You are on page 1of 10

SREDNJI ROK

7
MODEL AGREGATNE PONUDE I POTRANJE: AS-AD MODEL
Sadraj predavanja:
a) Agregatna ponuda
b) Agregatna potranja
c) Ravnotea u kratkom i srednjem roku
d) Uinci monetarne ekspanzije
e) Uinci fiskalne kontrakcije
f) Uinci promjene cijene nafte

a) Agregatna ponuda
Relacija agregatne ponude pokazuje uinke proizvodnje/outputa na razinu cijena. Izvodi se iz
relacije odreivanja nadnica i relacije odreivanja cijena.
W = Pe F(u, z)
P = (1+) W
nominalna nadnica W, utvrena od strane subjekata koji odreuju nadnice, ovisi o Pe, u i
varijabli z
ukidamo pretpostavku da je P = Pe iz 6. poglavlja
u drugu jednakost umjesto W uvrtavamo prvu jednakost
P = Pe(1+ ) F(u,z)
P ovisi o Pe, , u i z, ali za i z pretpostavljamo da su konstantni
mijenjamo u sa izrazom koji ukljuuje output
u = U/L = (L N)/L = 1 N/L = 1 Y/L
uz Y = N ; u = 1 Y/L uz danu radnu snagu, to je vea proizvodnja to je nia stopa
nezaposlenosti
uvrtavamo u jednakost za P

P = Pe(1+ )F(1 Y/L, z) relacija agregatne ponude(AS)


razina cijena ovisi o Pe i Y (ovisi i o , z i L, ali ih ovdje smatramo konstantnima)
bolji naziv bio bi "relacija trita rada", ali budui da relacija nalikuje krivulji ponude
(postoji pozitivni odnos izmeu outputa i cijena) koristi se "relacija AS"; krivulja agregatne
ponude razlikuje se od "obine" krivulje ponude

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

Obiljeja AS relacije:
a) porast proizvodnje vodi do porasta cijena
1. porast proizvodnje vodi do porasta zaposlenosti
2. porast zaposlenosti znai smanjenje nezaposlenosti, tj. stope nezaposlenosti
3. nia nezaposlenosti vodi do porasta nominalnih nadnica
4. porast nadnica poveava cijene koje odreuju poduzea, time i razinu cijena
b) porast oekivane razine cijena vodi do (1 za 1) porasta stvarne razine cijena
1. sudionici pregovaranja trae viu nominalnu nadnicu ako oekuju porast razine cijena
2. porast nominalne nadnice vodi do porasta trokova pa poduzea poveavaju cijene na kraju
dolazi do vie razine cijena
Grafikon 1: Krivulja agregatne ponude
razina cijena, P
AS

P = Pe

Y=Yn

proizvodnja, Y

krivulja AS pokazuje odnos razine cijena i outputa za oekivanu danu razinu cijena
Obiljeja AS krivulje:
1. ima uzlazni nagib; porast outputa vodi do rasta razine cijena (visoka ekonomska aktivnost vri
pritisak na cijene)
2. AS krivulja prolazi kroz toku A, gdje je Y = Yn i P = Pe ; kad je output na prirodnoj razini,
onda je razina cijena jednaka oekivanoj; prirodna stopa nezaposlenosti kad je output
iznad prirodne razine, razina cijena e biti vea od oekivane
3. porast oekivane razine cijena pomie AS krivulju prema gore, i obrnuto
Grafikon 2: Uinak porasta oekivane razine cijena na AS krivulju
AS (za Pe = Pe)

P
P=P

P = Pe

AS (za Pe)

Yn

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

porast oekivane razine cijena (uz danu razinu outputa i danu stopu nezaposlenosti) vodi do
porasta nominalnih nadnica, a time i do porasta razine cijena; za svaku razinu outputa, razina
cijena je via!
kako znamo da je kod Y=Y n i P=Pe? prirodnu stopu nezaposlenosti (prirodnu stopu
proizvodnje) definirali smo kao stopu nezaposlenosti koja se ostvaruje kada je razina cijena
P=Pe (6. poglavlje).

