianje neznanja je prvi korak u procesu stjecanja znanja (Znam da nita ne
znam)
- sumnja u vlastito znanje, razotkrivanje neznanja i stvaranje pretpostavaka za dalje
istraivanje
Majeutika poraanje istine dolaenje do zakljuaka koji su konzistentni; jasno
uobliavanje nejasnih slutnji sugovornika
Induktivna metoda od pojedinanog prema opem
Sokrat smatra da znanje ve postoji u nama, samo ga treba dohvatiti (teorija prisjeanja due).
Budui da je dua, besmrtna i mnogo puta roena, vidjela sve stvari koje postoje ovdje i u
podzemnom svijetu () ne treba se uditi to se moe prisjetiti kreposti i svega ostaloga to je ve
ranije znala. Kako se to odnosi na cijelu prirodu, a dua sve u sebi ima, nita je ne prijei, kada je
netko na togod podsjeti (to ljudi nazivaju uenjem), da sama sve ostalo iznae, ako je samo dovoljno
odlunosti i neumornog traganja. Traganje i uenje stoga je u potpunosti tek prisjeanje.
Elementi sokratovskog dijaloga:
Jasno utvrivanje stavova sugovornika
Svaki sljedei pokuaj definiranja mora uvaiti ono ranije reeno
Ne trai prethodno znanje o temi
Raste sumnja i hrabrost u preispitivanju
Poticanje znatielje
Sloboda misli i kreativno razmiljanje
Naglaava se jasnoa i preciznost
Koriste se primjeri iz svakodnevnog ivota
Proces induktivnog zakljuivanja u malim koracima
Sokratovski dijalog temelj je suvremenog koncepta kritikoga miljenja.
Kritiko miljenje
Uporite pronalazi u sokratovskom dijalogu
Poveava se s kompleksnou tema koje razmatramo
Posebno vano u etikom promiljanju: racionalni argumenti + vrijednosni sustav + odgoj +
svjetonazor + kulturoloki uvjeti
Zakrljalo u svakodnevnom ivotu
7

Misliti kritiki se moe i bez temeljitog poznavanja teme


Nebrojeno mnogo definicija kritikoga miljenja
John Dewey: zaetnik modernoga koncepta (refleksivno miljenje)
Uzroci popularnosti poziva na kritiko miljenje:
Sam sustav unutar kojeg trebamo misliti ima problema,
Viak informacija,
Problem kvalitete i primjenjivosti znanja,
Mnogostrukost realnosti,
Selekcija, evaluacija i koritenje informacija postaju primarnim vjetinama
Iznimna razliitost unutar istoga drutva,
Potreba za kontinuiranim preispitivanjem vlastitih stavova i uvjerenja,
Pozivi na kritiku suvremenog drutva i na socijalni aktivizam.
Osnovna konstrukcija kritikoga miljenja:
(David Klooster)
Mora imati sadraj s kojim operira (polazi od informacije)
Sagledava sadraj i pita dalje (informacija je polazna, a ne zavrna toka miljenja, na osnovi
poetne informacije se postavljaju pitanja ili problemi)
Viestruko sagledavanja takve nove, proirene materije (potraga za argumentacijom)
KM je neovisno miljenje: ne nuno originalno vie ljudi moe doi do istoga zakljuka
Testiranje argumentacije u komunikaciji s drugima
to kritiko miljenje nije:
svako miljenje,
primarno rjeavalako: poinje od pitanja, no iznalaenje konanoga rjeenja nije primarni
cilj,
nije samo razumijevanje,
reprodukcija,
pasivno preuzimanje,
kreativno miljenje,
iskljuivo metoda.

PLATON
Rafael, Atenska kola (1509/1510)
s lijeve strane su filozofi, s esne geometri
u centru: Platon i Aristotel
Platon pokazuje prema gore (idealist, prouava ideje, one su jedine bitne ovaj svijet je samo
odraz idejazato svi idealisti vole geometriju; zanimaju ih savreni, apstraktni oblici)
Aristotel pokazuje prema dolje (realist, on je u pravom smislu znanstvenik)
Neki smatraju da je to sutinsko pitanje filozofije: trebamo li se baviti onime to je ovdje ili
onime to se nalazi iza toga?
kole: Aristotel Licej, Platon Akademija (najdugovjenija, trajala je 9 stoljea)
8

Platon dri svoje djelo Timej u kojem pie o Kozmosu, odnosno umnom redu, kojem je
suprotnost kaos. Takoer spominje Atlantidu kao primjer savrene drave. Do procvata
njegove filozofije dolazi u vrijeme renesanse (neoplatonizam).
Aristotel dri Nikomejevu matematiku. Njegova filozofija preivjela je srednji vijek
zahvaljujui Tomi Arhiakonu koji njegovu filozofiju pokuava ukomponirati u kranski
nauk.

Platon (428.-348.)
Sokratov uenik
Osnovao Akademiju (postojala 9 stoljea)
Pisao u formi dijaloga
Najpoznatija djela: Apologija (Obrana Sokratova), Drava, Protagora, Gorgija, Menon,
Gozba, Teetet, Parmenid, Zakoni
Uenje o idejama: vjene i nepromjenjive; svijet osjetilnih stvari je samo odslika svijeta ideja
Platon, Drava
Osnovna tema: pravednost
Pokuaj definicije pravednosti na primjeru drave konstruiranje idealne drave
Nedostatnost pojedinca razlog je nastanka drave
Drava ne postoji radi sree pojedinca, nego radi sree sviju
Drava je jedinstvo raznolikosti u kojoj svatko obavlja svoj posao najbolje to moe i ne
mijea se u tui pravednost
Drava mora zatititi pojedince od njih samih
ovjek prirodno tei najviemu dobru tome tei i drava kao skup pojedinaca najvie
dobro je ideal ivota u dravi
Politika i moral su nerazdruno povezani
Drava slijedi podjelu due
Prezire demokraciju, zagovara aristokraciju (= vladavina najboljih)
Kako pronai te najbolje ljude?
Platonova alegorija o spilji (Drava):

