You are on page 1of 6

~1~

Poturi-nemuslimanski, neislamizirani narod


na prostoru etnike Bosne
U prvim godinama irenja Osmanske Imperije na prostore etnike Bosne (prostor od Bosanske Krajine
na zapadu do rijeke Ibra na istoku i od Save na sjeveru do jadranske obale na jugu) osmanska
administracija je jedan cijeli nemuslimanski narod u Bosni oznaila staroosmanskom rijeju Poturi.
Staroosmanska rije Potur ima sasvim drugo znaenje nego to ga ima slavenska rije poturica,
poturenjak (skraeno potur) sa kojom su se, u nekim junoslavenskim jezicima, oznaavali novi
muslimani, odnosno osobe koje su preko Osmanlija primili islam pa su tako, figurativno postali
Turci. U najstarijim sauvanim historijskim dokumentima rije Potur nije navedena na nekom od
junoslavenskih jezika (bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom) ve je navedena na
staroosmanskom jeziku- = potur. Prema tome rije Potur, sa kojom je oznaen jedan cijeli
nemuslimanski narod na prostoru etnike Bosne, nije slavenskog ve staroosmanskog porijekla.
Rije Potur prvi put se spominje u historijskim dokumentima kao saroosmanska rije. To, u
historijskim dokumentima najstarije sauvano spominjanje staroosmanske rijei Potur nalazi se u
dokumentu vezanom za muku djecu obuhvaenu devirmom (turski: devirme), tj. u dokumentu koji
se odnosi na davanje djeaka u osmansku dvorsku i vojno-janjiarsku slubu, odnosno u adamioglane. (dami-glan, demi-glan, adamglan, ademglan, damglan,
dmgln, m (ar.- tur.) < tur. acami aglan = strano dijete; tur. acami
strani, tur. oglan = dijete, djeak
- najbistriji djeaci koji su mogli pohaati specijalne visoke vojne kole u
Osmanskoj Imperiji. Poticali su od nemuslimanskih roditelja, a u BiH i od
muslimanskih. Bila je izuzetna privilegija da dijete bude primljeno u adami
oglane)
Taj dokument potie iz 1539. god.1 To je Kanunnama (zbirka zakona, napom. F. anti) iz 1539. god.
za bosanski, hercegovaki i zvorniki sandak. U Kanunnami se propisuje da se ispenda (jednna vrsta
poreza, napom. F anti) od nemuslimana naplauje 25 aki a od Potura koji je oenjen 22 ake. Od
punoljetnog a neoenjenog Potura uzimalo se na ime ispende, isto kao i od krana, 25 aki.
Istovremeno su Poturi-momci plaali koliko i sinovi muslimana koji su ivjeli sa ocem u istoj
porodici...Naime, poznato je da je u Osmanskoj Imperiji bilo pravilo da su devirmom bila
obuhvaena samo nemuslimanska djeca. Meutim, bosanski muslimani su od 1515. god. dobili
povlasticu, privilegiju da se i njihova muslimanska djeca obuhvate devirmom. Pored Bonjaka ovu
povlasticu su, neto kasnije, dobili jedino jo albanski muslimani i pripadnici kavkaskog plemena
Abaza.2 Prema osmanskim dokumentima u Bosni su postojale tri kategorije stanovnitva koje su bile
obuhvaene devirmom: krani, muslimani i Poturi.3 Kranska djeca obuhvaena devirmom
nazivana su adami oglani-nemuslimanski djeaci. Muslimanska djeca, koja su bila obuhvaena
devirmom u osmanskim dokumentima su evidentirana kao sunetli-oglan = to
je znailo obrezani djeaci, osuneeni djeaci. Za treu kategoriju djeaka koristio se termin Poturoglan = to je znailo Poturski djeaci, djeaci od Potura.4
Poslije ovog, u historijskim dokumentima najranijeg, spominjanja Potura oni se potom spominju u
mnogim historijskim dokumenata. U carskoj zapovijesti iz 1589. god. bosanski beglerbeg se podsjea
da se i obrezani sinovi Potura-Potur ogullari koji su od davnina i po starom nainu uzimani iz
Bosanskog ejaleta, ali koji ne znaju turski, smatraju kao adami-oglani. Beglerbegu Halil-pai
nareuje se da se dobro uva da ne bi, suprotno carskoj zapovijesti, umijeao mladie od drugih pod
izgovorom da su to sinovi Potura. 5

Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Sarajevo 1993.-1996., str. 170


Shaw, Historv of the Ottoman Empire, sv. I, str. 114 (pie tu rije "potor")
3
Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Sarajevo 1993.-1996., str.166
4
Noel Malcom, Povijest Bosne, Zagreb, 1995. god. str. 56; Mustafa Imamovi, Historija
Bonjaka, Sarajevo 1993.-1996., str. 142-143
5
Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Sarajevo 1993.-1996., str.167
2

~2~
Nakon citiranja svih ovih historijskih dokumenata u kojima se spominju Poturi postavlja se pitanje:
Koga je to u Bosni osmanska administracija oznaila staroosmanskom rijeju Potur, Poturi? Ko su ti
Poturi? Zato su tako nazvani?
Najkrai odgovor na ovo pitanje nalazi se ponovo jednom od historiskih dokuumenata. U sultanskoj
zapovijesti iz 1573. god. kadijama bosanskog, hercegovakog i klikog sandaka se nareuje da ne
prave nikakve smetnje anadolskom agi Ferhad-agi, koji je upuen da iz njihovih kadiluka preuzme
adami-oglane bili oni od krana ili od Potura-Potur taifesi.6 Osmanski termin taifesi ima znaenje:
narod, grupa, pleme.7 Znai, sultansko bili oni od krana ili od Potura-Potur taifesi ima znaenje:
bili oni od krana ili od Potur naroda. Prema tome, Poturi su bili poseban narod koji je naseljavao
prostore cijele etnike Bosne, narod sa svim onim to jedan narod ini narodom.
Postavlja se pitanje o kakvom se narodu radi, odnosno zato su oni od strane Osmanlija imenovani
stroosmankom rijeju Potur.?
Poturi su, u stvari, starosjedilaki, autohtoni narod etnike Bosne, odnosno Bonjani. Opte je poznato
da su Bonjani narod kojeg u historijografiji namjerno oznaavaju Bogumilima iako se zna da
Bonjani nikad sebe nisu tako nazivali. Njih su, pri irenju Osmanske Imperije na Balkan, Osmanlije
imenovale staroosmanskom rijeju Potur, Poturi. Rije pot, u starom osmanskom jeziku imala je
znaenje bora, nabor, dok je stroosmanska rije potur oznaavala ono to je naborano, naslagano u
bore, plisirano (engl. pleat, fold, pleated). Staroosmanskom a danas turskom rijeju potur
oznaavane su naborane, vreaste akire, pantalone. Turska rije poturlu, koja oznavaa nekog ko
nosi potur, takoe ima opte znaenje: seljak..8 Dolazei na prostore Bosne u XV vijeku Osmanlije su
zapazile da domae, muko stanovnitva ima na sebi potur, poturlu, naborane akire izraene od
grubog bijelog sukna upravo onakve kakve je nosilo osmansko stanovnitvo u drugimm dijelovima
Imperije. Zbog toga su Osmanlije svo ovo bosansko stanovnitvo, prvo u obinom govoru a kasnije i
u zvaninim dokumentima, oznaili kao Potur, Poturi.

Mustafa Imamovi, citir. dijelo, str.167


Historija BH iz Enciklopedije YU - JLZ 1983.g. str. 184
8
Noel Malcom, citir. dijelo, str. 143
7

