1

Knjini niz
VJERSKE ZAJEDNICE

Nikolina Crlji
ADVENTISTI
SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

Nakladnik
ESDEA d.o.o.
Oroslavje, Hrvatska

Odgovara
Velimir ubert

Lektura i korektura
Ljerka Koren

Grafika priprema
GENESIS, Zagreb

Tisak
ITG, Zagreb, 2001.

2
 NIKOLINA CRLJI

ADVENTISTI
SEKTA, DENOMINACIJA
ILI KULT?

ESDEA OROSLAVJE

3

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb

UDK 286(497.5) (091)

CRLJI, Nikolina
Adventisti : sekta, denominacija ili kult?
/ Nikolina Crlji. - Oroslavje : Esdea, 2001. -
(Knjini niz Vjerske zajednice)

Bibliografija.

ISBN 953-6409-19-4

I. Adventisti -- Hrvatska -- Djelovanje

410103038

4
 RIJE UNAPRIJED

Autorica ovog rada, Nikolina Crlji, ivi u Oroslavju s

roditeljima i mlaim bratom. Roena je 29. rujna 1981.
godine u Zaboku. Njezini roditelji ve dugo stanuju i ive
u ovom gradu. Osnovno kolovanje i etiri razreda ope
gimnazije zavrila je u Oroslavju s odlinim uspjehom. U
razgovoru voli naglasiti da je tu upoznala mnoge divne
mlade ljude, a posebno profesore koji su bili izvrsni pre-
davai i vrlo ugodno drutvo. Osobito voli hrvatski jezik,
povijest, sociologiju i filozofiju. Kao emocionalna osoba
voli sluati, ali umjesto govorenja vie voli svoje misli bi-
ljeiti na papir.
Nikolina zasad jo nema potpuno razraene planove
za budunost, ali vjeruje da e uz molitvu i Boju pomo i
taj problem svojega ivota uspjeno rijeiti.
Nikolina je tipian primjer suvremene mladei. S veli-
kim zanimanjem gleda svijet i sve to se oko nje zbiva. Ima
izvanrednu mo zapaanja i selektiranja zapaenih poje-
dinosti. Nije spremna prihvatiti neije stavove ili obja-
njenja bez ozbiljnog i prijeko potrebnog zato.
Odrastanjem i sazrijevanjem tih je pitanja bilo sve vi-
e. Zato tolike razlike meu ljudima, tolike stranke, zato
toliko Crkava i raznih ideologija?
Tijekom Domovinskog rata, kojeg je proivljavala sa
svim strahotama nesigurnosti, problema i neimatine, uz

5
desetke tisua prognanika, izbjeglica i domaeg puanstva
koje je ADR A opskrbljivala hranom, odjeom, posteljinom,
namjetajem i sl., i Nikolina je sa svojom obitelji povre-
meno koristila njezine usluge i pratila djelovanje Huma-
nitarne organizacije ADR A (Adventistiki dobrotvorni rad)
u Stubikoj Slatini Oroslavju. Upoznala se s voditeljicom
te organizacije Marianom ubert i uspostavila s njom prija-
teljske kontakte.
Ljubopitljivost i priroena elja da dozna vie poticala
je Nikolinu u postavljanju niza pitanja u svezi s ADROM.
Fascinirala ju je spoznaja da ADR A djeluje u vie od 200
zemalja, da u njoj djeluje 391 pokretna jedinica dobro-
tvorne slube i 13.876 dobrotvornih skupina. Bila je izne-
naena podatkom da u Hrvatskoj ADR A djeluje vie od 75
godina (kao Dobrotvorno samaritansko drutvo do 1989.,
a 18. studenog 1989. g u Stubikim Toplicama donesena
je odluka o promjeni imena i prihvaanje meunarodnog
naziva ADR A (Adventist development relief asociation).
Doznala je da ADR A organizira mnogobrojne semina-
re, humanitarne koncerte, zdravstvena, kulturna i duhov-
na predavanja. Pomo je pribavljala bolnicama, domovi-
ma zdravlja, ambulantama, kolama, vrtiima, udrugama
invalida i slinim ustanovama.
Preko ADRE Nikolina doznaje da je organizator tako
velike i svuda prisutne organizacije Kranska adventisti-
ka crkva, da su vjernici te Crkve portvovni volonteri i
organizatori raznih programa
Njezina se znatielja usmjerila na Crkvu. Kakva je to
Crkva, kakva su njezina vjerovanja, kakav je njihov odnos
prema drugim vjerskim zajednicama, prema drutvu, dr-
avi i slinom?

6
 Ta znatielja ju je pokrenula na istraivanje i poja-
njenje svakog takvog pitanja. Proitala je veliki broj knjiga,
prelistala mnogobrojne asopise, upoznala se s velikim
brojem novinskih vijesti i izvjea adventistikih autora,
simpatizera Adventistike crkve, ali i otvorenih neprijate-
lja te Crkve, i nakon svakog takvog istraivanja na povri-
nu su izlazila nova pitanja koja nije htjela zanemariti.
Kao lektor ili korektor pomagala je na izdavanju niza
knjiga u nakladi tvrtke ESDEA u Oroslavju.
Nakon tako mukotrpnog i savjesnog istraivanja, pri-
bliava se kraj kolske godine i postavlja se pitanje matu-
ralnog rada. Izmeu teme iz filozofije ili sociologije Niko-
lina je, uz pomo svojega mentora prof. Darka Ciglene-
kog, kao naslov svoje maturalne radnje izabrala temu Ad-
ventisti sekta, denominacija ili kult?
Na zadovoljstvo svojega mentora i cijele ispitne komi-
sije, svoje spoznaje o toj Crkvi, njezinoj povijesti i posla-
nju pretoila je vrlo kvalitetno u svoj maturalni rad.
Tvrtki ESDEA pruila se prilika da, uz pomo sponzo-
ra, predstavi ovaj njezin rad irem itateljstvu u obliku
knjige. Oprema knjige i ilustracije pridonos su nakladni-
ka.

Urednik

7
 Zahvaljujem svojemu mentoru
prof. Darku Ciglenekom
na pruenoj pomoi i strunim savjetima
kod izrade maturalnog rada.

8
 1. UVOD

Pojava adventizma u naim krajevima i sve vea pri-

sutnost adventista u drutvenom okruenju, s posebnim
naglaskom na Humanitarnu organizaciju ADR A Adven-
tistiki dobrotvorni rad; naroita zauzetost njihovih vjer-
nika u rjeavanju socijalnih problema, posebno kod zbri-
njavanja izbjeglica i prognanika tijekom ratnih zbivanja,
budi u nama elju da upoznamo te nae susjede i njihov
nain ivota, vjerovanja i djelovanja.
To je i razlog moje odluke da malo bolje upoznam ad-
ventiste, istraim njihov nain ivota i rada i pripremim
ovaj rad.
U ovom radu pokuat u odgovoriti na pitanje iz na-
slova jesu li oni doista kult, denominacija ili sekta.
U drugom poglavlju objasnit u tko su adventisti uop-
e i to o njima kae povijest, otkud vuku korijenje, pod
ijim utjecajem su nastali i kako su se uope prozvali ad-
ventistima.
U treem poglavlju vidjet emo njihovu djelatnost, nji-
hov vjerski ivot i duhovnu obnovu, s posebnim naglas-
kom na subotu kao dan odmora. Podijeljeno je na nekoli-
ko cjelina. Slijedi odgojno djelo (kole, fakulteti, gimna-
zije), nakladniko djelo (asopisi, knjige, radio i televizi-
ja), a zadnja cjelina treeg poglavlja jest dobrotvorni rad
ADR A.

9
 U etvrtom poglavlju dajemo prikaz organizacije Kr-
anske adventistike crkve.
U petom poglavlju poblie emo upoznati adventiste
u Republici Hrvatskoj te neke od njihovih najvanijih pred-
stavnika u prolosti.
U estom poglavlju iznijet u razliita miljenja, tuma-
enja i citate o njima, odnosno kako ih pojedinci doiv-
ljavaju.
Zakljuak e biti sam saetak ovog rada i moje osobno
miljenje o njima.
Ovim zahvaljujem i adventistikom pastoru to mi je
posvetio vrijeme za razgovor i pribavio mnogobrojnu lite-
raturu i stavio na raspolaganje svoju knjinicu.

