M. Krulja, D.

Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Marko Krulja1
Dario Bognolo

Prethodno priopenje
UDK 539.37:519.6

ODREIVANJE ALATNE GEOMETRIJE U OVISNOSTI

O PONAANJU MATERIJALA TIJEKOM PROCESA
OBRADE DEFORMIRANJEM3

SAETAK
U ovome istraivanju analizira se ponaanje lima X5CrNiMo17-12-2 tijekom procesa dubokog
izvlaenja. Prikazana su mehanika i kemijska svojstva ispitivanog lima dobivena pomou
spektrometrije i standardnog vlanog testa. U radu je ispitan osnovni proraun koji daje dobru
pretpostavku oekivanog ponaanja materijala prilikom oblikovanja ulaznog uzorka u konani oblik.
Na temelju mehanikih svojstava izvedena je simulacija ponaanja materijala metodom konanih
elemenata u softveru ABAQUS. Rezultati prorauna matematikog modela alatne geometrije u
ovisnosti o ponaanju materijala i simulacije su usporeeni.
Kljune rijei: deformiranje, duboko izvlaenje, elini lim, MKE, modeliranje

1.

UVOD

Deformiranje metala objanjava promjene u mikrostrukturi metala prilikom njegovog

oblikovanja u konaan proizvod. Oblikovljivost se definira kao sposobnost materijala da se
deformira odreenim postupkom oblikovanja iz svog poetnog oblika u zahtijevani oblik bez
pojave greke. Duboko izvlaenje je tehnologija oblikovanja metala u hladnom stanju (iako
se pojavljuje odreena temperatura i nekim specifinim sluajevima, moe se obavljati i u
toplom stanju) kod koje se pretvorbom iz ravne ploe u odreeni geometrijski oblik izrauju
razliiti proizvodi kao to su sudoperi, dijelovi automobila, kutije i slino. Rije je, ukratko, o
proizvodnji limenih proizvoda i preradi limova kod kojih postoji tendencija koritenja tanjih
limova uz zadravanje vrstoe materijala, posebno u automobilskoj industriji. Manja masa
automobila omoguava manju potronju energije za pokretanje automobila.
Vrlo je vano dobro odabrati parametre u procesu obrade kako bi se uspio napraviti gotov
proizvod traenih dimenzijskih tonosti i svojstava. Problem netonosti oblika koji je redovito
vaan esta je istraivaka tema te ga valja adekvatno istraiti (Filho et al., 2009; Krulja et
al., 2012). U procesu obrade deformiranjem dolazi do meudjelovanja geometrija alata tj.
iga i matrice. Poloaj alata i matrice je definiran procesnom kinematikom stroja i njegovim
mogunostima.

Dr. sc., dipl. ing. strojarstva, asistent, Veleuilite u Rijeci, Vukovarska 58, Rijeka, Hrvatska. E-mail:
mkrsulja@veleri.hr
Dipl. ing. strojarstva, predava, Veleuilite u Rijeci, Vukovarska 58, Rijeka, Hrvatska. E-mail:
dbognolo@veleri.hr
Datum primitka rada: 22. 2. 2014.; Datum prihvaanja rada: 5. 5. 2014.
255

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Putanja alata i utiskivanje lima u matricu odreenom brzinom i silom uzrokuje lokalne
deformacije koje zajedniki djeluju na konaan oblik. Sile u procesu i brzinu kretanja alata
potrebno je uskladiti s ponaanjem lima koji se oblikuje (Aleksandrovi et al., 2010). Pucanje
lima u pojedinim segmentima ovisi o odabranim parametrima u procesu koji negativno utjeu
na mikrostrukturu. Pri tome je potrebno poznavati mehanizme nastanka dislokacija,
ponaanje anizotropije te openito ponaanje kristalnih zrna prije, tijekom i nakon procesa.
Alati i matrice mogu se proizvesti od razliitih materijala. Osim u razlici u cijeni, takve razlike
mogu pridonijeti i u razlici ponaanja konanog proizvoda. Dakle, promjenom alata mijenjaju
se uvjeti trenja i zagrijavanja s ciljem poboljavanja mehanikih osobina materijala (Planak
et al., 2012). U sluaju uporabe istih alata i mijenjaja vrsta limova zbog razliitih mehanikih
svojstava i kemijske strukture, moe doi do pojave pukotina i greaka. U ovome istraivanju
ispitat e oblici alata potrebnih za proizvodnju aice visine h = 36 mm, te promjera di = 34,5
mm. Ispitat e se razlike matematikog prorauna i simulacije metodom konanih elemenata.
Takoer, jedan od ciljeva je pratiti deformaciju materijala X5CrNiMo17-12-2 te ispitati sile
koje utjeu na naprezanja u procesu, a zatim i na postizanje konanog oblika.

