You are on page 1of 6

1.ta je Filozofija prava , a ta pravna filozofija?

FILOZOFIJA PRAVA SE NE PITA KAO OPTA FILOZOFIJA O SVIJETU UOPTE,


NEGO O LJUDSKOM SVIJETU. ONA ISTRAUJE SPOLJANJE REGULISANJE
DRUTVENIH ODNOSA, DAKLE NE TEHNIKU NEGO UMNE PRINCIPE KOJIMA
SE
USMJERAVA
KRETANJE
DRUTVA.
ONA SE PITA TA PRAVO JESTE, A U SREDITE SVOJE PANJE STAVLJA
PROBLEM
NJEGOVOG
SMISLA
U
LJUDSKOM
SVIJETU.
2.Pravci filozofije prava
A.
B.
C.
D.

Ucenje o prirodnom pravu


Istorijska skola
Hegelova filozofija prava
Materijalisticko shvatanje istorije (K. Marks i F. Engels)

3.Prve predstave o pravu u evropskoj istoriji-povijesti susreemo u ijim mitovima?;


Mitovima stare Grke. Pravni relativizam i pravo prirode od Protagora. Klasicno ucenje o
pravdi od Sokrata, Platona i Aristotela. Stoicko prirodno pravo od Epikura.
4.Pojam prava i filozofije prava.
Pravo je ukupnost pravnih pravila, naela i instituta kojima se ureuju odnosi u odreenoj
drutvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu). Njima su ureeni ivotni odnosi meu
ljudima, ali i odnosi ljudi prema drutvenoj zajednici u kojoj ive i ijim pravilima se
podvrgavaju.. (drugi dio odg. Imas u 1 pitanju)
5.Pravo i obiaj
6.Pravna drava;
Pravna drava je drava u kojoj se drava kao cjelina temelji na vladavini zakona i
prava. Funkcioniranje vlasti nadzire neovisno pravosue, a slobode graana ne mogu se
ograniavati izvan okvira koji su unaprijed zadani zakonima, donesenima u ustavnim
poretkom ureenoj proceduri. Prema stavovima koji su prihvaeni od najveeg dijela
filozofa u krugu zapadne civilizacije, pravna drava se protivi apsolutizmu, diktaturama i
totalitarizmu, te sprjeava despotizam. Ideja pravne drave je najue vezana uz doktrinu
diobe vlasti, koju je na filozofskoj razini - polazei od dobrih tradicija organizacije
dravne vlasti u povijesti Europe - formulirao francuski filozof i politiki mislilac
Montesquieu.

7.Sa kojim od njemakih filozofa iz vremena njemakog idealizma- gledajui

sensu stricto (u uem-uskom smislu) zapoinje istinski ivjet filozofija


prava?;
Istinska filozofija prava zapoinje ivjeti sa djelima Fridrih Hegela. Razni pravci
filozofske, odnosno, teorijske misli o pravu koji su se uglavnom formirali na zapadu
Europe, poslije Fridrih Hegela traje i dan danas.
8.Osnovne karakteristike Hegelove Filozofije prava
11.Filozofska negacija sofistike; klasino uenje o pravdi, Navesti osnovne
karakteristike;
FILOZOFSKA NEGACIJA SOFISTIKE TJ.
SOKRAT, PLATON I ARISTOTEL.

KLASINO UENJE O

PRAVDI.-

12.Prirodno pravo u teorijama francuskih fiziokrata i socijalista;