10
2. KRANSKA ADVENTISTIKA
CRKVA

2.1. Tko su adventisti?

ADVENTISTI (lat. adventus, dolazak) pripadnici su
kranske sljedbe koji od 1843./44. godine oekuju dru-
gi Kristov dolazak na Zemlju. Njihov veliki propovjednik
bio je ameriki farmer i baptistiki propovjednik William
Miller (1782.1849.), pripadnik slobodne Baptistike cr-
kve koji se bavio prouavanjem Biblije. Miller je za termin
Kristova ponovnog dolaska uzeo razdoblje od 21. oujka
1843. godine do 21. oujka 1844. godine, prema proro-
anstvu u Knjizi proroka Daniela, a prema Mateju 24,1-6
odgodio ga je za 22. listopada 1844. godine. Ali ni toga
dana Krist nije doao. Mnogi su mu suradnici i pristae
okrenuli lea. Ellen Gould White, roena u Portlandu, pro-
roica, kako su je adventisti zvali, u svom je vienju
vidjela da je Krist 22. listopada 1844. proglasio posljednji
sud grijesima na Zemlji. Najvei od tih grijeha bio je pre-
stanak svetkovanja subote.
Miller je 1845. godine iskljuen iz baptistike zajedni-
ce i na jednoj konferenciji u Albanyju ujedinjuje se u sa-
mostalnu adventistiku denominaciju koja je ivjela u na-
petom oekivanju ponovnog Gospodinovog dolaska, ali
vie nije nagovjetavao datum.

11
 Do prijeloma unutar adventistikog pokreta dolo je
zbog ideje o svetkovanju subote. Skupina koja je podr-
ala tu ideju i koja je zapoela svetkovati subotu nazvala je
sebe 1860. godine adventistima sedmog dana. Misao o
svetkovanju subote preuzeli su od zajednice baptista sed-
mog dana1.
Zbog svetkovanja subote nazivaju ih i subotari. Osno-
vom vjere smatraju cijelu Bibliju (Sveto pismo). Strogo za-
branjuju uzimanje alkohola i nikotina, bore se za zdrav
duh i zdravo tijelo. Oni vjeruju u spasenje milou i prak-
ticiraju krtenje odraslih, a prekogrobni ivot nazivaju po-
inak u Kristu koji e trajati do parusije (gr. parusia
nazonost, ponovni dolazak Kristov na svretku svijeta)2
kada e svi uskrsnuti u slavi. Na elu Adventistike crkve
nalazi se Generalna konferencija sa sjeditem u Washing-
tonu D.C. Evangelizaciju obavljaju osobnim posjetima
domovima, raspaavanjem asopisa i knjiga, koritenjem
radio i TV postaja i promidbom zdrave hrane.
Veliku pozornost posveuju kolstvu i tzv. subotnjim
kolama.3

2.2. to kae povijest?

Poetkom 19. stoljea u Europi i SAD-u djelovali su
pokreti probuenja, tj. pokreti pod ijim su se utjecajem

1
Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984.
str. 3033.
2
AniKlaiDomovi, RJENIK STR ANIH RIJEI, Sani-plus,
Zagreb 1998. str. 1050.
3
HRVATSK A ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslav
Krlea, Zagreb, 1999.

12
ljudi vjerom osobno upoznavali s Isusom Kristom i pri-
hvatili Ga.
Oko 1840. godine nastao je jedan od tih pokreta
veliko probuenje. Najznaajnija uloga tog pokreta bilo
je vjerovanje da e Isus Krist uskoro doi.
Baptistiki propovjednik William Miller u SAD-u izra-
unao je termin Kristova dolaska 1836. godine, a u Nje-
makoj prelat Albrecht Bengel 1844. godine. Isus Krist
nije ponovno doao, pa su vjernici bili duboko razoarani.
Veliko probuenje doivjelo je neuspjeh.
Ipak, ostala je jedna skupina vjernika koja je kritiki
razmatrala spoznaje iz velikog probuenja. Oni su se
1863. godine organizirali u Kransku adventistiku cr-
kvu ili Crkvu adventista sedmoga dana. Adventisti su
shvatili da nikad ne treba postavljati datum Kristovog po-
novnog dolaska, ali su istodobno bili posluni rijeima Isusa
Krista da budu spremni ekajui Ga. Adventisti su vidjeli
sebe kao nasljednike Reformacije. I oni su, kao i svi pro-
testanti, prihvatili cijelo Sveto pismo kao temelj vjere.
Njihova Crkva je razgranata diljem svijeta i imaju svo-
je sveenike kolovane na vlastitim teolokim fakultetima.
Raspolau zdravom financijskom osnovom koja ih ini ne-
ovisnima o dravi.4
Protivno tom miljenju, postoji i druga strana povijesti
koja tvrdi da je proroica Ellen Gould White kao devet-
naestogodinjakinja imala vienje 3. 4. 1847. godine. U
tom je vienju vidjela da Bog nije promijenio abat jer

4
Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Adventistiki
teoloki fakultet, Maruevec, 1982.

13
se On, kao ni Njegov Zakon, nikada ne mijenja. Papinstvo
je izvrilo zamjenu svetkovanja sa sedmog dana na prvi, i
to u prvim stoljeima, i tako promijenilo vrijeme i zakon5.
E. G. White je datum posljednjeg suda na Zemlji po-
maknula na neodreeni trenutak i uvijek opominjala vjer-
nike na dvostruku obvezu: besprijekoran ivot i misionar-
sko poslanje.

5
Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984.
str. 3334.

14
 3. DJELATNOST CRKVE

U ovom poglavlju razmotrimo djelatnost Crkve: u to

adventisti vjeruju, kako ive, za to se zalau, kakva im je
zdravstvena sluba, odgojno i nakladno djelo te dobro-
tvorni rad.

3.1. Vjerski ivot duhovna obnova

Adventisti prihvaaju Apostolsko vjerovanje jer sma-
traju da ono izraava prvobitna kranska vjerovanja pro-
izala iz Biblije, tj. uenje apostola i proroka kojima je te-
melj vjere Isus Krist.6
Adventistima i kranima zajednika je vjera u Isusa
Krista. On je sredite njihovog ivota. Oni smatraju da se
kranstvo treba oitovati u svakodnevnom ivotu, kako u
domu tako i u i zajednici. Adventisti se subotom sastaju na
bogosluju koje vodi pastor, odnosno starjeina mjesne cr-
kve. U bogosluju sudjeluju svi vjernici crkve, a bogoslu-
je se sastoji od prouavanja biblijske pouke, itanja Svetog
pisma i molitava. abat (subota) je dan kada se treba na-
roito prouavati Biblija, a odlaskom u prirodu prouavati
djela Bojeg stvaranja. Adventisti vjeruju da tijekom ivota

6
SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraivanje Biblije Znaci vremena,
Informacije, Zagreb, 1981, str. 45.

15
ovjek dolazi do obraenja u Kristu, a rezultat te pro-
mjene pod utjecajem Svetoga Duha jest ponovno raa-
nje, odnosno naputanje neboanskih, protubiblijskih
krivih navika koje odvraaju ovjeka od propasti i vode ga
k Bogu.

TEMELJNA VJEROVANJA

Isus Krist
Za adventiste je, prema nauavanju Biblije, Isus Krist
jedini posrednik izmeu Boga i ovjeka. On je Spasitelj
ljudi.
Kristov ivot, trpljenje, smrt i uskrsnue jedino su sred-
stvo za oienje ovjeka od grijeha. Oni koji vjerom pri-
hvaaju oienje mogu imati vjeni ivot. Savreno oi-
enje, djelovanjem Svetog Duha, pomiruje ovjeka s Bo-
jim Zakonom i Njegovim milosrem, ono osuuje ovje-
kov grijeh pruajui mu oprost. Kristova smrt je zamjena
za ljudsku smrt. Kristovo uskrsnue najavljuje Boju po-
bjedu nad silama zla, a onima koji prihvaaju oienje
On osigurava konanu pobjedu nad grijehom i smru.

Biblija
Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Boja
Rije, dana boanskim nadahnuem preko svetih Bojih
ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha.
U svojoj Rijei Bog je povjerio ovjeku znanje potrebno
za spasenje. Ona je jedini temelj vjere.

