SVEUCILISTE U ZAGREBU FAK ULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - ZAGREB

Prof. dr DAVORIN BAZJANAC

BIRKA ZADAT1~KA IZ NAUKE o CVRSTOCI

I

ZAGREB, 1970.

Odobrenje Odbora za Izdavacku djelatnost skupstine Sveuci lista Broj 08-26512 od 22. X 1974.

Cijena za studenteBveucilista u Zagrebu N. D. 32,50.-

T'isak : Sveuci lisna naklada u Zagrebu - Trg Marsala Tita 14 Broj 3181SL

J

- 1 -

I'redlZovor

Ova su ekriptu namijenjena potrebama nastave i to u prvom redu keo prirucnik za vJe~be iz Nauke 0 ~vr8to- 6i. Naime, iskustvo pokazuje de poznavanje sarno teorijs k t h 0 ano v a Na uk e 0 evre; to 6 i nij e dovol j no .: l'ravo rfJ7,Umijevnnje te graDe tehni5ke mehanike student posti~e

t e k koda s t e krie sposobnost aamo s t a l.nog rjt'SBvanja prakt t.c n i.h problema, k o j L zasijecaju u Na uk u 0 cvrstoci.

Stogs je svrha ove Zbirke zadataka de studentima

o mo g uo L provjeravanje i prirnjenu sv o j Lh teorijskih.znanja i da im pomogne da se naviknu na metodicanrad pri rjeiavanju zadataka.

Gradivo je podijeljeno no poglavlja, uglavDom u skladu s predevanjima iz Neuke a 5vrstoci. Na pocetku svakog vainijeg poglavlje izlo!eni su u sa!etom obliku

o sno vn.l pojmovi, definicije, formu1e i me t o d.e , i;to c e korisno posluiiti keo repetitorij. Zatim je rijeieno nekoliko tipicnih primjera i zadan dovo1jsl1 broj zsdataka za somostalno rjesavanje (0 naznacenim rezultatima). Na kraju valnijih pog1avlja navedena su tipi5na kOl1trolna pitanja za provjeravanje teorijskih znanja, §to ce sve korisno posluziti studentima da oe oolidno opreme za

.i sp Lt e ,

Znatan dio primjera i zadataka uzet je iz poznatih zbirki i udzbenika, navedenihna kraju ovih skripata. Pored toga u,kljucen j € znatan broj novih primj erai z,ada-taka iz arhiva Kateore za mehaniku i nauku 0 cvrstoci. Mnogi od zedstaka obractuju se na vjelbama i daju nB 10pitimBo Pri izboru pr1mjera i zBdstaka teli10 se da pored zadutaka akad~mskog karaktera bude ~to vi0e ilustrstivnih primjera iz tehnicke prakee, possbno iz podrucja strojogradnj €.

U ovom I dijelu cbuhvu6eno je grad1vo, koje

o br-atu j e u pruhv[mjirna 1z Nau k e 0 cvrsto6i I i. koj e H' z ah t i j nu j 881 t u 1z tog dij e In Nauke o 5vrstodi. U I dijelu keji je upr1premi bit 6e obroieno gradivo, rrimjcri i zndaci iz Nauke 0

c vr s t o c i II.

Jusno je du evo prvo izdanje Zbirke zadataka

iz nauke 0

Badr~iniz nedostotaka i gre-

~akB §to je bilo te~ko izbje6i, pa 6u biti zahvaIan sYima koji me upozere no petrebne ispraYke kako bi megIi biti otklon.ieni u narednem izdanju.

ZuhYaljujem Bylma keji su mi pomagali pri izdavanju o v i h Ekripatr" a na p o s e Vnuc e c Lng , Zdravku,

istentu Katedre mehaniku 1 nauku 0 6vrst061 i

"auehu JurFJu 1 Sma d Ll c Mladenu, koji su trmie pri tehni6koj obradi ak r Lpa t a ,

D.B.

::Jtrana

Fredgovor 1

Uv od 5

r.Q£;lav1;iE' I: AKSIJAl,lI)O OPTERI<;CtNJE

Prsra~un.~vrsto6e aksija1no opte-

recenlh stspova • . . . . . . •• 11

Potenuijalnu energija deformacije 37

Utjecaj vlastite tezine 54

Stati5ki neodre1eni oistemi 68

Temperaturna i monta~nu naprezunja 104

Dinamicku optere6enja i savitljivi

no aac i. . . . . • . •. ....• 139

Osnovni pojmovi i formule

"/

Poglav1,ie 1l: AMLIZA NAPltB;',Al~,JA I DE,FOf(i\;i\CIJA

JednooBno napregnutoB tanje • . 156

2.2. Dvoosno napregnuto stanje .•.

~.3. Nnprezanja i deformacije posuda

t ank fh zi dov a . . • • 177

2.4. Troo~no napregnuto stanje

2.5. Teorije 5vrsto6e

.3.1. Naprezan,ja i de to rmac i j e

3.;0. Primj e na na zako v Lcne spoj eve .• 228

3 •. Nap rc LoCI [~l'().jev<! (;uLvGrcnib

:3VL1:rJV:lllj(;1Jil ~ G " G .... 0 ~ • ~ 236

4.1. Osnovni teoremi 0 momentima incrclje 243 4.2. Primjena na izra6unavanje momenata

inercij e ..••....•.•.. 246

4

Strana

Poglavlje V: UVIJANJE

5.1. Osnovni pojrnovi i d e f Ln i c Lj e 261

5.2. Potencija1na energija pri uvijanju 264

5.3. Staticki neodredeni sisterni . . •• 290

5.4. Proracun zavojnih opruga

298 315 317

5.5. UVijanje stapa neokrug1og presjeka 5.6. UVijanje cijevi tankih zidova .••

Poglo.vlje VI: SAVIJANJE

6.L. Naprezanja i deforrnacijB pri

"cistom" savijanju ••••

330

6.2. Proracun cvrsto6e pri "~istom"

savijanju • • • . • (532)

6.3. Racionalni ob1ici presjeka 340

6.4. Opei slucaj savijanja 355

6.5. Proracun sastav1jenih greda 363

6.6, G1avna naprezanja i trajektorije

naprezanj a . . , . . . . • • •• 370

Pog1avlje VII: ODREDIVANJE DEF'ORlllACIJA PHI SAVIJANJU

7.1. Diferencijalna jednad~ba elastic-

ne linije . • . • . . . . . 376

7.2. Ana1iticko odredivanje e1asticne

1inije . • • • • . • . • . • . 377

7.3. Grafoanaliticke metode

378

7.4. Grafickoodredi vanj e e La s t Lcne linije •......•

7.5. Progib uslijed poprecn~ sile

3131

1<j8?

Prilozi

TabUce Glavne oznake

b88i 389

Literatura

391

- 5 -

u v U D

U p r-e da v a n.l Lrna Hauke () '~vr8toci ra arua tl'f'ju "e metode proracuDa i provjeravanja cvrstoce, kI~tGcti, etabilnosti i vibrucija raznih elemenata etrojevu i drugib t ohm c k Lh k on st r-uk c Lj a (v cz Lla, bro duk e i avionske konstrukcije i sl.).

I)rur'acun 6vrDtOCe oustO,j:L 08 u odre:Jivanju unutnrnjih s i.La , s t o nu ataj u u o r-omo t r-ancm e Leme nt.u kon-

s t r-ukc Lj e , k.ao i u jznu1uiienju njegove no el v o e t i , t.j. Branlcnih opterecenja, koje prCrrJutrano tijelo mo~e 1zd r-za t ]. pri danim rndnim uv.i e t Lma , Pri "ri Lrne nz Lo n Lr-anj u" treba izubI'Bti gluvne dimenzije promBtranog element a tako da naprezanja ne prekora5e dopubtenu granieu.

Onim p r-o r-ac uria cvrBtoce vr.si. ae , kad j e to potrebno , jo L .E..££Fac__l;!1l krutcsti, t.j. provjeravanje de

Ii deforrnacije moga imati utjecaj na funkcioniranje dijela troja (na PI'. kut nagiba rukavca osovine u leiaju. progib oBovine na mjestu u6vr~cenja zupcanika, defqrmacija profi.liranog dijela turbinGke lopatice i

s L) •

U slucaju vitki.b §tapovB moroju biti zodovolJeni

uv j e t i a tab i Lno st L, tj. t r-ecu Lzv r s i t ; k on t r-o l m prora6un DEI izvijanje i provjeriti d a Ii se pojavljuju do pur.ak e deformocije u Blu!5u~u kon s t r-ukc i j e , Roja se sastoji od tahvih profila.

Ako na dio stroja i14 konstrukcije djeluju promjenljive rile, mogu se pojaviti vibracije, uslijed cegs se mogu pov e ca t i nap r e z anj a i dovestl u pitanje normalno f'unkc i on Lz-anj e stroja, kao i c v r-e t o c c njegovih dijelove. U tom slucaju treba izvrsiti jos i proracun vibraci,j_Q.

- 6

Fri av Lm p z-cr-uc una.ma moraju bit zadovoljeni z ah t j ev i, sigurnosti ii .:::::.!::.:::.o=;;:;'::;~~"':.:!:..

nap r e zanj a ne zbog al cz e nog 61o~enih uvjeta njeeksperimentsinom odre-

U slucaju kad~ s moze izvrsiti racunB\kirn put em, oblika dijela strojal ~ilo zbog govog op t e r-e cerij a , pir,istupa Be

<iivanju naprezanja 8 'r,wrnoeu models ili na gc t ov Lm dijelovima. To je t.z~. naprezanja i deforma~ija.

Opeenito 0 rjesavanju zadataka iz Nauke 0 cvrstoei

Odmah u pocetku vaija naglasiti da je manje vazno j, koriano da se napamet nauc e formule, vee t r-e ba temeljito poznavati pretpoatavke ns kojima se zasnivaju formule i shvatiti kako au one nastale i kako se mogu pravilno primijeniti.

Vazno je da buduei inzenje0 ovlada osnovnim gradivom tako temeljito dn stecena znanja i rezultate umije da primijeni i na slu6ajeve s izmijenjenim pretpostavkamao Tada ee on biti u stanju da samostalno rjesava i

. one probleme s koj Lma ee se susretsti u praksi.

U Nauci 0 cvrstoei, slicno kao u Statici krutih tijela, v e oma vaz nu ulogu ima ,metoda Pr-e po ruc l j Lvo je da promptrfiIH) tije].o ili elementkonstrukcij eU,mi sl Lma presi;j ecemo, do d!l.llIooCigovarajllee

s i.Le (unutarnjerealcc:ije), ognQ$nomoment<:l iPD?-t;aVimo jednadzbe. r-avno t e z e., Pri tom valja nacrtati odgovarajueu skicu. Mnoge pOgreske u proracunu mogu se izbjeei ake se pridrzavamo tog postupka. Kada smo s pomoeu uvjets rsvnoteze i geometrijskih z[lvisnosti napisali mat ema t Lcke jednsdibe ostaje jos da ih rijeS1mo i nademo trazene velicine i to najprije ~ slgebarskom obliku, pa tek onda uvrstenjem zadanih numerickih vrijednosti izracunavamo trazene rezultate. Poslije traba pristupiti diskusiji dobivenih rezultata uzimajuei u obzir njihov fizi.oki kar-ak t e r , 'I'akvo kr Lt Lcko razmatranje

r ezu'l tata p r e d e t av Lj 8. temelj samostalne t ehn Lc ke analiza postavljenog problema.

- 7 -

AKSIJALNO OPTEREGENJE ELASTICNIH STAPOVA

& 1.1.0snovni pojmo~ formule za rastezanje i aab~ja~~

Iz Hookeovog zakons (Ut tensio, sic vis) u obliku

[6~E£]

i formula

i

apsolutno produljenje, izvodl se glavna

formula za rje,juvanje z a da t ak a 0 aksijalnom op t e r-e c e nj u stapa, tj. s pcrno ou

i

do hi VWHO

N x

FE

Ta formula izrazava Hookeov zakon u razvljenom ohliku 1 pokazuje d a je apsolutno produljenje (skracenje) s t apa prj rastezanju (sabijanju) p r-opo r-c Lo na Lno v La c no j (tlacno;j) fdli i duljinl stapa priF ~ konst. i Nx = konst., a obrnuto proporcionalno t zv , flks1jalnoj_krutosti stapa._FE. (Nx je uz duz na a i La u presjeku x, F povrsina poprecnog presjeka 1 E madul (uzduzne) elasticnostl stapaili Youngov modyl).

Relativna uzduzna deformacija E pri rastezanju 11i sabijanju odre1ena je Hookeovim zakonom

a relativna Eoprecna deformacija relacijom

gd,i e j e fl Poi sss:nov koeficij ent (koeficij e nt popre c.ne deformacij e) niaterijala ( fA. = ~\, gdje je m l'ois~!.2!!2_y_broj ).

-8-

Za potpuno plasticna tijela }J. = 0,5, za metale 0,25 <. jJ- ~ 0,3. z a celik p.",O,3, za sivi lijev 0,1<'1-4<'..0,2.

Relativna promjena povrsine poprecnog presjeka

Lll ~ - 2 }J.£ =- 2 P. 4- .

a apsolutna promjena volumena stapa cp t ez-e cenog na .rastezanjeili.

bij . silama P koj·~ djeluju na krajevima

sa anJ?

'f

[~y_=_1_--=2:_...).J._ .. ~1'_. tJ

! Dopusteno 118.prezanje

Osnovni zadatak proracuna konstrukcije jest de. bude osigurana cvrsto6anjezinih~lemenata u uvjetima eksploatacije.

Najvece naprezanje u stapu koje odgovara sigurnom radu materij ala zove se dopust·eno naprezanj e.

pri cemu je \I koeficijent sigurnosti (faktor sigurnosti protiv loma). Prema tome, U opasnom presjeku mora biti

(a)

Za plasticne materijale koji imaju ~odrucje razvlacenja mora biti

16ci< 6RI loci <: 6L.1

Kod rastezanja vrijedi staticka jednadzba cvrstoce

a za ~

a kod sabijanja

(b)

.• 9 -

gdj e su 6v i 6tprOracunom dobivena na j v e ca v Lac na i 't Lacria naprezanja, a ( 6d)v i (,6d)t do pus t ena v Lacna i t1aena naprezanja. Ove pos1jednje odredujemo iz izraza:

a) za £1astiene materija1e

i

~: I

b) za ~ materija1e

i

gdje su vR i VL koeficijenti sigurnosti u odnosu na granicu razv1aeenja6'~'> odnosno na pre1omno naprezanje e5'L'

Na ugrozenom mjestu mora bitir'

I f5= + ~ 6dl) (uvjet evrstoce)

gdj e j e 6 norma1no nap r-e zanj e , rN;)UZdUzna sila u opasnom pop rec nom presjeku, F povrsina opasnog presjeka, a 6d dopusteno naprezanje.

Ako se mijenja Nx i F (ili jedna od tih velieina)

f Nx dx 6£=

EF ee)

u opcem slueaju kada su zakoni promjene Nx i

za pojedine dijelove

stapa razlieiti

Nxdx EF

U specij a1nom sl ueaj u ka da su NX) i P u granicama pojedinih dijelova stapa konstantni vrijedi

Odredivanje ~otrebne povrsine presjeka;

El8

\

kN/m?!, MN/m2,

2 N/mm •

-10-

a odredivanje vrijednosti dopustene uzduzne sile:

jlNxl F • Gdl

Na osnovu vrijednosti ~xl dobiven~ metodom presjeka odreduje se dopustena vrijednost vanjskih sila. Kod !ttaticki neodredenih sistema treba postaviti dopunske jednadl'ibe deformacija.