2.

KEMIJSKA SVOJSTVA

U ovome istraivanju ispitana su kemijska svojstva lima X5CrNiMo17-12-2, oznaka elika

prema EN 10027-2 je W. nr. 1.4401, u nekim sluajevima oznaava se i s AISI 316. Obian
elini lim namijenjen postupku dubokog izvlaenja mora, uz nizak sadraj ugljika i malu
vrstou te visoku istezljivost, imati kemijski obraenu povrinu (tzv. dekapirani lim). Ovim se
kemijskim postupkom na povrini lima stvara tanki sloj fosfata koji e biti granini sloj i
sprijeiti izravni dodir istih metalnih povrina materijala i alata, a ujedno je i nosilac maziva
koji se redovito rabi u postupku dubokog izvlaenja. Na taj nain se sprjeava ljepljenje lima
za alat ili matricu. U tablici 1 prikazani su rezultati kemijske analize ispitivane epruvete.
Ispitivanje je provedeno na Spektrometru GDS500A, Leco (Tehniki fakultet u Rijeci,
laboratorij za ispitivanje materijala). Ispitane su tri epruvete i provedena su tri mjerenja na
svakoj epruveti. Rezultati prosjeno dobivenih vrijednosti pokazuju poklapanje dobivenih
rezultata s propisanim standardom.
Tablica 1. Kemijski sastav ispitane epruvete i propisani kemijski sastav elika (%)
Kemijski
sastav
X5CrNiMo
17-12-2
Uzorak

Si

Mn

Cr

Mo

Ni

0,07

1,00

2,0

0,045

0,030

8,50 16,50

2,0 - 2,5

10 - 13

0,0321

0,507

0,902

0,036

0,005

16,6

2,05

9,80

256

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

3.

MEHANIKA SVOJSTVA

Vlanim se testom utvruje meusobna zavisnost naprezanja i deformacije, a koja se

prikazuje - (naprezanje - deformacija) dijagramom. Epruveta se pod aksijalnim
optereenjem razvlai do loma. Tijekom razvlaenja, materijal epruvete prua otpor i
epruveta se produljuje. Na dijagramu se zapaa toka najvee vlane vrstoe, a taj je
trenutak praen znaajnim suenjem presjeka epruvete. Nakon toga dolazi do daljnjeg
produljenja epruvete to je popraeno smanjenjem vrstoe materijala te konano do loma.
Plastino ponaanje materijala zapoinje kada se ustanove trajne i nepovratne deformacije.
U standardiziranim ispitivanjima, zbog potekoe odreivanja toke teenja kod materijala
koji nemaju izraenu granicu teenja, koristi se naprezanje Rp0,2 (0,2), tj. naprezanje pri
kojemu ostaju trajne deformacije od 0,2 % ( = 0,002). Dimenzije epruveta su
standardizirane.
U stvarnom se dijagramu naprezanje-deformacija ponaanje materijala moe opisati tzv.
Holloman-Ludwigovom relacijom. Jednadba koja se koristi u podruju proporcionalnosti je
Hookeova relacija:
(1)
gdje je:
- naprezanje, E - Youngov modul elastinosti, - deformacija. Relacija kojom se opisuje
ponaanje materijala pri teenju esto se pie u obliku:

C n ,

(2)

to predstavlja tzv. Holloman - Ludwigovu relaciju. U podruju tehnologije obrade materijala

zapis se ove relacije moe nai i u obliku:
.

(2a)

U izrazima (2 i 2a), prva veliina lijeve strane ( odnosno kf) predstavlja naprezanje teenja,
C je faktor materijala, dok je odnosno - deformacija. Pri procesima plastinih obrada
izradaka, kada se pojavljuju velike deformacije, za njihov se opis rabi geometrijska
deformacija. Nadalje, eksponent ovrivanja n moe imati vrijednosti od n = 0 (idealno
plastian) ili n = 1 (elastian). Za veinu metala eksponent ovrivanja n ima vrijednosti
izmeu 0,10 i 0,50. Na veliinu faktora materijala C i eksponenta ovrivanja n utjee vrsta
materijala, brzina deformacije, temperatura te veliina i oblik kristalnog zrna.
Grafikon 1 prikazuje metodu izrezivanja epruveta kod ispitivanja jednoosnog stanja
naprezanja i ponaanje materijala pri razliitim kutovima 0, 45 i 90 od smjera djelovanja
optereenja valjanja. Smjer orijentacije valjanja lima prilikom njegove proizvodnje ima
znaajne posljedice (anizotropija) u operacijama dubokog izvlaenja. Svojstva valjanih ploa
kod veine metala nisu uvijek jednolike u svim smjerovima, te se pomou mikroskopa moe
primijetiti da su zrna u mikrostrukturi usmjerena u smjeru valjanja odnosno postoji odreeni
stupanj anizotropije. Tona povijest odreene anizotropije ovisi o kemijskom svojstvu
materijala te procesu izrade (tj. ljevanje, valjanje, izvlaenje, arenje itd.).