Objanjava postanak najboljih


9

Razlika izmeu svijeta privida i svijeta ideja


PUT naporan, bolan, usamljen, elimo odustati i vratiti se u tamu i meu sjene, ali ako se
tome odupremo dobivamo nagradu. Pravi filozof/odgajatelj vratit e se u spilju kako bi spasio
druge, odnosno kako bi ih uvjerio da krenu prema znanju.
Spoznaju ne moemo usaditi, nego je moramo dosei
Odgoj kao orijentacija (preokretanje due): iz mraka neznanja na svjetlo spoznaje. Uitelj
orijentira uenika prema svjetlu, budi u njemu sumnju da tama nije sve to postoji. NE
prenoenje znanja, nego iskustvo i pruanje orijentacije.
Oni koji su spoznali, koji znaju i koji su mudri trebaju voditi ostale .
Platon, Drava
O odgoju:
Dua i tijelo predstavljaju nerazdvojnu cjelinu odgoj mora ukljuivati tjelovjebu
Navikavati duu na miljenje matematika
Teiti spoznaji ideja geometrija
Otkriti zakone prirode, uoiti red i harmoniju astronomija
Razmatrati suprotnosti, ii od pretpostavaka do poela dijalektika
U svakoj dui ima neto dobroga i neto loega ono dobro je po prirodi jae, no moe biti
potisnuto pogrenim odgojem
Jedna osoba ne moe dobro obavljati vie djelatnosti
Svatko treba raditi ono u emu je dobar
Onog koji ne koristi dravi valja ukloniti
Svu djecu treba odgajati jednako, a nadarenosti e se pokazati same
Glavna zadaa drave je odgoj graanina
Drava ima pravo na odgoj, ali i na selekciju graana - onoga koji ne koristi dravi valja
ukloniti jer je samo teret zajednici; energija se ne smije troiti na slabe
Podjela poslova u dravi:
PRAVEDNOST SREDINJA VRLINA
UMNI
DIO
DU
E
VLA
DARI
VRLI
NA mudr
VOLJNIost
DIO DUE
RATNICI, UVARI
VRLINA - hrabrost
POUDNI DIO DUE
PROIZVODITELJI
VRLINE samosvladavanje, skromnost,
umjerenost

10

Najbolje bi bilo da su sva tri djela due u ravnotei.


Dua ima tri dijela drava treba tri stalea:
uvari ive zajedno, nemaju vlastite imovine, nije im doputeno koristiti se novcem;
karakterizira ih hrabrost
Vladari tko pamti dobro, ne da se prevariti, ne mijenja svoje miljenje, postojan, pokazuje
ritam i sklad u svim kunjama; karakterizira ih mudrost (istinski odgajatelji, to su oni koji su
uzali iz spilje)
Proizvoai svi ostali koji pokazuju talente za druge stvari, a od koristi su cijeloj dravi;
karakterizira ih umjerenost (dananji odgajatelji)
Jedino ispravan odgoj moe osigurati opstanak drave. Odgoj je umijee orijentiranja. Jedino
ispravnim odgojem (voenjem) moemo doi do samorealizacije svojih potencijala.
Analogija drave i due:
Poistovjeuje pravednog ovjeka i pravednu dravu
Razum je vladar due koji se brine za cijelu duu; dravom trebaju vladati filozofi ljubitelji
mudrosti
Jedino ispravnim voenjem (odgojem) moemo doi do samorealizacije svojih potencijala
Odgoj je umijee orijentiranja (alegorija o spilji)
Jedino ispravan odgoj moe osigurati opstanak drave

Kritiki pogled:
Tko bira i prema kojim kriterijima?
Kako se procjenjuju sposobnosti pojedinaca?
Pojedinci koji sumnjaju, kritiziraju, pokazuju intelektualnu superiornost, istovremeno su i oni
koji se opiru autoritetima poticati ih ili ne?
Zagovara status quo:
Ako se, meutim, u igre dira, ako se uvode novotarije u njih i ako su neprestano izloene
promjenama, i ako omladina vie ne izjavljuje da joj je milo ono staro () nego se naroito cijeni onaj
mladi koji uvijek donosi neke novotarije i uvodi neto novo - rekli bismo sasvim opravdano da
dravu nije mogla snai vea sramota od toga.
Zagovara cenzuru:
To da pjesnik u svojim pjesmama ne smije da stvara nita to se ne bi slagalo s onim to u dravi vai
kao zakonito, pravedno, lijepo ili dobro, i da ne smije bez dozvole da pokazuje svoje pjesnike radove
nikome od privatnika prije nego to su ih pregledale i za njih dale svoje odobrenje za tu svrhu odreeni
suci i uvari zakona.
Pedagoka la:
Ako, dakle, uope nekome dolikuje da lae, onda to pripada vladarima, i to samo u korist drave, bilo
zbog vanjskih protivnika ili zbog graana u zemlji. Nikome drugome la nije doputena.
11

Sokrat
Djelovati u skladu s istinom, razvoj
moralne osobe
Vrlina je znanje
Nemoralno moemo djelovati jedino iz
neznanja
Kritiko promiljanje
Samoodgoj

Platon
Znanstveno projektira odgoj, razvoj
dobrog graanina
Vrhunska vlast uma
Utilitaran odnos spram odgoja
Manipulacija i indoktrinacija
Odgoj je briga drave