Za predznak za 5 vrijedi isto pravilo kao i za Nx (Nx> 0 pri rastezanju i Nx <: 0 pri sabija.nju).

Dimenzij e za G :

a) u tehnickom sistemu jedinica

[0]= kp/cm2, kp/mm2, MP/cm2, Mp/m2 b) u MKS sistemu :

De St. Venantov princip

Nezavisno od nacina optere6enja stapa za poprecne

presjeke koji su dovoljno udaljeni od mjesta gdje djeluje optere6enje naprezanja su raspodijeljena jednoliko. Drugim rijecima: u poprecnim.presjecima dovoljno udalJenim od hvatista Bila utjecaj nacina njihovog djelovanja moze se zanemariti. Princip je u skladu s rezultatima pokusa.

Princip superpozicije

Ukupna naprezanja i deformacije. izazvane istovremenim

d,jelovanjem sv i.h zadanih s Ll a , jednaka. su algebarskoj sumi pojedinacnih naprezanja i deformacija, stonastaju uslijed

djelovsnja pojedinih zadanih sila.

.. 11 ..

~1.2.Proracun ovrsto6e aksijalno optere6enih stapova

fri prora6unu uvrsto6e elemenata konstrukcije obi~no se pojavljuju tri tipa zadntaka I

Provjeravanje naptezanj

2) Izbor dimenzija p r e s j e ka (dirnerrzioniranje)

3) Odredivanje nosivosti, tj. dopuitenog opterecenja.

U prvom slucaju p o z na t e su pov r s me presjeka 1" i uz duz ne Bile N, pa se proracun svodi na izra6unavanje radnih naprezanja u ksrakteristicnim presjecima elemenata. pri cemu mora biti

[: 6 = + ~ Od]

U drug om slucaju odreduju se potrebne vrijednosti

(1z uzduzn1h sila i dopuitenog naprezanja 6d), pri cemu mora biti

I F ~Fd:Y= ~·l

u trecem Blucaju se iz poznatih vrijednosti F i 0d izracunavaju dopuitene vrijednost1 sila Nd = F • dd' a zatim iz dobivenih Nd odreduju se vrijednosti vanjskih opterecenjs Pd • U tom slucaju uvjet cvrsto6e glssi

[ P ~ Pd 1

Proracun cvrsto6e na osnovu uvjeta (a) i (b) zove se J22.::..oracun po ...9£Eustenim napre,·.an;ilJ:!!§.' Op t e r-e c en j a pri ko j ern su najveca naprezunja elements konstrukeije jednaka 6d zove se _~.?pu s t ~_.2.l?_t:_E2E.::' c e~~

Deformaeije mnogih ko ne t r-uk c lj a od p Lau t Lc n Lh materijala nakoD postizanja graniee razvlacenja. ne povecavaju se naglo, dapace ni pri .,znatnom pove6anju opterecenja, ukoliko ono nije

p r-ema s LLo t zv , granicno optere6en;je (P gr np r , kod at a t Lc k ; neodredenih sistema). Proracun takvih elemenata konstrukcija vrsi se ili po dopu s t e n i.m naprezanj ima iIi po t zv , granicnom s t anj u , U ovom posljednjem slucaju dopusteno opterec.enje zove se granicno dopusteno o p t e r-e cenj e (P d ~

1z Hookeovog zakona 81ijedi: E

- 12

Pri probi kidanjastap promjera d '" 40 mm i dulj ine f = 50 em, podvrgnut je aksijalnom opterecenju P = 12 Mp i pri tom se produ-

Ijio na 50,025 em. Lz r-a c un a.t Lr naprezanje ap so Lut no

produljenje fie, r-e l.a t i v no produljenje , ka d a d j e Lu j e e.i.La

PI = 10 Mp, te kolika je prol1ljena volumena /:;V ako je Poissonov broj m '" 4 ?

R,jesenje

= 12_000 • 50 4 1l'\

\~I' 0,025

Naprezanje kad djeluje 8ila PI

10 Mp

10 000 \451l' --r

2 796 kp/cmJ

Apsolutno produljenje

P f LH = _1_,

EJ!'

10000 • 50

6 " = O. 0208 em

1,91·10 .12,57>

Relativno produljenj~

0,0208 '4 16 • 10-4.

50 = ,

Re La t Lv na promjena volumena

tJ.V e 2

v- = (1 - iii) €.

(1 -~) • 4,16.10-4 4

2,08 . 10-4

!J.V

10-4 • 12,57 • 50

3 0,1307 em

Apsolutna promjena volumena

sv 130,7 rom3

PrimjerI.2.

{~. ~~

d. ..'... .d ._ .....

C •• J. . S,.;;:_

'si.t t

.. 13 -

6eli6ni §tsp kru!nog presjeka duljine e = 3 m ucv r s ce n je u presjeku

b - b i sksija1no optereden u presjecima c - e 1. d ~ d s i.Lama

PI = 30 Mp i P2 = 40 !vip p r ema 81.11..

Odrediti: a) promjer stapa (d = ?) i b) za koliko de spustiti presjeei

a - a i e - e, ako je poznato:

622 E 2,1 10 kp/em, 0d = 1400 kp/em

(vlastita teiina §tapa ne uzima se u obzir).

Rjesenje :

U presjeku b - b djeluje na §tap reakeija veze B = PI + P2 = 70 Mp.

Iz alike vidimo, da su pojedini dijelovi stapa razli6ito c p t e r e c en i ,

U donjem dijelu izmedu presjeka a - a i 0 - 0 imamo Nl 0, u dijelu izmedu presjeka 0 - 0 i d - d je N2 = 30 Mp, a u gornjoj polovini staps (izmedu presjeka d - d i b - b) je

N3 = 70 Mp. Prema tome, opasni presjeci su u gornjoj polovini stapa.

Izaberimo promjer

70000 1400

d ~ 2 if '" 2 -v-w = 7.98 'em ".,. 8 em Povrsina presjeka je u tom slucaju

11' 82 2

-4- = 50,27 em

Pre sj ek e - e spust it de se z a Yrij edno st, koj a ,j e

jednaka produljenju dijela stapa izmedu presjeka e - e i b - b: / .' t /lE' = NJ3_

EF

70000 . 100

0,0663 om

0,663 rom

6 2,1'10 '50,27

- 14 -

Ukupno produljenje stapa III bit 6e

At == 0,1137 om ee 1,137 rom

300 ( )

==, 6 30000 + 3 ·70000

6'2,1'10 ·50,27

Prim,ier 1. 3.

Zadan je sistem od dva elasticna stapa AC i BC, koji eu u C zglobno epojeni i optereceni silorn P. Stapovi u pocetku stoje horizontalno, tj. prije djelovanja aile P zglobovi A, B i C leze na horizontalnorn pravcu (al. I 2 ). Treba odrediti:

a) sile~ f rl'srrrrez'an."F,a U s t aoov Ima i b) pomak zgloba C uelijed aile P, ako je zadano: t, E i F,

~ bl

SloT 3

R,jesenje :

a) I z a1. r ::n! imamo

i odatle A B,

a iz s1.L3b.

E.= ~ (tefV') dIP

r t

6v=E • £ '" E dcf

- 15 -

Iz prve jednadzbe jest

P d'f '" 2A

J dslje A

B '" F • 6y

FE dw2 '" EF (-E-)2

T 2 A

A

--

A

B

u.r':

V t- E}!'

b)

Kod krutih ma t e r-Lj a La je €>v'" C><:J, jer je E '" oc> (ne moz e

se zstvoriti trokut sila). U stvari materijali su u manjoj iIi veeoj mjeri elasticni, pa naprezanja ipak imaju lconacne vrijednosti (trokut sila moz e se zatvoriti).

Npr. za celilc je E '" 2,1 . 106 kp/cm2, pa imamo

p 2/) 2

0..;=. ( F) • 80,5 kp Z crn

Odatle slijedi da vee i relativno mala op t e r e o enj a izazivaju velika naprezanja u §tapovima. Tako npr. za

P '" 1 kp i }<'

-

ov= 80,5 kp!cm2•

---t~'l 'I

... A~r.--I- -~ __ ----I- --+--f

~ ~ EFj_~~~ruw~~~~MOO~·EF

Sl.I 4

Primjer 1.4.

Prizmaticni stap opterecen je akeijalno s Ll ama PI' P2 i P3

prema e1.14a. Sile eu jednoliko raepodijeljene u preejecima B,

\ .1', C i D. Treba konetruirati dijagram uzduznih eila u razlicitim

presjec tma s t ap.a , dijagram najvecih normalnih naprezanja i dijagram pomaka ~. Zadano

fl f3' t2 2 tl,

P2 2 PI' PJ = ) Pl'

Rjesenje :

Iz uvjeta ravnoteze stape dobivamo reakciju u A

'EX

A - p) + P2 - PI A '" 2Pl

8 1

U preejeku xl djeluje vlacna eila A = 2 PI' Ona je konatantna duz dijela fl,

U presjeku x2 imamo tlacnu ei1u

v Lacnu silu

Ta je eila konstantna duz dijela t2• Upresjeku x) imamo

o

8) = A - p) + P2 '" PI'

koja djeluje u dijelu £)' Tako dobivamo S-dijagram (81. I4 b).

BuduCi de je s t ap konetantnog pz-e aj eka vrijedi 6= ~ iprema tome odgovaraj uci fS - dijagram ima o b I ik kao na 61.. 14 c. Trazeni a-dijagram (sl., r4d) dobivamo izracunavenjem pomaka pojedinih preejeka, tj. porastom njihovih udaljenosti od nepomicnog presjeka A. U presjeku xl pomak je jednak produljenju dijela xl tj.

Sl xl EF

- 17 -

To je jednad~ba pravca. Za Xl

o i dx,= 0, a z a Xl

Vidimo d a t a vel icina o dgc va r-a pov rs t nt pravokutnika u 6 -dijagramu sa stranama 61 i !l smanjenoj E puta.

PraWD tome, aka p ov r-s i ne 6 -dij ag r-arna iznad gore proma tranog presjeka zbrojimo i podijelimo ih sa E dobit 6emo pomak tog presjeka.

Na slican nacin mozemo naei i pomak u presjeku C

(5111 - 52 (2) EF'

1

o

Pornak slobodnog kraja D dob Lv arno iz jednadzbe

p t 1 1

53 (1 EF

EE'

Kontrola :

Produljenje lijevog dijela e1 ,i skra6enje srednjeg

dijela e2 prikazani su jednakim pravokutnim povrsinama u O-dijagramu. Prema tome, pomak presjeka C jednak je nuli,

a pomak slobodnog kraja stapa bit 6e ~ednak produ1jenju desnog dijela f3•

- 18 -

SI.. I 5

Rjesenje :

. P:.irTlj e1'l .. 2. , Pritisak pare stroja iznosi mjer eilindra

u cilindru parnog

q = 9 a t p , a proD = 356 mm. S koli-

p

ko vijaka treba pritegnutl poklopac,ako je promjer vijka d = 20 mm, a 6d = 580 kp/em2?,(St. r 5)

Kolika 6e biti debljina zidova cilindra ". , ako je isti izraden od sivog lijeva sa 6d = 58 kp/em2?

Napomena: Ovako nisko ~d uzeto

je zbogkaraktera optere6enja,

koje je u ovom slucaju vise iIi manje udarno.

Na dno eil indra dj e luj e sila

P

Oznacimo Ii broj vijaka sa .D. uvjet ravnoteze glasi

D2 rr

q

4

Broj vijaka bit oe

2

n=~

d e1d

32.62 • 9 2

2.0 ·580

11400

4,92 .... 5

2.320

Prema formuli za tanKe cilindricne posude imamo

i odatle je

". = .9.._l2 2 e'd

2......:.....l516 = 2, 76cm= 27.6 mrn ""'" 28 mm I 2 . 58

Zr:ldan,n!

G

e = 10 m ,

50lJ kp , ex. '" 8°

(" 1 o c, = J c' m2

), , "'

,1.106 kp/crn2

c)

t.d;iCO~1)(, S P

esin« P&._

6coslXl G ,,'

si.r s

Elasticni (tap dulj ine 1 (u neopte-

nom stBnju) sprecava klizanje bloka te~ineG niz koainQ nagnutu pod kutom ex. (31.16 a). Poznat je koeficijent trenja izrnedu bloka i kosine. a) U nekorn trenutku pocinje djelovati sila P i vuce blok G niz kosinu. Zatirn se ona postepeno smanjuje tako da se blok G vra6~ uz kosinu ave dok sila P ne budejednaka nuli. Kolika je defor-

macija stapa

U tom slucaju, ako je

poznato E i F

b) Kolika je deformacija d2 kada aila Pizaziva pornak bloka uz koainu i zatirn se postepeno smanjuje dok opat ne postigne nultu vrijednost ?

c) Kolike au aile u stapu u oba ta slucaja i to s trenjem i bez trenja ?

Rj etlenj e :

a) U pocetku na teiiste 3 bloka c1,jeluju aile P, G·ain ex. i )J-G.cosex. (Sl.I 6b). Uelijed rezultante tih sila nastaje deforrnacija stapa

Postepenim amanjivanjern sile P blok

6e ae g Lbat L uz ko s inu u s l Lj e d s i Le u sbapu (P+Gsin 0< - pGcos oc ) , kornponente Bile t eze G sin 0< 1 a i.Le trenja

flG cos cx: (suprotno gibanju). Nj egovo 6e gibsnje presteti keds te sile budu u

r-av no t ezLr P + G· s t n ce - pG cosCX: -

- G s Ln oc - pG c o a rx = 0

odakle je

P = 2 'JA' G co s 01- Uvr~tenjem u jedned~bu (a) dobivamo

dl

G e

EF' (sin 0< +

)J- C08 o()

- 20 -

b) Na blok djeluju u p o d e t k u sile P, G· sin 0( i

}J-G cos d. (051. I (0). UEil. ijed djelovanja t Lh s i I.a nastaje p ornak bloka i deformacija staps

(-p + G sin 0( +~. coso( )t £:1"

(b)

Prestankom djelovanja sile P blok ce se vra6ati niz kosinu i umiriti se kada sile sto na nj djeluju budu u ravnotezi

(-P + G· s m « + ).J.G co s cc ) + G· sincx-}lG c ce cc 0

i odatle je

P ee 2 • G . sin 0(

Kada tu vrijednost sile P uvrstimo u (b) dobit cemo

d2 = - ~ (sin 0( - }l cos 0( )

Uvrstenjem zadanih numerickih podataka dobivamo

d2 = 0,318 rom

i

c) S11e u stspu ksd djeluje trenje

slucaju a) Nl EF dl ..,. 1190 kp
- u =-e-
slucaju b) N2 EF d2 200 kp
- u r .... Sils u stapu kada je

}l=0

N '" G sin 0(

5000 • 0,1392

696 kp

Prema tome rszlike

1190 - 696

494 kp (vlsk) 1

N - N2" 696 - 200 : 496 kp (tlak)

predstavljaju otpor trenjs. izmedu bloka 1 kosine.

- 21 -

Frim,jel' 1.7.