257

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Grafikon 1. Metoda izrezivanja epruveta ovisno o smjeru valjanja lima

Izvor: obrada autora

Koeficijent anizotropije obiljeava se slovom r, naziva se jo i Lankfordovim koeficijentom koji

izraava omjer poprenog naprezanja i debljine. Koeficijent r daje dobru procjenu o
sposobnosti lima da se deformira u obliku dubokog izvlaenja (r0 r45 r90). Greka koja
nastaje zbog anizotropije je uiavost. Poznavanjem anizotropije materijala moemo
eliminirati pojavu uiavosti koja rezultira kartom i openito loom iskoristivosti materijala.
Koeficijent anizotropije r izraunava se prema (Poverzanovi, 1996):
(3)
gdje je:
b - deformacija irine lima, t - deformacija debljine lima, b0 - poetna irina ispitivane
epruvete, b - irina ispitivane epruvete poslije deformacije, l0 - poetna duljina epruvete i l duljina epruvete poslije deformacije. Debljina lima se dobiva prema zakonu o konstantnosti
volumena l0b0t0 = lbt = konstantno.
Anizotropija se otkriva pomou ispitivanja vlane vrstoe te se oznaava koeficijentima r0,
r45 i r90, prema izrazu (4) dobiva se srednja vrijednost koeficijenta normalne plastine
anizotropije rs:
(4)
Na temelju relacije (4) za duboko izvlaenje metalnih limova tolerancija je rs = 0,8 6, a za
izotropne limove rs = 1 (Davis 2004). Koeficijent ravninske anizotropije je mjerilo r koje
govori kakvo je odstupanje normalne plastine anizotropije na kut . Kut predstavlja smjer
odrezivanja epruvete iz lima u odnosu na smjer vuenja lima, tako da je r = r( ). Kada bi
izraz (5) bio r = 0, materijal bi se u svim smjerovima jednako rastezao.

258

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

(5)
Anizotropija ovdje ima znaajnu ulogu pri izraunu faktora materijala C te eksponenta
ovrivanja n za ispitivani lim. Pri izraunu je potrebno uzeti u obzir orijentaciju ispitnih
epruveta u smjerovima 0, 45 i 90 kako bi se definiralo ponaanje lima u postupcima
deformiranja. Pri tome se faktor materijala C te eksponent ovrivanja n izraunavaju prema
izrazu (6), izraun srednje vrijednosti vrijedi i za Rp i Rm, (Gologoranc, 1991):

(6)
U ovome istraivanju provedeno je ispitivanje vlane vrstoe, testiranja su napravljena na
kidalici Amsler (na Strojnikom fakultetu u Ljubljani, Laboratorija za preoblikovanje).
Odabrana je veliina standardne epruvete za limove 250 x 30 mm prema EN ISO 6892-1.
Metalni limovi su rezani vodenim mlazom te je izrezano 5 epruveta u svakome smjeru 0, 45
i 90 u odnosu na smjer valjanja prema grafikonu 1. Grafikon 2 prikazuje rezultate ispitivanja
epruveta, ovisno o kutu prema kojemu su rezane 0, 45 i 90. Moe se primijetiti da se
rezultati ne poklapaju.
Grafikon 2. Rezultati ispitivanja vlane vrstoe (krivulje naprezanje deformacija - )

Izvor: obrada autora

Tablica 2 prikazuje mehanika svojstva, Rp0,2 naprezanje pri kojemu ostaju trajne deformacije
od 0,2 % ( = 0,002), Rp0,5 naprezanje pri kojemu ostaju trajne deformacije od 0,5 % ( =
0,005), A je postotak produljenje epruvete u odnosu na smjer istezanja, A80 prikazuje
izmjereno izduenje pri kojemu je dolo do loma, m = Rm predstavlja vlanu vrstou, r10 , r20
predstavljaju vrijednost koeficijenta anizotropije pri produljenju od 10 i 20 % (budui da r ovisi
o ukupnoj deformaciji, preporuka je da se koristi 20 %). Srednja vrijednost koeficijenta
normalne plastine anizotropije (rs) za ispitivani lim iznosi 0,864, te prema toleranciji za
standardne limove 0,7 - 2,8 ulazi u toleranciju materijala koji je pogodan za tehnologiju
dubokog izvlaenja (Davis, 2004). Koeficijent ravninske anizotropije iznosi r = - 0,198, a
takav rezultat nas upozorava da e rub aice biti neravan.