GODINE 1758. POD VLADAVINOM LUJA XV PONIKLA JE KOLA TZV.
FIZIOKRATA ILI SEKTE EKONOMISTA, IJI JE OSNIVA FRANSOA KENE.
TO JE BILA IDEJA BUROASKOG LIBERELIZMA KOJA JE PRIPREMILA
BUOASKI
ISHOD
FRANCUSKE
REVOLUCIJE.
FIZIOKRATI UVODE NAELO BUROASKOG HEDONIZMA : SREA I
NESREA POIVAJU U PRIJATNOSTI ODNOSNO NEPRIJATNOSTI, A
SLOBODA
U
SIGURNOSTI
UIVANJA
SVOJINE.
13.Savremena Filozofija prava; filozofija pozitivnog prava;
SAVREMENA FILOZOFIJA PRAVA PODRAZUMIJEVA
RAZNE PRAVCE
FILOZOFSKE ODNOSNO TEORIJSKE MISLI O PRAVU KOJI SU SE
UGLAVNOM
FORMIRALI
NA
EVROPSKOM
ZAPADU
POSLIJE
UVRIVANJA MOI I VLASTI BUROASKE KLASE TJ. POSLIJE HEGELA I
TRAJE
I
DANAS.
FILOZOFIJA PRAVNOG POZITIVIZMA IJI JE JEDAN OD NAJZNAAJNIJIH
PREDSTAVNIKA KARL BERGBOM. PREMA NJEMU MJERODAVNO JE
JEDINO FUNKCIONISANJE ZAKONA I NJEGOVO DONOENJE PREMA
ODREENOM
FORMALNOM
POSTUPKU.
OVA FILOZOFIJA PRAVA ZASTUPA STANOVITE DA JE ZAKON USTVARI
JEDINI PRAVI PRAVI IZVOR PRAVA I DA ON IMA TOTALNU FUNKCIJU.
PRAVO U SMISLU
PRAVNOG
POZITIVIZMA
JESTE
ONO
TO
ZAKONODAVCI I SUDOVI RAZNIH ZEMALJA PROGLASE ZA PRAVO,
IME SE PRIZNAJE DA SAMO DRAVNI AUTORITET ODREUJE
KRITERIJE
CJELOKUPNE
PRAVNOSTI.
POTO JE NEMOGUE UTVRDIT TA JE PRAVEDNO MORA SE UTVRDIT
TA PO PRAVU (PRAVNO) TREBA DA BUDE. UMJESTO AKTA ISTINE KOJI
JE
NEMOGU,
STUPA
NUNO
AKT
AUTORITETA.
14.Ko je prije nastao Pravda ili Pravo?;