16
 Ako ugleda ovjeka koji u subotu ujutro ide ulicom i
u ruci ima Bibliju, moe biti potpuno siguran da je ad-
ventist. Istina, svi adventisti ne nose Bibliju sa sobom u
svako doba, ali mnogi od njih imaju obiaj da je nose u
crkvu i na molitvene sastanke. Oni su narod jedne Knjige,
a ta knjiga je Biblija. Oni je vole i prouavaju je. U njiho-
vim domovima, kolama i crkvama ona zauzima prvo mje-
sto. Nita ne moe poljuljati njihovu vjeru da je ona Rije
Boja.7

Kristov drugi dolazak

Sam Isus Krist, aneli prilikom uzaaa i oni koji su
svjedoili o Njemu kroz stoljea uvijek su iznova isticali
da e On ponovno doi. Adventisti ne istiu kraj svijeta,
nego istiu Isusa Krista koji e ponovno doi. Zbog toga
oni smatraju da ovjek ne treba strahovati nad krajem, nego
se treba nadati. Oni ne znaju kada e to biti, ali vjeruju da
e biti uskoro.

Smrt i uskrsnue
Plaa grijeha je smrt. Ali Bog je besmrtan i On daje
kao besplatni poklon vjeni ivot onima koji vjeruju i time
se otkupljuju od grijeha. Kad Krist ponovno doe, svijet
e dosegnuti pravi cilj i svrhu stvaranja, kao i spasenje svih
ljudi koji vjeruju u Njega i u Njegov ponovni dolazak.

7
TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, Kranska adventistika crkva,
Zagreb, 1993. str. 3.

17
Krtenje
Krtenjem, vjeruju adventisti, ovjek priznaje svoju
vjeru u ivot, smrt i uskrsnue Isusa Krista i time donosi
odluku i javno obznanjuje da eli ivjeti novim ivotom.
Adventisti priznaju Isusa Krista kao Gospodina i Spasite-
lja, vjerom postaju Njegov narod i vjernici Njegove Crkve.
Krtenje ima duboko duhovno i simboliko znaenje: kao
to je Isus Krist umro, leao mrtav u grobu i ustao treeg
dana, tako i ovjek, uronjen u vodu, biva sahranjen, da
bi zatim ustao na nov ivot s Isusom Kristom.

Deset zapovijedi
Naela Bojeg Zakona sadrana su u Deset zapovijedi.
Izraavaju Boju ljubav i obznanjuju Njegovu volju za o-
vjeka. Oni su propis i temelj Bojeg saveza s Njegovim
narodom i ukazuju na grijeh. Spasenje je u cijelosti rezul-
tat Boje milosti, a nikako rezultat ljudskih djela dobrote
ili pobonosti, ali je plod spasenja poslunost Bojim
nepromjenjivim zapovijedima. Poslunost razvija kran-
ski karakter i daje osjeaj zadovoljstva. Ona govori to je
dobro a to je zlo. Snagu da ovjek ostavi zlo i ini dobro
daje Bog kroz Isusa Krista i kroz Svetoga Duha.

Brak i obitelj
Bog je u Edenu obavio prvo vjenanje, osnovao brak,
a Isus ga je za vrijeme svog boravka na Zemlji potvrdio
kao doivotnu zajednicu izmeu mukarca i ene. Za kr-
anina brak je zavjet kojim se obeao Bogu i svom bra-
nom supruniku. Adventisti vjeruju, kao to je Isus uio,

18
da onaj tko naputa svog branog suprunika i stupa u
brak s drugim ini preljub. Odnosi u obitelji nisu uvijek
idealni, ali suprunici koji se potpuno posvete jedno dru-
gome u Kristu, mogu postii zajednitvo u ljubavi i ivotu
kroz vodstvo Svetoga Duha i uz pomo Crkve. Roditelji
trebaju odgajati svoju djecu da ljube i sluaju Boga.

Crkva
Crkva je zajednica vjernika koji prihvaaju istinu da je
Isus Krist Gospodin i Spasitelj. Ljudi se sjedinjuju na bo-
gosluju, u zajednitvu, u pouavanju Boje Rijei, Veeri
Gospodnjoj (svetoj priesti pod prilikama kruha i vina), u
sluenju svim ljudima i objavljivanju evanelja cijelome
svijetu. Autoritet Crkve proistjee iz Krista koji je utjelov-
ljena Rije, i iz Pisma koje je napisana Rije. Crkva je Bo-
ja obitelj: njezini vjernici, koje je Bog usvojio kao svoju
djecu, ive na temelju Novog zavjeta8.

Subota dan odmora

ABAT hebrejski abat, grki sabaton subota, dan
odmora. U Starom zavjetu naziv subota oznauje prekid
rada zbog religijskih obreda. Subota u Bibliji oznaava dan
poinka, veselja i bogotovnih sastanaka. Zakonik saveza
je naglaavao humanitarnu stranu poinka, jer su se i ro-
bovi tada mogli odmarati. Bog je dao Izraelu subotu kao
znak i priliku da ga tog dana posveuje. Zakon subotom

8
BIBLIJA: 2 Pt 1,20-21; 2 Tim 3,16.17; Iv 3,16; Iz 53; 1 Pt 2,21.22;
Rim 6,1-6; Izl 20,1-17; Ps 40,7.8; Post 2,1-3; Izl 20,8-11; Mt 19,3.9; Iv
2,1.11; Ef 5,21-23; Mt 28,19.20: 16,13-20; Kol. 11,17.18.

19
zabranjuje gotovo sve djelatnosti, ak i kuhanje hrane. Tog
dana su se prinosile rtve, obnavljali su se kruhovi to su
se postavljali svake subote. Izvan Jeruzalema, umjesto ob-
reda, odravani su sastanci u zbornicama gdje su izgova-
rane molitve, italo se i tumailo Sveto pismo. U Novom
zavjetu Isus ne ukida zakon subote, On na taj dan posjeu-
je zbornicu i pritom navjeuje evanelje. Isus naglaava
da je subota stvorena radi ovjeka, a ne ovjek radi subo-
te, a ljubav ima prednost pred materijalnim odravanjem
poinka. Isus sebi pripisuje vlast nad subotom. Ni Isusovi
uenici nisu prestali svetkovati subotu. I nakon Isusova
uzaaa odravaju se subotnji sastanci koji su sluili za
navjeivanje evanelja u idovskoj sredini. Ali postupno
prvi dan tjedna, odnosno dan Isusovog uskrsnua, postaje
danom bogotovlja Crkve9.
Crkva je ubrzo taj dan prozvala danom Gospodnjim i
posebno su ga slavili vjerskim sastancima i djelima do-
brotvornosti. Na taj dan trebalo je odustati od svih uobi-
ajenih poslova. Tako je i nastao hrvatski naziv nedjelja
(ne djelati), to znai odrei se svakodnevnih poslova i po-
svetiti se molitvi i obitelji.
Adventisti vjeruju da je Stvoritelj nakon est dana
stvaranja poinuo sedmoga dana i kao spomenik u vreme-
nu ustanovio subotu za sve ljude, dan sjeanja na stvara-
nje. Adventisti vjeruju da je subota dan radosne zajednice
s Bogom i blinjima, simbol otkupljenja u Kristu, vizija
vjene budunosti u Bojem kraljevstvu. Svetkovanjem
ovog dana od zalaska do zalaska sunca oni proslavljaju Boje
stvaralako i otkupiteljsko djelo.

9
Leon Dufour, RIJENIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, Kranska
sadanjost, Zagreb 1993. str. 12871289.

20
3.2. Kako ive adventisti
Adventisti na ljudsko tijelo gledaju kao na hram Duha
Svetoga.10
Oni smatraju da kranski ivot obuhvaa cijelog
ovjeka i sva podruja njegova ivota. Zato istiu kranski
nain ivljenja koji se upravlja prema Bibliji. Adventisti su
sretni zbog ivota kojeg im je Bog poklonio. Vjeruju da je
ovjek odgovoran i za sebe i za druge. Bog je ovjeku dao
ivot i samo ga On ima pravo uzeti. Oni se klone svih vrsta
droge, alkohola i opojnih sredstava koja su tetna i za duu
i za tijelo. Zauzimaju da i druge ljude oslobode od alko-
hola i nikotina. Oni smatraju da time nee postati sveti
nego slobodni. Isus Krist, zapravo, nije oslobodio ovjeka
da ponovno izgubi slobodu. Zalau se za zdravstvenu re-
formu i vegetarijanski nain ivljenja. Adventistiko iv-
ljenje treba se oitovati u jednostavnosti, zato i odbacuju
svaki luksuz u odjei i nakitu.