12

Mogua pitanja:
Smije li drava intervenirati u odgoj i koliko?
Dokida li odgoj propisan od strane drave slobodu pojedinca ili je omoguuje?
Trebaju li i nastavnici biti meu onima koji su izali iz Platonove spilje?
Kolika je autonomija nastavnika? Koja je definicija nastavnika?
Poiva li zaista pravedan sustav odgoja (i obrazovanja) na motu: svima jednako?
Jednako pravo za sve to je najizvrsnija nepravednost,
jer pritom su najvii ljudi prikraeni.
(F. Nietzsche)
Jedina prava zapreka razvoju moje misli
bilo je moje obrazovanje.
(A. Einstein)

JEAN-JACQUES ROUSSEAU:
ODGOJ PLEMENITOG DIVLJAKA
Plemenit je zbog suosjeanja, a divljak zbog onog prirodnog u sebi.
Platon: drava ima prvu i zadnju rije u odgoju.
Danas: drava takoer ima veliku odgovornost u odgoju, ali postoji vie slobode.
Jean-Jacques Rousseau
(1712.-1778.)
ivi i djeluje u doba prosvjetiteljstva filozofija tog vremena bavi se razumom i strastima
Specifinost druge pol. 18. st. intenzivna razmatranja teme senzibiliteta
Knjievnost: sentimentalni romani
Filozofija: rasprave o moralnom osjeaju (posebno u 17. stoljeu) smatraju da za moral
imamo poseban osjeaj; pitanja koja si filozofi postavljaju: zato nam je stalo do drugih?
Zato smo postavili drutvene konvencije i zato ih se drimo? Zato na isti nain odgajamo
nau djecu? Zato, odnosno kako uspostavljamo drutvene veze? suosjeanje (temelj
drutvenih veza i morala)
Suosjeanje i moralnost
Filozofi razdoblja senzibilitet opisuju kroz pojam suosjeanje
Uvjerenje da su ljudi univerzalno sposobni za moralno djelovanje
Suosjeanje i humanitet usauju se u ljudsku prirodu
Suosjeanjem ulazimo u tue osjeaje = ostvarujemo relaciju koja je istovremeno i naa i
odvojena od nas
Najelementarniji osjeaji su zadovoljstvo i bol (patnja)

Rousseau:
Suosjeanje je pred-drutvena karakteristika ovjeka
Pravilnim odgojem ouvat emo suosjeanje u odgajaniku:
ovjek se raa dobar, samo ga institucije ine zlim.
Rousseau razlikuje:
ljubav prema sebi (prirodni nagon za samoodranjem; uvjet za vlastitu sreu
uvamo sebe da preivimo) i
samoljublje (patvoren osjeaj, raa zavist i bezobzirnost prema drugima)
Devijacija ljubavi prema sebi u samoljublje posljedica je neodgovarajueg odgoja;
samoljublje se razvija odrastanjem, odnosno razvija se kao posljedica neodgovarajueg odgoja
Ispravan odgoj njeguje suosjeanje
Loi drutveni utjecaji su oni koji nas spreavaju da se razvijemo (odgoj je takoer drutveni
utjecaj koji moe biti dobar ili lo)
Ljude se treba odgajati u slobodi filozofija slobode
Prirodnom stanju, koje privilegira, Rousseau suprotstavlja drutveno stanje zalae se za
vraanje prirodi, odnosno za odgoj koji e izbalansirati nau potrebu za samoaktualizacijom i
ivotom u drutvu
Odgojni izazov: ovjeka treba odgajati u prirodi, smanjiti negativne utjecaje na minimum, a
opet ga odgojiti i da postane funkcionalni lan drutva
Kako to da se ovjek raa slobodan, a posvuda je u okovima?
Onaj koji je prvi ogradio komad zemlje i rekao Ovo je moje, potpisao je propast ovjeka.
Draa mi je opasna sloboda, nego sigurno i mirno ropstvo. (okovani smo drutvenim konvencijama)
Rousseau trai rehabilitaciju prirodne dobrote ljudi unutar drutva, a ne povratak u preddrutveno stanje
Kako se vratiti iskonskoj ljudskoj biti, a i dalje ivjeti u zajednici?
Rousseau, Emil ili o odgoju
Zato Rousseau eli odgojiti divljaka? smatra da su ljudi imali ansu prirodno biti, odnosno
ostati dobri, ali su iskrivili sve dobre vrijednosti.
Zagovara prirodan ili negativan odgoj
Najbolje to moemo uiniti jest sprijeiti da se ita uini.

odgoj mora slijediti prirodni razvoj ovjeka


odgajatelj samo neprimjetno postavlja situacije iz kojih odgajanik moe iskustveno
uiti
Dijete je subjekt odgoja
Odgoj:
Od strane prirode
Od strane ovjeka
Od strane stvari
Ne radi se o preputanju djeteta samog sebi odgajatelj slui da potie dijete na neprimjetan
nain
U skladu s prirodnim razvojem (od strane prirode), odgajatelj treba stvoriti uvjete i kreirati situaciju
(odgoj od strane ovjeka) u kojoj e dijete iskustveno uiti (odgoj od strane stvari = stvarni odgoj).