PRAVO JE ONA STVARNOST IJI JE SMISAO DA SLUI PRAVNOJ


VRIJEDNOSTI, IDEJI PRAVA TJ POJAM PRAVA JE USMJEREN NA IDEJU PRAVA.
IDEJA PRAVA
NE MOE BIT NITA DRUGO NEGO PRAVDA.
PRAVO POTIE OD PRAVDE, KAO OD SVOJE MAJKE:PREMA TOME PRIJE JE
NASTALA PRAVDA OD PRAVA.
MEUTIM, PRAVEDAN U SMISLU OBJEKTIVNE PRAVDE MOE BITI SAMO
NEKI ODNOS MEU LJUDIMA.
15.Jeli mogue povui granicu izmeu prava i obiaja? Odgovoriti sa DA ili NE;
BILO JE RAZLIITIH POKUAJA DA SE PRAVO I OBIAJ MEUSOBNO
RAZGRANIE,
ALI
TO
JO
NIJE
USPJELO
NIKOME.
KAD SE PRAVO SHVATI KAO SAINJENO, A OBIAJ KAO IZRASTAO TO SE
MOGLO POBIJAT UKAZIVANJEM NA OBIAJNO PRAVO, IZJAVOM DA SE
PRAVO MOE NAMETNUTI, A OBIAJ SAMO DOBROVOLJNO ISPUNJAVATI.
TI I MNOGI DRUGI POKUAJI I OBRAZLOENJA DA SE RAZGRANIE OVA
DVA POJMA SAMO NAMEE ZAKLJUAK DA JE NEMOGUE POVUI
GRANICU IZMEU PRAVA I OBIAJA , A TU NEMOGUNOST NIJE TEKO
DOKAZATI.
16.Pravo i pravda u dravi i graanskom drutvu.
U ZAPADNO EVROPSKIM JEZICIMA POJAM DRAVA IZVEDEN JE IZ
LATINSKE RIJEI STATUS, STANJE. DRAVA POSTAJE NE SAMO NOVO IME,
NEGO NOVO STANJE I NOV KVALITET U POLITIKOJ ISTORIJI.
NJU OBILJEAVAJU STAJAA VOJSKA, POLICIJA, BIROKRATIJA I TO JE
NAJVANIJE, FISKUS (DRAVNA BLAGAJNA) Z KOJE SE NAPAJA DRAVNA
MAINERIJA.
DRAVNA VLAST SE ODLIKUJE SUVERENOU APSOLUTNOG VLADAOCA
KOJA
NEMA
VIE
KONKURENCIJE.
HOBZOVA SOCIJALNA FILOZOFIJA UVODI MIR KAO KLJUNU KATEGORIJU.
HOBZ JE DOAO DO PESIMISTIKOG ZAKLJUKA O PRIRODI OVJEKA TIME
TO JE DRUTVENI UGOVOR POJMIO KAO UGOVOR O POTINJAVANJU
APSOLUTNOJ VLASTI. TO JE USTVARI SAMOOGRANIENJE LJUDSKE
SLOBODE, A MOTIVISAN STRAHOM OD NASILNE SMRTI. DIVLJA SLOBODA
U SVOM PRIRODNOM STANJU MORA BITI ZAUZDANA U INTERESU
OPSTANKA, U KOM SMISLU JE STVORENA DRAVA ODNOSNO NJENA
SUVERENA VLAST.
SHVATANJE PRAVDE PRAVNOG POZITIVIZMA B SE MOGLO REZIMIRATI U
FORMULI
PRAVO
BEZ
PRAVDE.
OSNOVNA TENDENCIJA PRAVNOG POZITIVIZMA JE 1. KRITIKA PRIRODNOG
PRAVA, 2. KRITIKA ILI ODBACIVANJE POJMA PRAVDE IZ PRAVNE NAUKE,3.
KAO TEORIJA SAMOSTALNE PRAVNE NAUKE PO ANALOGIJI SA PRIRODNIM
NAUKAMA
SA
SVOJOM
SPECIFINOM
ZAKONITOU.
ISTA TEORIJA PRAVA DAJE DAJE JEDNAKO VALJANU PRAVNU
PRISTUPNICU I DESPOTIJI I DEMOKRATIJI, JER SE NI DESPOTIJI NE MOE
OSPORIT KARAKTER PRAVNE , ZA KOJU SE INAE ZALAE LIBERALIZAM

DRAVE. OVIM SE PREUTNO ILI IZRIITO SVAKA VLAST SMATRA


LEGITIMNOM.
DOVOLJNO
JE
DA
BUDE
EFIKASNA.
17.Nabrojati est (6) primjera pojmova pravde prema uenju filozofa Haima
Perelmana;
LOGIKA
ANALIZA
POINJE
IZLAGANJEM
NAJKURENTNIJIH
POJMOVA
1.
SVAKOME
ISTA
2.
SVAKOME
PREMA
3.
SVAKOME
PREMA
4.
SVAKOME
PREMA
5.
SVAKOME
PREMA
6.
SVAKOME
PREMA

EST

PRIMJERA
PRAVDE:
STVAR;
ZASLUGAMA;
DOPRINOSU;
POTREBAMA;
RANGU;
ZAKONU

18.ta je po Vama ispravnije rei:


A) Sve to koristi narodu predstavlja Pravo ili
B) Samo ono to predstavlja Pravo koristi narodu.
Zaokrui odgovor koji smatra da je ispravan-taan.;
TAAN ODG. JE POD B
19.Sila, pravo i pravda, Navesti osnovne karakteristike;
OVDJE SE SUOAVAMO SA PITANJEM PRAVA I PRAVDE I NJIHOVOG ODNOSA
PREMA SILI I PRINUDI ILI NA DRUGI NAIN REENO: KOJI SU KRITERIJI
LEGITIMNOSTI DRAVNE VLASTI I DA LI SE LEGITIMNOST SMIJE SVESTI NA
LEGALNOST.
ZAKONI MORAJU IZRAAVATI
PRINCIP OPTOSTI I
NEKU VRSTU
NEPRISTRASNOSTI
KOJU
PRIZNAJU
PODVLAENI.
VEBER JE SMATRAO DA BEZ MINIMUMA UNUTRANJE, INTIMNE
SAGLASNOSTI PODVLAENIH NIKAKVA VLAST, AK I ONA NAJBOLJE
ORGANIZOVANA NE MOE RAUNAT NA TRAJNOST I POSTOJANOST, A TAJ
MINIMUM
JE
VOLJA
ZA
POKORNOST.
VLAST VAI KAO LEGITIMNA AKO NORME KOJE PROPISUJE NAILAZE NA
SAGLASNOST PODVLAENIH I NA NJIHOVO PRIHVATANJE ILI KAKO VELI
NAPOLEON
VLAST
ODOZGO,
VJEROVANJE
ODOZDO.
VLASTI U IRENJU ILUZIJA O SAMOJ SEBI STOJE NA RASPOLAGANJU
MASOVNA INDOKTRINACIJA I MANIPULACIJA PUTEM OBRAZOVANJA I
MASOVNIH KOMUNIKACIJA, PUTEM PROPAGANDE I SL.
20.Kratak istorijat pojma pravna drava;
KAKO JE MOGUNA PRAVNA DRAVA? TAJ SE PROBLEM ODAVNINA
POSTAVLJA OBINO U OBLIKU PITANJA, DA LI PRAVO PRETHODI DRAVI

ILI DRAVA PRAVU TJ. DA LI DRAVA ZA SVOJU MO ZAPOVIJEDANJA U


SVOM OBIMU IMA DA ZAHVALI PRAVU, ILI JE, OBRNUTO, VAENJE PRAVA
ODREENO
I
USLOVLJENO
DRAVNOM
VOLJOM.
IZLAZ IZ OVE DILEME NUDI TEORIJA O IDENTINOSTI DRAVE I PRAVA
(HANS KELZEN).
MODEL PRAVNE DRAVE I ANGLO AMERIKOM SISTEMU VLADAVINE
PRAVA ISKAZAN JE OBLIK UMJERENE DRAVE TJ. DRAVE GDJE JE
SVEVLAST OGRANIENA. TAJ OBLIK DRAVE SE POKAZAO MONIJIM I
BOLJIM OD SVIH PRETHODNIH ILI KASNIJIH OBLIKA TZV. JAKE DRAVE MA
KOJA DA JE U PITANJU, JER SVE TOTALITARNE I AUTORITARNE VLASTI
NEMAJU LEGITIMACIJU DA SE ZOVU PRAVNIM, JER ZATIRAJU SLOBODU
INDIVIDUUMA
SUPROTNO
PRIRODI
PRAVA.
21.Koje su tri osnovne vrijednosti prava?;
To su:
- OPTA KORIST,
- PRAVNA SIGURNOST I
- PRAVDA.
22.ta Vi kao budui pravnik mislite o sljedeem:
- Mogu li postojati zakoni koji su u tolikoj mjeri nepravedni i opte tetni da im se mora
ili moe porei vaenje pa ak i karakter prava? Odgovoriti sa DA ili NE.;
ODGOVOR JE DA
23.Vladavina prava (Rule of law), Navesti osnovne karakteristike;
SR VLADAVINE PRAVA SE NALAZI U POJMU KONSTITUCIONALIZMA KAO
TEORIJE I PRAKSE OGRANIENE VLASTI TJ. VLASTI OGRANIENE PRAVOM.
SUTINU PROBLEMA USTAVA INE SLOBODA I PRAVA INDIVIDUMA KOJE SE
MOE OSIGURATI PRED SUDOM JER SE PRED SUDOM MOE POJAVITI BILO
KOJI GRAANIN BEZ OBZIRA NA SVOJ POLOAJ ILI STATUS U DRUTVU PA
JEDNAKOST PRED ZAKONOM BITNA PRETPOSTAVKA VLADAVINE PRAVA.
OVIM SE OBEZBJEUJE POJEDINAC OD SAMOVOLJE BILO KOJE VRSTE,
POSEBNOOD NEOGRANIENE SVEMOI UPRAVE, KOJA JA PRINUENA DA
DJELUJE
U
JAVNOM
ILI
OPTEM
INTERESU.
24.Socijalna ili socijalno- pravna drava;
PRAVNA DRAVA I SISTEM VLADAVINE PRAVA SU RIJEILI, BAR NAELNO,
POLITIKE I PRAVNE PROBLEME SLOBODE I JEDNAKOSTI, ALI NISU
USPJELI RIJEITI NOVO NASTALO SOCIJALNO PITANJE, A NJEGOV RAST IDE
SA
RAZVOJEM
KRUPNE
INDUSTRIJE.
ZAOTRAVANJE KLASNIH SUPROTNOSTI I SOCIJALNOG PITANJA NAROTO
POSLIJE I. SVJETSKO RATA, NATJERALO JE LIBERALNU PRAVNU DRAVU
DA SVE VIE POTEE ZA PRIMJENOM SILE U NEKE OBLASTI PRIVREDNOG
IVOTA.