3.3. Zdravstvena sluba

Budui da je Isus posveivao naroitu pozornost bo-
lesnima, i za adventiste je pruanje pomoi bolesnima i
siromanima od velike vanosti. Oni osnivaju mnogobrojne
bolnice koje po cijelom svijetu slue kao izraz odgovor-
nosti. Vjeruju da su lijeenje i spasenje usko povezani.
Socijalna skrb i zdravstvena djelatnost broje:
157 bolnica i sanatorija,

10
Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984.
str. 42.

21
 349 klinika i ambulantnih stanica,
45 brodova i aviona u medicinskoj slubi,
83 staraka doma,
3.675 lijenika i 15439 medicinskih sestara,
11.310.297 osoba o kojima se skrbi Crkva (godinje),
16.597.267 sati u medicinskoj i dobrotvornoj slubi
(godinje).11

3.4. Odgojno djelo

Adventisti imaju vlastite kole u kojima se trude djecu
i mlade pripremiti da ive kranskim ivotom. Vjeruju
da se mladi trebaju razvijati svestrane i skladno tjelesno,
duevno, socijalno i duhovno. Za duhovno uzdizanje vjer-
nika i svakodnevno prouavanje Crkva ima biblijske pou-
ke za predkolsku, kolsku djecu, srednjokolce i odrasle.
Redovito se odrava vjeronauk za sve razrede osnovne i
srednje kole. Vjeronauk se priznaje uenicima i uvodi se
u kolski imenik i godinje svjedodbe.
Adventistiki odgojni sustav sastoji se od:
4522 osnovne kole,
5533 kole koje djeluju u okvirima mjesnih crkava,
1011 srednjih, viih kola i koleda,
81 sveuilite,
18102 profesora i nastavnog osoblja.

11
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

22
 U Republici Hrvatskoj trenutano djeluje:
Teoloki fakultet Kranske adventistike crkve,
srednja kola gimnazijskog smjera,
srednja kola medicinskog smjera.12

Prva teoloka kola Kranske adventistike crkve os-

novana je kod nas 1931. godine u Zagrebu.
Srednja medicinska kola i gimnazija smjetene su
danas u Maruevcu kraj Varadina. Ta kola je pomogla
adventistikoj mladei da sauvaju svoju vjeru i da se
osposobe i postanu korisni lanovi drutva. Adventistiki
teoloki fakultet, u suradnji s Teolokim fakultetima u Fran-
cuskoj, Njemakoj, Engleskoj ili Americi omoguuju stu-
dentima da uz obrazovanje postignu i najvia akademska
zvanja iz teologije.13

3.5. Nakladnitvo
Literatura adventista sedmoga dana poinje se izda-
vati na hrvatskom i na srpskom jeziku prvi put u Zrenja-
ninu 1896. godine. Slubeno glasilo ove religijske zajed-
nice u Republici Hrvatskoj izlazi od 1909. godine pod na-
zivom Posebna objava, poslije poznata kao Glasnik Kr-
anske adventistike crkve, a danas se on izdaje kao Ad-
ventistiki pregled. Iste godine pokree se i vjerski aso-
pis Znaci vremena koji izlazi i danas14.

12
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.
13
Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI? Kranska adventistika
crkva, Zagreb, 1992.
14
Cvitkovi, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal,
Tuzla, 1981. str. 95.

23
 Adventisti vjeruju u pisanu rije i zato mnogo rade na
izdavanju asopisa i publikacija sa zdravstvenim, odgoj-
nim i duhovnim sadrajem. Godine 1970. otvorena je Do-
pisna Biblijska kola na slovenskom jeziku u Celju. Za stru-
nu suradnju i voenje kole pobrinuo se pastor Mihael
Virti. Iste godine osnovan je i Glas nade adventistiki
radio u svijetu. Radio Glas nade u Zagrebu pripremao je
radio emisije na hrvatskom, slovenskom, srpskom, ma-
kedonskom, maarskom, rumunjskom i albanskom jeziku.
Urednik Zvonko eb brinuo se o slanju snimljenog ma-
terijala na Maltu, gdje je bio prvi adventistiki radio Glas
nade koji je emitirao emisije na raznim jezicima.
Registriran je i pokrenut press bilten ZVONO Zna-
ci vremena objavljuju novosti, jedini nekatoliki press
bilten koji je izlazio svaki mjesec na hrvatskom, srpskom i
engleskom jeziku, a primale su ga sve opine, komisije za
odnose s vjerskim zajednicama, novinske kue, radio po-
staje, adventistike i mnogobrojne druge Crkve.15
Tiskana je i knjiga Suvremeni ovjek i Biblija u devet
izdanja. To je jedna od najprodavanijih i najitanijih knji-
ga adventistike naklade.
Adventisti imaju 56 izdavakih ustanova koje izdaju
362 asopisa na 229 jezika svijeta.
Dopisna biblijska kola BIBLIJA GOVORI djeluje u
192 drave i 1969. godine imala je oko 704.606 polaznika
dopisnih teajeva.16

15
Press Bilten ZVONO Znaci vremena objavljuju novosti, razni
brojevi.
16
SAVJEST I SLOBODA, INFORMACIJE, ZAGREB, 1981.

24
 Dopisna biblijska kola djeluje u Hrvatskoj od 1969.
godine s dva programa:
1. Osnovne istine Svetog pisma u 24 lekcije,
2. CREDO vjerovanje ranog kranstva, takoer 24
lekcije.
U Hrvatskoj je od 1969. godine tu vrstu dopisnog ob-
razovanja prolo vie od pola milijun polaznika.
Godine 1970. Centar Znaci vremena iz Zagreba otva-
ra Dopisnu biblijsku kolu na slovenskom jeziku u Celju,
za strunu suradnju i voenje kole pobrinuo se pastor
Mihael Virti; a 1971. godine i Dopisnu biblijsku kolu na
maarskom jeziku u Novom Sadu, struni suradnik bio je
pastor Stevan Szabo. Mnogobrojne lekcije dopisne biblij-
ske kole na maarskom jeziku slane su i u Maarsku, a
nakon zavrenog kolovanja poslane su i diplome.
Osim mnogobrojnih adventistikih asopisa, knjiga i
radioemisija Glas nade zapoeta je i velika satelitska evan-
gelizacija svijeta pod naslovom Budunost 2000. to vas
oekuje. Tu evangelizaciju odrao je adventistiki pastor
Mark Finley u Orlandu na Floridi, a slualo ga je i gledalo
mnogobrojno puanstvo u 27 zemalja svijeta, odnosno u
vie od 4000 gradova. U Hrvatskoj su se okupljale vee ili
manje skupine na vie od 50 mjesta. Kao primjer mogu
navesti Hrvatsko zagorje: Zlatar Bistrica i Bistranski Nova-
ki. Snimke te evangelizacije koriste se i sada u javnom ra-
du.

3.6. Dobrotvorni rad ADR A

Adventisti vjeruju da se kranin nikad ne smije koris-
titi silom da bi mijenjao loe odnose meu ljudima ili dr-

25
avama. Oni smatraju kako je njihov zadatak da nesreu i
patnju umanje silom ljubavi. Zato imaju organizirano do-
brotvorno drutvo koje prua socijalnu pomo i pomae
u sluajevima elementarnih nesrea.
Adventistiki dobrotvorni rad ADR A djeluje irom
svijeta u vie od 200 zemalja. Samo jedne godine podi-
jeljeno je 18.741.246 odjevnih predmeta. U svijetu djeluje
391 pokretna jedinica dobrotvorne slube i 13.876 do-
brotvornih grupa i grupa pomonika17.
U Republici Hrvatskoj ova humanitarna organizacija
djeluje ve 75 godina pod nazivom Dobrotvorno samari-
ansko drutvo koje je 1989. godine na skuptini u Stu-
bikim Toplicama donijelo zakljuak o promjeni imena u
meunarodni naziv ADR A ADVENTISTIKI DOBRO-
TVORNI R AD. Posebno je zapaena djelatnost ADRE u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom Domovinskog ra-
ta.
Zanimljiv je podatak da je posljednji kamion sa hu-
manitarnom pomoi koji je uao u Vukovar, prije njegova
pada u ruke okupatora, bio kamion koji je prevozio po-
mo ADRE za bolnicu i stanovnike Vukovara.
ADR A HRVATSKO ZAGORJE u Oroslavju djelovala je
tijekom cijeloga rata. Tisue prognanika, izbjeglica i so-
cijalno nezbrinutih primili su pomo od te organizacije.
Organizirane su brojne aktivnosti, primjerice humanitar-
ni koncerti, zdravstvena predavanja, teajevi kuhanja, te-
ajevi za njegu bolesnika u kui, stotine uenika je dobilo
pomo za topli obrok u kolskim kuhinjama. Bolnice, do-