HOl'izontalna kruta gredaABduljine

D ' oalanja 8e u B na nepomi6ni zglob, a

u C je vezana s pomo~u 6eli5nog stapa CD prema sl.I 7 • Na slobodnom kraju gre~e u A obje§en je teret Q. Koliki mora biti kut ~ako se zahtijeva da se za §tao CD upotrebi najmanja mogu~a kolicina celika ?

St. r 7

Rjesenje

Potrebna kolicina materijala za §tap CD odredena je umnoskom povrsine presjeka F §tapa i njegove duijine a.

Po v r s Lnu F' do b it 6emo iz uvjeta cv r-e to ce dijeljenjem sile u stapu 3 s dopustenim naprezanjem 6d. To zna6i da je potrebna kolicina celika proporcionalna umnosku (3.a). Trazeni kut

Iz jednadzbe

odgovarat 6e minimalnoj vrijednosti tog umnoska.

tMB = 0 dobivamo

i odatle

s

Duljina stapa jest

a '"

i urnnozak

S.a

Q e = 31

sin 0<

4 Q

:3 sin <X

3 t

4 cos ~

Q t

2 Q f

sin 2 cc

sincx·cosot..

Najrnanja vrijednost tog izraza daje

.sin 2 ot..

1 , odno sno

1f -4-

SL. I 8

Analogno za gredu AB imamo

- 22 -

Primjer 1.8.

Za sistem zadan i optere6en prema s1. I B tre ba odredi ti promj er stapova Be i EF kruznog presjeka, ako je zadano

, P = 5000 kp i dopu s t e no naprezanje

6d = 1000 kp/em2• Grede AB i CD eu krute.

Rjesenje: iVletodom presjeka dodajemo

u stapovima BO i EF sile odnosno 82,

dobivamo za gredu

8~). 4 - P • ,2

i odat1e

o '

" _ 2P '-'1 - 4

5000 2500 kp -2- w

31 • 4 32 = 2sin4So

~ • 4

2sin45°

Naprezanje u stapu BC bit ~e

S 1

i odat1e nalazimo

odnosno analognim postupkom

p

5000

sin 450 '" 7070 kp /

4'2500 1000'1r

1,782 em

4 • 7070 1000· 'IF

'" 3,0 em

5[,19

Rjesenje

0= P ']I

Pritisak pare na dno

p

Promjer i (jezgre)

d

1/ __ 4,--_. P =

V 11" n : 6d

- 23 -

pri_!!.l,jer I.e,.

Lz r-acuna t i promjer i v ij ka za pri6vrs6enje dna eilindra parnog stroja., ako za ovu svrhu treba upo~rebiti 10 vijaka pod slijede c im uvjetima (sLI9):,

D = 600 rnm

i = 5 at (natprltiBak U kp/em2)

6d J kp/rnm2

n = 10 kom.

~'
u
/'
S l. I 90.
P F . 0d :JT d2 n • 6d
4 DV n ~d' = 60 ~iO 5 )00 = 2,445 em

I" ./' dv 1 -4- <; d

u

)1,75 mm

Tome odgovara Whitworthov narez

(5t.I9a)

27,10 rnm

- 24 -

£rim,jer 1.10.

iliuminiJski.-gtap kruznog preajeka (E a 0,7'106 kp/cm2) sastavljen je

od dvs dijela prema sl.t 10. Zadano:

....t&1'---.+-_--.- 11 60 em, (2 = 40 em, dl = 5 em,

d2 2,5 em, P = 2500 • Treba izracunati: a) ukupno produljenje stapa, 'b,) naprezanja u o ba njegova

dijela.

Sl.I 10

Rjesenje

e) Ukupno produljenje

p = Fl 61 = F2 62 - 61 = konst. s- 62 = konst.
P e 1 p (2 P fl f2
.M1 Af2 Af", E (- + F2
= EF] El"2 ., Fl U svim p r-e aj e c Ima stape suma unut ar-nj Lh e i La mora b Lt I jednBka vanjskoj sili P. Oba dijela stapa nose isto optere6enje.

Uvrstenjem numerickih vrijednosti 2

d2 1r

4

4.908

2 em ,

4

2500 . 10-6.; 40 60 ) 0,04
Af = ( + = em
0,7 4,908 19.635
b) Naprezanja
62 p 2500 509 kp/em 2
= F2 '" 4,908 p 2500

'F1 19,635

127,3 kp/em2

-25 -

P rjJ!ljEolLl..:.lh

Za koliko ce se promijeniti duljina celicnog stapa promjenljivog presjeka opter~cenog aksijalno pre~a sl.I 11 • ako je zadano

PI 200 kp, P2 500 kp,
p) 700 kp, 1<' 10 2
1 em .
F2 20 2 fl 50
em , em,
£2 80 ern, fJ 40 em,
£4 60 em, E = 2 .106 kp/em2?
SLI 11 Skieirati d ijagram uzduznih sila. Iz uv j e t a r-avno t e se desnog dijela s t apa do b Lvamo velicine i smjerove uzdu~nih sila u presjeeima I-I, II-II i III-III:

:;:00 kp

- JOO kp

200 - 500 + 700

400 kp

Odgov az-a j u c f N-dijagrarn prikazan je na alLc a ,

Ukupna promjena duljine staps

200'50 2'105.10

JOO·80

5 2.10 ·10

300 '40 + 400 • 60 2'105.20 20105.20

- 4 • 10-4

em

-26 -

Sl.I 12

.a ceiicrlif§tep u obliku krnjeg s t o s c a , oj1 je padvrgnut rastezanju silom P

sl ;[12 a), treba skicirati dijagrsm

.o r-muLn Lh naprezanja i Lz r-ao unat I p omak lobodnog kraja, ako je z adano .

f = 4000 kp , e = 4 m, d1 = 40 rnrn ,

d2 = 20 mm, E = 2.106 kp/cm2.

It;) e.';enj e :

Uzdu~na sila u presJeku jest

N)( = P = 4000 kp

Povr-s Lna po p r-e dnog presj ek a na udaljenosti x od slobodnog kraja

F x

d - d

]!_ (d~ + I 2 x ) 2

4" e

Normalno naprezanj e u tom pref;j eku

Nx P __ -r-r __

6. = 1T d1 - d 2

Fx iI (d2 2 x ) .

tj. napre~anje 6x mijenja se du~ stapa po zakonu hiperbole. Da bismo nacrtali ~- dijagram izracunBvame tri specijalne vrijednest1:

127) kp/cm2

4000

----2-

1T (2+4)

-;;:- 2

566 kp/cm2 ,

_1_9_QQ_

1T 2

T 4

J18 kp/cm2

Odgevarajuci dijagram p r-Lka z an je na sl 12 b. U ov orn se primjeru

p o v r-s i.na p r e aj e ka nep rek i dno mijenja po nj,egovoj duz i.nd , pa iake je uzduzna ai1a konstantna treba za edredivanje produljenja

stapa primijeniti cpeu formulu

e e
Lie ~f~ P f d x 4 pe (-1. _1.),=
E . d1-·d;:: 2
rr d2 d]
o Eh'• 0 -T (d2 + -1--- x ) E 1T ( d1-d2) = 0,127 em

81.1 13

Rjei'ienje:

- 27 -

Frimjer 1.1J.

Za kameni stup u obliku §tapa jedwike cv r-e t o ce pri t l acnom op.t er-e c e n j u silom P (sl.1 13) trebaodrediti: a) povrsinu

g or'n.l eg presjeka ~lO' b) pov r s Lnu donjeg ]Jresjeka Fmax i c)tezinu

L vol umen,stupa, a ko j e zadano:

p 300 Mp i h 15 m,

6d = 10 kp/ cm2 :l g- = 2,5 Mp/m3.

a) Povrsina gornjeg presjeka

3000000= 300001 cm2

10 .'

b) Potrebnu pov r-s I nu donjeg presjeka Fmax odredujemo s porno cu formule

gdj e je

10 kp/cm2

c) Tei1:ina stupa

a volumen

v

:1 • 2,72

2,5 • 15 100

4.37

2

m,

100 Mp/m2

4 , 37 • 100- 300

137 MP.

~ 28 -

Primjer 1.14.

Pro-p-elersk-a-osovina najveCih brodova prenosi oko 50000 KS. Moze se pretpostaviti da. propeler transformira oko 70% od te snage i da ~eiskoristi za gibanj~ broda brzinom od )0 cvorova (1 evor iIi nauticka milja/h ~ 1853 m/h). DUljina osovine od propelera do odrivnog lezaja, gdje se .aksijalna aila prenosi na trup broda, iznosi f= 90 m. Promjer oaovine punog

k ruznog presjeka je d = 60 em, a E = 2,1 • 106 kp/em2/1 14/ ..

I

Treba izracunati elasticno skracenje osovine kod prenoaa pune snage.

Rjesenje

Korisna snaga jest NKS= N • ~ .f

Odrivna sila

P

NKS N '''1.

y y

50000·0,7'75·3600 )0 • 1853

170 Mp

S1.1 14

Skracenje osovine'bit ce

gdj e j e N izraz,ena u KS. a brzina y u cvorovima.

Uvrstenjem ~adanih numerickih vrijednosti dobivamo

p . e 170000' 9000

l!l=~= 6

2,1.10 .2827,4

0,258 em

-J_--.

__ -

------

B f,~

I /2 '___" , 1-- ----- ------,I

- 29 -

Primj er 1. 15 .

S pomo6u remenskog prenosa prikazanog na sl.115 prenosi Be snaga N=15 KS

B remeniee A polumjera r = 10 em na remenieu B polumjera R = 40 em. Broj okretaja pogonske remeniee je

nl = 2500/min; debljina remena

~ = 0,5 em, Gd = 20 kp/em2,

e = 200 em. Kolika mora biti sirina remena (b = ?). ako se zahtijeva da naprezanje u njemu ne bude vece

od 6'd ?

Rjesenje:

Na vratil0 pogonske remenice djeluje moment

8 pomocu

S1 - 82 = S Eu1erove formule

81 "'0 ex

s: = e

2

Sl~I 15

M = 71620 ~1 = 71620 2~60 = 430 kpem,

a tome odgovara sila na obodu remeniee

S = ~ = 4ig = 43 kp

Oznacimo sa S1 si1u koja za vrijeme pogona djeluje u napetom dijelu remena, a sa 82 si1u u opustenom d1jelu. Da bi te dVije sile davale potreban moment mora biti

dobivamo

S

1 eO,26'2,64 S=

2

gdje je kut obuhvatanja

(a)

za trenje uzeta

(b)

2, (e)

0<. =!TC- 2 Rjr =1(- 2 4~o6° = 2,64,

a flo = 0,26 (prema podaeima iz tehnickih prirucnika). Odat1e iz (a) i (e) s1ijedi

S1 = 2 S = 2 • 4 3 "" 86 kp

-30 _,

tj. pogonski dio remena zategnut je dvaput vecom ailom. Ta je

aila mjerodavna za dimenzioniranje, pri 6emu mora biti zadovoljen uvjet

Odatle je

F

Preajek remena je pravokutnog oblika

p a dobivamo

J!'

b '" ~

8,6 em"'" 9 em

- 3!l. -

ZADACI

1.1. Teret t e zLne Q = rsooo kp ob j e s e n je s pomo cu celicnog stapa kruznog presjeka. Treba odrediti promjer poprecnog presjeka stupe, ako je 0d = 1200 kp/cm2.

Odgovor:

d ~ 4,24 em

1.2. Koliko jenajvece dop u s t e no optere6enje drvene grede pravokutnog presjeka {h = 14 em, b = 10 em), ako je

0d = 100 kP/em2 ?

Odgovor:

Pd ;;;; 14000 kp

1.).Potporni stup od aivog lijeva pratenastog poprecnog

presjeka i,vieine b =3 ~ optere6en je teretom Q Treba odrediti:

a) speeificno i apsolutno skracenje stupa i

b) naprezanje u poprecnom presjeku, ako je zadano:

d = 25 em (vanjski promjer stupa) i ~= 25 mm (debljina

50 Mp.

st ij enke e tupa ) ,

Odgovor:

b)

E. = 2,)6 • 10-4, . iC" 0,71 mm, 6= - 283 kp/em2

1.4.Pri rastezanju celicnog stapa kruznog 90precnog presjeka u kida1iei silom P = Q3,5 Mp ustanovljeno je da se prvobitni

promjer d = 32 m~ emanjio za = 0,0062 mm, a prvobitna

duljina t= 35 em se pove6,ala za 0,040 mm. 'l'reba odrediti modul elast icnosti s t apa i Poiesonov koefieijent.

Odgovor:

6 2

E = 2,1 • 10 kp/em,

)1-= 0,242

1. 'j. Cilindar motora s unutarnj im izgaranj em ima promj er D '" 160 mm. Dno eilindra pricvrsceno je s pomocu 8 vijaka. Pritisak p1inova u eilindru iznosi q = 60 kp/em2• Odrediti promjer vijaka, ako je dopusteno naprezunje materijaia od

kojeg su vijei izradeni 6d = 1000 kp/cm2•

Odgo vo r !

d

;1.4 mm

I.B.~tap pravokutnog presjeka (b= 16 em,

h = 1,2 em)

- 32 -

I •. Galiena e p r-uv e t a duljine to = 40 em i pov r-s a.ne p r-e aj e k e F 3,14 em2, aksijalno optere6ena na rastezanje si10m

P 4000 kp, do b i j e p r-o dulj e nj e Lle 0,0225 em. Lz r-ao un at L :

a)

?

b) E = ?

e) d)

ex = ?

(Baehov ko e tt elj ent elast ieno st i) i (Youngov mo du I. elastienosti).

E = ?

Odgovor: e5 1275 kp/em 2 5,625 10-4
, E= .
0(= 1/2,27 106 2
em /kp,
E 2,27 . 106 kp/em 2
= 1.7. Ce1icni itap kru~nog presjeka optere6en je na ras-

tezanje si10m P = 3600 kp. Duljina itapa je = 1600 em,

prornjer d = 2 em i' E = ?,1 . 106 kp/em2. Koliko je

n r-o du lj enj e At stnra ?

Odgovor: II e zz (). 873 em

optere6en je na rastezanje si10m P = 20 Mp. Koliki je koeficij ent sigurno sti ( V = ?), ak o j e pri pro bi kidanj a epruvetom

od istog materijala dobiveno 6L= 4200 kp/em2?

Odgovor:

4,03

1.9.U~e u rudarskom oknu slu~i za dizanje kabine te~ine

G = 454 kp. Promjer u~eta je d = 10 mm, a duljina e = 500 m kada nosi sarno kabinu. Ako "e u kabini j.os nalazi Q = 500 kp r-u da c e uz e se produlji za Llf = 159 mm. Na6i rno du l. e La et.i c no e t L uzeta. Utjeeaj vlastite tezine u!eta ne uzima se u obzir.

Odgovor :

E = 2,0 • 106 kp/em2

1.lO.Prizmatieni .stap prsvokutnog presjeka (h = 100 mm i

b = 20 mm) i duljine e = 2 m izraden je od aluminijeke legure (AlIVlgSi) sa E = 0,7 • 106 kp/em2 i optere6en aksijalnom silom P. Odrediti naprezanje 6. 'silu P i poprecnu kontrakciju Ah presjeka, ako izmjereno produljenje stapa iznosi lie = 4 mrn ,

Odgovor

- 33 -

h

81.1 16

p

S1.1 17

28 Mp,

0,06 mm

1 .11.Krute greda AB obje~ena je ~) pomo6u dva stapa jednake duljine preme sl.1 16~ Poznati su promjeri d1 i d2 poprecn1h presjeka stapo-

v a, Na kojem mjestu treba objesiti teret Q (a:b = 1) da bi greda ostala u horizontalnom polozaju ?