Raamo se slabi, trebamo snage; raamo se lieni svega, trebamo pomo; raamo se glupi, treba nam
razum. Sve to nemamo roenjem i sve to trebamo odrastajui, dano nam je odgojem.
Rousseauov odgoj u praksi:
Dijete odgajati izvan grada
Individualni pristup
Paljivo birati, pripremati i nenametljivo organizirati odgojne situacije
Njegovati djeju radoznalost i snalaljivost
Prvo stvar, a onda rije
Kanjavanje: osjetiti posljedice svojih djela
Ne uiti nego otkrivati znanja: uloga odgajatelja je stvoriti odgovarajue situacije
Raditi kao seljak, a misliti kao filozof
Religija je stvar osobnoga izbora
Rousseau o Emilu:
Ne ivi ni u kakvim zabludama, ili bar ivi u onakvima koje mi ljudi ne moemo izbjei.
Nema nedostataka, ili ima samo one od kojih se nijedan ovjek ne moe sauvati.
Ima zdravo tijelo, gipke udove, zdrav duh bez predrasuda, slobodno srce bez strasti
Ne bunei niijega mira ivio je zadovoljno, sretno i slobodno, koliko mu je doputala priroda.
Drite li da je dijete koje je na taj nain navrilo svoju petnaestu godinu, izgubilo prethodne godine?
Kljuna uloga suosjeanja: plemeniti divljak moe funkcionirati u drutvu upravo zbog
suosjeanja, ono se njeguje tijekom itavog perioda, ali najvie nakon Emilove 15. godine
kada smije otii u drutvo
Suosjeanje je temelj moralnoga razvoja i osnova za stvaranje drutvenih veza
ovjek je obdaren mogunou usavravanja (to ga razlikuje od ivotinja)
Rousseau ne trai povratak bezdrutvenom stanju, ve rehabilitaciju
Iz laljivosti drutvenih odnosa vratiti se do iste osobnosti
Iz neprirodne intelektualne oholosti vratiti se do jednostavnog prirodnog osjeaja
Priroda djevojice i djeaka nisu jednake Sofiju treba ostaviti u kui
Nietzsche, Schopenhauer kao odgajatelj
Schopenhauerova, Goetheova i Rousseauova slika ovjeka daju nam poticaj za preobraaj
naih ivota
Rousseauov ovjek:
- osvijestio da vodi umjetan ivot, iskvaren izmiljenim normama, loim odgojem i smijenim
obiajima
- tada uoava da je samo priroda dobra, da je samo prirodan ovjek ovjean
- tei povratku sebi, buntovno odbacuje sve to ga gui i spreman je na revolucionarne korake

IVAN ILLICH
(1926.-2002.)
Suvremena radikalna kritika obrazovnih sustava

Roen u Austriji, porijeklom s Braa


Rimokatoliki sveenik, studirao filozofiju, profesor na fakultetu napustio taj posao jer se
razoarao
Uz Paula Freirea najpoznatiji suvremeni kritiar obrazovnih sustava
Sredinja Illicheva teza: pojedinci imaju pravo preuzimanja kontrole nad vlastitim ivotom,
osloboeni od pritiska institucija
Uz institucionalizirano obrazovanje (knjiga Deschooling Society), snano kritizira i
medicinski sustav (knjiga Medical Nemesis) eli ih rekonstruirati
Ivan Illich, Deschooling Society
1968. tekst kola: sveta krava
1970. knjiga Deschooling Society (prevedeno kao Dole kole)
Poetni uvid: za veinu ljudi pravo na uenje sueno je obvezom pohaanja kole
Hipoteza: drutvo moe (i mora) biti rakolovano
Illichevi radovi o obrazovnome sustavu koncentriraju se oko tri toke:
dijagnoza sustava kolovanja;
poziv na rakolovanje drutva;
prijedlog kurativnih mjera.

kola je arada koja ne isporuuje ono to je obeala


Potie poslunost i podlonost, uklanja kritinost
Tek e generacija odrasla bez obveznog obrazovanja moi istinski reformirati kolski sustav
Projekt demitologizacije kole

Mnogi uenici, naroito oni siromani, intuitivno znaju to e im kole pruiti. U njima e ih
kolovati da zamjenjuju proces i sutinu. ()
Na taj nain uenika koluju da nastavu smatra uenjem, prelazak u vii razred obrazovanjem, diplomu
dokazom strunosti, a teno izraavanje sposobnou kazivanja neeg novog.

kola produbljuje socijalne razlike, potie poslunost i podlonost, a uklanja kritinost


kola obeshrabruje svaki izvan-kolski napor u realizaciji obrazovnih zadataka naa izvorna
motivacija za istraivanjem tijekom kolovanja se gubi
Postajemo pasivni primatelji znanja
Obmane kolovanja:
kolovanjem se unaprjeuju uenje i pravda
Znanje najveim dijelom proizlazi iz nastave (Illich: znanje samo jednim dijelom
proizlazi iz nastave! Meutim, kola priznaje jedino znanje steeno tijekom nastave)
Proces formalnog obrazovanja favorizira vanjske elemente nautrb sutinskih:
kolovanje potpada pod tono odreeno razdoblje ivota,
definirano je relacijom uenik-uitelj,

inzistira se na redovnome praenju programa.

Kritika poustanovljavanja vrijednosti:


polarizacija i pasivizacija drutva, stvara se ovisnost o institucijama koje nam oduzimaju
odgovornost
Definicija zdravlja, uenja, dostojanstva, neovisnosti i stvaralatva svodi se na djelatnost
ustanova koje tvrde da slue njihovom ostvarivanju:
kolovanje = obrazovanje,
zdravstvena sluba = zdravlje,
gledanje TV = razonoda, itd.
Illich vjeruje u potrebu postojanja sustava i nekih institucija
Kritizira nau preveliku ovisnost o njima i klijentelistiki status koji one produciraju
kola: poustanovljuje vrijednost znanja i iskljuuje sve njegove varijante koje se nalaze izvan
sustava
kola smatra vrijednim samo ono to sama nudi
Svoju ljestvicu vrijednosti pretvara u sastavni dio drutvenih vrijednosti
Nezdrava cirkularna meuovisnost institucija uzrokuje poimanje nae odgovornosti kao
proporcionalne naoj ukljuenosti u razne servise.