17
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

26
movi zdravlja, ambulante, kole, domovi i drutva primili
su pomo u hrani, lijekovima, instrumentima, invalidskim
pomagalima i inventaru. I danas je ADR A jedna od rijet-
kih humanitarnih organizacija koja redovito opskrbljuje
obitelji s djecom, bolesne, invalide i samohrane majke.
ADR A Oroslavje je samo tjekom 1993. godine pruila
razne oblike pomoi: bolnici Braak, specijaliziranoj bol-
nici Stubike Toplice, Domu zdravlja Oroslavje, Domu za
prognanike Betanija, mjesnoj zajednici Klenovnik, Cr-
venom kriu Vukovara, djevojakom domu u Bedekovini
i uenicima niih razreda u vie od 20 osnovnih kola, kao
i podrunim ambulantama18.
U rad ADRE ukljueni su vjernici Adventistike crkve
ali i mnogobrojni drugi dragovoljci. Rad je dobrovoljan i
bez ikakve naknade. Za svu primljenu i izdanu pomo pre-
ko ADRE postoji slubena dokumentacija.
ADR A HRVATSKA je 1992. godine zatraila od Europ-
ske zajednice pomo od 2,5 milijuna dolara za kupnju
200.000 obiteljskih paketa hrane i 100.000 paketa higi-
jenskih potreptina namijenjenih prognanicima i izbjeg-
licama u Hrvatskolj i BiH. Sve primljeno uredno je podi-
jelila19.
Odjelu za djeje bolesti Klinike bolnice Split poklo-
njen je 1998. godine ultrazvuni ureaj vrijedan 780.000
kuna.20

18
ADR A PRESS, Mjesenik Humanitarne organizacije ADR A, razni
brojevi, 1996.1999.
19
ADR A BILTEN, Eho Jelai ADR A, HRVATSKO ZAGORJE,
1993. godine.
20
ADR A PRESS, Mjesenik Humanitarne organizacije ADR A, razni
brojevi, 1996.1999.

27
 Prema podacima kojima raspolae Svjetska zdravstve-
na organizacija, u biltenu Novosti (studeni/prosinac)
1997. godine iznosi se da ADR A sudjeluje u sljedeim vr-
stama zdravstvenih aktivnosti: zdravstvena njega i ope
zdravlje, osiguranje hrane, osiguranje stanovanja, zdrav-
stveno obrazovanje, mentalno zdravlje, pruanje psiho-so-
cijalne pomoi, psiholoko savjetovanje, fizika rehabili-
tacija i fizika terapija te druge aktivnosti povezane sa
zdravstvenom njegom: transport pacijenata, osiguravanje
odjee, a korisnici pomoi su najee ene, djeca, inva-
lidi i starije stanovnitvo.

28
 4. ORGANIZACIJA KRANSKE
ADVENTISTIKE CRKVE

Adventistika crkva ima predstavniki sustav crkvene

uprave. Osnovna jedinica je mjesna crkva, kojom upravlja
odbor na elu sa starjeinom. Mjesne crkve sjedinjene su
u veu teritorijalnu upravnu jedinicu nazvanu konferen-
cija. Na elu konferencije je predsjednik s odreenim bro-
jem lanova. Vie konferencija sainjavaju savez (uniju), a
najvie duhovno tijelo je Generalna konferencija Kran-
ske adventistike crkve. Slubenici pojedinih upravnih fo-
ruma izborne su osobe.21

4.1. Generalna konferencija

Vrhovno tijelo Kranske adventistike crkve je Gene-
ralna konferencija sa sjeditem u Washingtonu D.C., na
elu s predsjednikom. Predsjednika, glavnog tajnika i ostale
slubenike Generalne konferencije biraju slubeni zastup-
nici na zasjedanju Generalne konferencije koje se odrava
svakih pet godina.

21
Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP
Binoza, Zagreb, 1970., str. 37.

29
4.2. Divizije
Divizije su odjeli Generalne konferencije Adventisti-
ke crkve, a obuhvaaju unije i misijska podruja. Za uin-
kovitije djelovanje i bolju organizaciju cjelokupno svjet-
sko podruje podijeljeno je na 11 odjela ili divizija. Svaka
divizija ima svoj upravni odbor na elu s predsjednikom,
koji se takoer bira na zasjedanju Generalne konferencije
svakih pet godina.

4.3. Unije
Konferencije Crkava ili Crkve u okviru jedne ili vie
drava organizirane su u unije ili saveze. Na elu unije je
unijski odbor s predsjednikom. elnitvo unije se bira na
izbornom unijskom saboru kojemu su nazoni zastupnici
iz svih konferencija.
U svijetu postoji 88 unija s ukupno 465 konferencija i
misijskih podruja, u kojima se nalazi 40.905 organizira-
nih mjesnih crkava s oko 25.000.000 vjernika.
U Njemakoj postoje tri unije adventista sedmoga da-
na: Istononjemaka sa sjeditem u Berlin-Wilmersdorfu,
Jjunonjemaka sa sjeditem u Stuttgartu te Zapadnonje-
maka sa sjeditem u Hamburgu22.
Jadranska unija KAC sa sjeditem u Zagrebu, koja obu-
hvaa i Slovensku konferenciju i Albansku misiju, organi-
zacijski pripada Transeuropskoj diviziji sa sjeditem u Lon-
donu St. Albansu.

22
Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984.
str. 40.

30
4.4. Konferencije
Mjesne crkve na podruju jedne ili vie drava orga-
nizirane su u konferencije. Na elu konferencije je kon-
ferencijski odbor s predsjednikom. elnitvo konferenci-
je se bira na izbornom konferencijskom saboru kojemu su
nazoni zastupnici iz svih mjesnih crkava.
Adventistika crkva u Republici Hrvatskoj Hrvatska
konferencija, sa sjeditem u Zagrebu, pripada Jadranskoj
uniji.

4.5. Mjesne crkve

Mjesna crkva okuplja adventistike vjernike na odre-
enom gradskom prostoru ili iz nekoliko susjednih mje-
sta, sela ili naselja.
Mjesnom crkvom upravlja odbor na elu sa starjei-
nom. Odbor i starjeinu vjernici biraju jednom godinje
na redovnoj izbornoj skuptini mjesne crkve, kojoj mora
prisustvovati veina krtenih vjernika i propovjednik. Ve-
e zajednice, crkvena okruja, vode slubujui propovjed-
nici pastori.
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku iz Za-
greba, u Republici Hrvatskoj je organizirano vie od 100
mjesnih crkava i crkvenih ustanova Kranske adventisti-
ke crkve.
Tako, primjerice, mjesne crkve u Krapinskim Topli-
cama, Stubikim Toplicama, Bistranskim Novakima, Zla-
tar Bistrici i kapela u Stubikoj Slatini pripadaju Krapin-
sko-zagorskom crkvenom okruju sa sjeditem u Krapin-
skim Toplicama.

31
 Krapinsko-zagorsko crkveno okruje sastavni je dio Hr-
vatske konferencije.23

4.6. Rast Adventistike crkve

Rast i napredak adventistikog pokreta najbolje se vidi
ako se povue paralela izmeu prvog Sabora odranog 20.
23. V. 1863. i 47. Sabora 24. V.4. VI. 1954. godine u San
Francisku.
Na prvom saboru bilo je prisutno 20 delegata, koji su
zastupali oko 3500 vjernika samo iz Amerike, dok je na
47. Saboru bilo prisutno 1000 delegata iz svih krajeva svi-
jeta, predstavljajui gotovo milijun vjernika.24
Na 56. saboru Generalne konferencije Kranske
adventistike crkve 1995. godine u Utrechtu u Nizozem-
skoj prisustvovalo je 2.659 zastupnika, a na bogoslujima
preko 51.000 vjernika. Crkva je 1995. godine brojila
25.000.000 vjernika u 205 zemalja.25

23
BEREJA, List Kranske adventistike crkve u Hrvatskom zagor-
ju, razni brojevi, 1995. g.
24
Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Adventistiki
teoloki fakultet, Maruevec, 1982. str. 285.
25
ADVENTISTIKI PREGLED, Glasilo Kranske adventistike
crkve u RH, br. 5 i 6, 1995.