b) Agregatna potranja
Relacija agregatne potranje pokazuje utjecaj razine cijena na output. Izvodi se iz ravnotenih
uvjeta na tritu dobara i usluga te financijskim tritima.
ISY = C(Y-T) + I(Y, i) + G
LMM/P = YL(i)
uvodimo injenicu da se realna ponuda novca (M/P) moe mijenjati i zbog promjene cijena
Grafikon 3: Izvoenje AD krivulje
i
LM(za P>P)
A

LM(za P)

IS
Y

P
A

P
P

A
AD

IS je nacrtana za dane G i T (porast kamatne stope smanjuje output); LM je nacrtana za danu


M/P (porast proizvodnje poveava potranju za novcem pa je potreban porast kamatne
stope za postizanje ravnotee na fin. tr.)
promjena: porast P na P pad M/P LM se pomie prema gore uz dani output i niu
realnu ponudu novca, raste kamatna stopa pomak uzdu IS krivulje iz A u A i raste na
i output pada sa Y na Y ukratko: rast razine cijena smanjuje output
Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

negativni odnos izmeu outputa i razine cijena; silazni nagib AD krivulje (output je opadajua
funkcija razine cijena); bolji izraz "relacija trita dobara i usluga te financijskih trita"
svaka varijabla (osim razine cijena) koja pomie IS ili LM krivulju ujedno pomie i AD
krivulju!
Grafikon 4: Pomaci AD krivulje
P

porast G
P

AD
AD
AD"
Y

smanjenje M

Y = Y(M/P, G, T) AD relacija
(+ , +, -)
uz dane M, G i T, porast P smanjuje M/P, to smanjuje output AD relacija
pri danoj razini cijena P porast G dovodi do porasta razine proizvodnje
Proizvodnja Y je rastua funkcija M/P, rastua funkcija G i opadajua funkcija T.

c) Ravnotea u kratkom i srednjom roku


RELACIJA AS:
P = Pe(1+)F(1 Y/L, z)
RELACIJA AD:
Y = Y(M/P, G, T)
Kratki rok
uz P = Pe (pretpostavljamo da je u kratkom roku razina cijena koju su subjekti koji odreuju
nadnice oekivali pri posljednjem utvrivanju nadnica zadana! No vrlo vjerojatno e se ona
primijeniti tijekom vremena)
poloaj AS krivulje ovisi o P e
ravnotea u toki A gdje postoji ravnotea na sva tri trita
u kratkom roku nema razloga da Y bude jednak Y n (moe biti vei ili manji)
ravnoteni output ovisi o P e, T, M, G

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

Grafikon 5: Ravnotea u kratkom roku

AS

Pe

AD

Yn

SVA SU TRITA U RAVNOTEI u toki A: trite rada je u ravnotei jer se toka A


nalazi na AS krivulji, a trite dobara i financijska trita jer toka A lei na AD krivulji
Srednji rok
Grafikon 6: Prilagodba outputa kroz vrijeme
5
AS"
AS(za Pe>Pe)
P=P

AS(za Pe)

A"

A
P

Pe

AD

Yn Y Y
u toki A ravnotea u kratkom roku; output vii od prirodne razine, razina cijena via od
one koju su oekivali sudionici pregovaranja za nominalne nadnice
idui put pri odreivanju nominalnih nadnica subjekti koji odreuju nadnice smatraju da
e oekivana razina cijena biti via; revidiraju svoja oekivanja i trae viu nadnicu,
poduzea poveavaju cijene, pa e razina cijena rasti pomak AS krivulje uzdu AD
prema gore
via razina cijena smanjila je realnu ponudu novca to je smanjilo M/P, povealo kamatnu
stopu i smanjilo output pomak po AD krivulji
Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

sve dok je output vii od prirodne razine, radnici trae viu nominalnu nadnicu jer
oekuju viu razinu cijena cijene rastu
gospodarstvo s vremenom dolazi u ravnoteu; ravnoteni output jednak prirodnoj razini,
a razina cijena jednaka oekivanoj. Subjekti koji odreuju nadnice nemaju razloga
mijenjati svoja oekivanja!

