You are on page 1of 9

Dobria Cesari (1902.-1980.

)
Polazina interpretacija u udbeniku
Oblak
- misaona lirska pjesma
- dvije razine znaenja: doslovna i alegorijska

ljepota oblaka
oblak kao simbol izdvojenog pojedinca
koji se pojavljuje
koji krvari ljepotu
i nestaje
Interpretacija pjesme u cijelosti
U pjesmi postoji napetost (koja izvire iz suprotnosti snane, tragine spoznaje i krhke lirske
forme kojom je ona izreena) napetost izvire i iz itateljeva oekivanja to e se
dalje dogoditi.
Pjesma ima i epske znaajke (narativnost) i dramske (napetost).
Doslovna razina pjesme ukazuje na prirodni fenomen, a alegorijska na drutveni:
nezainteresiranost ljudi za duhovne vrijednosti to je univerzalno, odnosno svevremensko, ali
i svojstveno dobu kad je pjesma nastala izmeu dvaju svjetskih ratova. Oblak je simbol
tragine izdvojenosti, odnosno stvaralake usamljenosti. Ljudi su zaokupljeni materijalnim
vrijednostima i ne mare za duhovne vrijednosti.
Poetska poruka pjesme je da su stvaratelji usamljeni u svom bolnom raanju ljepote i oni ne
mogu oekivati publiku jer su oni dvije razliite drutvene kategorije koje imaju razliite
predmete interesa.
Pjesma je ispjevana u perfektu to ukazuje na prolaznost trenutka u kojem se oblak pojavio,
tako pjesma djeluje poput neke vijesti, ali to je jai alegorijski impuls njezina tumaenja.
Prema Anti Stamau: Oblak svojom simbolskom dubinom, semantikom protegom svoje
znakovitosti, upuuje na traginu sudbinu svega to je individualno i izvrsno, slobodno i zato
lijepo.
Navedeni Stamaev citat ukazuje kako se oblak moe shvatiti i kao individualnost openito,
ija je znaajka da je slobodno, izvrsno i lijepo; s uenicima se moe diskutirati o tome slau
li se oni s autorom da takvi pojedinci imaju traginu sudbinu.
Polazina interpretacija u udbeniku
Povratak
- kruno kretanje vremena / ciklinost i u formi pjesme (ponavljanje prve strofe na kraju

pjesme)
razapetost lirskoga subjekta izmeu istine i snova
enja ljubavi za vjenou i nastavkom ljepote
sumnja u mogunost ponovnoga ostvarivanja sree, ljubavi, ljepote
- ogranienost ljudske spoznaje

Interpretacija pjesme u cijelosti


Interpretacija pjesme prema Anti osiu.1
Prema osiu originalnost Cesarieve pjesme Povratak nije u ideji vjenog povratka
(ona je kao takva zaokupljala mnoge pjesnike i mislioce), nego u injenici da se dvoje
zaljubljenih, poto se nau u vjenosti, nee uope prepoznati.
U poetnoj i zavrnoj strofi (koje su kao takve misaone, za razliku od ostale etiri u kojima prevladavaju emocije) zamjeujemo skepsu ( tu vjeitu pratilju neumorna
ovjejeg duha) kao poetsko-misaoni lajtmotiv, pomalo sokratovski stiliziran (Znam
da nita ne znam), a koja predstavlja tunu konstataciju ogranienosti ljudske spoznaje. Autor u tome ne prepoznaje pesimizam, nego rezignaciju (tragino mirenje
s postojeim).
Dominantan osjeaj koji itatelja prati do posljednje strofe je pjesnikova razapetost
izmeu istine i sanjarije. osi navodi primjere u kojima se javlja ideja o ponovnom vienju,
o ponovnim povratcima (to moemo iskoristiti na taj nain da uenicima damo nastavni
listi na koji e napisati svoje miljenje o razliitim shvaanjima iste
ideje ili da im primjere damo na prozirnici to e oni onda usmeno komentirati.
I.
Tada e opet biti Sokrat i Platon i svaki pojedini ovjek ponovno e nastati sa
istim prijateljima i sugraanima, isto e trpjeti, isto e mu se opet dogaati i
radit e ista djela, i svaki grad, svako selo i svako polje na isti nain opet nastati.
Ali to ponovno nastajanje svega, apokatastazis tu pantos, ne dogaa se samo
jedanput nego mnogo puta, i beskonano esto isto e se sve ovo ponoviti.
Nemesios u Fenikiji (oko 400. poslije Krista), biskup,
neoplatoniar koji u djelu De natura homini navodi uenje
stoika.
II.
Molim je, kada za smrt moju dozna,
uskoro, neka u nebu me sretne
i zovne k sebi da se kraj nje stvorim.
Petrarca, 333. sonet (on ostaje u okvirima dobro poznatih i priznatih
kranskih razina)
III.
Sve e ove stvari jote jednom doi
kao to su bile i kako su prole,
i ti crni dani, i te plave noi,
i ljubavi, edne, strasne, dobrodole;
jednom tamo poslije hiljada, hiljada
i hiljada ljeta opet emo nai
ista svjea ula, ista srca mlada,
i taj njeni osmijeh, blagi i domai.
___________
1
osi, Anto, Cesariev kanconijer, Maruli, hrvatska knjievna revija, Zagreb, 1994., br. 4,
str. 276.-281.