32
 5. ADVENTISTI U REPUBLICI
HRVATSKOJ

Kranska adventistika crkva je 1980. godine pro-

slavila 100. obljetnicu pojave adventizma na prostoru SFR
Jugoslavije.26
Danas ona u Hrvatskoj ima vie od 100 mjesnih crka-
va, crkvenih ustanova, naklada i humanitarnih organiza-
cija. Sedamnaest crkava je bilo u okupiranom podruju, a
mnotvo vjernika se jo uvijek nalazi u progonstvu. Velik
broj crkava je poruen ili oteen. Crkva u Lipiku prvi je
srueni sakralni objekt u Hrvatskoj koji je obnovljen i ve
je 12. XII. 1992. ponuen za molitvu svim ljudima lipi-
kog kraja, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.
Mali osvrt na statistike podatke pokazat e kakva je
djelatnost Kranske adventistike crkve u Republici Hr-
vatskoj:
1908. organizirana su prva bogosluja u Hrvatskoj.
1909. u Zagrebu izlazi prvi broj asopisa Znaci vre-
mena.
1911. osnovana Zapadna oblast Kranske adventis-
tike crkve koja obuhvaa dananji teritorij Hrvatske i Slo-
venske konferencije.

26
GLASNIK Kranske adventistike crkve, br. 4. 1980.

33
 1924. djeluje dobrotvorno drutvo Milosrdni samar-
janin, pretea dananje ADRE.
1926. utemeljena je na Pantovaku u Zagrebu kola za
ope obrazovanje mladei.
1931. utemeljena i zapoela s radom prva Teoloka
kola Kranske adventistike crkve u Beogradu, a sljede-
e godine je preselila u Zagreb.
1969. otvorena je srednja vjerska kola u Dvorcu Ma-
ruevcu.
Grupa mladih vjernika osniva Centar za istraivanje
Biblije, dokumentaciju i informacije ZNACI VREMENA
1970. prva radioemisija na hrvatskom jeziku prire-
dio studio Glas nade u Zagrebu.
Osnovana Dopisna biblijska kola BIBLIJA GOVORI
i tiskano 25 lekcija Osnovne istine Biblije.
1971. tiskana knjiga Suvremeni ovjek i Biblija koja
je dosad tiskana u 14 izdanja.
1972. skupina mladih vjernika osniva Centar za pro-
uavanje zdravstvenih naela IVOT I ZDR AVLJE.
1980. obiljeena100. obljetnica propovijedanja ad-
ventne vijesti u Republici Hrvatskoj.
1989. u Stubikim Toplicama je reorganiziran dobro-
tvorni rad Crkve i osnovana Humanitarna organizacija
ADR A koja je nakon godinu dana ve djelovala u 16 pod-
runih sredita.27

27
Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, Kranska adventistika
crkva, Zagreb, 1992.

34
Pioniri Adventistike crkve na podruju
Republike Hrvatske

F. J. Huenergart, Petar Todor, Robert Schillinger, Maks

Ludewig, Anton Monik.

ROBERT SCHILLINGER
U Republici Hrvatskoj je djelovao kao propovjednik
adventne vijesti punih etrdeset godina. Adventnu nadu
prihvatio je itajui knjigu Ellen G. White Velika borba.
Shvativi vrijednost tiskane rijei, posebnu pozornost po-
sveivao je nakladnikom radu. Kao propovjednik odli-
kovao se jasnoom u iznoenju biblijskih istina, smislom
za organizaciju, samoportvovnou, skromnou, jakom
voljom i dubokim povjerenjem u Krista kojemu je posve-
tio svoj ivot.

MAKS LUDEWIG
Adventnu vijest je poeo propovijedati 1909. godine.
Propovijedao je u Beogradu, Osijeku, Zagrebu, Kikindi i
Novom Sadu, gdje je proveo najdui niz godina, od 1912.
do 1933. godine. Vratio se u Zagreb na dunost starjeine
Savskog udruenja adventista sedmog dana. Na toj je du-
nosti ostao do 1944. godine, kada je zbog slabog vida
umirovljen.

ALBIN MONIK
Roen 1888. godine, jedan je od prvih propovjednika
adventistike vijesti u Republici Hrvatskoj. Propovijeda vi-

35
jest rijeju i perom. Najvie su ga zanimala proroanstva
proroka Daniela i Otkrivenje, koje je objanjavao u svojim
propovijedima i lancima te pitanja u vezi s povijeu
kranstva. Dugi niz godina bio je i urednik adventistikih
asopisa i knjiga.28

28
Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Kranska ad-
ventistika crkva, Beograd, 1953. str. 288289.

36
 6. ADVENTISTI R AZLIITA
MILJENJA I TUMAENJA

Jesu li adventisti narod zakona i reda koji ima budu-

nost, ili narod iji se nauk o svetkovanju subote temelji na
zabludi?

Iznosim nekoliko razliitih miljenja i navoda:

Sada nekoliko rijei o jednoj ugodnoj pojavi. Rije je
o vjerskoj sekti Adventista. Izmeu sebe su se oslovljavali
sa brate i sestro. Mi smo ih nazivali subotarima jer su
svetkovali i molili se subotom od sunca do sunca. Sami su
sebe nazivali zajednicom. Nisu jeli svinjetinu, nisu prizna-
vali Papu, niti bilo kakva hrama. Tvrdili su da je crkva po-
svuda gdje se ovjek moli. Tri su razloga zato ih spomi-
njem. Prvo, to je vjera koja zaista vrsto vee svoje pri-
padnike. Drugo, svi su ti ljudi poteni, iskreni, dobroud-
ni, jednostavno ih nije bilo mogue zamisliti da ine ka-
kvo zlo. Tako su djelovali i na svoju okolinu. Njihov odnos
prema panovanima i to je trei razlog zato ih spo-
minjem bio je, doista bratski. Svakome su pomagali i
inili dobro. Kako ih onda ne spomenuti.29

29
Erjavec, Toni, PANOVICA, KRONIK A NASTAJANJA I NESTA-
JANJA, Novi Liber, Zagreb 1992. str. 9095.

37
 Adventisti su jedna od najprimamljivijih sekti. Umje-
sto nedjelje kao dan odmora svetkuju subotu, jer je tako
propisano u Svetom pismu. Ne slave crkvene praznike jer
oni nisu propisani u Svetom pismu. Kao i prva kranska
zajednica oni imaju vrsta vjerovanja u Sveto pismo, a ne
trae nita drugo osim da im se dopusti da ive i slobodno
djeluju objavljivajui svoj nauk.30

Adventisti smatraju da je Isus Krist ve trebao doi

1843./44. godine, ali Ga je u tome sprijeilo to to su kr-
ani odbacili subotu i zapoeli svetkovati nedjelju.
Ako adventistiki nauk propisuje svetkovanje subote,
on odbacuje deset zapovijedi, a to nije ni u skladu s Kris-
tovim zakonom koji je zakon ljubavi. Adventisti su vrlo ag-
resivni i antiekumenski nastrojeni.31

Preostaje da alimo to adventistiki nauk o suboti

poiva na zabludi. S katolikog se i ekumenskog stajalita
moemo iskreno nadati da se vie nee ponoviti prijanja
mrnja protiv Pape i crkve.32

Ne treba mijeati svetkovanje subote s legalizmom.

Nedobronamjerni teolozi, u namjeri da diskreditiraju cr-
kvu Adventista sedmoga dana ili adventiste, koji dre sve

30
Dr. Grumbkow, Von Waldemar, asopis DER PROTESTANT,
br. 1, Hamburg, 1914.
31
Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984 .
str. 37.
32
Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Zagreb 1984.
str. 51.52.