NA TAJ NAIN JE SOCIJALNO PITANJE SVE VIE ILO KA RAZVOJU TZV.


SOCIJALNOG PRAVA NAROITO POSLIJE II. SVJETSKOG RATA.
UMJESTO PRAVOM ZATIENE SLOBODE POJEDINCA U OKVIRIMA PRAVNE
DRAVE U SOCIJALNO-PRAVNOJ DRAVI U PRVI PLAN DOLAZI BRIGA O
ZAJEDNIKOM DOBRU I BLAGOSTANJU GRAANA.
CILJ SOCIJALNE DRAVE JE DA OMOGUI STVARANJE JEDNOG UMJERENOG
PRAVEDNIJEG PORETKA KOJI BI SPRIJEIO OTRE KLASNE BORBE, IME SE
PRAKTINO
SIGURNOST PRAVNE DRAVE DOPUNJAVA SOCIJALNOM
SIGURNOU SOCIJALNE, ODNOSNO SOCIJALNO-PRAVNE DRAVE.
PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU UNUTAR SOCIJALNO-PRAVNE DRAVE SU
VELIKI JER JE TEKO POMIRIT SLOBODNU KONKURENCIJU I ROBNOSLOBODNO TRITE, SUPROTNOST PRIVATNOG I JAVNOG INTERESA,
POREZE
I
TENJU
ZA
PROFITOM
ITD.
SA POJMOM SOCIJALNE DRAVE SE PONEKAD UKRTA POJAM TZV. DRAVE
BLAGOSTANJA, TO BI PREDSTAVLJALO PRODOR DRAVNE SILE U
PRIVREDNI
IVOT
I
TAKO
UKLONI
SOCIJALNO
PITANJE.
U NEKOJ VRSTI DRAVE BLAGOSTANJA SU NEKI KONZERVATIVNI
POLITIARI (BIZMARK) ILI SOCIOLOG MAKS VEBER VIDJELI JEDINO
SREDSTVO U OBUZDAVANJU SOCIJALISTIKOG POKRETA.
25.A) Koji su osnovni principi podjele vlasti u liberalnim dravama?
B) Koji je po Vama centralni-sredinji pojam koji ini pojam Pravne drave?
A) NAJVANIJI MEU TIM PRINCIPIMA JE : PRINCIP PODJELE VLASTI
IZMEU ZAKONODAVNE, UPRAVNE I SUDSKE VLASTI.
B) nisam naslaa