Tin Ujevi, Vjeni prsten ( i Cesariev Povratak i Ujeviev Vjeni


prsten polaze od iste misaone okosnice, izviru iz istog vrela, ali se
pri kraju razilaze: Ujevi ostaje u okvirima oekivanog, uobiajenog,
a Cesari ideju modificira, pruajui nam nova rjeenja, nova vienja
povratka).
Osim to pjesnik na planu sadraja ukazuje na ponavljanje (ivota), on to ini i na
planu izraza (ponavljanje rijei: moda, vjeito, opet, vjenost, No vrijeme se kree,
No vrijeme se kree..)
Zanimljivo je da je autoru stih
Pa ako i dua u tome trenutku
Svoje uho napne
rogobatan i da je on kao takav otetio pjesmu (jer uho due koje se napne zvui
isforsirano i na granici je smijenog).
Na kraju autor postavlja pitanje u emu je atraktivnost ove Cesarieve pjesme
ija popularnost raste s godinama. Ona je kao vino. to starija to bolja!
Moda otkrivanje tajne lei u jednostavnoj istini: pjesnik je majstorski uao u
svijet nedoreenih elja svojih italaca koje od iskona mue iste misli i isti osjeaji. On im je
ponudio svoju verziju povratka, prilino pesimistinu, i ona im se, izgleda, svidjela. Poruka
pjesme je implicirana i u naslovu eka nas, dakle, povratak.
U udbeniku je nakon pitanja za interpretaciju pjesme Povratak dan ulomak iz
osieva teksta (Pjesma Povratak pokazuje da nita kao ljubav ne moe biti tako
banalno, a opet toliko originalno. I upravo ove ekstremne toke, banalnost i
originalnost, izmeu kojih narasta vjera u novi doivljaj, pri svome sudaru izbijaju
iskru to svojim svjetlom osjvetljava prozaine ovozemaljske pute. Ljudska narav,
intimno, nikada nee prihvatiti mogunost gaenja ove iskre, koju su ljudi nekad
ne bez razloga nazvali boanskom i stoga se ne miri s efemernou najjaeg ljudskog
osjeaja, ne miri se s onim poovskim: - Never more.) u kojem je vidljivo da je u
pjesmi prepoznatljiva i banalnost i originalnost (jer ljubav kao takva sjedinjuje i jednu i
drugu znaajku) te injenicu da se ovjek nikada nee pomiriti da je ljubav efemerna i
kao takva ograniena na zemaljske okvire, iako pjesnik kao da nam poruuje poovski:
Never more!
Pjesma je i grafiki (crticama) podijeljena na dva dijela: one odvajaju prvih pet strofa od este
strofe ime se ukazuje na odvojenost ivota i smrti (jer ponavljanje prve strofe na kraju
pjesme ukazuje na relativnost ljudske spoznaje i nemogunost odreivanja granice izmeu
ivota i smrti).
. oh tumai crtice na sljedei nain: Crtice predstavljaju stvarnost koja Ako se ne ostvari,
mogua ljubav e se izgubiti u moru ivota i beskonanosti vremena.
Sve e se vratiti na poetak i vrtjet e se u prokletom, zaaranom krugu circulus vitiosus.
Naznaka toga je ponovo otpoinjanje pjesme u vanjskom krugu.
Polazina interpretacija u udbeniku
Balada iz predgraa
- socijalna lirska pjesma
- kontrast: svjetlost mrak
ivot smrt
radost - tuga