259

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Tablica 2. Mehanika svojstva dobivena ispitivanjem vlane vrstoe

Standard
Mehanika svojstva
0
45
90
Rp0,2 (MPa)
240
297
300,93
322,73
Rp0,5 (MPa)
316,63
319,46
339,76
A (%)
40
42,2
44,33
45
49,4
54,7
53,06
A80
m = Rm (MPa)
530 - 680
520,7
508,2
528,6
0,307
0,301
0,297
n
C (MPa)
1125,6
1092,6
1135,8
0,51
0,963
1,02
r10
0,55
1,003
1,04
r20
Srednja vrijednost koeficijenta normalne plastine anizotropije (rs) = 0,864
Koeficijent ravninske anizotropije r = - 0,198
Rezultirajui faktor materijala C = 1111,65 (MPa)
Rezultirajui eksponent ovrivanja n = 0,3015
Izvor: Krulja 2012

260

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Na grafikonu 3 prikazana je rezultirajua krivulja teenja koja e se koristiti za simulaciju

ponaanja materijala u softverskom rjeenju Abaqus.
Grafikon 3. Rezultirajua krivulja teenja (krivulje naprezanje - deformacija - )

Izvor: obrada autora

Krivulja je izraunana prema Holloman-Ludwigovom relaciji 2a:

(MPa).

(7)

Krivulja je rezultat anizotropije, meusobnog djelovanja zrna u mikrostrukturi koji pruaju

zajedniki otpor naprezanju.

4.

PRORAUN DIMENZIJA ALATA

Poetni je oblik materijala za obradu ravna ploa koja se oznauje kao platina (u obliku kruga
ona se naziva rondela). Oblik ove razvijene ploe-platine moe biti: krug, kvadrat,
pravokutnik, elipsa ili specijalan oblik (zatvorena konturna krivulja) koja zavisi od oblika
izvuenog izratka. Principijelno duboko izvlaenje proces je koji se provodi u vie faza i kroz
nekoliko alata, meutim, kod nekih vrsta limova i jednostavnih geometrija, mogue je do
gotova izratka doi i u jednoj fazi izvlaenja. Pri tome obino nema promjene debljine lima, tj.
pretpostavlja se da debljina lima ostaje konstantna. Ipak, u stvarnosti dolazi do smanjenja
debljine stjenke u blizini dna posude, a pri rubu se dogaa zadebljanje lima. Na grafikonu 4
prikazano je deformacijsko stanje u procesu dubokog izvlaenja.

261

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Grafikon 4. Deformacijsko stanje u procesu dubokog izvlaenja

Izvor: Barii, 2002

Na grafikonu 5 prikazane su aice izraene od materijala DC03 debljine 2 mm te

predstavljaju konaan proizvod. U ovome istraivanju potrebno je izraunati geometriju alata
kojom se postiu iste dimenzije proizvoda. S materijalom DC03 dimenzije su postignute u
dva koraka (grafikon 5). Materijal DCO3 ima veu sposobnost oblikovanja i ponaa se prema
rezultirajuoj krivulji:
(MPa),

(8)

testiranja na DC03 su napravljena na kidalici Amsler (Strojniki fakultet u Ljubljani,

Laboratorij za preoblikovanje). U istraivanju prema literaturi (Krulja, 2012) dokazano je da
isto nije mogue s materijalom X5CrNiMo17-12-2, ve je potrebno izvriti obradu u tri koraka
(grafikon 6). Obrada u tri koraka podrazumijeva izradu tri nova alata. Dobra je praksa, osim
prorauna, izvriti i simulaciju metodom konanih elemenata kako bi se unaprijed ustanovilo
ponaanje materijala i novih alata.
Grafikon 5. Geometrija lima DC03 u 2 koraka

Izvor: obrada autora

262

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Grafikon 6. Geometrija lima X5CrNiMo17-12-2 u 3 koraka

Izvor: obrada autora

Potrebne dimenzije konane aice jesu visina h = 36 mm, te promjer di = 34,5 mm.
Potrebna ulazna rondela ima poetnu debljinu 2 mm i iznosi D = 70,48 mm, a D = 71 mm je
odabrana te se izraunava prema sljedeem izrazu (Musafia, 1969):

(9)

Raspon kod dubokog izvlaenja za elini lim u prvom izvlaenju odabire se tablino
1,85 - 1,72 te
1,33 - 1,28 u drugom izvlaenju (Musafia, 1969). Za stupanj izvlaenja
kod prvog izvlaenja odabran je = 1,66, te prema (10) iznosi da je unutarnji promjer d0 = 43
mm.
.