38
Boje zapovijedi ukljuujui i subotu, spotiu im da su
legalisti tj. da ue da se dranjem zakona i subote ovjek
spaava. Adventisti ne ue da se ovjek spaava onim to
on ini, ni svetkovanjem subote, ni poslunou ostalim
Bojim zapovijedima, niti dobrim djelima. To je Kristovo
djelo.33

Mnogi kranski teolozi pokuavaju dokazati da je sam

Isus ukinuo svetkovanje subote kao dan odmora i bogo-
sluja. Neki nastoje dokazati da je Isus nakon uskrsnua
pojavljivanjem uspostavio nedjelju, te da su nedjelju
svetkovali i prvi krani. Neki ak tvrde da su apostoli
ukinuli subotu, kao i obrezivanje, na Jeruzalemskom sa-
boru oko 49. godine poslije Krista.34

33
Golubi, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI,
Znaci vremena, Zagreb, str. 173.174.
34
Golubi, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI,
Centar za istraivanje Biblije, Znaci vremena, ZAGREB, str. 5. 6.

39
 Logo Kranske adventistike crkve
(Seventh-day Adventist Church)
u Hrvatskoj i svijetu

40
 7. ZAKLJUAK

I danas se stavovi o tome razgovarati o religiji ili ne

razlikuju od osobe do osobe i od kulture do kulture. U
mnogim zapadnim zemljama ljudi su jako zaokupljeni svje-
tovnim stvarima obrazovanjem, zaposlenjem, portom,
raunalima, televizijom i drugim. U nekim kulturama lju-
di su spremniji razgovarati meusobno o svom vjerova-
nju. Svaki ovjek zna da prava religija prosvjetljuje um i
srce te zbliava ljude.
Ovaj maturalni rad trebao je pokazati zato i kako se
adventisti razlikuju od ostalih krana. Jesu li njihova
vjerovanja i svetkovanje subote u skladu s Bojim Zako-
nom ili je to pogreka koju dre? Svatko ima svoje milje-
nje, ali to ne znai da su svi u pravu. No nije li nepravedno
suditi ovjeka prema vanjskom izgledu, a tako i adventiste
na temelju glasina ili lai? Zato ne bismo pokuali upoznati
njihovo vjerovanje i nain ivota, ili se doista toliko boji-
mo da emo morati priznati kako oni imaju pravo?
Danas mnoge Crkve tvrde da vre Boju volju. Ali svaki
se ovjek pita kako moe prepoznati pravu istinsku kr-
ansku Crkvu.
Adventisti nisu ni sekta ni kult, jer sekta je manja od
Crkve, ona se odvaja od nauka Biblije. lanovi sekte misle
samo na sebe, ona se od Crkve odvojila zbog suprotstav-
ljanja u miljenju i djelovanju, dok je za kult vrlo vano

41
osobno iskustvo, lanovi su na granici izmeu normalnog
i paranormalnog i mogu nanijeti tetu te manipulirati lju-
dima.
Adventisti su denominacija, vjerska zajednica koja je
drutveno i dravno priznata, ima svoju organizaciju, ko-
le i bogosluja. Adventisti se od ostalih razlikuju po tome
to se samo odrasli, mentalno sposobni, mogu priklju-
iti Crkvi, svetkuju subotu umjesto nedjelje, odbacuju
alkohol, drogu i nikotin, bore se za zdrav duh u zdravom
tijelu. Mnogi ih osuuju, a da ih nisu dobro upoznali, ali
njihova vjera, portvovnost i ljubav prema Bogu i brai
ljudima, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripad-
nost, hvale je vrijedna. Adventisti nisu gospodari nad vje-
rom drugih ljudi, nego su sluge koji teko i naporno rade
da osiguraju egzistenciju svoje obitelji, a usto aktivno dje-
luju kako bi mnoge druge mogli nauiti Bojoj Rijei. Oni
ne slue radi financijske dobiti, nego svojim materijalnim
potrebama udovoljavaju na isti nain kao i drugi ljudi. Pra-
vo svakog ovjeka jest da odabere put kojim eli krenuti i
ono u to eli vjerovati.
Moje osobno miljenje jest da su adventisti Crkva lju-
di dobra i ista srca, spremni pomoi materijalno i duhov-
no koliko je to u njihovoj moi. Nikome ne ele zlo i niko-
ga ne prisiljavaju da vjeruje u ono u to oni vjeruju.
Oni ekaju novi poetak i novu zoru.

42
 LITER ATUR A

01. ADR A BILTEN, br. 1/89, 2/90, 3/90.

02. Eho Jelai ADR A BILTEN, Hrvatsko zagorje, 1993.
03. ADR A PRESS, Mjesenik Humanitarne organizacije
ADR A, razni brojevi 1996.1999.
04. Bartz, W., SEKTE DANAS, Kranska sadanjost, Za-
greb, 1984.
05. BEREJA, List Kranske adventistike crkve u Hrvat-
skom zagorju, razni brojevi, 1995.
06. BIBLIJA, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997.
07. Cvitkovi, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI,
Univerzal, Tuzla, 1981.
08. Erjavec, Toni, PANOVICA, KRONIKA NASTAJANJA
I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb, 1992.
09. GLASNIK Kranske adventistike crkve u SFRJ, br. 4/
1980.
10. Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Ad-
ventistiki teoloki fakultet, Maruevec, 1982.
11. Golubi, Mirko, POVIJEST KRANSKE CRKVE, Kr-
anska adventistika crkva, Beograd, 1953.
12. Golubi, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I PO-
VIJESTI, Znaci vremena, Zagreb.

43
13. Grumbkow, von Waldemar, u asopisu DER PROTES-
TANT, br. 1, Hamburg, 1914.
14. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Mi-
roslava Krlee, Zagreb 1999.
15. LeonDufour, RJENIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, Kr-
anska sadanjost, Zagreb, 1993.
16. ADVENTISTIKI PREGLED, Glasilo Kranske adven-
tistike crkve u RH, godite. X X XIX. i drugi brojevi.
17. SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraivanje Biblije, Zna-
ci vremena, Zagreb, 1981.
18. SAVJEST I SLOBODA, Udruga za vjersku slobodu u RH.
19. SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, Washington
D.C., 1995.
20. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, Kranska ad-
ventistika crkva, Zagreb, 1992.
21. Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI,
NIP, Binoza, Zagreb, 1970.
22. TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, Kranska adventis-
tika crkva, Zagreb, 1993.
23. ZVONO Znaci vremena objavljuju novosti, PRESS BIL-
TEN, razni brojevi, 1970.1972.

44
Lipik Kranska adventistika crkva u izgradnji

45
 Blagoslov djeteta

Tko uzvjeruje i krsti se, spasit e se.

46
 Rukopolaganje propovjednika

Bogat glazbeni ivot Crkve: FEST 99 u Maruevcu

47
 S kongresa adventista U poetku bijae obitelj

S kongresa adventista Blie Kristu blie meusobno

48
Pjevai na kongresu: Subotnji mir za umorni svijet

Kongres u dvorani Globus na Zagrebakom velesajmu

49
 Briga o djeci: Ljetni biblijski teaj u Maruevcu

Mladi adventisti kraj starog dvorca u Maruevcu

50
 Zavrna sveanost u Adventistikom uilitu

Adventistiki teoloki fakultet privlai mlade na studij

51
 Etnika adventistika Crkva u Torontu

Humanitarni
rad temeljni
je rad Crkve:
Susret
donatora i
prognanika

52
 Dan srca u Oroslavju, 2000. godine

ADR A predaje dragocjeni dijagnostiki aparat

Djejoj bolnici u Splitu

53
 Instrumentalni sastav na tradicijskim glazbalima

Web-stranica Jadranske unije konferencija Adventistike

crkve: http://www.adventisti.hr

54
Propovijedanje Radosne vijesti preko Hrvatskog radija

55
 Ellen G. White, pionirka Adventistike crkve u svijetu

56
 RIJEI PODRKE

Nikolini su u radu velika potpora bile poruke mnogih

ljudi iz raznih zemalja koji su je podravali i hrabrili.

Subject: Srdacan pozdrav iz Hrvatskog Zagorja

Date: Fri, 2 Jun 2000 10:16:02 +0200
From: Mladen Kuzminski <mkuzmin@open.hr>

Cestitke Nikolini! Bravo!!

Da li mogu dobiti maturalni rad na uvid?
Molim kao RTF dokument.
Hvala,
Mladen Kuzmanski, Varadin

Za Nikolinu
Hvala i slava Bogu za Nikolinin uspjeh na maturi!
Nikolina, srdacno ti cestitamo za tako uspjesno napisan
maturalni rad i njegovu obranu s tako neobicnim naslovom!
Prema temi koju si odabrala, vjerujem da si osoba koja cijeni
istinske vrijednosti, a uz to da si i hrabra.
Kako je lijepo kad se upali svjetionik na mracnom moru. on
pomaze moreplovcima da se orjentiraju pri svojoj plovidbi.