Interpretacija pjesme u cijelosti


Socijalni motivi u pjesmi: motiv sirotinje s licem punim briga, koja brzo proe ispod lampe;
sam izgled krajolika (debelo blato, stari plot, dvije-tri cigle na putu);
ponavljanje prve strofe ukazuje na ponavljanje, na kruni tijek vremena, ivot se ponavlja,
usprkos nestajanju jednoga ovjeka.
U pjesmi se prepoznaju motivi boli i svjetlosti (bol kao dubina ljudskoga osjeaja, a svjetlost
kao visina, u ovom sluaju svjetlost kao oznaka boljega ivota, topline, ljudskosti, ljepote koja
samo na trenutak obasja pojedinca, a da on tu toplinu i ne osjeti.
Na planu izraza vidljiva je uestalost polisindetona ime se ukazuje na tijek vremena (i, i, i,
), isto kao i trotoje koje ukazuje na nedovrenost, na to da tijek vremena ide dalje.
Rije balada u naslovu ukazuje na temeljni ton pjesme: tuan i tragian (iako je odmak od
balade u smislu sadraje Balada iz predgraa nema ljubavni sadraj).
Baladu iz predgraa mogue je usporeivati s Povratkom po motivu ciklinosti (u Povratku
on ukazuje na ogranienost ljudske spoznaje u svezi s temeljnim pitanjima ivota i smrti, ali i
kao u Baladi iz predgraa na kruni tijek vremena: ostaje pesimistian ton koji izvire iz
mirenja s takvom sudbinom: i s ogranienou i s injenicom da naa smrt nee nita
promijeniti u svijetu).
Citat koji se moe iskoristiti u nastavi
Cesarieva ideja povratka konotira s Nietzscheovom idejom vjenog vraanja jednakog.
To je sredinja tema njegova glavnog djela Tako je govorio Zaratustra. Nietzsche je smatra
nepodnoljivom za nadovjeka, a usporeuje je sa zmijom koja se mladom pastiru, dok je
spavao, uvukla u grlo. Oslobaanje od te ideje iskorak je u puninu ivljenja, u radosni smijeh i
ples.
ivot u vjenom vraanju jednakog potpuno je lien smisla i voen je lanim vrijednostima
koje e se jednom kao takve i pokazati. Dogaaj prepoznavanja vodeih vrijednosti kao lanih
ne dovodi nuno do uspostavljanja onih istinskih, ve do razoaranja koje odvodi u nihilizam.
Spas od nihilizma je u istinskom stvaralatvu.
Mogunost, ali i nunost takvog stvaranja Cesariev suvremenik, Pavao Vuk-Pavlovi vidi i u
autentinom odgoju i obrazovanju. Kao takvo ono nije okrenuto ponavljanju prolog, ve
obnavljanju iz budunosti. Ljubav je njegova bitna dimenzija. U njoj se vrhune sve istinske
vrijednosti. Ona u bespuu vremena otkriva budunost, obnavlja prolost i stvara sadanjost.
O svemu uiti, a o njoj se ne pouiti i ne pouavati, isprazno je. iril oh, Pouavanje o
jeziku u svjetlu filozofije i poezije, Jezik, knjievnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika,
Naklada slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, 2008.
Simbol je znak u ijem oznaitelju ne prepoznajemo oznaeno. Simbol je u knjievnosti po
pravilu vieznaan; jedan oznaitelj upuuje na vie oznaenih.
Cesariev oblak u pjesmi Oblak, meutim, ne prikazuje oblak, ve suoznauje pjesnika,
umjetnika, bie estetski senzibilizirano za ljepotu koju drugi ne vide. Prema tome, oblak je
simbolian jer se u njemu ne prepoznaje oznaeno, nego do njega dolazimo tek
interpretacijom, tumaenjem. A i to oznaeno sloeno je od vie oznaenih. Vlatko Pavleti,
Kako itati poeziju, kolska knjiga, Zagreb, 1988.

