You are on page 1of 8

Program kursa

Elektri
Elektrine instalacije i osvjetljenje

Projekat I

Definicija i vrste elektrinih instalacija


Potroai elektrine energije
z Priroda i izvori svjetlosti
z Fotometrijske veliine i prorauni
z Projektovanje i izvoenje elektrinih
instalacija
z Osnovne komponenete elektrinih instalacija
z Izbor, razmjetaj i povezivanje elektrinih
komponenti u elektrinim instalacijama
z Elektrini prorauni
.....
z
z

Odsjek: Energetika i automatika


Semestar: V
Broj asova: 1(predavanja) + 0 + 0 + 2(izrada projekta)
Nastavnik: Doc. dr Milovan Radulovi
Saradnici: Mr Tanja Stankovi, Aleksandar Vuini
Literatura:
Milan S. Jovanovi:

ELEKTRINE INSTALACIJE I

Miomir Kosti:

TEORIJA I PRAKSA PROJEKTOVANJA


ELEKTRINIH INSTALACIJA

Program kursa

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija

.....
z Uzemljenje
z Zatitne mjere: Zatita od direktnog i
indirektnog dodira
z Zatitno uzemljenje, nulovanje, sistem zatitnog
voda, dodatne mjere zatite.
z Prikljuak na elektrodistributivnu mreu
z Razvodni punktovi i mjerenje
z Zatita objekata od atmosferskog pranjenja
z Gromobranska instalacija
z Elektrine instalacije slabe struje
3

U cilju korienja elektrine energije za razliite namjene


neophodno je da postoje:
izvori elektrine energije ili informacija
prijemnici i
sredstva za njihov prenos od izvora do prijemnika

Sredstva za prenos elektrine energije ili informacija kroz


objekat se predstavljaju Elektrinim instalacijama (EI).

EI se sastoje iz skupa provodnika i drugih elektrinih


komponenti koje omoguavaju siguran i kvalitetan prenos
elektrine energije ili informacije do prijemnika

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija
z

NISKONAPONSKOM MREOM smatraju se strujni


krugovi od izvora struje do sabirnica, odnosno prikljuka
za osigura na kunom prikljunom ormariu (KPO) s
nazivnim naponom do 1 kV.

ELEKTRINOM INSTALACIJOM smatraju se strujni


krugovi poslije (gledajui u smjeru toka elektrine
energije) sabirnica, odnosno od osiguraa na KPO.

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija
Elektroenergetske instalacije ine svi djelovi, koji
predstavljaju funkcionalnu cjelinu, poevi od mjesta
napajanja objekta elektrinom energijom.

Elektroenergetske instalacije mogu se podijeliti u tri grupe


(prema naponu izmeu faznog i nultog provodnika):
visokog napona (3, 6, 10, 20, 35, 110, 220, 380 kV)
niskog napona (nii od 250V) u domainstvu
malog napona(nije vei od 50 V izmeu bilo koja dva provodnika)
signalizacija, telekomunikacije i elektrine ograde za stoku

moderni razvoj sve vie brie razlike u izvedbi izmeu


NN mree i instalacije (npr. vrno optereenje naselja s
cca. 5000 stanovnika iznosi 4-5 MW, a toliko je npr.
vrno optereenje vee poslovne zgrade)

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija

U sistemima za proizvodnju, prenos i distribuciju elektrine


energije koriste se vii radni naponi nego u elektrinim
instalacijama kako bi se smanjili gubici.

PODJELA po tipu:

Instalacije jake struje


osvjetljenja- cilj im je da se u objektu dobije vjetako
osvetljenje za normalan rad
prikljunica- u prostorijama gdje je neophodan prikljuak za ureaje i
aparate koji mogu biti pokretni i stabilni.
motornog pogona
Graevinske
Pomonih izvora elektrine energije dizel elektr. ,benzinski agregati,

Prijemnici elektrine energije se obino izrauju za nie


radne napone do 1000V iz razloga jednostavnije i sigurnije
konstrukcije i vee bezbjednosti.
U sistemima za proizvodnju prenos i distribuciju elektrine
energije, kao i u elektrinim instalacijama koristi se trofazni
sistem naizmjeninog prostoperiodinog napona uestanosti
50Hz. U djelovima gdje je napon iznad 1000V koriste se tri
provodnika, a u onim sa naponom ispod te vrijednosti etiri.

runi ili noni agregati i akumulatorske baterije

Instalacije zatite

Zatita od napona dodira


Zatita od udara groma u objekat ili vazduni vod
Zatita od eksplozije plinova

Sistem sa etiri provodnika ima svoj podsistem sa dva


provodnika, fazom i nulom, koji predstavlja jednofazni sistem.