(10)

263

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Kod dubokog izvlaenja oblikovanje se provodi na dva naina: prvi nain je bez upotrebe
stezne naprave (dra, tlani prsten), dok se njenom upotrebom ploa lima dri tijekom
cijelog vremena obrade. Nakon obrade, lim se oslobaa iz stezne naprave, a vikovi potrebni
za stezanje se kasnije odrezuju. Pritom dra (tlani prsten) spreava pojavu nabora na rubu
izratka to je posljedica djelovanja posminog naprezanja na relativno tankostjene rondele.
Kod relativno debelostjenih i plitkih rondela nema opasnosti od pojave nabora, tako da se u
ovom sluaju proces izvodi bez upotrebe draa. Njegova neophodnost ovisit e, prema
tome, o vrijednosti omjera d0/s i d1/d0, a prema podacima iz literature (Barii, 2002) moe se
odrediti na osnovi izraza:

100 s
d0

d
4,5 1 1 ,
d0

(11)

iz ega slijedi da se za izvlaenje plitkih posuda, kada je lijeva strana jednadbe vea ili
jednaka desnoj, moe raditi bez draa i s jeftinijim alatom. U tom sluaju, matrici se na
ulaznoj strani daje oblik blagog konusa, to u izvjesnoj mjeri takoer pridonosi izbjegavanju
nabora. U ovom istraivanju za D = 71, s = 2 te d0 = 43 slijedi da je 2,81 > 1,777 te nije
potreban dra lima.
Za drugo izvlaenje odabran je koeficijent = 1,136, te je rezultirajui d1 = 38 mm.
Tree izvlaenje je odabrano kako bi se postigle konane dimenzije = 1,11 te je konana
dimenzija d2 = 34,5+0.3 mm. Iako je raspon kod dubokog izvlaenja za elini lim u prvom
izvlaenju
1,85 - 1,72, te
1,33 - 1,28, u drugom izvlaenju za ispitani materijal
stupanj vei od = 1,66 uzrokovao je lom. Prema promjerima konanih dimenzija izraunane
su preporuke (Musafia, 1969) za konanu geometriju matrice dp za prvi, drugi i trei korak:

Razmak izmeu iga i matrice mogue je izraunati iz vie izraza, meutim, zbog potekoa
koje se javljaju kod jako tankih limova koji imaju manju debljinu od 0,3 mm, u ovome
istraivanju izraunan z = 3 mm prema izrazu:
(12)
Najmanja potrebna sila koju je potrebno primijeniti da bi se proizveo proizvod, a da se ne
koriste drai lima, izraunana je iz niza izraza 13 - 18 (prema Kuzman et al., 1989).
Rezultirajua sila FM = 19101 N, prema podacima prikazanim u tablici 2 s mehanikim
svojstvima. A0 = 282 mm2; = 1,65; n = 0,3015; C = 1111,65 MPa; fsr = 463 MPa (prema
Krulja et al., 2012).
(13)
(14)
(15)
(16)
(17)
264

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

(18)
Maksimalna potrebna sila iga kako bi se izvrila deformacija: FFM 1,3 = 24,831 kN.
5.

MODELIRANJE METODOM KONANIH ELEMENATA U SOFTVERU ABAQUS

Matematiki proraun daje openit odgovor na ponaanje materijala te ne uzima u obzir