Zanimljivosti
Od svih svojih knjiga Dobria Cesari je najvie prigrlio Slap. Posvuda je nosio sa
sobom ovaj izbor s kojim je bio toliko zadovoljan, da je na svim javnim nastupima
itao pjesme iz ove zbirke, a jedan je njezin primjerak bio ponio sa sobom i u bolnicu gdje je nakon njegove smrti nestao. Konstatiram to s posebno naglaenim
aljenjem, jer je time nastala (moda) nepopravljiva teta: naime, ba u taj je primjerak
pjesnik upisao istopis jedne svoje nove pjesme za koju je tvrdio (prema svjedoenju
njegove supruge Elze i novinara Tome urinovia) da ide u red njegovih najboljih ostvarenja.
(Vlatko Pavleti)

Nastavna jedinica: Dobria Cesari, izbor iz poezije


Broj nastavnih sati: dva
Nastavne metode: itanja, pisanja, dijaloga, usporeivanja, izlaganja
Nastavna sredstva i pomagala: udbenik, zvuna itanka, radni listi, prozirnica (projektor)
Zadae
obrazovne: interpretacija Cesarievih pjesama (misaonih lirskih pjesama Oblak i Povratak;
socijalne pjesme Balada iz predgraa); znaajke Cesarieve lirike
funkcionalne: razviti sposobnost izraavanja, zakljuivanja, interpretiranja
odgojne: poticati ljubav prema itanju i pjesnitvu
Tijek nastavnoga sata
1. sat
Motivacija
- kao motivaciju uenici komentiraju misli Nemesiosa iz Fenikije, Petrarke i Ujevia;
postavljamo pitanje: to je zajedniko svim citatima; uenici zakljuuju da je to motiv
vjenog povratka
Najava i lokalizacija Cesarieve pjesme
Sluanje pjesme Povratak
Interpretacija
- motiv povratka
- na koji nain Cesari i Ujevi variraju isti motiv
- originalnost Cesarieve pjesme Povratak
- prva i posljednja strofa misaonost, poetsko-misaoni lajtmotiv, pomalo sokratovski
stiliziran (Znam da nita ne znam) ogranienost ljudske spoznaje; ostale strofe emotivnost
- ljudski usud: pitanje prepoznavanja, odnosno neprepoznavanja
- komentiranje osieva citata iz udbenika
- pitanje o znaenju crtica koje dijele pjesmu u dva dijela
Zakljuak
- dodirne toke: Cesari-Nietsche (citat irila oha)

2. sat
Motivacija
- pitanje uenicima kojih se jo Cesarievih pjesama mogu prisjetiti i u emu je njihovo
alegorijsko znaenje (Pjesma mrtvog pjesnika, Voka poslije kie, Slap, Vagonai)
Rad u parovima interpretacija pjesama Oblak i Balada iz predgraa
Izlaganje usmeno izlaganje/prezentacija rezultata
Zakljuak
- doslovna i alegorijska razina Oblaka i Balade iz predgraa
Plan ploe
Dobria Cesari (1902.-1980.)
Povratak
- misaona lirska pjesma
- temeljni motiv: motiv povratka, krunog kretanja vremena
- usporedba:
Nemesios u Fenikiji
Petrarca
prsten
(400.g.)
(14. st.)
- beskonano ponavljanje
- susret s voljenom osobom u
i
ljudi, djela, prostora
novoj dimenziji postojanja
vremena