Odgovor :

a : b

1.12.Na stapn1 sistem koji se sastoji od pet stapova djeluju u zglobov f.rna A 1 B sile P (s1. 1 11). Za koliko c e se pribliziti ( x = ?) zglobovi A i B, ako su ~tapovi od istog mater1jala i jednakog presjeka 1 ako je poznato E, F, P 1 a ?

Odgovor

Pa( 2+ "1/2) Kl"

[S11a u svakom vanjskom sLapu je pi 1{2, a akr-acenj e

t 1

p

----

EE'V2

naprezanje u dijagonalnom stapu je P, a produljenje

1

tada je duljina vanjsk1h stapovaa.(1 + tl), a dijagonalnog stapa a . V2 . (1 + £2)' Pri tom su zanemarene druge-potencije deformacij a] •

1.14.Bakrena plo6a pravokutnog oblika opterecena je na rastezanje horizontalnim ailama PI i vertikalnim P2 (aLI 18). Za koliko c e se promijeniti dimenzije plo6e uslijed tog optere- 6enja, ako je poznato i ?J

Zadano PI = 1800 kp, P2 = 1400 kp,

b '" 15 em, h 30 em, ~ '" 0,6 e~ (debljina plo6e), E = 1,1.106 kp/em2,

)J- '" 0,33.

Odgovor: Nove di~enzije plo6e bitee

- 34 -

Pri aksijaln6m opterecenju stape kru~nog presjeka silom PI

izrnjeren je polumjer rl' a pri o p t e r-e ce nj u silom P2 izmjeren je polurnjer r2• Odrediti polumjer stapa ro prije op t e r-e c e n.l a

i njegov Poissonov koeflcijent, alco je poznato PI' P2, r1, r2 i E.

Odgovor:

Sl.1" 18

h ;-.1h

30,003345 ein

b + LIb

15,000665 em

1.15.6e116ni preten s unutarnjim prornjerom g navu6en je u zagrijanom etanju na k rut i valjak promj era dl.OdredHi naprezanje u p r-s t e nu nakop ohladenja, ako je poznat modul elast16nosti E. Debljina

p r s t e na u o dno au na njegov polumjer se zanernar-u j e ,

Zadano :

d

10C) d JOO 1 E• = 2,1 • 106 k.p/cm2.

mm, 1 '" - , mm,

Odgovor:

6", 2100 kp/em2

;)1. I 19

g dj € ;i e jJ. '" t g 'f

p

51.1 20

0,1 i

- 35 -

I.J . Celien1 stap AB k r-uz nog presjeka

promjera d = 2 em mo~e se okretsti posrcdstvom rue ice BD duljine

R = 0,5m. U dije1u C urezani su nuvoji, koji se mogu okretati u odgovaroju60j matiei premo sl.1 19. Lut; nagiba vijcanih navoja je

~ ~ 3°30', a koeficijent trenja k Lf.z an.j a )J.. '" 0,1.

lzracunsti silu P, kojom treba dje10vati na l~cicu da hi nastupio

')

raskid stupa, ako je 6L= 4UOO kp/cmL•

lldgovor: OdnoB izmedu sile P i

sile Q u stapu

r ~ Q tg (ex. + If') , If' 5040'. Uvrstenjem

1T o!_

l' '" 40,6 kp

1.17.[uplji stap kvadratnog presjeka optere6en je na sabijahje silom P prema sLI 20 • Treba odrediti promjenu povrsine presjeka 6F i promjenu d irne n z Lj a presjeka 6a, /ikc) j e zadano:

2.105 lViN/rn" i

}..t '" 0,3.

udg()vor:

2 6l<' = 0,09 mm ,

0,(0) mm

l.lB.1zraCullsti promjenu volumel1a 6V mjernog dijala calicne epruvete (d '" 2u rom, mj «rna du Lj i.na E", 200 mm ) za e t a t i c.kc ispitivBnje DS rastezanje, aka ne epruvetu djeluje vlB5na eila P '" 7000 kp.

Zadano :

Odgavor

/:;.v

S1.1 21

36 1-

l.lg.$ruto greda AB o b j e s e na je s

pomocu dva jednaka §tapa 1 i 2 i optere6ena teretom Q = 3000 kp ,(81..121). Treba odrediti p o v r s Lnu popre6nog presjeka stapova 1 za k61iko 6e se spustiti ta6ke A i B, te kollkl je kut naglba grede, aka je zadano: a = 2 m, b = 1 m, t= 1m,

2 6 r) .'

0d = 1000 kp/cm 1 E= 2-10 kp Z crn" ?

Odgovor:

F = 2 em2 ; ta6ka A spustit 6e S8 za 0,025 cm , t a cka B za 0,05 em,' a ku t 0<= 8,33.10-5 rad = 0,00477°.

1.20.Kruta groda AB objesena je prema sl.I21 s pomo6u dva stapa 1 i 2, all je lijevi stap ad Geliks kruinog popre6nog preajeka

(d 20 mm), a deani od bakra takoder kruinog popre6nog preajeka (d = 25 mm ) •

a) Na kojoj udaljenosti od 6vora A (x = ? ) treba objesi ti t e r e t Q = 3 Mp da bi greda i poslije deformacije o a t a La horlzontalna;

b) Kolika BU naprezanja u stapovima u tom s1u6aju ?

Odgovor :

a)

x=I,.08m, b)

Sl.1 22

f"/zt 330 kp/cm2

1. 21. Stapni si stem prikazan no s1.1 22

. o p t e r'e ce n je teretom Q 10 Mp.

Svi au stopovi od 6elika i jednakog popre6nog presjeka

(F = 30 em2). Odrediti naprezanja u stapovima, ako e

a = 3 m, b = 4 m , C = 2 mt,

Odgovor:

0AB = 250 kp/cm2, 6nc= 333 kp/em2,

- 417 kp/cm2,

- 250 kP/cm2

-37 -

V:lfl.jc;l(e sile l,to d j e Lu j u I1<J eidf'l ii' no

f1 Rr+dP., t l 1 v • k . h ,. C

~. -''::._,.,r-- -- l,le 0 vrse pr i po rna u n j i OVI,l rlvn-

0) _~,- - -, -----------,t--.~-- t ii:ita deformaciorti r a.d, pri c emu nf)

~--_JA11ci~ ~n:J~~:~~ :~~:t~~~:: ~:;:;::l~~~~~:l

Npr . pri raa t ez.un ju p r i xmu t i2~nog §tapa oilom P stap 6e 8e produljiti z a v e La ci.nu LH= A (81-123 a) ;

Pri postupnorn portlstu od U do P oiln vrl3i reid A, koji je u r;rani.CtlldB

e Laa t i c n Lh deformacija numer-Lc k i jednak potencijalnoj energiji defol'maci.je E

p

b)

p

A = E P

bila PI izazvat 6e produljenje ~l' a daljnji poraot oile 1'1 za dPl

p ov ec a t 6e pr o du Lj en j e z a d AI'

Elementarni deforJllacioni rad nile PI hit 6e tuda

81.1 23

Iz sl.I23b vidi s e da je

.a

dA = d.o. o uno s no A J dJ1 "" n

o

tj. deformacioni rad(a prema tome i potencijalna energija) jednak

je po v r iii n i, dijagrama P = f (:x.), koji u granicama elf.wti()nih deformB~ija 1ma oblik trokutne plohe, pa je

E P

1 .

A "" '2 1':x.

(a)

Ako umjesto P uvrstimo uz d ui.nu unu t a r nj u silu N d ob Lv amo f) porno c u

A = LU

(b)

t;j. E r-ast e 8 kv ad r-u t on uz d u z rie sile N.

P

- 38 -

Ako stapnije konstantnog presjeka i ako uzduzna sila N nije konstantna, onda pri skokovitoj promjeni tih veli6ina treba izra6unati Ep za pojedine dijelove s kcnstatnim N i ~, pa je tada ukupna poteneijalna energija

(c)

onda vrijedi

Ako se pak N iIi F mijenjaju postepeno, po bilo kojem zakonu,

Primjer 1.16. stap pron1jenljivog presjeka prema sl.I 24 izraden je

od bakra i opterecen silama

PI = 2000,kp i P2 = 5000 kp. Odrediti poteneijalnu energiju

s t ap a , ako j e zadano:f 1)= 30 em, f 2 = 20 em, fJi = 40 em,

6 2 2

E =1-10 kp Zcm'", FI = 5 em ,

odnosno

P,

I,

51.1 24

( d)

Primjenom formule (e)za pojedine odsje6ke stapa dobivamo

20002.30 20002'20 + (-3000)2.40

6 + 6 6

2.10.5 2·10 .10 2·10 .10

primjer 1.17.

34 kp em

'I'r-e ba izra6unat:i po t enc i j u I nu energiju stapa kojega se povrsina popre6nog presjeka mijenja po iinearnom zakonu, aka je stap o p t e r-e ce n silorn r (s1. 12.S ) i aka je zadano :

P, E, e , Fl L .F'2'

Sl.1 25

S pomocu formule (d) dob1vamo

- 39 -

Rjesenj e :

Unutarnja uzduzna sila jednaka je vanjskoj s111 tj.

N = P

Povrs1na popre~nog presjeka na udeljenosti x od donjeg kraja s t ap a jest

F]f+(F2-F1H e

f e
Ep 1 J Nx2dX 1 JE p2 ~ dx
,- ~ ,- P'l£ + O'2-Fl)x]
0 0 [Plt '+ C.l"2-Pl)x] 1\ f + ( F2 - E'l ) x

Specifiona po t e ncLj e.Lna energi,ja

Dijeljenjem ukupne potencijalne energije s volumenom deformiranog stapa V = Ft dobivamo specifi~nu potencijelnu

energiju

E 1:' 1

ep ~ -I. = ;r = "2" P LH }i' • e

S pornocu

imHmo

OdnO'3D.O

Hi

i

:- 40-

Analizom izraza za potencijaknu energiju dolazimo do zakljucaka:

i

1) Potencijalna energija je uvijek pozitivna, jer u njezinim

izrazima figurira.j u kvadr-a tI naprezanj a, deformacij a i sila,

2) E izazvana djelovanjefu grupe sila nije jednaka sumi

p

potencijalnih energija, koje su izazvale svaka od tih

sila posebno. S matematickog gledista to dolazi odatle sto'je E proporcionalna kvadratu naprezanja ili eil_, a

p ,

kvadrat eume nije jednak eumi kvadrata komponenata.

a)

b)

Primjer 1.18.

Ueporediti potencijalne energije elaeticne deformacije akumulirane

u stapovima p rema e1.126a i s1.I26b, uz pretpoetavku da eu naprezanja jednoliko raspodijeljena u poprecnim presjecima stapova.

R,jesenje :

p

U s Luc a j u a) amamov' p2e

2 El"

SJ ~,I. 26 Ep
a u slucaj u b) , gdje je F' = 1r( 2d~2 = 4 F
1 4 E' P

p2.2 t

, 4

+ 2E • 4F

2 EF

i prema tome je

_7_ 16

bit c e

8 EF'

32 EF

Vidimo da s t ap s utorom mcz e akumu.l Lr-a t L manju potencijalnu energiju nego stap konstantnog presjeka. Dovoljno je samo vrlo

malo pove6anje deformacionog rad~ bi se napre e

priblizilo opasnoj granici (npr. kod stapa prema sl.I 26c, koji

ima dubok utora vanjski promjer relativno velik,iako je promjer utora (d) jednak promjeru s t apa konstantnog presjeka prema s1.I.26a).

c

st. I 27

-41-

Primjer 1.19.

Stapni sistem zadan i opterecen

prema sl. 127 sastoj i se o d pet elastionih stapova. koji su uzajamno vezani

s pomo6u zglobova. Svi stapovi imaju jednak presjek F i jednakmodul elasticnoati E. Odrediti relativne pomake zglobova A i B uslijed djelovanja

sila P.

Oz.nac Lmo sa S sile u s t ap ov i.ma kvadrata i sa 81 silu u dijagonalnom stapu. Iz statiokih uvjeta ravnote~e dobivamo

S PIT.

.. -2- J.

S =8·12=p 1

Ako pretpostavimo da je zglob A nepomican, zglob B oe dobiti pomak d i o dgov ar-a j uca aila vrsi de r'oz-mac i.ona rad

A= 1· Pef

-2-

Taj ae rad mora akumulirati u sistemu u obliku potencijalne energije, koju izraounavamo s pomo6u fo~mule

E P

pa imamo u ovom slucaju

E p

N2 t 2 EP

S 2 t 1 1

2 EF

£,2 f: 1 + 1':2 e "{2

2 EF 2 E:B'

Izjednacenjem s izrazom za deformac:i.oni rad do b i.v amo

cf '" (2 + "12) LL

E1"

-42-

Primjer 1.20.

Koj~ je od tri materija1ar mekani celik, kaucuk i specijalni celik najpogodniji z a izradu opruga za vozila, ako su poznate odgovaruju6e vrijednosti za E i ~R?

R,jesenje:

Pri izboru materijala za opruge mora biti zadovolje~ zah~ tjev, da u jedinici v01umena materijala bude akumulirana najve- 6a mogu6a energija elasticne deformacije. Zato s pomo6u formule za specificnu energiju dei'orrnacije

E: - V·e

p p

1 ~~V

-r -E-'-

izracunavamo odgovaraju6e vrijednosti za Bva tri navedena materija1a. Rezultati su pokazani tabelarno:

,;, ',' ",
E ~R Amax Specif. (
Amax
Materijal kp/cm2 kp/cm2 kpcm/cm3 teHna3 kpcm/p
- u p/cm
lVJekani celik 2,1'106 2000 0,952 7,8 0,122
Kaucuk 10,5 21 21 0,93 22,6
Specijalni
celik za 2,0.lO6
opruge 10000 25 7,8 3,2 Iz tab1ice se vidi, da je kaucuk najpogodniji. U stvari, tezina opruge kod vozila je nepovoljnija odnjezina vOlumena i zato je logicnije, da se usporedba vrs,i na osnovu jedinice tezine.

Ako se Lma u vidu, da je ep e c Lf'Lcna te~ina obs.ju celicnih materijala 7,8 p/cm3, a kaucukao.93 p/cm3, do Laz L se do zakljucka (vidi pos1jednji stupac u tab1ici) da je energija elasticne deformacije, koja se moze akumulirati u kaucuku odredene tezine,oko 200 puta veca nego u materija1u od mek~g ce1ika jednake tezine.

S1.1 28

R;je~ienje :

1z alike imamo

Q '" 2 ~) n i n of.

i odatle

s

-43 -

Terel Q= 2240 kp obje§en je B

pomocu dva jednaka stapa dulj:ine

f ~ 4.5 m prema aLI 28. Odre d l t i

povrsinu poprecnog presjeka stapqvB

(F " ?) i pomak zgloba C (cf = ?), akc je zadano: 6d = 7 kp/mm2,

E = ?l000 kp/rrnl i 0( = 300

Primijeniti metodu potencljalne

energije elaatiane deformscije.