mehanika svojstva poput metode konanih elemenata koja uzima u obzir krivulju
naprezanje-deformacija ( - ), gustou elinog lima = 7,850 kg/m3, Poissonov koeficijent
(0,3), Youngovog modul elastinosti (210 GPa), koeficijent trenja = 0,14 (mineralno ulje).
Krivulja naprezanje-deformiranje aproksimirana je pomou Holloman-Ludwigove relacije iz
eksperimentalno dobivenih rezultata vlanog testa (7) te je unesena u softver. Kao metoda
izrauna koritena je funkcija ABAQUS/Explicit koja ne zahtijeva izraunavanje uzastopnog
sistema jednadbi ili izraunavanje globalne matrice krutosti. Umjesto toga, trai se
dinamika ravnotea od jednog inkrementa do drugog. U ovome istraivanju odabrana je
simulacija ABAQUS/Explicit metodom zbog sloenosti procesa obrade u kojemu dolazi do
istovremenog pomaka 3 alata.
Metoda konanih elemenata je matematika tehnika potpomognuta raunalom. Konani
elementi mogu biti jednodimenzijski, dvodimenzijski ili trodimenzijski. U ovome radu bit e
prikazano trodimenzijsko modeliranje s ljuskastim elementima (S4R), engl. shell element, s
pet toaka integracije debljine lima (Simpson metoda izrauna). Upotreba ljuskastih
elemenata umjesto 3D solid elemenata omoguava bri proraun te manje zahtjevno
raunalo. Literatura (Abaqus/CAE User's Manual, 2010) upuuje na upotrebu ljuskastih
elemenata ija upotreba u simulacijama daje dobar odnos tonosti i vremena proraunavanja
interakcije elemenata. vorovi i elementi tvore mreu konanih elemenata koji opisuju
ispitivano tijelo. Svaki element predstavlja dio fizike strukture iji ukupan broj utjee na
gustou mree. Gustoa mree utjee na rezultate koji se dobivaju analizom. Vrijeme
potrebno za analizu ispitivanog tijela ovisi o koliini informacija koju treba proraunati i snazi
procesora koji se koristi. Optimalno vrijeme potrebno za proraun ponaanja modela ovisi o
usporedbi dobivenih podataka s provedenim eksperimentalnim ispitivanjem.
Grafikon 7. Postavljena geometrija alata u simulaciji softvera Abaqus

Izvor: obrada autora

Koritena je mrea s 1240 vorova i 1200 elemenata, gdje je geometrija rondela dopustila
1166 linearnog etvrtastog elementa tipa S4R te 34 elementa linearno trokutastog tipa S3R.
Prema dobivenim podacima iz prorauna, postavljeni su alati prema grafikonu 7 u
softverskom rjeenju Abaqus. Simulacija je izvrena simultano u tri koraka bez zaustavljanja.
265

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Problem pomaka alata u simulaciju nakon izvrenog djelovanja sile smanjen je postavljanjem
uske tolerancije izmeu promjene aktivnih matrica te usklaivanjem brzina iga.
U istraivanju (Krulja et al., 2012) prikazan je analitiki model izrade u 3 izvlaenja.
Uvrtenjem tih dimenzija u numeriku simulaciju dolazi do kontrole analitikih rezultata.
Problem koji se pojavio je guvanje lima. Dakle, simulacija je ukazala na pojavu guvanja
lima, engl. wrinkling; nastanak guvanog lima moe se vidjeti na grafikonu 8. Osim to
obradak ostaje zaglavljen u alat, moe doi i do oteenja alata prilikom same obrade ili
skidanja obratka iz alata. U nekim sluajevima dolazi i do trajnog oteenja alata, to je
jedan od dokaza zato je simulacija dobra praksa u projektiranju alata.
Grafikon 8. Pojava guvanja lima u operaciji dubokog izvlaenja

Izvor: obrada autora

Pomou simulacije potrebno je pronai idealan radijus alata iga i matrice. Izraun idealnog
odnosa ulaznog alata iga i radijusa matrice varira zbog velikog odnosa faktora koji se
proizvoljno uzima u jednadbama za njihov izraun:
,

(19)

gdje je r radijus zaobljenja iga i rm = dp/2 radijus zaobljenja matrice. Radijus zaobljenja iga
nikako ne smije biti manji od radijusa matrice jer inae postoji opasnost od
prosijecanja lima od strane iga. Radijus zaobljenja matrice za izvlaenje zavisi od oblika
dijela i debljine lima. Za izraunavanje pribline vrijednosti moe se koristiti izraz:
,
gdje je

(20)

debljina lima.

Iz tog razloga upotrijebljena je simulacija kako bi se definirala optimalna alatna geometrija.