kola mnoge dovodi do neke vrste duhovnog samoubojstva, jer prisiljava ljude na odricanje od
odgovornosti za vlastiti razvoj.
kole iskrivljuju prirodnu sklonost razvoju i uenju.
kole slue ciljevima nastavnika.
kole vrednuju fragmentirane odsjeke spoznaje i inzistiraju na njihovoj standardizaciji
Znanje je proizvod kojeg smo prisiljeni konzumirati
Uenje standardiziranom miljenju = uniformirani pojedinci, ne-kreativni, podloni i puni
predrasuda prema onima izvan sustava
Zaraeni kolom kolovani smo da se osjeamo manje vrijednima pred onima vie
kolovanima
Prirodna znatielja pretvara se u kompulzivnu trku za postignuem
Naizgledno davanje jednakih ansi svima, a zapravo ustanovljavanje sasvim nove
diskriminacije: one na osnovi svjedodbe ili diplome, odnosno duljine kolskoga staa
Kako dolazi do ovisnosti o ustanovama?
Ustanove mijenjaju svoje proklamirane ciljeve kako bi opravdale i uvrstile svoje postojanje u
drutvu ovisnom o institucijama
Manipulativne i drueljubive ustanove
Drueljubive ustanove:
Korisnik se njima moe slobodno sluiti: nije ga potrebno uvjeravati da su mu korisne
Koristimo ih neogranieno, kada su nam potrebne

Ceste, vodovod, javni parkovi, telefonske linije imaju alternativu, ne prisiljavaju nas na
koritenje
Lako prelaze u manipulativne
Manipulativne ustanove:
Ima ih znatno vie
Skupe za odravanje, imaju veliki birokratski aparat
Sebe i svoje usluge prezentiraju neophodnima
Adiktivne i u drutvenom i u psiholokom pogledu
Okupiraju itava podruja naih ivota, gue alternative
Prijedlog kurativnih mjera:
Ne trai trenutno zatvaranje kola niti njihovo ukidanje, nego temeljito restrukturiranje
Otvoriti prostor znatielji nasuprot birokratizaciji
Ukinuti obvezno kolovanje
Ukinuti diskriminaciju na osnovi posjedovanja svjedodbe ili diplome
Omoguiti slobodan pristup znanju
Omoguiti slobodno povezivanje i istraivanje (Internet)
Burza vjetina
Burza teorijskih znanja

KAZNA
Ivan Illich:
Kritizira poustanovljeno drutvo, posebno obvezno obrazovanje i zdravstveni sustav
Institucije se proglaavaju nezaobilaznima, zaposjedaju cijela podruja naega ivota,
pasiviziraju nas i ine ovisnima o svojim servisima
Nastaju iz potrebe, zatim mijenjaju svoje proklamirane ciljeve i poinju iriti svoj utjecaj
Jedan od primjera su i zatvori: od koncepta kanjavanja za nedjelo do koncepta rehabilitacije
prekritelja
Michel Foucault:
(1926.-1986.)
Knjiga Nadzor i kazna raanje zatvora
Govori o tehnologijama kanjavanja evoluirale od rigidnih oblika kanjavanja do ideje o
preodgoju, odnosno disciplinskog kanjavanja
Panopticon: metafora za moderna disciplinirana drutva i potrebu za nadziranjem i
normaliziranjem=normiranjem
Ostvarenju ideje discipliniranog drutva pomae homogenizacija drutva
Homogenizaciju drutva potpomau obrazovni sustavi
kola od uenika stvara automate
Kazna
Zlatno pravilo: ini drugome samo ono to eli da drugi tebi ini.

Opravdava i razne oblike odgovora na prisilu


Na fluidni osjeaj pravednosti:

Buni se protiv kanjavanja nevinih;


Ne odobrava kada jednako postupamo i s krivim i s nevinim;
Ne podrava proputanje reagiranja prema krivcu;
Osjea potrebu za prihvaanjem posljedica svojih djelovanja, bez obzira kakve one
jesu.

Opravdanje kazne
Objektivno opravdanje kazne:
Usmjerava se na djelovanje
Kazna za nedjelo = negacija negacije: kazna ukida nedjelo
Osnova retributivne teorije: u samome nedjelu sadrani su i opravdanje i dunost
kanjavanja
Subjektivno opravdanje kazne:
Usmjerava se na poinitelja: slobodno i odgovorno bie
Kazna je pravo poinitelja nedjela
Na vioj razini: drava ima pravo i dunost braniti se protiv ugroavanja slobode i
odgovornosti svojih graana
Kazna iz pozicije utilitarizma:
Utilitarizam: etika pozicija koja smatra da je ispravno djelovanje ono koje dovodi do najvee
mogue koliine sree (opeg dobra), odnosno koristi
Najznaajniji predstavnici utilitarizma: Jeremy Bentham, John Stuart Mill, Peter Singer
Donoenje odluka voeno je procjenom posljedica djelovanja
Utilitarizam: najvea korist je najvea srea
Najbolja je ona kazna koja e osigurati najbolje posljedice
Utilitaristiki raun sree (J. Bentham):
intenzitet,
trajanje,
izvjesnost ili neizvjesnost,
bliskost ili udaljenost,
plodnost,
istoa (omjer sree i boli),
opseg.
Razliiti pravci unutar utilitarizma razliito vrednuju pojedine stavke iz utilitaristike raunice, kao i
temeljnu orijentaciju utilitarizma prema srei odnosno koristi.
Kazna iz pozicije retributivne teorije:
Elementarna forma: kakvo je bilo nedjelo, takva e biti i kazna
Oko za oko, zub za zub
Meutim, ponekad istovrsna kazna moe biti neodgovarajua
Zahtjev za izjednaavanjem zamjenjuje se zahtjevom za srazmjernou
Uzima u obzir i specifinosti vezane uz poinitelja i rtvu

Element drutvenoga utjecaja:


Oni koji ine nedjela nisu sami krivi
Institucije nisu radile svoj posao
Pravi krivac je drutvo
Albert Camus: Svako drutvo ima zloince koje zasluuje
Retributivna teorija kazne poziva se na objektivno i subjektivno opravdanje kazne
Potekoe takvoga utemeljenja:
Poinitelj se eli odrei svoga prava da bude kanjen
Pravo kojega se elimo odrei je vrlo neobino pravo
Ne doputa milosre
Osnovno razlikovanje: utilitarizam je usmjeren na budunost, retributivna teorija na prolost.
Kazna kao prevencija?
Samo postojanje kazne dovoljno je za preventivno djelovanje strah od kazne
Negativ zlatnog pravila
Dvojbena je utemeljenost moralnoga djelovanja u strahu
Strah od kazne moe biti uinkovit kada nam dokida vrijednosti do kojih nam je stalo
Upitno je na strahu graditi zdravu linost i zdrave odnose u drutvu

AUTORITET
A. S. Neill: kola Summerhill
Utemeljena 1921. godine
Djeca od 5 do 16 godina
Nastava se odrava, ali nije obavezna (djeca su znatieljna, prirodna potreba za znanjem)
Autoritet pravila, ne osobe
Vie se ne zovu slobodnom, ve demokratskom kolom (2013. u skupini nezavisnih kola)
Nesretnost je uzrok svim zloinima, svoj mrnji i ratovima.
U tolikoj sam mjeri nieanist da sam protiv uenja djece da budu tiha, mirna i ljupka, te nastojim
osposobiti mlade umove da pitaju, unitavaju i ponovno grade.
Vjerujem da je nametanje bilo ega kroz autoritet pogreno. Dijete ne bi trebalo nita uiniti sve dok
prema vlastitome sudu ne bude uvjereno u ispravnost svojih postupaka.
Odgoj bez ikakvog autoriteta nije odgoj
Odgoj bez slobode nije odgoj
etiri odgojna stila (Jesper Juul, Vae kompetentno dijete):

Autoritaran (visoki zahtjevi, pravila bez objanjenja, oekuje se poslunost, odnos


moi)
Autoritativan (postoji autoritet, ali provodi se kroz toplinu i razumijevanje)
Permisivan (popustljiv, samo sloboda, topli roditelji, kontrola kratkog dometa)
Ravnoduan (isto samo sloboda, bez pravila, u pravilu nezainteresirani roditelji)

Shole - pruanje orijentacijskog, a ne samo uporabnog znanja


Autoritet
Nunost u odgojnim, ali i ostalim ivotnim odnosima i procesima
Pozitivni efekti: dokidanje samovolje, upuenost umnijim okvirima drutvene regulacije
Negativni efekti: umjetno odravani odnosi neslobode i neistine; stvaranje vjenih
maloljetnika
Potreba redefiniranja autoriteta nastavnika:
Kritika tradicionalnog sustava obrazovanja
Kritika uenja podlonosti autoritetu
Rastua svijest o ljudskim pravima openito i pravima djeteta
Pojava permisivnog modela odgoja
Model skrivenog autoriteta u kolama
Poveana dostupnost sadraja, provjerljivost informacija

Istraivanje podlonosti autoritetu:


Stanley Milgram , 1960-ih
Cilj: prouiti konflikt izmeu poslunosti autoritetu
i osobne savjesti
Student = glumac
Experimenter = istraiva
Teacher = ispitanik

100% ispitanika dolo do 300 volti


62% ispitanika kanjavalo je do krajnje
toke (450 volti)
Follow-up studije
(Milgram, Lauren Slater)
Autoritet = odgovornost

Zato smo toliko posluni? Dovoljne su sitnice koje e nas uvjeriti u neiji autoritet (prebacujemo
odgovornost na nekog drugog).
Rousseau o autoritetu:
Zagovara negativni odgoj

Dijete e iskazivanje eksplicitnog autoriteta bez razumijevanja razloga vidjeti kao


prakticiranje moi odgajatelja
Mogua su dva ishoda ukoliko se nameu pravila bez objanjenja: pokoravanje i pobuna

Pokoravanje / pasivnost
Pobuna rezultira laganjem, skrivanjem i manipuliranjem jer dijete nije dovoljno jako
izravno se pobuniti)
R. predlae: autoritet odgajatelja nad odgajanikom mora biti jednako bezlian kao i onaj
zakona nad graaninom
Autoritet kao odnos povjerenja
Odgajatelj (neprimjetno) orijentira dijete radije nego eksplicitno usmjerava
Kant o autoritetu u koli:
Dostojanstvo ovjeka nalazi se u njegovoj nedovrenosti
kola kao dresura: ui se odgoditi zadovoljenje elje, napraviti plan i potivati vlastite
odluke i njihove posljedice
Autoritet u koli proizlazi iz odnosa dviju funkcija, a ne dviju osobnosti (bezlian red)
Ueniku treba prepustiti samostalno organiziranje vlastitog rasporeda unutar okvira opih
pravila
kola sudi o djetetu na osnovi njegovih djela, dok su misli i osjeaji posve privatni
Izazovi pedagokom autoritetu:
Prividni paradoks: elim da me slua kako bi mogao sumnjati u ono to govorim i kako bi
mogao kritizirati!
Specifina forma asimetrinog/hijerarhijskog odnosa
Drutvene promjene: informacijsko doba, naglasak na ljudskim pravima, pojava koncepta
permisivnog odgoja, uenja kroz igru, cjeloivotnog uenja, samoodgoja

DISCIPLINA
P. Canivez, Odgojiti graanina?
Teza: kola stvara graanstvo
Premisa 1: svaka politika zajednica karakterizirana je koegzistencijom raznorodnih elemenata
Premisa 2: mora postojati neto to takvu zajednicu dri na okupu
to je zajedniko graanima iste drave?
Vlast, religija, jezik, povijest, itd.
Raznorodni elementi, ali svi su podloni istim institucijama i za sve vrijede isti zakoni kojima
se podvrgavaju
Zajedniki zakoni unutar iste drave teorije o drutvenim ugovorima
Hobbes: rat svih protiv sviju zbog kontinuirane ugroenosti odluujemo prenijeti dio svoje
slobode na jedan entitet, odnosno dravu, koja e se o nama skrbiti i titi onaj dio slobode koji
nam je ostao (zakoni nas tite, ali nam istovremeno oduzimaju dio slobode)
Zakoni nam govore to ne smijemo raditi, a ne ono to smijemo
kola: prvo mjesto integriranja u iru zajednicu