2240 2·0,:;

?240 kp

"

"' 320 mm"

Pot;ene.Ljall1a Elnergija elufJti.one deformClc:i.je sistema

(E) - r» (E )

v P Q - C "Jp:3

ooatle

2

cf sin of. )

2240 . 4500v <'·21000'.320· 1:

:3 mm

- 44 -

Odrediti naprezsl1ja u krajnjim ,presjecima s t apa u obliku krnjeg

I ~ s t o s ca op t e r e c enog na sabijanje

____ :_ i_~=:r--- p - PS1rOembaOdnS1ogo I 29 i izracunati pomak

~ kraja stapa i potenci-

~~-=_=~~-- .,1 x ja1nu energiju njegove deformacije,

- ....

Sl.I 29

6)(.0= - 1592 kp/cm2 6x•e= - 63.7 kp/cm2

o (-An" 796 • 10-5 em

Odgovor

Ep 19,9 kpcm

Sl.I 30

P rim,j e r ....l.dl.:.

Za stap promjen1jivog presjeka prema sl.~I30" koji je optere6en aksijalnim silama PI i P2, treba izracunati apsolutno produ1jenje At stapa i potencijalnu energiju e1asticne deformacije akumu1iranu u stapu, te skicirati odgovarajuci dijagram norma1nih naprezanja « ;

Zadano: PI = 2 Mp, P2 = 6 Mp, ..

O 8 b = 0 4 F = 2 cm2

a" ,m, ,m, I " •

1"2 = 5 cm2, 1") = 6 cm2.,

Odgovor: 6£ .. 1,067 rom Ep = 282.7 kp cm

- 45 -

l:rim,J_:or:_]. .. 24, Odrediti vertikalni pomak zgloba C, u kojem djeluje sila P na stapni sistem koji se a8stoji od dva staps jednakog presjeka i jednakog modula eLa s t Lcno at I (sl.I 31a),ako je zadano : P, E, F. ~ i '2'

Hjesenje

Najprije odredujemo 8ile u stapovima (slJ ,ib). U stapu fl

djeluje tlacna sila

b)

Sl.1 31

a u stapu t2 vlacna 8ila

81 = P • tg d- ,

P 82 = cosiiZ

8i18 81 izaziva 8kra6enje stapa [1

~ P tgo£ fl

El" EP

c)

C'

p tg 0< tz 8in 0( El"

dok 8ila 82 uzrokuje produljenje staps l0

c.

IJ. e 2 = 82 t 2 P . e 2

EI" E1<' co B 0(

- 46 -

sinJo( + 1 cos 0(

Na sl~ 31e shematskije prikazan pomak zgloba C u ve6em mjerilu. Ako zanemarimo beskonacno male velicine viseg reda mozemo pomak zgloba C u polo~aj C' izraziti ovako

o dno sno s pomo cu gornj ih relaciju za .6.£1 i' .6. f2

p t2tio< sin 01.

EF

+

EF e08~o<..

- 47 -_

8660 kp obj n JC pomodu dve jodnuka ~o]iana §t20B

(: 1.1 32"). 'Pr-e t.. oclrfcliti: B) p ov r-s i.nu p o pre p Ej("kt3

b) ZB koliko se apustiti

ZJ{3df.l,t'lO: h ~) m , eX.:::: 3Uo,

E

( d = ?) cvor A u sl ij e o 6d = lOUO kp/cm2 1

1z uvjeta ruvnoteie evora A (sl.I 32b) Dnamo

b) c)

S'tl $2 ... ~ ! •.. I . ': ....

t~ 'll(/D

A . .." \' 0/ ....

Q .\!t ~/'

, A'I~~

, i-

31.1 32

Svaki ~tnp de 80 produljitl zu

Sl sin 0<. - 0,.-) sin ex .. 0
c
°1 cos <X + co coa <X- li -- 0
~2
octatle ,j e 8660

= 2 • u,Eib5' '" 50UO kp

potrebna povrsina presjeka

5000 IOOO

r.l

t:) Gm[

Duljinu ~tapova jest

CJ,115 ern

Zbog I)X"odllJ.jenja 3tapov8 6vor A spustit 6e ae u polo~~aj A'

(81~ 32 e). Hududi da 8U ~roduljenja veomu mula mote se pretpostuviti da je novi kut izmedu stapova jednak prvobltnom kutu i

dB su produljenjB itapovn ~t jednuku odsjeecima iD (tacku D dobivaffiO spuitanjem okomice iz A na prBvce novih polo~BjB itapova).

Lz tl'olmta AA'D Lmamo

cos ex

0,133 em

- 48 -

0)

b)

Teret tezine Q ~ 5000 kp objesen je s pomocu dva eeliena stapa duljine

tl = 1,16 m i (2 = 1,41 m.

A

'b~ //\ Stapovi zatvaraju s vert i-

p' /~I \$1' ka Lorn kutove ex = 300 i

iW! ~trl!)\~ (3 = 450 (aLI 3"1 a).

Ar:---X "'-" ,// "; Treba odrediti dimenzije

Q A ~ presjeka stapova i pomak

. cvora A (graficki i anali-

51.1 33

t icki), ako j e

2 5d = 1600 kp/cm .

Rjesenje :

Metodom presjeka odredujemo sile u stapovime

rx

o

--- 81

81 cos 30~+ 82 cos 45 - Q

o

Odatle je

i

2620 kp

Odgovarajuce povrsine presjeka

SI _ !~90 ~ 2,31 em2 11'1 '" E>d - 00

Da biamo nesli pomak zgloba A izracunavamo najprije produljenje stepove :

°1 ., 81 f 1 3690 • 116 0,092 em
b -
EFl 2.10 .2,31
°2 S2'£2' 2620 . 141 0,112 em
'" ~ lOb.
2 1,64 - 49 -

Ve Li.c Lr.u p orna ka zgloba A o dr-edu j e rno c r t an.j em

lz BiG Opioa1i bismo kru~ne lukove, kojih au polumjeri B~l i CA2 jednaki produljenim §tspovima BA i CA.

ani bi 8e s j e k.l L u tacki A', koja je no v i poloz a j avora A. ~bog vrlo malih defoTInacija ~tapova kru!ne lukove zumjenjujemo nravim Ii n i j uma A2A'i AlA' ([:1.[ 33a), up r-avLj e n i.m okomito na BA i CA. Ve6u tacnost dobivamo crtanjem plana pomaka u prikludnoro mjeri1u (s1.133b). 'I'a d a o d.s j e c a k AA' cf c d r eIu j e

pornak zg10 ba A. U ovorn j e 81 uca,j u d = 0,13 ern,

Anal Hicki

Dvokratnom primjenom sinusnog poucks nB trokute A'2" i AAIA' dc b Lv amo

61 d
90° cr ( 8 )
sin II Bin
c:f
90° d (b)
sin('" r:;) sin Lz j e dnac en j em Iijevjh s t ra na jednadz.bi (B) i (b) i 8 pom06u poznBte formule

sin (v-- t) '" sin JJ- COflt - COB JJ- sin g-

nakon preuredenja imarno

tg If" °1 Din_~ _

°2 + 61 cc s 1J'

Uvritenjem numerickih vrijednosti

tg If

_Q,_Q')2 sLn 1050 0,112+0,092 cos 1050

1, UUil

[lin il c 0,71

p a .i z (1;1) i. (b) dobivamo

d

2

.£hll;' 0,(364

5),0';12, 0,'11

0,12';1 ,urn

sin (l05° - 6)

sin 6

Sl.1 348

- 50 -

Primjer 1.27,

Za sistem zadan i optere6en prema aLI 34a treba odrediti projekcije cfx

. i cfy p omaka hva t Ls t a aile P, ako je poznato:

p, a, El, Fl, E2,.F'2'

Rjesen.ie:

Zadani aistem rastavljamo na dva dijela prema s1.1 3 4b. 1z uvjeta

r-avno t ez e z M.A '" 0 i !:MB 0 dobi.vamo sile u stapovima 1 i 2

2 P

Sl = ) P i S2 = J

Produljenje stapova odredujemo s pomo6u Hookeova zakona

i

Sl.1 34 b

Iz sl.134b .vidimo da je horizontalni pomak tacke 0 jednak~fl' a njezin pomak u pra.vcu okomitom na BO bit c e cf 0 '" LHI 1/2.

Tacka D moze se pomicati sarno vertikalno i njezin je pomak odreden relacijom

2a a1{2

Vertikalnipomak hvatista sile P sastoji se od vertikalnog pomaka tacke D i produljenja stapa 2, tj.

+

+.1. Pa _ Pa (4 + 1 )

3 'E'2F2 - J ~ 'E2F2

Horizontalni pomakh.vatista sile P jest

81. I 3'5

Z,adano

Qdgoyor:

8/ Fl "" 16. 05 om~ F3 27,8 em;

b/ Y

8.94? lI!m

Sl.1 36

- 51 -

1.??Teret Q"C 500 kp o b j e s en je s pom06u tri elasti5ne iiee prema sliei ( E = 2,1 • 106 kp/ern2 i 6d = 1800 kp/crn2).

a) Odrediti dimenzije presjeka za sva tri stapa,

b) Na osnovu pretpostavke, ds eu

'-~rOduljenja zice uslijed optere6enJa Q mala u usporedbi s njihovim,duljinama prije opterecSenja, naci vertikalni

pomak (y ~ ?) tereta Q uslijed de f'o rmac rj e iHea/sl.I 3'1/.

0,5 rn

1 riI,

32,05 cm~

tri celiena staps jednakog poprecnog presjeka (F = 10 em2) i opterecena silorn P = 6 Mp, koja djeluje u p r av cu st ap a ED.

Odrediti:

a) nap r'e z an.j a u stab) horizontslni i

p omak tacke B/sl.I 36/.

povima i vert :i.kalni

Odgovor:

a) 0Ee· elAE", 0, 6BD= 600 kp/cm2

b) b. ho r

6 vert

1,95 rnm

0,

- 52 -

1.24. Odrediti p oma k r:f hv a t Ls t a sile P sistema prema sl.I 37

koji se sestoji od elasti6nih stapovs AB i BC. Izra6unati naprezanja u popre6nim presjecima tih stapova, ako je zadano: P, E, F,

a i (3.

Sl.I 37

S1. I 38

d

P a

~ tg!3;

F cos !3

1.25. Geliena noseca konstrukcija sa zglobovima u A i B, koja se 8a8- toji od jedne horizontalne grede ABD poduprte u B kosim stapom BG,

o p t e r-e de na je silom P p r ema sl.':! 38.

a) Za koji ce polo~aj (x = ?)

sile P na gredi ABD opterecenje S kose potpore BC biti najvece?

b) Za koji kut ~ cie u tom slucaju teiina kose potpore biti najmanja ?

Zadano: a, P, 6d, E,

Odgovor a) Za x

2a __ S

S max

sin !O

- 53 -

1.

.Odrediti projekeije Ox i dy p omak a zglOb'd B i naprezanja

u elaljtionim s t apcv Lma E:istema za da nog i op t e r-e ce nog p re ma

81. I 39 ako j e poznato: P '" 8000 kp dl ') em,

062

d2=d,) 20m, b=4m, 0(=45, E=2,1·lO kp/em.

Stap AB ;je krut.

Odgovor: °1 129,5 kp/cm2
6) 90,5 lcp/cm2
Ox = 0,169 rom 0y 0,514 rom

Sl.1 39 Sl.1 40

.27.0drediti pomak hvati§ta 811e P 1 norma Ina naprezanja u popreonirn

presjeeima elastionih rna s L, I 40 Zadano:

0<.=)0°, E=2.1·

stapova sistema zadanog i opterecenog pre-

p = 1000 kp , ]' '" 2 cm2 (z a sva tri stapa),

106 kp/cm2• Stap AB je k r-u t ,

Odgovor:

500 kp/em2

0,81 em

- 54 -

pre x slobodnoobje§enog §tapa uzduina aila jest

N.x = FX(f
)
a vlacno naprezanje
I Ox = fu._ ~ = xtl
F }<'

Za )(=f vrijedi Clmax =ft Ako na stap djeluje i vanjska sila P, najvece vlacno naprezanje jest

Clmax = t. + (f e

Dimenzioniranje:

Deformacije:

tj. produljenje stapa uslijed vlastite te~ine dvaput Je manje nego kad na stap djeluje sila P G u donjem preejeku stapa.o

Ako dj el uj e i vanj aka eila P

Dakle, kod kratkih stapova utjedaj vlastite tezine moze se zanemarit:i.

81.1 41

Iz jeclnadzbe

V

t. mine

14 100 m

" 55 -

fr1mjer 1. :::)9.

Koju duljinu treba da.lma vertikalno o b j e ae na celicna ~dca, odnosno ~ica ad aluminljske legure, dB bi nastao prekld uslijed vlBstite te~lne, ako je lomna cvrsto6a celiene :tjce 6c= r'i o kp/nul, a ep ec if'Lc na

t e i.Lna Ire= 7,8 kp/dmJ, odnosno z a

zicu ad a1uminijske tAl= 2,7 kp/dmJ i /s1.l 41/.

legure

0Al = 40 kp/mm2 ?

7 8

~;6

do b i je se

11_°.106 6

= 14,1 • 10 rum

7,8

~L .1-..Q_:. 106

tAl 2,7

111800 m

6 14,8 • 10 mm

- 56 -

Vertikalni 5Eli~ni prizmaticni §tap du z Lne f '" .186 m o p t e r-e o en je na donjem kraju silom P = 25 Mp prema 81.1 42. Odrediti (uzimajuci U obzir i vlastitu tezinu):

a) potrebni popre~ni presjek ako je dozvoljeno naprezanje 0d = 10 kp/ /mm2, a speeificna tezina celika

0-= 7,8 kp/dm3

b) ukupno produljenje <fako je E = 2,1 • 106 kp/em2•

....

Sl.1 42 B..:L::i..':"E;i£....1..

S pomo6u formule za dimenzioniranje

a) 1"

F 25000 ;)5000 25000
10 - 7!~ 186'103 10 - 1.45 8,55
10
E' 2924 mm2 29,24 2
em b) Ukupno produ1jenje §tapa odredeno je relncijom

18E) • 103 1

cf = (25000 + '2

2,1.104.29,24.102

cf '" )0,) . 10-4(25000 + 2120)

30,3 • 27120 • 10-4

82,15 mm

8,215 em

- 57 -

6eli6no u~e konstantnog presjeka F = 1 cm2 i duljine

[= 60 m u6vr§6eno je gornjim krajem i visi slobodno, a na donjem kraju obje§en jeteret ~ = 1000 kp. Uzirnaju6i u obzir vlast~tu tezinu uzeta treba izracunati: a) najve6e normalno naprezanje, b) pomak donjeg presjeka uzeta, ako je poznato:

6 2 J 3

E - 2,1-10 kp/cm i 1= 7,8-10- kp/cm_

Rje!3enje:

a) Normalno naprezanje u presjeku x odredeno je relacijom

e

<:S(x) '" f, (Q + Jp dx ) , X

gdje je P·dx elementarna volumenska eila uslijed vlastite te!ine u~eta

P . dx '" )f'F dx .
pa imarno C
6 (x ) = j + )f J d:x j + t ( [ - x) x

Najve6e normalno naprezanje dobivamo za x = 0, tj. u

mjestu ucvrs6enja gornjeg kraja u~eta

odnosno numericki

1047 kp/cm2

b) Pomak donjeg kraja uieta odredujerno s pom06u poznatih relacija

d d(x.2. dx

6(x) E

iF + f (e - x )

e (x)

58 -

em dobivamo
e t f2
d( ) f[ + L ( e - x) ] . dx ..J{L +--
EF E EF 2 E
0 oanosno numericki

2,93 em

s

Prim,) er 1. J2 ..