~3~

Potur, poture kakve su nosili mukarci


u razliitim dijelovima Osmanske Imperije 9
Osmanska rije potur-muke nabrane, namrskane pantalone prela je i u albanski jezik kao poture pa
albanski Akademijin rjenik ih definie kao: iroke muke pantalone kakve se nose u nekim dijelovima
Albanije...10 Da su Osmanlije pri osvajanju Bosne ovdje zatekli muko stanovnitvo koje je, kao svoju
nonju, na sebi imalo Osmanlijama poznati potur, tj. naborane akire, potvruje i zapis Benedigta
Kuripeia iz 1530. god. U svojem putopisu, pri prolasku kroz Bosnu, Kuripei biljei: U pomenutoj
kraljevini Bosni nasli smo tri nacije i tri vjere. Prvo su strosjedioci Bosanci... Drugo su oni koji se
zovu Vlasima ili martolozima. Doli su iz Smedereva i grkog Beograda a vjere su sv. Pavla. Tree su
pravi Turci...Pomenuti hriani obiju vjerozakona odjevaju se gotovo kao i Turci...11
Poturi su, u stvari, oni isti srednjevekovni Bonjani, autohtoni stanovnici
etnike Bosne, koji su i poslije pada bosanskog kraljevstva zadrali svoj nain
odjevanja, tj. njihovi mukarci su, i nakon prikljuenja Bosne Osmanskoj
Imperiji, kao dijo svoje nonje, na sebi imali pantalone koje su bile iste kao i
pantalone koje su Osmanlije nosile. Te pantalone su se u staroosmanskom
jeziku zvale potur.
Neto slino desilo se i u Bugarskoj. Naime, prilikom irenja Osmanske
Imperije na prostore Bugarske Osmanlije su na prostoru bugarske Zagore
vidjele svo stanovnitvo nosi karakteristian gunj (neka vrsta prsluka)
Po oblasti Zagora ovaj komad odjee je od strane Osmanlija nazvan zagarija.12
Pored toga to su zadrali svoj nain odjevanja veliki dijo Bonjana je, i nakon
uspostave osmanske, muslimanske vlasti u Bosni, nastojao to due zadrati i
svoju vjeru bosansku (pogrijeno i zlonamjerno nazvanu bogumilstvo).
Historijska je injenica da je proces prihvatanja islama u Bosni, i na Balkanu u
opte, bio veoma spor. Potvruje se to, pored ostalog, i postojanjem, odnosno
prisustvom Potura-neislamiziranih Bonjana praktino sve do XVIII vijeka.
Due ili krae postojanje Potura u pojedinim dijelovima etnika Bosne sasvim
Bonjak sa poturama
je logino. Historija svijeta pamti bezbrojne idejne i vjerske prevrate, te
(1906. god.)

Orienlat costumes, By Max Tilke, New York, 1892. str. 64


Noel Malcom, Citir. Dijelo, str. 143
11
Benedikt Kuripei-Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530. God. Svjetlost,
Sarajevo, 1530. god., str. 26, 29
12
Glasnik Zemaljskog muzeja 1957, sveska XII, str. 174
10

~4~
smijene razliitih vlasti i reima. Nikad se nije desilo da je jedan novi vjerski ili idejni sistem odmah
izbrisao u nekom narodu sve tragove njegovog prethodnog duhovnog ivota. To nije bio sluaj ni u
etnikoj Bosni pa bilo da su islam prihvatali bosanski krstijani (namjerno pogrijeno nazvani
Bogumilima-primjedba F. anti), katolici ili pravoslavni. Islam su bez sumnje u Bosni svi prihvatali,
mada su nekadanji Bonjani najee jo dugo zadravali neke manje ili vie skrivene ostatke svojih