d) Uinci monetarne ekspanzije


Grafikon 7: Dinamika uinaka monetarne ekspanzije
AS"
P=Pe

A"

AS

P=Pe

AD(za M>M)
AD (za M)

Yn

Y
6

porast nominalne ponude novca vodi do porasta realne ponude novca, to poveava output;
krivulja AD se pomie udesno; u kratkom roku gospodarstvo ide iz A u A
output vii od prirodne razine pa dolazi do rasta cijena; AS se pomie prema gore, uz pomak
po AD krivulji, prilagoavanje dok ne se ne doe do prirodne razine outputa
u srednjem roku ravnotea je u A''
ako je porast nominalne ponude novca bio 10%, tada se i razina cijena poveava za 10% (ako
je Y na poetnoj razini, tada je i M/P na poetnoj razini)
to se zapravo dogaa u gornjem sluaju?
koristimo IS-LM model (grafikon 8)
ravnotea na poetku u toki A
monetarna ekspanzija znai pomak LM krivulje prema dolje, do toke A
2 uinka:
1. kad se razina cijena ne bi mijenjala (pretpostavka iz 5. poglavlja), porast nominalne ponude
novca bi pomaknuo LM na LM"; ravnotea bi bila u toki B
2. ak i u kratkom roku dolazi do porasta P na P, to pomie LM" na LM, to djelomino
umanjuje utjecaj porasta nominalne ponude novca ravnotea u kratkom roku je u A, a u
srednjem A (=A").
realna ponuda novca na kraju ostaje nepromijenjena, output je na prirodnoj razini (vraa se na
poetnu razinu), kamatna stopa takoer se vraa na poetnu vrijednost.

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

Grafikon 8: Dinamiki uinci monetarne ekspanzije na output i kamatnu stopu

AS

A"
P

AD (za M>M)
A

AD (za M)

Yn

proizvodnja (output)

LM

LM
LM"
7

A=A"
i
i

Yn

Neutralnost novca
u kratkom roku monetarna ekspanzija vodi do porasta proizvodnje, smanjenja kamatne stope
i porasta razine cijena (mali porast P!)
u srednjem roku se porast nominalne ponude novca ponitava proporcionalnim rastom
razine cijena; monetarna ekspanzija ne utjee na output ni kamatnu stopu
pouka: putem monetarne politike ne moe se postii stalni rast outputa, ali moe
gospodarstvo izvui iz kratkorone recesije
e) Uinci fiskalne kontrakcije (smanjenje proraunskog deficita)
vlada odlui smanjiti proraunski deficit smanjenjem svoje potronje (G), uz nepromijenjene
poreze (T); kakav je utjecaj u kratkom i srednjem roku?
pretpostavimo da je na poetku output na prirodnoj razini
smanjenje G na G pomie AD krivulju ulijevo; za danu razinu cijena output je nii
u kratkom roku output pada sa Y n na Y i smanjuje se razina cijena sa P na P
Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

tako dugo dok je output ispod prirodne razine, AS krivulja se pomie prema dolje do AS",
uzdu AD
kretanje prestaje u A"; recesija je gotova i output je na prirodnoj razini
razliito od monetarnih promjena jer je kamatna stopa na kraju nia
Grafikon 9: Dinamiki uinci smanjenja proraunskog deficita
AS
A

P
P

AS"

A
AD
A"

AD (za G<G)