Ujevi, Vjeni
(20. st.))
- vjeni povratak
kruni tijek

- ljudski usud: neprepoznavanje voljene osobe u novoj dimenziji postojanja


Pjesma mrtvog pjesnika
- misaona lirska pjesma
- doslovno znaenje: pjesnikova elja da ga itatelj probudi
- alegorijsko znaenje: pristup pjesnitvu vanost itanja otvorena srca kako bi se mogle
osjetiti pieve misli i osjeaji
Voka poslije kie
- misaona lirska pjesma
- doslovno znaenje: ljepota voke poslije kie
- alegorijsko znaenje: kratkotrajnost ljepote
Slap
- misaona lirska pjesma
- doslovno znaenje: razmiljanje o ulozi kapi za slap
- alegorijsko znaenje: vanost ljudskog ivota za ivot u cijelosti
Vagonai
- socijalna lirska pjesma
- obiljeenost siromanih u drutvu u kojem ive
Oblak
- misaona lirska pjesma
- doslovno znaenje: pojava i nestajanje oblaka

- alegorijsko znaenje: oblak kao simbol tragine izdvojenosti i stvaralake usamljenosti,


ljudi ne mare za ljepotu, zaokupljeni su materijalnim
Balada iz predgraa
- socijalna lirska pjesma
- kruni tijek vremena: usamljenost siromanih, vertikala: dubina (zemaljsko, nepravedno,
tuno) i visina (nebesko, pravedno, svijetlo, lijepo)

Radni listii
Dobria Cesari (1902.-1980.)
a.
1. Izbaci uljeza.
a) Balada iz predgraa
b) Slap
c) Voka poslije kie
d) Mati ovjekova
e) Povratak
2. Koju je od navedenih zbirki pjesama napisao Dobria Cesari.
a) Spasena svjetla
b) Ojaeno zvono
c) Mladii
d) Glasnice u oluji
e) Crna maslina
3. Uz citirane stihove napii kojoj pjesmi pripadaju.
Ko zna (ah, niko, niko nita ne zna.
Krhko je znanje!) _______________________________
A prolaze kao i dosada ljudi,
I maj ve mirie
A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga vie _________________________________
Ko oko svjetla leptirice none
Oko ivota tualjke mi krue. _______________________
4. Na kojeg se pjesnika moe primijeniti tvrdnja: Za njegovu poeziju vrijedi
Schopenhauerova misao da se treba sluiti obinim rijeima kako bi se rekle neobine stvari.
a) Dobriu Cesaria
b) Slobodana Novaka
c) Juru Katelana
d) Slavka Mihalia
5. Dopuni reenice tako da ine naslove Cesarievih pjesama.
Voka ________ kie; Balada __ ___________ ; ________ mrtvog _________

b.
6. Usporedi pjesmu Poludjela ptica s pjesmom Oblak.
a) s obzirom na doslovno znaenje obiju pjesama
b) s obzirom na alegorijsko znaenja obiju pjesama

c) s obzirom na izraz
d) s obzirom na poetsku poruku pjesama
Poludjela ptica
Kakvi to glasi uju se u mraku,
Nad nonim poljem, visoko u zraku?
Ko li to pjeva? Ah, nita, sitnica:
Jedna u letu poludjela ptica.
Nadlijee sebe i oblake trome,
S vjetrom se igra i pjeva o tome.
Svu svoju vjeru u krilima nosei,
Kuda to leti, to bi htjela dsi?
Nije li vrijeme da gnijezdo vije?
Kad bude hladno da se u njem grije.
Ko li te posla pjevati u tminu?
Sleti u niu, u bolju sudbnu.
Ne mari za to poludjela ptica.
Pjeva o vjetru to je svu golica.
A kad je umor jednom bude srvo,
Nee za odmor na nijedno drvo.

___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________

7. Prokomentiraj ciklinost u pjesmi Povratak i u Baladi iz predgraa.


_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
c.
9. Napii podsjetnik za dravnu maturu Stvaralaka biografija Dobrie Cesaria i
interpretacija njegovih pjesama.