57
Neka svjetlo istine, koje ti prenose tvoji iskreni prijatelji - obitelj
Schubert, obasja preko tebe jos mnoge do kojih ti je stalo, a i
druge.
Molit cemo se Bogu za Njegovo daljnje vodstvo u tvom zivotu.
Srdacan pozdrav
PRIJATELJI iz Zlatar Bistrice

Subject: Nikolinina maturalna radnja

Date: Fri, 2 Jun 2000 13:55:05 +0200
From: Irena Maglica <irena.maglica@ri.tel.hr>

Postovani brate,
jako sam sretna zbog dobrih vijesti koje Ste nam javili.
Slobodna sam Vam se obratiti sa molbom da mi omogucite
citanje te maturalne radnje. Unaprijed Vam se zahvaljujem.
Vama, vasoj obitelji a posebno Nikolini zelim blagoslove dana
odmora u Gospodu
Irena

Subject: Diplomski rad Nikoline

Date: Fri, 2 Jan 2000 08:43:26 +0100
From: Jovan Zeravica <jovazera@Eunet.yu>

Veoma me je uzbudila i prijatno obradovala vjest o diplom-

skom radu prijateljice Nikoline. Molim Te, ako se prijateljica
Nikolina sa time slaze, da nam posaljes taj rad jer bi nam
bilo korisno i ohrabrujuce.
Pozdrav svima u Toplicama, Novakima i Tvojoj obitelji, od
Zeravica J., Novi Sad

58
Subject: Pozdrav Zagorju iz Nisa
Date: Fri, 02 Jun 2000 16:02:18 +0200
From: Kostic Zvonimir Palanski <palanski@cent.co.yu>

Dragi brate,
Hvala Bogu i hvala tebi za dobre vesti.
Cestitke Nikolini za uspjean rad. u Niu je ve bilo slinih
radova, ali ne u srednjoj koli, vec na Filozofskom fakultetu.
Kako je Nikolina odgovorila? Jesmo li sekta, kult ili vera?
Da se naalim: mi smo i jedno, i drugo, i trece. A i ne mora da
bude sala.
Sekta smo, jer smo odseceni od divlje masline i prikalemljeni
na pitomu maslinu. Kult smo, jer visoko cenimo i obozavamo
naseg Spasitelja Isusa Krista. A i vera smo, jer imamo Kristovu
vjeru.
Moze, dakle, i ovako.
Pozdrav Zvonimir Kostic Palanski, prof. filozofije i pisac.

Subject: Nikolinina maturalna radnja

Date: Fri, 2 Jun 2000 11:47:32 EDT
From: Loncarb@aol.com
Maturalna radnja:

Da li postoji mogucnost da se Nikolinina radnja postavi na

internet te da ju svi mozemo procitati. Ili barem da ju neko
prepise i posalje kao email te postavi na Svijetlost.
Cestitke mladoj Nikolini na dobrom radu.
Pozdrav Branko Loncar

59
Date: Sun, 4 Jun 2000 15:00:41 +1000
From: Engin Obucic <zobucic@primus.com.au>

Draga Nikolina,
Cestitam na uspjesno polozenoj maturi.
Neka ti putevi budu prozeti Bozjom ljubavi, koja je jedina
izvjesnost u ovoj zivotnoj neodredenosti.
Engin

Date: Mon, 5 Jun 2000 16:01:05 +0200

From: Mladen Kuzminski <mkuzmin@open.hr>

Ako Nikolina radi na Internetu, moze otvoriti vlastitu Inter-

net stranicu na kojoj ce objaviti rad. Stranice su besplatne.
Primjer je moja stranica na http://homepages.go.com/
~mkuzmin
Pozdrav,
Mladen Kuzminski

Subject: Shalom!
Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:10 +0200
From: Stipica Bakovic <sbakovic@cob.net.ba>

Molio bih vas da mi, ako je na disku, posaljete Nikolinin rad.

Mir tebi i domu tvome!
Stipica. Mostar

60
Subject: Hvala svima
Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:15 +0200
From: Stipica Bakovic <sbakovic@cob.net.ba>

Hvala Bogu!
Nikolina, neka Rijec Bozja bude svjetlo nozi tvojoj! Nebo i
zemlja proci ce, Rijec Bozja Nikada. Gospod neka blagoslovi
tebe i tvoju obitelj!
Mostarci

Subject: Nikolina
Date: Tue, 6 Jun 2000 09:39:38 +1000
From: Ivan Jelacic <ivanj@idx.com.au>

Dobro jutro,
Iz Svetlosti sam uopoznat sa Nikolinom i prosle subote sam
procitao u vijestima za vrijeme subotnje skole emaile u vezi
njenog rada i svi su odusevljeni i naravno zelimo detalje u
vezi toga. Pozdrav I. J.

Subject: Re: hvala Kuzma

Date: Mon, 5 Jun 2000 22:15:54 +0200
From: Mladen Kuzminski <mkuzmin@rocketmail.com>
You are welcome (kak bi rekli Englezi:)
U svezi prezentacije Nikolinine maturalne radnje mogu po-
moci s tehnickog aspekta ako treba ...
Pozdrav, Mladen K.

61
 ESDEA knjige za Va dom

J. N. Slankamenac: 333 ILUSTR ACIJE

George E. Vandeman: SUELJAVANJE NA BLISKOM ISTOKU
Martin Kobialka: PROROK DANIEL JE VIDIO BUDUNOST
EUROPE
Slavica Slankamenac: KUHATI BEZ MESA 400 RECEPATA
Russell Burrill: NOVI SVJETSKI POREDAK
Gotfried Schroter: LJUBAV LIJEPA I TEKA
ime Ani: IZLET U SVEMIRSKA PROSTR ANSTVA
Joe Crews: HARMAGEDON
Merikay McLeod: SADA! SAN JEDNE DJEVOJKE
Jean Zurcher: KRANSK A SAVRENOST
Charles T. Everson: SPAEN MILOU
Dwight Nelson: TITANIK JESMO LI MI NA REDU?
Dan M. Appel: MOST KOJI PREMOUJE VRIJEME
Charles T. Everson: ISUS
Richard H. Utt: NOVE GR ANICE U DOBROM ZDR AVLJU
Katie Tonn: ISKUAJ BOGA SVIDJET E TI SE
Nevenka Blai-op, Veljko orevi: I VI MOETE
PRESTATI PUITI
J. N. Slankamenac: KRANSKI BR AK I OBITELJ
Josip Juraj Strossmayer: GOVOR U RIMU 1870. GODINE

Knjige moete naruiti izravno od nakladnika:

ESDEA d.o.o., PP 38
49243 OROSLAVJE, HRVATSK A

62
 SADRAJ

RIJE UNAPRIJED .......................................................... 5

1. UVOD ......................................................................... 9

2. KRANSKA ADVENTISTIK A CRKVA ................. 11

2.1. Tko su adventisti .......................................... 11
2.2. to kae povijest? ......................................... 12

3. DJELATNOST CRKVE .............................................. 15

3.1. Vjerski ivot duhovna obnova .................. 15
3.2. Kako ive adventisti ..................................... 21
3.3. Zdravstvena sluba ....................................... 21
3.4. Odgojno djelo .............................................. 22
3.5. Nakladnitvo ................................................ 23
3.6. Dobrotvorni rad ADR A ............................ 25

4. ORGANIZACIJA KRANSKE ADVENTISTIKE

CRKVE ..................................................................... 29
4.1. Generalna konferencija ................................ 29
4.2. Odjeli Generalne konferencije divizije ..... 30
4.3. Unije ............................................................. 30
4.4. Konferencija ................................................. 31
4.5. Mjesne crkve ................................................ 31
4.6. Rast Adventistike crkve .............................. 32

63
5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................. 33

6. ADVENTISTI R AZLIITA MILJENJA I

TUMAENJA ............................................................ 37

7. ZA KLJUAK ............................................................ 41

LITER ATUR A ............................................................... 43

SLIKOVNI PRILOZI ...................................................... 45

RIJEI PODRKE .......................................................... 57

64
65