Idealna kombinacija radijusa alata dobivena nakon provedenih simulacija prikazana je u
tablici 3 te u grafikonima 9, 10 i 11. U poetnim simulacijama, visina iga bila je jednaka i u
praksi je dovoljno da je h2 =38 mm. U drugoj fazi, zbog jednake visine iga kao u 3 fazi, od
38 mm dolazilo je do preklapanja igova, ulaza iga u materijal i rezanje ispitivanog
materijala. Zato je za potrebe simulacije u treoj fazi odabrana visina iga h3 = 43 mm.
Tablica 3. Rezultirajua idealna kombinacija za provedenu simulaciju
Faze izvlaenja
1 Faza
2 Faza
3 Faza

rm /r (mm)

dp /d (mm)

hm /h (mm)

15/ 20
10/15
5/15

43/37
38/32
36,5/30,5

40,5/33
46/38
41/43

Izvor: obrada autora

266

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Na grafikonu 9 prikazana je geometrija matrice lijevo i iga desno za prvu operaciju

deformiranja.
Grafikon 9. Geometrija alata za prvo izvlaenje: matrica lijevo i ig desno

Izvor: obrada autora

Na grafikonu 10 prikazana je geometrija matrice lijevo i iga desno za drugu operaciju

deformiranja.
Grafikon 10. Geometrija alata za drugo izvlaenje: matrica lijevo i ig desno

Izvor: obrada autora

Na grafikonu 11 prikazana je geometrija matrice lijevo i iga desno za treu operaciju

deformiranja.

267

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Grafikon 11. Geometrija alata za tree izvlaenje: matrica lijevo i ig desno

Izvor: obrada autora

6.

REZULTATI SIMULACIJE

Na grafikonu 12 prikazano je rezultirajue Von Mises stanje (izraz 21) naprezanja u prvoj fazi
izvlaenja lima X5CrNiMo17-12-2.

1
2

1 2 2 2 3 2 3 1 2 .

(21)

Prema podacima prikazanim na slici moe se primijetiti da se najvee naprezanje 845 MPa
pojavilo na rubovima aice. Takoer, moe se vidjeti linija nedeformiranog dijela na sredini
aice gdje naprezanje nije prelazilo 330 MPa.
Grafikon 12. Von Mises stanje naprezanja u prvoj fazi izvlaenja lima X5CrNiMo17-12-2

Izvor: obrada autora

Na grafikonu 13 prikazano je rezultirajue Von Mises stanje naprezanja u drugoj fazi

izvlaenja za lim X5CrNiMo17-12-2. Najvee naprezanje iznosilo je 1021 MPa to je jako
blizu najvie dozvoljenog naprezanja od 1111,65 MPa.

268

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Grafikon 13. Von Mises stanje naprezanja u drugoj fazi izvlaenja lima X5CrNiMo17-12-2

Izvor: obrada autora

Na grafikonu 14 prikazano je rezultirajue Von Mises stanje naprezanja u treoj fazi

izvlaenja za lim X5CrNiMo17-12-2. Najvee naprezanje iznosilo je 1064 MPa, to je takoer
jako blizu najvie dozvoljenog naprezanja od 1111,65 Mpa, ali jo uvijek u granicama
tolerancije.
Grafikon 14. Von Mises stanje naprezanje u treoj fazi izvlaenja lima X5CrNiMo17-12-2

Izvor: obrada autora

Prema rezultatima na grafikonu 12, 13 i 14 moe se primijetiti da nema pojave guvanja

materijala.
Na grafikonu 15 prikazano je ponaanje kinetike energije tijekom simulacije u prvoj, drugoj i
treoj fazi. U prvoj fazi u Ek1 = 6103 Joula, u drugoj fazi Ek2 = 4 103 Joula i u treoj fazi Ek3 =
2,5 103 Joula. Prema grafikonu 15 moe se vidjeti da je u prvoj fazi utroena vea kinetika
energija za postizanje deformacije nego u drugoj i treoj fazi. Iako su pomaci u treoj fazi
manji nego u prve dvije, zbog ovrsnutog materijala potrebno je uloiti znaajnu energiju
kako bi se ostvarila deformacija.

269

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Grafikon 15. Kinetike energije tijekom simulacije

Izvor: obrada autora

270

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

7.