ranijih vjerovanja.13 U prvom periodu, tj. u XV i XVI vijeku naziv Potur u Bosni se odnosio na sve
Bonjane. Potvruje se to i u Putopisu Evlije elebi koji vrlo esto sve Bonjake poistovjeuje sa
Poturima.
Meutim, formiranjem i razvojem gradova, kojih ni na Balkanu ni u Bosni nije bilo prije irenja
Osmanske Imperije na ove prostore, gradsko stanovnitvo, kroz proces islamizacije poinje prihvatati
drugaiji nain odijevanja. Zbog toga su se poturlije, kao dijo muke nonje, zadrale samo u seoskim
naseljima, odnosno bile su karakteristine samo za seosko muko stanovnitvo. Istovremeno se i sam
pojam Potur, kao osmanski naziv za narod, za Bonjane, poeo odnositi najee na seosko
stanovnitvo mada je Potura, u manjem broju bilo i u gradskim i prigradskim naseljima. Pojam Potur,
kao narodnosna odrednica, ouvao se do danas u bonjakim prezimenima Potur, Potura, Poturak,
Poturovi, Poturi... Narodnosni pojam Potur, sauvao se i u bonjakim narodnim pjesmama i
izrekama. Na primjer:
Otur Potur, ne der opanaka
ovdje nema za te djevojaka
(otur Potur=sjedi Poture, sjedi seljae)
Za same opanke, kao tradicionalnu seosku obuu u narodu se govorilo poture pa se i u narodnoj pjesmi
pjevalo:
Hodi, dragi, otura,
Nemoj derat' potura!
Isto se tako za seoske akire, pantalone formirao bosanski naziv poturlije pa se u pjesmi kazivalo:
Morakire poskidae
poturlije obukoe
(Morakire=lubiaste pantalone)
***********
Od naziva Potur, kao naziva za narod, kasnije naziva za seosko stanovnitvo, nastao je u jeziku
bosanskom i deminutivni oblik poturica u znaenju: mali, siromani, bjedni, seoski Potur. Tako je
nastala i uzrjeica:
Baka lahur, baka iverica.
Baka meso, baka digerica
Baka plemi, baka poturica
(lahur=svilena tkanina indijskog porijekla od koje su gospoda savijali saruke, alme, ahmedijje,
Lahore, mjesto u Indiji; iverica=prosta kapa)
U ovom sluaju ovaj deminutivni oblik poturica, koji je izveden od Potur, nema nikakve veze sa
slavenskom rijeju poturica=onaj koji je prihvatio islam, koji se poturio. Isto tako sa rijeju
poturica u sintagmama (izrazima): Ehhhh, koja je ono poturica...; Ehhhh, koje su ono poturice...,
oznaavana je osoba ili osobe koje su poltroni, ulizice, koje uz svakog pristaju, koje se svakom
poturaju... radi nekog linog iara, line koristi. Od naziva Potur, kao odrednice za seooskog
stanovnika, je i izvedenica poturluk sa kojom se oznaavalo neotmjeno, prostako ponaanje.
Prema Poturima kao narodu esto su se diskriminatorski ponaele i osmanske vlasti. Iz sidila
(sudskog protokola) sarajevskog kadije od 10.IX 1566. god. vidi se da su se kao svjedoci razdvajali
Poturi od pravih muslimana. U ranije citiranom anonimnom rukopisu iz 1585. god. navodi se da su
vladari svojevremeno zabranjivali mijeanje Potura sa Turcima. Odreena diskriminacija prema
Poturima ogledala se takoer i u postojanju ne nekim mjestima, na primjer u Travniku, posebnih