Kolika je najveca mogu6a duljina jamskog uzeta, ako se zahtijeva da nBprezanje uslijed vlastite tezine uzeta i kabine (sl.I43) ne bude veee od G: d ?

Zadano: Q '" 3000 kp (teZina Imhine);,

1!' = 1,25 cm2 (poprecni presjek uzeta).·

I 2 -3 1

6d '" 2800 kp em , J"= 7,8 • 10 kp/cm-

(speeificna tezina celionog uzeta),

S1.1 43

Rj esen;j e a

Ako ne uzmemo U obzir naprezanje koje nastaje namatanjem uzeta na bubanj E, opasni presjek bit 6e u A, gdje je uze optereceno tez,inom ka b.l.rie i v1astitom t e z Lnom , p a je ukup na ad La u uz e t u

S '" Q + G = Q + Fe!

Ta e i La izaziva nap r-e z an.j e G, koje mora zadovol;jiti uv.jet

~ = ..JL.F~ ~ G"d

Odatle je najve6a dopu~tena duljina uzeta

- Q

2800 '_112:2 - JOQQ 1,25'7,8'10-3

Pri kojoj bi duljini tog jamskog uzeta nastupio njegov raskid ked bi njegova vlacna cvrstoca iznosila GI.'" 16000 lcp/cm2 ?

513 m

Raskid bi nastupio pri

Wi::J-_§QQQ_;:)OOO 1,25 7,~8.10-3

17,45 km

31.1 44

e '.'

G x

-y--

x

Pri tom je teiino §tapa visins x

orne J 0

L\. dx

- 59 ~

Izra~unati produljonje ~tapa u ob1iku konu8B prema s1. I 44 uslijed njegove vlastite te~ine, ako je zadano: 1'1, E i 6 ' Pretpostavlja se da su naprezanja u presjeku raspodije1jena jednolJko.

Relativno produljenje u proejeku x odredeno je relacijom

l:l. dx dx

dx

DB bismo odrodili ukupno produ1jenje integrirat 6emo

E tB jednad~be u granicamo od 0 do h:

h h
f t J .JL ')
.J L\dx xdx h'"
() :3 E 0 6 E Integral na lijevoj strani predstBvljo o6ito sumu svi1'1 elementarnih produljenjo, po imamo

60 -

~tap AB duljine t", 100 om meh zma ~lipne pumpe dobiva pogon posredstvQ koljenBste osovine (slJ45). Treba odredit a) povrsinu presjeka F stapa, ako je pozna Gd '" 500 kp/ erne. sila PI = 90 kp (0 tpor kl pri gibanju dolje) i sila P2 = 900 kp (otp( klipa pri gibanju gore). b) Koliki je polur koljena r ako je hod klipa h "' 20 em i

r= 7,85 kp/drn3 ?

Rjesenje:

a) Opasni presjek stapa, ako uzmemo u obzir njegovu vlastitu tezinu, bit ce u blizini koljenaste osovine.

81. I 45

Po vr sf.nu pre sj eka s t apa odreduj ema iz uv j eta c\it'stoce

P2+G P2+ r-Fe

G" "' -]<,- F :!§i G'd'

pa imamo

900

500 - 7 ,85'100 1000

b) Pl"i gibanj u dolj e stap se sabij e za Alt PI e .

11 ~"' '""EF"'

a pri gibanju gore P2i!

L14=~

Produljenje stapa uslijed vIastite tezine zanemarujemo, jer ono nema nikakav utjeeaj na velicinu polumjera koljena.

Da bi hod klipa bio h "' 20 em mora za polumjer koljena vrijedHi odnos

i odatle j e

odnosno numericki

100 )

r- '" 10 + ---::;--- (90 + 900

2·2,1-10 -1,8

10,013 em

a-

m

-61-

ej e k a z:adnn ,je i op t e re cen p r e ma sloI 46 • Kcnstruirati dijagrcme uzduinih iIa N, naprezenju 6 i relativproduljenj d, uzimajuci U obzir i vlsstitu te~inu, aka je

zadarJo: P .Fa.

R;jesen,j e

51,I 46

Reakcija u presjeku ukljestenja

A=2P-P+4 t1<'a 6 g-l?a

Uz duz na e iLa u presj eku 1 - 1

N,rA-2 I) P x 2 t P (3a- x ) •

0;:5 x;?:a

a u presjeku 2 - 2 Nx=A-2 t1i'a-2P- 15'F'( X -a)=

'" 0" P( a- x ) , a;:5 x ;:5 3a.

Odgovarajuci N-dijagram

p r-Lk azan j e na 81.1 46 b. Naprezsnje i relativno produl,jenje u p r-e aj e ku 1 - 1:

15' (Jr., - x ) -t (In - x )

~,

a u presjeku 2 - 2

(a - x )

Di,jagrarn nap r-e z a nj a 6 prikazan je ne 81. I 46 c. Pomak presjeka 1 - 1 u odnosu ns presjek ukljeiitenja

x 8"
Ox = f s dx 2E X (6a - x 0 ;?: X ~ a
0 ')
Za X= 0 -_ dx = 0 zs x = a ~ 0)( = 2 .s:s:
2 E Pomak presjeka 2 - 2 u odrlosu na ukljeiitenje

_/)a2 )( 2
dx 5 g J (a x ) dx 5 ta - 1. (a - x ) 2 ; a"" x"" 3a
;;- E + E .- ;;- ~ 2E
0-
ta 2
Za X - 3a -- 0)( = ~ Maksimurn funkcije

Ox .- ......

x

8 ..

z a

,:,uj e s1. I 46 d.

~pa mo~e se izra~unati i s pomodu poznstih

Uku f'o r-r,u.'

+

+

Prvs dva 51ane u toj jcdnad~bi izra~BvBju produljcnja gornjeg i donjog dljela ~tapa uslijed zodsnih si1a, drugs dve izrB~avaju produljenja tih dijeloVa uslij~d vlastlte teiine, a posljednji produijenje gornjeg dijela uolijed v1sstite tevine donjeg (keo da djeiuje koneentrirana oila na kraju).

Odroditi promjer jamskog celtcIlog uz e t a duljine ~ = 1000 m , Lezina kubine 1znosi I) ~ 12 Mp l' nl ' d -t

~ . ~(o Joopus'ono naprezunjs

;0000 ]cp/eri, Razmo t ri tJ ova trj slucaja:

a) Deblj ina uz et a j f; ko na t arrt n a,

b) Do

ina uz e t a Be mi,')·en .. 'ia u 'j'"1")', J' . 1

_ ,po .Js Jccna.ke duljine,

c ') UV

ze ima jednsku 6vrstodu po eijeloj svojoj duljini.

Zadano

, 6 . ' 10 kp/cm2

Naci :l

produljenje uze t a At .

. Potreban

pres.j e k

2 9, 8~, em

- 63 -

VIBstita te~ina u~eta

7675 kp

produljenje uieta u tom slu6aju iznosi

84.7 em

Ui je promjenljive debljine (tri dijela jednake duljine)

F 1

Q

12 • 10.3

7,8 ' 10-3, ~ 6,9

1794 kp

G (Q + f)

6,9

32,Bem

'" .E'()OO + 1794 c 1740

7,93

2 em

V'" o

7,8 . 10-3'1f . 7,93 206;) kp

,6(1 32,8 em

1740

9,11

2 em

• 9,11

2369 kp

I:; E 3 I:; f 1 = 32,8 em

Ukupna te~ina ovakvog u~eta promjenljive debljine

i = G1 + G2 + G3 = 1794 + 2062 + 2369 = 6225 kg

Ukupno produljenje u~eta u tom slu6aju je

98,4 em

c)

F

1200Q_ 2000

Tez ina U2: eta j e

Q

r

J If Pdx = o

• (eo,39 - 1)

6 . (>000 •

5724 kp

Produljenje uzeta iznosi

5 10

2000 ._-:::t

J ,9 ·10

10;), J em

Z A D A C I:

_-----

- 65 "-

.Tri stapa: Jedan od celika ( 6R '" 3'( kp/mm2 i If'" 7,85 kp/dm3), drugi od aluminiJa ( oR ~ 7 ~p/mm2; t = 2,7 kp/dm3), a treci

o d duraluminija ( oR '" 40 kp/mm2 ;

!r = 2,7 kp/dm) objeseni

su vertikalno. Treba oBrediti dulJine stapova za koje naprezan j a u s Li j e d vlastite t ez Lne p o s t Lz u v r Lj e drio e t I graniee raz-

v Lac e nj a oR"

Odgovor: fc

4'(10 m,

2590 m, rdur

14800 m

29.Kollko Je najve6s dopusteno opterecenje celicnog uteta

( 6d = 1500 kp/cm2) Jamskog uredaJu za dizanje rudace, ako je

duljlna uteta e e~o m i ako ae uze sastoji od 200 zica

Pl'O.rYIJE'r8 I mm ? Za koliko c e ae uze p r-o du l j Lt t u e.Lij e d vlastite tezine i tereta ?

Odgovol'

Gl.I 47

Fd '" 1225 kp; produljsnje usliJed vlastite t e z i.ne Lz nc ei 14,tJ em, a us. iJsd tereta

1225 kp 33,9 em.

1.30.Kameni stup visine h = 2 m i kvadratnog poprscnog presJeka (a '" 0,7 m) opt.e r-e c en j e v e rt Lk a Lnom s i.Lorn P = 49 Mp (s1.I 47). 'I're oa o dr-e d It j :

a) nup r-e z an.j e u osnoviei stupa, uzimujuci u obzil' i njegovu vlastitu t ez Lnu ( 1\ '" 2,2 lVlp/rn3), b) za kolileo Je % na p r e z.an j e uslijed v La s t a t e te~ine vede od onog §to ge uzrokuje 8ila P.

Odgovor:

a)

2 6 = - 10,44 kp/em

b) 4,4 J,'

81.1 4(3

-66 -

t u p u obJ k u i;rnJ

stosea v is Ln e h

cptore6en Je VB ikslnom silom P prems sl.I 48 . "'pEC:U crw t e z Lna mat e r I.j a.l a

JE t. Treba o d re dLt L po Lumj e r x p r e e= Jcku u kOJom 60 se pOJaviti najmanje nsprezanJo, uzimsju6i U obzir i vlaEtitu to~;inu et up a, Zadano: P, n , t I 11 i r-,

Cdgovor:

X :::.

Da b i. v r Lj e d.no s t x bile pOZJ.t Iv na mora o i t ; s.a do v o.lj e n uv j e t

l' > 3 (H-r) r3 Jlllh

5101 49

S1.1 50

presJeka i duljine ! optere6en Je na rastezanje silom P

p rerna sl.1 49 • 'I'r e na c.dr-e dt t L promjer .2 [napa i apsolutno produljenje Li_§! diJEla stapa duljine ~, uziruajuci u obzir i vlastitu te~inu stapa, ako je p oz nutc P, e , if. 6d i

Uc]govor:

d

-j If E )

Q.33.Za koliko do se produljiti dio staps _§!. ako na ~tap osim vlastite tezine djeluje i siia P prems sl.1 50 i ako je poznato:

P, E, 1", a, if i f 0

6a

a

E

67

Kc;ju .iu I ] iLU t rc ca da itrla e rti.ka Lno o b j ese na eeIieDi; ~:,iea,

odna ilea od nluminijske legure da bi nastao raskid uslijed

ine. ako je prelomna 6vrsto6a celiene iiea

<6

210 kP/mm2 i Bpecif~ena teiina

3 t Fe = 7, 8 kp / dm ,

UIO zieu o d a Lurru.n i .. j sk e legure OAt'" 35 lep/mm2 i

At

26923 m

12963 m

10 j'j •. Jel L~na mo t k a dulj Lne E opte·receDs je no rastezanje silom

P p r-ema sloI51a.Treba odrediti: a) povr6inu preojeka ~i produIJenJe 81 motke, uzimojuci u obzir i vlastitu tezinu 1

0) kolika b1 se u6teda u matsriJulu dobiln ( u %) dB je motka izra1ena u obliku prikBz a norn na e l . I 51 b.

Zadc!.no: p;:::

kp,

240 m,

81" 51

11" '" 7,8 kp/ dm3• E

Odgovor:

LH", 8,47 em

- 68 ..

Op6i plan rje§avanja Btati~ki neodredenog zadatka sastoji se u slijede6ern:

1) Razmatramo moguce pomake ta6aka sistema i postavljamo jednadzbe, koje Lz r-az av a j u deformacije pojedinih elemenata. 'I'o eu tzv. jednadzbe deformaeija,

2) Veli6ine deformaelja u tim jednadzbama zamjenjujemo 8ilama iIi naprezanjima prams Hookeovom zakonu,

J) Postavljamo jednadzbe statike,

4) Rje§avamo dobiveni sietem jednadzbi.

sl.I 52. Frva zica je bakra (K. '" 1 ,2 • 106 6 L 2

• 10 kp/cm).

Kruti §tap tezine G obje§en je s pomo6u tri ziee prema

6 2

od 6e~ika (E1 = 2 • 10 kp/cm), druga od

kp/emL), a treea od aluminija (EJ '" 0,75 •

Povr§ine presjeka ziea su jednake. Odrediti sile u zicama,

8

A

81.152 0

Uvjeti ravnoteze daju

ltie§enje:

Zbog krutosti §tapaAC ta5ke A, B i C ostaju nakon deformaeije na pravoj

1 inij i. pa j e

c

odnosno, ako produljenJe izrazimo 8 pomo6u naprezanja dobit cemo

81 8) S
2
El + -- '" 2 E2 ( a)
E)
gdje su 81 ' 82 i 8J sile u stapovima. 81 + 82 + 8J '" G, 8 8J (b)
1
Iz jednadzbi (a) i (b) nalazimo
2 El EJ
8 = 8J G
I 4 EI E3+El E2+E2EJ
E2 (EI + EJ)
82 4 EIE) + El E2 + E2EJ G. - 69 -

12rugi nacin

U nekim slucajevima je prikladniji nacin rjeiavanja staticki neodredenih zadatska koji se sastoji u tome, da se izdvoje prekobrojne nepoznanice. Pod time podrazumijevamo reakcije onih veza, cijim uklanjanjem zadatak postaje staticki odreden. Pri tom se uklanja sarno onoliko veza koliko je potrebno da zadatak postane staticki odreden. Dodavanjem reakcija tih veza biramo njihove velicine tako da se poniite deformacije, koje bi se pojavile uslij~d uklanjanja v e aa , 'I'e d.e f'o r-mac Lj e mogu se lako i:r,_('acunati posebno uslijed sila koje djeluju ns sistem i posebno uslijed nepoznatih reakcija, a zatim se zbrajaju i njihova suma izjednscuje s nulom.

0)

Primj er 1. 38.

Pr-Lzma t Le nf, i3tap, ciji se krajevi oslanjsju na dva nepomicna zida, opter-e cen je uz duz n Lm silama prema s1.153a. Odrediti sile UBva tri dijela itapa.~

c)

Rjesenje:

desni zid itap; 6e se' i z a cf p (s1. I 53 b)

Pa p. 2a - EE' --W-

J Pe, -~

Dodajmo Bade na desnom krajustapa nepoznatu reakciju X, koja izaziva produljenje .Hapa z a 0x\ (s1.153c)

EP

Sila X mora biti tolika, da duljina stapa uslijed djelovanja ail a PiX ostane nepromijenjena, tj.