P. Canivez: kola stvara graanstvo


Graanin se ne pokorava bez razmiljanja, on promilja o autoritetu; djeca manje razumiju
dovodi do pokoravanja autoritetu openito bez razmiljanja i rasuivanja
Prvi autoritet su nastavnici
Kako u djetetu razviti osjeaj potovanja,
bez stvaranja ovisnosti o nadreenom?
Jean-Jacques Rousseau:
Smatra da odnosi autoriteta imaju negativan utjecaj na djecu
Dijete ne razumije razloge naredbe; tumai je kao samovoljno ponaanje odrasle osobe
Moe reagirati na dva naina: pokoravanjem i pobunom
Rousseauovo rjeenje: autoritet odgajatelja nad odgajanikom mora biti jednako bezlian kao i
autoritet zakona nad graaninom
Za malo dijete: organizirati odgojne uvjete na nain da dijete niti ne moe poeljeti nita drugo
osim onoga to je najbolje za njega
Djetetom upravljaju objektivne sile situacije koju je diskretno oblikovao sam odgajatelj
to s djecom u adolescentskoj dobi?
Predlae pedagoki ugovor
Imaginaran koncept u kojemu su autoritet odgajatelja i sloboda odgajanika u ravnotei
Odgajatelj eli najbolje za odgajanika, a odgajanik mu bezuvjetno vjeruje
Tek budunost donosi razumijevanje naloga (nakon to odgajanik sazrije, odgajatelj ima
obavezu s njime raspraviti o povjerenju koje je dobio)
Pedagoki ugovor temelji se na povjerenju koje odgajatelj ne smije izigrati
Immanuel Kant:
ovjekovo dostojanstvo nalazi se u njegovoj nedovrenosti.
ovjek je jedini stvor koji mora biti odgojen.
Njegovanje i disciplina mijenjaju ivotinjsko u ovjeje, uvode ovjeka u ovjenost
Osueni smo na pomo drugoga presudna uloga odgajatelja
Odgaja se za bolje budue stanje
Njegovati prirodne predispozicije, nikako ne instrumentalizirati odgoj
Odgoj mora omoguiti sve naine realizacije praktikoga uma:

Discipliniran prvi stupanj promjene prema ovjenosti, granice koje postavlja


odgajatelj sprjeavaju pad odgajanika u nehumanost
Kultiviran vana je pouka i nastava;
Mudar civiliziran, ugodan u drutvu;
Moraliziran umjean (vjet) za ostvarenje razliitih ciljeva.

ovjek je po prirodi sirov, a ako takav ostane i nakon kulturnog razvitka, on je zao.
kola kao dresura (s pozitivnim konotacijama):

Naviknuti (disciplinirati) dijete da odgodi elju za ispunjenjem svoje potrebe


Potaknuti razmiljanje, a potisnuti impulzivnost
Napraviti plan, potivati odluke i snositi njihove posljedice

Djecu prije svega aljemo u kolu ne zato da bi tamo neto nauila, ve zato da se naviknu mirno
sjediti i tono izvravati ono to im se kae kako bi nakon toga znala u trenutku uvidjeti prednosti svih
ideja koje mu se nude.
(Kant, Razmiljanja o odgoju)

Rad u koli namee disciplinu koja pogoduje razmiljanju i stjecanju samostalnosti


Dopustiti djeci da dio svoga rasporeda samostalno organiziraju
Red kolske ustanove je bezlian, pokoravaju mu se i odrasli
Nema osobne moi, a svi koji su na istoj funkciji meu sobom su jednaki
Razvoj osjeaja za jednakost i potivanje univerzalnih pravila
kola sudi o djetetu samo na osnovu njegovih djela, dok mu se istovremeno ostavlja sloboda
misli i osjeaja

G. W. F. Hegel:
Obiteljska sredina mjesto je afektivnih odnosa
kola, s druge strane, namee djetetu objektivno ponaanje
kola ne nadomjeta obiteljske odnose drugim afektivnim odnosima
Ne mijea se u intimu uenika sve dok funkcionira unutar pravila ustanove
kola stvara prostor neega izmeu, prostor izvan nadzora roditelja i uitelja = razvoj
privatnoga ivota
Michel Foucault:
Drugaije shvaanje discipline od Rousseaua, Kanta ili Hegela
Govori o discipliniranome drutvu:

sitniavo kontroliranje ponaanja, kretanja i rasporeda sati;


kontrola tijela i pokreta;
mehaniko potivanje nametnutog reda;
vrednuju se brzina i djelotvornost;
vea rentabilnost, racionalizacija trokova;
lake upravljanje masama;
onaj koji ima mo razmilja i planira, izvritelj je samo element u strategiji koju uope
ne mora shvatiti.
U atmosferi kontinuiranoga vidljivog i nevidljivog nadzora, pojedinci poinju sami sebe
nadzirati (Panopticon)
kola:

prvo mjesto kontinuiranog nadzora od strane sustava


eli nepovezanu gomilu pojedinaca organizirati u ureenu mnogostrukost
metode: standardizacija i homogenizacija uenika
kontinuirano usporeivanje vodi uspostavljanju norme (normalno naspram
devijantnog)
disciplina: gura pojedince u prosjek odreen statistikama i promatranjem

Razlika spram prethodna tri autora: Foucault smatra da kole od uenika ine automate; kola
ne ureuje prostor privatnoga ivota, nego modelira ponaanje i sklonosti