Yn

Smanjenje deficita, output i kamatna stopa


isti proces, ali putem IS-LM modela; izostavljamo AS" radi jednostavnosti
prije promjene fiskalne politike, ravnotea je u presjeku IS i LM krivulje (toka A); output je
na prirodnoj razini, kamatna stopa = i
sa smanjenjem potronje IS se pomie ulijevo, do IS
da se cijena ne mijenja (ranija pretpostavka), nova ravnotea bi bila u toki B
zbog smanjenja outputa smanjuje se razina cijena i poveava realna ponuda novca pomak
LM krivulje prema dolje do LM nova ravnotea u A
u A su nii i output i kamatna stopa (u kratkom roku nije jasno da li se investicije poveavaju
ili smanjuju)
cijene padaju tako dugo dok je output ispod prirodne razine, to poveava realnu ponudu
novca i pomie LM krivulju prema dolje
pomak se dogaa uzdu IS krivulje, LM dolazi do LM", a ravnotea je u A"
u A" output je opet na prirodnoj razini, ali je kamatna stopa pala sa i na i"
drugaija je i struktura outputa; G je nia, a I vie (za iznos tono jednak smanjenju dravne
potronje)
u srednjem roku smanjenje deficita smanjuje kamatnu stopu i poveava investicije

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

Grafikon 10: Dinamiki uinci smanjenja deficita na output i kamatnu stopu

AS
P

AD

A"

AD (za G<G)
Y

Yn

A
i

LM
LM

LM"
IS

i
i"

A
A"
IS
Y

Yn

Deficit, output i investicije


u kratkom roku smanjenje deficita (bez promjene monetarne politike) smanjuje output i moe
dovesti do smanjenja investicija
u srednjem roku output se vraa na prirodnu razinu, kamatna stopa je nia, a investicije vie
u dugom roku vie investicije poveavaju zalihe kapitala, to poveava output
slino sa poveanjem privatne tednje
Yn = C(Yn - T) + I (Yn, i) + G >>> u srednjem roku Yn i T su isti, C je jednaka onoj prije
smanjenja G, G je nia nego prije. Nadalje I moraju biti vie nego prije smanjenja deficita i to
u iznosu jednakom smanjenju G.
f) Uinci promjene cijene nafte
naftni cjenovni okovi: 1973-75 i 1979-81 (OPEC i smanjena ponuda nafte)
cijena nafte ne ulazi ni u AS ni u AD (pretpostavili smo da se pri proizvodnji koristi samo
rad) cijene ukljuujemo putem mari
Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

kreemo od srednjeg roka


pomak PS prema dolje na PS, ravnotea iz A u A; nia realna nadnica, un via, nia prirodna
razina zaposlenosti, nia prirodna razina outputa
Dinamika prilagodbe
pretpostavka: polazimo od ravnotee, AS=AD, P = Pe, toka A
zbog porasta cijena, Yn pada na Yn
AS: P = Pe(1+)F(1 Y/L, z)
u kratkom roku (uz danu P e) raste mara, to poveava P za bilo koji Y; AS krivulje se pomie
prema gore
AS prolazi kroz B, gdje je output jednak Yn i cijena jednaka Pe
AD se pomie prema gore i dolje pretpostavljamo da ostaje nepromijenjena; samo se AS
pomie u kratkom roku; pomak uzdu AD krivulje do A i Y
Y jo uvijek iznad prirodne razine pa se AS pomie prema gore do A"; dolo je do promjene
outputa ne samo u kratkom nego i u srednjem roku (manji output i vie cijene - stagflacija)
Grafikon 11: Dinamiki utjecaji poveanja cijene nafte
P

AS"
AS

P=P

A"

AS
A

P=Pe

10

AD

Yn Y

Yn

neslaganja makroekonomista - brzina vraanja u ravnoteu srednjeg roka?


poslovni ciklusi, gospodarski okovi, mehanizam irenja oka
kasnije uvodimo stalni rast ponude novca
Tablica 1: Kratkoroni i dugoroni uinci monetarne ekspanzije, smanjenja deficita i porasta cijene nafte na
output, kamatnu stopu i razinu cijena

Monetarna ekspanzija

Rast

Kratki rok
Kamatna
stopa
Pad

Smanjenje deficita

Pad

Pad

Rast cijene nafte

Pad

Rast

Output

Razina
cijena
Rast (mali)
Pad
(mali)
Rast

Output
Nema
promjene
Nema
promjene
Pad

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -biljeke s predavanja, dr.sc. . Smoli

Srednji rok
Kamatna
stopa
Nema
promjene
Pad
Rast

Razina
cijena
Rast
Pad
Rast