ZAKLJUAK

Cilj ovoga rada bio je usporediti analitiki model sa simulacijom i identificirati radijuse alata i
matrice potrebne kako bi se dimenzije konanog proizvoda zadovoljile. Ispitana su kemijska
svojstva materijala te je on zadovoljio standard. Ispitana su mehanika svojstva materijala te
se moe primijetiti kako materijal ima 306 prosjenu vrijednost granice teenja, to je 66 MPa
vie od standarda. Ispitana vlana vrstoa iznosila je, u prosjeku, 519 MPa to je nie od
propisanog standarda koji se kree u rasponu od 530 - 680 MPa. Rezultirajui faktor
materijal C iznosio je 1111,65 MPa, a eksponent ovrivanja n = 0,3015 i nalazi se unutar
standarda koji se za eline limove kree u rasponu od 0,1 do 0,5. Simulacija je pokazala
kako uvjeti propisani matematikim modelom dovode do nastanka greki, guvanje lima te
nastanak pukotine. Mala uiavost je pretpostavljena prema dobivenom vlanom testu
budui da je r = - 0,198, meutim simulacija je pokazala da se pravilnim odabirom radijusa
alata moe izbjei pojava uiavosti. Uiavost na predstavlja gubitak, to je dodatak
materijala na ulaznoj rondeli koji se naknadno odrezuje. Matematiki model ponudio je
poetni radijus matrice od 10 mm, a alata 30 mm, to je dovelo do pojave guvanja.
Literatura preporuuje kako radijus iga treba biti tri do etiri puta vei od radijusa matrice. U
ovome istraivanju pokazana je idealna kombinacija rm/r =10/15, to je poveanje radijusa
iga od 33 % i ne slijedi preporuku prema prouenoj literaturi. U buduem istraivanju
provest e se izrada alata i eksperiment izrade aica u svakoj fazi dubokog izvlaenja.
Usporedba rezultata simulacije i stvarnog eksperimenta potvrdit e vjerodostojnost
prorauna i doprinijeti veem uplivu u ponaanje metala pri dubokom vuenju.

271

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

LITERATURA
Abaqus/CAE User's Manual (2010) Documentation, Dassault Systmes Simulia Corp., Providence, RI, USA.
Aleksandrovi, S. et al. (2010) Utjecaj promjenjive sile dranja i nemonotonosti procesa dubokog vuenja na
obradivost limova s prevlakama, Strojarstvo: asopis za teoriju i praksu u strojarstvu, 52(2).
Barii, B. (2002) Analiza procesa izvlaenja i istiskivanja primjenom stohstikog i numerikog modeliranja,
magistarski rad, Rijeka: Tehniki fakultet
Davis, J. R. (2004) Tensile Testing, ASM International
Filho, R. A. C, Marcondes, P. V. P. (2009) Utjecaj dizajna iga na proces oblikovanja lima, Engineering Review,
29 (1).
Gologranc, F. (1991) Preoblikovanje: 1. dio, Ljubljana: Fakulteta za strojnitvo
Krulja, M., Car, Z., Radelja, H. (2012) Behaviour of X5CrNiMo17-12-2 Material During Deep Drawing Process,
Metalurgija, 51 (2), p. 203-206
Kuzman K., Pipan J., Kampu Z. (1989) Vaje iz tehnike preoblikovanja, Ljubljana: Univerza Edvarda Kardelja,
Fakulteta za strojnitvo
Musafia, D. (1969) Obrada metala plastinom deformacijom, Sarajevo: Svjetlost
Planak M. et al. (2012) Mjerenje kontaktnog trenja u obradama prostornog deformiranja, Tehniki vjesnik,
19(4)
Povrzanovi, A. (1996) Odabrana poglavlja obrade metala deformiranjem, Zagreb: Fakultet strojarstva i
brodogradnje

272

M. Krulja, D. Bognolo: Odreivanje alatne geometrije u ovisnosti o ponaanju materijala

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, pp. 255-274

Marko Krulja1
Dario Bognolo

Preliminary communication

UDC 539.37:519.6

SELECTION OF TOOL GEOMETRY IN REGARD

TO MATERIAL BEHAVIOR
DURING DEFORMATION PROCESS3
ABSTRACT
This paper analyzes the behavior of the X5CrNiMo17-12-2 steel plate during the deep drawing
process. Mechanical and chemical properties obtained by spectrometry and standard tensile test are
presented. The paper examines the basic calculation that gives good approximation of expected
behavior during modeling of input specimen into final product. Based on the mechanical properties,
simulation of material behavior was performed by using the method of finite elements in the ABAQUS
software. The calculation results of the tool geometry mathematical model depending on steel plate
behavior and simulations were compared.
Key words: deformation, deep drawing, steel plate, FMA, modeling

PhD, Master of Science in Mechanical engineering, Assistant, Polytechnic of Rijeka, Vukovarska 58, Rijeka,
Croatia. E-mail: mkrsulja@veleri.hr
Master of Science in Mechanical engineering, Lecturer, Polytechnic of Rijeka, Vukovarska 58, Rijeka, Croatia.
E-mail: dbognolo@veleri.hr
Received: 22. 2. 2014.; Accepted: 5. 5. 2014.
273