Odatle je

J Pa J Xa

- ~ + EF = 0,

x = P

Sada mozemo laka izracunati, da na lijevi dio itapa djeluje uzduzna 8ila Nl = - P, ns 8rednji N2 =0, a na deani NJ ~ + P.

- 70 :...

3a

2a

Stap promjenljivog presjeka uk1ijeste'n je na oba kraja i optere6en prema

sl.I 54a. Treba konstruirati dijagrame N, ($ i d', uz pretpostavku da

je E = ~st.

"H,jesen,je : '

Us1ijed zadanog opterecenja pojavit 6e se u presjecima uk1jestenja resk-

cije A i B. Iz uvjeta = 0

slijedi

a)

A

d)

A + B = 2 P

Sistem je jedsnput ststi6ki neodreden.

deformscijs jest

L:I e '" 0

Za uzduine si1e u popre5nim presjecima staps x imamo

N A OO'!iiOx~3s i

81.1 54

N

A - 2P

3a ~ x ;;i 5a

Pri tom je ukupno produljenje stapa

A' 3a (A-2P)'2a

2EF- + EF 0

Odatle dobivamo, da je

8

A = '7 P,

odnosno

6

B '" '7 p

Odgov e.r-a.j uc L N-dijagram prilcazan je na s1.15'4b.

Naprezanja u popr-e cnam presjecima lijevog i d e snog' dijela stapa

4 p 6= '1 F

O,:a X ~ 3a

3a ;lii x ~ 5a

Dijagram 6 p r-Lk az an je na s1.1 54 c.

Pomak dasoog presjeka dabljeg dijela stapa U odnosu na prasjek ukljestenja

• 3 A a 12 Pa

l:;"1 '" :2 E:h' '7'EF"

dok je pomak dasnog presjaka tsnjeg dljela u odnoB~ ns uk1jestenje jednak nul L,

- 71 -

Odgovsrejuci cf - ·dijagram prikazan je na aLI 54 d.

Iz 81. 1540 vidi ae da su opasni presjeoi u desnom dijelu s t ap a e

Iz uvjeta cvrstoce

I NI 6 6 1: -c

F ;;; d - '7 F - ESd

Prema tome, ako znamo numericku vrijednost sile P i dopusteno nsprezanje 6d mozemo izracunati najpovoljniju povrsinu poprecnog presjeka stepa

6 F '" '7

Pri tom ce naprezanja u poprecnim presjecima lijevog dijela staps biti manja od dopustenog naprezanja, tj.

p F

Taj se rezultst cesto pogresno ovako resuduje ako

su naprezanja u presjecima debljeg dijela stapa manja cid ed,ne bi Ii onda trebalo srnanjiti te presjake tako da i u njima naprezanja budu jedneka dopu s t en im '?

Pri tom se gubi iz vida cinjenica da se proizvoljnom promjenom dimenzija presjeka mijenja i deformacija stapa, a prema tome dobiva se i druga vrijednost reakcije. To znaci de se raspodjela sils i naprezanja mijenja u cijelom sistemu, te da se ne moie smatrati da naprezanja u bilo kojem presjeku ne 6e

p r ema s Lt f 6 d'

Radi provjere navedenog pretpostavimo ds je takva pogreskaizvrsena i da je povrsina presjeka debljeg dijela na osnovu netacnog rasudivanja smanjena 2/3 puta., tj. da je 4/3 F umj e at o 2 F.

Izgledalo bi da eu sada naprezanja u tom presjeku jednaka 0d' Medutim u tom sluoaju uvjet deformacija glasi

A~ (A-2P)· 2a = 0

~ EF + EF

Odatle je

A

16 17

i

18 p 17

p

- 72 ...

Pri tom eu naprezanja u preejecima

6 = 12 P 0 ;;;;_ x 3a
TIE'
e 18 p 3a ~ x ;;;;, 5a
TI 11' Vrijednost F je pri tom oata1e lsta, tj.

Preme tome, naprezanja u presjecime debljeg dijela bit 6e

12 7 14

6=n ° s : e d "'T1 eid<e>d'

a u presjecima tanjeg dije1a

'" 18 7 '" 21

'-'"'rr°l) Vd=TIeid > 6d

Vidlmo, dekle, da au pri amanjenim dimenzljama preajeka debljeg dije1a naprezanja u presjecima tanjeg dijela postala v e c a od 5 d. Pojavila se nova raspodjela eila u sistemu.

Odatle se izvodi vazan zak1jucak, da kod staticki neodredenih u.is t ema ne treba z.anemar-Lt L utjecaj deformacija na raspodjelu e i.La ,

Sl.I 55a

- 73

Stap prema e.I s I 55 a Gvrsto j e uklijesten gornjim krajem. Prije djelovanja sile P razmak izmedu donjeg kraja

i krute podloge iznosi ~to= 0,1 mm. Gornji dio §tapa je od aluminijske legure duljine t, = 1,5 m i povr§ine presjeka

2 6 2

Fl = 150 em; El - 0,72 • 10 kp/cm.

Donji dio §tapa je od celika, duljine

f2 1,0 m i povrsine presjeka F2=50 em2

E2 = 2,1 • 106 kp/cm2•

Odrediti naprezanja u gornjem i donjem dijelu §tapa, ako u presjeku gdje se sastaju oba dijela djeluje sila P = 20 Mp.

Rjesen,je (SLI 5Sb):

A

J ,~
i
I -~
'<l

.....,..
--:j
p ~
..:_ ..
" --
B SloT

Yvjet Gvrstoce

e 1 +e 2. + Ll e" = e1 + Ll £1 + £2 - Ll e 2.

Llf1 - LlC2. ~ Llf"

M es Af1 Lle ~...!2!L

1 F1 E1 2. F:z.Ez

Uvjet stai;ike:

A+B=P --..

P - A

Prams tome imamo

tj. sila u aluminijskom dijelu Stapa
P .6C" F E 20000 + 0,01'50'2,1.106
+
A C2 2 2 100 12400 kp ,
b
1 £. F2E2 1 150·50~.10
+ C:;']'1 El + -- . =-:-::b
100.150'0,72·10 - 74 -

a u 6eli6nom dijelu §tBpa

B P - A = 20000 - 12400 = 7600 kp

Naprezanja u dijelovima !tapa iznose:

12400 L5"O

82,66 kp/cm2

7600 - '5lJ"

- 152,0 kp/cm2

a) D

b) D

Primj er 1. 41.

Kruta ploca ABCD vezana je s pomocu dva celicna stapa jednakog kruznog

(' P presjeka prema s l , I 56 a. Na p Lo cu

f777m,.".,<;r--..

djeluje u C horizontalna sila P.

Odrediti povrsinu poprecnog presjeka Ji' i naprezanja eil i 62 u s t ap ov Lma ,

2 ako je poznato dd = 1200 kp/cm ,

h = 4 m, a = 0,8 m i P = 10 Mp.

Rjesenje:

Staticki uvjet ravnoteie

(a)

gdje su 81 1 82 nepoznate sileu stapovima.

Jednadzba deformaclja jest

o dno sno , ako produljenja izrazimo s pomo cu nap r-ez anj a , p r L cemu

je

2

i o da t Le

Uvrstenjem

81 ~~ 32

(t) u (a) dbbivamo

(t)

P h Sl . 2a 81 .
. +2 a,
odnosno
S 2 :t:h 82 1 P·h
1 '" "5' a ,a-
Naprezanja u stapovima
S 2 r·h 82 1 P·h
61 1 62
"'iT "'"5' aF '" F "'"5' aF Naprezanje d1 mora biti manje ili: jednako dd' pa iz tog uvjeta odredujemo povrsinu presjeka stapova

2 P h

F 6;;'1" • - "J aDd

Uvrstenjem numerickih vrijednosti dobivamo

1200 kp/cm2

600 kp/cm2

Sl.I 57 a

{,

S1.1 57 b

- 76 -

Kruts greda AB, §arnirn0 pri- 6vr~6ena ze stijenu u ta6ki A pomodu dv a s t ap a o d j ednakog ma t e r Lj a Li. i jednakog popre6nog presjeka, odr~ava se u polo~eju prema sl.I 57a. Pokazati da tarat P, koji djeluje u tB6ki B izaziva u §tapovima eile

Iz uv j e t a EMA =0 dobivamo - 81 sin (3 .a-82sinOi ·2a+P·2a

o

(a)

sin ex

h b

sin (3

h c

°1 °e sin{3 1 sin (3 1 h 1 b
c
°2 s Ln oc -.--- -'---rl
°B 2 sin cc 2 b 2 c
°1 S1 c 8 1 b 1 b2
~ c
1 81 S2 • (b)
°2 --s;b ~ 2 c 2 ~
~ Zadano:

- 77 -

Uv r s t e nj ern (b) u (a) do b Lv amo

h h

c • a - 82 • b . 2a + 2Pa

o

8 2

b + 4e 3

il h

Primj er 1.43.

Kruta greda AB objesena je s pomo6u dva stapa kruznog presjeka od istog materijala, jednake duljine, B

raznih promjera d1 i d2 (sl.I 58).

a) Na kOjem mjestu treba objesiti teret P da bi greda ostala u horizontal nom polozaju ?

b) Koliki je pomak tacke A u vertikalnom praveu ?

81. I 58

Rjesenje:

a) Zadatak je staticki neodreden, pa treba postBviti uvjet cvrsto6e, a taj je de su pornaei tacaka A i B uslijed optere6enja jednaki:

gdje su 81 i 82 aile u stapovima.

sli,jedi 31 ]' 1<'
Odavde j:' 1 :)
1 ili 1i'2 .
s::- "F2
2 1" (1)
s . 2
"'2 1 1<\ . . . . - 78 -

Drugi uvjet dobivamo iz i.Y = 0
31 + S - P - q e = 0 . . . .
2
TreCi uvjet daje da l:MA 0 Ako (1) uvrst1mo u (2) dob1vamo

P + q e

Uvrstenjem (4 ) u (1 ) imamo
E'
Sl (p q e ) . 1
+ ];i' F2
1 +
Uvrstenjem (4 ) u (3) dobivamo konacno
2 Fe + q e 2.
a = E' + l"
2 P . 1 2
1"
2
Ako stavlmo F1 1" 1z1az1 e
'" 2 a = -2- b) Vert1ka1ni pomak tacke A

(P + q f ) •

(2)

(4)

SI.I 59a

Zadano:

E = 2,1

79 -

WEhi .~F,..h.1.1.,.

Kruta greda AB opterecena je vertikalnom silom P i ~vje§ena je sa tri u!eta du Lj Ln e t i jednakog presjeka F p r ema 81. 159s. Trebs odrediti:

a) koje ce uze prvo popustiti,

b) pri kojem opterecenju pocinje popustanje,

c) koje uze pocinje popuststi kao drugo po redu,

di koliko je najvece dopusteno op t e r-e ce nj e ,

2 0d = 1500 kp/cm ;

Vlastita tezina grede ne uzima se u obzir.

Rj esenj e :

Presjekom vertikalnih stapova i dodavanjem

1:.Y '" 0:

rsakcija veza Sl' S2 i SJ dobivamo iz

81.1 59b

°1 +::;2 +8 J - P = 0 • • •• ( a )

o dno sno iz 1:.M~ ~ 0:

P·2a-S2• a - SJ.Ja • 0 •••• (b) Iz sl.I59b imamo odnoss produ1jenja uzeta

• • (c)

gdj e au

Uvrstenjem tih izraza u (e) dobivamo

S2 e 81 ~

~-'F

a

odatie

2 81 - 3 82 + 8) 0

Preuredenjem :l.zraza (a) i (b) imaruo

(d)

- 80 -

i uv r s t enj em u (d) do b I v amo

o I· 2

2P

Vidimo de ce prvo puknuti uze J. Odgovarajuce opterecenje dobivamo iz

P 7 F €5 d 7 . 1 e 1500 " 2625 kp
'" "4 '" "4
Buduc L da ce prvo popustiti uze J imamo (tada je 83 0)
8' + o I '" P, 8' - 2P " 0, S' '" 2P, S I es -i P,
1 "'2 2 2 1 t j , drugo po redu popustit ce uz e 2 i to o o.uah eim pukne uze ).

Najvece dopusteno opterecenje jest

6d •

- 81 -

Za sistem zadan i opterecen prema sl.I 60 a odredit i:

a) Udaljenost x, na kojoj treba objesiti teret Q da bi pomak taake A uslijed ~~~iE;;:;:;:;~~~;;:;:;:;~:::.:;t~- o p t er-e c e nj a s t ap a AB bio dvaput v e c t o d onog u taaki B,

b) Kolika mora biti sila Q. da bi pomak tacke C u tom slucaju iznosio 1 mm. e) Kolika su tada naprezanja u

stapovima BD i AP.

Napomena: Stap BD je od c e I Lka k r'uz no g p r-e s j e k a Cd 25 mm ) , a potporni stap AF od drveta kvadretnog presjeka 20 x 20 em. Deformacija horizontalnog stapa AE i AB ne uzima se u obzir.

Sl.I 60a

Zadano:

5 m, el 1 m
a 2,5 m , b J rn
El 100000 kp/cm2 Cza drvo)
E 2,1 . 106 kp/cm2 Cza celik) Rjesen,je

a) Pomak tacke A

Pomak tacke II

8ile Sl i 8 dobijemo iz statickih uv~eta ravnoteze:

Q·x-S (a+b) . sin a

o

8

Q • x -ra+bJ. sin a

Q (s+b-x) - 81 (a+b)

o

81.I 60b

b) 811a Q /131.1 600/:

81.1 600

- 82 -

Pomak t ao k e B ;1131.1 60b/:

d s Ln cc = ..Jf vB

d' B

I 2·oB 0A = 2 ' dB = -, - s a.n 0(

2 S 10

Q (a+b-x). r1 la~·bl 1'\ . };;1

(a+b) Sind J!'E sin cc

2 Q ve2 + b2',x J!'E sin O(_ (a-rb )

2yt+?'

°e : [2 (a+b) - x] " °A : 2 (a+b)
°e 2 (a+b) .81 f1 Q(a+b-X),e1
011 2 (a+b)- x = F E (a+b) F1 E
1 1 1 Q

[2 (a+bJ - x J (a+b-x) El

c)

Q (a+b-x) (a-rb ) .1<'1

a) x = 8.86 em

Uvrstenjem numcr-Lc k Lh vrljednosti dobivamo

b) Q" 41000 kp

2 e) 6BD = 156,5 kp/cm'

2 oAF' xx 100,8 kp/cm

0)

p

c

(j2 i

------i

r-avnot e ze

81.I 61

Horlzontalna kruta greda AC

o b j e riana je s porno cu tri v e rt Lka.Lna

stape od istog materijale i optere6ena a l l.orn P prema sl.I 61a. Lz r-acune t I aile J. nap r-e zunj a u stapovirrlEl, ekoje zaclano:

P 2000 kp, Fl 1 cm2
2
J m, F'2 J em
a 1 m, .!iIJ 2 2
em
2,1'106 2
E1 2 m E '" kp/em
tz '" J m,
e:3 '" 2,5 m, Rjesenje :

Zamisljenim presjeeima itapova oslobadamo gredu njenih veza, clodajemo reakeije veza SI' 32 i 33 i postavljamo dv Lj e jednadzbe

(a)

p..L 2

(b)

2)

0,

Trccu jednadzbu dobit cemo im uvjeta slienoeti trokuta A/B/BH i A I G / G /I (81. 1 6ib)

..6EjI. - 6~j. _ 6Es-.6 e1

a ,. [

To je jednodzba d;formacija. Uvrstimo Ii u tu jednadzbu odgovarajucB v r jj e dno at L d e f'o rrna c Lj a dobit o erno

1 a

Lz j e dna dz bi (a), (b) .i (c) naLaz Lmo s i J e U s t apov ima

- 84

P t2 e2FII!') + ~I (f - a) (f - 2a) l!'2F3

83 = ~ a~ t)F1F2 + £1 ( e - a)2 F2F3 + f2 t2 FIF)

a zatim i njihova naprezanja

425 kp/cm2

287,67 kp/cm2

2 356 kp/cm

425 kp,

'" 863 kp ,

= 712 kp,

- 13'5 -

Slstem prikazan nB sl.I 62a ~astajl se cd krute grede AB, koja je u C vezana za nepomi6ni o~lon2c. a u DiE za elast16ne

6eli6ne ~tapove DDo i . N~ 11jevom kraju obje~en je teret Q.