13

Mustafa Imamovi, citir. dijelo, str.170

~5~
mahala za Poture kao i njihovih mezarja.14 Nakon prelaznog razdoblja Poturi su postali emotivno
najprvreniji islamu. Zbog toga historijski izvori sve rijee spominju naziv Potur od kraja XVII vijeka
mada se on u povremenoj upotrijebi, i na nekim rijetkim lokacijama, zadrao sve do polovine XVIII
vijeka.
Nakon ovog opirnijeg razmatranja nastanka i znaenja naziva Potur mogue je sada objasniti i to
otkud naziv Potur-ahidija u naslovu bosansko-turskog rjenika Muhameda Hevaije iz 1631. god.
Takav naslov nije rjeniku dao njegov autor nego je to uradio neko od kasnijih prepisivaa rjenika.
Poto su osmanskom rijeju Potur, kao to je naprijed objanjeno, oznaeni Bonjani kao bosanski
narod onda je jasno da je i sam naziv Potur-ahidija imao znaenje Bonjanski, Bosanski, Bonjaki
ahidija ili, jo krae narodni ahidija. Meutim, sam Hevaija u svojem rjeniku objanjavajui tursku
rije kjl navodi da je to kjl dendi=ista stvar kao i bosanska rije potur.

Iako je rije potur, kako je naprijed objanjeno, turska rije ona je dosta brzo, ve od prve plovine
XVI vijeka u Bosni, u narodu prihvaena kao domaa, kao bosanska rije. Zbog toga je i Hevaija, u
vrijeme kad je on ivio u okolini Tuzle a to je prva polovina XVII vijeka, u svojem govornom
vokabularu imao rije potur kao bosansku rije. Tom rijeju u vrijeme Muhameda Hevaije oznaavano
je seosko stanovnitvo jer rije seljak, kao rije srpskog jezika, nije tada bila prisutna niti poznata u
jeziku bosanskom.
Puno je historijskih dokumenata koji se odnose na Poture, na njiovu duhovnost, klulturu... Krajem
XVI vijeka, na primjer, piui o poloaju i osobenostima Osmanske Imperije, italijanski historiar
Montalbano je pisao i o Poturima u Bosni: U kraljevstvu Bosni nalaze se ljudi zvani Poturi koji nisu ni
krani , ni turci. Oni se obrezuju ali se ipak smatraju za loe vjernike. Prema Montalbanu, krajem
XVI vijeka u bivem bosanskom kraljevstvu je bilo mnotvo onih koji su u neemu bili muslimani, a u
neemu krani, mada ni jedno ni drugo nisu pravo ni potpuno ispovjedali.15
Engleski diplomata Paul Rycaut ezdesetih godina XVII vijeka pie o Poturima kako jedan dio njih
pripada islamskoj sekti kadezadelija, kako su tani i gorljivi u izvravanju vjerskih obreda i propisa.
Nasuprot ovima, jedan dio Potura, pie dalje P. Rycaut, je jako prevrtljiv. Ovi na jednoj strani itaju
Evanelje na slavenskom jeziku, koje dobijaju iz Moravske i susjedog grada Dubrovnika, dotle
istovremeno radoznalo izuavaju tajne Kur'ana i zakona na arapskom jeziku (erijjata). Da ih ostali
muslimani ne bi smatrali sirovim i nepissmenim oni afektiraju sa dvorskim perzijskim. Poturi se u
Bosni, dodaje Rycaut, obrezuju i istovremeno se gnuaju slika i znaka kria.16
U jednom rukopisu anonimnog tursko-osmanskog pisca iz 1585. god. u kojem se opisuuje proces
irenja islama na prostorima Bosne navodi se da se svijet u Bosni podijelio na tri grupe. Prva grupa,
koja se povela za svjetiljkom Boije upute, spasila se bezvjerstva. To su bili pravi muslimani. Drugu
grupu, koju su inili krani, drai se kur'anskog naela vama vaa, a meni moja vjera, ostade tako u
propasti bezvjerstva. Najzad treu grupu, koju autor naziva kolebajua, inili su Poturi. Rije Potur
autor objanjava kao polumusliman...Poturi uzimaju dvostruke zapise, i od hode i od popa. Oni
uvaju bezvjerske propise ali bojei se ponienja paze na ehlisunetski put.17 U svojem Putopisu, koji
14

Mustafa Imamovi, citir. dijelo, str.174


Mustafa Imamovi, citir. dijelo, str.172
16
Mustafa Imamovi, citir. dijelo, str.173
17
Mustafa Imamovi, citir. dijelo, str.171
15

~6~
je nastao u periodu izmeu 1660. i 1680. god., Evlija elebi, u opisima mjesta i prostora u Bosni i
dananjem Sandaku, spominje Poture, poturski jezik... U opisu nekoliko mjesta E. elebi navodi da
stanovnitvo govori poturski (kao Poturi) a ive od trgovine. U jednom od mjesta E. elebi biljei
Poture, Bonjake i Bugare.18 Vie osoba na visokim dvorskim, dravnim poloajima, paa, kadija...
uz svoje ime nosilo je i dodatak Potur. Dodajui uz svoje ime dodatak Potur oni su ponosno isticali
svoju narodnosnu pripadnost, odnosno oni su isticali da oni potiu od Potura-naroda sa prostora
etnike Bosne. Oni nikad ne bi uz svoje ime dodali taj dodatak da je on imao znaenje poturica,
poturenjak... kako se to prihvata u crnogorskoj, hrvatskoj, srpskoj... hsitorijografiji.
Po srednjevjekovnim Bonjanima koji su, zbog svoje karakteristine odjee, od strane osmanske
administracije nazvani Poturima, nastala su prezimena Potur, Potura, Poturovi... Pojedini toponimi,
odnosno nazivi pojedinih lokaliteta takoer su oznaeni po Poturima. Tako je jedan dijo Travnika
nazvan Potur mahala (u njoj se nalazi turbe glasovitog Ilhamije).
U srpskoj historijografiji namjerno je potisnuto i zamagljeno pravo znaenje rijei Potur. Uraeno je to
zbog stvaranja lanog mita o tome da su i srednjevjekovni Bonjani, kao i Makedonci, Crnogorci,
Hrvati..., u stvari, Srbi. Zbog toga je orginalno znaenje rijei Potur, kao osmanski naziv za
srednjevjekovne Bonjane, namijerno zamijenjeno srpskom rijeju poturica, poturenjak-onaj koji je,
prihvatajui Islam, postao pola Turin. Opte je poznato emu je sluilo stvaranje takvog lanog
mita. Posebno je tetno to to je taj lani srpski mit, kroz sedamdeset godina postojanja Srboslavije
(koju su, takoe lano, nazivali Jugoslavija) nametnut i jednom dijelu dananjih Bonjaka. No,
sigurno je da e taj lani srpski mit biti potisnut iz bonjake (ne)svijesti. Treba se nadati da e i omaj
malehni rad biti doprinos tome.

18

E. elebi, Putopis, Sarajevo-Publishing, 1996., str. 379, 486