Specijalne instalacije
7

Grafi
Grafiki prikaz trofaznog sistema sa tri i etiri provodnika i njegovog jednofaznog podsistema
TROFAZNI TROPROVODNIKI SISTEM
R

3 ~ 50 Hz, UL

UL

UL

UL

Za dio sistema iznad 1kV


380 kV, 220 kV, 110 kV, 35 kV, 20 kV i 10 kV (6 kV i 3 kV)

TROFAZNI ETVOROPROVODNIKI SISTEM

UL
UL

UL

S
T

UL

UF
N
U

UF

Za dio sistema ispod 1 kV


380 V, 380 / 220 V i 220 V (900V i 600V)

3,N ~ 50 Hz, UL / UF

UL

UL

S
UL

230/400 V

UL

UF

T
R

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija
Nominalne vrijednosti napona su referentne vrijednosti koje
slue kao podaci za konstrukciju kako prijemnika tako i
elektrinih komponenti i elektrine instalacije

OZNAKA PO JUS-u

UL

10

Nominalna vrijednost jednosmjernog napona


440V, 220V i 110V

JEDNOFAZNI DVOPROVODNIKI SISTEM

1,N ~ 50 Hz, UF
UF

11

Naizmjenini i jednosmjerni naponi ispod 100V


48V, 24V, 12V i 6V dvoprovodniki sistem

12

13

14

Prijemnici elektrine energije

Definicija i vrste elektri


elektrinih instalacija
U djelovima sistema za proizvodnju, prenos i distibuciju
elektrine energije, kao i u elektrinim instalacijama napon nije
isti u svim takama dolazi do pada napona kao rezultat
prenoenja energije kroz nesavreno elektroprovodnu sredinu.

Un-U< U < Un+U

Pretvaraju elektrinu u neki drugi oblik energije


snaga Pd energetski dobitak
Pg energetski gubitak

Pd
Pd + Pg
P
Pe = d

- stepen energetskog iskorienja =

U napon u bilo kojoj taki,


U najvei dozvoljeni pad napona,
Un - Nominalna vrijednost napona za neki dio sistema

Pe elektrina snaga prijemnika

U sistemu za prenos elektrinih informacija se pojavljuje slabljenje snage.


(pad struje i napona usled manjih vrijednosti poprenih impedansi izolovanih
elektrinih provodnika, aktivni dio impedanse zbog slabije izolacije, a rektivni
dio zbog viih uestanosti)
15

- potencijalni nivo
16

Sve potroae elektrine energije moemo podijeliti u dvije


grupe:

Prijemnici elektrine energije


=U

Pe

-statike (grijalice, reoe, pegle, sijalice,....) i


-dinamike (asinhroni elektromotorni pogoni, reverzni

Pe

I = U

tiristorski pogoni, elektrolune i indukcione pei,....)

Za dimenzionisanje elektrinih instalacija za


napajanje prve grupe potroaa dovoljno je
poznavati nominalne parametre.

Pg
Pd

Un
Pdn, n

Za drugu grupu potrebno je poznavati znatno


vie informacija.

Prijemnik za jednosmjerni napon


17

Prijemnici elektrine energije

Prijemnici elektrine energije


Materijali od kojih se izrauju prijemnici elektrine energije
napreu se:

1,N ~ f , U
j

I =
U

18

dielektrino zavisi od veliine napona


elektromehaniki i temperaturno zavisi od jaine struje

Re

Qe

Pe

Elektrini (elektrootporni) izvori toplote

Pg

~ f , Un, cosn

Pdn, n

I =

kU

Pd

Prijemnik za jednofazni
naizmjenini napon
19

k, Un
Pn

k = 1,3

I
In
1

20

Projektovanje elektrinih instalacija

Prijemnici elektrine energije

Projekti za elektrine instalacije se izrauju da bi elektrine instalacije


mogle da se izvedu prema zamisli investitora odnosno projektanta.
Projekat mora da sadri svu potrebnu dokumentaciju koja predstavlja
projektni elaborat. Projekat reba da obuhvati sledee:

Elektrini izvori svjetla

PE

I =

Un, PEn
n, J

Un, Pen,cosn
n, J

I
In

I
In

t
inkadescentni izvori

PE
I =

U cos

t
fluoroscentni izvori

21

Projektni zadatak
za izradu projekta elektrinih
instalacija daju struna lica za arhitektonski,
graevinski, mainski elektro i tehnoloki dio.

projektni zadatak

tehniki opis

tehnike proraune

tehnike uslove

predmjer i predraun

specifikaciju materijala

poseban prilog o zatitnim mjerama i

crtee i grafiku dokumentaciju.(razmjera 1:50 )

22

Tehniki uslovi treba da sadre finansijsko tehnike


odnose izmeu investitora i izvoaa, i da poslue
izvoau kao podsjetnik propisa koji su obavezni za
izvoenje onih vrsta instalacija koje su projektom
predviene.

Tehniki opis slui izvoau kao uputstvo kako treba da


urade, odnosno izvedu elektrine instalacije koje se
zahtijevaj u projektnom zadatku.

Predmjer i predraun sadri sav potreban materijal koji


je predvien za realizaciju projekta elektrinih instalacija.
Radi se po pozicijama i svaka mora da ima pojedinanu
cijenu koja obuhvata trokove materijala, transporta i
ugradnje.

Tehniki prorauni se daju u svakom projektu , i to:


proraun napojnih vodova, kada se ne uslovljavaju od
strane elektrodistribucije, koji se odnose na presjek i
stvarni pad napona od TS ili GRO do prijemnika. Za
vee prostorije se daje proraun osvjetljaja. U okviru
zatite od previsokog napona dodira vri se proraun
otpora uzemljenja i provjera efikasnosti zatite bilo kog
sistema.

Specifikacija materijala se daje na osnovu predmjera i


predrauna u vidu spiska koji sadri sav potreban
materijal, a u kome je dat naziv materijala, tip, blie
karakteristike i koliina.
23

24

Poseban prilog o zatitnim mjerama daje se uz svaki projekat i


predstavlja niz mjera koje su predviene u izvoenju projekta, a
odnose se na sigurnost funkcionisanja elektrinih instalacija i
sigurnost u odnosu na zatitu ivota ovjeka i materijalnih
dobara.
Crte ili grafika dokumentacija su sastavni dio projekta i za
izvoae najnuniji dio projekta. Na osnovu crtea se izvode
elektrine instalacije i izrauju odgovarajui razvodni ormari i
table. Crtei pokazuju nain voenja pojedinih strujnih kola kao i
taan poloaj svetiljki, instalacionih prekidaa, razvodnih kutija,
prikljunica, izvode za bojlere....

Djelovi elektrinih instalacija su:


1. prikljuak objekta
2. glavna razvodna tabla
3. napojni vodovi
4. razvodni ormari -- u njemu se nalaze elementi koji
slue za osiguranje, komandovanje, kontrolu
pojedinih veliina i regulaciju
5. razvodne table -- koriste se samo u stanovima i
mogu biti izraene od metala ili PVC mase

Da bi se uradio projekat elektrinih instalacija neophodno je dobiti od


naruioca arhitektonsko graevinske podloge u razmjeri 1:50 ili 1:100, i u
njima ucrtati instalacije.

6. strujna kola
prijemnika

Sastavni dio ovog dijela su i razne eme razvodnih ormara i tabli sa


definisanim elementima kao to su osigurai, prekidai, sklopke,...

7. uzemljenje -- uzemljenje
previsokog napona dodira

(krugovi)

25

napajanje
metalnih

elektrinih
djelova

od
26

Prikljuak objekta

Prikljuak objekta

--

NADZEMNI ORMAN U NN MREI

NN razvod u SN TS 2 x 400 kVA


27

28

Prikljuak objekta

kablovski prikljuak sa stuba

Prikljuak objekta

29

Kuni prikljuni ormar (KPO))

primjer poloaja KPO kod prikljuka individualnog stambenog objekta

30

KPO SA SASTAVNIM ELEMENTIMA

31