Nietzsche: Schopenhauer kao odgajatelj

Nietzsche smatra da smo svi unikatni, neponovljivi, i da svi imamo jedinstveni potencijal koji
moramo razviti
Razvijamo se kao individue, a ne unutar mase
Krajnji cilj: biti genije
Razviti se moemo na 2 naina: kao ivotinje (ako ne preuzimamo odgovornost za vlastiti
razvoj, ne izdvajamo se iz mase, ako smo prosjeni Nietzsche to smatra izdajom) ili kao
ljudi (to su oni koji su iskoraili izvan zadanih okvira, koji su krenuli dalje, koji se izdiu
iznad mase; 3 grupe: filozofi, sveenici i ?)
3 ideala u filozofiji: Schopenhauer, Goethe i Rousseau
Zato se trebamo razviti?
o Lako je biti pripadnik mase u njoj se osjeamo sigurno i nitko nas ne kritizira, ali
kao pripadnici mase mi stagniramo. Odnosno, stagnira itav ljudski rod. Zato su
potrebni oni koji imaju hrabrosti iskoraknuti jer na taj nain vuku ljudski rod
naprijed.
Za Nietzschea je izrazito bitna dimenzija kulture koja se moe zlorabiti (razvija se kultura,
ali ne i pojedinac):
o Kroz novac (poduzetnika kultura)
o Kroz dravu (odgoj oblikuje tako da slui samo njoj instrumentalizacija slui samo
za opstanak drave)
o Kroz umjetnost (ako se koristi za natjecanje razliitih kultura)
o Kroz znanstvenike i uenjake, odnosno znanost (selektiranje znanja, znanstvenici
koji slue dravi, a ne napretku)
Odgoj koji bi trebao potpomagati na razvoj nije adekvatan zato Nietzsche uvodi
Schopenhauera

Uitelji su iznevjerili svoju ulogu iako djeluju unutar sustava, imaju dovoljno prostora i
slobode da uine uda, ali oni to ne ine

Edgar Morin: Odgoj za budunost/ Sedam temeljnih


spoznaja u odgoju za budunost

Knjiga teorijske naravi


Budui odgoj nee biti isti kao sadanji
Odgojni izazov: kako se suoiti s promjenama i nepredvidivom budunou?
Poduavamo o onome to tek dolazi: odgoj za budunost?
Trebali bismo odgajati odgajanike za budue drutvo, ali kako kad ne znamo to slijedi u
budunosti?
Ciljevi:
o Uspjeno snalaenje u globaliziranom drutvu
o Preoblikovanje podruja odgoja kako bi se odgovorilo novim izazovima
o Pomoi u razvoju ovjeanstva openito
Sedam temeljnih spoznaja:
1. Uenje o slijepim mjestima spoznaje: zablude i iluzije
Nae spoznavanje sklono je iluzijama i zabludama
Rjeenje: sumnjati i preispitivati, biti otvoreni prema promjeni naih uvjerenja
Aktivan pristup znanju
Izvori zabluda u spoznavanju:
I. Mentalne zablude (samozavaravanje, opravdavanje, pamenje nije savreno)
II. Intelektualne zablude (nekritiko oslanjanje na postojee teorije)
III. Paradigmatska zaslijepljenost (paradigma kostur, ono na emu se temelje
teorije, sustavi, itd.)
IV. Zablude razuma (racionalnost vs. racionalizacija racionalnost se odnosi na
testiranje spoznaja, sumnju i preispitivanje, dok se racionalizacija odnosi na
obrambeni mehanizam koji odbacuje sve to se ne uklapa u na sustav,
podlonost iluzijama)
Briga o spoznavanju samom znai:
Priznati mogunost da smo u zabludi
Kontinuirano preispitivati ono to znamo
Biti otvoreni onome to je novo
Znati to novo kritiki procijeniti
Njegovati racionalnost naspram racionalizacije
Ne zanemariti znaaj neracionalnog
2. Pertinentna spoznaja
Relevantnost, ali i vie od toga postaviti cilj, ali uzeti u obzir i potrebu za
ostvarivanjem tog cilja
Povezivanje rascjepkanog znanja i koherentnu, smislenu i funkcionalnu cjelinu
Naela pertinentne spoznaje:
I. Kontekst
II. Globalnost
III. Multidimenzionalnost
IV. Kompleksnost
Kako kroz odgoj njegovati pertinentnu spoznaju? Kako odgajati opu inteligenciju?
3. Prouavati ljudsko stanje

4.

5.

6.

7.

ovjek je unitas multiplex(jedinstvo raznolikosti) kompleksno bie koje u sebi nosi


suprotne karakteristike na ijim razmeima nastaje genijalnost (stvaranje neeg
novog)
Prouavati zemaljski identitet
mudrost ivota u zajednici (mi smo individue, ali ivimo u zajednici, drutvena smo
bia i stanovnici smo planete koju dijelimo s drugima)
Povezivanje na razini ovjenosti, humaniteta, solidarnosti
Odgovornost spram onih s kojima dijelimo planet, ali i spram buduih generacija
Suoavanje s neizvjesnostima
Oekivati neoekivano
racionalna nesigurnost
Odgoj svjesnih realista
Pouavati razumijevanje
Odgoj za nadilaenje zapreka u razumijevanju (egocentrinost, etnocentrinost i
sociocentrinost, reduktivni duh)
Etika razumijevanja: razumjeti drugoga na nesebian nain (razumjeti korijene,
oblike i manifestacije ljudskog fanatizma ili bilo kakvog ponaanja). Etika
razumijevanja trai od nas da razumijemo nerazumijevanje.
Ako smo u stanju shvatiti prije no to osudimo, bit emo na putu humanizacije
ljudskih odnosa.
Etika ljudskog roda
Svaka osoba ostvaruje se u trijadi: pojedinac drutvo vrsta
Odgajati za demokraciju, pouavati zemaljsko graanstvo