Treba iz uvjete 6vrst06e ~tB~ova odredlti: a) dopu~teno optere6enje

Qd' b) grani6no optere6enje cl greni6no dopu~teno

o p t e rec e nj e ( 19r. Zad.rno : , l", fz. Fl, F2, <Xi' 0(2' a, b , c.

31.1 62

b)

U dei'orrniranom stanju sistema (sl.I 620) sile u s t ap ov Lma 31 i 32 izra~avaju reakcije u zglobovima DiE. Reakcija u

o s l on cu C ima horizontalnu Cx i v e r-t i.ka Lnu komponentu Cy' Imamo 6etiri nepoznanice, a sarno tri stati6ke jednad~be ravnoteie. Zadatak je, dekle, jedanput stati6ki neodreden, pa je potrebna jedna dopunska jednacizba, koju cemo dobiti iz def'ormacije sistema.

Od stBti6kih jednadzbi koristimo sarno jednu i to

c - Q (a+b) = 0,

jer reakcije Cx i Cy nisu od interesa.

Zbog deformacije sistema zglobovi 'D i E do b Lv aj u vertikalne pomake °1 i 02' Iz s116nost1 L1DD'C i L1EE'C imamo

1L

c

Iz slike je

(a)

i

- 86

i odatle

.cHi b+ co s cXj
.6 f2. c·cos "'2
Iz te j e dna dz b e dobivamo s pomocu Hookeovog zakona b·cOS"'1 c- COE; 0(2

S pomocu te jednadzbe i relacije (e) odredujemo vrijednosti 5, I 52 izrazene keo funkcije tereta Q. Dijeljenjem 51 52

p ov r-s Lnarna presjeka Fl i F2 dobivamo 61 i °2 u stapovima. Izjednacenjem veceg od tih nap r-e z.arij a sa 6d ne.Laz Lmo vrijednost Q, koja

je jedna~e dopustenom opterecenju Qd"

Granicno opterecenje Qgr dobit cemo iz EYe. 0, uzimsjuci u obzir Bve sile sto djeluju na krutu gredu u granicnom stanju, tj. ka d a napr-e sanj e postigne vrijednost eifl, i kada je

Q '" Qgr' 51" 6,rJ\ i 52 " IORF2 :

o

i odatle

VrijednoBt granicnog dopustenog opterecenja odr-edena je

relacijom

p

31.1 63

a) P

- 87 -

Na 5elicniBvornjak I presjaka 10 navuc e n je masingani tuljak II p r-eaj e k.a

2

6.5 em • Dulj ina svornj aka i t u I j Ita j e

e = 100 om (sl.1 63).

2 em

a) Kolika 6e sila produljitl svornjak B tuljkom za 0,5 rnm ?

b) Izracunati naprezanja u celiku i mSBingu.

Zadano :

2,1 • 106 kp/em2

0,84 • 106 kp/em?

Pn ,t En FIr

U\I'J:'sten,jem nume r tck Ln vr t j e dno e ti,

6 6

? /,40 • 10

100

2,05 100

dobivamo

P 3:<'30 k p

Naprezanje u calika jest

1050 kp/em? ,

4?O

S1.1 64

88 -

Prirnj er 1. 49.

U Auplji 6e11601 valjak A povr~1ne presjeka FA '" 8 crn2 urnetnut je puni valjak od bakra B povrsine presjeka FB = 50m2 Oba au valjka jednake duljine e • S1atern je posredatvorn krute ploce C podvrgnut tlaenorn optere6enju s i.Lom P '" 100 kN (aLI 64). Treba provjeriti cvrato6u valJaka,

ako je poznato za eelik

~6d.= 1,4 • 105 kN/m2 i

EA = 2 108 kN/m2, a za bakar

- 60. = 8 • 104 kN/m2 i

EB '" 108 kJil/m2•

Rj esen,i e:

Promatramo najprije staticku stranu zadatka.

Zamisljamo proizvoljan presjek m - n valjaka i postavljamo jednadzbu ravnoteze gornjeg odrezanog dijela

P = NA + NB (a)

Zatim razwatramo geometrijsku stranu zadatka. Buduci

da je ploes kruto tijelo bit 6e skra6enja obsju valjaka jednaka, tj,

(b)

Konaeno pri razmatranju fizicke strane zadatka izrazavamo skra6enja valjaka s pom06u sila NA i NB

N A f NB f

t.fA = EA E'A • Ll.ep= EBI-B

Uvrstenjem (a) u (b) dobivamo

i odatle

(0 )

BAFA Nl\. = NB ~ B B

Ako tu vrijednost Nl\. uvrstimo u (a) bit 6e

E E' P ~ NB (1 + E~F~)

- 89 -

Odnosno

Analogno

1 +

Uvritenjem numeri6kih vrijednostl

100

23,8 kN,

1 +

N A

76,2 leN

Naprezanja u popre6nim presjeclma valjaka

Da k Le , o ba valjka z adovo Lj avaju uvje t e 6vrstoce.

n

Sl.1 65

Odatle je

(a)

- '90 -

Pr'im;jer 11.50.

\/iijak povrsine presjeka Fl umetnut je u cijev o~ istog materijala povrsine presjeka F2 prema sli',1 65. Odrediti naprez.anja u vijku i cijevi kja,da se mat Lea vijka navije tako da se vijak, plociCa i cijev evrsto dodiruju, pri eemu se matiea pomakne u pravcu uzduzne 08i vijka za velieinu h.

Rj esenj e:

Oeito je, da c e se vijak produljiti za Af1 a eijev skratiti za ~e2' pri eemu je

gdje je 61 v l acno , a 62 t Lacno naprezanje.

Jednadzba ravnoteze donjeg dijela sistema ispod presjeka m - n glasi

lz jednadzbi (a) i (b) na Laz Lmo

(b)

(rs.stezanj e)

(sabij anj e)

o

Uavom primjeru raeunamo s apsolutnim vrijednostima produljenja i

naprezanja. U dObivenom rezultatu su 61 i 02 pozitivni, ali znamo od prije da je 62 tlacno naprezanje. Takav naein rjasavanja u mnogim je 8lucajevima pregledniji.

Ako zelimo rijesiti ovaj primjer tako da dobijemo naprezanja s o dgov az-a j uc Lm p r-e dz aakom, treba izraziti da je uslijed navijanja matice produ1jenje vijka vece od produljenja cijevi za velicinu h, tj.

h,

Eh -e-

objesene su s pomocu cetiri elasticna

.,i~~~c~_~~@@~;~~~~~~:i:;~~~. s t ap a jedankog presjeka i o d istog msterijala prema sl.166a. Greds CD opterecena je vertikalnom silom P. Treba izracunati konstantu elasticnosti u tacki 0, tj. silu koja tacku 0

20

a

50/6

p-->-

.D

- 91 -

Dvije krute grede AB i CD

pomakne za 1 em.

81.1 66a

8 pomocu Hookeovog zakona u

obliku

odredujemo najprije pomak tacke 01' a zatim tucke 0 i odatle trazenu koriat arrtu c (sl. 166b).

17, [';1 :tke Lrnamo

i ada .l e

') + 18

i.

, 1

.~ +

j b'

COD

r-r;;-r

c'! ! I i

9-- r . I

f'f -_ -~-t[)

p 2 ~

~l1.I 66b

1 1

1 P~ 5
+ b EBi 18
.DIY 1
r,
L - 92 -

TrazenCl konstsnts elasticnosti sistema u hvatistu sile P jsst

P 9E; [kp/cm]

c=LH "''8 (

Uocimo da taj uvjet izrazava odnos izmsdu mogu6ih dsformacija vijka i cijevi i zato ako zelimo da to prikazemo ns pregledan nacin moiemo nacrtati sliku, na kojoj imamo produljenje i.

v Lj ka i c Lj e v I . Ali u tom slucaju moramo i nsprszanja smatrati vlacnim, pH jednadtba ravnoteie glsai:

Rjesavanjem tih jednadzbi dobivamo isti rszultat keo gore

s rszlikom, da se sada ispred 62 pojavljujs prsdznsk minus.

81.I 67

p
~
C /
J3' -<::
,
......_
:-..
-, ~'S
!d(
dz
lail 81.1 68

Odgovor: a)

"1 .)~ .Teret Q

1000 kp objesen je 8

pomo6u tri stapa prema sl.I 67 §tapovi 1 i 2 imaju istu aksijalnu krutost EF, a stap 3 ima krutost EJ PJ ~ ~Ji' • Treba odrediti sile u st ap ov Imo , ako je 0<.= 60°.

Odgovor:

s) '" 666 kp

1. .Cel1eni valjak A i cijev o d sivog lijeva B jednake visine h optere6eni su posredstvom krute ploee C vert ikalnom silom P prama sl.I 68 •

Izmjereno skra6enje iznosi Llh'= 0,0) mm,

a) Odredlti tlaena naprezanja u oba dijela sistema i silu P.

b) Da 1i bi sama cijev od sivog lijeva mogia lzdr~ati optere6enje P ?

Zadano: h '" 50 mm, dl C" 45 mm ,

d2 '" 50

mm, u) '= 60 rnm,

6 ')

10 kp/cmc (za calik)

• 106 kp/cm2 (za sivi lijav)

E 2,

E 1,2

6 - 1200 kp/cm2 (za 6ali6nl valjak)

'720 / ;> ( l' . )

6", - kp ern" za cljev od sivog lJeva

P '" 25,3 Mp,

6 • - 2930 kp/cm2

b) Da. jer je to naprezanje rnnogo manje od tla6ne

')

evrfoltoc1e s i v og lijeva ( 6~ :> 50 kp/rnm"),

a)

J '"
! -,»
I
p ._s.
" I
I '<:! S1.1 69

alum

p ~
inij 8
~ C>'
\ ~
-',
~
~ 8
~
~"
! I:;
"
I ~ .~ (elik

81.1 70

1 J~.~eli6ni !tap. u~vr§6en gornjim kr8jem,

b) JB ima p ov r s Lnu p cp r-e c nog ejeka 1;'"20 em2•

~~~~~~Dul;j ina gornjeg d i j e La r1 zoo em, a

donjeg 100 em. lzmedu njegova donjeg kraje i nepomi~ne podloge prije optereciven.ia je z az o r' [!,'" 0,375 mm (81.169a). Odrediti naprezanja u gornjem i donjem

dijelu stape pod djelovanjem sile P = 22 Mp.

- 94 -

p

625 kp/em2

- 500 kp/em2

81.1 71

1.37. Aluminijski stap prlkazan ne sl.I 70 Ima povrsinu popre~nog pr~sjeka 20 em? i u neopterecenom stanju duljinu

25,004 em. Celiena eijev ima istu povrsinu popreenog presjeka i pod istim uvjetima d uLj Lnu 25 em (s1.110 ). Kolika je sila P,koja izaziva jednako naprezanje u eeliku i aluminiju ?

Zadano:

E~ 2. 106 kp/cm2

EELl 0,7' 106 kp/cm2

udgovor:

P 6900 kp

1.38.Kruti stap AB u~vrsden je u A s pomocu zgloba, a uBi C oslanja se na dVije jednake opruge, ~ija je konstanta e jsl.I 71/.

Na kojem mjestu ex = ?) mora djelovnti slla P, ako se zahtijeva da konstanta sistema (p podljeljeno progibom uslijed p) Ima vrijednost (20/9) c?

c

Odgovor

x

ELI 72

EiLl 74

. Y). Kc.l'C", greda AB objcsena je Ei pomc cu tr:l sVaDB od istog materijsla i jednakog pdrre6nog preajeka. Greda je opterecena v~rtikBlnom 8ilom P prema 81.1 72.

'r·.reba o dr-e d it f po t r ebnu p ov r-sr nu F POiprecnog preBj elea i:tapova, ak o j e z adarro t

e'i'" 1;:0 em, f;l= 18U em, £3 = 200 em,

a

120 em, b = )0 em,

P .- 20 Mp,

Odgovor:

F = 4,8'5

2 om

1.40.Kruta grede AB obj sena je B pomodu tri

p a jednai{e duljine 1 r-az Lu c rt og presjeka, [l U C je opterecena teretom Q

p rema 131.. I 73 • 'freba o dr-cd itJ a i Le u

Od£ovor 0,1321 Q

(),3019 Q

S 0,566 Q

.~l.udrediti naprezanje u celicnom svornjeku :i. bakrenoj cijevi 2 prema al. I 74 , ako

80 mat a .. c a J zak r-e nr z a 1/.3 nuv o j a ..

Zadano :

e = 75U mm,

h = .3 mm

(hod nuv o ) C,) I

625 mme ~

1250

210(;0

l1~'OO

Pretpostavlja Be da je duljina bakrene cijevi jednoku duljini 0eli6nog Bvornjaka.

Odgovo:r: 2

6.Fe ~ 14,,1'") l{p/rnm ,

~~2E, f2~rzF,

S1.1 75

- 96 -

1.42.Za sistem zadan i optere6en prema e I , I 75 treba o dr-e dit I pomsk d hvati§ta eile P i normalna na~rczanja u popr~nim pre-

sjecime elssti6nih §tapova AC i EF, aka je poznato P, Fl, El, q, a. ~tapovi AD i CD au kruti.

Odgovor:

6 Pa d = Ell"l

1.4).Kolika 6e naprezanja izszvuti u 6eli~nDm vijku i bakrenoj cijevi okretanje matice za 1/4 okretuja (sl. I 76 ), eko je du I j Lna v i j ka 750 rum, kor-a k h ,~ J rnm , po v r-sLna po p r-eonog preajeka v a j ka Fv = 6,25 cm2, a p cv r sI na presjeka cijevi

1<'c " 12,5 Cll)2?

Odgovor:

6 c

Sl.I 76

540 kp/crl

1080 kp/cm2

S1. I 77

1.44.Na celicnu cijev unutarnjeg promjera dl i debljine ~Fe navucena je ba kr-e na cijev debljine ~Cu (s1.I 77). Ako cijev tlacirna iznutra hidrastati~kim pritiskom ql = 7 kp/cm2. koliko je

nap~ezanje u materijalu cijevi uslijed tog pritiska? Zadano:

E]'e 2,10· 104 kp/mm2, BOu" 1,12 • 104 kp/mm2, dl " 100 rom,

15 Eli'e

1:3 -J'f'e' (~

Ou

2,5 mm,

Odgovor:

12) 8 .

37,3 kp/cm2

70,0 kp/cm2

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful