VI[E INFORMACIJA NA 15.

STRANI

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

PONEDJELJAK, 2. 8. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.844

Ilija Juri{i} u zatvoru na osnovu falsifikovanog dokumenta

Besim Mehmedi}

Advokati kre}u u ru{enje presude
3. strana

Predizborno izazivanje problema u Grasu

5. strana

Jelko Kacin nakon {to ga je premijer RS-a nazvao vucibatinom i bitangom

Glavna `rtva Dodikovih kleveta je istina
Zapad ne}e dozvoliti ponavljanje etni~kog ~i{}enja i razbijanje BiH
6-7. strana

DANAS PRILOG

Kako je Vlada FBiH tro{ila bud`et

SFF u slici i rije~i

Dva miliona
2. strana

Freemana odu{evila sarajevska publika
22-23. str.

Ratna Grbavica, Kova~i}i i Vraca

za nepotrebne “Prvo su ubili tetu [teficu...” komisije

9. strana

U @I@I
Dodik za mirni razlaz BiH

2

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Kako je Vlada FBiH tro{ila bud`etski novac u 2009.

Federalna Vlada: Komisije umjesto redovnih poslova

Dvatrebne komisije miliona za nepo
Dodik: BiH je surogat koji `ivi zato {to to drugi ho}e, a ne narodi koji u njoj `ive

U [irokom Brijegu

U tri navrata formirana komisija za verificiranje obaveza prija{njeg federalnog Ministarstva odbrane, ~lanovima ispla}ena 83.631 KM, a potra`ivanja jo{ nisu do kraja utvr|ena
FederalnaVladaje iz bud`eta za 2009. potro{ila 2.067.524 KM na rad komisija od kojih je ve}ina bila nepotrebna jer je rije~ o poslovima iz redovnih nadle`nosti i domena odgovornosti ministarstava i federalnih organa uprave. tenaknade u radnimtijelima uz istovremenu isplatu naknade za prekovremeni rad, isplatu naknade u radnim tijelima za koje se nijemoglopotvrditi da su radili poslije redovnog radnog vremena, kao i u dijelu vi{e ispla}ene naknade ~lanovima u odnosu na ukupno propisanu godi{nju naknadu, naveo je Ured za revizijuinstitucijaFBiH u izvje{taju o izvr{enju bud`eta FBiH za 2009. Revizorineopravdanimsmatrajuisplatenaknada~lanovima komisijakoji su uposleniciinstitucija i koji su du`ni u toku radnog vremena obavljati poslove za koje ostvaruju primanja iz radnogodnosa, “iz razloga{to se iz prezentirane dokumentacije, kod dijela korisnika bud`eta, nijemoglopotvrditi da su posloveu komisijamaobavljali van radnog vremena“ . Nedostaci suutvr|enikodfederalnih ministarstava finansija, pravde, unutra{njih poslova, energije, rudarstva i industrije, zdravstva, okoli{a i turizma, rada i socijalne politike, Doma narodaParlamentaFBiH i Zajedni~kihslu`biParlamentaFBiH.

je Hrvatska
Kada odete u [iroki Brijeg, tamo nema BiH, tamo je Hrvatska, tamo Hrvati `ive svoj entitet u mentalitetu, pona{anju, zastavi, valuti, govoru
Republika Srpska }e po{tivati dik u svom intervjuu istakao da je Dayton dok svima ne bude potpu- “BiH neodr`iva zemlja, da ima jeno jasno da su ga neki dovoljno dinu {ansu na izvornim principima razgradili, da on vi{e nema smisla, Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon ~ega }emo odlu~iti o svom i da }e, ako se ne vrati na izvorni statusu, izjavio je premijer RS-a Dayton, do}i u probleme funkciMilorad Dodik u intervjuu koji je onisanja, {to }e podrazumijevati da . ju~er objavila agencija Srna. Upra- se za nju tra`e nova rje{enja“ On je istakao da je koncept stravo ova premijerova izjava bila je razlog sazivanje konferencije za naca takav da se “svi prave da novinare Ognjena Tadi}a, kandi- BiH nije izvedena, nego da je data za predsjednika RS-a opozi- stvarna.” Me|utim, pojasnio je cionog koalicionog opozicionog Dodik, problem jeste upravo u bloka (SDS, PDP i SRS RS) Zaje- tome da ona nije stvarna, ve} imaginarna dr`ava, surogat koji dno za Srpsku. “Izjava premijera RS-a da treba `ivi zato {to to drugi ho}e, a ne na~ekati {ta }e drugi uraditi s Dejton- rodi koji u njoj `ive. “Nisu ni Bo{njaci zadovoljni skim mirovnim sporazumom pa se onda opredjeljivati o sudbini ovom BiH, oni bi najradije `ivjeli u BiH u kojoj nema RS-a predstavlja najdrugih, ali bi uzeli ve}i politi~ki avantuNEODR@IVA sve, pa i ono {to je rizam vi|en na ovim RS. Hrvati bi najraprostorima“, kazao je ZEMLJA Tadi}. BiH je neodr`iva dije napravili neki zemlja s jedinom svoj entitet i okrenuReakcija li se sebi. Kada ode{ansom na Prema njegovim rite u [iroki Brijeg, taizvornim je~ima, stav SDS-a je mo nema BiH, taprincipima da RS “treba upravljamo je Hrvat ska. ti svojom sudbinom i Hrvati `ive svoj enDaytona na svojoj teritoriji sa titet u mentalitetu, svim nor ma ti vnim pona{anju, zastavi, stvarima koje predstavljaju njenu valuti, govoru“, stav je Dodik o budu}nost. Dodikova izjava da na~inu kako druga dva naroda ~eka {ta }e ko uraditi, istakao je Ta- do`ivljavaju BiH. di}, da bi RS tada ne{to uradio, nije ni{ta drugo nego poziv musli- Berlinski zid manskom, hrvatskom i me|unaDodik zaziva otvaranje “teme rodnom faktoru da u dogledno vri- razgovora o mirnom razlazu u jeme suzi mogu}nosti RS-a da se BiH“, te za utjehu onima koji su opredijelili u nekom pravcu, a protiv takvog rje{enja poru~uje i pogotovo da RS jednog dana bu- da nakon toga niko ne bi pravio de samostalan“, istakao je Tadi}. berlinski zid, ali da bi svi bili na Unato~ vidnom nezadovoljstvu svome i da bi se na taj na~in vi{e koje je Tadi} iznio spram politike uva`avali“. Dodika prema BiH, u su{tini ma“Bilo bi najbolje da se u BiH izgralo je ili nimalo razlika izme|u di dovoljno svijesti o mirnom razlanjih dvojice oko tog pitanja. zu, a ne da se vodi politika stalnog I kao {to je Tadi} ju~er ustvrdio da osporavanja, koju Sarajevo nepresje “ve} dvadeset godina zagovornik tano afirmi{e“ dodao je Dodik. , G. KATANA samostalnosti RS-a”, tako je i Do-

Nedovr{eni poslovi
NekekomisijeVlada je formirala vi{e puta, one nikad nisu okon~aleposao za koji su osnovane, a ~lanovima su ispla}ivanenaknade. Komisija za pojedina~no i kona~no verificiranje obaveza prema dobavlja~ima prija{njeg FMO, formirana je 2006. i nije u zadatom roku izvr{ila verifikaciju svih obaveza, te je 2008. imenovana nova komisija za verifikacijunepla}enih obaveza prema dobavlja~ima za robe, materijale i usluge prija{njeg FMO. Ni ona nije verificiralacjelokupneobaveze u propisanom roku, pa je 2009. imenovana jo{ jedna komisija koja je u roku90 danatrebalautvrditi osnovanost obaveza i potra`ivanja prija{njeg FMO. - Iako navedene komisije nisuizvr{ileposlove za koje su formirane, ~lanovima je ispla}ena naknada od 83.631 KM, konstatirala je revizija.
S. [e.

Sve mimo propisa
- Uvidom u dokumentaciju u vezi s isplatamanaknadekomisija - radnih tijela konstatovali smo nedosljednu primjenu odluke o na~inu obrazovanja i visini naknade za rad stru~nih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od Vlade FBiH u dijelu: isplate naknade uposlenicima u federalnimministarstvima i drugim organima dr`avne slu`be za radna tijela osnovana radi izvr{avanja poslova koji su utvr|eni kao redovni poslovi u skladu sa djelokrugom federalnog organa dr`avne slu`be, definisanja i primjene kriterija za utvr|ivanje visine naknade za ~lanoveradnihtijela, isplatenaknade po izvr{enjudatogzadatka u utvr|enimrokovima, ispla-

V I J E S T I

Ejup Gani}, biv{i ~lan ratnog Predsjedni{tva BiH

Postoji mogu}nost da tu`im Srbiju i Englesku
Biv{i ~lan ratnog Predsjedni{tva BiH Ejup Gani}, kojeg je sud u Londonu odbio izru~iti Srbiji, rekao je da postoji mogu}nost da tu`i Srbiju i Englesku. Gani}, koji je optu`en za ratni zlo~in nad vojnicima JNA u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine, rekao je da je Dobrovolja~ka izmi{ljen problem, navode}i “da je oko Sarajeva poginulo 5.000 srpskih vojnika, a da su se oni (Srbija) svezali za tih {est vojnika koji su poginuli u Dobrovolja~koj“. Gostuju}i u emisiji OBN Televizije, Gani} je ponovio da Srbija nema sre|eno sudstvo i tu`ila{tvo, prenosi Srna. “Srbija tra`i identitet, nema ga i to je problem. Srbija je problem Balkana i ona mora unutar sebe da na|e identitet, jer srpski narod ima mnogo toga na {ta mo`e da bude ponosan“, rekao je Gani} i dodao da “Srbija dr`i klju~ mira na Balkanu“.

Sud za ekstradicije u Londonu odbio je 27. jula da biv{eg ~lana ratnog Predsjedni{tva RBiH Ejupa Gani}a, optu`enog za ratni zlo~in nad vojnicima JNA u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu 1992, izru~i Srbiji. Sudija suda u Vestminsteru Timothy Workmen je u obrazlo`enju odluke rekao da postoje dokazi da bi su|enje u Srbiji bilo politi~ki motivisano i istakao da mu nije predo~en nijedan novi upe~atljiv ili pouzdan dokaz za izru~enje Gani}a Srbiji. Gani} je uhap{en 1. marta na aerodromu Heathrow u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i jo{ 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

U @I@I

3

Ilija Juri{i} u zatvoru na osnovu falsifikovanog dokumenta

Advokati kre}u u ru{enje presude
Na londonskom sudu u slu~aju Ejupa Gani}a dokazano da je Srbija i u procesu protiv Juri{i}a koristila falsifikovani dokument o navodnom me|udr`avnom dogovoru o mirnom povla~enju JNA
Samir KARI]

Stoja Juri{i} je u ~etvrtak odnijela lijekove u zatvor u Beogradu svom suprugu Iliji Juri{i}u, kojeg je Vije}e za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogradu, 28. septembra pro{le godine, osudilo na 12 godina zatvora. Juri{i} je, prema beogradskom rezonovanju pravde, kriv zbog upotrebe nedozvoljenih sredstava borbe prilikom napada na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine. Me|utim, nedavno je sud u Londonu odbio zahtjev Srbije za izru~enje biv{eg ~lana Predsjedni{tva RBiH Ejupa Gani}a, koji je uhap{en 1. marta ove godine na osnovu potjernice Srbije. Njega je srbijansko Tu`ila{tvo teretilo za u~e{}e u napadu na kolonu JNA u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu, u maju 1992. godine.

Istina
Nakon osloba|anja, Gani} je izjavio da bi njegov slu~aj mogao pomo}i Iliji Juri{i}u. Na londonskom sudu je dokazano da je Srbija i u procesu protiv Juri{i}a koristila falsifikovan doku-

ment o “navodnom me|udr`avnom dogovoru o mirnom povla~enju JNA” . Pitamo Stoju Juri{i} da li je optimista po pitanju novih de{avanja oko slu~aja njenog supruga i mo`e li slu~aj Gani} pomo}i Iliji? “Ja sam sve vrijeme optimista. Pravda je spora i dosti`na, mada se u slu~aju Ilije pokazalo druga~ije, ali se moram nadati. Istina mora do}i. Sve je protiv Ilije. ^itala sam o presudi Gani}u i zato se vi{e nadam da }e biti slobodan“, pri~a nam Stoja Juri{i}. “Bilo je provociranja u zatvoru, a sad je ve} bolje. Malo je smireniji. On se sve vrijeme nada da pravda postoji i da }e dokazati da nije kriv“, ispri~ala nam je Stoja. Sinan Ali}, predsjednik Fondacije “Istina, pravda, pomirenje“ iz Tuzle, ovih dana }e advokatima Ilije Juri{i}a odnijeti nove dokaze, te se nada da }e Apelaciono vije}e osloboditi Iliju. “Taj sporazum na koji se poziva Tu`ila{tvo ne postoji, a Sud je to prihvatio. To {to ne postoji je uredu, ali Sud je prihvatio da presudu obrazla`e tim doku-

Ilija Juri{i}: Supruga mu prije nekoliko dana odnijela tablete u zatvor

mentom. ^ak iako postoji, to mora biti u sudskom spisu. Po{to oni nisu mogli predo~iti taj papir, oni su manipulisali izjavama svjedoka. Mi se nadamo da }e u Apelacionom sudu imati profesionalizma“, kazao nam je Ali}. Bitno je za odbranu, smatra on, {to su prona{li i izvje{taj Butrosa Galija (biv{i generalni sekretar UN-a) u kojem se navodi da je bio poku{aj stvaranja nekog pra vnog okvi ra za po vla~enje JNA. “Taj sastanak je odr`an u Skoplju 26. aprila i dogovor nije postignut. Problem je {to je Milo{evi}eva propagandna ma{inerija objavila da postoji taj dokument. Me|utim, mi smo za-

hvaljuju}i saradnji sa Damirom Arnautom, {efom tima Gani}eve odbrane, na{li izvje{taje londonskih medija iz tog perioda, gdje pi{e da je pregovarano i da dogovor nije postignut. Advokati }e u}i u sudnicu i ru{iti optu`nicu protiv Juri{i}a. Mi imamo presudu londonskog suda, gdje se defini{e da je na osnovu izjava Milana Petrovi}a potvr|eno da taj dokument ne postoji. A to je glavno upori{te nepravomo}ne presude protiv Juri{i}a“, kazao nam je Ali}.

Kada je bila rasprava po `albi na presudu Iliji Juri{i}u, odbrana je tra`ila da Apelaciono vije}e uzme cijeli slu~aj u svoje ruke. “O~igledno su vidjeli da ima blama`a u slu~aju Juri{i}, i Apelaciono vije}e je uzelo cijeli slu~aj. Mi vjerujemo da kad se sve stvari slo`e, nema druge, nego da Juri{i}a oslobode“ kazao nam je Ali}, , koji je jo{ jednom pozvao sve institucije da finansijski pomognu odbranu nedu`no osu|enog Juri{i}a i drugih branitelja, koji se obra}aju Fondaciji. Me|ubraniteljima na{e zemlje ima i onih koji su dizali kredite, kako bi pla}ali svoju odbranu. “Finansiranje je 95 posto na teretu Tuzle. Ilija nije braniosamoTuzlu i mislim da bi svi trebali pomo}i. Osim Op}ine Tuzla, niko nije uplatio ni marke“ kazao je Ali}. , “Sud je radio istra`ne radnje, te prihvatao sve gluposti koje je Tu`ila{tvo ponudilo. Recimo, pojavi se svjedok koji je brat od poginulog vojnika. Me|utim, taj vojnik nema veze sa Br~anskom, nego je poginuo na nekom drugom rati{tu. Sud je sve to tolerisao“, zaklju~uje Ali}.

Ilija nije branio samo Tuzlu

1.000 gre{aka
On navodi da je tokom su|enja Juri{i}u napravljeno 1.000 gre{aka, te da su Sud i Tu`ila{tvo radili isti posao.

Branimir Glava{

Petar \oki}

Aleksandar Vu~i}

Zenica

O~itovanje o presudi
Branimir Glava{, kojem je Vrhovni sud RH potvrdio krivnju za ratni zlo~in u Osijeku 1991. godine, odr`at }e sutra u Mostaru konferenciju za novinare, prenijela je Fena. Tema konferencije koja }e biti odr`ana u hotelu Bevanda u 12 sati je “O~itovanje na odluku Vrhovnog suda RH” Ministar . pravosu|a BiH Bari{a ^olak rekao je da }e, kada to zatra`e hrvatske vlasti, izru~iti Branimira Glava{a, koji je osu|en za ratne zlo~ine nad Srbima.Glava{ u tom slu~aju mo`e birati ho}e li kaznu izdr`avati u hrvatskom zatvoru ili u zatvoru u BiH.

Protiv zakona o popisu
Predsjednik Socijalisti~ke partije Petar \oki} rekao je da srpski predstavnici u Parlamentu BiH ne bi trebalo da glasaju za zakon o popisu stanovni{tva u BiH sa ~lanom 48, koji predvi|a da se vlast i dalje formira prema rezultatima popisa iz 1991. godine, jer je taj ~lan protivan interesima RS-a, prenijela je Srna. \oki} je izjavio da ga ~udi da su delegati u Domu naroda Mladen Ivani} i Slobodan [araba spremni da podr`e zakon o popisu u BiH, koji je suprotan Ustavu RS-a.

RS: Ozbiljni koraci nakon Kosova
Zamjenik predsjednika Srpske napredne stranke u Srbiji Aleksandar Vu~i} izjavio je da RS ima dovoljno vremena i da neka nova vlast treba da preduzme ozbiljne korake nakon savjetodavnog mi{ljenja Me|unarodnog suda pravde o samoprogla{enoj nezavisnosti Kosova, prenosi Srna. Govore}i o saradnji Srbije i RS-a, Vu~i} je rekao da bi bio veoma zabrinut i za Srbiju i za RS kada bi njihovi odnosi zavisili od odnosa na relaciji Boris Tadi} Milorad Dodik, istakav{i da ta saradnja nikada ne zavisi od dvojice ljudi.

Odr`ana Lastavica 2010.
U prisustvu nekoliko hiljada vjernika i drugih gostiju ju~er je na lokalitetu Lastavice, udaljenom oko 25 kilometara od Zenice, odr`anatradicionalnavjersko-kulturnamanifestacija Lastavica 2010, prenosi Fena. Okupljenim vjernicima obratili su se muftijazeni~ki, mr. Ejub ef. Dautovi}, koji je i predsjednik Organizacionog odbora Lastavice 2010, te izaslanik reisu-l-uleme, muftija tuzlanski Husein ef. Kavazovi}. U okviru vjerskog programa prou~ena je i lastavi~ka dovakoju je predvodioMahmut ef. Karali}. I ove godinedodijeljena su prigodnapriznanjaorganizatora Muftiluka zeni~kog.

4

DOGA\AJI

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA

Politi~ki {lamperaj ili ignorisanje

Romima nema ko da pi{e
Nijedna politi~ka stranka nije odgovorila romskim udru`enjima, a po~eli su i komentari “{ta vi Romi vi{e ho}ete, eto, ima vas u medijima kao nikad dosad“, isti~e Ned`ad Jusi}
Nijedna bh. stranka nije na{la vremena odgovoriti na svima njima 1. jula upu}eno pismo iz romskih udru`enja Bosne i Hercegovine. - Uo~i izbora `eljeli smo znati {ta u vezi s Romima stoji u strana~kim programima, da li su vo|e stranaka na bilo koji na~in uklju~ene u rje{avanje romskih problema, kako vide izlaz iz sada{nje sumorne slike `ivota Roma, {ta znaju o dekadi Roma i da li su ~uli za neki slu~aj na{e diskrimi na ci je, ka zao nam je Ned`ad Jusi}, predstavnik Roma u Vije}u za nacionalne manjine pri dr`avnoj Parlamentarnoj skup{tini. - Nemam rije~i za ovo ignorisanje, a {to je najinteresantnije, jednako su se ponijele i stranke na vlasti, kao i one koje se bore za vlast, isti~e Jusi}, podsje}aju}i na to da nijedna stranka u BiH u svome pro gram skom do ku men tu nema ni re~enice posve}ene Romima. “Sve ovo nije slu~ajnost“, ogor~en je Jusi}, pominju}i neprovo|enje odluke Evropskog suda o statusu nacionalnih manjina u BiH, a Fehim Osmanovi}, ~lan Vije}a Roma FBiH, obja{njava da je pismo trebalo na neki na~in osvi je tli ti stav onih ko ji odlu~uju o provo|enju akcionih planova u vezi sa problematikom Roma. - Jer, de{avaju se opasne stvari, tvrdi Osmanovi}, izdvajaju}i kao jednu od takvih pojava - gra|enje stanova za one koji se ne izja{njavaju kao Romi.

Predsjednik Josipovi} je otvorio Hrvatsku prema regiji, posebno prema BiH i Srbiji

Milorad Pupovac
poslanik u Saboru Republike Hrvatske

DOBAR

LO[
SFF

ZAO

Da li su o~i otvorene?
Tuzlansko udru`enje EuroRom, na ~ijem je ~elu Jusi}, bilo je jedan od nosilaca ovog posla, a rezultati su trebali Romima iz 30 udru`enja BiH otvoriti o~i, pokazati im ~iji glasa~ki listi} zaokru`iti.

Sve~anom dodjelom nagrada spu{tena je zavjesa na jo{ jedan Sarajevo Film Festival, sjajno ogranizovanu manifestaciju koja za vrijeme trajanja Sarajevo ~ini svjetskijim gradom.

Jeste Rom, nije Rom
- Problem ne bi bio da se to ne finansira sredstvima namijenjenim romskoj populaciji, nagla{ava Osmanovi}, navode}i kao primjer maglajski slu~aj. - Tamo se podi`e {est stambenih jedinica, navodno, za Rome. Me|utim, kada je bilo nedavno evidentiranje, oni se nisu htjeli izjasniti kao Romi, na {to imaju pravo. Ali, onda im ku}e treba praviti iz nekog drugog fonda, smatra Osmanovi}, napominju}i da ovo nije rijetkost. - O Romima se govori, pi{e vi{e nego ikad, i to nije

Ned`ad Jusi}

DU[ANKA MAJKI]
Izjavom po kojoj bi va`enje popisa iz 1991. godine do potpune implementacije aneksa 7 zna~ilo ukidanje pariteta, Du{anka Majki} manipulacijom i neistinom poku{ava prikriti prave motive opstruiranja odr`avanja popisa.

FK @ELJEZNI^AR
To {to je Bulend Bi{~evi}, zamjenik direktora FK @eljezni~ar, Zdravku ^oli}u, velikom navija~u ovog tima, poklonio dres, nema direktne veze sa sportom, ali je pohvalan i efektan potez.

MAGLAJ Tamo se podi`e {est stambenih jedinica, navodno, za Rome. Me|utim, kada je bilo nedavno evidentiranje, oni se nisu htjeli izjasniti kao Romi, na {to imaju pravo. Ali, onda im ku}e treba praviti iz nekog drugog fonda

sporno, ali to opet nije razlog sve u~estalijim komentarima koji se ~ak i javno izgovaraju, kao, {ta vi Ro mi vi {e ho}ete, eto, ima vas u medijima kao nikad dosad. Vjerovatno su tako rezonovale i politi~ke stranke kojima smo se obratili, primje}uje Jusi}, najavljuju}i uskoro sasta nak pred sta vni ka udru `enja, a Osmanovi} napominje da Romi ne}e tolerisati dvoli~nost. Dodali bismo, pa ni Roma samih.
E. KAMENICA

F/NSBiH
Jo{ jedno upozorenje iz FIFA i UEFA struktura neradnicima iz Fudbalskog/Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine simbol je posljednjeg trenutka da se tamo ne{to radikalno promijeni.

VIJEST U OBJEKTIVU Foto: D`enan KRIJE[TORAC Zabrana kasetne municije
U povodu obilje`avanja Dana me|unarodnog stupanja na snagu Konvencije za zabranu kasetne municije - 1. augusta, ispred Katedrale u Sarajevu uprili~en je prigodan program u organizaciji NVO Handicap International i Inicijative pre`ivjelih od mina BiH, a uz podr{ku norve{ke vlade i Koalicije za zabranu kasetne municije. Dan je obilje`en u vi{e od 70 zemalja svijeta, a program u glavnom gradu BiH je popra}en nastupom Sarajevo Drum Orchestra. BiH je potpisala Konvenciju za zabranu kasetne municije 3. decembra 2008. godine.

VIJEST U

BROJU

konvertibilnih maraka ko{tala je izgradnja d`amije u mjestu Donja Puharska. Sredstva su uglavnom osigurali sami mje{tani Donje Puharske, povratnici.

800.000

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

INTERVJU

5

Besim Mehmedi}, premijer Kantona Sarajevo

Predizborno izazivanje
Za vrijeme koje sam proveo kao premijer mnogo toga je ura|eno u Grasu Ne `elim da pre|em preko nekih postupaka Slijedi uskla|ivanje pla}a prema federalnom zakonu, a rok je 90 dana
Razgovarala: Merima BABI]

problema u Grasu
• Ho}e li do}i do {trajka u Grasu, jer uposlenici pored isplate novca za investicione projekte, tra`e ovogodi{nji i regres od pro{le godine? - Ne}e do}i do {trajka u Grasu. Nadam se da do toga ne}e do}i, a u prilogtomegovori i to da smo na posljednjemzasjedanjukantonalneVlade u subotuusvojili i tromjese~ni finansijski plan prihoda i plan njegovog izvr{enja za juli, avgust i septembar, {to je garancija da }e za pomenuta tri mjeseca i Grasu sve biti ispla}eno. Isplate regresanema u bud`etu. O tome da li su ovo dobili pod pritiskom,ne bih komentarisao. Ako bi Vlada KS-a burno reagirala, dokle bi to oti{lo. Ali sigurno je da }e na osnovu ovogusvojenogfinansijskogplana za juli, avgust i septembar i faktura koje je Gras dostavio biti ispla}eno. Nema razloga da bilo ko iz Sindikata ka`e premijer je kriv. Premijernijenitimo`ebitikriv. Ono {to smatram dobrim to sam i napravio, a da ne bi do{la u pitanjeisplata, ura|eno je ono najbolje. • Preza li vladaju}a struktura u Kantonu od otkaza, ukidanja povlastica i mjera kojima bi se sprije~ila nezakonitost u provo|enju tendera u Grasu, imaju}i u vidu da dosad nije ni{ta ura|eno po toj osnovi, a da nas uskoro ~ekaju izbori? - [ta }e se de{avati u narednom periodu u ovom preduze}u, o tome ne `elim da politiziram. Samo mogure}i da u proteklihdesetgodina ono {to se radilo i {ta se de{avalo u Grasu ne}u da dovodim u kontekst dva mjeseca pred izbore. Za mnoge dobre stvari koje smo uradili stojim iza toga, a zbog ovih de{avanjaposljednjihmjesecinemam razloga da se bojim. Nisam od onih kojih se boje za ishod izbora. Ovu funkcijuobavljamodgovorno. • Prije desetak dana najavili ste pokretanje procedure kojom biste zatra`ili otkaze ministrima koji nisu do{li na sjednicu Vlade. Neki od njih su kazali kako su uredno najavili godi{nji odmor, jedan od pro zva nih je imao smrtni slu~aj u porodici... Jeste li uradili ne{to u vezi s tim? - Na posljednjoj sjednici Vlade KS-auradilo se mnogotogaplaniranog, ministri su do{li i sjednica je odr`ana. Nisamnikomeprijetiootkazima ukoliko neopravdano ne prisustvuju sjednicama Vlade KSa, nego sam samorekao da ne bi biloproblemazbogizostanka, nakon {tonedavnozbognedostatkakvoruma nije odr`ana sjednica Vlade koju sam zakazao. Smatram da Vlada KS-a treba do kraja mandata raditi, jer ni nakon tre}eg oktobra ne}e ba{ sve biti jasno. Za smrtnislu~aj kod ministraKrmpoti}anisamimaoinformaciju, nisam bio obavije{ten, jednostavno nije bilo komunikacije, kako bih bio upoznat s time. Naravno, ministru Krmpoti}u sam poslao telegram sau~e{}a.

Dijalog
• Prema nekim najavama, u Kantonu Sarajevo moglo bi do}i do smanjenja plata bud`etskim korisnicima. O~ekuju li nas nove epizode pregovora sa sindikatima, od kojih su neki prije mjesec-dva tra`ili izmjene i dopune kolektivnog ugovora kako bi pove}ali primanja? - Jo{ nismodobiliobja{njenjefederalnog Zakona o pla}ama. Premazakonskimodredbama, kantoniovajzakontreba da usklade u roku od 90 dana. ^im dobijemoovaj dokument,u dogovoru sa resornim ministromzapo~e}emo taj proces. Tako|er, ukoliko bude potrebno, uslijedi}e i dijalog sa lokalnimsindikatom. Ono {to sve bude trebalo uraditi u narednom periodu, odnosnoizvr{itiuskla|ivanjepla}a prema federalnom zakonu bi}e ura|eno.

Zloupotreba
• Koliko je lo{ dogovor partnera SBiH i SDA po pitanju nekih kadrovskih rje{enja u preduze}u imao udjela u prekidu dotoka novca Grasu i na kraju najave obustave prevoza? - Li~no mislim da su neke od tih stvarizloupotrebljavaliljudikoji ne misle dobro u poslovanju i radu Grasa. Ovo je predizborno vrijeme i sigurno je da se nastoje izazvati problemi u ovom preduze}u, ali za vrijeme koje sam proveo kao premijer mnogo toga je ura|eno u Grasu. Ali, ne `elim da pre|em preko nekih postupaka, pogotovo u kontekstu ova dva naredna mjeseca.

NISAM PRIJETIO OTKAZIMA Na posljednjoj sjednici Vlade KS-a uradilo se mnogo toga planiranog, ministri su do{li i sjednica je odr`ana. Nisam nikome prijetio otkazima ukoliko neopravdano ne prisustvuju sjednicama Vlade KS-a, nego sam samo rekao da ne bi bilo problema zbog izostanka, nakon {to nedavno zbog nedostatka kvoruma nije odr`ana sjednica Vlade koju sam zakazao

TAKORE]I... [UKALO
Srpska napredna stranka RS-a ne}e ulaziti u predizborne koalicije nego samo u koaliciju sa gra|anima RS-a, rekao je predsjednik ove stranke Adam [ukalo, prenosi Srna. “SNS nije formiran da bi razjedinjavao politi~ki korpus koji postoji u RS-u niti da bi zbunjivao gra|ane, ve} da bi odgovorio na klju~no pitanje, a to je potreba za promjenama“ rekao , je [ukalo i dodao da stranka na izbore izlazi sa kandidatima za NSRS iz svih {est izbornih jedinica i Parlament BiH iz sve tri izborne jedinice.

6

DOGA\AJI

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Potpredsjednik Delegacije Europskog parl

Imao sam ~ast biti met
Izvla~enje para za kampanju
^lan Glavnog odbora Partije demokratskog progresa Zoran Te{anovi} ocjenjuje da je nedopustivo da gra|ani RS-a pla}aju cijenu lo{eg poslovanja @eljeznica RS-a, do koga su doveli kadrovi aktuelne vlasti u ovom preduze}u, prenosi Fena. Komeniraju}i najavu iz Vlade RSa o dono{enju odluke da od svakog litra prodatog goriva pet dodatnih feninga izdvaja za @RS, Te{anovi} je ocijenio da }e Vlada time “jo{ jednom udariti na ionako ve} prazne d`epove gra|ana“. - To ne predstavlja ni{ta drugo nego izvla~enje para za predizbornu kampanju SNSD-a, navodi Te{anovi}.

ali glavna `r
Zapad ne}e dozvoliti nikakvo ponavljanje etni~kog ~i{}enja, zato ne}e dozvoliti ni razbijanje BiH, a Europa i EU ne zaboravljaju tako brzo tragi~na iskustva iz BiH, kao {to bi to neki `eljeli
Jadranka DIZDAR

Srebrenik: Otvoreni grad
Manifestacija Otvoreni grad umjetnosti Srebrenik 2010 (OGUS) otvorena je sino} prigodnim programom na lokalitetu Starog grada (Gradina). Pod zidinama Starog grada izveden je mu zi~ko-scen ski pro gram pod nazivom “Legenda o gradu“ u re`iji Milenka Iliktarevi}a, a po scenariju Sadila Mehmedovi}a, prenijela je Fena. U predstavi su nastupili glumci iz Srebrenika, te sazlija dr. Ha{im Muharemovi}, D`enana Huseinagi}, KUD “Mehmed Ibrahimovi}“ i poznati srebreni~ki Zurla{i. Ovo je 34. OGUS, a do las kom umjetnika zvani~no je po~ela rad i Umjetni~ka kolonija OGUS-a, koja ove godine okuplja 14 umjetnika s prostora biv{e Jugoslavije i Meksika.

Premijer srpskog entiteta u BiH, kojeg pojedini hrvatski politi~ari nazivaju “Milo{evi}em na{ih dana“, nedavno se u razgovoru za beogradske Ve~ernje novosti obru{io na poslanika Europskog parlamenta i potpredsjednika Delegacije EP-a za odnose s jugoisto~nom Europom, istaknutog slovenskog politi~ara Jelka Kacina, kojeg je nazvao - bitangom i vucibatinom. Je li Kacin ~uo za uvrede? U raz go vo ru za Oslo bo |enje Kacin potvr|uje da su mu iz njegovog ureda javili za taj intervju, koji, kako ka`e, ne iznena|uje. “Specifi~an na~in komuniciranja je modus vivendi tog politi~ara. On svu krivnju za svo ja (ne)dje la pre va li na strance. Osobno sam vi{e puta imao ~ast biti meta i `rtva njegovih kleveta. Na`alost je glavna `rtva njegovih istupa,

po pravilu, istina. Manipulacija vlastitim sudr`avljanima jest cilj i sredstvo takvih nastupa, dok su mete, pa me|u njima ponekad i ja, samo takozvana kolateralna {teta. On ra~una da ljudi, ~itatelji, slu{atelji i gledatelji nemaju minimalno historijsko pam}enje“, ka`e ovaj poznati slovenski politi~ar.

Manipulacija
Ali je isto tako na`alost istina, poja{njava Kacin dalje, da ~esto nema dovoljno realnog znanja o doga|anjima iz vremena raspada Jugoslavije, jer je to bilo razdoblje potpune Milo{evi}eve medijske blokade i manipulacije narodom(ima). Kako isti~e, bez takvog smi{ljenog ru{enja temelja demokratije, ukidanjem slobode medija, Milo{evi} ne bi ni uspio uz pomo} lokalnih vazala razbijati BiH i Hrvatsku, ne bi mogao formirati Republiku Srpsku i republiku

srpsku krajinu i, na kraju, ne bi smio obje republike, Hrvatsku i BiH direktno napasti i svojom vojskom. Za metode koje u svojim javnim istupima prakticira aktualni premijer srpskog entiteta u BiH, Kacin podsje}a da su i na {irem me|unarodnom planu one ne samo ve} vi|ene nego i sna`no osu|ene kao neprihvatljive. “Metode koje koristi su odavno isprobane, ali i osu|ene u naj{iroj me|unarodnoj javnosti. Govor mr`nje nije i ne mo`e biti put u bolju budu}nost. Nikada nisam pozivao na rat, njega su drugi na

tenkovima doveli u na{e doma}e dvori{te. JNA je napala Sloveniju, ali je i prva priznala nezavisnost Slovenije, davno prije Islanda, Vatikana, ~lanica EU i SAD-a. Do oktobra 1991. godine, JNA se ve} povukla iz Slovenije, da bi mogla napasti Hrvatsku, a kasnije i BiH“ podsje}a Kacin. , Komentiraju}i za na{ list konkretnu, vulgarnu i uvredljivu izjavu premijera srpskog entiteta u BiH koju mu je uputio javno, preko beogradskog dnevnog lista, Kacin ka`e slijede}e: “To {to je rekao, nedostojno je za premijera, ali je, prije svega, i nevrijedno svih naroda

Nakon napada na ljekare Instituta za medicinsko vje{ta~enje

Sastanak, pa oduzimanje voza~kih i dozvola za oru`je
Aprila ove godine, odr`an je, u povodu fizi~kih napada veterana rata oboljelih od posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP) na ljekare Instituta za medicinsko vje{ta~enje FBiH, a na osnovu zaklju~aka Vlade FBiH, zajedni~ki sastanak predstavnika MUP-a FBiH, Ministarstva za bora~ka pitanja i Ministarstva zdravlja FBiH i direktora Instituta. Zaklju~eno je, kada Institut o~ekuje ve}i broj vje{ta~enja, napose “kategorija sklonih ekscesima“ ima da obavijesti nadle`nu policijsku upravu koja }e, me|u ostalim, poja~ati patrole toga dana. Potom, da se kontaktiraju bora~ka udru`enja kako bi “preventivno uticala na pona{anje svojih ~lanova“ ({to nikada nije ura|eno, op. a). I najva`nije, “da se uve`u kompjuterske baze podataka Instituta sa ministarstvima unutra{njih poslova kako osobe kod kojih se utvrdi postojanje odre|enih bolesti ne bi mogle dobiti voza~ku dozvolu i dozvolu za no{enje oru`ja“ . Posljedice ovakvog dogovora ve} osje}aju veterani rata koji su na osnovu PTSP-a oti{li u invalidsku penziju. Sti`u im pozivi za vanredne lije~ni~ke preglede, potom im se oduzimaju voza~ke dozvole i naoru`anje ukoliko ga imaju. No, prije toga je federalni Zavod PIO/MIO nadle`nim poslao spiskove osoba koje su u invalidsku penziju oti{le po osnovu psihi~kih oboljenja. Iz dopisa FZ PIO/MIO, Kantonalneadministrativneslu`beZenica(16.maj 2010), ~ita se kako je od 953 osobe koje su oti{le u invalidsku penziju, 217 njih ostvarilo tu mirovinu na osnovu psihi~kih oboljenja.

PTSP Za o~ekivati je da u Sarajevskom kantonu bez voza~ke dozvole ostane 87 veterana rata oboljelih od PTSP-a
Kantonalna administrativna slu`ba PIO/MIO Sarajevo obavje{tava (25. marta) da je tokom 2009. godine u invalidsku penziju oti{lo 1.118 osoba, a 483 su invalidsku penziju dobile po osnovu neuropsihijatrijskih oboljenja. Isklju~ivo neuropsihijatrijsku dijagnozu imalo je 389 korisnika, a za 94 osobe je takva dijagnoza prate}a. Elem, 95 osoba je pravo na invalidskumirovinu steklo zbog toga {to imaju hroni~ni depresivni poreme}aj ({ifra F33-05), 87 ih je imalo PTSP (F43-05), 40 depresivni poreme}aj (F32-05), 40 {izofreniju ili hebefreniju (F20-05), 38 zbog alkoholne ovisnosti (F10-05), 18 je imalo trajnu, nestabilnu promjenu li~nosti (F62-05)... i tako redom. Za ostale kantonalne administrativne jedinice PIO/MIO FBiH nismo uspjeli dobiti podatke. Odgovorni su na godi{njim odmorima. I to je razlog {to na Institutu za medicinsko vje{ta~enje nismo saznali podatak vi{e o napadima na ljekare ove institucije. A. B.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

DOGA\AJI

7

amenta za jugoisto~nu Europu Jelko Kacin

VIJESTI

om Dodikovih kleveta,

tva je istina
KATASTROFA To {to je rekao, nedostojno je za premijera, ali je, prije svega, i nevrijedno svih naroda koje on zastupa. Ne samo da to ide na {tetu Srba nego ide i na {tetu svih drugih naroda koji `ive u BiH, pa i unutar RS-a. Takav na~in nastupanja vodi u brz i pun gubitak partnera, {to je katastrofa za svaku politiku
koje on zastupa. Ne samo da to ide na {tetu Srba nego ide i na {tetu svih drugih naroda koji `ive u BiH, pa i unutar RS-a. Takav na~in nastupanja vodi u brz i pun gubitak partnera, {to je katastrofa za svaku politiku.“ A za one kojima je nejasno za{to premijer srpskog entiteta u BiH mo`e tako bahato i prosta~ki vrije|ati neistomi{ljenike, politi~are, novinare i dr. te zbog ~ega takvo pona{anje jo{ prolazi bez sankcija, evo Kacinovog vi|enja situacije: “Svi imamo pravo da demokratski izaberemo svoje politi~ne lidere. On je, dakle, bio va{ najbolji izbor. Na~in nje-

Prvi kulturni festival gluhih i nagluhih
Radi promoviranja kulture i ru{enja predrasuda o gluhim osobama, u Bugojnu je odr`an1. kulturnifestivalgluhih i nagluhih. Kroz folklorne plesove, pantomimu i izvo|enjepoezije na znakovnomjeziku, oko 50 osoba iz osamgradovaBosne i Hercegovine, sa `eljom da poka`u sposobnosti i vje{tineosoba s o{te}enjemsluha, u~estvovalo je na Festivalu. Festival je realiziran u sklopuprojektaJa~anjelokalne demokracije. Namjera je organizatora, Udru`enjagluhih i nagluhihop}ineBugojno i Saveza gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine, da se kroz programske sadr`aje mladi potaknu na kreativnost i osnivanje sekcija u istim ili sli~nim udru`enjima.

Govor mr`nje i populizma

Premda se s Kacinom mo`e razgovarati o puno zanimljivijim i va`nijim temama, ipak smo iskusnom politi~aru postavili jo{ jedno pitanje o temi nedavnog beogradskog istupa premijera srpskog entiteta u BiH u kojem ga je entitetski premijer “po~astio“ najprizemnijim vulgarnostima. Ljudi u BiH, ali i {ire, zgro`eni su ne samo onim {to spomenuti entitetski politi~ar izjavljuje nego i na~inom na koji to radi ve} du`e vrijeme, stoga smo upitali na{eg sugovornika sla`e li se s dojmovima da se ovom srpskom politi~aru u BiH ba{ sve tolerira? “Dodik nije unikat. Govora mr`nje i populizma ekstremne desnice, koje svjesno provociraju, ima dosta u Europi. Na njih nisu imune ~ak ni demokratije s najve}im ugledom i tradicijom u svijetu. No, postoji bitna razlika: u “normalnom svijetu“ takve izjave daju ekstremni desni nacionalisti i njima sli~ni s desne politi~ke margine, koji svoju politiku grade na ekscesima i mr`nji prema strancima i druga~ijima. Napadaju imigrante i tu|i rad umjesto da se promoviraju na pozitivnim rezultatima vlastitog truda. U va{em slu~aju, na taj na~in se ~esto pona{a {ef izvr{ne vlasti, koji sebe smatra ljevi~arom, tolerantnim i socijalno osjetljivim politi~arem.” tni~nost u BiH nemogu}a“ itd. [ta o tome misli Kacin? Njegov odgovor je da ovo pitanje treba postaviti na druga~iji na~in: da li Republika Srpska s ovakvim pogledima svog lidera mo`e ostati multietni~ka, multikulturna i multireligiozna? Ako takva ne mo`e opstati BiH, gdje su garancije da u slu~aju Republike Srpske taj model mo`e pre`ivjeti? Kacin nagla{ava slijede}e: “Zapad ne}e dozvoliti nikakvo ponavljanje etni~kog ~i{}enja. Zato Zapad ne dozvoljava i ne}e dozvoliti ni razbi-

janje BiH! Europa i EU ne zaboravljaju tako brzo tragi~na iskustva iz BiH, kao {to bi to neki `eljeli. Zato sam iskreno ponosan i na uspjeh Rezolucije Europskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, koju sam predlo`io u proceduru i koju su do sada usvojili u ovoj regiji i parlamenti Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, dok je Srbija usvojila svoju“ .

Kosovo
Tako|er u svjetlu najnovijih izjava {efa srpskog entiteta u BiH u povodu presude Me|unarodnog suda pravde u Haagu (ICJ) u vezi s Kosovom, u kojima srpski entitetski premijer “upozorava“ da ova presuda “otvara hipoteti~ku mogu}nost da RS u~ini isto {to i kosovski Albanci“ Kacin je komentirao , pitanje: postoji li neki tajni deal da se gubitak Kosova Srbiji nadoknadi otcjepljenjem Republike Srpske od BiH? “Srbija je odavno izgubila Kosovo historijskom odlukom Milo{evi}a o oduzimanju autonomije Kosovu. Isti Milo{evi} je etni~ki ~istio BiH da bi stvorio ve}u Republiku Srpsku i priklju~io je Srbiji. Za{to bi bilo tko na Zapadu u 21. stolje}u morao i mogao imati razumijevanja za ostvarivanje neprovedenih planova Slobodana Milo{evi}a“, odgovor je Kacina.

govog rada je u svijetu te{ko prihvatljiv, a neprihvatljivi su i ljudi koji politiku vode na takav na~in. ^ak i kad su njihovi argumenti istiniti i iskreni, oni s njima te{ko uspijevaju, jer su izgubili kredibilitet. Ne sumnjam, kako bi to reklo Bijelo dugme, da }e do}i vrijeme kad }e glavni junak ove knjige do}i da se `ali, da su ga pro~itali...” U istom razgovoru za Ve~ernje novosti, me|u ostalim, izjavio je da je BiH “velika gre{ka Zapada“ da BiH “nema , budu}nosti“, da je “multie-

Izvi|a~ki kamp u ^elincu
U Izvi|a~kom sportskom i rekreacionom centru Mlinska Rijeka kod ^elinca ju~er je otvoren 5. izvi|a~ki kamp Drugarstvo, na kojem u~estvuje sedamdesetak izvi|a~a iz ove i susjednih op{tina, prenosi Srna. Starje{ina Odreda izvi|a~a ^elinac Suzana Ma|ari} rekla je da }e se u narednih osam dana mladi obu~avati izvi|a~kim vje{tinama i vrlinama koje du`e od vijeka krase ovu elitnu organizaciju mladih. Odred izvi|a~a ^elinac je organizator ove izvi|a~ke manifestacije.

Nakon {to je lani zemlji{te vra}eno Islamskoj zajednici

Divi~: Obnova d`amije sru{ene 1992.
U Divi~u kod Zvornika, jednom od najljep{ih povratni~kih naselja koje se nalazi na obali rijeke Drine, za nekoliko dana }e biti zavr{eni radovi na munari d`amije koja se gradi u ovom mjestu. “Radnici su po~eli raditi i fasadu, a ve}ina radova u unutra{njosti objekta je zavr{ena. O~ekujemo da }emo za vrijeme ramazana mo}i klanjati u jednom dijelu d`amije“ kazao nam je Mustafa , Muharemovi}, predsjednik Med`lisa Islamske zajednice Zvornik, koji se nada da }e do kraja gra|evinske sezone kompletan objekat biti zavr{en. Dinamika radova je zadovoljavaju}a, a Divi~ani nemaju velikih pote{ko}a sa finansiranjem izgradnje d`amije. “Zadovoljni smo i finansijskim sredstvima i nadam se da, {to se toga ti~e, ne}e biti problema. Ovdje dolazi dosta ljudi iz dijaspore, ali i Divi~ana koji ne `ive ovdje, a koji svi zajedno poma`u izgradnju objekta“ kazao nam je Mu, haremovi}. D`amija u Divi~u je sru{ena 1992. tokom agresije na na{u zemlju. Odlukom Skup{tine op{tine Zvornik, 24. aprila 1996. godine, zemlji{te na kojem je bila d`amija dodijeljeno je Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Tokom 1996. na temeljima d`amije izgra|ena je crkva. Na sjednici odr`anoj 24. februara pro{le godine Skup{tina op{tine Zvornik donijela je odluku da se vakufsko zemlji{te na kojem je bila d`amija vrati ranijem vlasniku - Islamskoj zajednici Zvornika. Nedugo nakon vra}anja zemlji{ta, 23. marta pro{le godine, po~elo je uklanjanje bespravno izgra|ene crkve.
S. K. Jedno od najljep{ih povratni~kih naselja na Drini

8

DOGA\AJI

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Koalicija za zatvor (V)

^ovi}ev e{alon
Livno: 400 KM regresa pripravnicima
Odlukom Vlade Livanjskog kantona svim pripravnicima sa vi{om i viso kom stru~nom spre mom ko ji odra|uju pri pra vni~ki sta` od 12 mjeseci u kantonalnim organima i institucijama bi}e ispla}eno 400 KM na ime regresa za godi{nji odmor, potvr|eno je iz Vlade, prenosi Srna. Isti iznos na ime regresa odlukom Vlade od 21. jula bi}e ispla}en i za sve korisnike kantonalnog bud`eta, izuzev sudija i tu`ilaca Op}inskog i Kantonalnog suda u Livnu i stru~nih sa ra dni ka ko ji obav lja ju fun kci ju sudije. U skladu sa Zakonom o platama i drugim naknadama sudija i tu`ilaca u FBiH, ovoj ka te go ri ji ko ri sni ka kan to nal nog bud`eta na ime na knade za kori{tenje godi{njeg odmora pripada 50 posto neto plate sudije Op}inskog suda, a to je 1.200 KM za sudije i tu`ioce, odnosno 600 KM za stru~ne saradnike koji obavljaju sudijsku funkciju.

za uni{tenje HT-a
Logika straha, koju je vo`d primijenio, a koja neodoljivo asocira na onu iz Njema~ke tridesetih godina XX. stolje}a, nije ostala bez rezultata… Politi~ka, pak, filozofija mostarskog sokola puno je suptilnija, no zagrebe li se ispod povr{ine…
Politi~ka, pak, filozofija mostarskog sokola puno je suptilnija. Prate li se, recimo, njegovijavniistupi, te{ko se u njimamo`e prona}i i trunkebahatosti. One, ho}ure}i, koja je kod njegovabanjalu~kogdvojnikaprepoznatljiva i za prvom jutarnjom kavom. Potpuno suprotno - pravi evropski filing. Uvijek je to nastup pun razumijevanja, umjerenosti, po{tivanja prava na razli~itost. Da ga ~ovjek na ranu privije. posebice. Za{to? Najjednostavnije, jer je udar na njih, sve ovo vrijeme, najbrutalniji. A, u udarnom e{alonu je “najelitniji“ me{trov tim. Neki, dodu{e, nikadanisuprihvatilinjegovpristup- obra~un do kona~noguni{tenja. O njima, me|utim, radije ne bih. Jer, prozovem li ih, dobro im se ne pi{e. Neki od njih, uostalom, kand`iju sokola osje}aju ve} danas. A koliko sutra, nakonlistopadskihizbora, te bi posljedice, zbognespremnosti na slijepu poslu{nost, mogle biti i mnogo radikalnije. I stoga, korektno ih je zaobi}i. Ali, zato su drugi, svatko od njihpojedina~no, uni{tavalinemilice. Javnost, tako, pojmanema o gadarijama koje, koriste}i svojpolo`aj u federalnojvladi, u odnosu na HT ~ini ^ovi}ev dopremijer. Koji se nerijetko-tu je sposobnostmanipulacije, o~ito, nau~io od {efa - znade legitimirati kao principijelan. Stvarno me|utim - nerijetko mi se znaju po`aliti prijatelji iz federalne vlade, koji s men|u{arom svakodnevna ukr{taju koplja - u pitanju je spodoba koja ima malo veze i s principijelno{}u i s elementarnim po{tenjem. I koja, kako bi blokirala izbor direktora HT-a, onog koji mu nije {efu po volji, ne preza ni od najradikalnijih rje{enja – trgovine, nu|enja svih drugih pozicija u zamjenu za ovu, opstrukcija, pozivanja na nacionalnu nejednakopravnost, blokiranja, pa i rasturanjavlade, blokiranjasvih ostalih federalnih institucija. Princip je identi~an {efovu - ili sve ili ni{ta. Nezamjenjiv posao, potom, u HT-u odra|uje i zamjenikgeneralnog federalnog revizora. ^ovjek s respektabilnim `ivotopisom u zadnjih desetak-dvanaest godina. A sve to ima zahvaliti odanosti {efu. Odanosti, primjerice, mo`e zahvaliti udio u vlasni{tvu firme Soko Vit, ali i mjesto prvog direktora u njoj. S kojeg je, me|u inim, odra|ivao posao za Euroconsalting, firmu tetke “prvog u Hrvata“ od koje , je, zamislite-a gospo|a ima srednju {kolu i taj je posao, sirota, tako su barem mediji izvje{tavali, morala zavr{iti sama - svojedobno poru~io ~ak i izradu vi{ecjevnih baca~a raketa. Odanosti {efu, potom, ima zahvaliti i imenovanje na mjesto zamjenika glavnog federalnog revizora. Na koje je zasjeo 2000. godine. I na kojem }e, ne do|e li do promjene vlasti, ostati jo{ ~etiri godine. Koji to posao ^ovi}ev revizor odra|uje u HT-u? Da Bog sa~uva. U prethodnih pet-{est godina, recimo, dr`avna je revizija u ovoj firmi bila redovita. I, koliko se sje}am, nije prona{la ni{ta {to bi upu}ivalo na nedoma}insko poslovanje, ne daj bo`e i kriminal. A revizija koju Kolobari}a revizori tek dovr{avaju? ^ar{ija pri~a, nema {to nisuna{li. I to, ne samo za 2009., za koju je revizija vr{ena, nego i za sve prethodne - od 2002. do danas. Sve gol kriminal. I sve {to sugerira da se biv{eg direktora, ~ovjekakoji je dobiozelenosvijetlo federalne vlade, ni za `ivu glavu ne smije ponovo imenovati na to mjesto. Recimo da su, ako su doistatakvi, najnoviji revizorski nalazi to~ni. I, u tom slu~aju, Prli} treba povu}i deblji kraj. No, {to onda sa svim ranijim nalazima? I, nije li netko i iz federalne dr`avne revizije za te felere odgovoran? Glavnirevizor i njegov zamjenik prije svih. Jer, oni su i sve te izvje{taje potpisali.

Pi{e: dr. Slavo KUKI]

Ilindan na Sokocu
Op{tina Sokolac }e obilje`iti krsnu slavu svetog proroka Iliju - Ilindan polaganjem vijenaca na centralnom spomen-obilje`ju i sve~anom sjednicom Skup{tine op{tine na kojoj }e biti dodijeljene priznanja i nov~ane nagrade istaknutim pojedincima i kolektivima, prenosi Srna. Povelja Op{tine i 500 KM }e biti uru~eni do kto ru po ljo pri vre dnih nauka Novi Pr`ulju, a zlatna plaketa Op{tine i po 300 KM bi}e uru~eni Udru`enju p~elara Glasinac i [ahovskom klubu Glasinac. Srebrena plaketa i po 200 KM bi}e uru~eni dobrovoljnom darivaocu krvi Dragici Bajagi} i za oblast ov~arstva Dobri Vukoji~i}u. Zlatna zna~ka Op{tine i po 100 KM bi}e uru~eni pred sta vni ku so ko la~ke Policijske stanice Danku [uki, uspje{nom uzgajiva~u `itarica Milovanu Jolovi}u, proizvo|a~u mlijeka Davoru Ora{aninu, studentkinji Ivani Tomi}, sportisti Strahinji Kruni}, u~enici generacije Srednje {kole Jeleni Marjanovi} i u~enici generacije Osnovne {kole Mariji Stani}. U sokola~koj crkvi svetog proroka Ili je na Ilin dan sve tu li tur gi ju }e slu`iti lokalno sve{tenstvo i obaviti lomljenje slavskog kola~a povodom krsne slave ovoga hrama, a poslije }e litija obi}i oko hrama.

anjalu~ko-mostarski dvojac spaja i logika kojukoriste u osvajanju prostora - logika ili si s nama ili si nam smrtni neprijatelj. Lakta{ki vo`d to, mora se priznati, radi krajnje otvorenog garda. I, {to je jo{ va`nije, ne trudi se to niti prikazati u druga~ijemzna~enju. Izbori u Bile}i u prilog tome najzornije svjedo~e. U svje`emsje}anju je i danas na~in na koji je tamo{njem svijetu na predizbornom skupu priprije}eno. Bile}ani treba da znaju, rekao je, da nema razvoja bez suradnje s vladom, a ona je mogu}a samo glasuju li za ljude s kojima on sura|uje, dakle za ljude SNSD-a. U protivnom, “suradnja s Vladomne}e biti dobra“, a to, onda, zna~i da ne}e biti ni ulaganja u razvoj toga kraja.

B

Kand`ija
Zagrebe li se, pak, samo malo ispod povr{ine, pri~a dobiva potpuno druga~ije zna~enje. I sli~nost je s ^ovi}evim banjalu~kimdrugompunouvjerljivija. Logika, naime, koja “prvog u Hrvata“ pokre}ekrajnje je pojednostavljena. Na prostorima, koje je svojedobno kontrolirao HVO, a na kojima je nakonrata, silinom logike, pipke pustio HDZ -partijakoja je danas u vlasni{tvujednoglica- trebaprimijenitiprincip“sve ili ni{ta“. U razli~itim oblastima `ivota to se mo`emanifestirati u najrazli~itijimvarijacijama. Ali, svima im je zajedni~ko jedno - nemam li apsolutnukontrolu, ni{ta mi i ne zna~i{. A to, opet, podrazumijeva i pravo na kori{tenje svih mogu}ih sredstava kako bi, sve ono {to se otme kontroli, ili pod kontrolu bilo dovedeno ili, pak, bilo uni{teno. ^ovi}evu kand`iju su, uostalom, osjetilimnogi. O tome vam posvjedo~iti mogu, primjerice, u Hercegova~koj RTV. U vezi s kojom veliki me{tar ni prstom mrdnuo nije. A, u pitanju je ku}a sa {ezdesetak uposlenih. I ku}a koja bi trebala promicati nacionalnijezik i kulturu- vrijednosti koje “prvi u Hrvata“ priziva i danju i no}u. Posvjedo~iti o tome mogu i u Hrvatskom radiju HB. Mediju~ijivalovidopiru do svih bh. granica- onih sa istoka, kao i onih sa sjevera i jugo-zapada. No, {to to vrijedi? Zaposlenici ove ku}ekukajugodinama. A bogme, i {trajkaju. Pa, {to? ^emu fajda? Mostarski ih ma|ioni~ar ne ~uje. Usprkos svojpri~i o medijskojugro`enosti. I tako godinama. Ali, zato ne pre`e da odgovornost, s vremena na vrijeme dakako, natovari drugima. Koji, usput, u ~itavom tom cirkusu- iako ni oni nisunevini - snose puno manju odgovornost od njegove. Posvjedo~iti, dakako, mogu i mnogi drugi - zaposlenici HT-a

Redovitna pinka
Dio posla, na koncu, u preuzimanju HT-a za “prvog u Hrvata“ odra|uju i njegovi ~lanovi nadzornogodbora- njihtroje od ukupno {estero u ime dr`avnogakapitala. Koji se, u svojimatacima, stalno pozivaju na za{titu zakonitosti. A koliko je tim spodobama do zakona svjedo~i samo jedan detalj - na~in na koji su u Nadzorni odbor HT postavljeni. Podsjetimo, stoga, na taj detalj i javnost. Na natje~aj za Nadzorni odbor HT-a, prije dvijegodine, prijavilo se 27 kandidata. S njima je, sukladno zakonu, obavljen i intervju. U bodovanju, koje je natje~ajna komisija izvr{ila prvi me|u njima, izvjesni Krsmanovi}, zauzeo je tek 17. mjesto. Ali on je jo{ i dobar – u odnosu na, recimo, gospo|u Glibi}, koja je bila 23., i posebice, i opet izvjesnog Kolobari}, na ~ak 24. mjestu. No, to nije bila smetnja da ih se - iako je suprotno zakonu - jer su odani {efu, instalira. I oni su mu na tome, dakako, zahvalni. Jer, od toga danas imaju dobru i redovitu pinku. Za koju, dodu{e, imaju obvezu i na nezakonite i na neeti~ne devrove. Ali, bo`e moj, devrovi su dio `ivota, tako jedan od njih, na`alost i moj postdiplomac, nerijetko ima obi~aj re}i.
(KRAJ)

Logika straha
Istu, logiku straha vo`d je, me|utim, obznanio mnogo ranije. Prisjetimo se, primjerice, ataka na banjalu~keintelektualce koji nisu bili spremni pred Dodikom saviti ki~mu. Ataka na Ceni}ku, Topi}ku, Damira Miljevi}a i jo{ neke. Koje vo`d zbogtoga, mrtavhladan, proglasiameri~kim{pijunima. Pa se ti, brale, onda, a {pijun si onih koji su na ~elu antisrpske hajke, drznipro{etatirodnimgradom. Mo`e ti se dogoditi ba{ sva{ta. Logika straha, koju je vo`d primijenio, a koja neodoljivo asocira na onu iz Njema~ke tridesetih godina XX. stolje}a, nije ostala bez rezultata. Banja Luka je, primjerice, danas bukvalno utihnula. Moji najbolji banjalu~ki drugari mi se, i to ne rijetko, jadaju kako je stanje gore nego u najradikalnija vremena Radovana Karad`i}a. I kako se te{ko mo`e na}i ~ovjeka da }e ti i{ta kriti~kog o vlasti progovoriti a da se prethodno uvjeri kako ga nitko, iz njegove neposredne blizine dakako, ne prislu{kuje.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

DOGA\AJI

9

Ratna Grbavica, Kova~i}i i Vraca, jedno li~no istra`ivanje (4)

“Prvo su ubili tetu [teficu...”
Edina KAMENICA

Dolazili su pred zoru, u pono}, u podne, oni od kojih mnogi danas `ive mo`da i u na{em susjedstvu...
znala za tatu. Predala sam preko Crvenog krsta da mi ga tra`e...” A 25. novembraMiraopetpi{ek}erki. “Osje}am da }e me um napustiti. Po danu i nekako, ali no}i su mi godina. Tata je oti{ao u onojljetnoj `utoj ko{ulji, a sada je hladno, plusnjegovosrce i astma. Ozna~ila sam na{u godi{njicu braka i bratov ti ro|endan, ali mo`e{ misliti kako mi je bilo...” daj sljede}i da proslavimo svi zajedno u lijepom na{em obiteljskom`ivotu. Pi{i mi i ne dozvoli da ti se duh slomi...” Kada je k}erka dobila poruku, njena majka ve} nije bila `iva. “Prvo su ubili tetu [teficu, s tri metka u ~elo. Dotr~ala je odmah jedna kom{inica, Srpkinja, dobra jedna `ena. Vlatkina majka joj je izdahnula na rukama. Onda su se spustili do moje ku}e, u kojoj su bili mama i teta Gina. Nju su istjerali. Mami nisu dali da iza|e. Kom{ije su pri~ale da je zvala u pomo}. Pomo}i nije bilo. Oni su mamu `ivu zapalili. Ku}i se nije moglo pri}i ~etiri dana. Oko nje su bile ~etni~ke stra`e. Peti dan, kada su se ~etnici maknuli, ~ika Mile je u{ao u ku}u, pokupio ono {to je od mame ostalo i zakopao je u dvori{tu. Pitala sam Vlatku dok mi je to pri~ala preko telefona: Mo`e{ li da mi donese{ maramicu maminu, dje~iju igra~ku, bilo {ta. Odgovorila je: nema ni{ta, apsolutno. Dodala je da zove od kom{inice kod koje i spava i da ne mo`e hodati. Petog februara }u saznati da je Vlatka ubijena istog onog dana kada je razgovarala sa mnom“ kazala , nam je k}erka Hrgi}a juna 1993. godine. Na Mahirovomspisku su i imena Jakova Juri{i}a, Dragutina Havela, dr. Mehmeda Mire Kundurovi}a, ~ovjeka~iju su `enusilovali, a njega zaklali pred njenim o~ima... Ovdje }emo stati. Nastavakslijedi u sudniciDr`avnog suda BiH, koji je, ina~e, tek po~etkom oktobra 2008. godine, na zahtjev Tu`ila{tva BiH, izdao nalog za raspisivanjepotjernice, te Vlahovi}u odredio pritvor.
(Kraj)

Na spisku in`enjera Mahira S., koji je istra`ivaozlo~ine u sarajevskim naseljima Grbavica, Kova~i}i, Vraca, u~injeneprvihmjeseci1992. i 1993. godine, nalazi se, pored neimenovanih, ili nepotpuno imenovanih, i 65 imena `rtava. Me|u njima su i otac i sin Bender, Sulejman (71) i Skender (33), koji su bili zato~eni zajedno sa majkom u jednoj od gara`a, da bi njih dvojicu odveli i vi{e ih nikada niko nije vidio. Elmaza nam je pri~ala da se to desilouo~iKurban-bajrama1992. kada su nepoznati zalupali na njihovimvratima: “Otvorite, balije, znamo da ste unutra. Otvorismo, a njih{estorica, pa odmah po nama. Skendo moj dobro ne ~uje, od malih nogu je aparat nosio, a oni ga udaraju po glavi palicama, nogama. Padnemjednom od njih prednoge, ho}u da ga odvojim od sina, on me odgurnu. Jedan mi str`e men|u{e, ne znam kako mi u{i ostado{e, drugiskideprstenje... ” “IvanBezek i jo{ drugih30 osoba, a po nekima26, odvedeni su da istovarajubalvane, i to 29. septembra1992. godine. No} uo~ivelikog protjerivanja500 nesrba s Grbavice. SuprugaDivna mi je svjedo~ila (umrla jeposlije), pominju}idvojicu Vuka{inovi}a koji su do{li po te ljude“ kazuje Mahir. ,

{e se u ku}i: Gdje ti je mu`?“ Moj Sadikpri|e, a Vuka{inovi} se prodera: “Daj li~nu. Ve} sljede}egtre” nutka su polazili. “Idem s ovimljudima“ posljednje je {to ~uh od su, pruga. Po no}i, mjeseckasnije, Vuka{inovi} i ekipa su opet do{li Hazrolajevim. Tra`ili su zlato, mlatiliuku}ane, razbijali sve okolo... Sljede}a `rtva je djevoj~ica AzraPecar, povodom~ijelikvidacije u `ivom{titu je, u vrijeme dok je Vlahovi} bio u podgori~komzatvoru Spu`, u tamo{njem Vi{em okru`nom sudu, zapo~eo postu-

hrudin, koji je, ina~e, radni vijek proveo u JNA, kao zanatlija. “Ne}e ti trebati“ odgovoreno mu je. Fa, hrudin je ekshumiran na Sokocu 2004. godine. MiroslavHrgi}je tako|elikvidiran, ali to nije bio krajtragedijenjegove porodice. Nakon {to su Miroslava odveli, tako|e u papu~ama, njegova supruga Mira je sa k}erkom, koja je bila na drugoj strani, razgovarala posljednji put 5. oktobra 1992. “Nije plakala sve dok se tata ne spomene. Samo tada bi zajecala,

Sretan ti ro|endan
Posljednju poruku je k}erka primila uo~i Nove godine. Bila je

Grbavica: Nije Vlahovi} bio sam...

@IVA BUKTINJA ...Onda su se spustili do moje ku}e, u kojoj su bili mama i teta Gina. Nju su istjerali. Mami nisu dali da iza|e. Kom{ije su pri~ale da je zvala u pomo}. Pomo}i nije bilo. Oni su mamu `ivu zapalili. Ku}i se nije moglo pri}i ~etiri dana. Peti dan, kada su se ~etnici maknuli, ~ika Mile je u{ao u ku}u, pokupio ono {to je od mame ostalo i zakopao je u dvori{tu
ispotiho, kao da ju je bilo strah da je neko ne ~uje“ pri~ala nam je , k}erka, koja je u oktobru od nje dobilapismo, prekoUNPROFOR-a: “Sine moj, brigo moja. Tako sam blizu, a takodaleko. Dokle li }e ovo zlo trajati? Na {ta li mi li~i{...” Potom je od Mire do{la poruka prekoCrvnogkri`a: “Nemoj se za menesekirati, samo me tugasmori za tatom i za tobom. Ni{tanisamsapisana sedmog decembra: “Tvoj pradjed je bio Sarajlija, ali se bojim da te velika ljubav prema Sarajevu ne bude ko{tala `ivota (k}erkanijehtjelaiza}i iz grada, op. a.). Nemoj se sekirati za svoju mamu, ja sam bila malo slabo, a sada sam dobro. Za tatunemani{ta. Ti zna{ da mene nada ne napu{ta da je jo{ `iv. Moram ga ~ekati... Sretan ti ro|endan. Bo`e,

Gdje ti je mu`
Na spisku na{eg istra`iva~a je i tro~lana porodica Imamovi}, roditelji i k}erka Vahida, profesorica, mlada, lijepa. Tu je i Sadik Hazrolaj, kojeg su, svjedo~ila je porodica, odveli tako|e jedan od Vuka{inovi}a, Miki, i VinkoBaj~i}. “U podne sedmog juna stvori-

pak za pokretanje optu`nice protiv njega, zbog ratnih zlo~ina. Zijada i Fahrudin [eremet su odvedeni 9. jula 1992. iza 17 sati. Nisu bili u svome stanu, ali zlo~inac je imaospisak. Kom{inica je kasnije svjedo~ila da se Fahrudin htio vratiti. Poveli su ga u papu~ama. “Gdje }e{“ pitao je , Veselin Vlahovi} Batko. “Po cipele“ odgovorio je Fa,

O[ “Musa ]azim ]ati}“ Zenica

[est decenija rada
Osnovna {kola “Musa ]azim ]ati}“ Zenica ove godine obilje`ava 60 godina rada kao osmogodi{nja {kola. U istorijatu {kole stoji da vodi porijeklo od {kole koja je utemeljena 1881. godine. U {kolskoj 2009/10. imala 1.190 u~enika raspore|enih u 48 odjeljenja i 93 uposlena. U svom sastavu ima i podru~nu {kolu u Blatu{i. Krozistoriju je mijenjalanazive. Zvala se II narodna {kola, a 9. augusta 1958. postaje Dr`avna osmogodi{nja{kola, koja je po~ela da radi te {kolske godine. Poslije dobiva naziv “Ivan Goran Kova~i}“, a 1994. godinemijenjanaziv u “Musa ]azim ]ati}“ . Sada{nja zgrada je napravljena 19. aprila 1953. i izgledom nije promijenjena. Ima ~ak autenti~na ulazna vrata iz tog vremena. Kad je zgrada napravljena, va`ila je za jednu od najljep{ih zgrada iz tog vremena koju su posje}ivali ljudi iz drugihgradova. U posljednje tri godinesanirani su mokri i sanitarni ~vorovi u oba objekta (centralnoj i podru~noj{koli) u vrijednosti od oko 26.000 maraka i najve}a investicija rekonstrukcije krova od blizu 179.000 KM. [kolu su poha|alimnogikoji su u me|uvremenu postali uspje{ni gra|ani ove zemlje: ambasador BiH u JapanuFuadD`idi}, prof. dr. LamijaTanovi}, prof. dr.SretoToma{evi}, Miljenko Peri}, profesor na Beogradskom univerzitetu, dr. SahibMuminovi}, ing. SeidKapetanovi}, glumac Tarik Filipovi}, rukometa{ Adnan Harmandi}, glumac Hazim Begagi} i mnogi drugi. Mi. D.

Poha|ali je brojni uspje{ni Zeni~ani

10 OPIJUM ZA NAROD

KOMENTARI

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Etnofiletizam S
Pi{e: Ivan [AR^EVI] ivansar@bih.net.ba

Bo`je carstvo, kao osnovna poruka Isusa iz Nazareta, nije apstraktna, “nebeska“ kategorija kojom su etnofiletisti, zbog nemogu}nosti prihva}anja kosovskoga poraza, sa sv. Lazarom u nebesa gurnuli svoje vjernike

rpska politika u Bosni i Hercegovini, izuzev kratkoga razdoblja ^avi}eve vlasti, svih dvadeset godina generira zlo, podjele i sukobljavanja. Gotovo sve o ~emu se politi~ki treba razgovarati, njezini predstavnici radikaliziraju do besmisla s uvijek istom neupitnom tezom o nemogu}nosti postojanja zajedni~ke dr`ave i s uvijek istim ciljem da prikriju bezbrojne aktere u nedavnoj “industriji smrti“ Uspje{nost te politike . zla - a zlo je zarazno - ogleda se i u tome {to su je neki nesrbi preuzeli kao vlastiti, uspje{ni model djelovanja, osobito u varijanti nacionalkleptokracije. Neki su upali u njezinu zamku iracionalnosti i sebi~nosti te pod krinkom politi~kih protivnika postali jednaki ekstremisti samo sa suprotnih pozicija. Najvi{e je nestrpljivih i moralno nestabilnih, kako ljudi u BiH, tako osobito me|unarodnih predstavnika, koji stvari promatraju “realno“ dakle ci, ni~no, pasivno i rezigniraju}e, te vra}aju problem u ruke onima koji su ga kreirali ili danas odr`avaju, dakle lo{im politikama i bezo~nim politi~arima. Zato pobjedu opet odnose oni koji su mo}niji i opakiji, koji i po (krivom) pravu stvar (teritorij i vlast) ve} posjeduju. Kriti~ki pisati o srpskoj politici, te{ko je odavno, sve od kada se, naro~ito po~etkom XX. stolje}a, formiraokosovskiobrazac, odnosno mitska slika o nebes-

K

kom i hristolikom narodu i od kada se sve srpsko “mora“ promatrati u “vidovdanskom ogledalu“ (I. ^olovi}). Ako si kriti~an a nesrbin, ondamrzi{Srbe; ako si kriti~an i Srbin, onda si izdajnik i dio globalne“antisrpske zavere“ . Naravno, nisu Srbi nikakav poseban ni izuzetan narod, kako neki srpski mitomani i vlastodr{ci, opijeni mesijanskim idejama spa{avanja Srba i srpstva, nagla{avaju. Zato je dostatnopro~itatiknjigu o Srbima histori~ara Sime ]irkovi}a. Rije~ je o najbrojnijemju`noslavenskomnarodukojiskoro~itavu povijest, a osobito zadnja dva stolje}a tra`i svoj - po mogu}nosti najve}i - nacionalni teritorij, svoju dr`avu. Rije~ je o narodu ~ije se politike, re`imi i va`ne institucije nisu jo{ susrele s vlastitim zlom, mitovima i nacionalizmom. I kao svaki nacionalizam, tako i srpski smatra sebe normalnim, samorazumljivim i po`eljnim. I kao svaki, {to du`e traje, bolje usavr{ava spa{avanjesvojihzlo~inaca, antiheroja i “majstora smrti“ i sve je vi{eslijep i bezosje}ajan za patnje i patnike koje su bezdu{no proizveli pripadnicima drugih naroda. ada govorimo u kontekstu nacionalizma, onda je neizostavno potrebno kazati da je dobar dio i Srpske pravoslavne crkve, kojaslijedisvoju“putuju}u dr`avu“ bio “duhovna logistika , rata“: “ne samo svedok nego i

J

duhovni sau~esnik“ (M. \or|evi}) srpske politike. Od velikogaljoti}evca i nacionalnoga sveca Nikolaja Velimirovi}a do Amfilohija cetinjskoga i njegovasimpozija o pravoslavnojfilozofiji rata, od podvi`nika i teologaJustinaPopovi}a do asketskoga ali prema srpskoj osvaja~koj politici dvozna~noga pokojnoga patrijarha Pavla. Od Hilandara i drugih manastira do pravoslavnihfakulteta u Beogradu i Fo~i nikada nijedna relevantna crkvena institucija nije ozbiljno razmatrala ni u praksiosudilaetnofiletizam- crkveni nacionalizam, {to ga je Sabor pravoslavnih patrijarha osudio u Carigradu jo{ 1872. kao herezu i grijeh. er ako bi se to dogodilo, do{lo bi do posvenoveinterpretacije crkvene a i srpske povijesti uop}e. Dogodile bi se obra}eni~ke promjene. Ne samo {to bi se izi{lo iz kosovskoga mita u povijest, iz teolo{koga konzervativizma u prosvije}eno obrazlaganje vlastite vjere u pluralisti~kom dru{tvu, nego bi se srpski vjernici iz nebeskog carstva spustili me|u ljude, iz politi~ke religije i sakralizirane politike u{li u proces sekularnoga dru{tva i lai~ke dr`ave. Ne bi Isusovo evan|elje stavljali pred vidovdansko ogledalo, nego bi ~inili obratno. I manje bi bili “hristoliki“ a vi{e ljudski. Bo`je carstvo, kao osnovna porukaIsusa iz Nazareta, nijeapstraktna, “nebeska“ kategorija

D

kojom su etnofiletisti, zbog nemogu}nostiprihva}anjakosovskoga poraza, sa sv. Lazarom u nebesa gurnuli svoje vjernike a “carevima“ i “vo`dovima“ prepustili da beskrupuloznostvaraju i ure|uju zemaljsku dr`avu. Kada bi se prakti~no osudio etnofiletizam, izi{lo bi se ne samo iz politi~ke nego i iz reducirane obredne religije. Srpsko pravoslavlje bi dobiloevan|eoskolice u “~i{}enjumemorije“, u kritici vlastitih zlo~ina; povjerovalo bi se u Boga i njegova Kristakoji je osjetljiv za nedu`nupatnju drugih, onih koji nisu Srbi. ok to ne bude, i dalje }e se biti manihejski boj izme|u kosovskih osvetnika i kosovskih neprijatelja i izdajnika, izme|u “jagnjeta bo`jega i zvijeri iz bezdana“ izme|u Srba i cijelo, ga svijeta. Evropa }e se progla{avati ateisti~kom i otpalom od hri{}anstva, “belom Demonijom“ (J. Popovi}), a ekumenizam i me|ureligijski dijalog bit }e najve}a opasnost za pravoslavnu vjeru i srpstvo. Nebesko, “idealno pravoslavlje“ suprotstavljat }e se zlom povijesnom katolicizmu i turskom islamu. Srpski makijavelisti, i oni politi~ki i crkveni, koristit }e vjeru za vlast i o~ekivati kad }e oja~ati majka Rusija ili se stvoriti nove okolnosti da Kosovo, srpska golgota, i zemaljski uskrsne. Jer zarad Kosova sve su osvete i religiozno, i to ponajprije religiozno, opravdane! Sam (srpski) bog to ho}e!

Freeman i Free Man U I
srijedu, dvadeset i osmog jula2010. godine, na sarajevskiaerodrom su sletjela dva VIP putnika; jedan je, kako je trijumfalno primijetio DamirArnaut, sletio kao slobodan ~ovjek, odnosno kao free man, dok se drugi samo tako preziva. Prvi je proveo nekoliko mjeseci u nekoj vrsti ku}nog pritvora, dok je drugi jednu od svojih najupe~atljivijih uloga odigrao u filmu The Shawshank Redemption, zatvorskom filmu u kojem igra ~ovjeka osu|enog na do`ivotnurobiju, koji}e nakonodslu`enih~etrdesetgodina biti napokon pu{ten na uslovnu slobodu. Makar je Morgan Freeman mjesecima najavljivan kao najve}azvijezdaSarajevoFilm Festivala, Ejup - free man - Gani} do~ekan je mnogo pompoznije. Stotine fanova koji su ga do~ekali nosili su transparente te zastaveBosne i Hercegovine. Takvakoreografija je logi~na i mogla se o~ekivati. Ipak, najsignifikantniji (i najbizarniji) detalj na sve~anom Gani}evom do~eku bila je zastava Velike Britanije {to se vijorila u ruci jednog od njegovih pristalica. U martu mjesecu, neposredno nakon Gani}evog hap{enja, neke od organizacija koje okupljaju demobilisane borce Armije RBiH, kao i studenti Sarajevske {kole za nauku i tehnologiju (SSST), pred britanskom ambasadom u Sarajevu su organizirali proteste. U to vrijeme, reputacija Velike Britanije u najve}em dijelu sarajevske javnosti nije bila pretjerano zavidna, a da je neko na ulici mahao britanskom zastavom, vjerovatno se ne bi ba{ najbolje proveo. Ugledni akademici i biv{i bosanskohercegova~ki diplomati akreditirani u Londonu bulaznili su o kontinuitetu britanske antibosanske politike, prisje}ali se Johna Majora i Davida Owena, uz gorljivo sekundiranje nezavisnih medija. Mogli smo onomad ~uti i pro~itati razne historijske analogije, kao i zanimljive sugestije prema kojima i navodna sporost u izdavanju jedne ulazne vize za Veliku Britaniju predstavlja jasan signal nesklonosti Bosni i Bo{njacima. Pro{lo je jedva pet mjeseci, a sve se stubokom promijenilo. Najbolji simbol te promjene je britanska zastava na Gani}evom do~eku. Odluka britanskog suda progla{ena je historijskom pobjedom dr`ave Bosne i Hercegovine, a pore|enja kakva smo ~uli, pore|enja {to su prizivala ratne trijumfe, pa ~ak i Husein-bega Grada{~evi}a, iznova su pokazala posvema{njupogubljenost te li{enost svakog osje}anja mjere. Niti je Gani} u martu uhap{en zbog antibosanske i antibo{nja~ke britanske politike, niti je u julu pu{ten zbog dokazivanja pravog karaktera rata u Bosni i Hercegovini i tobo`nje potvrde da u Dobrovolja~koj ulici nije bilo ratnog zlo~ina. Kako su jo{ proljetos upozoravali racionalni komentatori, i biv{a izraelska ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni bila bi uhap{ena u Londonu da nije odustala od ve} dogovorene posjete. Jednostavno re~eno, Velika Britanija je odavno ono {to Bosna i Hercegovina nikako da do~eka da postane, makar je od one slavne na ja ve Mu ha me da ^en gi}a pro{lo stotine i stotine ponedjeljaka; Velika Britanija je, naime, pravna dr`ava, dr`ava u kojoj se zakoni po{tuju i u kojoj se izvr{na vlast ne mije{a (i ne mo`e mije{ati) u rad sudstva. Isto tako, usprkos intenzivnom spinovanju, britanski sud nije utvrdio da u Dobrovolja~koj ulici nije bilo ratnog zlo~ina. Naprotiv! U presudi, ~iji je original dostupan svakom ko ima internetsku konekciju, sudac Tim Workman citira rije~i svjedoka Philipa Alcocka, biv{eg me|una ro dnog tu`ite lja u Tu`ila{tvu BiH, koji je, kako se doima iz teksta presude, bio klju~ni svjedok za Gani}evo osloba|anje: “Vjerujem da je u in te re su prav de da se ra tni zlo~ini po~injeni u Dobrovolja~koj ulici procesuiraju, ali je

tako|er u interesu pravde da se pred sud izvedu pravi ljudi.” Alcock, dakle, ne tvrdi da nije bilo ratnog zlo~ina, no tvrdi da Ga ni} ne ma ve ze s tim zlo~inom. ma u Workmanovoj presudi jo{ znakovitih momentata. U ta~ki pod brojem 25, on, recimo, utvr|uje da je ~injenica da je Gani} uhap{en u vrijeme po~etka Karad`i}evog su|enja, po svoj prilici plod ~iste koincidencije, a ne bilo kakvog planiranja. (Usput, kad je potpisnik ovog teksta prije par mjeseci na~inio vrlo sli~nu opservaciju, optu`en je za “farsi~an odnos prema ~injenicama“ i “logiciranje a la D`evad Galija{evi}“ .) Sasvim je jasno da sarajevska me dij ska eufo ri ja zbog Ga ni}evog osloba|anja nema veze ni sa samim Gani}em ni sa pri~om o “karakteru rata u Bosni i Hercegovini“. Sva njezina svrha svodi se na prikupljanje predizbornih politi~kih poena. Kad je Dnevni avaz u petak hladno falsificirao presudu britanskog suda i u naslov izvukao tezu koja se direktno kosi sa tekstom presude, a sve u cilju dezavuiranja Sulejmana Tihi}a, postalo je posve jasno da slu~aj Gani} ne}e biti (pred)izborna batina samo jednog kandidata za mjes to bo{ nja~kog ~la na Predsjedni{tva.

Pi{e: Muharem BAZDULJ
muharem.bazdulj@oslobodjenje.ba

FOKUS
Niti je Gani} u martu uhap{en zbog antibosanske i antibo{nja~ke britanske politike, niti je u julu pu{ten zbog tobo`nje potvrde da u Dobrovolja~koj ulici nije bilo ratnog zlo~ina

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

OGLASI

11

12

CRNA HRONIKA
Nepoznati po~initelj ili vi{e njih ukrao je ve}u koli~inu goriva iz dva radna stroja (bagera i valjka) koji su se nalazili parkirani u blizini lokalne ceste Ledinac - Ru`i}i, op}ina Grude. Istra`itelji Policijske uprave Grude izvr{ili su uvi|aj, a poduzimaju i dru ge ra dnje s ci ljem rasvjetljavanja ovog krivi~nog djela, te pronalasku kradljivaca goriva.

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ukradeno gorivo

Na putu M-17 povrije|en pje{ak

Pje{ak A. M., k}i A., ro|ena 1992, iz @ep~a zadobila je te{ke tjelesne povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila preksino} u 22.05 sa ti, na pu tu M-17, u mjes tu Go li je {ni ca, op}ina @ep~e. Djevojku je udarilo vozilo seat (065-K-117), kojim je upravljao F. F. iz @ep~a. Povrije|enoj A. M. pomo} je ukazana u Kantonalnoj bolnici Zenica.

[iroki Brijeg

Bavio se tu|im poslom,

Nakon plja~ki banaka u Kozarcu

pa zaradio prijavu
Sektor kriminalisti~ke policije MUP-a ZHK-a zavr{io je kriminalisti~ku obradu nad Veselkom Bobanom (48) iz Gruda, nakon ~ega je Kantonalnom tu`ila{tvu u [irokom Brijegu protiv njega podnio izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu. Kako je saop}eno iz MUP-a ZHK-a, kriminalisti~ka obrada je zavedena prije 30-ak dana, a tokom obrade je ostvarena saradnja s drugim javnim slu`bama. Kriminalisti~kom obradom je utvr|eno postojanje osnova sumnje da je Boban, u svojstvu predsjednika Udruge Estrada @ZH, kontaktirao vlasnike ugostiteljskih objekata i organizatore estradnih okupljanja, te od njih tra`io naknadu za odobrenje organizovanja izvo|enja estradnih programa (izvo|enje muzike u`ivo). Boban je to obavljao bez ovla{tenja, odnosno nije zatra`io niti do-

Jo{ traje potraga za
petoricom razbojnika
Nakon plja~ke, koja je trajala samo minut i po, razbojnici su pobjegli u audiju metaliksive boje, francuskih registarskih oznaka, koji je prije dva mjeseca ukraden u Lakta{ima
Policija jo{ traga za pet osoba koje su prije nekoliko dana u Kozarcu oplja~kale UniCredit i NLB razvojnu banku, iz kojih su ukrali ukupno 51.500 maraka, javila je Srna. Na~elnik Odjeljenja kriminalisti~kepolicijeStanicejavne bezbjednosti Prijedor Dra{ko Papak potvrdio je da je dosada{njom istragom utvr|eno da je ovo razbojni{tvo izvr{ilo pet osoba, a ne ~etiri, kako je prvobitno saop{teno.

bio saglasnost Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ZHK-a na visinu naknade koju trebaju uplatiti vlasnici ugostiteljskih objekata, odnosno organizatori estradnih okupljanja. Tako|er, utvr|eno je postojanje osnova sumnje da Udruga Estrada @ZH nikada nije zatra`ila i dobila saglasnost ovog ministarstva na Statut udruge, premda je tu saglasnost bila du`na pribaviti. Izvr{e nim kri vi~nim dje lom o{te}ena su dva ugostiteljska objekta iz ZHK-a, koji su Udruzi Estrada @ZH isplatili naknadu za odobrenje, kao i {ira dru{tvena zajednica. MUP ZHK-a }e Kantonalnom tu`ila{tvu podnijeti izvje{taj protiv Bobana zbog osnova sumnje da je po~inio krivi~na djela neovla{teno bavljenje odre|enim zanimanjem u vezi s krivi~nim djelom protivzakonita naplata.
Dk. O.

Sa uvi|aja nakon plja~ki

Istovremeni upad
Nakon plja~ke, koja je trajala samo minut i po, razbojnici su pobjegli u audiju metaliksiveboje, francuskihregistarskih oznaka, koji je prije dva mjesecaukraden u Lakta{ima. Podsje}amo, maskirani razbojnicinaoru`anipu{kama u utorak ujutro su pred brojnim svjedocimaupaliistovremeno u UniCredit i Razvojnu banku u Kozarcu kod Prijedora i vrlo brzo s plijenom pobjegli u audiju koji ih je ~ekao. Razbojni~ka ~etvorka, naoru`ana pu{kama, nosila je kape fantomke i kombinezone, a na rukama bijele rukavice. Na sebi su jo{ imali ruksake, postavljene preko stoma-

Banja Luka

CJB Banja Luka: Vozila }e biti vra}ena vlasnicima

Prona|ena tri ukradena vozila
Pripadnici CJB-a Banja Luka prona{li su tri vozila koja su tokom pro{log mjeseca ukradena na podru~ju banjalu~ke i lakta{ke op{tine. Policija je u Ulici Darka Jakmirovi}a u Banjoj Luci prona{la golf 5, koji je ukraden 25. jula u mjestu Slavni}ka, op{tina Banja Luka. Audi A6, koji je ukraden 16. jula iz porodi~ne ku}e u Trnu, op{tina Lakta{i, prona|en je u Ulici Despota Draga{a, a autoprikolica poneras, ukradena 21. jula u Ulici Vladislava Skari}a, otkrivena je u mjestu Kr~marice. Nakon izvr{enog uvi|aja, vozila }e biti vra}ena vlasnicima, a u toku je operativni rad na utvr|ivanju okolnosti nestanka vozila, saop{teno je iz CJB-a Banja Luka.

ka kako bi lak{e pokupili novac. U 9.15 sati razbojnici su u isto vrijeme upali u obje banke koje su udaljene stotinjak metara od policijske stanice u ovom mjestu. Obje banke nalaze se u istoj zgradi, jedna preko puta druge. Razbojnici su i{li u parovima, a svaki par je imao po jednupu{ku i pi{tolj. Odmahnakon ulaska u prvu banku ispalili su jedan hitac u plafon kako bi zapla{ili uposlenike banaka, a potom pokupili novac sa {altera i iz priru~nih kasa. Navodno je u to vrijeme u banci bilo nekoliko klijenata, a me|u njima i jedna `ena koja je svojim fotoaparatom poku{ala snimiti razbojnike. No, oni su to primijetili i zaprijeti-

li joj da to ne radi. Nakon plja~ke lopovi su sjeli u audi A8 francuskih registarskih oznaka u kojem ih je ~ekao peti sau~esnik.

Pucali na policiju
Prema rije~ima o~evidaca, razbojnici su pucali u pravcu policije koja je krenula u intervenciju kad je ~ula da je u toku plja~ka banke. Nakon toga razbojnici u tamnom audiju A8 su pobjegli u pravcu SanskogMosta. Policijaintenzivno traga za razbojnicima, a, nezvani~no, anga`ovana je i Jedinica za podr{ku Centra javne bezbjednosti Banja Luka. Iz UniCredit banke odneseno je 24.000, a iz Razvojne banke 27.500 maraka.

Zbog ubistva Faruka Ajdasli}a iz Tuzle

Edinu Bekta{agi}u odre|en jednomjese~ni pritvor
Tridesetjednogodi{njemEdinu Bekta{agi}u iz Tuzle ju~er je na prijedlog kantonalne tu`iteljiceDijaneMili}odre|enjednomjese~nipritvorzbogubistvaFaruka Ajdasli}a(24), tako|er iz ovog grada. Kako nam je kazala tu`iteljica Mili}, osumnji~eni Bekta{agi} je saslu{an u Tu`ila{tvu Tuzlanskog kantona, te se branio {utnjom. Faruk Ajdasli} je preminuo u petakposlijepono}i u tuzlanskoj ulici\ape, nakon{to ga je tri puta u predjelu grudnog ko{a no`em ubo Bekta{agi}. Sukobizme|uAjdasli}a i Bekta{agi}a se navodnodesiozbog izvjesne Jamine Z., koja `ivi u mjestu \ape, a ispred njene ku}e se i desiloubistvo. Navodno je djevojka bila u vezi sa ubijenim, a kasnije se po~ela zabavljati sa Bekta{agi}em, {to je donijelo probleme, ali i uga{en jo{ jedan mladi `ivot. Na popularnoj dru{tvenoj mre`i Facebook ovih dana su osnovanedvijegrupeposve}ene ubijenom mladi}u. Jedna nosi naslov “Fare, care, zauvijek }e{ biti u na{im srcima“ i broji oko 1.400 ~lanova, dok se druga zove “R.I.P Faruk Ajdasli}“ i ima oko 500 ~lanova.
S. K.

U saobra}ajnoj nesre}i poginule dvije osobe
U te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se u nedjelju ujutro dogodila na magistralnom putu M-17 kod Salakovca, nedaleko od Mostara, poginule su dvije `enske osobe, prenosi Fena. Do nesre}e je do{lo kada je putni~kovozilopeugeot206, koje se kretalo iz pravcaSarajevaprema Mostaru, sletjelo s ceste. U vozilu su bile tri osobe. Dvije `enske osobe su poginule na mjestunesre}e, dok je jednamu{kaosoba, koja je ispala iz vozila pri slijetanju, zbrinuta u bolnici Ju`ni logor u Mostaru.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

CRNA HRONIKA
Nepoznati po~inilac u subotu ujutro je u Ulici lisa~ka broj 2 izvr{io te{ku kra|u iz passata (138-E-157) i iz podrumskih prostorija vlasni{tvo M. ^. iz Zenice, odakle je otu|io MP3 aparat, lance za gume, pet litara motornog ulja, dva produ`na kabla, brusilicu, ubodnu pilu i gra|evinska kolica, prenosi Fena. U isto vrijeme izvr{ena je i kra|a na adresi Lisa~ka broj 4.

13

Dvije kra|e u Zenici

Uhap{eni zbog sumnje na te{ku kra|u

Slu`benicipolicijeTre}e policijske uprave u subotu su slobode li{ili K. E. (1992) i S. A. (1992), obojicu iz Sarajeva, zbog postojanja osnova sumnje da su po~inili te{ku kra|u provaljivanjem u putni~ka motorna vozila, prenosi Fena. Osumnji~eni su predani u prostorije Odsjeka za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo i istog dana, a nakon kriminalisti~ke obrade, otpu{teni iz slu`benih prostorija.

rhovni sud Republike Srpske ubla`io je zatvorske kazne optu`enima za organizovani kriminal i trgovinu kokainom koji su uhap{eni u akciji Leotar, pa su osu|eni na ukupno 66 godina i {est mjeseci zatvora. To je za 23 i po godine manje od prvostepene presude na koju su te osobe osu|ene u decembru pro{le godine, prenosi Srna. Vrhovni sud RS-a je u prosjeku osu|enim “skinuo“ dvije do tri godine zatvora, pa je prvoosu|eni Nikola [araba (28) iz Trebinja, umjesto na 12 i po godina, pravosna`no osu|en na deset i po godina zatvora. Savo Jela~i} (29) i Igor Mastilovi} (29) pravosna`no su osu|eni na po sedam, umjesto na ranijih po devet godina robije, Risto [araba (31) je osu|en na {est godina, {to je za tri godine manje od prvostepene osude, a Dragan Savovi} (33) je pravosna`no osu|en na pet i po u odnosu na ranijih osam godina zatvora. Vrhovni sud RS-a je petogodi{nje kazne zatvora izrekao Jovi [i{kovi}u (31), {to je manja kazna za dvije godine zatvora, NedeljkuDodigu (33), te Nemanji ]e}ezu (34), kojima je time kazna umanjena za po godinu. Pravosna`nom presudom Vasilije [pirto je osu|en na ~etiri i po godine, {to je za 18 mjeseci manje od prvostepene presude, dok su Predrag Ra|en (38) i Nikola Krnjeu{i} osu|eni na po ~etiri godine, {to je manje za godinu i po, odnosno za dvije godine od prvostepene presude. Najbla`a kazna je izre~ena Kosti [ekari}u (45) - tri godine,

V

Vrhovni sud RS-a

Okru`ni sud Doboj

Ubla`ene kazne

osu|enim za
trgovinu kokainom
I pored toga {to su Nikoli [arabi i drugima osu|enim za organizovani kriminal i trgovinu drogom umanjene kazne, iza re{etaka }e svi skupa provesti vi{e od 66 godina zatvora
Ku}a u kojoj je ubijena Ljubica Luki}

Potvr|ena optu`nica za ubistvo snahe
Sudija za prethodno saslu{anje potvrdio je optu`nicu Okru`nog tu`ila{tva u DobojuprotivVeljkaLuki}a(74) iz Skugri}a kod Modri~ekoja ga tereti da je 12. maja u ovom mjestu ubio svoju snahu Ljubicu Luki} (47), ~iji se mu` Milan mjesec i po prije ubistva objesio. Luki} je, prema optu`nici, tog dana oko 6.30 sati do{ao do ku}e svoje snahe Ljubice Luki} u Skugri}u, nose}i sa sobomlova~kupu{ku(sa~maricu) TOZ. Nakon toga Luki} je razbio prozor na prostoriji dnevnog boravka u kojoj su se nalaziliLuki}eva i njenamaloljetna djeca 16-godi{nja L. V. i 17godi{nji L. V. U namjeri da Luki}evu ubije, kroz na~injen otvor na prozoru, s udaljenosti od oko ~etiri metra, premanjoj jeispaliojedanmetakpogodiv{i je u grudni ko{. OvajhitacLuki}evoj je na~inioustrelnuranugrudnogko{a, lijevepodlaktice, lijeve{ake i desne klju~ne kosti. Iakosvjestan da pucaju}i u pravcu Luki}evemo`eubiti i njenumaloljetnu djecu L. V. i L. V, a koje je prethodnouo~io, pristaju}i na takvuposljedicu, Veljko Luki} je nastavio da puca. Djeca su prvosvojuranjenumajku odvukla do hodnika, da bi poslije u strahuza vlastiti`ivotpobjegli na tavan, a Luki} je razbio staklo na ulaznimvratimaku}e. I dok se Luki}eva nalazila u hodniku, prema njoj je ispalio jo{ jedan metak koji ju je pogodiouglavu i usmrtio na mjestu. Luki}a su nakonzlo~inauhapsilipripadnici Policijske stanice Modri~a. Kako smo i ranijepisali, kom{ije su nakon ubistva pri~ale da je Veljko u ovo selo do{ao iz susjednog prije 40 godina. Dan prije ubistva u ku}i se skupila sva familija s kojom je Veljko normalno komunicirao, tako da se zlo~inkoji}e se dogoditinekolikosati kasnije nije mogao ni naslutiti. Kom{ije su za Veljka i njegovusupruguJelureklikako je rije~ o mirnimljudimakoji su se bavilipoljoprivredom. Ipak, Jela i Veljko su se, prema rije~ima kom{ija, deset dana prije zlo~ina posva|ali, nakon ~ega je Jelaoti{la da `ivi kod njihovogsina. Jedinakoja je mogla da nasluti ovu tragediju je bila upravo Jela, koja je poslije kazala kako je mogla pretpostaviti da }e se ne{to lo{e dogoditi.
Dk. O.

{to je za dvije godine manje od prvostepene presude. Branioci osu|enih izjavili su da je presuda skandalozna jer nije postojao ni jedan dokaz protiv optu`enih, te da je Vrhovni sud napravio grubu gre{ku kada je ~ovjeka koji je obolio i koji je narkoman tretirao kao povratnika u izvr{enju krivi~nih djela. U akciji Leotar u avgustu 2008. godine, osim pripadnika MUP-a RS-a, u~estvovali su pri-

padnici federalne policije, MUP-a Hercegova~ko-neretvanskog kantona, a sara|ivale su i policije iz CrneGore i Hrvatske, dok je cjelokupna akcija bila pod nadzorom nadle`nih tu`ila{tava. Pretreseno je 200 lokacija gdje su prona|enidroga, oru`je, municija i minsko-eksplozivna sredstva, a uhap{eni su osumnji~eni za zlo~ina~ko udru`ivanje, proizvodnju i promet opojnih droga, te terorizam.

Prijedor

Iz Sane izvu~eni zolja, bazuka, bombe…
Demineri Uprave Civilne za{tite RSa u saradnji sa Ronila~kim klubom Buk iz Banje Luke iz korita rijeke Sane sa ~etirilokacijeizvadilisu dva ru~naraketna baca~a tipa zolja i bazuka, dva tromblona i nekolikoru~nihbombi, javila je Srna. Samostalnistru~nisaradnik u prijedorskom Odsjeku Civilne za{tite Dra{ko \enadija naveo je da su odba~ena minskoeksplozivna sredstva izvadili iz rijeke na lokacijama Usoraca, ^arakova, @egera i nedaleko od popularnog kupali{ta Ki}in. \enadija je i ovaj put apelovao da se opasna sredstva ne bacaju u vodotoke i prirodu, isti~u}i da su potencijalna opasnost za sve, a posebno ona u vodi jer njihovouklanjanjezahtijeva i specijalno obu~ene ronioce. Vo|atimaUpraveCivilneza{tite RS-a za prikupljanje i uni{tavanjeminskoeksplozivnihsredstavaDu{koAniki}naveo je da, prije uklanjanja i neutralizacije minskoeksplozivnihsredstava, ronilac s podvodnom kamerom snima teren i kadaprocijeni da je bezbjedno, pristupaju izvla~enju minskoeksplozivnih sredstva. Aniki} je rekao da su u Usorcimavadiliminskoeksplozivnasredstva iz Sane na dubini ve}oj od osam metara. PrilikomuranjanjaronilacBuka, BorisPoto~nik je u Usorcima na dubini od 8,80 metara registrovao i dio teretnog uskotra~nog vagona koji je virio iz mulja. Prema pri~ama lokalnog stanovni{tva, diverzanti su u Drugom svjetskom ratu na ovom dijelu minirali uskotra~nu prugu, a teretna kompozicija voza se survala u Sanu.

Ronilac i deminer pored oru`ja prona|enog u rijeci

14 Hrvatska

REGION

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Josipovi} pisao

Ivo Josipovi}: Bio je i osobno nezadovoljan zbog presude protiv Matvejevi}a

Le Mondeu
Predsjednik Hrvatske je podsjetio da je Matvejevi} odlu~io ne iskoristiti svoje pravo `albe i da je jo{ 2007. istekao rok ku{nje, ~ime je definitivno otklonjena hipotetska opasnost njegova zatvaranja
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} napisao je pismo koje je u subotu objavio francuski list Le Monde, a kojim hrvatski predsjednik odgovara na nedavno otvoreno pismo nekolicine istaknutih evropskih intelektualaca o sudskoj presudi hrvatskome knji`evniku. “S iznena|enjem i nevjericom sam doznao za poziv koji je objavljen u Le Mondeu od 24. srpnja, pod alarmantnim naslovom ‘Predrag Matvejevi} ne smije u zatvor!’ Alarmantnim, jer se, ~ini se, radilo o nesporazumu: nije, naime, bilo ni najmanje opasnosti da Predrag Matvejevi} bude zatvoren, jer nikakva sudska odluka u Hrvatskoj to ne tra`i“ pi{e Josipovi}. , U pismu predsjednik iznosi sli jed do ga|aja o pre su di izre~enoj 2005, te obja{njava da je rije~ o uvjetnoj zatvorskoj kazni, a ne strogom zatvoru. Podsje}a da je sam “i javno izrazio nezadovoljstvo presudom“, jer se ne sla`e da je knji`evnik po~inio djelo klevete. No, u Hrvatskoj “pravosu|e je neovisno i nitko izvan pravosu|a, pa ni hrvatski predsjednik, ne mo`e mijenjati presude, a ni utjecati na pravosu|e da odlu~i druk~ije, pa i onda kada je uvjeren da je presuda suda pogre{na“ pi{e Josipovi}. , Podsje}a da je Matvejevi} odlu~io ne iskoristiti svoje pravo `albe i da je jo{ 2007. istekao rok ku{nje, ~ime je definitivno otklonjena zapravo hipotetska opasnost njegova zatvaranja. “Za hrvatsko pravosu|e slu~aj je dakle dugo zaklju~en - i to neovisno o odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatska kojom je u 2009. odgovoreno na zahtjev za za{titu zakonitosti, koji je, u korist optu`enog, svoje vre me no bio po kre nuo DORH“, pi{e predsjednik. Stari kazneni zakon, koji vi{e nije na snazi u Hrvatskoj, nije isklju~ivao zatvorsku kaznu za djela klevete, no u praksi niko nikada nije u Hrvatskoj poslan u zatvor zbog toga, pi{e predsjednik. “Ako mo`emo `aliti {to su takve odredbe postojale jo{ do 2006, one su donekle samo “ostatak autoritarne pro{losti Jugoslavije“, da se poslu`im rije~ima potpisnika apela“, pi{e Josipovi}. U pismu primje}uje da u zakonodavstvu nekoliko evropskih demokracija, uklju~uju}i Njema~ku i Francusku, i dalje postoje zakoni koji omogu}uju zatvorske kazne za klevetu. “U Hrvatskoj takvih zakona vi{e nema“ pi{e Josipovi} i do, daje da odnedavna, po novom Kaznenom zakonu to uop}e i nije mogu}e. Hrvatska je napokon uspje{no zavr{ila svoju demokratsku tranziciju, a njezini demokratski temelji, zajam~eni su Ustavom koji je “uvelike inspiriran ustavom Pete Republike, i na koji sam ponosan {to imam ~ast biti jamac njegovog po{tivanja“ zaklju~uje predsjednik. , Predsjednik misli da su potpisnici pisma trebali prije objave provjeriti okolnosti slu~aja i konzultirati nadle`ne sudske vlasti, ~ime bi se izbjeglo bespre dme tno i ne po tre bno uzbu|enje, te obavje{tava da je Predraga Matvejevi}a, hrvatskog intelektualca svjetskog glasa, nedavno imenovao za svog osobnog predstavnika u s Me|una ro dnoj or ga ni za ci ji frankofonije.

Crna Gora

Vujanovi} ~eka
odluku \ukanovi}a
Odgovaraju}i na pitanje kako komentari{e pojedine ocjene da su njegovi javni istupi u posljednja tri mjeseca ustvari njegova kampanja za budu}eg predsjednika stranke, Vujanovi} je kazao da je uvijek bio u funkciji interesa svih gra|ana i da nema nikakve potrebe da se bavi bilo kakvom partijskom kampanjom
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi} izjavio je prekju~er u Plavu da se ne}e izja{njavati o kandidaturi za predsjednika DPSa i da to ne}e uraditi niko u toj partiji dok se ne ~uje vi|enje aktuelnog pred sje dni ka DPS-a Mi la \ukanovi}a. On je kazao da DPS ima predsjednika i izrazio uvjerenje da \ukanovi} razmi{lja o tome kako }e DPS nastaviti sna`no naprijed. “Ja sam iz sve snage naklonjen tome da \ukanovi} nastavi da bude predsjednik DPS-a, koji je on sjajno vodio“ izjavio je Vujanovi} , prilikom ju~era{nje posjete Plavu. On je izrazio uvjerenje da }e “sve ono {to bude \ukanovi}eva analiza potrebe da DPS nastavi u svom kadrovskom vi|enju, pa i na vrhu, biti u funkciji sna`enja DPSa, i onoga {to }e biti valorizacija njegovog anga`mana u DPS-u“. Odgovaraju}i na pitanje novinara podgori~kih Vijesti kako komentari{e pojedine ocjene da su njegovi javni istupi u posljednja tri mjeseca u stvari njegova kampanja za bu du}eg pred sje dni ka stranke, Vujanovi} je kazao da je uvijek bio u funkciji interesa svih gra|ana i da nema nikakve potrebe da se bavi bilo kakvom partijskom kampanjom. “Za{to bih ja radio neku kampanju za sebe. Ja sam ovdje samo u funkciji predsjednika dr`ave. Nema potrebe, i nikada se nisam bavio nikakvom kampanjom sa ove pozicije. Uvijek sam vodio politiku koja }e povezivati razlike u Crnoj Gori i premo{}avati podjele. To }e biti moja budu}nost, i ni{ta {to sam rekao i {to govorim, ni u prethodnim mjesecima i periodu nije bilo u funkciji bilo koje kampanje“, rekao je Vujanovi}. Predsjednik je najavio da je prihvatio predlog predsjednika SNPa Sr|ana Mili}a i Nove srpske demokratije Andrije Mandi}a za skori sastanak u Plu`inama povodom Dana op{tine, gdje }e i razgovarati o pitanju uvo|enja crnogorskog jezika u obrazovni sistem. Na pitanje da li }e potpisati Zakon o obrazovanju, kojim se crnogorski jezik ovodi u {kole, Vujanovi} je kazao da ne misli da taj zakon ukida bilo ~ije pravo, niti da pravi bilo kakvu diskriminaciju. “Nema nikakvog razloga da bilo ko u Crnoj Gori ima osje}aj da }e se ono {to je dio njegovog kulturnog identiteta na bilo koji na~in diskriminisati. Razgovarao sam dugo i detaljno sa ministrom prosvjete i nauke, i ~uo njegova uvjeravanja da taj zakon slijedi ustavnu obavezu da se govori crnogorskim jezikom kao slu`benim, ali da ni~im ne}e zna~iti da se bilo koji slu`beni jezik u upotrebi u Crnoj Gori ukida. Prema tome, jezici koji su u slu`benoj upotrebi srpski, hrvatski, bo{nja~ki i albanski, sa~uva}e se u onoj vrijednosti u kojoj tako|e to Ustav utvr|uje, i apsolutno sam uvjeren da ono {to je ministar planirao da }e dosljedno ispo{tovati“, rekao je Vujanovi}.

Filip Vujanovi}: \ukanovi}ev stav, a zatim kandidatura za strana~kog lidera?

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

OGLASI

15

Za u~e{}e u nagradnoj igri potrebno je da u~esnik, ukoliko nakon skidanja emulzije s nagradnog kupona otkrije naziv nagrade i kontrolni broj nagradnog kupona, istog dana, pozivom na tel. broj 033 94 33 00, Prire|iva~u saop{ti podatke: kontrolni broj nagradnog kupona, vrstu nagrade i svoje li~ne podatke (ime i prezime, adresu, JMBG i kontakt telefon). Cijena telefonskog poziva je redovna cijena telefonskog saobra}aja. Pozivi se primaju svakim radnim danom isklju~ivo u vremenu od 08,00 - 16,30 sati. Neradnim danima pozivi se ne primaju. Neradnim danom u smislu ovih Pravila smatraju se subota, nedjelja i praznici. Za slu~aj da u~esnik ne prijavi nagradu istog dana u vremenu od 08,00 - 16,30 sati, istu mo`e prijaviti naredni radni dan. Ukoliko se radi o neradnim danima, u~esnik prijavljuje nagradu prvi radni dan nakon neradnog dana. Prijave pristigle nakon utvr|enih rokova ne}e se uva`avati.

16

SVIJET

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Rusija

Plamen guta sve pred sobom
Zbog su{e i vru}ina vatrogasci izvje{tavaju kako se svakog dana pojavljuje i po 20 novih `ari{ta. I sljede}ih dana se ne mo`e o~ekivati blagotvorna ki{a, nego temperature koje bi mogle dose}i i 40 stepeni, javlja Deutsche Welle
Dok su u Evropi uglavnom umjerene temperature, u Rusiji i dalje vlada `ega - i golemi {umski po`ar. U me|uvremenu je preko 1.000 hektara u plamenu, nestala su ~itava sela, a `ivot je izgubilo vi{e od 30 ljudi. Protiv vatrene stihije bori se gotovo 240 hiljada vatrogasaca u 14 regija, sa 25 hiljadavatrogasnihvozila i 226 aviona. Prekju~er je isprva do{la vijest kako se nazire kraj po{asti, ali je ubrzo zatim objavljeno kako se po`ar jo{ vi{e pro{irio. Jer ne gori samo u evropskom dijelu Rusije nego i u podru~ju dalekog istoka te zemlje, osobito na poluotoku Kam~atki. Tamo se povr{ina zahva}ena vatrom od ove subote pro{irila za - tri puta! Zbog su{e i vru}ina, vatrogasci izvje{tavaju kako se svakog dana pojavljuje i po 20 novih po`ari{ta. I sljede}ih dana se ne mo`e o~ekivati blagotvorna ki{a, nego tem-

Vi{e od sto uhap{enih
I dok hara vatrena stihija, prekju~er je ruska policija nasilno prekinula dva opozicionaprotesta, u Moskvi i SanktPeterburgu, i uhapsilastotinusudionika, me|ukojima i biv{egpremijeraBorisaNemcova, javila je radijska stanica Eho Moskvi. Nekolikostotinaopozicionihprista{aokupilo se u tim dvamagradovima u znak podr{ke ~lanku 31. ruskog ustava koji im jam~i pravo na slobodu demokratskog okupljanja. Me|utim, ruske vlasti takve skupove uredno zabranjuju. Nekoliko stotina policajaca raspore|eno je kako bi blokirali odr`avanje skupova. ^elnica ruskog Helsin{kog odbora za ljudska prava Ljudimla Aleksejeva osudila je policijsku brutalnost na skupu u Moskvi. Prosvjednici su uzvikivaliparolepoput: “Dosta je policijskedr`ave“ , “Sramota“ “Sloboda“ a neki su tra`ili i ostavku premijera Vladimi, , ra Putina. Ruske skupine za ljudska prava ovakve skupove poku{avaju odr`ati svakog 31. u mjesecu. provodilo 2.000 mali{ana. Ruski predsjednik Medvedev je priznao kako su, na`alost, regionalni kapaciteti bili nespremni do~ekati po`ar ovakvih razmjera. Medvedev je ukazao kako je ovdje rije~ o pravoj prirodnoj katastrofi kakva se uop}e mo`e o~ekivati jednom u svakih 30 ili 40 godina. Jo{ ovog petka je izdao naredbu da se u borbu protiv vatre uklju~i i vojska. Po`ar nije jedina po{ast: procjenjuje se kako su vru}ine uni{tile i ve}inu uroda `itarica u evropskom dijelu Rusije. Jer prema granici s Ukrajinom su izmjerene temperature kakve ne pamte niti najstariji stanovnici: preko 41 Celzijusov stepen.

Po`ari u Rusiji

perature koje bi mogle dose}i i 40 stepeni. Rusija bilje`i najve}e julske vru}ine otkako su se uop}e po~ele bilje`iti temperature prije 130 godina. Broj `rtava se jo{ mo`e samo procjenjivati: i ju~er su prona|ena dva mrtva tijela u podru~ju Ni`nog Novgoroda, tako da su do sada prona|ene 33 `rtve, od kojih su tri vatrogasci. Vatrena

stihija je ve} progutala preko 1.200 ku}a - ponegdje su nestala ~itava sela. Tako je i ruski premijer Putin posjetio selo Ver~njaju Vereju na jugu zemlje, gdje je u samo 20 minuta vatre nestalo ba{ svih 340 ku}a. Vi{e od 500 osoba je izgubilo sve {to su imali. Stalno traje i evakuacija stanovni{tva: kod gradi}a Togliattija je ispra`njeno i ljetovali{te za djecu gdje je odmor

Afganistan

East River

Produ`en mandat
misiji UN-a u Darfuru
Generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon podnio je Vije}u sigurnosti izvje{taj u kome se ukazuje na intenziviranje borbi izme|u pobunjeni~kih grupa i sudanske vlade
Vije}e sigurnosti Ujedinjenih nacija produ`ilo je mandat misiji UN-a u sudanskoj oblasti Darfur na godinu, saop}eno je iz ove svjetske organizacije u New Yorku. ^lanice Vije}a sigurnosti UN-a donijele su odluku u petak, dan prije isteka mandata misije u najprostranijoj afri~koj dr`avi. U odluci, Vije}e sigurnosti zahtijeva od strana u sukobu da odmah obustave borbe kao i napade na civile, pripadnike mirovnih snaga i humanitarno osoblje. Ge ne ral ni taj nik UN-a Ban Ki-moon podnio je Vije}u sigurnosti izvje{taj u kome se ukazuje na intenziviranje borbi izme|u pobunjeni~kih grupa i sudanske vlade. Maj je bio najgori mjesec po broju `rtava u Darfuru otkako su prije tri godine u tu oblast do{li mirovnjaci UN-a, a na si lje pro te klih mjeseci nadma{ilo je krvopro li}e u is tom pe ri odu 2009, saop}ile su ~lanice Vije}a sigurnosti. Prema procjenama UN-a, blizu 300.000 osoba je poginulo, a najmanje 2,5 miliona

Peter van Uhm: Bolja sigurnost u pokrajini Uruzgan

Holandske trupe zavr{avaju misiju
NATO je tra`io da Holandija produ`i svoju misiju, ali je ovaj zahtjev pokrenuo niz politi~kih sukoba, zbog kojih je u februaru pala koaliciona vlada u zemlji
Holandija je zavr{ila svoju misiju u Afganistanu nakon ~etiri godine tokom kojih je 1.950 vojnika hvaljeno zbog svoje efektivnosti. Holandski vojni {ef Peter van Uhm kazao je da se sigurnost popravila u pokrajini Uruzgan tokom mandata holandskih snaga, javio je BBC. Ipak, naglasio je da se “jo{ mnogo toga treba dogoditi“ nakon povla~enja. NATO umanjuje zna~aj holandskih snaga, ali analiti~ari ka`u je ovo osjetljivo doba za Alijansu, dok raste broj `rtava, kao i sumnje u strategiju NATO-a. Holandska komanda je formalno predana ameri~kim i australijskim snagama na maloj ceremoniji u glavnoj vojnoj bazi u Uruzganu, gdje se nalazi ve}ina holandskih vojnika. NATO je tra`io da Holandija produ`i svoju misiju, ali je ovaj zahtijev pokrenuo niz politi~kih sukoba zbog kojih je u februaru pala koaliciona vlada u zemlji. Ova de{avanja odjeknula su u drugim evropskim zemljama, posebno u Njema~koj, gdje otpor javnosti prema ratu u Afganistanu raste.

Vije}e sigurnosti: Tra`i se obustava borbi

raseljeno u sukobima u Darfuru od 2003. Decenijski sukobi oko vode i zemlje u Darfuru eskalirali su u februaru te godine u nasilje {irokih razmjera, kada su se afri~ka plemena sukobila s pripadnicima arapske milicije, poznate kao Janjavid, koje je, navodno, poslala sudanska vlada da ugu{e ustanak. Vlasti u Kartumu, glavnom

gradu Sudana, odlu~no negiraju takve tvrdnje. Misija UN-a u Darfuru, po zna ta po skra}eni ci UNA MID, pre uze la je du`nost od mi rov nja ka Afri~ke unije u Darfuru krajem 2007. Prema UN-u, rad misije, me|utim, ote`ava nedostatak saradnje sudanske vlade i nedovoljan broj vojnika, prenosi u subotu Tanjug.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

OGLASI

17

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 01.01.-30.06.2010. GODINE
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; - predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora TRIGLAV BH OSIGURANJE D.D. Dolina 8 033 252 110 ; 033 252 179 ; www.triglavbh.ba ; info@triglavbh.ba PREDSJEDNIK: Matja` Rakovec ^LAN: Bla` Brodnjak ^LAN: Damir La~evi} PREDSJEDNIK UPRAVE: Fejsal Hrustanovi} IZVR[NI DIREKTOR ZA OSIGURANJE: Edib Galijatovi} 41.561 kom po KM=200,00 ZAVAROVALNICA TRIGLAV D.D. Ljubljana (68,94%) BOSNA REOSIGURANJE D.D. Sarajevo (29,06%)

- ~lanovi uprave

II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva c) Teku}a sredstva d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva PASIVA a) Kapital b) Upisani osnovni kapital c) Dugoro~ne obaveze d) Kratkoro~ne obaveze e) Ukupno pasiva Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi b) Rashodi c) Dobit/gubitak prije poreza d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/ gubitak razdoblja 18.511.383,00 16.928.777,00 1.582.606,00 1.582.606,00 25.811.192,00 8.312.200,00 30.897.163,00 2.764.353,00 67.784.908,00 67.784.908,00 4.033.508,00 63.751.400,00

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU za 2010. godinu
Lok osiguranje dioni~ko dru{tvo za osiguranje Sarajevo Lok osiguranje d.d. Sarajevo - adresa sjedi{ta Branilaca Sarajeva 17, Sarajevo - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 033 219 953, www.lokosiguranje.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Nusret ^au{evi} - predsjednik, Ned`ad Beglerovi} - ~lan, Ensad Kari} - ~lan - ~lanovi uprave Ned`ad Muhovi}, v.d. direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i Broj dionica 281.000, 11.00 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira 97,8865 % - LOKinvest doo Sarajevo dionica emitenta s pravom glasa III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 5.439.959 h) Teku}a sredstva 42.729 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 5.482.688 PASIVA f) Kapital 458.737 g) Upisani osnovni kapital 3.091.000 h) Dugoro~ne obaveze tehni~ke rezerve 2.793.299 i) Kratkoro~ne obaveze 2.230.652 j) Ukupno pasiva 5.482.688 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 542.592 g) Rashodi 3.087.336 h) Dobit/gubitak prije poreza -2.544.744 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja IV- PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora EmAm d.o.o, Sarajevo - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora Revizija u toku o finansijskim izvje{tajima I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. - 30. 6. 2010. GODINU
I - OP]I PODACI O EMITENTU: - puna i skra}ena firma EUROLEASING d.d. - adresa sjedi{ta Vukovarska 1, Mostar - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 036/394-581; 036/394-597 - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Davor Martinovi}, @eljko Pervan i @eljko Tomi} - ~lanovi uprave Renata Peri} i Antonija Stani} II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 165.966 100 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira AGRAM `ivotno osiguranje d.d. Zagreb, BSO d.d. dionica emitenta s pravom glasa Sarajevo, EUROAGRAM TIS d.o.o. Zagreb, EURO DAUS d.d. Split, EURODOM d.o.o. Osijek, EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, EUROHERC osiguranje d.d. Mostar, EUROLEASING d.o.o. Zagreb, JADRANSKO osiguranje d.d. Zagreb - Vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilance stanja: AKTIVA f) Upisani, a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 27.701.731 h) Teku}a sredstva 3.244.706 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 30.946.437 PASIVA f) Kapital 18.023.829 h) Upisani osnovni kapital 16.596.600 h) Dugoro~ne obaveze 11.661.563 i) Kratkoro~ne obaveze 1.261.045 j) Ukupno pasiva 30.946.437 Podaci iz bilance uspjeha emitenta: f) Prihodi 2.857.153 g) Rashodi 3.606.935 h) Dobit/gubitak prije poreza -749.782 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -749.782

18

SVIJET FINANSIJA

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Nakon stres-testa Me|unarodnog monetarnog fonda

Banke u SAD-u trebaju

76 milijardi dolara
Prema crnom scenariju MMF-a, male i regionalne ameri~ke banke, kao i podru`nice stranih banaka treba}e oja~ati kapital
Ameri~ki finansijski sistem i dalje je fragilan, a banke bi u slu~aju pogor{anja uslova poslovanja mogle trebati dodatnih 76 mi li jar di do la ra svje`eg kapitala. To je zaklju~ak posebnog stres-testa kojeg je proveo Me|una ro dni mo ne tar ni fond. U izvje{taju kojeg prenosi Bloomberg, MMF navodi da je tamo{nji bankarski sistem stabilan, ali i dalje je ranjiv. “Tr`i{te nekretnina i uop{te usporavanje privrednog rasta SAD-a moglo bi izazvati {okove zbog kojih bi banke mogle zabilje`iti dodatne gubit ke“, sto ji u iz vje {ta ju me|unarodnog zajmodavca iz Washingtona. Pre ma crnom sce na ri ju

Nezaposlenost u
eurozoni deset posto
Stopa nezaposlenosti u 16 ~lanica Evropske unije koje koristeeuro, ostala je u junu na nepromijenjenom nivou od 10 posto, u skladu s o~ekivanjima analiti~ara. Brojnezaposlenih je pove}an za 6.000 u odnosu na maj, na ukupno 15,77 miliona, pokazali su podaci statisti~ke slu`be EU - Eurostat. Stopa nezaposlenosti me|u mu{karcima u ~lanicama zone euraiznosila je pro{logmjeseca 9,8 posto, a me|u `enama 10,2 procenta. Na kraju pro{log mjeseca je oko 19,6 posto radno sposobnogstanovni{tva, mla|eg od 25 godina, bilo nezaposleno, pri ~emu ih je najmanje bilo u Holandiji, a najvi{e u [paniji. Stopa nezaposlenosti u {iroj, 27-o~lanoj EU ostala je u junu, tako|er, na nepromijenjenom nivou od 9,6 posto. Najni`ustopunezaposlenosti u zoni eura imala je u junu Austrija, od 3,9 posto, dok je najvi{u, od 20 procenata, imala [panija. Posebni podaci Eurostata su pokazali da su potro{a~ke cijene u zonieura u julurasle po najbr`ojstopi za 20 godina, ~ime je inflacija ponovo dovedena u sklad sa definicijom Evropske centralnebanke (ECB) za stabilnost cijena. Godi{nji indeks potro{a~kih cijena u zoni eura je u julu pove}an 1,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, u skladu s o~ekivanjima ekonomista. U junu je taj indeks pove}an 1,4 posto. Julskirastcijena u eurozoni je najve}i od novembra 2008, kada je inflacija iznosila 2,1 posto i predstavlja, uglavnom, odraz ve}egrastacijenaprehrambenih proizvoda i energenata, ukazali su analiti~ari. U [paniji je indeks potro{a~kih cijena u julu pove}an 1,9 posto na godi{njemnivou, u pore|enju s rastom od 1,5 procenata u junu, dok je u Njema~koj julska inflacija iznosila 1,2 posto, prema 0,8 posto u junu, prenose agencije.

MMF-a, male i regionalne ameri~ke banke, kao i podru`nice stranih banaka treba}e kapital oja~ati za ukupno 76,3 milijarde dolara kako bi stopu adekvatnosti kapitala zadr`ale iznad {est posto. Ina~e, adekvatnost kapita-

la pokazuje sposobnost banke da apsorbira gubitke. [to je ve}i kapital, banka lak{e podnosi gubitke nastale lo{im plasmanima. Adekvatnost kapitala tako|e {titi vjerovnike banke od lo{ih plati{a, prenose agencije.

Kina

Bez pauze nakon prijema Hrvatske
Britanskiministar za da je London kao Evropu David Lidincilj postavio pogton izjavio je da je jeo{travanjeinteredan od uslova za prissa institucija Unitup Crne Gore Evropje i cijeleme|unaskojunijireformaprarodne zajednice vosudnog sistema, raza probleme na diubrzanjaprihvatanja zapadnomBalkaevropskihstandarda u nu. oblasti za{tite ljudskih “Postoje neki prava. problemi- tenzije Lidington je za podu BiH, Makedogori~kilistDanrekao da niji i Albaniji koje Velika Britanija `eli da prijete da region David Lidington vidi Crnu Goru u EU i vrate unazad. To da `eli da se to {to prijedesi. On je va`i i za odnosSrbije i Kosova“ na, istakao da London podr`ava sve veo je britanski ministar. akcijekojecrnogorskaVladapreOn je poru~io da mora biti duzima na suzbijanju korupcije i shva}eno da je ~lanstvo u EU organizovanog kriminala, kao i najboljina~in da se pomogneraprogram ~iji je cilj da se primjeni zvojljudskihprava, vladavinazaprojekt reforme sudstva u Crnoj kona i politi~ka integracija zeGori kako bi se ubrzalo prihvata- malja zapadnog Balkana. nje evropskih standarda u oblasti Lidington je naveo i da London za{tite ljudskih prava. smatra da ne treba napraviti paLidington je rekao da je Velika uzunakonprijemaHrvatske, ve} Britanija posve}ena ulasku za- da je vrlo va`no ubrzati prijem i padnobalkanskih zemalja u EU i ostalih dr`ava regiona u EU.

Druga ekonomska sila svijeta
Kina tvrdi da je postala druga ekonomska sila u svijetu nakon tuma~enja najnovijih podataka o privrednom rastu u svijetu, smijeniv{i tako na toj poziciji Japan, svog vje~itog rivala iz Azije. Kako je saop{tio Ji Gang, {ef kineskih deviznih rezervi, sa rastom privrednog proizvoda od 11,1 posto u prvoj polovini 2010. i privrednim rastom od devet posto na godi{njem nivou, Kina zapravo ve} zauzima drugo mjesto me|u svjetskim privredama, a burnom privrednom rastu ne nazire se kraj. Nezaustavljivi uspon predstavlja posljedicu privrednih reformi koje je komunisti~ka partija u Kini zapo~ela od kraja sedamdesetih godina pro{log vijeka, prenosi biznis.ba.

Britanski naftni div BP namjerava prodati svoj lanac benzinskih stanica Aral u Njema~koj, ~ija se vrijednost procjenjuje na dvije milijarde eura. Kako pi{e njema~ki magazin Wirtschaftswoche, koji se poziva na bankarske izvore, mogu}i kupci Arala su francuski Total, ruski Rosneft i udru`enje benzinskih postaja Avia. Ruska je kompanija navodno zainteresirana i za dvije njema~ke rafinerije BP-a. Industrijski izvori, pak, smatraju da }e se britanska kompanija te{ko odlu~iti na prodaju Arala, jer je taj lanac integriran u BP-ov sistem za preradu nafte, a i tr`i{ni je lider u Njema~koj gdje oko 2.400 postaja posluje pod tim brandom. BP je kupio Aral 2002. godine od njema~ke energetske grupacije E.ON. Podsjetimo, britanska kompanija je pro{le sedmice otkrila planove prodaje 30 milijardi dolara vrijedne imovine, ve}inom naftnih i plinskih polja, kako bi lak{e pokrila tro{kove uklanjanja nafte iz Meksi~kog zaljeva, prenosi biznis.ba.

BP prodaje lanac benzinskih stanica

Cijene u zemljama regiona

Ljubljana je najskuplja za `ivot
Po cijenama hrane Beograd je najjeftiniji u regionu, ali i na dnu ljestvice po prosje~nim primanjima. Dok je prosje~na slovena~ka plata 960 eura, srbijanska plata je tri puta manja. Strane investicije, ocjenjuju stru~njaci, klju~ su za podizanje kupovne mo}i. Porede}i zemlje regiona, po cijenama hrane, Ljubljana je najskuplja za `ivot, a Beograd me|u najjeftinijima. Me|utim, slovena~ka prosje~na plata tri puta je ve}a od plate u Srbiji. Na ljestvici najvi{ih prosje~nih plata Slovence slijede Hrvati sa vi{e od 700, Crnogorci sa oko 500, u BiH sa vi{e od 400 i Srbi, tek ne{to vi{e od 300 eura. Gra|ani ka`u da osje}aju i pad eura i rast cijena. Ka`u da po{to cijene ska~u, a plate su manje, {tede na svemu. U Beogradu je hljeb najjeftiniji, 0,3 eura, u Zagrebu najskuplji, osamdeset eurocenti. Najskuplje mlijeko od devedeset eurocenti kupuje se u Podgorici, dok je najjeftinije u Beogradu i ko{ta pola eura. Zagrep~aniuljepla}ajueuro i po, {to je duplo vi{e od cijene koju pla}aju Beogra|ani. U glavnom gradu Hrvatske {e}er ko{ta gotovo euro, {to je za tre}inu vi{e nego u Beogradu. Deset jaja u Zagrebu plati}ete euro i 40, pola eura skuplje nego u Beogradu.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
Njema~ka banka KfW ula`e u elektroenergetski sektor

BIZNIS I EKONOMIJA

19

Masala Ltd.

Sve je zasnovano na pouzdanom partnerstvu
Stephan Leudesdorff zadovoljan saradnjom na zajedni~kim projektima
Direktor KfW banke za Bosnu i Hercegovinu Stephan Leudesdorff bio je u radnoj po sje ti JP Elek tro pri vre da HZHB d.d. Mostar i upoznao se o toku realizacije ugovorenih kreditnih aran`mana i mo gu}nos ti ma pro {i re nja poslovne saradnje na druge projekte, saop{teno je iz te kompanije. Nakon obilaska lokacija za izgradnju budu}e vjetroelektrane Mesihovina i crpne hidroelektrane Vrilo u op}ini Tomislav-Grad, te strojarnice HE Rama, direktor Leudesdorff je izrazio zadovoljstvo vi|enim, te posebno istakao ~injenicu kako je Elektroprivreda HZHB poduze}e s kojim ova banka ima najve}i obim saradnje u BiH. Generalni direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} predo~io je planove poduze}a, u prvom redu vezane za nove prioritetne proizvodne objekte, stoji u priop}enju. “Njema~ka razvojna banka KfW prepoznala je razvojne potrebe i u ovome poduze}u ima pouzdanoga partnera o ~emu svjedo~i dugogodi{nja dobra suradnja na nekoliko va`nih projekata“ naglasio je , direktor @ari}. Njema~ka je vlada subvencionirala preko KfW banke 7 miliona eura, a 10 miliona eura su

Gosti su obi{li i strojarnice HE Rama

kreditna sredstva namijenjena za sanaciju i revitalizaciju HE Rama, koja je u toku. Nedavno su s ovom bankom potpisani ugovori o zajmu i kreditu od 72 miliona eura (uz 6 miliona eura vlastitih sredstava poduze}a) za izgradnju VE Mesihovina, koja }e imati 22 vjetroturbine ukupne instalirane snage 44 MW i o~eki va nu go di{ nju proizvodnju od 128,5 GWh elektri~ne energije. Za ovu vjetroelektranu prije dva dana Op}insko vije}e TomislavGrada jednoglasno je svojom odlukom potvrdilo op}i interes za izgradnju. Trenutno su u toku procedure za postavljanje privremenoga monta`nog objekta u okviru formiranja gradili{ta, kao i u ure|enje pristu-

pnog pu ta do lo ka ci je VE Mesihovina. Osim ovih projekata, saradnja je nastavljena s KfW bankom kroz zajedni~ko financiranje investicijsko-tehni~ke dokumentacije za izgradnju budu}e CHE Vrilo. Shodno planiranoj dinamici izrade projektne dokumentacije za ovu elek tra nu, u to ku je stru~na recenzija idejnoga projekta. CHE Vrilo bi imala snagu 64 MW i godi{nju proizvodnju od 249,5 GWh elektri~ne energije. Zajedni~ka je ocjena i uvjerenje kako }e se kvalitetna partnerska suradnja nastaviti, {to su poslovna opredjeljenja i JP Elektroprivreda HZHB i KfW banke u Bosni i Hercegovini, saop{teno je iz elektroprivrede u Mostaru.

• [ta je projekt eksploatacija mineralne vode? Prema procjenama, BiH je tre}a zemlja po koli~ini zaliha pitke vode u Evropi, a voda postaje jedan od najzna~ajnijih strate{kih prirodnih resursa. Projekt kompanije podrazumijeva pronala`enje strate{kog partnera za gradnju nove fabrike sa kompletnom infrastrukturom za eksploataciju i punjenje mineralne vode. Voda bi se eksploatirala iz bunara Ljuba~. Ukupna koli~ina vode se procjenjuje na 5 milijardi m3 i oko 200 miliona m3 priliva svake godine. Zemlja se nalazi u 100 posto vlasni{tvu kompanije. Lokacija projekta se nalazi u blizini magistralnog puta Tuzla - Sarajevo, kao i `eljezni~ke pruge. Prema planu, 50.000 boca bi se trebalo puniti dnevno ili 14,4 miliona boca godi{nje. Finansijska projekcija (promet, proizvodnja i profit) ura|ena je na temelju 50-postotnog kori{tenja ukupnog kapaciteta. • Za{to investirati u projekt? - Zato {to pitka voda postaje jedan od najva`nijih prirodnih resursa, a potra`nja u svijetu je sve ve}a - Zato {to je kompanija uradila kvalitetnu finansijsku analizu kao i detaljan plan projekta {to bi unaprijedilo i ubrzalo isplativost i produktivnost projekta - Zato {to se radi o uspje{noj kompaniji - Zato {to se nalazi na dobroj lokaciji • Osnovne prednosti? - Ugled kompanije - Siguran povrat investicije - Visoko kvalificirana radna snaga • Finansiranje - Ukupna vrijednost investicije iznosi 2.500.000 eura - Tra`eni iznos investicije je 1.500.000 eura Bosna Bank International i Oslobo|enje }e u narednom periodu predstaviti projekte koji su prezentirani na Me|unarodnoj konferenciji Sarajevo Business Forum, koja je odr`ana 6. i 7. aprila. Stranim i doma}im investitorima i kompanijama ukupno je predstavljeno 157 projekata iz oblasti turizma, poljoprivrede, energije i infrastrukture. Svi projekti mogu se pogledati na www.sarajevobusinessforum.com.

Eksploatacija mineralne vode

Kvadratni metar stana 1.455 KM
Prosje~na cijena stanova izgra|enih u prvom polugodi{tu ove godine, prema federalnom Zavodu za statistiku, iznosi 1.455 KM po kvadratnom metru stambene povr{ine, a formirana je na bazi izvje{taja za 564 stana. U saop}enju federalnog Zavoda za statistiku navodi se da je prosje~na cijena stanova zavr{enih u prvom polugodi{tu ove godine manja za 13,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Prosje~ni tro{kovi izgradnje u~estvuju sa 80,1 posto od ukupne prosje~ne cijene i za 3,7 posto manji su u odnosu na isti period prethodne godine. Prosje~na cijena stanova u izgradnji, koji su se po~eli graditi izme|u 1. januara i 30. juna, formirana je na bazi izvje{taja za 644 stana i iznosi 1.590 KM po metru kvadratnom. Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, prosje~na cijena stanova je za 3,1 posto vi{a nego u istom periodu prethodne godine. Prosje~ni tro{kovi gradnje u~estvuju sa 77,5 posto od ukupne prosje~ne cijene i za 11,6 posto ve}i su u odnosu na isti period prethodne godine.

RS: Potraga za naftom krajem godine
Istra`ivanja nalazi{ta nafte u RS-u, koja }e raditi zajedni~ko preduze}e Naftne industrije Srbije i ruske kompanije Njeftegazinkor, po~et }e ove, a zavr{iti 2013. godine, poslije ~ega se o~ekuje podno{enje zahtjeva za dodjelu koncesije za eksploataciju. Portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a Aleksandra Vuka{inovi} rekla je da bi u slu~aju dobrih rezultata istra`ivanja, eksploatacija nafte i gasa u RSu mogla po~eti ve} 2014. godine. - Maksimalna koli~ina proizvodnje na nalazi{tima bi}e dostignuta do 2020. i trebalo bi da iznosi do milion tona godi{nje, rekla je ona. Prema njenim rije~ima, nalazi{ta nafte u RS-u }e se istra`ivati na ~etiri lokacije u tri basena - posavskom, tuzlanskom i loparskom. Dodala je da nedavno potpisani memorandum o saradnji NIS-a i Njeftegazinkora predstavlja iskorak na polju kori{tenja energetskih resursa kojima raspola`e RS-a, a koji }e doprinijeti ja~oj energetskoj sigurnosti i nezavisnosti RS-a. Investicije u geolo{ko-istra`iva~ke radove u po~etnoj fazi trebale bi iznositi oko 20 miliona dolara, a ukupna vrijednost projekta od 130 do 150 miliona dolara, {to }e zavisiti od rezultata istra`ivanja.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 149 - 31. 7. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska ^eska R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.348639 1.450082 26.961214 0.078740 0.261836 0.683054 1.732321 0.565032 0.245695 0.206815 1.440765 0.990174 2.336736 1.497498 0.049495 1.836601

1.955830 1.352019 1.453716 27.028786 0.078937 0.262492 0.684766 1.736663 0.566448 0.246311 0.207333 1.444376 0.992656 2.342592 1.501251 0.049619 1.841204 USD 1.52165 BAM2.277212

1.955830 1.355399 1.457350 27.096358 0.079134 0.263148 0.686478 1.741005 0.567864 0.246927 0.207851 1.447987 0.995138 2.348448 1.505004 0.049743 1.845807

SDR (Special Drawing Rights) na dan 29. 07. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 29. 07. 2010 =

20 SARAJEVSKA HRONIKA
Obilje`avanje Svjetske sedmice dojenja

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Analiza bolesti Grasa pred kojom je Vlada za`mirila

500 radnika vi{ka 13 miliona godi{nje!
U februaru ove godine Vlada je usvojila mjere neophodne za spa{avanje preduze}a, ali otkaza, reorganizacije i ispitavanja zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama ni do danas nema
Analiza stanja u preduze}u Gras, u kojem su radnici ponovo zaprijetili {trajkom, na{la se pred ~lanovima kantonalne Vlade u februaru ove godine. Analizu, koju je radio savjetnik ministra saobra}aja za ekonomska pitanja Edib Pra{ovi}, obuhvatila je prijedlog neodlo`nih mjera kako bi se preduze}e izvuklo iz ste~aja. Iako usvojena, analiza do danas nije primijenjena ni po jednoj preporuci koja se u njoj nalazi. - Gras je bolesnik kojem nema pomo}i. Pet stotina radnika vi{ka godi{nje ko{ta Gras oko 13 miliona maraka na ra~un plata i naknada. Firma je trajno nelikvidna, nedostaje im 30 miliona maraka obrtnih sredstava, a na to sve uticalo je dobrim dijelom pove}anje plata, prezadu`enost bez odre|ivanja prioriteta, neselektivno upo{ljavanje kadrova... Tvrdim da je svaki uposlenik Ministarstva prometa i komunikacija sa ministrom Mihajlom Krmpoti}em na ~elu svjestan ovih problema koji se moraju rje{avati, a ako je Vlada analizu i usvojila, postavlja se pitanje za{to ni{ta ne urade, istakao je Pra{ovi}.

Nekoliko radionica na Vilsonovom {etali{tu

Samo pet posto dojene djece u BiH
Povodom obilje`avanja Svjetske sedmice dojenja ju~er su mame savjetnice za dojenje Udru`enja DjeCa organizovale centralnu sve~anost na Vilsonovom {etali{tu. “Kroz na{ projekat “Dojenje je in” koji smo pokre, nuli u novembru 2009. godine, `elimo da majkama pru`imo adekvatnu podr{ku i pomo} kroz savjetovanja na{ih educiranih mama savjetnica za dojenje. Po{to obuku privodimo kraju, planiramo do kraja godine pustiti u rad i na{ SOS telefon. Ovom manifestacijom `elimo skrenuti pa`nju javnosti na probleme sa dojenjem, posebno u BiH, jer je niska stopa dojene djece kod nas, samo pet posto u prva tri mjeseca `ivota“ kazala je Anisa D`iho, koordinato, rica projekta.

Prosje~na plata u Grasu ve}a je od one u FBiH za 200 maraka

Boljke Grasa u brojevima
Gubitak dru{tvene ishrane Grasa u 2009. Gubitak {tamparije u 2009. Gubitak Slu`be trafika iz marta 2009. Porast plata u odnosu na 2008. u 2009.
iz godine u godinu stagnira ili opada, a utro{ena sredstva rastu, {to se posebno odnosi na porast plata i ostalih primanja, naro~ito od 2006. godine do danas. Sa 31. decembrom 2009. akumulirani gubitak preduze}a iznosi 59.934.000 KM, ~ime se dolazi do zaklju~ka da je Gras pred ste~ajem, a analizom razli~itih timova nelikvidnosti kompanije, dolazi se do ~injenice da je ona prezadu`ena. - Gras se zadu`ivao bez utvr|ivanja prioriteta, a kamate su ga samo u 2009. ko{tale 1,8 miliona KM, dok je taj iznos u periodu 2001 - 2005. godina iznosio izme|u 113 i 195 hiljada. [ta }e se desiti ako Gras dospjele obaveze po kreditima ne plati banci u utvr|enom roku i ako banka posegne za prodajom imovine koja je predmet hipoteke, jedno je od pitanja je koje je Pra{ovi} postavio ~lanovima Vlade, a na koje nije bilo odgovora. Prate}e djelatnosti Grasa, navodi Pra{ovi}, u 2009. upo{ljavale su 730 izvr{ilaca ~ija je cijena ko{tanja 21.984.100 maraka, {to po radniku iznosi 2.500 KM mjese~no. - Neplansko i neselektivno upo{ljavanje kadrova godi{nje ko{ta Gras najmanje 12 miliona maraka. Sada{nja prosje~na neto plata u preduze}u iznosi oko hiljadu KM i ve}a je od prosjeka FBiH za oko 200 maraka, istakao je Pra{ovi}, navode}i u analizi da porast plata od 2006. do 2009. iznosi 58,5 posto. Rezervni dijelovi, iako zastarjeli, nisu otpisani na teret prihoda, ve} se vode po knjigama, {to ne daje ta~an iznos finansijskog rezulta-

524.453 KM 350.000 KM 920.320 KM 10 posto

60 miliona duga
Pra{ovi}eva analiza obuhvata podatke da Gras posluje sa gubitkom jo{ od 2000, da ukupan prihod

Tako je ju~er odr`ano nekoliko radionica za trudnice i mame koje `ele saznati malo vi{e o dojenju, gdje im je ukazano za{to je ono va`no. Babice iz centra Feniks iz Sanskog Mosta, koje su jedine educirane zdravstvene radnice u BiH, vr{ile su obuku trudnica i mama. Ovom prilikom bila je prezentirana i va`nost no{enja platnenih pelena i nosiljki. Male balerine su otvorile manifestaciju, a mnoga djeca su u`ivala u likovnim i plesnim radionicama. Mr. B.

ta, a na vi{emilionske gubitke preduze}a uticale su i sporedne djelatnostima kojima se ono bavi, a koje nisu u skladu sa misijom kompanije. - Komercijalna funkcija Grasa nije informati~ki podr`ana i to najvi{e odgovara onima koji prave propuste, a koji se odnose na Zakon o javnim nabavkama. Nepo{tivanje ovog zakona dostiglo je takve razmjere da iz ureda za reviziju tra`e hitne mjere kojima bi se zaustavila nezakonita nabavka robe, podsjetio je Pra{ovi}.

Perfektna dijagnoza
Pra{ovi} je naglasio kako je osloba|anje tehnolo{kog vi{ka u KJKP Gradski saobra}aj zadatak osniva~a (Kanton Sarajevo, op. a.), sindikata, menad`menta i organa upravljanja, jer bi na taj na~in bila smanjena masa plata i obaveza vezanih uz nju. Nu`no je i dono{enje novog pravilnika o platama, koji ne bi bio vezan za sada{nji kolektivni ugovor, jer su posljednje dvije godine pokazale kuda preduze}e ide primjenjuju}i taj akt. Ovo je samo dio preporuka koje su ~lanovi Vlade usvojili. No, kako isti~e Pra{ovi}, Gras kao posrnula firma, interesantan je svim politi~kim partijama, a vladaju}im o~igledno nije u interesu da pred oktobarske izbore podijele otkaze, ukinu subvencije i zaustave ar~enje po firmi, ve} su i menad`mentu Grasa svezali ruke, a analizu ocijenili rije~ima “perfektna dijagnoza“ . I to je to.
Jelena MILANOVI]

Op}ina Ilid`a
Pra{ovi}: Neselektivno upo{ljavanje kadrova

Sa pro{logodi{njeg treninga

Zabavna {kola fudbala
Pod pokroviteljstvom Op}ine Ilid`a na obali @eljeznice danas }e biti otvorena Zabavna {kola fudbala “Copaka Bosnia 2010“ Sve~ano otvorenje . {kole je u 11 sati, a u~estvova}e vi{e od 300 dje~aka i djevoj~ica sa podru~ja op}ine Ilid`a i Lukavice. Me|u u~esnicima bi}e i predstavnici Udru`enja Roma, saop}eno je iz Op}ine Ilid`a.

Iako je odluku o pokri}u gubitaka Grasa za pro{lu godinu Skup{tina ovog preduze}a trebala donijeti i proslijediti resornom ministarstvu odmah po dono{enju ovogodi{njeg bud`eta, taj dokument u Ministarstvo je stigao prije nekoliko dana. U Ministarstvu smatraju da je rije~ o neznanju ljudi, koji su strana~kim dogovorom zalutali u strukture Grasa.

Neznanje

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
Ure|enje terena i staza na olimpijskoj planini

SARAJEVSKA HRONIKA 21

Ture po selima

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

BJELA[NICE
Neizbje`na je i posjeta kanjonu Rakitnice

U toku kampanja prezentovanja svih blagodati i potencijala kojima na{e planine raspola`u
Sa druge strane, u agenciji ZOI TOURS trenutno je u toku prodaja aran`mana ljeto more 2010, ali zainteresovani mogu pogledati i ponude bazirane na turama po Bjela{nici i selima njenog zale|a. - ZOI TOURS se svakako bazira na in coming i dovo|enje {to ve}eg broja turista u BiH, jer je ovo zemlja koja zaista ima puno toga ponuditi. Kanjon Rakitnice, vodopadi Kravice u Ljubu{kom, na{e olimpijske planine zaista ne ostavljaju nikog ravnodu {nim. Ci je ne ovih aran`mana su veoma povoljne, te je i to dodatni podsticaj za sve ljubitelje istinskih prirodnih ljepota - kazala nam je Arzija Jusi}, rukovodilac OJ ZOI TOURS. Tako, recimo, obilazak bjela{ni~kog sela Lukomir i kanjona Rakitnice sa turisti~kim vodi~em, prevozom i ru~kom ko{ta 40 KM. J. M.

Uposlenici KJP ZOI ‘84 OCS ovih dana aktivno rade na ure|enju staza i pripremama za predstoje}u zimsku sezonu, a kako u ovom preduze}u saznajemo, imaju u planu i niz aktivnosti s ciljem pobolj{anja ljetnih sadr`aja, a u okviru ljetnih radova uposlen je dodatni broj ljudi. U prvom redu, ovdje se misli na dva stadiona na Bjela{nici i na Igmanu, ali i nizu prate}ih sadr`aja. Ovo preduze}e

}e, u saradnji sa ostalim subjektima koji djeluju na na{im olimpijskim planinama, pokrenuti i ja~u promotivnu kampanju s ciljem prezentovanja svih blagodati i potencijala kojima planine raspola`u. Svjesni da se u razvoj planina itekako mora ulagati ako se `eli parirati ski-centrima u okru`enju, intenzivno rade i na pronalasku potencijalnih finansijskih partnera za `i~aru kabinskog tipa, od koje se nije odustalo.

Saobra}ajnica na Tr~ivodama

Op}insko vije}e Had`i}a

Izgradnja {kole u centru
Na sjednici Op}inskog vije}a Had`i}i usvojen je izvje{taj o izvr{enju bud`eta za prvih {est mjeseci ove godine. U had`i}koj op}ini grade se mnogi objekti. Rade se putevi, vodovodi, javna rasvjeta i drugi objekti od `ivotnog interesa, a nastavljena je i izgradnja {kole u centru Had`i}a. Ve}ina vije}nika pohvalno se izrazila o utro{ku sredstava u prvom polugodi{tu. “I pored krize, mo`emo biti zadovoljni dosada{njom dinamikom. Ako se realizuju neki zacrtani ciljevi, ovogo di{ nji bud`et mo`emo ispuniti, ~ak i prema{iti. Sa svoje strane ~inimo sve da do to ga do|e“, re kao je na~el nik Op}ine Ham do Ejubovi}. Usvojena je odluka o visini poreza na imovinu te projektni program za izradu Urbanisti~kog plana “Lato benzinska stanica“. Prihva}ena je informacija o postupku i rezultatimarecertifikacije sistema upravljanja kvalitetom u novoj normi ISO 9001: 2008. Dosta govora bilo je i o razvojupoljoprivrede. Raduje~injenica da je sve vi{eljudi koji `ele da se bave ovom djelatno{}u, a u tome zna~ajnu podr{ku daje Op}ina. Vije}nici su prihvatili i informaciju o zapo{ljavanju i samostalnom privre|ivanju i privredi Op}ine Had`i}i.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Po~elo i postavljanje ivi~njaka

Prvi sloj asfalta na drugoj trasi ceste
Izgradnja saobra}ajnice na Tr~ivodama, nakon po~etnih problema zbog lo{eg vremena, trenutno se odvija prema planu i ju~er su zavr{eni pripremni radovi za po~etak asfaltira nja dru gog di je la tra se, odnosno postavljanje prvog sloja asfalta. Naime, jo{ pro{le sedmice izvr{eno je asfaltiranje prvog - nosivog sloja jednog dijela trase, a potom su nastavljeni radovi na drugom dijelu. Osim toga, postavljaju se ivi~njaci, a ujedno se vr{i iskop kamenog materijala sa pneumatskim ~eki}em na kraju trase. E. H.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e, od devet do 15 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati Gabelina, @eljezni~ka kolonija 5 i 6 i Donja Vogo{}a 2, zatim od 8.30 do 15.30 sati Podlugovi 1 i od devet do 16 sati trafopodru~je Brije{}e 1, saop}eno je iz Elektrodistribucije.
nheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan

PORODILI[TA

4 6

DJEVOJ^ICE DJE^AKA
dnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15. 5 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 1 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55,a radnim 1.30, danima u 5.30, Kiseljakradnim danima u 16. 5. 1

VOZOVI

Dolasci:
Beograd 10.45, 13.45 i 21.40, Zagreb 7, 15.45 i 22, Minhen 12.25, Be~ 11, 14.35 i 20.55, Istanbul 8.50 i 13.25, Frankfurt 21, Budimpe{ta 14.50, Ljubljana 15.55, Ankona 7.40, Cirih 11.45, Geteborg/ Kopenhagen 17.15, Banja Luka 6.15

Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~et vrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Man-

AVIONI
Beograd 6.30, 11.30 i 16.45, Zagreb 6.30, 16.15 i 18.45, Minhen 13, Be~ 7.45, 8 i 15.20, Istanbul 14.25 i 18.30, Frankfurt 15, Budimpe{ta 15.20, Cirih 6.45, Ljubljana 16.25, An ko na 17.55, Ge te borg/ Kopenhagen 9.45, Banja Luka 21.45

Polasci:

u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te ra-

22

KULTURA

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

16. Sarajevo Film Festival: Nagrada publike

Prizor iz Tanovi}eva...

...i Hernandezova i Smithova filma

Pobjednik “Cirkus Columbia“ i “Okrivljen“
Ta~no u pono} prvog augusta u Meeting Pointu progla{eni su pobjednici 16. SFF po ocjeni publike.

Film Danisa Tanovi}a najbolji je film koji je vidjela publika ovogodi{njeg izdanja SFF-a, a od dokumentarnih filmova osvojio ih je onaj redatelja iz Meksika Roberta Hernándeza i Geoffreya Smitha
ski redatelj Goran Devi} za film “Poplava“ a dodjeljuje se u svrhu , podr{ke talentiranim autorima dokumentarnog filma iz regije. i Cineuropa nagrada, koju prati nov~ani iznos od 5.000 eura. U sklopu Sarajevo grad filma nagrada, Atlantic Grupa nagrada pripala je “Revizoru“ Catalin Musat (BiH, Rumunija), a Nagrada British Councila i projekta Operacija Kino filmu “Pametnice“ u re`iji Hane Jusi} i Sonje Taroki} (BiH, Hrvatska). Nakon devet dana filmske groznice koja je vladala glavnim gradom BiH, preostaje da se pozovemo na rije~i Amre Bak{i} - ^amo, voditeljice ceremonije progla{enja dobitnika festivalskih nagrada u Narodnom pozori{tu - vidimo se na 17. SFF-u.
An. [.

Pravda
Laskava titula najboljeg filma prikazana na Festivalu po izboru publike pripala je, {to je bilo i za o~ekivati, ~etvrtom igranom filmskom ostvarenju “Cirkus Columbia“ bh. redatelja Da ni sa Ta no vi}a, s pro sje~nom ocjenom 4,81. Publika je glasala i za dokumentarni film, i po broju glasova (prosje~na ocjena 4,82), titulu najboljeg ponio je film “Okrivljen“ redatelja Roberta Her-

nándeza i Geoffreya Smitha. Film Danisa Tanovi}a “Cirkus Co lum bia“ pri ka zan je izvan konkurencije, odnosno bio je to film s kojim je otvoren Festival, a dokumentarni film Roberta Hernándeza i Geoffreya Smitha iz Meksika prikazan je u sklopu programa Panorama i obra|uje apsurdno korumpirani sustav “pravde“ u spomenutoj zemlji. Redatelji su dobili dozvolu za snimanje su|enja Joseu Tono Rodriguezu, kojeg je nepouzdani svjedok optu`io za ubojstvo i zbog toga ga ~eka 20-godi{nja zatvorska kazna. Njegovi advokati se bore s birokracijom u ko-

joj se oso ba sma tra kri vom dok joj se ne doka`e nevinost... Na ceremoniji progla{enja dobitnika Srca Sarajeva za najbolji film (“Til va Ro{“ Ni ko le Le`ai}a iz Srbije), najbolju glumicu (Mirela Oprisor za ulogu u filmu “Utorak, nakon Bo`i}a“ redatelja Radua Muntana), najboljeg glumca (Marko Todorovi} za ulogu u filmu “Tilva Ro{“), najbolji dokumentarni film (“[velje“ makedonske redateljice Biljane Garvanileve), najbolji kratki film (“@uti mjesec“ hrvatskog redatelja Zvonimira Juri}a) etc. i {to je ~itateljima ve} i poznato, obznanjeni su i dobitnici EDN talent granta, a dobio ga je hrvat-

Pametnice
Cicae nagrada, koja priskrbljuje pomo} nagra|enom filmu kada je u pitanju pomo} kod distribucije, prikazivanja filma i dopiranja do publike, putem mre`e od 3.000 kina (Cicae je me|una ro dna kon fe de ra ci ja umjetni~ki kina), pripala je filmu “Biblioteka Pascal“ redatelja Szabolcsa Hajdua, ra|ena u koprodukciji Ma|arske, Njema~ke, Rumunije i Velike Britanije. Istom filmu i redatelju pripala je

U subotu u Beogradu

Pro{irena UNESCO-ova lista svjetske ba{tine

Preminuo pozori{ni kriti~ar i novinar Feliks Pa{i}
Beogradski mediji javili su da je u glavnom gradu Srbije u subotu preminuo Feliks Pa{i}, pozori{ni kriti~ar, novinar i publicista ro|en u Splitu i prire|iva~ monografija o mnogim glumcima. Tokom dugogodi{nje novinarske karijere radio je u Borbi, na Radio Beogradu i Televiziji Beograd, a kao stalni pozori{ni kriti~ar pisao je za Borbu, Ve~ernje novosti, Radio Beograd, Dnevni telegraf i Teatron. Ro|en 19. februara 1939. godine u Splitu, Pa{i} je studirao francuski jezik i knji`evnost te isprva pisao filmsku kritiku, a od po~etka 70-ih postao je pozori{ni kriti~ar. Me|u njegovim objavljenim knjigama su “Savremenici“ raz, govori s jugoslovenskim piscima iz 1965, “Oluja“ dnevnik predsta, ve iz 1987, “Kako smo ~ekali Godoa kad su cvetale tikve“, dokumentarno istra`ivanje slu~ajeva zabrane dviju kazali{nih predsta-

Na listi i amsterdamski kanali
Na popis svjetske ba{tine upisani su: ~etvrt s kanalima u Am ster da mu iz gra|ena potkraj 16. i u 17. stolje}u; carska tvr|ava Thang Long u Hanoju u Vijetnamu; povijesni spomenici u Dengfengu u Kini; arheolo{ka lokacija Sarazm u Tad`ikistanu; biskupski grad Albi na jugu Francuske, te povijesni bazar u Tabrizu u Iranu i At-Turaif u AdDirijahu u Saudijskoj Arabiji, prva prijestolnica dinastije Saud. Isti status (svjetske ba{tine) stekli su: kaznionice za prognane Britance u Australiji iz 18. i 19. stolje}a; astronomski opservatorij Jantar Mantar u Jaipuru u Indiji s po~etka 18. stolje}a; sufisti~ki kompleks {eika Safija al-din Hanegaha sa sveti{tem u Ardabilu; atol Bikini, u pacifi~koj dr`avi Mar{alovi Otoci, na kojem su SAD tes ti ra le atom ske bombe; povijesna sela Hahoe i Yangdong u Ju`noj Koreji;

va, iz 1992, “Karlo Buli} - avantura kao `ivot“ iz 1992, te “Mira Trailovi}, gospo|a iz velikog sveta“, 2006. Sura|ivao je kao koautor u mo no gra fi ja ma o glum ci ma Ljubi Tadi}u, Mariji Crnobori, Miri Stupici, Miji Aleksi}u, Zoranu Radmilovi}u, Nevenki Urbanovoj, Raheli Ferari, Danilu Stojkovi}u. Dobitnik je mnogih priznanja u oblasti umjetnosti i kulture.

Amsterdam: ^etvrt s kanalima izgra|enim krajem 16. i u 17. stolje}u

za{ti}eno podru~je prirode Ngorongoro u Tanzaniji; planine u sredi{njoj [ri Lanki, te izolirani arhipelag na Havajima Papahanaumokuakea UNESCO-ova lista svjetske ba{tine, bilo kulturne ili prirodne, sada obuhva}a 904 lokacije {irom svijeta. Prihva}ena su i dva pro{irenja ve} upisanih lokacija - hi-

drauli~ki sistem u gornjem Harzu (planinski lanac) u Njema~koj, ju`no od rudarskog grada Rammelsberga i grada Goslara te okolina rudarskog grada Rorosa u Norve{koj. Sje dni ca UNES CO-ovog Odbora za svjetsku ba{tinu, otvorena 25. jula, nastavlja se do 3. augusta. Kandidirano je ukupno 39 lokacija.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

SCENA
u rije~i i slici

23

SARAJEVO FILM FESTIVAL

FREEMANA ODU[EVILA

sarajevska publika
Po~asni gost 16. izdanja SFFa proslavljeni ameri~ki glumac Morgan Freeman zasjenio je skoro sva doga|anja posljednjeg dana Festivala. Ne samo da je bio odu{evljen sarajevskom publikom koja mu je iskazala dobrodo{licu pri dolasku na projekciju filma “Invictus“ u kojemu je , ostvario ulogu ju`noafri~kog predsjednika Nelsona Mandele, nego je i publika bila odu{evljena njime. Morgan se tako na{ao na meti svih onih koji su imali fotokamere. Dvojba je neosnovana: Freeman je zasigurno najfotografiranija osoba Festivala. “Freeman groznica“ vladala je i tijekom dana, pa je i najposje}eniji program ovogodi{njeg Festivala “Kafi sa...” bila upravo s ovim oskarovcem, na kojoj se moglo ~uti da za Sarajlije ka`e da su veoma{armantniljudi, a komplimente je uputio i Sarajkama. Posljednjeg dana SFF-a zavr{en je i 4. Sarajevo Talent Campus, program koji je namijenjen mladim filmskim profesionalcima nastao u suradnji s Berlinale Talent Campusom i Me|unarodnim filmskim festivalom u Berlinu. Ovi mladi filmski prefesionalci ~iju skupnu fotografiju objavljujemo, u tajne zanata upu}ivali su i Morgan Freeman, Semih Kaplanoglu, Gaspar Noe, Samuel Maoz, David Silber, Jasmila @bani}, Leon Lu~ev, Agnes Kocsis, Nancy Bishop i mnogi drugi.

24

OGLASI

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

OSLOBO\ENJE
ponedjeljak, 2. august 2010. godine

Nekompletno prvo kolo na startu fudbalske sezone

Jedino [iroki uspio da slavi u gostima
Fudbal Minimalna pobjeda Slavije protiv Slobode Formula 1 Webber najbr`i u Ma|arskoj
FOTO: D`. KRIJE[TORAC

26
Premijer Liga

FUDBAL
BOSNA I HERCEGOVINA
1. kolo
BOD UTA POB NER POR D:P-G

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Slavija - Sloboda 1:0 (1:0)

1. [iroki B. 2. Zvijezda 3. Slavija 4. Budu}nost 5. Drina 6. Leotar 7. Rudar 8. @eljezni~ar 9. Olimpik 10. Sarajevo 11. Vele` 12. Zrinjski 13. ^elik 14. Sloboda 15. Borac 16. Travnik

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 1 1 1 1 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 1 1 1

3:2 2:1 1:0 1:1 1:1 1:1 1:1 0:1 2:3 1:2

3 3 3 1 1 1 1 0 0 0

REZULTATI Banovi}i - Drina (Haski} 83 - Mini} 35) Rudar - Leotar (@eri} 17 - Mijailovi} 87) Zvijezda - Travnik (Jusi} 42, Huseinpa{i} 59 - ]uri} 35) Borac - [iroki Brijeg (Nikoli} 69, Renato 74ag - Zakari} 23, 53, Ivankovi} 57) Slavija - Sloboda (Regoje 21-pen) SRIJEDA, 4. AVGUST, 20.30 SATI Olimpik - @eljezni~ar (Ale~kovi} - Taborin, Imamovi}) SRIJEDA, 18. AVGUST, 20.30 SATI Sarajevo - ^elik (Skaki} - Ibri{imbegovi}, ]ule) ODGO\EN SUSRET Zrinjski - Vele` (Stanki} - Pa{ali}, Bandi}) 1:1 1:1 2:1 2:3

Sloboda se branila, ali se nije odbranila

Fotosi: D`. KRIJE[TORAC

Bojan Regoje sa bijele ta~ke donio tri boda

Regoje odlu~io iz penala
U 20. minuti Aleksi} nakon nesporazuma sa svojim golmanom u kaznenom prostoru oborio Radovanovi}a, a sa bijele ta~ke pobjednika odlu~io najbolji pojedinac Slavije, ali i cijelog me~a
Stadion KSC Slavija. Gledala ca: 400. Su di ja: To mi slav ^ui} (Tomislav-Grad) 7. Pomo}ni ci: El vir Gra bus (Tra vnik), Stevo Peri} (Bijeljina). Strijelac: 1:0 - Regoje (21pen). @uti kartoni: Simi} (Slavija), Ale ksi}, Efen di}, [a ra no vi}, Gavari} (Sloboda). SLAVIJA: Dujkovi} 6, Regoje 7,5, Popovi} 6, Simi} 7, Todorovi} 7, Peri{i} 6,5 (od 89. [e{lija -), Jamina 5,5 (od 60. Radonja 6), Nestorovi} 7, Oble~evac 6,5 (od 68. Ra{evi} -), Stankovi} 6, Radovanovi} 6. Trener: Milan Gutovi}. SLOBODA: Mujki} 6, Drakul 5,5, Efendi} 5 (opd 46. Daji} 5,5), Aleksi} 5, Jogun~i} 5,5, Malki} 6, Zoleti} 5,5 (od 64. Selimovi} 5,5), Gavari} 5,5, [aranovi} 6, Smajlovi} 6, Muji} 5,5 (od 68. Beki} -). Trener: Vlatko Glava{. Fudbaleri Slavije na otvorenju premijerliga{ke sezone sasvim zaslu`eno savladali su Slobodu sa 1:0. Oko 400 navija~a i novi semafori na stadionu u Lukavici obilje`ili su utakmicu, a {to se ti~e igre ona je bila na prosje~nom nivou. Ipak, prvu priliku u 11. minuti imali su gosti kada je na centar{ut Smajlovi}a Muji} lo{e reagovao i glavom {utirao pored gola. U 13. minuti Bojan Regoje je {utirao sa 20 metara pored gola. Sedam minuta kasnije nesporazum Efendi}a i Aleksi}a dovodi do kaznenog udarca, po{to je Aleksi} u kaznenom prostoru oborio Radovanovi}a i zaradio `uti karton. Regoje je bio siguran sa 11 metara, a kasnije se ispostavilo da je taj momenat odlu~io pobjednika. Drugo poluvrijeme je bilo ne{to slabije. Sloboda je poku{avala ugroziti gol doma}ina preko kontranapada, a Slavija boljom igrom na sredini terena i borbeno{}u zaslu`eno do{la do bodova.
S. SPAHI]

1:0

Emirates Cup

Jose Mourinho poru~uje navija~ima na startu sezone

REZULTATE REALA
o~ekujte tek od 2012.
Slavlje Brianda nakon izjedna~uju}eg gola za Lyon
Reuters

Igra~i AC Milan i Lyona na{eg Miralema Pjani}a remizirali su rezultatom 1:1 u prvoj ju~era{njoj utakmici Emirates Cupa. Italijanski tim je u vodstvona Emiratesstadionu doveo Borriello u 55. minuti, da bi Briand pogodio za izjedna~enje u 79. minuti. Za ekipu Lyonasvih90 minutaodigrao je bh. reprezentativac Miralem Pjani}. Recimo i to da je ovo bilaukupno tre}a utakmica koja je zavr{ena nerije{enimrezultatombudu}i su u subotu, prvogdanaovogodi{njeg izdanja Emirates cupa, Lyon i Celtic remizirali sa 2:2 (Pjani} nije ulazio u igru), a u drugom subotnjem susretu Arsenal i Milan odigrali nerije{eno rezultatom 1:1. U drugom ju~era{njem me~u Arsenal je savladao Celtic sa 3:2 i ovom pobjedom odbranio naslov pobjednika Emirates Cupa. Golove za ekiputreneraArseneWengera postigli su Vela u 3, Sagna u 45. i Nasri u 51. minuti. Pogotkom u 73. minutiMurphy je smanjiovodstvo Celtica na 3:1. U 83. minuti lopta je ponovozavr{ila u mre`igolaArsenala, a strijelac drugog gola za Celtic bio je Sung-Yong.

Arsenal odbranio naslov

Novi trener Real Madrida Jose Mourinho po~eo je spu{tati loptu prije po~etka nove sezone i upozorio navija~e da ne o~ekuju najvi{e domete od njegovih nogometa{a ve} u njegovoj prvoj sezoni na klupi. Najbolje igre mogu se o~ekivati od po~etka 2012. godine. U svojoj izjavi za El Mundo 47-godi{nji trener, koji je u Madrid stigao iz milanskog Intera sa kojim je pro{le sezone osvojio trostruku krunu, obja{njava rije~ima da proces asimilacije zna~i da tek u svojoj drugoj zajedni~koj sezoni ekipa prihvata ispravan sistem i filozofiju igre. “Uvi jek go vo rim da mo je mom~adi dose`u vrhunac u

svojoj drugoj sezoni. Igrom slu~aja, sa svima sam njima pone{to dosad osvajao ve} u prvoj sezoni. Nadam se da }e isto biti i u Realu.“ Sa svim svojim trima prethodnim klu bo vi ma, Por tom, Chel se ajem i In te rom, Mo urinho je ve} u prvoj sezoni do{ao do naslova nacionalnog prvaka. Priznao je ovom prilikom Portugalac i da se tokom karijere itekako znao prevariti pri procjeni pojedinih igra~a. “Nailazio sam u dosada{njoj karijeri na igra~e koji su se pokazali daleko boljima no {to sam prije pretpostavljao. Jednako je toliko bilo i obrnutih slu~ajeva.“

Jose Mourinho poziva navija~e na strpljenje

Messi sa Barcom na azijsku turneju
Lionel Messi ipak ide na Barceloninu turneju po Aziji, ali trener Pep Guardiola je odlu~io da me|u 28 igra~a ne}e biti osam {panskih reprezentativaca koji su trijumfovali na Svjetskom prvenstvu. Oni }e ostati u [paniji da se odmaraju i rade po specijalnom programu, saop{teno je ju~e iz katalonskog kluba. Ova odluka se odnosi na Carlesa Puyola, Victora Valdesa, Davida Villu, Pedra Rodrigueza, Xavija, Sergia Busquetsa, Gerarda Pikea i Andresa Iniestu. Barcelonini igra~i iznijeli su najve}i teret u pobjedi reprezentacije [panije na Mondijalu i ne}e igrati u Seulu protiv reprezentacije sastavljene od igra~a iz {am pi ona ta Ju`ne Ko re je i ~eti ri da na ka sni je protiv kineskog prvoliga{a Beijing Guoana na stadionu Pti~je gnijezdo.

OSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

FUDBAL

27

Derbi u Banjoj Luci pripao [irokom

Kockali se sa 3:0
Igrali smo ve}i dio utakmice vrlo disciplinirano, odgovorno, a onda je kod 3:0 do{lo do opu{tanja, {to je Borac iskoristio i doveo nas u nezgodnu poziciju, ka`e trener [irokobrije`ana Ivo I{tuk
[iroki Brijeg je na gostovanje u Banju Luku i derbi prvog kola Premijer lige otputovao bez {est igra~a, no svejedno su se nazad u Hercegovinu vratili sa tri boda krenuv{i u sezonu - pobjedni~ki. U timu, me|u ostalima, nije bilo golmana Bandovi}a i kapitena [ili}a, ali se to previ{e nije osjetilo na igri. Pobjeda od 3:2 ostvarena je golovimaZakari}a u 23, Varee u 53, te Ivankovi}a u 57. minuti iz jedanaesterca, a u tom trenutku ubjedljivaprednostrezultirala je blagim opu{tanjem pa je Borac u preostalih pola sata igre preko Nikoli}a u 69. i autogolomRenata u 74. minuti izbjegao katastrofu. I dok je ovakav rezultat za mnoge iznena|enje, trener Ivo I{tuk ima najbolji uvid u mogu}nosti ekipe. “Uvijek sam govorio da imamo sna`nu ekipu i da alternative na klupama nisu ni{ta slabije od igra~a koji igraju u prvom timu. Igrali smo ve}i dio utakmice vrlo disciplinirano, odgovorno, a onda je kod 3:0 do{lo do opu{tanja, {to je Borac iskoristio i doveo nas u nezgodnu poziciju“ ka`e I{tuk. , “Ipak, sve se na kraju dobro zavr{ilo, mada se u posljednjih 15 minuta sva{ta moglo izde{avati.” Slijede}itest u doma}emprvenstvu [irokobrije`ane o~ekuje na Pecari kada im u goste dolazi Rudar iz Prijedora. Mada prili~na nepoznanica i autsajder na papiru, I{tuk isti~e da svaki protivnik mora imati isti pristup.
M. I. [iroki uspje{no pro{ao te{ko gostovanje

Trener Rudara Boris Gavran proklinje realizaciju

U Leotaru zadovoljni bodom

Fulamo kontre ~etiri na jedan
Kako da budem zadovoljan kada iz bezbroj kolosalnih prilika ne posti`emo pogotke, kazao je strateg Prijedor~ana nakon 1:1 protiv Leotara
Nogometa{i prijedorskog Rudara nisu uspjeli na otvaranju nove sezone u Premijer ligi pred svojim navija~ima osvojiti tri boda. Utakmicu sa Leotarom okon~ali su bez pobjednika 1:1 te i drugu godinu zaredom rudari nisu imali rje{enja za Trebinjce, s obzirom na to da i pro{le sezone na gradskom stadionu nije bilo pobjednika (0:0). Iako su sve do 87. minute imali tri boda u d`epu, po got kom Ne na da @eri}a iz 18. minute, kazna za seriju proma{aja doma}ih napada~a stigla je preko Nemanje Mijailovi}a. Trener Prijedor~ana Boris Gavran nije bio zadovoljan takvim ishodom, pa ni nakon prospavane no}i. “Kako biti zadovoljan kada iz bezbroj kolosalnih prilika ne posti`emo pogotke. Jednostavno imamo problem s realizacijom, ne mo`emo da damo gol iz situacija kada imamo kontru ~etiri na jedan. S druge strane, Trebinjci su do gola imali samo jedan {ut. Ali, uzalud nam je bila i te-

Goran Skaki} pozdravio timski duh
Golom novajlije Nemanje Mijailovi}a Leotar se iz Prijedora vratio sa bodom. Za trenera Trebinjaca Gorana Skaki}a to je potvrda da su pri~e o sunovratu koji je predvi|an njegovom timu neutemeljene te da }e, u psiholo{kom smislu, bod sa gostovanja koji je, istina, osvojen u samom fini{u ovoj renoviranoj ekipi biti podstrek za nastavak takmi~enja u Premijer ligi. “Istina, Rudar je bio bolji, no na kraju se ra~una rezultat. Mislim da je smo do boda stigli zahvaljuju}i ne{to boljoj fizi~koj spremi. ^ak smo mogli do}i i do punog plijena, ali i izgubiti jer smo u nekoliko navrata bili miljenici sre}e. Sve u svemu, zadovoljan sam timskom igrom, posebno u drugom dijelu“ kazao je Skaki}. , U narednom kolu Leotar na Policama do~ekuje Olimpik, a samo uz pobjedu nad vukovima bod iz Prijedora ima}e svoju M. I. punu vrijednost.

Goran Skaki}: Miljenici sre}e

Sa utakmice u Prijedoru: Vu~ini} i Kova~evi} u duelu

renska nadmo} kada smo izgubili dva boda na doma}em terenu. Nadam se da }e se i nama negdje na strani ovo vratiti“ ka, zao je strateg zeleno-crnih koji }e u drugom kolu na te{ko gostovanje u [iroki Brijeg, ekipi koja je furiozno otvorila prvenstvo pobjedom u Banja Luci

protiv Borca. “Mo`da grije{im, ali idemo na noge vjerovatno najboljoj ekipi lige. O~ekivanja nisu prevelika, ali }emo poku{ati da se konsolidujemo i spremimo za {to ja~i otpor doma}inu“, zaklju~io je Gavran.
M. I.

Ale~kovi}u gradski derbi na Ko{evu
Emir Ale~kovi}, iako jedan od najmla|ih sudija u Premijer ligi BiH, ve} sedam godina dijeli pravdu na bh. terenima. Od protekle sezone postao je i internacionalni sudija, a ve} je sudio i dvije me|unarodne utakmice na kojima je dobio visoke ocjene. Tokom karijere imao je priliku suditi i vje~iti derbi izme|u @eljezni~ara i Sarajeva, a u proteklih sedam godina gotovo da nije bilo zamjerke na njegovo dijeljenje pravde, {to je svojevrstan raritet kada su u pitanju bh. sudije. Ale~kovi} }e premijeru ove sezone imati na stadionu Ko{evo, gdje }e se u srijedu sastati gradski rivali Olimpik i @eljezni~ar. Poznaju}i Ale~kovi}a, uvjereni smo da niti jedan niti drugi tim nakon susreta ne}e ima ti za mjer ki na su|enje, te da }e o pobjedniku odlu~ivati isklju~ivo kvalitet aktera na terenu.
J. Li.

Bianchi postaje selektor Argentine?!
Carlos Bianchi (61), jedan od najcjenjenijih argentinskih trenera posljednjeg desetlje}a, pristao je preuzeti posao selektora fudbalske reprezentacije od Diega Maradone. ‘’Voljan sam preuzeti posao od Maradone, ali pod jednim uslovom: da se Carlos Bilardo, ostane li na mjestu saradnika u stru~nom {tabu, ne mije{a u moje odluke. @elim prevenirati probleme koji su se pojavili u saradnji izme|u njega i Maradone’’, rekao je Bianchi argentinskim medijima. S obzirom na to da je imao otvorenu ponudu Argentinskog fudbalskog saveza, ugovor Bianchiju mo`e se o~ekivati vrlo brzo. Pisanje lokalnih medija, koji navode da predsjednik AFA Julio Grondona nije u dobrim odnosima s Bianchijem, demantirao je sam Grondona: ‘’Nemam nikakvih problema s Bianchijem. Vrata reprezentacije uvijek su otvorena svim kvalitetnim ljudima.’’
Emir Ale~kovi}, jedan od najboljih bh. sudija

28

FUDBAL

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Predrag Pa{i}, ~lan Komisije za omladinski nogomet N/FSBiH

Cilj nam je stvaranje

reprezentativaca
Mora postojati odgovornost za selektiranje igra~a, pogotovo ljudi koji }e praviti prvu selekciju. Ta selekcija je i najbitnija, jer 70 odsto igra~a iz te prve selekcije mora do}i do A reprezentacije, ka`e Pa{i}
Na pomen imena Predrag Pa{i} svi ljubitelji nogometa, bilo da se radi o navija~ima Sarajeva, za koje je Pa{i} nastupao, ili @eljezni~ara }e ustati. Pa{i} je svojevremeno bio zasigurno jedan od najboljih igra~a koje je BiH imala, a po zavr{etku karijere posvetio se radu sa djecom. Tako ve} 17 godina vodi {kolu nogometa Bubamara, a odnedavno je delegiran i za ~lana Komisije za omladinski nogomet u N/FSBiH, {to je nekako bio i logi~an slijed doga|aja. Pa{i} nam je u kratkom razgovoruizniosvojevizijeomladinskog nogometa, te otkrio kako }e u budu}nosti i dje~aci 1999. i 2000. imati svoje takmi~enje, {to do sada nije bio slu~aj.

Postavljanje sistema
“^ast mi je {to sam dobio priliku da svojdugogodi{nji rad i iskustvo prenesem na mla|e generacije“ kazao nam je u uvodu Pa{i} i , dodao kako je zapravo najbitnije uspostaviti jedan sistem, koji }e olak{ati stvaranje jednog reprezentativca, {to je krajnji cilj omladinskih selekcija. “Puno stvari je potrebno uraditi da bi se doprinijelo boljoj situaciji i uspostavljanju sistema koji }e funkcionisati. Pozitivan primjer je Hrvatska, koja je napravila odli~an sistem rada u omladinskim selekcijama. Bi}e problem uvezati sve, jer najve}i problem fudbala je masovnost, dok je najve}i problem dr`ave vaspitanje omladine. U tom pravcu }emo poku{ati razvijati fudbal u BiH. Naime, cilj nam je da u sistemu obrazovanja u Kantonu Sarajevo u osnovnim {kolama pokrenemo program fu-

Predrag Pa{i} ve} 17 godina radi sa djecom

dbalskih sekcija. Tako|er, poku{a}emo napraviti i takmi~enje osnovnih {kola na nivou Kantona, kako bismo {to lak{e kroz obrazovanje izgradili sportistu.” Pa{i} tvrdi kako je potrebno uvezati i sve {kole fudbala koje postoje na podru~ju kantona, {to }e biti jo{ jedan te`ak zadatak, s obzirom na to da zakon nije regulisao ko i na koji na~in mo`e raditi s djecom.

Pravilna selekcija
“Postoji40 {kolafudbalakojenisu u sistemu. Svi oni koji rade sa djecom moraju posjedovati uslove za rad s njima, jer ljudi koji `ele podu~avati omladince moraju biti kvalifikovani za to. Dakle, poku{a}emo otvoriti evidenciju {kola, koje nisu uvezane u sistem“ ka`e , Pa{i}, koji smatra kako je prva selekcija mo`da i najva`nija u iz-

gradnji fudbalera. “Mora postojati odgovornost za selektiranje igra~a, pogotovo ljudi koji }e praviti prvu selekciju. Ta selekcija je i najbitnija, jer 70 odsto igra~a iz te prve selekcije mora do}i do A reprezentacije. To }e nam biti zadatak. Organizova}emo ligu za djecu od 10 i 11 godina, jer neshvatljivo je da se oni do sada nisu takmi~ili i postavi}emo jednog od najkvalitetnijih ljudi za selektora pionirske reprezentacije. Kroz sisteme takmi~enja uspostavi}emo selekcije kantona, te imenovati trenere za rad sa djecom od 10 i 11 godina. Uostalom, svjetski prvak iz 1998, Francuska, u svojim redovima imala je igra~e koji su selektirani upravo kad im je bilo 10 godina. Naime, Zidane, Dugary, Barthez... svi su po~eli igrati zajedno sa 10 godina i do Svjetskog prvenstva su

MASOVNOST I VASPITANJE Puno stvari je potrebno uraditi da bi se doprinijelo boljoj situaciji i uspostavljanju sistema koji }e funkcionisati. Pozitivan primjer je Hrvatska, koja je napravila odli~an sistem rada u omladinskim selekcijama. Bi}e problem uvezati sve, jer najve}i problem fudbala je masovnost, dok je najve}i problem dr`ave vaspitanje omladine
imali preko 400 zajedni~kih utakmica. I ja sam tako|er izabran u reprezentaciju u toj starosnoj dobi, a pored mene su bili i bra}a Vujovi}, Zajec, Bakra~, Mlinari}, Sli{kovi}... koji su tako|er postali reprezentativci. Dakle, moja je `elja da napravimo sistem i sami sebi stvaramo igra~e za A selekciju, a ne da ih neko drugi odgaja“ , ka`e Pa{i}. Ina~e, jedini igra~ koji je pro{ao sve omladinskeselekcije u BiH i na kraju zaigrao za A selekciju je zapravo Alen [koro, ali on nije nikad bio standardni ~lan seniorskog tima bh. reprezentacije, a Pa{i} se nada kako }e se to u budu}nosti

Pa{i} dodaje i to kako osje}a sve probleme s kojima se susre}e omladinski fudbal, ali tvrdi da nije ~arobnjak, te da je najve}i problem omladinskog fudbala zapravo lo{a infrastruktura. “Ukoliko ljudi budu imali dobru volju, mislim da se problemi sa infrastrukturom mogu prevazi}i. Zapravo, ti problemi se morajuprevazi}i, jer kako }e neko imati {kolu fudbala, a nematiuslove za to. To je isto kao da `eli{ otvorititrgovinu, a nema{objekt za prodaju. Ja }u poku{atiuraditi sve {to je u mojoj mo}i, ali nisam ~arobnjak niti tako shvatamsvojposao, kao {to je to bio slu~aj sa ]irom. Ne mo`e nas jedan~ovjekodvesti u svemir, jer pojedinac ne smije i ne mo`ebitiispredsistema. Moja je `elja stvoriti sistem, a ne biti ispred njega. Ja nisam bitan u cijeloj pri~i, nitimoje ime, ve} samorazvoj i napredak omladinskog fudbala u BiH”, rije~i su Pa{i}a, koji je najaviokako}e se u budu}nosti povesti vi{e ra~una oradu sa djecom s posebnim potrebama. promijeniti, iako je svjestan da }e to biti mukotrpan i dugotrajan proces, jer stvoriti igra~a sigurno nije nimalo lako.
J. LIGATA

@elja stvoriti sistem, a ne biti ispred njega

Alen Jusufba{i}, napada~ Iskre iz Bugojna

Dobrim igrama izgraditi karijeru
Osta}u sigurno ovu sezonu u Iskri, a poslije toga `elja mi je da pre|em u neki ve}i klub. Volio bih, naravno, i da zaigram u nekom od inostranih klubova, ka`e talentovani 20-godi{njak
Alen Jusufba{i} 20-godi{nji je talentovani nogometa{ bugojan ske Is kre. Ovaj mla di}, ro|en 2.maja 1990. u Bugojnu, igra na poziciji napada~a, a ve} dvije godine je standardni ~lan seniorskog tima. U narednoj sezoni o~ekuje da }e imati zapa`enu ulogu te svojim golovima pomo}i Iskri da se vrati u bh. elitu. “Po~eo sam trenirati fudbal sa deset godina. Shvatio sam kao dje~ak da imam talenta za ovu igru i, eto, po~eo sam se time baviti. Napada~ sam u prvom timu Iskre. Cilj nam je u}i u Premijer ligu. Pro{le godine bili smo blizu, ali sticajem okolnosti i spleta nekih stvari nismo uspjeli. Ali, zato ove godine smo sto posto u najvi{em rangu takmi~enja u na{oj zemlji“ ka`e , Alen. Jusufba{i} veli da o~ekuje da }e predstoje}a sezona biti njegova, te da }e ekipa koju sa klupe vodi Senad Smaji} igrati dopadljivo i u~inkovito. Iskra ima spoj mla|ih igra~a i nekolicine iskusnih kakvi su Samir Vrban, Safet Kmeta{ i Sanel Kova~. “Pauzirao sam devet mjeseci zbog povrede koljena. Sad sam se oporavio i o~ekujem da }e ovo biti moja sezona. Osta}u sigurno ovu sezonu u Iskri, a poslije toga `elja mi je da pre|em u neki ve}i klub. Volio bih, naravno, i da zaigram u nekom od inostranih klubova. Imao sam nekih ponuda, ali sam smatrao da je bolje da ostanem i doka`em se ovdje“, isti~e Alen Jusufba{i}. Uzori ovom talentovanom 20godi{njaku su Christiano Ronaldo, kojeg smatra najkompletnijim igra~em na svijetu, te na{i Edin D`eko i Vedad Ibi{evi}.
Mi. D.

Neosporan talenat: Alen Jusufba{i}

Foto: M. TUNOVI]

OSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

ME\UNARODNI SPORT

29

Slavlje fudbalera Splita nakon pobjede nad Vara`dinom

1. HNL Rijeka {okirala Dinamo na Maksimiru

Bu}an postigao dva gola u premijernoj

POBJEDI SPLITA
Bh. internacionalac koji je u pro{loj sezoni nosio dres @eljezni~ara pogodio je u 62. i 70. minuti u visokoj pobjedi (4:0) nad Vara`dinom • Terke{ pogodio za Zadar
Prvoliga{ki fudbal se na najljep{i na~in vratio u Park mlade`i. Split je upisao prvu pobjedu, savladav{i Vara`din sa uvjerljivih 4:0. Prvi gol pao je na samom isteku prvog dijela, ba{ kad se ~inilo da }e Split nervozno morati u}i u nastavak. Vidi} je oduzeo loptu Brezovcu i asistirao @u`ulu, koji je pogodio za veliku radost doma}ih navija~a. Taj gol kao da je skinuo velik teret s igra~a Splita, koji su u drugom dijelu dotukli goste. Dvojbe je rije{io bh. internacionalac Sead Bu}an, koji je u pro{loj sezoni nosio dres @eljezni~ara. Prvo je u 62. minuti matirao Krkleca, da bi poentirao i u 70. minuti i na taj na~in priskrbio ulogu igra~a utakmice. Kona~nih 4:0 s bijele ta~ke u 78. minuti postavio je Romano Obilinovi}. Dinamo je i drugu utakmicu u Maksimiru odigrao pred mizer-

Senijad Ibri~i} je Hajdu~ko srce
Vodstvo Torcide, navija~ke grupe splitskog Hajduka, odlu~ilo je da nagradaHajdu~ko srce pripadne reprezentativcu BiH Senijadu Ibri~i}u. Ibri~i} je u 38 slu`benih utakmica za Hajduk zabio 25 golova, ~iju je po`rtvovanost prepoznala i Torcida. Presti`no priznanjeIbri~i}u}e bitiuru~eno u utorak na finalu malonogometnog turnira Torcida Kup. Ina~e, Hajdu~ko srce je nanim brojem gledalaca. Iako je utakmica s Rijekom nazvana derbijem kola na tribinama je bilo oko 1.500 ljudi koji su u`ivo vidjeli posrtaj hrvatskog prvaka. Za doma}ina je dobro po~elo, jer je Sammir s nekoliko metagrada koja se dodjeljuje igra~u koji tokom sezone poka`e najborbeniju i najpo`rtvovaniju igru, odnosno igra~u koji poka`e hajdu~ko srce, a Senijad je proteklu sezonu zaista igrao tako. NagradaHajdu~kosrcedodjeljuje se od sezone 1993/1994, a do sada je dva puta ostala nedodijeljena, za sezonu 2004/2005 i 2008/2009, jer je po mi{ljenju Torcide, niko nije ni zaslu`io. premio u mre`u. Nakon toga je Dinamo pritisnuo, najopasniji je bio Ibanez, ali rezultat se do odmora nije mijenjao. U nastavku je Dinamo prijetio iz svih pozicija, ali je na golu bio fantasti~ni Lisjak, zasigurno najve}i ju-

Nagra|eni borbenost i po`rtvovanje

ra u pogodak pretvorio odli~no dodavanje sa desnog boka od Vrsaljka. No, prednost je brzo nestala. U 23. minuti je u kontri \alovi} opalio s vi{e od 20 metara, Lon~ari} je loptu odbio, a na nju je naletio Rodi} te je pos-

nak maksimirskog dvoboja. U 73. minuti [trok je izveo slobodnjak s desne strane, a njegovu loptu je glavom u vlastitu mre`u neodbranjivo pospremio Badelj. Nakon toga je krenula opsada Rijekinog gola, no gosti su zatvorili sve prilaze i zaslu`eno se osladili pobjedom. Zadar je na svom terenu bio bolji od Karlovca sa 2:0, a privi gol za doma}u ekipu postigao je @elimir Terke{. Rezultati i strijelci: Dinamo Rijeka 1:2 (Sammir - Rodi} 23, Badelj 73ag), Inter - Slaven Belupo 0:1 (Maras 84), H. dragovoljac - Lokomotiva 1:2 ([vari} 70 - Martinac 7, Bule 92pen), Istra - Zagreb 0:2 (Krstanovi} 20, [ov{i} 41), [ibenik - Cibalia 0:0, Zadar - Karlovac 2:0 (Terke{ 18, Santini 80), Split - Vara`din 4:0 (@u`ul 45, Bu}an 62, 70, Obilinovi} 78), Osijek - Hajduk (sino}).
A. MEHANOVI]

Wenger `eli dovesti Emira Spahi}a
Kapiten nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine i stoper francuskog prvoliga{a Montpelliera, 30-godi{nji Emir Spahi}, na meti je Arsenala. News of the World pi{e da se menad`er londonskog kluba Arsene Wenger zagrijao za na{eg reprezentativca, koji mo`e pokriti pozicije na stoperskim mjestima, kao i onu na lijevom boku, i to nakon {to mu je propao poku{aj dovo|enja njema~kog reprezentativca Pera Mertesackera. Arsenal je ovog ljeta izgubio trojicu stopera (Gallas, Silvestre, Campbell), formalno i ~etvrtog, [vicarca Senderosa. Wengeru je namjera da u na{em Spahi}u dobije, uz [vicarca Johana Djoroua, zamjenski tandem stopera za Belgijca Thomasa Vermaelena i novoprido{log Francuza Laurenta Koscielnyja, koji bi trebali biti stupovi Arsenalove odbrambene igre u novoj sezoni. Iako je pro{log januara Spahi} produ`io ugovor s odu{evljenim poslodavcima (u Montpellier je stigao u ljetu 2009. nakon probe po tpi sav {i je dno go di{ nji ugovor) do 2014. godine, NOTW pretpostavlja da njegov transfer na Emirates na bi trebao biti skup.
Fabio Aurelio: Jo{ dvije godine na Anfield Roudu

Aurelio se vratio u Liverpool
Brazilski nogometa{ Fabio Aurelio (30), koji je ovo ljeto napustio Liverpool nakon {to mu je istekao ugovor, neo~ekivano se ponovo vratio na Anfield Roud. Naime, biv{i lijevi bek Valenci je ni je bio za do vo ljan po nu|enim ugovorom te je napustio redse. Me|utim, pregovori s mogu}im novim poslodavcima nisu bili uspje{ni, a kako je Liverpool u me|uvremenu prodao Emiliana Insuu, koji igra na istoj poziciji, dvije su se strane ponovno na{le. Sve je rezultiralo dvogodi{njim potpisom ugovora.

Tamudo u Real Sociedadu
Po vra tnik u naj ja~i ra zred {panskog nogometa Real Sociedad potpisao je jednogodi{nji ugovor s biv{im reprezentativcem Raulom Tamudom (32). Napada~u koji je 13 puta nosio dres furije i zabio pet pogoda ka, is te kao je ugo vor s Espanyolom, u kojem je proveo cijelu karijeru, uz povremene odlaske na posudbe u mla|im danima. No, s katalonskim klubom nije prona{ao zajedni~ki jezik oko nastavka saradnje, pa je dobio status slobodnog igra~a. Tamudo je ju~e i slu`beno predstavljen u Real Sociedadu, nakon ~ega }e odmah s novim suigra~ima otputovati na pripreme u Austriju.

Na meti Arsenala: Emir Spahi}

Twente osvojio Superkup Holandije
Nogometa{i Twentea, aktualni holandski prvaci, osvojili su nacionalni Superkup pobjedom protiv Ajaxa 1:0. Luuk de Jong je ve} u osmoj minuti doveo Twente u vodstvo na Amsterdam Areni, a taj se rezultat odr`ao i do kraja. Ajax je vi{e od polovice utakmice imao igra~a manje budu}i da mu je u 43. minuti isklju~ena najve}a zvijezda, Urugvajac Luis Suarez. Prvi strijelac lige u pro{loj sezoni zaradio je crveni karton zbog grubog prekr{aja nad Cheikhom Tioteom.

30

ME\UNARODNI SPORT

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PRIJATELJSKE UTAKMICE

INTER POTOPIO
Manchester City
Fudbaleri Hoffenheima nisu uspjeli pobijediti Furth. Ibi{evi} je na terenu proveo 58, a Salihovi} 66. minuta i za to vrijeme pogodio pre~ku gola njema~kog drugoliga{a
Evropski nogometni prvaci, igra~i milanskog Intera, u prijateljskom su dvoboju pred 36.569 gledalaca na stadionu Baltimore Ravensa (NFL) nadigrali Manchester City 3:0. Nigerijski napada~ italijanske ekipe Victor Obinna na~eo je mre`u golmana Joea Harta u 38. minuti, da bi, uz malu pomo} Joleana Lescotta, u 54. minuti nadmudrio i Shaya Givena, koji je branio u drugom dijelu utakmice. Kona~an rezultat postavio je jo{ uvijek 17-godi{nji lijevi bo~ni igra~ Intera Cristiano Biraghi, koji je u 74. minuti sjajno pogodio s 35 metara daljine. Ipak, posao italijanskoj ekipu uveliko su olak{ale dvije stvari. Prva je izostanak trenera Roberta Mancinija, koji se zbog slu~aja bolesti u porodici vratio u Evropu pa je ekipu vodio njegov pomo}nik Brian Kidd. Druga je ~injenica da je Pa trick Vieira za ra dio di re ktan crveni karton zbog, proci je nio je su di ja, pre o{ trog starta na Marcu Materazziju u 21. minuti utakmice pri rezultatu 0:0. “Ve oma sam za do vo ljan s predstavom moje ekipe. Igrali su momci vrlo dobro. Na{a je ideja popraviti fizi~ko stanje svakog po je din ca i da ti pri li ku {to ve}em broju mladih, neafirmiranih igra~a. U ovoj smo utakmici u~inili obje stvari“, rekao je {panski trener Intera Rafael Benitez. Fudbaleri Hoffenheima u prijateljskom susretu igranom u trening kampu u Leogangu nisu uspjeli pobijediti Furth. Nakon 90 minuta nije bilo golova, a prvu pravu priliku imao je na{ reprezentativac Vedad Ibi{evi} u 14. minuti, ali nije uspio savladati protivni~kog golmana. U 32. minuti Sejad Salihovi} dobro je {utirao, no lopta je okrznula pre~ku i oti{la u gol-aut. Ibi{evi} je igrao do 58, a Salihovi} do 66. minute kada je trener Hoffenhe-

Eto’o u duelu sa Kompanyem

Reuters

ima dao pri li ku mla|im igra~ima. Naj za ni mlji vi je uta kmi ce: Bochum - Getafe 4:2, Burnley Stoke 1:2, Cardiff - La Coruna 0:1, Coventry - West Brom 1:1, Derby - Bir min gham 1:2, Ipswich - West Ham 0:1, Kaiserslautern - Auxerre 3:1, Leeds - Wolves 3:1, Newcastle - PSV

2:2, Norwich - Everton 2:4, Portsmouth - Fulham 1:0, Southampton - Reading 2:4, Watford - Charlton 1:0, Roma - Bordeaux 1:1, Sochaux - Nancy 0:3, Atalanta - Sevilla 1:2, Haladas - Werder 2:1, PSG - Porto 1:0, Toulouse Nice 1:1, Lens - Ath. Bilbao 0:2, Osasuna - Zaragoza 1:1, Hannover - Valencia 1:2.

Josep Guardiola, trener Barcelone

Thierry Henry u intervjuu za L’Equipe

Ibrahimovi} nije na prodaju
S mnogo je klubova u ljetnim mjesecima povezivan Barcelonin {vedski napada~ Zlatan Ibrahimovi}. Ipak, svima njima }e, ako je vjerovati treneru katalonskog kluba Josepu Guardioli, ostati tek nedosanjani san. Me|u onima koji su pokazali interes spram Ibrahimovi}a bili su Manchester City i Milan, spremni na reakciju nakon {to je Barcelonin napad dodatno zao{trio dolazak Davida Ville. Uskoro su se rossoneri povukli iz te utrke uz rije~i da je cijeli posao preskup, no sasvim je jasno da Cityu novac ne predstavlja problem. Ipak, Guardiola je i njima poslao obeshrabruju}u poruku: “Glasine o njegovom odlasku su neta~ne. On je va`an igra~ na kojeg se oslanjamo i uvjereni smo da }e u svojoj drugoj sezoni biti bolji nego u premijernoj“.

Je`io se slu{aju}i Marseljezu
Nikad ne}e `aliti zbog igranja za reprezentaciju. Skupio sam 123 nastupa, osvojio sam sve, rekao je Thierry Henry
Novope~eni nogometa{ New York Red Bullsa Thierry Henry, biv{a zvijezda Arsenala i Barcelone, izjavio je u intervjuu za L’Equipe da ne `ali {to je igrao za Francusku na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi. Najbolji strijelac u historiji francuske reprezentacije je u JAR-u zavr{io na klupi, a selektor Raymond Domenech mu je oduzeo i kapitensku traku. No, Henry ne `ali {to se od nacionalnog tima oprostio na takav na~in. “Nikad ne}u `aliti zbog igranja za reprezentaciju. Skupio sam 123 nastupa, osvojio sam sve. Naravno bilo je trenutaka koji su bili ljep{i od nekih drugih, ali uvijek sam davao najbolje od sebe. Iskreno, mogu hodati visoko uzdignute glave, savjest mi je ~ista“ rekao je , Henry (32). “Uvijek bih se naje`io pri slu{anju Marseljeze. Dok budem `iv, francuska reprezentacija }e biti u meni.”

O~ekujemo da }e Ibrahimovi} biti bolji u narednoj sezoni: Josep Guardiola

[esnaest golova i devet asistencija u pro{losezonskih 27 prvenstvenih utakmica postigao je {vedski napada~. Premda to uop}e ne zvu~i lo{e, mediji su okrenuli palac prema do lje za nje go ve izve dbe. O~ekivalo se, naime, kudikamo vi{e od najboljeg strijelca talijanskog prvenstva u sezoni ranije (25 golova, osam asistencija u 35 utakmica).

Mogu hodati visoko uzdignute glave: Thierry Henry

Progovorio je na kraju strijelac 51 gola u dresu tricolora i o svom statusu u JAR-u gdje su se Francuzi oprostili od takmi~enja ve} u prvom krugu sa samo jednim osvojenim bodom. “Selektor me stavio na klupu, uzeo mi traku i nije mi dao da igram. No, ja po{tujem njegove odluke, to mi nije problem. Za{to se sve to dogodilo, neka obja{njavaju drugi. Znam da sam tokom

kvalifikacija, kao kapiten, uvijek sebe gurao u prvi plan i primao napade i kritike. Nakon kvalifikacija se sve promijenilo.” Na pitanje novinara bi li se, da ga njegov nekada{nji saigra~ i aktuelni selektor Laurent Blanc pozove, ipak predomislio i vratio u reprezentaciju, Henry je odgovorio: “Ne. Kao {to sam rekao, s reprezentacijom sam zavr{io. Povratka vi{e ne}e biti.”

Ozil na meti Uniteda, Arsenala, Tottenhama...
Mesut Ozil jedan je od najtra`enijih igra~a na tr`i{tu ovoga ljeta, a prema pisanjima medija u Velikoj Britaniji Manchester United je najbli`i Nijemcu turskog porijekla. Daily Mail navodi da }e menad`er crvenih |avola Alex Ferguson ponuditi Werderu 12 miliona funti za 21-godi{njeg Ozila kojeg vidi kao nasljednika veterana Paula Scholesa. Glavni konkurenti Unitedu su dva londonska premijerliga{a Arsenal i Tottenham, no interes navodno pokazuje i Real Madrid. Ozilu ugovor sa timom iz Bremena isti~e sljede}eg ljeta, a pregovori za novi su propali, pa je realno o~ekivati da }e Werder pristati na prodaju. “Poku{ali smo da postignemo dogovor prije Svjetskog prvenstva, me|utim nismo prona{li zajedni~ki jezik“ rekao je sportski , direktor Werdera Klaus Allofs.

Donovan bi opet u Everton
Ameri~ki 28-godi{nji nogometa{ Landon Donovan, najbolji strijelac u povijesti njihove reprezentacije, objavio je putem web stranice engleskog prvoliga{a Evertona da bi opet volio zaigrati za liverpulski klub... „Volio bih se vratiti u Everton. Svidjeli su mi se ljudi tamo“, poru~io je Donovan, ~lan ameri~kog LA Galaxya. Na posudbi u Evertonu igrao je od januara do marta ove godine. Odigrao je 13 utakmica i zabio dva gola. Nakon toga vratio se u kalifornijski klub, ali je konstantno isticao kako bi se opet volio vratiti u Everton. Tim vi{e {to je uspostavio odli~an odnos s navija~ima kluba s Goodison Parka. Ponajbolji ameri~ki nogometa{ napomenuo je kako su i drugi klubovi pokazali interes za njegov transfer, ‘’ali samo preliminarni’’.

OSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

ME\UNARODNI SPORT

31

Trener Reala odr`ao sastanak s brazilskim igra~em

Jose Mourinho ispitivao Kaku
Jose Mourinho vi{e nema nikakvih dilema: uvjeren je da }e iz Kake mo}i izvu}i maksimum koji je brazilskoga ofanzivnog veznjaka krasio u najboljim danima
U subotu ujutro brazilski nogometa{ Kaka (28) pojavio se u hotelu u Los Angelesu u kojem su odsjeli igra~i Real Madrida. Brazilac se priklju~io ekipi Josea Mourinha. Nije odradio prvi, jutarnji trening u subotu, ali jest drugi, ve~ernji. Bitnije od toga jeste da je, ~im je Kaka stigao, portugalski trener odr`ao sastanak sa svojom zvijezdom i drugim najskupljim igra~em kluba. Zanimalo je Portugalca osobito zdravstveno stanje njegova tijela, odnosno problemi sa sportskom hernijom, koji su mu tokom pro{le sezone izazivali ozbiljne probleme u trbu{nom zidu. Kaka je sa sobom donio dijagnozu Jose Luisa Runca, koji je bio nadle`an za tretiranje njegova problema dok je bio u kadru brazilske reprezentacije uo~i i tokom SP-a, i koji je nakon turnira izjavio da je Kaka u Ju`noj Africi igrao s 85 posto kapaciteta.
Ni{ta ne prepu{ta slu~aju: Jose Mourinho

S obzirom na ~injenicu da se, po svemu sude}i, problem s oporavkom dobro razvija, Mourinha je zanimalo stanje motivacije popularnog Brazilca. Madridski dnevnik Marca pi{e da je Kakina motivacija na izuzetnom nivou i da u drugoj sezoni `eli opravdati veliki novac

koji je Florentino Perez lani ulo`io u njega. Niti Jose Mourinho, navodi isti izvor, vi{e nema nikakvih dilema: uvjeren je da }e iz Kake mo}i izvu}i maksimum koji je brazilskoga ofanzivnog veznjaka krasio u najboljim danima, dok je igrao u AC Milanu.

Benzema odbacio mogu}nost odlaska iz Reala

O~ekujem dobru sezonu
Nadam se velikom broju golova i namjeravam naporno raditi da opravdam ukazano povjerenje, rekao je Karim Benzema
Dugogodi{nja `elja Manchester Uniteda, Karim Benzema, jo{ je jednom odbacio svaku mogu}nost odlaska iz Real Madrida. Ujedno je izrazio nadu u bolju sezonu od pro{le. “U Madridu sam godinu, moj je {panski jezik sada mnogo bolji i mogu re}i da se sada osje}am kao da sam se vi{e uklopio“, kazao je Benzema, poru~iv{i navija~ima da }e ga uskoro, ali i cijelu ekipu, vidjeti u pravom svjetlu. “U~init }emo sve {to mo`emo da osvojimo naslov. Na osobnom planu mi je cilj pokazati navija~ima najbolje od sebe.

]irini puleni ponovo prvi
Shanghai Shenhua, klub ko jeg vo di Mi ro slav ]iro Bla`evi}, slavio je 2:1 protiv Changsha Ginde u utakmici 16. kola kineskog nogometnog prvenstva. S tri nova boda ]irina je mom~ad i preuzela vrh ljestvice. S osvojenih 30 bodova Shenhua, koju su do pobjede dovela dva pogotka Riascosa, kojima je prokrenuto uvodno vodstvo gostiju ostvareno u desetoj minuti golom Jianyea, ponovno je vode}a mom~ad lige. Najbolje ju prati Shandong Luneng kojeg, pak, s klupe vodi Branko Ivankovi}. Njegov je sastav u ovome kolu pora`en 2:1 kod Hangzhou Greentownu. Luneng sada ima bod manje, ali i utakmicu manje od ]irinog sastava.

Karim Benzema

Nadam se velikom broju golova i namjeravam naporno raditi da opravdam povjerenje koje mi je ukazano. O~ekujem dobru sezonu.” U pro{loj je francuski napada~ postigao devet golova u 32

odigrane utakmice {to je bilo premalo i tada{njem selektoru Raymondu Domenechu da ga uvrsti na po pis pu tni ka za ju`noafri~ki Mundijal. Benzema je iskoristio trenutak i da se pohvalno o~ituje i o

novom klupskom strategu, Joseu Mourinhu. “Sjajan je, mo}an. Mnogo i pri~a s nama te nam tako ulijeva samopouzdanje. Pobjednik je i `eli od svakoga od nas izvu}i maksimum.”

Samuel Eto’o: @rtvova}u se i za Beniteza
SamuelEto’oigrao je u pro{loj sezoni jednu od va`nijih uloga u trostrukoj kruni mom~adi Intera (Liga prvaka, Serie A, italijanski kup). Ipak, u~inkom nije bio zadovoljan. Postigao je pod vodstvom Josea Mourinha Eto’o {esnaest pogodaka od ~ega 12 prvenstvenih i dva u Ligi prvaka. Naviknut na vi{e najavio je nadolaze}u sezonu: “Ne znam koliko sam golova postigao u pro{loj sezoni. Ne postignem li ih 25 onda ih niti ne brojim. No, sje}am se najdra`eg, onog “{karicama“ protiv Livorna. Kroz karijeru sam za bi jao na sva ka kve na~ine, glavom, uhom, rukom, le|ima, ali nikada i preko glave. No,pro{lu sezonu nisam igrao na meni omiljenoj poziciji. Napravio sam tako `rtvu koju je Mourinho od mene tra`io. Zatra`i li me i Rafael Benitez isto, pomo}i }u. Pomognem li njemu, a on to zaslu`uje, poma`em na takav na~in i Interu.”

Ashley Cole zatra`io da ode u Real Mallorka nastavlja borbu sa UEFA
U Mallorci nikako da se pomire sa odlukom Evropske fudbalske federacije (UEFA) da im zabrane nastup u Evropa ligi i klupski advokat Javier Tebas najavljuje nastavak pravne bitke kojom }e poku{ati dobiti ono {to su na terenu obezbijedili. Po sportskom kriteriju Mallorca je svoje mjesto ondje i zaslu`ila, me|utim, zbog nagomilanih dugova (raspon od 60 do 80 miliona eura) UEFA je odlu~ila da im zabrani im nastup u tom takmi~enju. “Nastavit}emopravnubitku. Da bismo rije{ili ovu stvar i}i }emo i dalje na sud. UEFA mora shvatiti da, ne `eli li klubgurnuti u bankrot, neke odluke ne mo`e donijeti“ ka, zao je Tebas i upozorio: “Bitno je sve rije{iti prije no {to Villarreal, koji je zauzeo Mallorcino mjesto, odigra svoju prvu utakmicu u tom natjecanju.” Kako ju~e pi{u engleski mediji, Ashley Cole, lijevi bek Chelsea i engleskereprezentacije, `eli da napusti Ostrvo jer u posljednjih nekoliko mjeseci ne silazi sa `utih strana, pa je i zvani~no zatra`io da mu klub sa Stamford Bridgea omogu}i odlazak u Real Madrid. Cole je stekao negativan publicitet uo~i SP-a nakon sukoba i rastanka sa suprugom, pjeva~icom Cheryl, a lo{e igre Engleske u Ju`noj Africi i famozne SMS poruke prgavog beka na ra~un engleskog naroda u~inile su mu `ivot krajnje nepodno{ljivim u posljednjih nekoliko mjeseci. Mediji prenose i da Carlo Ancelotti ne}e tek tako pustiti Colea u Madrid, ali dok Italijan na ~elu Chelsea najavljuje sastanak sa

svojim veoma dobrim odbrambenim igra~em, Cole bi najvi{e `elio da ve} danas napusti London i ponovo se udru`i sa Joseom Mourinhom, koji ga je i doveo na Stamford Bridge iz Arsenala.

32

SPORT NON-STOP FORMULA 1 Velika nagrada Ma|arske

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT NON-STOP
SA TENISKIH TERENA

33

Usain Bolt, najbr`i sprinter svijeta

Webber najbr`i na Hungaroringu
Voza~ Red Bulla preuzeo vodstvo u generalnom poretku voza~a • Fernando Alonso u Ferrariju ciljem pro{ao kao drugi, Sebastian Vettel tre}i
Voza~ Red Bulla Mark Webber pobijedio je na ju~era{njoj 12. trci sezone u svjetskom prvenstvu Formule1 koja se na staziHungaroring vozila za Veliku nagradu Ma|arske. Autralijanac je do {este pobjede u karijeri, a ~etvrte ove sezone stigao ispred drugoplasiranog Fernanda Alonsa u FerrariOvom pobjedom Webber je preuzeo prvo mjesto u generalnom poretku voza~a, s obzirom na to da je Britanac Lewis Hamilton ostao bez bodova zbog tehni~kog kvara na svom McLaren Mercedesu u 25. krugu. Prili~no monotona de{avanja na stazi zamijenila su uzbu|enja - Schumi je Brazilca zamalo natjerao da se zabije u zid. Naredna trka vozi se 29. augusta kada je na programu Velika nagrada Belgije. Re zul ta ti: 1. M. Web ber (AUS/Red Bull) 1:41:05.571, 2. F. Alonso ([PA/Ferrari) + 17,8, 3. S. Vettel (NJE/Red Bull) + 19,2, 4.

Poredak voza~a
1. M. Webber (AUS/Red Bull) 2. L. Hamilton (VBR/McLaren) 3. S. Vettel (NJEM/Red Bull) 4. J. Button (VBR/McLaren) 5. F. Alonso ([PA/Ferrari) 161 157 151 147 141

Querrey i Murray u finalu Los Angelesa
Amerikanac Sam Querrey i Britanac Andy Murray sastat }e se u finalu teniskog ATP turnira u Los Angelesu, koji se igra za nagradni fond od 700.000 dolara. Prvi nosilac Murray u polufinalu je savladao [panca Feliciana Lopeza 6:0,1:6, 6.4, dok je drugi nosilac Querrey pobijedio Srbina Janka Tipsarevi}a sa 6:7 (3/7), 7:6 (7/5), 6:4.

Usain Bolt: @elim postati legenda

Stotku mogu istr~ati

za 9,4 sekunde
Nakon Olimpijskih igara u Londonu, Jamaj~anin }e se posvetiti skoku udalj, jer ne `eli dosaditi ljudima
Najbr`isprinterdana{njice i svjetski rekorder na 100 i 200 metara Jamaj~anin Usain Bolt za najve}i cilj si je postavio Olimpijske igre u Londonu 2012. godine. @eli postati prvi sprinter nakon Carla Lewisa s dvije uzastopne olimpijske zlatne medalje u trci na 100 metara. “Uvijek sam sretan sa zlatnom medaljom, pa i kad nema rekorda. Ako bez rekorda uzmem zlato u trci na velikom takmi~enju, to zna~i da niko drugi nije sru{io rekord, da je on i dalje moj” rekao je Bolt koji , na stotki trenutno dr`i svjetski rekord s vremenom 9,58. Ipak, misli da je mogu}e i}i jo{ br`e. “Mislim da je mogu}etr~ati9,4 sekunde. Nadam se da }u ba{ja bitijedan od atleti~ara koji }e to dokazati. Radim vrlo naporno i ne zadovoljava me ni{ta drugo osim da konstantno budem najbolji. @elim postati legenda. U Londonu `elim odbraniti olimpijski naslov na sto metara iz Pekinga. Mnogo je ljudi koji su uspjeli da postanu olimpijski pobjednici jednom, a malo je onih kojima je to uspjelo dva puta. @elim biti me|u rijetkima“ kazao je Bolt , koji se nakon Londona misli posvetiti karijeri u skoku udalj, jer se, kako ka`e, boji da ne dosadi publici. “Da, mogu postati dosadan ljudima. Bio bih dosadan ve} sada da nisam zabavan. Ako samo pobje|ujete bez da ljudima priu{tite malo zabave, za~as }e vas se zasititi.”

Poredak konstruktora
1. Red Bull 2. McLaren 3. Ferrari 4. Mercedes GP 5. Renault 312 304 238 132 106

Andy Murray: U polufinalu savladao Lopeza

Webber i Fernando Alonso: Prvi i drugi u Ma|arskoj

Biciklizam

ju, dok je tre}i ciljem pro{ao drugi voza~ Red Bulla Sebastian Vettel. Iako je krenuo sa pole-positiona, Nijemca je boljeg plasmana, mo`da i pobjede ko{tala kazna prolaska kroz boks zbog prevelike udaljenosti od sigurnosnog automobila kada je s druge, pao na tre}u poziciju.

u boksu. Naime, tamo su nastupe zavr{ili Robert Kubica i Adrian Sutil zbog sudara, Nico Rosberg zbog ne do vo ljno pri~vr{}ene gume, dok je neshvatljiv po tez po vu kao Mic ha el Schumacher koji nije `elio propustiti biv{eg kolegu iz Ferrarija, kada ga je ovaj sustigao za krug

F. Massa (BRA/Ferrari) + 27,4, 5. V. Petrov (RUS/Renault) + 73,1, 6. N. Hülkenberg (NJE/Williams) + 76,7, 7. P. de la Rosa ([PA/Sauber) + 1 krug, 8. J. Button (VBR/McLaren) + 1 krug, 9. K. Kobayashi (JAP/Sauber) + 1 krug, 10. R. Barrichello (BRA/Williams) + 1 krug... M. I.

SUDARI U BOKSU Prili~no monotona de{avanja na stazi zamijenila su uzbu|enja u boksu. Naime, tamo su nastupe zavr{ili Robert Kubica i Adrian Sutil zbog sudara, Nico Rosberg zbog nedovoljno pri~vr{}ene gume, dok je neshvatljiv potez povukao Michael Schumacher koji nije `elio propustiti biv{eg kolegu iz Ferrarija, kada ga je ovaj sustigao za krug - Schumi je Brazilca zamalo natjerao da se zabije u zid

Slavlje Marka Webbera

Reuters

Nicolas Almagro: Bolji od Gasqueta

Reuters

Almagro osvojio Gstaad
Lewis Hamilton odustao zbog tehni~kog kvara
Reuters

[panac Nicolas Almagro pobjednik je teniskog ATP turnira u Gstaadu ([vicarska), vrijednog 450.000 eura. Drugi nosilac je u finalu pobijedio Francuza Richarda Gasqueta sa 7:5, 6:1. [panac, koji zauzima 18. mjesto na rang-listi, do{ao je do sedmog ATP naslova u karijeri.

Zavr{en reli u Finskoj

Latvala najmla|i pobjednik
^eka ga dvogodi{nja kazna: Li Fuyu

Dopingovan prvi kineski profesionalac
Li Fuyu (31), kineski biciklist, ~lan ameri~ke ekipe RadioShack, koja je u djelomi~nom vlasni{tvu sedmerostrukog pobjednika Tour de Francea Lancea Armstronga, bio je pozitivan na dopingkontroli, potvrdilo je vodstvo Kineskog biciklisti~kog saveza. “Pozitivan je i B nalaz koji je potvrdio prisutnost zabranjene supstance, tako da nema sumnje da je Li pozitivan na doping. Bez obzira na to koji izgovor koristio i bez obzira na njegovo zna~enje za kineski biciklizam, nemogu}e je promijeniti ovaj rezultat“ rekao , je generalni sekretar Kineskog biciklisti~kog saveza Zhang Bin. Li je bio pozitivan na clenbuterol na kontroli na utrci Dwars Door Vlaanderen u Belgiji u martu ove godine, te je od tada bio privremeno suspendovan. Prema kineskim antidoping pravilima, Lija o~ekuje dvogodi{nja zabrana nastupa. No, ve}i problem ga ~eka ako svemo}na kineska partija odlu~i na njegovom primjeru poslati poruku drugima, jer je Li je prelaskom u RadioShack postao prvi profesionalni biciklist iz Kine.

Trijumf na doma}em terenu: Jari-Matti Latvala

Jari-Matti Latvala, voza~ Forda, pobijedio je na finskom reliju, takmi~enju za Svjetsko prvenstvo u reliju, ~ime je ostvario `ivotnu `elju do{av{i do pobjede na doma}em terenu, ukupno ~etvrte u karijeri. Latvala je tako, nakon {to je pro{le godine u [vedskoj postao najmla|i pobjednik u Svjetskom reli prvenstvu, ju~e postao i najmla|i pobjednik finskog takmi~enja, ~ime je jo{ jednom potvrdio pravilo kako Finci te{ko prepu{taju pobjede u Finskoj. Francuzu Sébastienu Ogieru je tek tre}i put u Finskoj, a ve} je dogurao do druge poziciju, a sigurno je da je zadovoljan i ~injenicom da je timskog kolegu i sunarodnjaka i svjetskog prvaka Sébastiena Loeba ostavio da mu gleda u le|a. Kimi Räikkönen nije uspio odr`ati osmu poziciju nakon prvog dana. Zbog problema s autom drugi nastup na doma}em terenu zavr{io je tek na 25. mjestu. Reli Finska, kona~ni poredak: 1. J.M. Latvala (Finska/Ford) 2:31:29,6 sati; 2. S. Ogier (Francuska/Citroën) + 10,1 sek; 3. S. Loeb (Frencuska/Citroën) + 26,0 sek; 4. P. Solberg (Norve{ka/Citroën) + 30,7; 5. D. Sordo ([panija/Citroën) + 1:45,0 min...

Na Tour de Franceu ove godine se moglo vidjeti sva{ta. Od tu~njava me|u voza~ima, udaranja glavom konkurenta za vrijeme vo`nje, ulijetanja kostimiranih gledatelja, a nedavno je osvanuo i videoisje~ak koji prikazuje i Lancea Armstronga u incidentnoj situaciji. Ameri~ki biciklist je legenda ove utrke jer ju je osvajao ~ak sedam puta i to u nizu (1999 - 2005). No, posljednjih sezona mu i ne ide ba{ po planu. Vi{e nije nedodirljiv, najvi{a postolja su rezervirana za druge bicikliste, a on je suo~en s optu`bama za doping. Sve to je sigurno uticalo na psihu Amerikanca koji je `ivce izgubio i na Tour de Franceu. Armstrong nije mogao podnijeti stalne ulete gledatelja na stazu, a kada se odlu~io maknuti,

Agresivni Armstrong Bra}a Bryan nadomak rekordu
Ameri~ki blizanci Bob i Mike Bryan igra}e na ATP turniru u Los Angelesu svoj stoti ATP finale kad su turniri parova u pitanju te tra`iti rekordnu, 62. pobjedu. Protivnici }e im biti Amerikanac Eric Butorc i Jean-Julien Rojer, teniser iz Holandskih Antila. Trenutno su 32-godi{nji Amerikanci izjedna~eni po broju double-titula na ATP Touru sa slavnim australskim parom Woodford/Woodbridge, pripadnicima Teniske ku}e slavnih, ~iji su svjetski rekord (61 titula) izjedna~ili pobijediv{i u maju na ATP turniru u Madridu. “Jako }emo `eljeti tu pobjedu. Stotinu ATP finala velika je stvar. Puno je to nedjelja. ^itave dvije godine kada se zbroji“, rekao je Mike Bryan. U polufinalu su Bryani pobijedili indijsko-pakistanski par Bopanna/Ul-Haq-Quareshi 6:2, 6:4. Bila je to njihova 15. uzastopna pobjeda u Los Angelesu, gdje su dosad uzeli pet naslova.

Teniski turnir u Wailbingenu

Nerma ^aluk pobjednica
namjerno je ramenom odgurnuo i jednog od njih koji je bio okrenut le|ima. No, ni to mu nije bilo dovoljno pa je rukama gurnuo i kamermana koji mu se previ{e pribli`io. Mlada bosanskohercegova~ka teniserka Nerma ^aluk pobjednica je turnira za mla|e juniore do 16 godina LBS-Cup u njema~kom gradu Waiblingenu. ^aluk je u finalu pobijedila prvu nositeljicu Juliju Sergheevu iz Moldavije sa 6:4, 4:6, 6:4. Bh. teniserka imala je zapa`en nastup i u dublu, u kojem je s Gruzijkom Barborom Eristavi do{la do polufinala, gdje je pora`ena od Sophie Blom (Hol) i Ive Primorac (Hrv) sa 2:6, 0:6.

34

RUKOMET

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Rukometni klub Konjuh dobio doma}instvo Challenge kupa

EHF udovoljio `elji stolara
Aplicirali smo kod EHF-a i uspjeli dobiti organizaciju turnira. Utakmice 2. kola Challenge kupa }e biti odigrane 1, 2. i 3. oktobra, rekao je sportski direktor Jasmin Omerefendi}
Dobra vijest sti`e za sve navija~e premijerliga{a Konjuha i ljubitelje rukometa u @ivinicama. Naime, RK Konjuh, koji }e braniti boje bh. rukometa u okviru 2. kola Challenge kupa, dobio je organizaciju turnira ovog evropskog kupa na kojem }e, uz Konjuh, igrati Arkatron iz Bjelorusije, Partizan dunav osiguranje iz Beograda i Manchester iz Engleske.

^ervar napustio hrvatsku selekciju
Nakon {to je osam godina vodio hrvatsku rukometnu reprezentaciju i osvojio {est medalja na velikim takmi~enjima, Lino ^ervar napu{ta hrvatsko kormilo. Vodstvo Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) i ^ervar posljednjih su mjeseci pregovarali oko produ`enja ugovora i nastavka suradnje, no nisu uspjeli posti}i dogovor. ^ervar je odlazak s hrvatskog kormila obrazlo`io obvezama u makedonskom Metalurgu kojeg vodi od pro{le godine. ^ervar je ostavku ponudio i tokom Evropskog prvenstva u Austriji po~etkom ove godine, no ubrzo se predomislio. Me|utim, ~ini se kako ovoga puta misli ozbiljno. To i potvr|uje izvanredna konferencija za novinare koju je vodstvo HRS-a sazvalo za danas u 17 sati.

Zadovljstvo u RK Konjuh
Ovo je potvrdio sportski direktor RK Konjuh Jasmin Omerefendi}, koji je iskazao veliko zadovoljstvo zbog odluke Evropske rukometne federacije da udovolji molbi RK Konjuh i da na taj na~in doma}instvo pomenutog turnira pripadne stolarima iz @ivinica. „Aplicirali smo kod EHF-a i, {to je najva`nije, uspjeli dobiti organizaciju turnira. Utakmice 2. kola Challenge kupa }e biti odigrane 1, 2. i 3. oktobra. U @ivinice }e nam sti}i ekipe iz tri dr`ave, {to nije mala stvar za na{u sredinu. Vjerujem da }e svi ljubitelji rukometa u na{em gradu biti zadovoljni kvalitetom prikazanih me~eva koji }e biti odigrani po~etkom oktobra i da }e u njima zaista u`ivati. ^injenica da se EHF odlu~io da nam dodijeli organizaciju turnir 2. kola Challenge kupa za nas predstavlja veliko priznanje i sigurno }emo sve u~initi da opravdamo ukazano povjerenje. O~ekujem da }emo uspjeti da se plasiramo me|u dvije najbolje ekipe i tako izborimo plasman u narednu rundu takmi~enja. Bi}e to pravi praznik rukometa u @ivinicama“ rekao je , Omerefendi}.
Rukometa{i Konjuha prvi prijateljski me~ }e igrati protiv novog premijerliga{a Gra~anice Index

U@IVANJE ZA PUBLIKU Vjerujem da }e svi ljubitelji rukometa u na{em gradu biti zadovoljni kvalitetom prikazanih me~eva koji }e biti odigrani po~etkom oktobra i da }e u njima zaista u`ivati
„S obzirom na to da imamo dosta mladu ekipu kojoj je potrebno jo{ vremena kako bi stekla iskustvo, na{a osnovna opcija u narednoj sezoni u {ampionatu jeste to da zadr`imo status premijerliga{a. Tek u sezoni 2011/12. godine trebali bismo da ispunimo sve uslove da se uhvatimo uko{tac sa najboljima i borimo se za vrh u Premijer ligi BiH. [to se ti~e priprema, ve} imamo dogovorenih 10 prijateljskih utakmica te nastup i na turniru u Zenici. Mogu}e je da je to nekima izgleda i previ{e, ali zbog ekipe koju sa~injava veliki broj novajlija, odlu~ili smo se da odigramo {to ve}i broj utakmica jer ne `elimo da do|emo u situaciju da na po~etku prvenstva moramo ispravljati gre{ke u igri. Ve} za sedam dana odigra}emo prvu prijateljsku utakmicu, a na{ protivnik }e biti novi premijerliga{ Gra~anica Index, koju }emo igrati u Gra~anici. Nakon toga slijede nam me~evi sa Krivajom, Gora`dem, Bosnom Prevent, Slogom...“ istakao je spor, tski direktor RK Konjuh Jasmin Omerefendi}.
G. V.

Vladimir Vranje{ u Borcu
Ekipa Borca, koja }e od 3. do 7. avgusta igrati na turniru Sparkasse Handballcup u njema~kom Felsbergu, zaokru`ila je listu poja~anja za narednu sezonu. Nakon prelaska rukometa{a Bosne BH gas Fahrudina Meli}a u redove bh. viceprvaka te dolaska Igora Mandi}a, ekipu trenera Dragana Markovi}a poja~ao je i Vladimir Vranje{, koji je u pro{loj sezoni igrao za Slovenj Gradec iz G. V. Slovenije.

Sportski direktor RK Konjuh je jo{ istakao kako je ekipa ovog premijerliga{a pretrpjela dosta izmjena u igra~kom kadru „Dosta je igra~a tokom prelaznog roka napustilo na{e redove. Me|u njima su Emir Ferhatbegovi}, Adam Savi}, Hariz Begi}, Aldin Mehinovi}, Emil Be}ar te Emir Rahimi}, koji je iz Dubaija dobio, zaista, izuzetno primamljivu ponudu. Naprosto bi bilo grijeh da se odlu~io da je odbije. Sa svim igra~ima smo se prijateljski rastali. Nije isklju~eno da oni jednog dana ponovo zaigraju u dresovima Konjuha. Kad je rije~ o poja~anjima, za sada su se na{oj ekipi priklju~ili Dejan Ivani{evi} i Senad Jagodi}. Vjerujem da lista na{ih poja~anja ovim zatvorena i da }e nam uskoro pristupiti najmanje dvojica igra~a. O konkretnim imenima ne bih jo{ `elio govoriti, ali mogu potvrditi da smo zainteresovani samo za dovo|enje iskusnih i kvalitetnih igra~a koji }e igrati na pozicijama srednjeg i li-

jevog beka. ‘Polovnjaci’, odnosno, istro{eni igra~i nas u ovom trenutku ne interesuju“ rekao je , Omerefendi} i dodao: „Vjerujem da }emoovajspomenuti tandem igra~a dovesti u najskorijevrijeme, mogu}e je ~ak i ve} tokom naredne sedmice. Ina~e, na{ glavni cilj je da u predstoje}em periodu dobijemo ekipu koja }e biti efikasan spoj mladosti i iskustva. Veliki potencijal crpimo iz na{e ekipe Konjuh II koja se takmi~i u Prvoj ligi FBiH u grupi Sjever. Generalna orijentacija kluba }e ubudu}e biti da se {to vi{e oslanjamo na {to mla|i igra~ki kadar koji dolazi iz na{e sredine. Bila bi velika {teta da tim momcima ne damo {ansu da poka`u svoje igra~ke kvalitete“ .

Pripreme ekipe
Sportski direktor RK Konjuh najavio je da }e ekipa u toku pripremnog perioda odigrati veliki broj prijateljskih utakmica ka ko bi spre mna do~eka la po~etak prvenstva.

Iz RK Bosna BH gas

Rukometa{i Gra~anice po~eli pripreme
Rukometa{i Gra~anice Index zavr{ili su sezonu ljetnih odmora i zapo~eli pripreme u sportskoj dvorani Luke. Predvo|ena novim {efom stru~nog {taba Jasmi nom Un ki}em, eki pa Gra~anice Index }e poku{ati da po svaku cijenu obezbijedi status stabilnog premijerliga{a u sezoni 2010/11. u Premijer ligi BiH, a ukoliko im se bude ukazala {ansa, proba}e da se umije{aju i u borbu za gornji dio tabele premijerliga{kog karavana. Novi-stari premijerliga{ dobio je pet poja~anja u proteklom prelaznom roku, me|u kojima su Mirza Ferhatbegovi}, Emil Be}ar, Igor Pijetlovi}, Alen Ov~ina i golman Sidik Omerovi}.
G. V.

Studenti odlaze u Pulu
Kre}emo u ponedjeljak ujutro u Pulu, gdje }emo trenirati do 13. avgusta, rekao je pomo}ni trener studenata Danijel Ri|i}
Pomo}ni trener RK Bosna BH gas Danijel Ri|i} rekao je da }e ekipa bh. prvaka danas krenuti u Pulu, gdje }e nastaviti trena`ni proces i pripreme za novu sezonu u kojoj studenti imaju velike ambicije. “Kre}emo u ponedjeljak ujutro u Pulu, gdje }emo trenirati do 13. avgusta. Po zavr{etku tog dijela priprema, od 13. do
Pripreme bh. prvaka se zahuktavaju

15. avgusta igra}emo na turniru u Velenju. Nakon turnira ponovo idemo u Pulu, gdje }emo ostati do 19. avgusta. Zatim se vra}amo u Sarajevo“, kazao je Ri|i}, koji je potvrdio da se doskora{nji igra~ i sada ve} biv{e desno krilo {panskog Valladolida, 38-godi{nji @ikica Milosavljevi}, priklju~io studentima.

“Milosavljevi} je prekaljen igra~. On mo`e svojim iskustvom puno pomo}i mladom Vra`ali}u da napreduje. Dolazak Milosavljevi}a je zna~ajan dobitak jer je on dobro igrao za Valladolid, koji je pro{le go di ne igrao u Li gi prva ka. Na{a ekipa je veoma mlada. Prosjek godina igra~a Bosne BH gas je oko 23 godine i do-

la zak ova ko is ku snog ru ko meta{a mo`e samo pomo}i i bi ti od ko ris ti mla dim igra~ima“, rekao je Ri|i}. Recimo i to da je doskora{nji ~lan {panskog Valladolida @ikica Milosavljevi} do sada igrao za Dinamo iz Pan~eva, Crvenu zvezdu, te u Prulu i Celju, kao i Cantabariji.
G. V.

OSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

KO[ARKA Evropsko prvenstvo B divizije

35

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo kre}u ve~eras

Mladi bh. ko{arka{i osmi
Mu{ka juniorska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je osmo mjesto na Evropskom prvenstvu B divizije za igra~e do 18 godina u Izraelu. U susretu za sedmo mjesto mladi bh. ko{arka{i su ju~e u Ravet dodali Dino Begagi} i Marko Mileti}. Ina~e, BiH je EP okon~ala sa dvije pobjede i {est poraza. Svlada ne su se le kci je [kot ske i Ma|arske, dok su bolji od na{ih juniora bili vr{njaci iz Portuga-

Odigrane ~etiri jake utakmice sa Crnom Gorom

Varda se priklju~io

REPREZENTACIJI
Nemamo puno vremena, no najbitnije je da je stigao. S Vardom i bez njega situacija ne bi bila ista. Ovako, uz hroni~ni problem bh. ko{arke kada su centri u pitanju, ulazimo u kvalifikacije ja~i, kazao je selektor Sabit Had`i}
Do utakmice sa Ukrajinom ostala su jo{ tri dana, a iako je prvo kolo u svim grupama na rasporedu ve~eras, ko{arka{ka reprezentacija BiH }e na parket dvorane “Mirza Deliba{i}“ iza}i 5. augusta. “Nemamo puno vremena, no najbitnije je da je stigao. S Vardom i bez njega situacija ne bi bila ista. Ovako, uz hroni~ni problem bh. ko{arke kada su centri u pitanju, ulazimo u kvalifikacije ja~i, jer sada imao na raspolaganju imamo trojicu centara“ , kazao je Had`i}. Ina~e, veliki dio posla od 1. jula kada se reprezentacija zvani~nookupila je ura|en. Istina, u pripremnom periodu ostvarena je svegapobjeda, no ~injenica da }emo se na Evropskoprvenstvo u Litvaniji 2011. godine poku{ati plasirati bez trojca- MirzaTeletovi}, Elmedin Kikanovi}, Goran Ikoni}- skinula je teretprevelikih o~ekivanja javnosti koja se pojavekadatrebaizboritiplasman na nekovelikotakmi~enje, neovisno o sportu. Podsje}anja radi, Teletovi} i Ikoni}otpali su zbogpovreda, dok se Kikanovi} po~etkom jula na{ao u centru doping -afere kada je otkriveno da je na testiranjima bio pozitivan i u uzorku urina mu je otkrivena nedozvoljena supstanca koju je, kako je kasnije izjavio, nesvjesno unio u organizam pred polufinalnu utakmicuprvenstvaSrbijeprotiv Partizana. Automatski, svaki poku{aj da se uklju~i u reprezentativne aktivnosti pao je u vodu te mu ostaje da sa~ekaodluku o mogu}oj suspenziji Me|unarodne ko{arka{ke federacije (FIBA). I pored toga, selektor je okupio 14 igra~a, najboljih koje u ovom trenutku BiH ima. Ili bolje re~eno, onih koji `ele igrati za svoju zemlju, jer je nekolicina odbila poziv ili se oglu{ila o isti. “Siguran sam da ovi momci imaju potencijal da odvedu BiH na EP. Istina, sve bi bilo lak{e kada bi Teletovi}, Kikanovi} i Ikoni} bili zdravi, ali {ta je tu je” ka`e , Had`i}.

Dvije pobjede i {est poraza

mat Ganu prega`eni od Belgije sa 57:97 (22:19, 8:24, 14:32, 13:22). Miljan Markovi} bio je u BiH jedini sa dvocifrenim u~inkom sa 16 poena, dok su po de-

la, Belgije (dva puta), Finske, ^e{ke, Engleske. U finalu se sastaju Finska i ^e{ka, a obje reprezentacije izborile su plasman u A diviziju.

Brazil prvak Ju`ne Amerike
Ko {ar ka {ki re pre zen ta tiv ci Brazila postali su ju`noameri~ki prvaci u 44. izdanju turnira nakon {to su u finalnom dvoboju u kolumbijskoj Neivi pobijedili Argentinu 87:77. Najve}e rivale Brazilci su pobijedili na krilima sjajnog Murila Beckera da Rose, koji je 17 od 30 svojih ko{eva zabio u drugom poluvremenu. Da Rose je progla{en najkorisnijim igra~em turnira - u pet utakmica bio je na prosjeku od 21,2 ko{a i devet skokova. Kod Argentinaca je najbolji bio Juan Pablo Cantero s 25 poena. U borbi za tre}e mjesto Urugvaj je pobijedio Venezuelu 76:70. Brazil se na predstoje}em SPu u ko{arci u Turskoj, od 28. augusta do 12. septembra igra u grupi B sa Hrvatskom, SAD-om, Slovenijom, Tunisom i Iranom.

Ja~i u kvalifikacijama
Kona~no se sa vi{e od mjesec zaka{njenja u Sarajevu pojavio i Ratko Varda, ~ime selektor Sabit Had`i} na okupu ima tim od 14 igra~a. I jo{ malovremena da koliko-toliko u koncepcijuigreuglavi i centra koji je pro{le sezone sa poljskim Prokomom igrao ~etvrtfinaleEurolige. Kako god, ~ekanje se na kraju ipak isplatilo, pa iakosigurno sa upitnomformom, Varda je za ovu desetkovanu reprezentaciju prijeka potreba.

Murilo Becker da Rosa: MVP prvenstva

Tripkovi} u Unicaji
Srbi jan ski re pre zen ta ti vac Uro{ Tripkovi} (24) karijeru }e nastaviti u Unicaji, sa kojom je potpisao dvogodi{nji ugovor. Bek koji je pro{le sezone tako|e igrao u ACB ligi, ali za Joventut, u Malagu prelazi za od{tetu od 200.000 eura te }e ponovo imati priliku igrati u Euroligi, jo{ otkako je oti{ao iz beogradskog Partizana. Nakon sedam sezona u najtrofejnijem srbijanskom klubu uo~i pro{le sezone pre{ao je u Joventut. U zelenom dresu kluba iz Badalone pokazao je svoje trica{ke sposobnosti i s uspje{no{}u od 49,22 posto bio je drugi trojka{ lige. Partizan }e od Joventuta dobiti drugu ratu za Tripkovi}evo obe{te}enje od 180.000 eura. Zbog nedavne operacije ne}e nastupiti za Srbiju na predstoje}em Svjetskom prvenstvu u Turskoj.

Forma u usponu
“Iako smo poprili~no zakasnili sa po~etkom priprema, u protekli mjesec gledali smo da se {to bolje uigramo. Bilo je slabosti, poput utakmice sa Austrijom. Opet, sa Crnom Gorom smo odigrali ~etiri jake utakmice, u kona~nici jednom i pobijedili {to je pokazatelj da nam je forma, kada je to najbitnije u usponu. Igra~i su spremni za osam jakih utakmica i svjesni kako BiH dugo nije bilo na velikom takmi~enju. Ve}i motiv od toga vam ne treba.“ Zadnji put je BiH na EP-u igrala 2005. godine u Beogradu. Kvalifikacije u grupi B po~inju ve~eras, a sastaju se: Ma|arska Velika Britanija i Ukrajina - Makedonija.
M. ISLAMOVI]

Ratko Varda: Popunio promahu pod ko{evima

Uro{ Tripkovi}: Iz Badalone u Malagu

36

MIX

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Suad ]upina, selektor karate reprezentacije BiH

Gdje su nagrade za karatiste?
Zamolio bih ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo da se dodatno upozna sa ovom problematikom, jer je vi{e nego o~ito da do njega ne dolaze sve informacije, istakao je ]upina
Trofejni selektor mu{ke karate reprezentacije Bosne i Hercegovine Suad ]upina iskazao je veliko nezadovoljstvo zbog tretmana najboljih bh. karatista i karatistkinja od nadle`nih struktura. ]upina je istakao da je zbog toga veoma ljut po{to mu je nerazumljivo da bh. karatisti i karatistkinje, osvaja~i medalja sa najja~ih evropskih i svjetskih smotri, a koji godinama uspje{no predstavljaju dr`avu Bosnu i Hercegovinu i glavni grad na velikim svjetskim takmi~enjima, poodavno ni su do bi ja li nov~ane nagrade.

Vladimir Kli~ko za titulu s Peterom
Ukrajinac Vladimir Kli~ko, svjetski bokserski prvak u te{koj kategoriji u verzijama IBF, WBO i IBO, ipak }e braniti naslov prvaka 11. septembra u Frankfurtu. Nakon {to je izaziva~ Rus Aleksandar Povetkin odustao od borbe, novi protivnik je Nigerijca Samuela Petera. Tamnoputi bokser je u dosada{njoj profesionalnoj karijeri dobio 34, a izgubio samo tri borbe, od kojih je jedna i od narednog pro ti vni ka Vla di mi ra Kli~ka 2005. godine u Atlantic Cityu. “Nema sumnje ko }e biti pobjednik. Godinama ~ekam priliku za osvetu i napokon sam je do~ekao. Kli~ko nema {anse“, kazao je samouvjereni Nigerijac.

Ispraviti propust
Selektor karate reprezentacije BiH napominje da, kada je rije~ o nov~anim nagradama namijenjenim za osvaja~e medalja i vrhunske sportiste u KS-u, nije ispo{tovana kategorizacija sportista u KS-u koja je donesena 2001. godine, {to je propust koji se odmah mora ispraviti.

Kazna Amosu zbog uvoza dopinga
Biciklisti~ki savez Australije suspendovao je na dvije godine Julesa Amosa zbog uvoza zabranjene supstance eritropoetin (EPO). Australijska antidoping agencija (ASADA), ~ije je sjedi{te u Canberi, navela je da je carina presrela pet paketa iz Tajlanda izme|u 18. i 28. decembra i da je o tome obavijestila Agenciju. ASADA je istra`ila, laboratorijski ispitala pakete i potvrdila da je u pitanju EPO, prirodni hormon koji doprinosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca i tako pove}ava izdr`ljivost. Amos }e mo}i ponovo da se takmi~i poslije 13. jula 2012. godine.

SA^INITI SPISAK Bilo bi zanimljivo sa~initi spisak i uvidjeti koji to osvaja~i medalja nisu dobijali nikakve nov~ane nagrade za ostvarene rezultate a da su pri tome uspje{no predstavljali BiH u svijetu
Naglasio je kako on li~no nema ni{ta protiv dodjeljivanja nagrada za dobre rezultate postignute u drugim sportovima, pa i u invalidskom sportu, pomenuv{i pri tome reprezentaciju BiH u sjede}oj odbojci. Me|utim... „Iskreno govore}i, zaprepa{ten sam da Alem Kupusovi}, evropski vice{ampion u kategoriji minus 84 kg, te ekipno tre}eplasirani na EP-u u Atini, svjetski studentski prvak, nije imao prijem niti je nagra|en u resornom ministarstvu Kantona Sarajevo. On nije dobio nov~anu nagradu za razliku od nekih drugih. Nisam protiv toga da ministar kulture i sporta KS-a Emir Had`ihafizbegovi} za osvajanje srebrene medalje na SP-u u Americi nagradi na{e odbojka{e sa 17.000 maraka, kao ni da to isto u~ini i Vije}e ministara i federalno Ministarstvo kulture i sporta. Naprotiv! Neka dobijaju na gra de, ne ospo ra vam to, me|utim, istovremeno se ~udim ministru Had`ihafizbegovi}u, koji, ina~e, poma`e na{u karate reprezentaciju kad god mora putovati na takmi~enja u inostranstvo, {to nije vi{e upoznat sa uspjesima na{ih karatista i karatistkinja sa istih takmi~enja. Epilog je da se po osvajanju meda-

Na{e reprezentativce i reprezentativke zaobilaze nagrade: Suad ]upina

Reuters

lja, karatisti i karatiskinje vrate ku}ama i ne bivaju pozivani na prijeme niti nov~ano nagra|eni. Za{to, recimo, u posljednje ~etiri godine, niko od na{ih proslavljenih karatista, me|u kojima su Arnel Kalu{i}, Admir ]upina, Adnan Had`i}, nije bio primljen i dobio nov~anu nagradu“, pita se ]upina, koji je jo{ dodao i ovo: „Tarik Lu{ija, ~lan UKK Bosna, osvojio je bronzane medalje u pojedina~noj konkurenciji (do 67 kg),kao i ekipno na EP-u za juniore odr`anom u Trstu prije dvije godine. Godinu ranije i Admir Zukan je na juniorskom EP-u stigao do bronze u kategoriji do 80 kg. Na{a ekipa je 2007. godine bila tre}eplasirana na EP-u u Bratislavi. Alem Kupusovi} zauzeo je tre}e mjesto na kadetskom EP-u odr`anom u Podgorici prije tri godine. [ta `elim ovim re}i? Ni{ta drugo osim toga da na{ karate ima kontinuirane i izvanredne rezultate, a da niko od ovih uzornih sportista, koji su usput re~eno svi redom i dobri studenti, nije pozivan niti primljen od Ministarstva kulture i sporta KS-a. Nisu samo ~lanovi mu{ke selekcije u takvoj situaciju, jer istu sudbinu dijele i na{e sjajne karatistkinje

i ~lanice UKK Bosna Una Halilagi} i Tanja Umi~evi}“ rekao je , ^upina.

Svima isti tretman
Ipak, selektor karate reprezentacije BiH ponavlja kako smatra da ministar Had`ihafizbegovi}, nije dobro informisan. „Prije svega bih zahvalio istom ministarstvu jer ono sa 95 posto u~e{}a finansira putovanja na{e reprezentacije po evropskim i svjetskim destinacijama u kojima se odr`avaju velika takmi~enja. Me|utim, na{i osvaja~i medalja nemaju nikakvih nov~anih nagrada u odnosu na takmi~are koji dolaze iz drugih sportova. A sve su to ista, na{a djeca, na{i mladi}i i djevojke, iz istog grada, Kantona Sarajevo. Moja klju~na kritika je to {to imamo razli~ite kriterije za nagra|ivanje osvaja~a medalja. To nije dobro jer se onda na{i takmi~ari razdvajaju i razli~ito tretiraju. Svi oni su cijeli rat proveli ovdje u Sarajevu, svi oni su dobri mladi ljudi i pravi borci za BiH. Zbog toga i zaslu`uju da im se poklanja vi{e pa`nje nego {to je to bio slu~aj do sada, pri ~emu se ni~iji drugi uspjeh ne bi umanjivao“, zaklju~io je sele-

Sudrie najbolji triatlonac
FrancuzSylvainSudriepobijedio je na Svjetskom kupu u triatlonu u njema~komImmenstadtu. Sudrie je ~etiri km plivanja, 130 km vo`nje biciklom i 30 km tr~anja pro{ao za 6 sati 24 minute i 55 sekundi. Nakonsvih tih naporaimao je jo{ snage da se burnoraduje. Ne zovuuzalud triatlonce, pogotovo ove na du`im stazama, ljudi od ~elika.

Bosna organizuje ljetni kamp
I ove godine }e biti odr`an tradicionalni ljetni karate kamp u Zaostrogu pod nazivom Zaostrog 2010. godine. Organizator ljetnog kampa u Sportskom centru u Zaostrogu je Univerzitetski karate klub Bosna. Prva faza u radu kampa, koji }e biti odr`an uz saglasnost Karate saveza Bosne i Hercegovine, traja}e od 2. do 9. avgusta, a druga od 8. do 15.avgusta. Za u~e{}e u radu kampa u Zaostrogu, o~ekuju se prijave znatnog broja takmi~ara i takmi~arki iz kadetske, juniorske i seniorske karate reprezentacije Bosne i Hercegovine.

ktor Suad ]upina, koji ka`e kako ga roditelji reprezentativaca i reprezentativki u posljednje vrijeme stalno telefonom zovu i pitaju ga da im objasni za{to njihovi sinovi i k}eri, koji su reprezentativci i reprezentativke, ne dobijaju adekvatne nagrade za ostvarene rezultate. „Ti isti roditelji mi spo~itavaju kako nemam nikakvog uticaja na vladaju}u strukturu u KS-u i pitaju me kako to da se za invalidni sport izdvajaju zna~ajna sredstava za ostvarene rezultate, protiv ~ega nemaju ni{ta, a da se istovremeno sportisti iz validnih sportova prepu{taju sudbini. Ja, vjerujte, za njih nemam nikakvo razumno obja{njenje niti odgovora. Zamolio bih ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo da se dodatno upozna sa ovom problematikom, jer je vi{e nego o~ito da do njega ne dolaze sve informacije te da on podr`i i za{titi na{e mlade takmi~are i takmi~arke“ istakao je ]upina. , On je za kraj jo{ poru~io da bi bilo dobro kada bi se napravila i objavila lista imena svih onih takmi~ara i takmi~arki koji su dobijali nov~ane nagrade u posljednjih desetak godina od KSa, FBiH i Vije}a ministara BiH. „Bilo bi zanimljivo sa~initi taj spisak i uvidjeti koji to osvaja~i medalja nisu dobijali nikakve nov~ane nagrade za ostvarene rezultate a da su pri tome uspje{no predstavljali BiH u svijetu. Vjerujem da bi se mnogi frapirali objelodanjenim podacima, pogotovo, ako bi se na toj listi na{li i oni koji nikad nisu osvojili medalje, a dobijali su zna~ajna nov~ana sredstva“, smatra Suad ]upina.
G. VRANJE[

OSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

MIX

37

20. evropsko atletsko prvenstvo u Barceloni

400 metara prepone - mu{karci

Spli}anka sa presko~enih 2,03 ostavila konkurenciju iza sebe i do{la do prvog zlata na evropskim prvenstvima
Blanka Vla{i} po prvi put je osvojila naslov prvakinje Evrope u skoku u vis na otvorenom. Posljednjeg dana natjecanja u Barceloni Spli}anka je sa presko~enih 203 centimetra ostavila konkurenciju iza sebe i, nakon Sandre Perkovi} u bacanju diska, osvojila drugo najsjajnije odli~je za Hrvatsku. Blanka je tako nakon svjetske titule pro{le godine stigla i do titule evropske prvakinje. Nedostaje joj jo{ samo olimpijsko zlato. Ina~e, visina od 2,03 najbolji je rezultat evropskih prvenstava. Srebrom se okitila [ve|anka Emma Green sa presko~enih 2,01, a isti rezultat, ali iz vi{e poku{aja ostvarila je bronzana Njemica Ariane Friedrich. Francuski sprinteri novi su prvaci Evrope u {tafeti 4x100 metara. Zlatnu medalju Francuskoj donijeli su Jimmy Vicaut, Pierre-Alexis Pessonneaux, Martial Mbandjock i Christophe Lemaitre, koji je nakon 100 i 200 metara do{ao do tre}eg zlata u Barceloni. Srebrenu medalju osvojila je Italija, a bronzanu Njema~ka. U `enskoj konkurenciji u ovoj disciplini pobijedila je Ukrajina, srebro je pripalo Francuskinjama, a bronza Poljakinjama. U trci na 1.500 metara slavila je [panjolka Nuria Fernandez ispred Hind Dehibe iz Francuske i Natalie Rodriguez. Alemitu Bekele donijela je Turskoj zlatnu medalju pobjedom u trci na 5.000 metara. Druga je bila tako|er Turkinja Elvan Abeylegesse, dok je bronzanu medalju osvojila Portugalka Sara Moreira. Nijemac Christian Reif bio je najbolji u skoku udalj. Reif je u finalu u tre}em poku{aju sko~io 8,47 metara i postavio novi rekord evropskih prvenstva, ujedno i svoj li~ni rekord. Srebrenu medalju osvojio je Francuz Kafetien Gomis (8,24), a bronzanu Britanac Chris Tomlinson. Novi evropski prvak u bacanju diska je Poljak Piotr Malachowski, koji je u finalu s rezultatom 68,87 metara tako|e postavio rekord evropskih prvenstava. Nijemac Robert Harting osvojio je srebro, a Ma|ar Robert Fazekas bronzu.

Reuters

Blanka Vla{i} zlatna

Ubjedljivo do prvog mjesta: David Greene

Reuters

David Greene [ampion
Britanac David Greene osvojio je zlatnu medalju u utrci na 400 metara prepone, po{to je u finalu postigao rezultat 48 sekundi i 12 stotinki. Drugo mjesto pripalo je njegovom sunarodnjaku Rhysu Williamsu (48,96), dok je tre}i bio Ukrajinac Stansilav Meljnikov (49,09).

800 metara mu{karci

Trijumf Marcina Lewandowskog
Poljak Marcin Lewandowski pobijedio je u utrci na 800 metara, a stazu je pretr~ao za minutu, 47 sekundi i sedam stotinki. Srebrena medalja pripala je Britancu Michaelu Rimmeru (1:47,17), a bronzana Poljaku Prebrz za konkurenciju: Adamu Kszczotu (1:47,22). Marcin Lewandowski

Skok s motkom - mu{karci

Bacanje kugle - mu{karci

Andrei Mikhnevich najbolji
Bjeloruski atleti~ar Andrei Mikhnevich novi je evropski prvak u bacanju kugle. Mikhnevich je u finalu Evropskog prvenstva u Barceloni ostvario rezultat od 21,01 m, {to je bilo dovoljno za zlatnu medalju. Srebreno odli~je pripalo je olimpijskom pobjedniku, Poljaku Tomaszu Majewskom (21,00), a bronza branitelju naslova Nijemcu Ralfu Bartelsu (20,93).

Reuters

Presko~io pet metara i 85 centimetara: Renaud Lavillenie

Reuters

Renaud Lavillenie prvak
Francuz Renaud Lavillenie osvojio je zlato u skoku s motkom, po{to je presko~io pet metara i 85 centimetara. Srebro je pripalo Maksimu Mazuriku iz Ukrajine (5,80), a bronza Poljaku Przemyslaw Czerwinski (5,75).
Do zlata stigao rezultatom od 21,01 metar: Andrei Mikhnevich
Reuters

200 metara - `ene
Dionicu pretr~ala za 22 sekunde i 32 stotinke: Myriam Soumare
Reuters

Myriam Soumare najbr`aFrancuska atleti~arka Myriam Soumare osvojila je zlatnu meda
lju na 200 metara po{to je dionicu pro{la za 22 sekunde i 32 stotinke. Do srebra je stigla Ukrajinka Jelisaveta Bri`njina (22,44), a isti rezultat ostvarila je i Ruskinja Aleksandra Fedorina.

38

MIX

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PRILOG ISTORIJI BH SPORTA Duga tradicija strelja{tva

Predvodnik plejade velikih SPORTSKIH ZALJUBLJENIKA
U svakom sportu postoje ljudi koji su svojim sportskim rezultatima, trenerskim i pedago{kim radom ostavili vidan pe~at na ukupan razvoj tog sporta u svojoj sredini. U strelja{tvu BiH, u svakom slu~aju, to je Amir Dautovi} Mi{o, trener i selektor strelja~ke reprezentacije BiH
Na prostorima BiH lovno strelja{tvo, kao organizovan sport, razvija se od 1895. godine kada je prvi put zabilje`eno odr`avanje nadmetanja izme|u austrougarskih oficira stacioniranih u Sarajevu i bosanskih uglednika u ga|anju golubova. Tada{nji hroni~ar je zabilje`io da su na tom prvom takmi~enju na op {te izne na|enje po bje du odnijeli predstavnici bosanske elite Ibrahim Musakadi} iz Sarajeva i Mujaga Mulali} iz Livna i ne slute}i da su tim ~inom zapo~eli svijetlu tradiciju uspjeha bh. sporta. Na na{im prostorima prvi strelja~ki klub je formiran 1905. godine, nosio je naziv Gra|anski i okupljao je strijelce iz Sarajevskog okruga. U to doba nije postojao organizovan sistem takmi~enja, uglavnom su se odr`avala sporadi~na nadmetanja u pojedina~noj konkurenciji, gdje je pobjednik postajao “junak dana“ u odabranom dru{tvu odakle su se i regrutovali strijelci. doma}im i ino-nastupima. Strijelci iz Sarajeva su prednja~ili u osvajanju {ampionskih pozicija na svim nivoima, kao rezultat optimalnih uslova. Streli{ta u Vele{i}ima, na Pa{inom brdu, na Jagomiru, na [ancu, bila su okupirana od sarajevskih strijelaca, po cijeli dan su se odr`avali treninzi i takmi~enja sa svim kategorijama takmi~ara. Ovu veliku organizaciju bh. strijelaca predvodili su predsjednik Strelja~kog saveza BiH general Pavle Ivi} i Jovo Luki}, generalni sekretar. trener u klubu, reprezentaciji BiH i Jugoslavije. Od tada je Strelja~ki klub Sarajevo jedanaest puta osvajao naslov seniorskog prvaka Jugoslavije. Od ovog uspjeha sarajevski strijelci preuzimaju primat na jugoslovenskim prostorima. Bilo bi skoro nemogu}e na jednom mjestu nabrojati sve rezultate i {ampione strelja~kog sporta iz BiH, ali ovdje }emo pomenuti samo one najtrofejnije: Mira Luki}-Dautovi}, Esad \uli}, Puri{i}, Miroslav [ipek, Sre}ko Pejovi}, Zdravko Milutinovi}, Ljiljana Stanisavljevi}Milutinovi}, Goran Bi{~evi}, Ned`ad Fazlija, Rijad Drino, Jedinko Brali}, Zlatko Maki}, Spaso [koro, Denis Imamovi}, Mirjana Horvat, [a}ir D`eko... Ovo me spis ku, u sva kom slu~aju, pripada jo{ veliki broj uglednih strijelaca koji }e na}i odgovaraju}e mjesto u Monografiji strelja~kog sporta BiH, a ~ija je izrada u toku. tet, gdje su i ostali reprezentativci. Iz tog perioda se prisje}a da su se klubovi formirali i po fakultetima te da je ustanovljena Liga studenata Sarajevskog univerziteta. Jo{ kao takmi~ar i reprezentativac opredjeljuje se za pedago{ki rad sa mla|im generacijama kao trener u klubu “Mile Vujovi} U~o“ zajedno , sa Dervi{em Krvavcem, jednim od osniva~a Kluba. Ovaj strelja~ki klub postaje jedan od najkvalitetnijih u dr`avi, a poslije se uklju~uje u Sportsko dru{tvo Sarajevo i od tada nosi ime Grada. Veliki podstrek u razvoju strelja{tva u Sarajevu je izgradnja moderne i po najve}im standardima ura|ene streljane u okviru dvorane Zetra. Na ovu dru{tvenu podr{ku strijelci Sarajeva su odgovorili izvanrednim rezultatima koje su nagovijestili njihovi prethodnici uspjesima na velikim me|unarodnim takmi~enjima. Slavu bh. strelja{tva {irom svijeta pronijeli su Zdravko Milutinovi}, nastupom na OI 1972. u Minhenu, a 1976. godine na Olimpijadi od ~etiri ~lana reprezentacije, trojica su iz Sarajeva: Milutinovi}, [ipek i Pejovi} a trener je Amir Mi{o Dautovi}. Na OI 1980. reprezentativci su Pejovi} i Milutinovi}, 1984. u Los An|elesu je [a}ir D`eko [a}ir, a 1988. u Seulu Pejovi}. Od prijema BiH u olimpijski pokret 1992. godine i Olimpijade u Barceloni, na{i strijelci su konstantno prisutni na ovom okupljanju najboljih sportista svijeta. Tako 1992. Mirjana Horvat zauzima 8. mjesto, a 1996. u Atlanti nastupa Fazlija sa trenerom Dautovi}em, 2000. u Sidneju Fazlija je na domaku olimpijske medalje (6. mjesto) a u reprezentaciji je jo{ i Novakovi}, dok je selektor Dautovi} a trener Haznadar. Na Olimpijadama 2004. u Atini i 2008. u Pekingu na{u zemlju su predstavljali Fazlija kao takmi~ar i Dautovi} kao trener i selektor.

Amir Dautovi} Mi{o

Uspjesi bh. strijelaca
Ve} tada iz BiH nastupaju i prvi reprezentativci za Jugoslaviju a dogodilo se to 1953. godine kada Mira Luki}-Dautovi} u~es tvu je u Bu ku re {tu na Evropskom prvenstvu u sastavu `enske dr`avne reprezentacije. Od tog momenta ni`e se neprekinuta lista bh. strijelaca koji kroz osvajanje {ampionskih titula na dr`avnim prvenstvima obezbje|uju reprezentativni nastup i na internacionalnoj sceni, ostvaruju evropske , svjetske i olimpijske medalje, a ve} je postalo pravilo da su na

Strelja~ka porodica
Plejadu istinskih zaljubljenika i neumornih poslenika strelja{tva u BiH svakako predvodi Amir Dautovi} Mi{o, koji vi{e od

Godina uzleta
Puni zamah strelja{tvo kao sport do`ivljava nakon Drugog svjetskog rata, kada se i ina~e sportu na ovim prostorima pridaje veliki zna~aj i dobija funkciju u ukupnom obrazovnom sistemu omladine i razvoju, kako se tada govorilo, kompletne li~nosti. Gotovo u svim sredinama organizuju se strelja~ka dru{tva i klubovi, a 1948. godine formira se Strelja~ki savez BiH. Iako je strelja{tvo u materijalnom smislu vrlo zahtjevan sport: potrebno je urediti streli{te, nabaviti opremu, municiju i stvoriti ostale pretpostavke koje zahtijevaju znatna ulaganja, a obezbje|ivana su naporima ukupne dru{tvene zajednice u dosta dobro razra|enom sistemu podr{ke sportu. Pedesetih godina pro{log vijeka u BiH je bilo blizu 250 klubova, a u gradu Sarajevu 25. Gradila su se streli{ta i formirali klubovi u Mostaru, Doboju, Banjaluci, Tuzli, Zenici, Bijeljini, Jajcu, Tesli}u, Te{nju, Novom Travniku, Zavidovi}ima, Bosanskom Brodu, Konjicu, Tjenti{tu... gotovo da nije bilo sredine koja nije imala strelja~ki klub. Obez bije|ena ma te ri jal na osnova te masovna zainteresovanost neminovno su rezultirali ostvarenjem vrhunskih rezultata bh. strijelaca na svim

[AMPIONI Bilo bi skoro nemogu}e na jednom mjestu nabrojati sve rezultate i {ampione strelja~kog sporta iz BiH, ali ovdje }emo pomenuti samo one najtrofejnije: Mira Luki}-Dautovi}, Esad \uli}, Puri{i}, Miroslav [ipek, Sre}ko Pejovi}, Zdravko Milutinovi}, Ljiljana Stanisavljevi}Milutinovi}, Goran Bi{~evi}, Ned`ad Fazlija, Rijad Drino, Jedinko Brali}, Zlatko Maki}, Spaso [koro, Denis Imamovi}, Mirjana Horvat, [a}ir D`eko...
Pred sva ki zna~aj ni ji me|unarodni turnir sredstva se obezbje|uju u posljednjem tre nut ku, {to se ne mi no vno odra`ava na sportski rezultat. Na`alost, sa da se sred stva upu}uju za izgradnju narkomanskih azila, sigurnih ku}a i zatvora za maloljetnike, a zar ne bi bi lo bo lje da se utro {e na iz gradnju sportskih obje ka ta i una pre|enje ra da tre ne ra i spor tskih pe da go ga. Ko rist bi bi la i vi {es tru ka i du go ro~na. Da je ova kon sta ta ci ja is pra vna, go vo ri i pri mjer is ku snog spor tskog pedagoga Amira Mi{e Dautovi}a, koji kao jedan od svojih najve}ih uspjeha isti~e ~injenicu da u dugogodi{njem trenerskom i selektorskom radu ni je za bi lje`io ni ti je dan ek sces u ogromnoj masi mladih koji su pro{li kroz ovaj sport, a ovaj sport svo jom ozbi ljno{}u, koncentracijom i dugotrajnim radom stvara pozitivne osobine koje se reflektuju na cije li `ivo tni vijek.
Ibrahim U[TOVI]

Reprezentacija 1978: Sre}ko Pejovi}, Zdravko Milutinovi}, Ljiljana Stanisavljevi}, Miroslav [ipek i Amir Dautovi}

prvom mjestu strijelci iz Sarajeva. U analima strelja{tva zabilje`eno je da je iz Sarajeva za reprezentaciju nastupilo skoro 70 takmi~ara u razli~itim selekcijama i disciplinama. Prvu {ampionsku titulu u ekipnoj konkurenciji u Sarajevo donose bh. reprezentativni sa Dr`avnog prvenstva 1960. godine odr`anog u Skoplju. Ekipu predvodi Izudin Filipovi}, kasnije dugogodi{nji predsjednik Strelja~kog saveza BiH, ugledni dru{tveni radnik i prvi generalni sekretar Olimpijskog komiteta BiH, po formiranju 1992. godine. Ekipu su sa~injavali dr. Slobodan Peru{i}, Stjepan Jovi~i} i Amir Dautovi}, tada ve}

pedeset godina ~ini nezaobilaznu kariku ovog sporta. Ljubav prema strelja{tvu naslijedio je od majke Mire Luki}-Dautovi} i time zapo~eo tradiciju pripadnosti porodice Dautovi} u strelja{tvu, na {ta ukazuje ~injenica da je i Mi{ina supruga Hajrija petostruki prvak Jugoslavije u pojedina~noj konkurenciji, a sin Bojan bio je pionirski prvak na po slje dnjem odr`anom prvenstvu Jugoslavije. Mi{o je postao pionirski prvak BiH 1955. go di ne na prvenstvu odr`anom u Derventi i od tada zapo~inje uspje{nu sportsku karijeru. Ve} kao srednjo{kolac nastupa za Studentski klub Univerzi-

Smanjen interes
Ovako impresivne rezultate bh. strijelci ostvaruju uz minimalnu dru{tvenu podr{ku, {to rezultira sve slabijom zainteresovano{}u mladih za sport, tako da danas u Sarajevu postoje samo dva strelja~ka kluba u cijeloj BiH 18. Uz to je evidentno osipanje stru~nog kadra i trenera koji su prinu|eni da iz egzistencijalnih razloga napu{taju sport.

OSLOBO\ENJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

[AH
UKRATKO

39

Zahuktava se kampanja za izbor predsjednika FIDE

Iljum`inov i Karpov
podijelili {ahovski svijet
Predsjednik Kalmikije i ve} 16 godina predsjednik Me|unarodne {ahovske federacije Iljum`inov bori se za jo{ jedan mandat, a jedini konkurent mu je biv{i svjetski prvak Karpov, koji nije dobio podr{ku Rusije, ali jeste Francuske i Njema~ke • ^lanovi UO [ahovske unije BiH okrenuli le|a Ivanu Sokolovu?
Kako je do po~etka {ahovske Olimpijade, koja }e se od 19. septembra igrati u Hanti Mansijsku (Rusija), ostalone{tomanje od dva mjeseca, kada }e se ujedno na Kongresu FIDE donijeti odluka o novom/starom predsjedniku Svjetske {ahovske federacije i novom predsjedniku ECU-a, tako se sve vi{e zahuktava kampanja nominiranih kandidata. Ulog je, doista, veliki i nova uloga izabranog kandidata je u rangu predsjednika jedne jake i mo}ne dr`ave. Svjetska {ahovska porodica je ogromna, broji vi{e od 170 zemalja i biti na ~elujednetakvemonumentalne organizacije i multinacionalne kompanije, predstavlja ~ast, obavezu i nadasve privilegiju. Ve} 16 godina predvodi je Kir{an Iljum`inov, koji je ujedno predsjednik Kalmikije (biv{a ruska republika), ina~e prebogate naftom i zemnim gasom. Iljum`inova i Ali Yazicija?! Iako[UBiH nije predlo`ila Ivana Sokolova u neki od {tabova, nego ga je kao iskusnog, dokazanog i vi{e nego uva`enog ~lana svjetske {ahovske porodice u svoj tim izabrao Robert von Weizsacker, za~u|uje nepridavanje zna~aja tom izboru i okretanjele|a~lanova UO [UBiH na{em slavnom olimpijcu, srebrenom iz Moskve 1994. godine. Iako je svima u regionu jasno, osim na{im rukovodiocima u Uniji, da imati svog visokopozicioniranog ~ovjeka kojeg je Von Weizsacker uvrstio u vlastiti tim vide}i ga kao novog potpredsjednika ECU-a, zna~i ja~anje pozicija bh. {aha u Evropi i svijetu, puno vi{e investicija u razvoj i naobrazbu mladih i perspektivnih {ahista, organizaciju i dobivanje velikih {ahovskih manifestacija i turnira, te jo{ bezbroj pogodnosti koje bi se mogle realizirati uz pomo} i podr{ku Von Weizsackera i Sokolova. O~ito da je kod ~lanova UO [UBiH presudila kratkoro~na i pogubna procjena da }e obe}ana “infuzija“ od 25.000 dolara Ali Nihat Yazicija i 10.000 KM iz Ministarstva civilnih poslova, umjesto tra`enih 6-7 puta vi{e za odlazak na Olimpijadu, biti dovoljna za vra}anje kredita za EP u Novom Sadu 2009, dugova prema FIDI, igra~ima i selektoru `enske selekcije, isplate dnevnica i honorara za Hanti Mansijsk, a za dalje, vidje}emo ve}. Zato je Sokolovu iluzorno do}i u svoju sredinu da lobira, {to je primjer bez presedana, nego uspje{no zavr{ava turneju i kampanju u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju, gdje je, naravno, dobio glasove. Lako.
@elimir MARKOVI]

@eljko Bogut

Putnici za Olimpijadu
Na 28. sjednici UO [UBiH donijeta je odluka da }e u mu{koj selekciji na Olimpijadi sudjelovati Ivan Sokolov, Borki Predojevi}, Bojan Kurajica, Emir Dizdarevi} i Dalibor Stojanovi}, a da }e kapiten biti @eljko Bogut. @enski tim }e predvoditi kapiten Kemal Osmanovi}, a za plo~ama }e biti Aleksandra Dimitrijevi}, Elena Bori}, Dijana Dengler, Sanja i Mira Dedijer. Dosada{nji selektor Jovo Janji}, koji je u vrijeme odr`avanja sjednice bio bolestan, razrije{en je dosada{nje funkcije, u odsustvu i bez obrazlo`enja!?

Kir{an Iljum`inov

Anatolij Karpov

Lobiranje za Karpova
Njegov protukandidat je biv{i svjetski prvak, velemajstor Anatolij Karpov, kojeg nije kandidirala njegova dr`ava Rusija ve} Francuska i Njema~ka, a pored njega partneri su mu predstavnici SADa, Malezije, Ukrajine, Angole i Srbije (Alisa Mari} - kandidat za potpredsjednika). Pored WGM Alise Mari}, u timu Karpova anga`irana su neka od najve}ihsvjetskih {ahovskih imena, kao {to su Gari Kasparov iz Rusije, osvjedo~eni i dokazani zaljubljenik i prijatelj bh. naroda, Nigel Short iz Engleske, Ivan Sokolov iz BiH, Johan Hjartarson sa Islanda... Svi oni imaju zadatak da ubijede nacionalne {ahovske federacije da svojeglasove na KongresuFIDE dodijele upravo njihovim kan-

didatima. Borba je, naprosto, nemilosrdna. Sva sredstva su dozvoljena, lobiranje nema granica, a jedan od odlu~uju}ih faktora su i neizbje`ne financije. Ukoliko Anatolij Karpov zauzme fotelju prvog ~ovjeka FIDE, zagarantirana je bespovratna financijska pomo} regionu u visini od najmanje 300.000 ameri~kih dolara. To bi bila namjenska sredstva za razvoj {aha, organizaciju ciklusa vrhunskih {ahovskih natjecanja i pove}anje nagradnih fondova. Ina~e, kako mandat predsjednika traje ~etiri godine, tako je Karpov sa svojim poslovnim {ahovskim partnerima i sponzorima {irom svijeta koji su u {ahu prepoznali svoj ekonomski interes, odlu~io investirati na svjetskom nivou ~etiri miliona dolara (milion godi{nje). Prostoru ex-Jugoslavije namijenjen je najve}i dio kola~a, 75.000 dolara godi{nje. Primjera radi, zemljama Kariba }e i}i 25.000, zemljama Magreba 35.000, Centralnoj Americi 50.000 dolara itd. U isto vrijeme vodi se `estoka

kampanja i borba za prvog ~ovjeka ECU-a. Tri {taba sa svojim kandidatima lobiraju diljem Evrope, a krajnji rezultat ne}e se znati prije kraja septembra u dalekom Sibiru. U {tabu Silvia Danailova (Bugarska) nalaze se predstavnici Poljske, Rumunije, Srbije (Sava Stoisavljevi}) i Izraela. Drugi {tab predvodi Robert von Weizsacker, ina~e sin biv{eg predsjednika Njema~ke, koji je za saradnike izabrao predstavnike Engleske, Bosne i Hercegovine (Ivan Sokolov), Islanda i Ukrajine. Na ~elu tre}eg {taba nalazi se turski biznismen Ali Nihat Yazici i s njim u kampanji i promociji su predstavnici Ma|arske, Rusije, Malte i Andore.

Slavlje Ponomarjova
Nakon uzbudljive borbe u posljednjem kolu i remija protiv Vijetnamca Liem Le Quanga ukrajinski velemajstor Ruslan Ponomarjov obezbijedio je prvo mjesto na 38. superturniru u Dortmundu. Peter Leko je donekle popravio lo{ utisak savladav{i u posljednjem kolu Najdi~a, ba{ kao i Kramnik u duelu sa Mamedjarovom. Kona~ni plasman: Ruslan Ponomarjov (Ukrajina) 6,5, Liem Le Quang (Vijetnam) 5,5, Vladimir Kramnik (Rusija) i [ahrijar Mamedjarov (Azerbejd`an) po 5, Arkadij Najdi~ (Njema~ka) i Peter Leko (Ma|arska) po 4.

Kampanja za ECU
Nakon podu`eg kolebanja, predstavnici BiH, ta~nije UO [UBiH na 28. sjednici odr`anoj 8. jula u prostorijama [K Bosna donijeli su kona~nu odluku i zauzeli jasan stav da na{ predstavnik na Kongresu FIDE, me|unarodni majstor i pojedina~ni prvak BiH @eljko Bogut digne ruku za

Caruana osvojio Biel
Mladi italijanski velemajstor osvojio je nakon doigravanja prvo mjesto na tradicionalnom turniru u Bielu. Nakon devet kola isti broj poena, po 5,5, imali su Italijan, Francuz Maxime Vachier-Lagrave i Vijetnamac Nguyen Ngoc Truong Son (koji je bio najbolji po SonnebornBerger dodatnim kriterijumima). U polufinalu je Caruana pobijedio Vachier-Lagrave u takozvanoj Armagedon partiji, da bi do naslova do{ao nakon pobjede protiv vijetnamskog velemajstora sa 1.5:0.5.

IZABRANE PARTIJE IZ DORTMUNDA
Kramnik - Mamedjarov
1. d4 Sf6, 2. c4 e6, 3. Sf3 d5, 4. Sc3 Lb4, 5. Lg5 Sbd7, 6. cxd5 exd5, 7. e3 c5, 8. dxc5 Da5, 9. Tc1 Se4, 10. Dxd5 Sxc3, 11. bxc3 Lxc3+, 12. Kd1 0-0, 13. Lc4 Sf6, 14. Lxf6 Lxf6, 15. Ke2 b5, 16. cxb6 Dxd5, 17. Lxd5 La6+, 18. Lc4 axb6, 19. a4 Lb2, 20. Tc2 Tfc8, 21. Sd2 b5, 22. axb5 Lxb5, 23. Tb1 Lxc4+, 24. Txc4 Lf6, 25. Txc8+ Txc8, 26. Se4 Te8, 27. f4 Ld4, 28. exd4 Txe4+, 29. Kd3 f5, 30. g3 Te7, 31. Tb5 - 1:0. Se2 Tad8, 22. f3 Sd6, 23. Dc2 f4, 24. Lf2 Sc4, 25. g4 Kf7, 26. Sd2 Dg6, 27. Tac1 e5, 28. Dxg6+ Kxg6, 29. Sxc4 dxc4, 30. Ted1 exd4, 31. Sxd4 Se5, 32. Sf5 Sd3, 33. Tc2 Lf6, 34. Th1 Th8, 35. Txh8 Lxh8, 36. Te2 Sxf2, 37. Kxf2 Lf6, 38. Te4 Td2+, 39. Te2 Td3, 40. Te4 Td2+, 41. Te2 Td3, 42. Te4 0,5:0,5. De5, 17. Dh4 Td8, 18. f4 Dxe4, 19. Te1 Dd5, 20. Dxf6 Tg8, 21. g3 Tg6, 22. Dh8+ Ke7, 23. De5 Dxe5, 24. Txe5 Tc8, 25. Sb3 Sd3, 26. Txb7+ Kf8, 27. Th5 Tg7, 28. f5 Sf4, 29. Th4 Se2+, 30. Kf2 Sxc3, 31. fxe6 fxe6, 32. Txh7 Txb7, 33. Txb7 e5, 34. Tb6 Sxa2, 35. Txa6 Tc2+, 36. Kg1 Sc3, 37. Tf6+ Kg7, 38. Tf2 Se2+, 39. Kg2 Kg6, 40. Sa5 Kh5, 41. Sb7 e4, 42. Kf1 Sd4, 43. Txc2 Sxc2, 44. h3 Sd4, 45. Kf2 Se6, 46. Sd6 Sg5, 47. Kg2 e3, 48. g4+ Kg6, 49. Sc4 e2, 50. Se5+ Kh6, 51. Sd3 Sf7, 52. Kf2 Kg5, 53. Kg3 Se5, 54. Se1 Kg6, 55. Kf4 Kf6, 56. Ke4 Sg6?? 57. Ke3 Kg5, 58. Sf3+ Kf6, 59. Kf2 Sf4, 60. h4 - 1:0.

Leko - Najdi~
7. Sf3 g6, 8. 0-0 Lf5!? 9. Te1 Lxd3, 10. Dxd3 Lg7, 11. Sbd2 0-0, 12. Sb3 e6, 13. a4 Tfe8, 14. g3 Se4, 15. Lf4 Dd8, 16. h4 h6, 17. Kg2 g5! (VI DI DI JA GRAM) 18. hxg5 hxg5, 19. Le3 f5, 20. Sg1 Df6, 21. 1. d4 Sf6, 2. c4 e6, 3. Sf3 d5, 4. Sc3 dxc4, 5. e4 Lb4, 6. Lg5 c5, 7. Lxc4 cxd4, 8. Sxd4 Lxc3+, 9. bxc3 Da5, 10. Lb5+ Ld7, 11. Lxf6 gxf6, 12. Lxd7+ Sxd7, 13. 0-0 a6, 14. Tb1 Dc7, 15. Dh5 Sc5, 16. Tb4

Turnir u [irokom
Tradicionalni {ahovski turnir odigra}e se u nedjelju, 8. augusta povodom Dana op}ine [iroki Brijeg. Organizator je [ahovski klub [iroki Brijeg.

Ponomarjov - Le Quang Liem
1. e4 c6, 2. d4 d5, 3. exd5 cxd5, 4. Ld3 Sc6, 5. c3 Sf6, 6. h3 Dc7,

40

DRUGA STRANA SPORTA Ineta Radevi~a, evropska prvakinja u skoku udalj

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

U OBJEKTIVU

Nije vi{e samo djevojka

SA NASLOVNE STRANE
Ineta Radevi~a je jedna od najljep{ih pri~a ostvarenih na Evropskom prvenstvu u atletici, koje je ju~e zavr{eno u Barceloni. Ova 29-godi{nja Latvijka prije dolaska u [paniju imala je samo solidne rezultate u skoku udalj, a rekord joj je bio 6,80 metara. Uo~i Barcelone nije bila u u`oj konkurenciji za medalje, koje su trebale biti podijeljene izme|u jakih Ruskinja te Portugalke Nadie Gomes, srebrene sa EP-a u Göthebrogu 2006, no lijepa Ineta sve ih je iznenadila i na impresivan na~in do{la do zlata. Latvijka je proljetni dio sezone skakala malo i neubjedljivo, tako da je prije Evropskog prvenstva postigla zaista skromnu daljinu od 6,40, a onda je u finalu na Olimpijskom stadionu Montjuic, u 29. godini, sko~ila najdu`e u karijeri 6,92 metara te uzela naslov evropske prvakinje. Do sada je nova vladarica Evrope u skoku udalj bila puno poznatija kao djevojka mjeseca u Playboyu uo~i Olimpijskih igara u Atini, mada ima i bronze 2003. sa EP-a u atletici za juniore u troskoku i skoku udalj, ali }e se sada kona~no pamtiti i po atletskim dostignu}ima, iako jo{ izgleda atraktivno. Naravno da novinari nisu zaboravili njen izlet u najpoznatiji ~asopis za mu{karce, ali je Ineta spremno do~ekala pitanje i izjavila da se ne stidi fotografija, mada da to vi{e ne bi ponovila: “Ni u jednom trenutku nisam za`alila {to sam se fotografisala gola. Ne stidim se svog tijela. Bila je to dobra dodatna zarada dok sam studirala“, rekla je evropska {ampionka. Danas je Ineta sretno udana za rus-

Do sada je nova vladarica Evrope u skoku udalj bila puno poznatija kao djevojka mjeseca u Playboyu uo~i Olimpijskih igara u Atini, mada ima i bronze 2003. sa EP-a u atletici za juniore u troskoku i skoku udalj, ali }e se sada kona~no pamtiti i po atletskim dostignu}ima

kog hokeja{a Petra S~aslivija. Upoznali su se u SAD-u, gdje je on igrao profesi onal no u ame ri~ko-ka nad skoj li gi NHL. Danas `ive u Moskvi, gdje joj

mu` igra za CSKA, a Ineta ima sve uslove za vrhunske treninge s proslavljenim ruskim skaka~em udalj Igorom Terom Ovanesjanom.

ZANIMLJIVOSTI

FOTOGRAFIJA DANA

Stefanie Steffi Graf, godinama jedna od najboljih igra~ica svijeta i jedna od tri u istoriji bijelog sporta ko ja je u je dnoj go di ni osvojila sva ~etiri Grand Slam turnira, napunila je (mada ka`u da nije lijepo govoriti o godinama jedne dame) 14. juna 41 godinu. Majka je i dvoje djece: devetogodi{njeg sina Jadena Gila Agassija i sedmogodi{ nje k}er ke Ja ze El le. Ipak, kada su je ovih dana snimili na pla`i u igri sa sinom Jadenom Gilom, na liniji bi joj mogle pozavidjeti i duplo mla|e.

Idealna linija Steffi Graf

Bucko u ljetnom kampu
Ubrzani razvoj Kine donio je sa sobom neke pojave do sada rezervisane za ameri~ki, pa i evropski kontinent. Prava pomama mladih za brzom hranom, hamburgerima i hot-dogovima, te sladunjavim gaziranim napicima donijela je sa sobom i pove}anu tjelesnu te`inu. Kineske vlasti su zato tokom ljetnog raspusta organizovale brojne kampove na kojima su mlade podvrgli intenzivnim fizi~kim aktivnostima. Ovog bucmastog dje~aka snimio je fotoreporter Reutersa u gradu Shenyangu prilikom poku{aja izlaska iz bazena. Mo`da su stepenice ipak bile bolje rje{enje.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
JP Elektroprivreda BiH d.d. — Sarajevo, Zavisno dru{tvo Rudnici „Kreka“ d.o.o. — Tuzla 75000 Tuzla, Mije Kero{evi}a — Guje br.1 http://www.kreka.ba Na osnovu ~lana 69. stav 1. Statuta JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, Zavisno dru{tvo Rudnici „Kreka“ d.o.o.Tuzla („Sl.glasnik“ br. 15/09) , ~lana 3. stav 1. Odluke Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo broj: NO 33-230-9.2./10 od 14.01.2010. godine i ~lana 2 Odluke broj: NO-41-17040-2.4./10 od 12.07.2010. godine, Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, Zavisno dru{tvo Rudnici „Kreka“ d.o.o.-Tuzla, objavljuje Broj: Ip-1549/04 Sarajevo, 13. 7. 2010. godine

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD SARAJEVO

41

P Oimenovanje V LJ E N Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, S N O izvr{nog direktora JP I K O N K U R za
Zavisno dru{tvo Rudnici “Kreka” d.o.o.-Tuzla I Objavljuje se ponovljeni konkurs za imenovanje izvr{nog direktora JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, Zavisno dru{tvo Rudnici „Kreka“ d.o.o.-Tuzla (u daljem tekstu: Dru{tvo), i to: 1. Izvr{ni direktor za pravne, op{te i kadrovske poslove. Imenovanje izvr{nog direktora se vr{i na period na koji je imenovan Direktor Dru{tva, tj. do 09.05.2012.godine. II Kandidat za izvr{nog direktora mora ispunjavati slijede}e uslove: A) Op{ti uslovi - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da posjeduje radno iskustvo od 5 godina; - da nije na funkciji u politi~koj stranci; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prestup nespojiv s du`no{}u direktora, 5 godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne; - da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti direktora; - uspje{ni rezultati rada ostvareni tokom radnog iskustva. B) Posebni uslovi - da posjeduje univerzitetsku diplomu, VII stepen stru~ne spreme, pravne struke. Pored navedenog kandidat za izvr{nog direktora mora posjedovati: - referense uglednog stru~njaka u svojoj oblasti, - referense o organizacijskim i menad`erskim sposobnostima, - program rada za mandatni period. III Prava, obaveze i odgovornosti izvr{nog direktora utvr|ene su Statutom i drugim op{tim aktima Dru{tva. IV Sve informacije o toku postupka su transparentne, osim ako informacije podnosioca prijave nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka ("Sl.glasnik BiH" br. 32/01). V Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. VI Prijave kandidata treba da sadr`e slijede}e: - biografiju, adresu i kontakt telefon, - ovjerenu fotokopiju dokaza o stru~noj spremi, radnom iskustvu, - uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 3 (tri) mjeseca, - uvjerenje o neka`njavanju iz alineje 4. i 5. op}ih uslova ne starije od 3 (tri) mjeseca, - ovjerene izjave za zahtjeve iz alineje 3 op}ih uslova navedenih u ovom konkursu, - program rada za mandatni period, - ovjerenu fotokopiju uvjerenja o kretanju u slu`bi VII Prijave sa svim dokazima o ispunjavanju uslova treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo Zavisno dru{tvo Rudnici “Kreka” d.o.o.-Tuzla 75000 TUZLA Ul. MIJE KERO[EVI]A-GUJE br. 1 Na koverti nazna~iti "Prijava za konkurs za izvr{nog direktora-ne otvarati" Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti uzete u razmatranje.

Op}inski sud u Sarajevu, sudija [u{i} Mustafa, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja HYPO-ALPE ADRIA BANK d.d. Mostar, ul. Kralja Branimira 2 b Mostar, protiv izvr{enika "SARABON" DD Tvornica ~okolada i kandita, Sarajevo, zastupan po ste~ajnom upravniku, a njega zastupa punomo}nik Za}iragi} Fe|ad, advokat iz Sarajeva, radi izvr{enja, prodajom nekretnina izvr{enika, van ro~i{ta, 13. 7. 2010. godine donio je

ZAKLJU^AK
I Odre|uje se druga javna prodaja nekretnina vlasni{tvo izvr{enika i to: - nekretnina z.k. ul. br. 6454, k.o. Gornji Butmir, k.~. 1414/10, ukupne povr{ine prizemlje od 1.352,38 m2 i sprat ukupne povr{ine 119,27 m2, vrijednosti 4.558.200,00 KM; - nekretnina z.k. ul. br. 6028, k.o. Gornji Butmir, k.~. 1414/8, k.~. 1414/09, k.~. 1414/11, ukupne povr{ine prizemlje tvorni~ka hala 8.376,47 m2 i prizemlje prate}eg objekta povr{ine 189,88 m2, vrijednost 13.498.315,00 KM; - nekretninama z.k. ul. broj 6486, k.o. Gornji Butmir, k.~. br. 1414/12, ukupne povr{ine 1.776,72 m2, vrijednost 2.563.463,00 KM i - nekretnina z.k. ul. broj 6472, k.o. Gornji Butmir, k.~. 1414/13, ukupna povr{ina 100,62 m2, vrijednost 185.482,00 KM, na kojim nekretninama je uknji`ena dr`avna svojina, a upisan je nosilac prava raspolaganja izvr{enik, pretvorena u eta`nu svojinu u "A" popisnom listu, za dan SRIJEDU, 8. 9. 2010. godine, u 10 sati i to: Ro~i{te za prodaju nekretnina odr`a}e se u zgradi Op}inskog suda u Sarajevu, soba br. 445/IV. II Tr`i{na vrijednost nekretnina iz ta~ke I ovog zaklju~ka utvr|ena je po izvje{taju o procjeni tr`i{ne vrijednosti nekretnina od 20. 2. 2010. godine stalnog sudskog vje{taka za gra|evinu Azre Kurtagi} - Haskovi}, dipl. ing. gra|. III Na drugom ro~i{tu za javno nadmetanje nekretnina se ne mo`e prodati ispod jedne tre}ine vrijednosti nekretnine, utvr|ene u ta~ki I ovog zaklju~ka. Kupac je du`an platiti porez na promet nepokretnosti i takse u vezi sa prodajom. IV Kupac je du`an polo`iti cijenu u roku od 8 (osam) dana ra~unaju}i od dana prodaje. V U javnom nadmetanju iz ta~ke I ovog zaklju~ka kao kupci mogu u~estvovati samo osobe koje su prethodno dale osiguranje. Osiguranje iznosi 1/10 utvr|ene vrijednosti nekretnine s tim {to ne mo`e iznositi vi{e od 10.000,00 KM. Osobe koje sudjeluju u javnom nadmetanju du`ne su prije po~etka ro~i{ta sudu predati dokaz o upla}enom osiguranju. Osiguranje se pola`e na depozitni ra~un Op}inskog suda u Sarajevu koji se vodi kod UNICREDIT BANK SARAJEVO, broj `irora~una 3389002208264956, sa naznakom broja predmeta. Ponu|a~ ~ija ponuda ne bude prihva}ena, osim za tri najbolja ponu|a~a, vratit }e se osiguranje odmah nakon zaklju~enja javnog nadmetanja. VI Ovaj zaklju~ak objavit }e se na oglasnoj tabli ovog suda. Stranke mogu o svom tro{ku objaviti zaklju~ak o prodaji u sredstvima javnog informisanja.

POUKA: Protiv ovog zaklju~ka nema mjesta pravnom lijeku.

42

OGLASI

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
Promjena imid`a

SCENA

43

Miranda Kerr pokazala novu frizuru
Tek {to je postala gospo|a Bloom seksi model Victoria’s Secreta Miranda Kerr promijenila je imid` i frizuru. Nakon kratkog medenog mjeseca na Karibima, Miranda Kerr odmah se bacila na posao i u Los Angelesu odradila snimanje za modni editorijal. Bra~ni `ivot o~igledno joj godi jer lijepa an|elica izgleda bolje nego ikad. Miranda je pozirala u crnim vru}im hla~icama i bijelom topi}u preko kojih je imala rasko{ni zlatni kaputi} od brokata, a na nogama ~izmice do sredine gle`njeva. Kosa joj je bila za~e{ljana u strogu bob frizuru do ramena, nimalo nalik na njenu le`ernu kosu kakvu ve} godinama nosi. Na snimanje ju je dopratio suprug Orlando Bloom, a da u`ivaju u zajedni~kom `ivotu pokazuju njihovi osmjesi koje ne skidaju s lica. Miranda Kerr i Orlando Bloom vjen~ali su se u tajnosti u Los Angelesu pro{log tjedna, svega nekoliko tjedana nakon {to su javno obznanili zaruke. Naga|a se da je brak po`urila Mirandina trudno}a, no zasad nema nikakve potvrde o tome.

Raspjevana glumica

Privla~e ih jednake stvari

Angelina i Jennifer

u istoj haljini

Gwyneth Paltrow

u country vodama
Slavna glumica Gwyneth Paltrow, supruga Chrisa Martina, pjeva~a grupe Coldplay, oku{at }e se kao country glazbenica. Plavokosa Gwyneth u svom novom projektu Country Strong igra country pjeva~icu, a osim nje, u tom filmu igraju poznati country pjeva~ Tim McGraw i zvijezda TV serije ‘Tra~erica’ Leighton Meester (Blair Waldorf) koja se tako|er bavi i pjevanjem. Paltrow je snimila naslovnu pjesmu za soundtrack filma, a autorima filma njezina se izvedba toliko svidjela da su odlu~ili tu pjesmu objaviti kao singl. Singl ‘Country Strong’ na ko, jem kao prate}i vokali gostuju Vince Gill i Patty Griffin, bit }e objavljen 23. kolovoza. Glumica je nedavno priznala da je imala velikih problema s balansiranjem privatnog i poslovnog `ivota. ‘Da sam se samo posvetila karijeri, vjerojatno bih upropas ti la brak. Mo ra te pro na}i neku umjerenost u svemu. Obitelj mi je jako bitna. Jako sam puno snimala u svojim dvadesetima, zatim sam dobila dvoje prekrasne djece i `eljela sam provoditi {to vi{e vremena s njima. To mo`da nije bilo super za moju karijeru, no jednostavno sam `eljela biti kod ku}e s djecom. Moja obitelj me je trebala’, rekla je Gwyneth.

Slu~ajno, a mo`da i ne, Angelina Jolie na premijeri svog novog filma pojavila se u haljini koja neodoljivo podsje}a na onu koja je nedavno vi|ena na Jennifer Aniston.^ini se

da vje~ne suparnice Angelina Jolie i Jennifer Aniston dijele sli~an ukus i za modu. Duga~ka crna haljina izrazito duboka proreza na suknji, koji se`e gotovo do struka, svidje-

la se objema; razlika je bila minimalna. Jennifer se odlu~ila za varijantu s golim le|ima i korzetom, a Angelina za ne{to konzervativniju, visoka ovratnika i dugih rukava.

44 [TAMPA•TISAK•PRES
MOST RADIJA SLOBODNA EVROPA Nata{a Kandi} i Sr|a Popovi}

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ogromni zlo~in koji zovemo rat
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa je zbog ~ega se najve}i broj ~lanova vojnog vrha biv{e Jugoslavije, koji snosi najve}u odgovornost za rat i ratne zlo~ine, nije na{ao na optu`nicama Ha{kog tribunala. Sagovornici su bili Nata{a Kandi}, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i beogradski advokat Sr|a Popovi}
Da li je, prema va{im saznanjima, Ha{ki tribunal ispitivao odgovornost Vrhovnog savjeta odbrane Jugoslavije za zlo~ine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini? Nata{a Kandi}: Zapisnici i razni dokumenti Vojnog saveta odbrane nalaze se u mnogim predmetima koji se ti~u Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a kasnije i Kosova, ali nema podataka da je sam savet bio predmet istrage. Sr|a Popovi}: Ja smatram da se stalo na stanovi{te da je Milo{evi} bio stvarni komandant JNA. Ako ~itate knjigu Borisava Jovi}a, vidite da je to ta~no. To je jedna stvar. Drugo, statutom Ha {kog tri bu na la ni je pre dvi|ena odgovornost ni za agresiju, ni za za pokretanje sukoba. A tu je bila glavna odgovornost JNA. Ustvari, Jugoslavija se raspala pre nego {to su po~eli sukobi i JNA je postala, ustvari, pla}eni~ka vojska Slobodana Milo{evi}a. Ni po svom sastavu, ni po po li ti~koj or ga ni za ci ji dr`ave, ona vi{e nije predstavljala jugoslovensku armiju. To je bila grupa naoru`anih ljudi koji su nekada pripadali JNA i koji su tra`ili svoga gospodara. I oni su ga na{li u krnjem Predsedni{tvu i Slobodanu Milo{evi}u. Oni nisu bili prava vojska. Zanimljivo je da Ha{ki tribunal nije pokrenuo istrage protiv Veljka Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a, koji su bili na ~elu Jugoslovenske narodne armije za vrijeme rata u Hrvatskoj i razaranja Vukovara. Kadijevi} je bio mi nis tar od bra ne, a Ad`i} na~elnik General{taba

NATA[A KANDI] ^udno je da nemamo nijednu optu`nicu protiv najvi{ih oficira JNA za razaranje Vukovara. Najvi{e {to se oti{lo u vezi sa Vukovarom je optu`nica protiv visokih oficira za zlo~in na Ov~ari, ali tu nema nijednog generala iz vrha JNA
JNA. Koliko znam, Kadijevi} je bio i na listi onih koji su, prema tu`ila{tvu Ha{kog tribunala, u~estovali u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu ~iji je cilj bio etni~ko ~i{}enje, genocid i stvaranje velike Srbije. Nata{a Kandi}: ^udno je da ne ma mo ni je dnu op tu`ni cu protiv najvi{ih oficira JNA za razaranje Vukovara. Najvi{e {to se oti{lo u vezi sa Vukovarom je optu`nica protiv visokih oficira za zlo~in na Ov~ari, ali tu nema nijednog generala iz vrha JNA. Sr|a Popovi}: Optu`nice su podizane protiv izvr{ilaca, a po komandnoj odgovornosti samo protiv njihovih neposrednih stare{ina. Za zamisao, koju su oni sprovodili, optu`en je politi~ki vrh. Me|utim, ceo komandni lanac izme|u politi~kog vrha i izvr{ilaca ostao je neka`njen. Za{to? To je bila vojska, jedna slo`ena organizacija sa konzistentim i sveobuhvatnim lancem komadovanja i kada bi se krenulo sa optu`nicama protiv svih koji su u to bili ume{ani morao bi da bude obuhva}en ogroman broj ljudi. Ha{ki tribunal nije za to imao sredstava, ni ljudskih ni materijalnih, a naivno se o~ekivalo da }e ta ostala su|enja biti pokrenuta u samoj Srbiji. Nata{a Kandi}: Kada su u Srbiji po~ela su|enja za zlo~in na Ov~ari, nijedan oficir nije bi optu`en. Tada je postojala pre}utna saglasnost da oficiri JNA ne treba da odgovaraju po komandnoj odgovornosti. Optu`eni su bili teritorijalci kao neposredni izvr{ioci, a po komandnoj odgovornosti njihovi neposredni pretpostavljeni. Me|utim, zanimljivo da se u nekim drugim slu~ajevima priznaje da je JNA zapravo bi la u slu`bi je dne po li ti ke. Tu`ila{tvo Srbije je, naime, podiglo optu`nice za zlo~ine u ko-

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
jima je bilo `rtava na strani JNA, to su slu~ajevi Br~anske malte u Tuzli i Dobrovolja~ke ulice u Sarajevu. Srbija se tu pojavljuje kao za{titnik JNA i time na izvestan na~in pri zna je da je ta oru`ana formacija bila u slu`bi srbijanske politike. Za{to se Srbija pojavljuje u ulozi za{titnika JNA? Sr|a Popovi}: To je posledica specifi~nog odnos prema vojsci koji postoji u Srbiji. Ovda{nje vlasti se vrlo rado zaklanjaju iza dve institucije koje su visoko kotirane u javnom mnjenju. To su crkva i vojska. Sva ispitivanja javnog mnjena pokazuju da te dve institucije u`ivaju najve}i ugled u Srbiji. Predstavnici vlasti vole da se slikaju sa generalima, sa sinodom Srpske pravoslavne crkve, sa patrijarsima, vole da ljube zastave i krstove. Oni to rade jer su svesni im je kredibilitet u javnosti slab i zato tra`e savez i politi~ku pomo} od te dve institucije. Ka`u da je jedan od razloga {to protiv vojnog vrha Jugoslavije nisu vo|eni postupci i ~injenica da su zapisnici sa sednica Vrhovnog saveta odbrane Jugoslavije tretirani kao za{ti}eni dokumenti. Naime, Ha{ki tribunal je prihvatio stav Srbije da bi objavljivanje tih zapisnika moglo da {teti nacionalnim interesima Srbije. Za{to je Ha{ki tribunal na to pristao? Sr|a Popovi}: Naravno da je ta odluka bila, ne samo nezakonita, nego i duboko nemoralna jer se radilo o genocidu, najte`em krivi~nom delu koje postoji u me|unarodnom pravu. Po mom mi{ljenju, u svemu tome odlu~uju}a je bila politi~ka odlu ka i Ha {kog tri bu na la i Me|unarodnog suda pravde, pred kojim se vodio proces protiv Srbije po tu`bi Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid, da se izbegne da Srbija bude osu|ena za genocid. Smatralo se da bi se time na neodre|eno vreme des ta bi li zo va li odno si u ovom delu Balkana, da bi se rodili razni revan{izmi i da bi se na taj na~in “suvi{e“ krivice svalilo na Srbiju. Poku{alo se da se na|e neko srednje re{enje kojim bi svi bili nezadovoljni, ali koje zbog toga nije bilo pravedno. Ha{ko tu`ila{tvo je podiglo optu`nicu protiv Mom~ila Peri{i}a, na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije za zlo~ine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Taj proces jo{ nije zavr{en. Da li bi eventualna presuda da je Peri{i} kriv za te zlo~ine bila dokaz o umje{anosti Savezne Republike Jugoslavije, kao dr`ave, u genocid u Bosni i Hercegovini {to je Me|unarodni sud pravde negirao? Nata{a Kandi}: General Peri{i} nije optu`en za genocid, tako da je od samog po~etka jasno dokle idu granice tog slu~aja. Tu se govori o pomo}i u oru`ju i o drugim vrstama podr{ke, ali ne i o tome kakvo je bilo u~es}e pripadnika JNA i Vojske Jugoslavije u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bojim se da na tom su|enju ne}emo saznati kakvo je bilo konkretno u~e{}e Srbije i njene vojske u izvr{enju genocida u Bosni i Hercegovini. Najvi{e {to mo`emo da o~ekujemo je da se iznesu neke indicije koje bi pomogle u traganju za ne kim do ku men ti ma na osnovu kojih bi se eventualno jednog dana mogla zatra`iti revizi ja pre su de ko ju je do neo Me|una ro dni sud prav de. Su|enja Mom~ilu Peri{i}u, kao i Jovici Stani{i}u, biv{em {efu Dr`avne bezbednosti Srbije, su veoma va`na, ali nisam sigurna da }e se na tim su|enjima razjasni uloga Srbije ne u pomaganju, nego u izvr{enju krivi~nog dela genocida. Sr|a Popovi}: Ja se ne bih u potpunosti slo`io sa gospo|om Kandi} da u tom procesu ne mo`e da se do|e do saznanja o ulozi Vojske Jugoslavije u ratu u Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo je, o tome postoje dokazi, neke sam i sam imao prilike da vidim, da podr{ka vojsci bosanskih Srba nije bila samo logisti~ka - u municiji i oru`ju. Oko 5.000 oficira bilo je upu}eno u Vojsku Republike Srpske, a za to lovali u ratnim operacijama. Nata{a Kandi}: Htela bih da podsetim kako je to bilo pred Me|unarodnim sudom pravde kad je policija bila u pitanju. Policijske jedinice Srbije su slate na podru~je Srebrenice upravo u julu 1995. godine. Svi ti policajci su upu}ivani u jedinice vojske bosanskih Srba, pa je sudzaklju~io da oni nisu bili pod efe kti vnom kon tro lom MUP-a Srbije ve} pod komandom Vojske Republike Srpske i to je kori{}eno kao jedan od dokaza za{to Srbija ne mo`e biti osu|ena za u~e{}e u genocidu. To je bilo slu~aj i sa Vojskom Jugoslavije. Na su|enjima u Srbiji imala sam prilike da slu{am svedo~enja oficira te vojske koji su ratovali u jedinicama bosanskih Srba. Oni su uvek govorili da je svima koji su bili ro|eni u Bosni i Hercegovini bilo preporu~eno da pomognu svom narodu i da su oni kao dobrovoljci pristupili jedinicama Vojske Republike Srpske. A kada im se postavi pitanje da li su ostali u radnom odnosu sa Vojskom Jugoslavije, na to onda

[TAMPA•TISAK•PRES 45
Kosovo? Na ta {a Kan di}: Ko sov ski slu~aj je bio mnogo lak{i za utvr|ivanje komandnog lanca. Kosovo je u to vreme de iure bilo deo Srbije, zna~i predsednik Srbije je bio komandant vojske i sve je bilo jasno u komandnom lancu. Sr|a Popovi}: Tako je, dok je komandna odgovornost bila vrlo ve{to zamagljena u doba ratova sa Hrvatskom i u Bosni i Hercegovini jer se srpski politi~ki vrh krio iza imena Jugoslavije. Ja sam u memoarima Bore Jovi}a ~itao da je Kadijevi} jedno vreme insistirao da JNA bude progla{ena za srpsku vojsku, {to i je ona i bila, jer je njemu bilo te{ko da vr{i mobilizaciju. Ali Milo{evi} se tome jako protivio i smatrao je da bi, ukoliko bi to bilo ura|eno, bilo jasno da je Srbija agresor. Na Kosovu je bilo potpuno jasno ko tom vojskom upravlja, ko komanduje i bio je jasan ceo komandni lanac. A postojao je, po meni, i jedan politi~ki kriterijum. Na Kosovu je ta vojska do{la u sukob sa NATO-om i za one koji su sudili to stanju. E sad, {to su mnogi kroz tu mre`u propali, mislim da nije neo~ekivano jer su u~esnici tog zlo~ina~kog poduhvata bili broj ni. U tom ogro mnom zlo~inu koji mi danas zovemo ratom, a to nije bio nikakav rat jer je vojska uglavnom ratovala protiv civila, u~estvovalo je jako mnogo ljudi. Nemogu}e je bilo sve njih optu`iti. Ma koliko to bilo nepravedno, negde je morala da se povu~e linija. Ha{ki tribunal je tu liniju povukao tamo gde je povukao i naravno da su mnogi uspeli da se izvuku. Mislite li bi da neki od onih koji su uspjeli da se izvuku mogao odgovarati pred sudom u Srbiji? Nata{a Kandi}: Bojim se da ne. Kadijevi} je napustio zemlju, on je nedostupan. Tamo gde se nalazi nema politi~ke volje da se bilo ko njime bavi. On }e zauvek ostati nedostupan. Ad`i}? O njemu se ni{ta ne zna. Ovde niko nije zainteresovan da se njime bavi. Bojim se da }e to tako i ostati jer ovde postoji problem sa optu`ivanjem po komandnoj odgovornosti. Op-

SR\A POPOVI] Ja sam u memoarima Bore Jovi}a ~itao da je Kadijevi} jedno vreme insistirao da JNA bude progla{ena za srpsku vojsku, {to i je ona i bila, jer je njemu bilo te{ko da vr{i mobilizaciju. Ali Milo{evi} se tome jako protivio i smatrao je da bi, ukoliko bi to bilo ura|eno, bilo jasno da je Srbija agresor. Na Kosovu je bilo potpuno jasno ko tom vojskom upravlja, ko komanduje i bio je jasan ceo komandni lanac. A postojao je, po meni, i jedan politi~ki kriterijum. Na Kosovu je ta vojska do{la u sukob sa NATO-om i za one koji su sudili to je bila potpuno druga situacija
vreme su se vodili kao pripadnici Vojske Jugoslavije, primali su platu i sticali sta`. Dakle, re~ je o neposrednom u~e{}u pripadnika Vojske Jugoslavije u operacijama vojske bosanskih Srba. Sve je to ra|eno preko Centra 40, to je bila {ifra odeljenja koje je bilo spona izme|u izme|u Vojske Jugoslavije i vojske bosanskih Srba. Preko tog centra su oficiri upu}ivani na frontove u Bosni. O tome postoji zanimljivo svedo~anstvo u knjizi Momira Bulatovi}a, tada{njeg predsednika Crne Go re i blis kog Mi lo {e vi}evog sardanika. Iz zapisnika, koje on prila`e u toj knjizi, vidi se da na nekom sastanku Peri{i} upozorava Milo{evi}a da je vrlo nezgodno {to postoje tragovi o tome da se oficiri Vojske Jugoslavije upu}uju u Bosnu da bi sudenema odgovora jer oni imaju pravo da ne odgovore, mada je ~injenica da su svi oni ostali u radnom odnosu upravo preko Centra 40, pa su primali platu i tekao im je radni sta` sve vreme njihovog navodnog dobrovoljnog u~e{}a u ratu u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je da je Ha{ki tribunal mnogo manje {tedio oficire vojske i policije kad je u pitanju Kosovo. Osu|eni su generali Vojske Jugoslavije Neboj{a Pavkovi}, Dragoljub Ojdani} i Vladimir Lazarevi}, kao i policijski general Sreten Luki}, a pri kraju je postupak protiv Vlastimira \or|evi}a, tako|er policijskog generala. Za{to je Ha{ki tribunal imao o{triji stav prema odgovornosti generala kad je u pitanju je bila potpuno druga situacija. Pomenuli smo udru`eni zlo~ina~ki poduhvat, doktrinu koju je formiralo Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala. Koliko je ta doktrina bila efikasno sredstvo u rukama Tu`ila{tva s obzirom da njome nisu bili obuhva}eni mnogi ljudi iz vrha? Sr|a Popovi}: Ja misli da je ta strategija bila efikasna, a do nje se, rekao bih, do{lo iz nu`de. Po{to se Jugoslavija raspala te{ko je bilo utvrditi ko je imao kakva ustavna ovla{}enja jer je ustav de facto bio stavljen van snage. Morao se prona}i na~in kako da se utvrde fakti~ke veze i uticaji. I to je moglo da se uradi samo na taj na~in da se oni optu`e, ja }u sada da uprostim stvar, kao banda, {to su oni i bili. Ja mislim da to prili~no odgovara stvarnom tu`uju se samo pretpostavljeni ni`eg ranga, a, kada su u pitanju generali, tu postoji velika obazrivost, zapravo za{tita od krivi~ne odgovornosti. Ustvari, politi~ka saglasnost da ne treba dirati one koji su odlikovani u vreme Milo{evi}a, koji su se navodno borili protiv NATO-a. Sr|a Popovi}: Ja mislim da to ne dozvoljava trenutni odnos politi~kih snaga u Srbiji. A {to se ti~e toga ko se provukao, najve}a riba koja se provukla, po meni, je Borisav Jovi} koji je u svojim memoarima sam sebi napisao optu`nicu. On je bio predsednik krnjeg Predsedni{tva, u~esnik svih vojnih odluka zajedno s Milo{evi}em, kreator rata u Jugoslaviji i prosto je neverovatno da se on danas {eta po Beogradu.
Omer KARABEG

46

POMO] U KU]I
Najbolje biljke za po~etnike

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Umjetno drvo, tepih ili slika
Umjetno krzno odavno je zavladalo modnom industrijom, a sa zastra{uju}im podacima o nestanku {uma, na scenu stupa umjetno drvo. Drvo na zidu kao ukras, na podu kao sag? Sve je mogu}e. Je dna svjet ska kom pa ni ja izra|uje po dni ce s na glas kom na ra zli~itost ma te ri ja la, uzo ra ka, bo ja i tek stu re u ci lju imi ta ci je drve ta, ta~ni je pa nja. Do du {e, pu no me ka ni je na do dir. Vi zu al no je uvjer lji vo i po tpu no ino va ti vno. Ma teri ja li koje koriste su vuna, pamuk i PVC. Sli~nu stvar radi i dizajne ri, ko ji vra}aju u `ivot obi~ni sag. Oni stva ra ju re pli ke pre sje ka sto lje tnog sta bla, do slo vno ko ru drve ta i unu tra{ njost sta bla.

Bambus idealan poklon
Zlatni puzavac, zeleni ljiljan, dracena, kaktusi...
Ovo su biljke s kojima je najbolje zapo~eti kolekciju. One su ne{to otpornije i oko njih je potrebno manje brige. 1. Zlatni puzavac - lat. Epipremnum pinnatum aureum Zlatni puzavac je biljka s velikim `utim i zelenim listovima. Idealna je za vise}i ukras. Raste brzo ~ak i uz minimalnu brigu. Ukoliko se vi{e budete brinuli o njemu, mogu se pojaviti ~ak i veliki, {areni listovi. 2. Zeleni ljiljan - lat. Chlorophytum Biljka koja nije izbirljiva {to se ti~e vode, svjetla ili temperature, pa ~ak ni posuda u kojima raste. Njegovi listovi padaju i stvaraju lukove. 3. Dracena - lat. Dracaena Postoji mnogo vrsta dracene, a zajedni~ko im je da su prilagodljive na razli~ite uvjete. Listovi im mogu biti zelene, `uto-zelene ili ~ak kombinacije od tri boje. ^lan je po-

Indijski orah vitaminska bomba
Da li ste znali da indijski orah sadr`i pet puta vi{e vitamina C od narand`e? On obiluje polinezasi}enim masnim kiselinama, proteinima, celulozom, vitaminima E, K i B1, magnezijumom i kalijumom, koji {tite kardiovaskularni sistem. Brojna istra`ivanja su potvrdila da djeluje antibakterijski, antisepti~ki, protiv upala, kao diuretik. [aka indijskog oraha poja~ava lu~enje hormona koji mozgu {alje signal da smo siti. Osim toga, sni`ava nivo {e}era u krvi, reguli{e pritisak i ~isti crijeva. Mo`ete ga grickati umjesto ~ipsa, vrlo je ukusan i kada se lagano popr`i na tavi bez ulja, a mo`e se dodavati i u razli~ite salate.

rodice agava. Potrebno ih je ~esto zalijevati tokom ljeta, a zimi rijetko. 4. Succulents i Cacti Postoje desetine sorti ovih biljaka u prodavaonicama. Vrlo sporo rastu, ali oko njih se nije potrebno posebno brinuti. Potrebno im je samo puno svjetla i jako malo vode. Succulenti su pustinjske biljke debelih mesnatih listova. Neke od njih imaju bodlje, a neke ne. Primjer je aloe vera. Kaktusi obi~no imaju bodlje i zanimljivu strukturu lista. 5. Sretni Bambus (Lucky Bamboo) - lat. Dracaena sanderiana Sretni bambus je vi{egodi{nja biljka, naj~e{}e uzgajana u uredima. Biljka je idealna za poklon.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI
U nijansama korala i mandarine
Boja narand`e mo`da nije najzahvalnija za kombinovanje, ali samo jedan detalj tako obojen osvje`ava kompletan izgled i ~ini da budete primije}eni. Upravo zbog toga nije preporu~ljivo nositi je od glave do pete, nego upravo u tragovima. To se posebno savjetuje osobama svijetle puti, kojima narand`asta lo{e stoji uz lice. Najbolje bi bilo da umjesto majice, tunike ili haljine u ovoj boji, nosite narand`astu suknju, pantalone, {orts, sandale, baletanke, torbu, kai{, bi`uteriju u nijansama ove tople boje. Istovremeno, brinete imaju sre}e jer njima savr{eno stoji svaka nijansa narand`aste. Od svega {to su svjetski dizajneri ponudili za ovo ljeto, najimpresivnije su dezeni ra ne ha lji ne. Na tkaninama se kombinuju gotovo nespojive boje. Sa zelenom, `utom, krem, braon i bijelom, ona je u “okru`enju“ koje }e i najve}i kriti~ari odo bri ti. Ipak, u najve}em broju slu~ajeva sa narand`astom se sta pa ju lju bi~asta ili pink.

LJEPOTA, KOZMETIKA

Ulje njeguje kosu
Um i r u ju } e kokosovo ulje kosi pru`a potrebnu vla`nost. Ovo prirodno ulje obiluje kalcijumom, magnezijumom i kalijumom, a esencijalni sastojci kokosa spre~avaju svrab ko`e glave. Ukoliko jednom nedjeljno koristite kokosovo ulje, va{a kosa }e biti mek{a i imati bolji volumen. Rast kose mo`e da se podstakne i osigura kori{}enjem bademovog ulja u raznim tretmanima. U kombinaciji s masiranjem mo`ete da podstaknete cirkulaciju krvi na ko`i glave, a time }ete da osigurate normalnu reprodukciju }elija {to poma`e obnovu vlasi. Maslinovo ulje je melem za kosu, ko`u i nokte. Nanesite nekoliko kapi ulja na prste i umasirajte u ko`u glave. Ulje mo`ete da nanesete i na cijelu du`inu, kako biste kosi pru`ili cjeloviti tretman, sjaj i volumen. Ako ga stavite na cijelu kosu, maslinovo ulje poslije tretmana isperite {amponom.

Sladoled torta
Potrebno:
za fil: 100 gr sladoleda u prahu sa ukusom ~okolade 100 gr sladoleda u prahu sa ukusom vanilije 4 dl mlijeka 300 gr plazme ili pi{kota 1 dl skuhane neskafe 200 gr {laga u prahu 2 dl kisele vode

Priprema:
Umutiti sladoled po uputstvu sa kesice dok se ne dobije gusta masa. Mlijeko dodavati pomalo i paziti da sladoled ne bude rijedak. Ako se polako dodaje mlijeko, mo`da }e vam malo i ostati. Skuhati nes-kafu i pripremiti modlu ili plasti~nu posudu za sladoled. Oblo`iti je folijom i slagati tortu. Umakati keks u kafu, slo`iti prvi red po dnu posude, staviti svjetlijisladoled, prekritidrugimredomkeksa, natopljenim u kafu, opet staviti sladoled, ovog puta ~okoladni i zavr{iti keksom. Ostaviti posudu sa tortom preko no}i u zamrziva~u. Izvaditi tortu iz posude, skinuti foliju i ukrasiti umu}enim {lagom. [lag mutiti s hladnom kiselom vodom. Slu`iti tortu po `elji.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
AMD je izdao beta drajvere koji nude podr{ku za Open GL ES standard koji se koristi u HTML5 za prikazivanje grafike u okviru pretra`iva~a. Catalyst 10.7 beta drajver podr`ava AMD ATI Radeon 2xxx/3xxx/4xxx/5xxx desktop grafi~ke kartice zajedno sa Firepro karticama za radne stanice na Windows XP, Vista i 7 operativnim sistema. Od novih karakteristika koje donose ovi drajveri AMD insistira samo na pomenutoj podr{ci za Open GL ES 2. Pomenuti standard je na tr`i{tu ve} nekoliko godina ali do pojave HTML5 standarda nije bio naro~ito zastupljen. Za o~ekivati je da }e i kompanija nVidia uskoro ponuditi podr{ku za Open GL ES2 standard obzirom da je trenutno ne nudi.

KORAK NAPRIJED
Kompanija Sharp nedavno je predstavila ~ip koji mo`e kontrolisati dva ekrana jednog mobilnog ure|aja istovremeno, a svaki ekran ima mogu}nost prikazivanja rezolucije do 1024x480 piksela. LR388G9 ~ip mo`e tako|e da prika`e 1080p signal na eksternom ekranu povezanom putem HDMI. ^ip koristi 32Mbits a Sharp ima u planu da ga iskoristi ne samo kada je rije~ o smart telefonima ve} i kada su u pitanju ~ita~i eknjiga, digitalni fotookviri i netbook ra~unari. Novi ~ip je kompatibilan sa MIPI (Mobile Industry Processor Interface) a podr`ava i MDDI 1.1/1.2/Type2 standard serijskog interfejsa. Prvi uzorci ovog ~ipa ve} su poslati a cijena se kre}e oko 28 dolara.

47

Catalyst 10.7

Novi ~ip iz Sharpa

Prenosnik za igra~e

MSI je predstavio unaprije|enu verziju prenosnika za igra~e GX660(R). Ra~unar je zasnovan na Intelovoj platformi Calpella, a dimenzije mu iznose 396x269x55 milimetara, uz pozama{nih 3,5 kilograma. Dimenzije i te`inu prenosnik opravdava 15,6-in~nim ekranom, procesorom Core i7, s maksimalno 12 GB RAM-a, te grafikom Mobility Radeon HD 5870 s gigabajtom memorije. Dodatno, ugra|ena su dva 500-gigabajtna diska postavljena u RAID 0, tu je ~ita~ memorijskih kartica, Bluetooth 2.1, HD web kamera i 9-}elijska baterija, prenosi Bug. Kontroler za USB 3.0 je tako|er prisutan, te zvu~nici sa subwooferom. Podataka o cijeni, na`alost, nema.

NCsoft je objavio kako im u mre`na puca~ina Exteel vi{e nije finansijski isplativa, te }e 1. septembra ugasiti sve servere zauvijek. Nepotro{eni NCcoinsi vi{e se ne}e mo}i kupiti putem njihovog slu`benog weba, dok neiskori{tene bonove za pretplatu igra~i mogu iskoristiti za bilo koju drugu igru. Prije nego {to ugase igru, tokom avgusta }e biti mogu}e kupiti bilo koji predmet za samo jedan kredit ~ime }e svi koji su ovu igru igrali napokon imati priliku isprobati sva oru`ja, mechove i sve ostale stvari koje su ranije ko{tale brdo novaca. NCsoft ohrabruje igra~e da ispucaju sve kredite do 1. septembra obzirom da povrata novca nema.

Gasi se Exteel

Canon Legria HF M32

NZXT Phantom

Kamkorder sa 64 GB za
snimke visoke definicije
Kompanija Canon obogatila je svoju seriju kamkordera Legria HF M novim modelom, Full HD kamkorderom HF M32 s ve}om fle{-memorijom. Seriju Legria HF M sada ~ine ~etiri modela, a novi kamkorder je namijenjen korisnicima koji `ele izuzetan kvalitet slike i dovoljno prostora da uskladi{te svoje snimke, {to interna memorija kapaciteta 64 GB i podr{ka za SDXC memorijske kartice i nudi. Legria HF M32 sadr`i sva Canonova rje{enja i tehnologije kao i drugi modeli iz serije, uklju~uju}i i veoma intuitivan LCD ekran osjetljiv na dodir koji korisniku omogu}ava ve}u kontrolu nad sadr`ajem. Zahvaljuju}i podr{ci za SDXC memorijske kartice, koje omogu}avaju kapacitet do dva terabajta, nova Legria mo`e snimati do 24 sata videomaterijala visoke definicije. Za HD video zaslu`an je CMOS senzor rezolucije 3,3 megapiksela koji u kombinaciji sa naprednim zumom uve}anja 18x, Canonovim HD videoobjektivom i tehnologijom obrade DIGIC DV III, nudi izuzetno kvalitetan videozapis. Napredna tehnologija detekcije lica prepoznaje do 35 lica u kadru. Legria HF M32 ima LCD

LCD OSJETLJIV NA DODIR Legria HF M32 ima LCD ekran osjetljiv na dodir ~ija je dijagonala 6,8 centimetra i koji pru`a odli~nu kontrolu, jednostavno kori{tenje i zanimljive mogu}nosti prilikom pregledanja snimljenog materijala

Ku}i{te modernog dizajna
Kom pa ni ja NZXT en tu zi jas ti ma predstavlja Phantom, tower ku}i{te punog formata i vrlo modernog dizajna. Glavne smjernice kompanije pri izradi ovog modela bile su pru`iti dovoljno prostora i za najve}e kompo nen te te osi gu ra ti ade kva tno hla|enje. Ku}i{te podr`ava plo~e formata EATX i do 7 diskova, a ima i pet 5,25in~nih utora. Osim toga, ugra|eno je sedam ventilatora po cijelom ku}i{tu i to u promjerima od 120, 140, 200 i 230 milimetara, a korisnici mogu ugraditi i dva radijatora za vodeno hla|enje. ^eti ri ru pe za ci je vi vo de nog hla|enja ve} su prisutne, kao i integrisani 5-kanalni kontroler ventilatora, LED osvjetljenje unutra{njosti te USB, eSATA i audiokonektori na vrhu. Tu su jo{ kvalitetan menad`ment kabla, mogu}nost ugradnje komponenti bez upotrebe alata te izbor tri boje bijele, crne i crvene. Prodaja kre}e po~etkom septembra po cijeni od 139,99 ameri~kih dolara.

ekran osjetljiv na dodir ~ija je dijagonala 6,8 centimetra i koji pru`a odli~nu kontrolu, jednostavno kori{tenje i zanimljive mogu}nosti prilikom pregledanja snimljenog materijala. Videozapisi sortirani su po danu snimanja i jednostavno ih je na}i listanjem a zatim jednim dodirom pokrenuti izabrani snimak. Legria HF M32 omogu}ava korisnicima da na jednosta-

van na~in dijele snimljeni materijal na mre`i. Interni alat za konverziju iz HD formata u SD i opcija za jednostavno otpremanje na mre`u omogu}avaju prebacivanje snimaka na YouTube uz nimalo napora. Osim 64 gigabajta ugra|ene fle{-memorije, kamera ima i prorez za memorijske kartice kom pa ti bil ne sa SDHC i SDXC karticama nove genera-

cije, koje nude i do dva terabajta skladi{nog prostora. Nova digitalna videokamera iz Canona, Legria HF M32, kompatibilna je sa brojnom Canonovom dodatnom opremom za kamere iz ove serije, uklju~uju}i adaptere objektiva, videosvjetla i novo podvodno ku}i{te Canon UPV2, koje omogu}ava snimanje pod vodom na dubini do 40 metara.

Sanho HyperMac

Postolje za du`e kori{tenje iPada
Kompanija Sanho, proizvo|a~ spoljnih baterija za Appleoveprenosivera~unare, plejer iPod i tabli~ni ra~unar iPad, predstavila je postolje HyperMac, koje omogu}ava da se iPadumjesto10 satikoristi jo{ dodatnih 16. HyperMac ima dva le`i{ta koja omogu}avaju da se iPad postavi pod uglom od 18 stepeni(primjerenije za unos

PREZENTACIJE HyperMac ima dva le`i{ta koja omogu}avaju da se iPad postavi pod uglom od 18 ili 45 stepeni (pogodno za prezentacije ili gledanje filmova)

teksta ili ~itanje) ili 45 stepeni (pogodno za prikazivanje prezentacija ili gledanje filmova). Ugra|ena baterija omogu}ava da se iPad koristi ne samo 10 sati koliko traje njegova baterija, ve} i dodatnih 16 sati. Postolje omogu}ava i istovremeno punjenje obje baterije (iPada i postolja), kao i sinhronizaciju iPada i ra~u-

nara Macintosh, tako|e za vrijeme punjenja baterije. Posebnu zanimljivost predstavlja indikator napunjenosti baterije preko koga u svakom trenutku mo`e da se provjeri koliko je jo{ ostalo vremena za rad. Dimenzije postolja HyperMac su 15,2x10,7x2,8 centimetara, a cijena 130 ameri~kih dolara.

48

FELJTON

srijeda, 5. maj ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Transformacija mitskog govora u tekst popularne kulture: Mit o dr. Dabi}u (6)

Necjeloviti, protivrje~ni,

PUNI PUKOTINA
Pi{e: Iva SIM^I]

Tekstovi o Dabi}u {tampani u tabloidima idealna su gra|a za ~itaoca da ih sam „kompletira“ i proizvo|a~kim ~itanjam stvori
Fisk definira popularnu kulturu kao aktivan proces stvaranja i preno{enja zna~enja unutar odre|enog dru{tvenog sistema. Ona se stvara u uslovima subordinacije, kao reakcija na dominantne dru{tvene sile. Popularna kultura nije nametnuta; nju ne proizvodi industrija kulture. Stvaraju je sami ljudi koji proizvoljno koriste njene tekstove da bi, u relaciji s vlastitim dru{tvenim iskustvima, proizveli za sebe relevantna, subverzivna zna~enja. Popularni tekstovi su necjeloviti, puni protivrje~nosti te nerijetko djeluju nedovr{eno i osiroma{eno. Kao takvi, oni podsti~u razli~ite ~itaoce u procesima povezivanja diskurzivne strukture teksta i dru{tvenih iskustava svakodnevnog `ivota, na stvaranje vlastitih, relevantnih zna~enja i zadovoljstava. Popularni tekstovi su proizvo|a~ki, polisemi~ni i postoje jedino u relaciji s drugim tekstovima (intertekstualni su). Tekstovi o Dabi}u {tampani u tabloidima mogu se posmatrati kao popularni tekstovi. Necjeloviti su, protivrje~ni i puni pukotina. „Ulijevaju se jedan u drugi, ulijevaju se u svakodnevni `ivot“ (prema: Fisk, 2001: 146) te su stoga idealna gra|a za ~itaoca da ih sam „kompletira“ i proizvo|a~kim ~itanjam stvori vlastita relevantna zna~enja. Kao i drugi tekstovi popularne kulture, oni su nepotpuni dok ne po~nu cirkulirati u dru{tvu; svaki pojedina~ni tekst predstavlja nadogradnju onog prethodnog. Oni se stoga, sa stanovi{ta popularne kulture, mogu posmatrati kao materijali koji u me|usobnoj interakciji i kroz cirkulaciju u dru{tvu podsti~u aktivnu proizvodnju zna~enja. U seminarskom radu autorica istra`uje stvaranje mitskog govora kroz tekstove proizvedene u industriji kulture. Da bi definirala pojmove te obrazlo`ila moduse operiranja ove industrije, oslanja se na teorijska razmatranja poznatih i priznatih stru~njaka te analizira nastanak mita o optu`enom za ratne zlo~ine Radovanu Karad`i}u - doktoru Draganu Davidu Dabi}u, proizvodu interakcije tekstova industrije kulture, nadasve tekstova u printanim medijima. Autorica se osvr}e i na mogu}nost njegove transformacije u popularni tekst te posljedi~nu dezintegraciju mogu}ih prvobitnih zna~enja. Tekst je objavljen u magazinu za politi~ku kulturu i dru{tvena pitanja Status, broj 14, u prolje}e 2010. godine. Iva Sim~i} je ro|ena u Sarajevu, diplomirala je na University of Illinois u Chicagu- Odsjekslikarstvo/grafika2000. godine, a magistrirala na YaleUniversitySchool of Art - Odsjekslikarstvo/grafika2005. godine. Poha|a doktorski studij Teorija umetnosti i medija Centra za interdisciplinarnestudijeUniverzitetaumetnosti u Beogradu. Dobitnica je nekoliko stipendija i nagrada (Jacob K. Javits Fellowship Award in Studio Arts, Robert Schoelkopf Memorial Traveling Fellowship, YaleUniversityScholarship i Illinois Art CouncilArtistFellowshipAward In VisualArts). Radi kao vi{iasistent na Nastavni~kom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. ovisna o kriterijima relevantnosti samog ~itatelja, koji su pak uslovljeni njegovom dru{tvenom situacijom. Fisk navodi da „svaki tekst mo`e ponuditi, makar potencijalno, isto onoliko relevantnih aspekata koliko postoji razli~itih dru{tvenih pripadnosti njegovih ~italaca“ (Fisk, 2001: 150). Zna~enja kreirana u mitu o Dabi}u - njegova nevidljivost (dobra kamufla`a), neuhvatljivost (odli~na sposobnost prilago|avanja okolnostima) i neprepoznatljivost - ne odnose se, vi{e (kao u drugostepenom semiolo{kom lancu) samo na njegov li~ni identitet i ostvarene dru{ tve ne odno se. Ova zna~enja, transformacijom samog mita u popularni tekst, konotiraju „stvarne“ dru{tvene prilike i relacije koje se ne podudaraju s javnim prezentacijama istih kroz „slu`bene“ tekstove kul tu re. Pos ta ju}i po pu lar ni tekst, mit o Dabi}u postaje i sam sirova gra|a koja omogu}ava ~ita te lju da kre ira odre|ena „vi{a“ i kompleksnija zna~enja. Ona nadilaze samog Dabi}a kao individualnu li~nost i pa`ljivo konstruirani mit. Potencijalna zna~enja - kao {to su politi~ka nespremnost, nesposobnost i motivirana nemogu}nost djelovanja (prepoznavanja i lociranja) - ideolo{ki su nabijena i zasi}ena (ne i „dominantno“ ideolo{ki). Iako inicijalna namjera industrije kulture (u

Mnogobrojna zna~enja
Kakva se popularna zna~enja mogu proizvesti ~itaju}i u tabloidima tekstove o Dabi}u? Tekstovi su polisemi~ni i name}u in ter tek stu al na ~ita nja zna~enja su stoga mnogobrojna,

Sudija, advokat, sudija (6)

Ispunjena sedmogodi{nja `elja
Kako je u~ionica na Pravnom fakultetu bila isuvi{e mala za brojne studente, ja sam u po~etku prakticirao da u~im u Du{anovom ili Velikom parku, {etaju}i uz Obalu ili po hodnicima fakulteta
Pi{e: Mehmed [ATOR

Omerica je sa 15 godina i zavr{enom prvom godinom brija~kog zanata oti{ao u partizane. On nejak, a partizana puno, pa ih je brijao i {i{ao skoro od jutra do mraka, a nave~er bi legao na neka zapre`na kola i zaspao kao klada. Jedne ve~eri, me|utim, konji u zapre`nim kolima nisu bili zavezani, pa su, tra`e}i hranu, napustili mjesto gdje su partizani kona~ili. Idu}i od travke do travke, zapre`na kola sa zaspalim Omericom do{la su do italijanskog bunkera. Hitre „Tale“ su istr~ale i zapregu uvele u kamp. Italijanski vojnici su se iznenadili kada su u kolima prona{li zaspalog partizana. Nestanak Omerice uo~en je tek sutradan, i to na intervenciju Italijana, koji su za Omericu tra`ili deset zarobljenih svojih vojnika. Kad je razmjena obavljena i Omerica `iv i zdrav stigao me|u svoje drugove, obra-

tio im se rije~ima: - Vidite, ja vrijedim koliko deset vojnika. Od sada ho}u deseterostruku porciju hrane i pi}a!

Sretna omladina
Ovo kra}eudaljavanje od postavljene teme napravio sam da bi se koliko-tolikomoglaste}islika o periodu mog srednjo{kolskog{kolovanja i okru`enju u kojem sam se nalazio. Ina~e, bilo je to bezbri`no djetinjstvo, jedan veseo i drag period mog `ivota, doba u kojem nije bilo previ{e novca i ostalih ljudskih potrep{tina, nije bilo ni naro~itih vidova zabave kao danas (kompjuterskihigrica, kafi}a i partija..), ali omladina je ipak bila sretna i zadovoljna. U brija~nici kod Omerice provodio sam sate i sate, vje`bao u dobrovoljnom dru{tvu Partizan, trenirao s juniorima Fudbalskog kluba Iskra, bavio se radio-amaterstvom i fotografijom, stekav{i~ak i zvanjeinstruktorafotografije daleke 1958. godine,

Pravni fakultet u Sarajevu

dru`io se s djevojkama, a sve to skupa utjecalo je da moj uspjeh u {kolibudeskroman. Jedino u IV razredugimnazijepostigao sam vrlo dobaruspjeh(valjdazbogdolaze}e zrelosti), a nakon mature upisao sam Pravni fakultet u Sarajevu. Tako mi se ispunila `elja da studirampravo, `eljakoju sam u sebinosio punih sedam godina, tj. od onog trenutka kada sam se upoznao s predsjednikomsudaAhmedom No`i}em. Sve formalnosti

oko upisa na Pravni fakultet u Sarajevuzavr{io je moj zemljak i li~ni prijateljSmajoHrle, apsolventprava. Za vrijemeferija sa Smajom sam skoro svaku ve~e {etao dugim stola~kom ulicama. Dok je on pri~ao o studentskom `ivotu, studiranju, manirimaprofesora i uspjesima na ispitima, ja sam uglavnom {utio i upijao svaku njegovu rije~. Kad su se ljetne ferije zavr{ile i Smajo se vratio u Sarajevo, ~inilo mi se kao da sam ostao sam u Stocu, bilo mi

je dosadno i tmurno kao da mi je neko otrgao dio `ivota. - Sve oko upisa ja }u zavr{iti, pa ne}e biti potrebe da dugo ~eka{ u redu. Nema ustvari nikakve potrebe da ide{ u Sarajevo - jedne septembarske {etnje re~e mi sada rahmetli Smajo, a ja sam rastao kao gljiva poslije ki{e. - Ni oko smje{taja u dom nemoj brinuti, i za to }u se ja pobrinuti obe}ao mi je Smajo - Ali sve to pod jednim uslovom - povisi odjednom glas: - Ti zna{ da ja fakultet zavr{avam za dva-tri mjeseca. Dogodine se ne}u mo}i pobrinuti za upis Sto~ana na fakultete. Tebi ostavljam u amanet da to ~ini{. Ja sam ovaj zavjet zaista po{tenoispunio, pru`aju}ipomo}mnogim bruco{ima pri upisu na fakultete. Ve} na po~etku studija te{ko sam se razbolio. Kako je u~ionica na Pravnom fakultetu bila isuvi{e mala za brojne studente, ja sam u po~etku prakticirao da u~im u Du{anovom ili Velikom Parku, {e-

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

FELJTON
{lo{}u, iako takve poruke plasira u javnost - u ovom slu~aju mogu}e je stvaranje osje}aja tjeskobe. U drugom slu~aju konotira se `elja za njegovim neuhi}enjam i samim tim pre{utna podr{ka, {to je opet u suprotnosti s javnim istupima politi~kog djelovanja ova implikacija mo`e prouzrokovati zadovoljstvo ili tjeskobu.) Mit o dr Dabi}u stvorili su razli~iti tekstovi industrije kulture (i on kao takav reproducira njenu ideologiju): pored slu`benih novina, to su podjednako ~inili i tabloidi, radio-televizijske emisije i internet portali. U ovom radu odabrani su novinski mediji kao centralni fokus. Mo`e se tvrditi da tabloidi nisu u~estvovali samo u njegovoj institucionalizaciji, nego i njegovoj transformaciji: omogu}ili su pretvaranje mita o dr Dabi}u u popularni tekst. On je, kao takav, polisemi~an i intertekstualan i stoga idelan za kreiranje subverzivnih, relevantnih popularnih zna~enja. Tako|er, va`no je istaknuti da industrija kulture, a time i vladaju}a ideologija, nisu u mogu}nosti kontrolirati kreiranje popularnih zna~enja koja odre|eni tekstovi kulture podsti~u. Ideologija nije u stanju ~itaocima u potpunosti nametnuti vrijednosti i ideje koje mit promovira. (Kraj)

49

1100. rom u sauu poni interim iz 1548, testanti do li slobodu 1552.tiDougovoma~koj,Paproje ozako{tenbiAugsbur{ki u vjeroispovijes Nje {to njeno na saboru
Engleski kralj Vilijam II, sin Vilijama I Osvaja~a, ubijen u {umi za vrijeme lova. Augsburgu, 25. septembra 1555. pre ka na stranu protes ta, francuskog kra rija III li 1589.Zbogminilaslja An@ak Kleubio pristatanaca katoli~ke Svete lige, do kanac man.

NA DANA[NJI DAN

Umro Tomas Genzboro, poznati engleski portretista i pejza`ista i jedan od osniva~a britanske Kraljevske akademije umjetnosti. Umro francus izumi @ak gol S Mi{e 1783. kon isao 1799.babratompu@ozekifomgrijateljlomvazEtjen Monstrufje. prvi vazdu{ni lon na njen za nim duhom. na progla{en 1802.Napolelaon Bocusparta{to mu je daza do`ivotnog konzu Fran ke, lo pravo da imenuje nasljednika. Fran ki kralj [arl X Bur rao pod pri re lucije Pa 1830.kraljecustiskom Julske nevobonskiuabdiricizu, koja je izbila zbog ve odluke da uki slobodu {tampe, raspusti Parlament i promijeni izborni zakon. ke ko jim je vlada In stavlje pod upravu 1858.Parlament VelidijeBritanijenausvojio zakonbri-tanske krune. Ro|en srpski lingvista dar Beli}, 1876.svjetskogdniktaSrpske kraAleksanjeakademiije, potpredsje ljevske slije Drugog ra Srpske akademi nauka ume

1788.

Aleksandar Bel

1922. Umro Aleksandar Grejem Bel, izumitelj telefona.

Dr. Dabi} je zavr{io u mitu, Radovan Karad`i} u Haagu

procesu kreiranja samog mita) nije da plasira i propagira ovakvu vrstu alternativnih zna~enja, ona se name}u prilikom ~itateljeve interakcije s tekstom i njegovom intertekstu al nom cir ku la ci jom u dru{tvu. U ovom radu analizirani su procesi stvaranja mita prema obrascima dvije teorijske platforme. Prva, rigidnija, sagledavala je mit preko univerzalne strukture te je on stoga okarakteriziran kao vje~an i otporan na historijske promjene. Drugi, semiolo{ki pristup, obja{njavao je proizvodnju mita kao dru{tveno-historijski uslovljen i specifi~an proces. U kona~nici, mit je u ovom radu pro{ao su{tinsku transformaciju te je od proizvoda diktiranog univerzalnom strukturom postao popularni tekst. U ovom radu nisu postavlje-

na pitanja o stvarnim motivacijama vladaju}e dru{tvene strukture, niti su se vrednovala zna~enja (istinita, neistinita ili prividno istinita) propagirana preko tzv. slu`benihmedija. Ostaje otvorena mogu}nost komparacija vrijednosti vladaju}e ideologije i njenih prezentacija kroz tekstove industrije kulture. Tako|er, tekstovi o Dabi}evom tajnom`ivotunudemogu}nosti za razmatranjeprocesastvaranja opre~nih osje}aja kod ~italaca prilikom proizvodnje vlastitih, relavantnihzna~enja: tjeskobe i/ili zadovoljstava. Obje emocijepotencijalnopodrivaju procese kreiranja zna~enja od strane dominantne ideologije.

Albert Ajn{tajn

Mu~na pro{lost
(U prvom slu~aju tekstovi u `utoj {tampi konotiraju nesposobnost vladaju}ih dru{tve nih stru ktu ra da se obra~una s mu~nom pro -

1939. Albert Ajn{tajn upozonosti, od 1937. do smrti, 1960. Osniva~ moderne dijalekto- rio predsjednika logije, autor “Pravopisa srpskohrvatskog jezika“. SAD-a Frenklina Ruzvelta da njeU Makedoniji po~eo Ilindenski ustanak za oslobo|enje od turske vlasti, tokom kojeg je ma~ki nau~nici stvorena Kru{evska republika. Republika se odr`ala 11 darade na proizvona, ustanak ugu{en u krvi. dnji bombe sa Umro italijanski operski tenor Enriko Karuzo, uranijumom, proslavljen izvo|a~ djela Verdija i Pu~inija i poslije ~ega su u italijanskih kancona. Jedan od prvih pjeva~a koji je snimio SAD-u po~eli isgramofonsku plo~u. tra`iva~ki radovi Italija potpisala dvadesetogodi{nji ugovor o za proizvodnju prijateljstvu sa Etiopijom. atomske bombe.

1903. 1921.

1928. Nje Pa denburg. Hitler se glasio ra pre 1934.Umro predsjednik proma~keza fiulrefoni Hin-uzeo apsolutnu vlast.
mouprava u provincijama i formirano centralno zakonodavstvo u Nju Delhiju.

Veli ja do jela kon re san sis ljanja u di Burma 1935.niforkamiBritanigatemniupravzave}a preInmaji,kojem je i Aden odvoje od Indije, rantovana lokalna sacuski in`enjer pi nir vazdu avionom prele 1936.Umro franhoplovstva. Prvii pilot Luj Blerio,tio oLaman{, 1909. Zavr{ena Potsdamska konferencija, na kojoj su sovjetski vo|a Staljin, predsjednik SAD-a Truman i premijer Velike Britanije Atli postigli dogovor o demilitarizaciji i denacifikaciji Njema~ke i njenoj podjeli na okupacione zone po zavr{etku rata.

Djelo Mehmeda [atora „Sudija, advokat, sudija“ je autobiografskog karaktera. Autor upoznaje ~itaoce o svom `ivotu i radu kroz predmete iz bogate sudske i advokatske prakse i to ~ini na veomapristupa~anna~in, jednostavnomnaracijom, {to ~itaocu omogu}ava da shvati veoma komplicirane i te{ke slu~ajeve sudski procesuiranih krivi~nih dijela. Autor je izvr{io odabir najinteresantnijih slu~ajeva, {to knjigu ~ini lako ~itljivim i zanimljivim {tivom. Mehmed [ator je ro|en 1940. godine u Lokvama, op}ina Stolac, gdje je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1964. godine. Prvo zaposlenje stekao je u Stocu kao pomo}nik sekretara Op}ine. Bio je sudski pripravnik (1967-69), sudija Op}inskog suda u Stocu (1969-72), sudija i predsjednikOkru`nogsuda u Mostaru(197277, 1977-83), sudija Vrhovnog suda BiH (1983-95), advokat (1995-2003) te sudija Suda BiH. Sada je u penziji. Objavio je vi{e stru~nih priloga u ve}em broju ~asopisa iz krivi~ne oblasti te knjigu satire „Omerica brica“ Kao gimna. zijalac i student bio je saradnik Oslobo|enja, Borbe i Slobode i tada{njeg Radio Sarajeva. taju}i uz Obalu ili po hodnicima fakulteta. Jednogdana, dok sam ~ekao u redu za ru~ak, naglo mi je pozlilo, pa sam se sru{io na tlo. Kad su me doveli kod doktoriceZorePelicari}, zatekao sam je da pla~e. Nisam mogao da je ne upitam za{to to ~ini. Kroz pla~ mi je rekla da je njezin sin obolio od reumatske groznice. Te{ko mi je pao pla~ poznate doktorice, koju su studenti voljeli kao majku, a jo{ vi{e istina o bolesti njezinog sina. de{ discipliniran, ti }e{ ovu bolest prebroditi. Evo ti lijekovi, tro{i ih narednih {est mjeseci i jedi samo neslanu i hranu bez za~ina - re~e mi doktorica. Tako sam punih {est mjeseci, spremaju}i i pola`u}i ispite u studentskom domu „Slobodan Princip – Seljo“ kuhao , sam sebi neslanu hranu. Ponedjeljkom sam, tako, spremao bareni krompir, utorkom ri`u, srijedom kupus, kelj, pa opet istim redom. Ove te{ko}e me nisu omele da ve} u jun skom ro ku os tva rim uslov za upis druge godine studija. Na prvoj godini preda-

Neslana hrana
- Sine moj, ima{ te{ku upalu bubrega, ali mlad si i, ako bu-

vali su mi zaista ~uveni profesori, pa se i danas osje}am ponosnim {to sam slu{ao njihova predavanja i pred njima polagao ispite. Op}u historiju mi je predavao prof. dr. \or|e Samard`i}, sociologiju ~uveni prof. dr. Vlado Jokanovi}, teoriju dr`ave i prava prof. dr. Ljubomir Tadi}, politi~ku ekonomiju prof. dr. Milivoje Eri}, a Rimsko pravo prof. dr. Milo{ Baji}. Ve}ina njih studirali su i doktorirali pravo u Parizu, Londonu ili Istanbulu. Najposje}enija su bila predavanja profesora Jokanovi}a i profesora Baji}a. Bili su veoma {krti na ocjenama, a od studenata su tra`ili da razumiju merito stvari. Profesor Jokanovi} bija{e dugo godina bolestan. Bolovao je od astme, pa mu je obla~no vrijeme smetalo pri disanju i kretanju. Uvrije`ilo se kod studenata pravilo da se ne izla zi na ispit za vri je me obla~nih dana, jer izgledi na uspjeh tad su svedeni na minimum, {to je bilo samo djelimi~no ta~no. Ako student dobro pripremi ispit, savlada bit pojedinih pravnih pojmova i institucija, ukoliko ih zaista razumije, uspjeh nije mogao izostati. (Sutra: Nezaboravni studentski dani)

2001. Biv{i na~elnik Op}ine Sanski Most i penzionisani geBritanski vojnici u Sjevernoj Irskoj prvi put upo- neral Armije RBiH Mehmed Alagi} trijebili gumene metke radi smirivanja nereda. uhap{en u poroU eksploziji na `eljezni~koj stanici u Bolonji poginulo 85 i povrije|eno vi{e od 200 osoba. di~noj ku}i u Sanskom Mostu, na Najte`i teroristi~ki napad u Evropi poslije Drugog svjetskog rata izazvao talas masovnih protesta {irom Italije. osnovu optu`nice Ha{kog tribunala. Ira~ka vojska napala Kuvajt i okupirala ga za General Alagi} je jedan dan. Slanjem trupa u Kuvajt, predsjednik Iraka Sadam Husein pokrenuo doga|aje koji su doveli preminuo od podo Zalivskog rata i stacioniranja trupa SAD-a u regionu. sljedica sr~anog udara 7. marta Al`irske snage bezbjednosti uhapsile 50 naoru`anih islamskih ekstremista i otkrile njiho- 2003. u svojoj ku}i vo skladi{te oru`ja, na|eno 150 bombi. u Sanskom Mostu, gdje je priprePod prijetnjom poo{travanja me|unarodnih sankcija Jugoslaviji, Vlada Srbije pozvala lidemao odbranu sa re bosanskih Srba da prihvate mirovni plan Kontakt-grupe slobode kako bi za BiH i upozorila ih da }e u suprotnom biti odgovorni za dokazao nevinost zlo~in protiv svog naroda. pred Ha{kim Vo|a najja~e liberijske gerilske frakcije ^arls tribunalom.

1945. 1970. 1980. 1990. 1992. 1994. 1997.

Mehmed Alagi}

Tejlor progla{en za predsjednika Liberije, ~ime je poslije sedmogodi{njeg gra|anskog rata okon~ana borba za vlast u zemlji.

u to~noj 285, povrije|eno 1999.U sudaru dva voza300isljudi. Indiji poginulo Bosan gene Radi Krsti}, osu|en Hagu 46 godi za ma 2001.sanskimskiu Srbin,namaral Srenaslavtvora zbognaj- sakra nad bo muslimani u brenici 1995, ve}eg ratnog zlo~ina u Evropi posle Drugog svjetskog rata. Snage UNITA zvani~no rasformirane, 18 njenih generala izgubilo ~inove i integrisano u vojsku Angole. tograf. 2004.Umro Anri Kartije Breson, svjetski priznat fo-

Kuvajt

2002.

1990. Ira~ka vojska napala Kuvajt i okupirala ga za jedan dan.

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM jednosoban stan, ul. Aleja Lipa, Hrasno. Mob. 061/838-055. IZDAJEM na Ilid`i stan 120m2 + ba{ta + parking, Lu`ani. Mob. 061/288-939. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u centru grada od 1.8.2010. samostalni objekt. Tel. 061/869-396. IZDAJEM namje{ten stan, Centar. Tel. 204-984. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. DVOSOBAN stan u centru, zaposlenom bra~nom paru, namje{ten ili ne. Mob. 062/467-366 ili 062/921-419. HRASNO — Aleja lipa, izdajem trosoban stan. Mob. 061/102-227. IZDAJEM namje{ten stan, V sprat, 75m2. Mob. 061/228-597. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta — Sarajevo, zasebno grijanje, kablovska, satelitska, klima, blind vrata. Tel. 061/133-191. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u centru, Titova. Mob. 061/243923. IZDAJEM u Vele{i}ima prazan jednosoban stan. Tel. 442-906. IZDAJEM namje{ten stan 50m2 u Ferhadiji. Tel. 033/204-086. IZDAJEM trosoban moderan i lijepo namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-046. IZDAJEM sobe djevojkama u stanu bez gazde, Grbavica, Ul. Behd`eta Muteveli}a. Tel. 061/087-686. IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu kod Papilona. Tel. 061/205548. IZDAJEM kancelarijski prostor u Hrasnom preko puta Robota. Tel. 535-052. STARI grad, izdajem stan jednosoban namje{ten. Tel. 033/440727, 061/740-293 i 062/800-583. IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja sstudentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27-Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, prednost studenti-ce, blizu fabrike duhana, Pofali}i. Tel. 033/645-156 i Mob. 062/439-329. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Breka, 250 KM. Tel. 538-364. IZDAJEM jednokrevetnu sobu studentu mu{karcu, sa upotrebom kuhinje, naselje Nova Breka. Tel. 033/443-282 i 062/147-525. IZDAJEM gara`u u naselju Park — Ciglane. Mob. 061/522-028 od 9 do 12 sati. STAN namje{ten, 80m2 u centru. Tel. 460-150. NA Marin dvoru izdajem namje{ten stan 50m2, plinsko grijanje. Mob. 062/931-200. IZDAJEM dvosoban atraktivan stan u cntru. Mob. 061/019-054. DVOSOBAN namje{ten stan u centru bra~nom paru ili dvjema studenticama. Mob. 033/442-331. IZDAJEM namje{tenu ku}u, Vratnik. Mob. 061/378-640. KATEDRALA, jednosoban renoviran stan, II sprat, pogodan i za kancelarije. Mob. 061/223-544. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284933. IZDAJEM gara`u na Marin dvoru u blizini gradske bolnice (vojna bolnica). Tel. 033/667-994, 062/253-712. IZDAJEM namje{ten manji dvosoban stan ozbiljnoj `eni Trg heroja-Hrasno. Tel. 063/487-813. IZDAJEM namje{ten stan 70m2 sa centr. grijanjem, kablovska tv. Tel. 033/657-697, 061/507-240. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Vratniku. Mob. 061/571-232. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u Centru. Tel. 442-556. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar-Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM dvosoban stan, tri le`aja u blizini Medicinskog, Gra|evinskog, Difa fakulteta. Tel. 443-743. IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. tel. 647564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. SOBA za studentice i studente, c.g., upotreba kuhinje. Tel. 445985. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, c.g. Tel. 652-293. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom Brdu. Tel. 061/253-404, 033/227-225. IZDAJEM kod Islamskog fakulteta ekstra sobu studentu ili samcu. Mob. 061/958-368. FERHADIJA 33/II sprat, poslovni prostor 86m2. Mob. 061/166-090. IZDAJEM jednosoban stan u prizemlju, poseban ulaz, ul. Pirin brijeg br. 38. Tel. 534-368. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM bra~nom paru dvosoban stan u Hrasnom. Mob. 061/309-048. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na prvom spratu, Aneks. Tel. 649-033. IZDAJEM adaptiran stambeno — poslovni proastor, biro + stan cca 100m2, ^engi} Vila — Kvadrant. Mob. 061/074-131. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa centralnim grijanjem, centar, iznad Dr`avne bolnice. Mob. 061/167-290. IZDAJEM dvosoban stan, ul. grbavi~ka 56/IV, odmah useljiv. tel. 646-281. IZDAJEM dvosoban stan na grbavici, IV sprat, lijepo namje{ten, cijena 450 KM. Mob. 061/540-015. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu za dvije studentice kod Holiday Inna. Tel. 214-595, 061/279-428. IZDAJEM studentici namje{tenu sobu sa c.g, Soukbunar. Tel. 225909. APARTAMNI i sobe za preno~i{te sa parkingom po osobi od 15 do 25 KM, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. ILID@A - Pejton, izdajem gara`u. Tel. 061/537-739. IZDAJEM namje{ten stan u novoj ku}i kod ko{evske bolnice. Tel. 061/196-800. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru. Tel. 443-620. IZDAJEM pos. prostor, 8,5m2, plato Skenderija. Tel. 442-239 i 061/480.207.

ponedjeljak, 2. august 2010. godine
PRODAJEM trosoban stan 100m2, Marijin dvor, centar, pogodan za poslovne prostore. Mob. 063/180-064. PRODAJEM ku}u na sprat 85m2+terasa natkriven 50m2 na Pelje{cu kod Stona, 200.000 KM. Mob. 061/994-095. PRODAJEM dvoiposoban devastiran stan u centru Vogo{}e, jeftino. Tel. 033/219-260 i 062/296-347. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu — Sreser — RH. tel. 00385 95 5095355. KU]E: ul. Alipa{ina, Dervi{a Numi}a, Vraca. Mob. 062/156-882. OBALA Kulina bana kod Principovog mosta, 59m2/III sprat, adaptiran, ul. Avdage [ahinagi}a kod TV Hajat, 59m2/III sprat. Mob. 062/156-882. VELE[I]I, novogradnja, 48m2, prizemlje, RAU — BAU stanje. Mob. 0627156-882. GARA@A u centru grada, ul. kranj~evi}eva br. 25 kod Holiday Inna, 20.000 KM, 12m2, svjetlo, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. PRODAJEM troiposoban stan 79m2, V sprat, lift, parking pod ku}om, Stari grad kod Doma zdravlja. tel. 033/616-187 i 062/531-949. LUKAVICA ku}a i 1100m2 zemlje 15.000KM, Kasindo parcela 4000m2, Pale vikend ku}a, potoci 2000m2, Kriva~e 1800m2, BrezikSumbulovac 2000m2, ku}a Vasin Han, Bjelave, Pofali}i. Tel. 066/488-818. PRODAJEM stan, ul. Zagreba~ka 2D, kod OHR-a, II sprat, 64m2, c.g. sa 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495-660. STUP, Ba~i}i, dvosoban, 52m2, balkon, terasa, VII sprat, lift, 98.000 KM. Mob. 061/199-312 i 061/208-760. PRODAJEM stan 105m2, III sprat, Ul. Ferhadija 22. Tel. 061/157-348. PRODAJEM dvoiposoban stan, Ul. A. Jabu~ice, Centar. Mob. 062/130-774 i 033/217-756. PRODAJEM dvoiposoban stan 55m2, Centar. Tel. 033/217-756 i 062/130-774. PRODAJEM troiposoban stan, 94m2, V sprat, ul. Envera [ehovi}a. Mob. 061/065-953. PRODAJEM stan na Ciglanama 82m2 gara`a in 78m2 dvoeta`ni. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Ul. Jezero, prizemlje 79m2 pogodan za sve djelatnosti, cijena 2300KM/m2. Tel. 061/222-295. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom kod Robota 50m2, 2100KM/m2. Tel. 033/203-594. PRODAJEM stan u Ul. A. Ferhatovi}a, I kat, 75m2, cijena 92.000 eura. Tel. 061/222-295. PRODAJEM stan, ul. Kralja Tvrtka br. 14, 77m2 za 240.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM stan 75m2 na M. Dvoru, prizemlje. Tel. 065/021556. PRODAJEM jednosoban stan na Ko{evskom brdu. Tel. 066/673800. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici, Zagreba~ka i 38m2 Lo`ioni~ka kod Merkatora. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici, [oping, I sprat. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 58m2 u Hrasnom kod Palme, adaptiran. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 trosoban u Hrasnom kod Robota. Tel. 065/021-556

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM u centru, Titova, stan 150m2, IV sprat, lift, balkon, 1000 eura/m2. Tel. 063/603-010. PRODAJEM stan 40m2, AneksPrijedorska 17, I sprat, balkon. Tel. 061/899-848. PRODAJEM stan Kolodvorska, 71m2 i Grbavica 36m2 i 53m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, Skerli~eva i K. Tomislava 57m2, 63m2, 115m2, 103m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM u centru, T. Ujevi}a 40m2 I kat. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, Bolni~ka 78m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u S. Gradu 78m2 i 100m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stanove u centru, M. Tita 147m2, 123m2. Tel. 061/299911. PRODAJEM stan Paromlinska 56m2 i N. Sarajevo 82m2 [ipadova zgrada. Tel. 061/299-911 PRODAJEM stan 111m2 Titova 54/II kod vje~ne vatre. Tel. 061/753-564. PRODAJEM trosoban stan u centru 75m2 sa centralnim grijanjem, terasa 50m2 sa pogledom na grad, Ul. Dalmatinska. Tel. 061/138-833. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice sa vo}kama, prodajem. Tel. 033/647851 i 061/501-515. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KOVA^I]I kod OHR-a, trosoban 75m2, III sprat, c.g. lift, balkon, 185.000 KM. Mob. 063/947-493. BEOGRAD, prodajem dvosoban stan, II sprat, 53m2 sa terasom, {paiz, {upa, u Beogradskom naselju Kote`, 53.000 eura. tel. 00381643016897. PRODAJEM 15 dunuma zemlje blizu puta Ljubina — Srednje. Tel. 033/400-691. KOVA^I]I kod OHR-a, trosoban 75m2, III sprat, c.g. lift, balkon, 185.000 KM. Mob. 063/947-493. CENTAR — Dalmatinska, stan 212m2, visoko prizemlje, upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u centru. Mob. 061/514-301. KU]E. Vratnik, Pofali}i, Bla`uj, Mostarsko raskr{}e, vikendica u Ilovici i {uma na Palama, borovina. Mob. 061/460-150. STANOVI: Grbavica 66m2, centar 34m2, 121m2, 130m2, 80m2, 154m2, 106m2, Ko{evsko brdo 30m2 i 80m2. Mob. 061/460-150. PRODAJEM dvosoban stan 54m2, centralno grijanje, balkon, I sprat, ^engi} Vila I, 108.000 KM. Tel. 619-051 i Mob. 061/187020. PRODAJEM zemlji{te za vikendice Osenik — Pazari}. Tel. 417-089. BARICE, zemlji{te za vikendicu, 8 dunuma. Mob. 061/819-308. NED@ARI]I, novogradnja, stan deluxe sa klimom, razli~ite kvadrature, extra povoljno. Mob. 061/504-425. PRODAJEM dvosoban stan 50m2, V.P. kod Austrijskog trga — Bistrik, mo`e i zamjena za malu bosansku ku}u. Tel. 033/533-624. PRODAJEM ku}u u Neumu, gara`a, oku}nica, Hrvatskih velikana 41. Tel. 036/884-371. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana 23 — Kova~i, pogledati od 10 do 17. sati. FERHADIJA, 78m2, balkon sa pogledom na Trg oslobo|enja, 110.000 eura fiksno, bez posrednika. Mob. 062/254-859.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM stan na Dolac-Malti, 83m2 + 10m2 terase za dva manja. Mob. 061/489-252. MIJENJAM garsonjeru u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, c.g. 24m2, sa balkonom za stan u Banja Luci. Mob. 065/589171. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. JEDNOSOBAN 41m2, V.P. Dolac Malta, adaptiran, plin, balkon za manji adaptiran sa balkonom, dogovor. Mob. 062/141-113. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

POTRA@NJA
AGENCIJA potra`uje stanove i ku}e za izdavanje i prodaju www.sarajcity.com.ba Mob. 061/350-448. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI za nekretnine potrebno ve}i broj stanova za izdavanje, Hrasno — Centar do 600 KM. www.sarajcity.com.ba. Mob. 061/565-598.

PONUDA
IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945.¸ IZDAJEM lijepo namje{ten trosoban stan u Centru i dvosoban na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Mejta{u, cijena 450KM (plus re`ije). Tel. 061/491-311. KO[EVO, ul. Bolni~ka, adaptiran i namje{ten, 77m2, trosoban, na du`e vrijeme. Mob. 061/214-856. IZDAJEM stan u Lorisu, 1 sprat, registrovan kao pos. prostor-kancelarije, oko 60m2, 700 KM. Mob. 065/819-136. IZDAJEM jednosoban stan u Vele{i}ima, polunamje{ten, Ul. M. ef. Pand`e, 200 KM. Mob. 065/819136. IZDAJEM pos. prostor 190m2 kod bolnice Jezero, pogodan za sve n<amjene. Tel. 033/654-793. IZDAJEM pos. prostor 10m2, plato Skenderija, za kancelarije, 100 KM. Tel. 033/654.793. IZDAJEM stan poslovnim ljudima. Tel. 033/567-279 od 8 do 16 sati. NOVO Sarajevo, zgrada [ipada, super sre|en i namje{ten, konforan, dvosoban, 70m2. Mob. 061/214-856. IZDAJEM namje{tenu sobu sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, centralno grijanje, telefon, TV, gara`a. Tel. 212-124 poslije 17 sati.

PRODAJA
PRODAJEM poslovni prostor 15,25m2, Ferde Haptmana, prizemlje. Mob. 061/130-116. PRODAJEM poslovni prostor 47,50 + 42,00m2, Hrasno kod Robota. Mob. 061/130-116. NASELJE Svrake, kod Semizovca, prodajem ku}u i svi papiri uredni, sve 1/1, oku}nice 600m2+put. Mob. 062/144-594. NEUM-Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Mob. 061/548-365, 036/884-297. NASELJE Svrake kod Semizovca, prodajem zemlju 1/1, 2x800m2. Mob. 062/144-594. PRODAJEM dvoiposoban stan na Ko{evu, 63m2, II sprat. Tel. 033/221-194. HITNO prodajem jednosoban stan 38m2+balkon+podrum, Ul. Porodice Ribar 65, Hrasno. Mob. 062/504-818. PRODAJEM ku}u sa oku~nicom 1.500 m2, Ahatovi}i, povoljno. Mob. 061/132-197. PRODAJEM manji trosoban stan 65m2, centar, Patriotske lige. Mob. 063/180-064. PRODAJEM trosoban stan 94m2, centar, obala. Mob. 063/180-064. PRODAJEM pansion na Jablani~kom jezeru. Mob. 063/180-064. PRODAJEM ku}u u Donjem Hotonju. Mob. 061/243-923.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM ~etvorosoban stan, odli~na lokacija. Mob. 061/617603. PRODAJEM apartman, vila uz more, 41m2, Klek — repi}, luksuzno namje{ten. Mob. 061/131-727. PRODAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili, grada~a~ka br. 27. Mob. 061/337-916. PRODAJEM troiposoban stan 96m2, ^obanija. Tel. 444-259. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM 3 hektara poljoprivrednog zemlji{ta u Vlakovu. Mob. 061/225-164. PRODAJEM 3800m2 zemlji{ta u Osjeku-Ilid`a. Mob. 061/225-164. PRODAJEM stan 119m2, IV sprat, ul. Ferhadija. Mob. 061/225-164. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. GRBAVICA I, 73m2, Dolac Malta, 70m2, Dobrinja II, 55m2, Franjeva~ka, 62M2. mOB. 061/214-852. FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12m sa oku~nicom 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Mob. 062/494-717 i Tel. 033/219639. PRODAJEM 66m2 stan, ul. Envera [ehovi}a, renoviran, 136.000 KM. Mob. 062/649-370 i Mob. 061/022-845. PRODAJEM stan 105m2, centar, ^ekalu{a, III sprat. Mob. 062/649370. PRODAJEM namje{ten dvosoban stan 54m2, III sprat, sa gara`om u zgradi, 24m2, Ilid`a — pejton, ul. Bosanskih gazija. Mob. 062/292690 i 061/335-374, 033/629-847. DVOSOBAN stan novogradnja na Betaniji — Pionirska dolina, 55m2, I sprat, cijena 2.400 KM/m2. Mob. 061/540-015. TROSOBAN stan, ul. Bolni~ka, 78m2, II sprat, gara`a, cijena 2.900 KM/m2. Mob. 061/540-015. PRODAJEM dunum zemlje u Osjeku, vlasni{tvo 1/1, cijena 20.000 eura. Mob. 061/540-015. PRODAJEM 3,5 dunuma obradive zemlje sa ba{tom za gradnju ku}e, Tar~in — Vrbanja. Tel. 418914. PRODAJEM namje{ten dvosoban stan 54m2, III sprat, Ilid`a — Pejton, ul. Bosanskih gazija. Mob. 061/335-374. TROSOBAN stan 79m2 kod doma zdravlja Stari grad, parking, lift. Tel. 033/522-490 i 066/136-470. DEVASIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, Novi grad, Sarajevo. Mob. 062/855-544. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM stan 51m2 i garsonjeru 20m2 u centru, Mejta{. Mob. 061/251-367. KU]A na Kobilja~i br. 157, 1300m2 placa, preko puta Sarajevo Kiseljak, papiri uredni. Tel. 057/317-956. PRODAJEM ku}u 1/1, svi priklju~ci, dvije vanjske gara`e, cijena po dogovoru. Tel. 420-319 i 521-187. PRODAJEM stan u neboderu, preko puta hotela Bristola, 75m2. Tel. 066/466-227. POLJINE, devastirana ku}a sa infrastrukturom na placu 2.750m2. Mob. 061/608-962. LIJEPA vikend ku}a 80m2, parcela 1.300m2, oaza mira, zelenila i ti{ine, u Gladnom polju. Mob. 061/147-997.s STAN 100m2 idealan za poslovni prostor, povoljno. Mob. 061/215033. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM adaptiran trosoban stan sa vrtom, 1/1 - centar. Tel. 061/688-975. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM ili mijenjam 2. ku}e i 12 dunuma zemlje u Fo~i za Kanton Sarajevo. Mob. 061/109-118. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222-465 GRBAVICA-Grbavi~ka, trosoban stan 70m2, odli~an, II sprat, lift. Mob. 061/205-235. DOLAC MALTA, stan 53m2, II sprat, lift, 106.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, stan dvosoban 40m2, II sprat, luksuzno adaptiran, eta`no grijanje. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u u Starom Gradu, sa ba{tom naprijed i pozada. Tel. 061/222-465. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. HITNO prodajem trosoban stan u strogom centru, austrougarska gradnja. Tel. 061/229-097. PRODAJEM 200m2 zemlje sa ku}om, Vratnik, 50.000 KM. Tel. 061/229-097. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202410. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan, 79m2, kod Doma zdravlja Stari Grad, ekstra lokacija, III sprat, lift, parking. Tel. 066/136-470. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2+balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794.

MALI OGLASI
PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel.062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM plac, 500m2, [amin gaj - Rakovica. Tel. 061/579-445. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. CENTAR, Ko{evo, 62m2, dvostrano orijentisan, II kat, dva balkona, plin. Tel. 202-810. GRBAVICA, 94m2, adaptiran, III sprat, lift, 210.000 KM. Mob. 061/802-711.

51

PRODAJEM manju ku}u, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. [IP-Bare, novogradnja, trosoban stan 85m2, I sprat, nova kuhinja, plakari, parking, 2.100 KM/m2. Mob. 061/702-881. POSLOVNI prostor, u novijoj ku}i, Pejton-Ilid`a, 100m2, pogodan za prehrambenu prodavnicu, parking, gara`a. Mob. 066/801711. G. POLJE-Ilid`a, ku}a pr+sp, 2.000 m2zemlje, gra|. dozvola, 55.000 KM. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, stanovi 34m2, 57m2, 32m2, cijena 1.850 KM/m2 sa PDV-om. Mob. 066/801-711. B. POTOK, dvosoban stan, novogradnja, 64m2, 3 sprat, veliki balkon, 1.800 KM/m2. Mob. 066/801711. D. IVAN^I]I, plac 3.500m2 za vikendicu, struja, voda, put, 17.500 KM. Mob. 066/801-711. OTES, ekstra dvosoban stan 49m2, adaptiran, 3 sprat, 70.000 KM. Mob. 066/801-711. D. MALTA, novogradnja, Paromlinska, 92m2, 7 sprat, velika terasa, 40m2, parking mjesto, 235.000 KM. Mob. 061/702-881. KOVA^I]I, 79m2, 1 sprat, adaptiran, gara`a, 1/1, 260.000 KM. Mob. 061/702-881. SKENDERIJA, novogradnja, 205m2, 4 sprat, 3.500 KM/m2. Mob. 061/702-881. PRU[^AKOVA, 85m2, 1 sprat, adaptiran, 2.800 KM/m2. Mob. 061/702-881. BJELAVE-Derebent, pos. prostor 38m2, sa izlogom u stambenoj zgradi, sve novo, 3.200 KM/m2, mo`e izdavanje. Mob. 061/702881. POSLOVNI objuekat u SarajevuD. Malta, trenutno izdat na du`i period, cca 515m2. Mob. 061/702881. RAKOVICA, zemlja 2800m2, blizu d`amije, uz potok, ekstra lokacija, 80.000 KM, 1/1. Mob. 061/415-787. VRACA, A. Smajilovi}a, 2 sprat, potrebna adaptacija, 64m2/1.700 KM. Mob. 061/177-556. STAN na ^engi} Vili, 5 sprat, nema lifta, 62m2/1.500 KM. Mob. 061/177-556. STAN u Lu`anima, 3 sprat, 57m2/1.800 KM. Mob. 061/177556.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR ASA
Mustafe Pintola bb, Ilid`a, plato ispred KSC-a, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo
OGLASN A

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)
tel/fax: ++387(0 )33-20 5-938

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
STAN na Otesu-Trg Ote{kog batalj. adaptiran, 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom-Trg heroja, adaptiran, 2 sprat, 58m2/2.300 KM. Mob; 065/819-136. STAN na Malti-Alojza Benca, 5 sprat, 56m2/1.000 eura. Mob. 065/819-136. STAN na Ko{evskom Brdu-M. Had`ijahi}a, adaptiran, sa stvarima, 69m2+2 balkona, 165.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, adaptiran, sve novo, 1 sprat, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819136. STAN na Ilid`i-Lu`ani-H. ^elenke, 1 sprat, 55m2+2 balkona, 90.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Radni~ka, rezidencijalno naselje, 1 sprat, adaptiran, 86m2, 250.000 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Hrasnom-A. B. [imi}a, 2 sprat, 28m2, 73.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u centru-Had`iidrizova, VP, pogodan za kancelarije, 40m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor, novogradnja, Marindvor-\. Mazali}a, sve novo, 29m2, 160.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na ^engi} Vili-F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Ciglanama, adaptiran, sve novo, 90m2+ba{ta 150m2, 260.000 Km. Mob. 065/819-136. STAN na Vojni~kom polju-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Centru, Ul. Jezero, 1 sprat, luksuzno adaptiran, oko 90m2+2 balkona, 350.000 KM. Mob. 065/819-136. VRATNIK, ku}a sa oku}nicom kod gornje kapije, super pogled, 160.000 km, 1/1. mOB. 061/415787. POSLOVNI prostor, Ciglane kod tunela, trenutno izdat Fijat servisu za 3.000 KM, 700m2 parkinga i 260m2 pos. prostora, 500.000 KM. Mob. 061/415-787. BJELAVE, stan 52m2, 3 sprat, 2.100 KM/m2. Mob. 061/415-787. DONJA Vogo{}a, ku}a uz rijeku Bosnu, ekstra ura|ena sa 1600m2 oku}nice, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. STARI GRAD, ku}a sa oku}nicom, Vrbanju{a, blizu Kibeta, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. VOGO[]A, stan 67m2, 4 sprat, 2 balkona, Ul. Omladinska, 105.000 KM. Mob. 061/415-787. POFALI]I, ku}a sa dva sprata, kompletna infrastruktura, sa 300m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 061/415-787. PRODAJEM ku}no kino potpuno novo, Samsung, HT-x250 u Zenici. Mob. 061/771-685. PRODAJEM kopi aparat RICOH FT 4215, 150 KM. Mob. 061/233041.

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE
USLUGE

OSTALO
PANTOGRAF — aparat za frezanje zuba od cirkona, firme „Bredent“ Z-Mill, od 2008. godine, posjeduje petu os i pripadaju}i pribor, namjenjen zubnim tehni~arima, cijena aparata 3.500 eura. tel. 061/188-384 radnim danom od 9 do 16 sati.

SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9 KM/30 jaja. Tel. 061/297-341. PRODAJEM mangalu, seharu rezbarenu, 2 }ilima sarajevski i pirotski 2 x 3 m. Tel. 061/159-507. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

PRODAJA
STAN u Centru-J. Vanca{a, VP, 84m2/2.900 KM+mogu}nost i gara`a. Mob. 061/177-556. STAN u Logavinoj-Toromanova, 50m2, 135.000 KM. Mob. 061/177556. STAN na Mejta{u-M.P. Sokolovi}a, 1 sprat, 52m2/3.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Marindvoru-K. Tvrtka, 2 sprat, 89m2/2.700 KM. Mob. 061/177-556. KU]A u nizu u Sokolovi} Koloniji, na 3 eta`e+gara`a+oku}nica, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. TROSOBAN stan u ^ikmi, 1 kat, 90m2, 260.000 KM. Mob. 061/320439. DVOSOBAN stan, A. [a}irbegovi} 128/13, 58m2+2 balkona, 115.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOIPOSOBAN stan, Mojmilo, 68m2, 2 kat, balkon, cen. grijaj. Mob. 066/801-737. JEDNOSOBAN stan, GandijevaDobrinja 4, 38m2, 2 sprat, balkon, podrum, 63.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, Vrazova, VP, 84m2, pogodan za pos. prostor, 250.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, ^engi} VilaB.M. Selimovi}a, 11 kat, 54m2, 105.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, ^engi} VilaD`. Bijedi}a, 1 kat, 52m2, cen. grij. balkon, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOIPOSOBAN stan, Hrasno-A. [a~irbegovi} 24/2, 68m2, 1.150 eura/m2. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan u P. Ribar, 58m2+2 balkona, VP, djelimi~no adaptiran). Mob. 066/801-737. NOV stan, Danijela Ozme, sve ekstra ura|eno, 136m2, uknji`en, cijena 500.000 KM. Mob. 061/320439. DVOSOBAN stan (novogradnja) Ljubljanska 7, VP, 55m2 (stan zavr{en uknji`en), 50.000 eura. Mob. 066/801-737. JEDNOSOBAN stan, Had`iidrizova, 3 kat, potkrovlje, 32m2 (mogu}nost pro{irenja), 50.000 eura. Mob. 061/320-439. GARSONJERA u Marcela Snejdera, 2 kat, 21m2, sve novoadaptirano, 31.500 eura. Mob. 066/801737. PETEROSOBAN stan 145m2 (cijela eta`a), VP+30m2 podruma (vila ogra|ena), ulica Gabelina. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, Trg me|. prijateljstva 4/2, 70m2+balkon, 115.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, Vrazova, 2 kat, 59m2, 160.000 KM. Mob. 066/801737. JEDNOSOBAN stan, Grada~a}ka-^. Vila, 3 kat, 34m2, 70.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Grbavici-B. Muteveli}a, 1 sprat, 52m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Titovoj, 5 sprat, lift, potkrovni, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji 5, 7 sprat, troiposoban, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819-136.

VOZILA
VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518. PRODAJEM polo folsvagen, god. 1989. Mob. 062/918-640, 450-020. PRODAJEM Yamahu FJ 1200ccm3 u dobrom stanju cijena po dogovoru. Tel. 062/889-289. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM jetta VR6, 2001. god., automatik, benzin 2.8 L, crna metalik, full oprema, vrlo povoljno. Tel. 061/715-746. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM suzuki swift, 1.6L, automatik, klima, 1999, 105.000 KM. Mob. 061/228-597. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. PRODAJEM za Golfa, alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639-176. GOLF 5, 2008. godina, automatik, 4 vrata, benzinac, klima, ABS. Tel. 062/127-719. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM BMW 525 + plin, 1988. godina, metalik siva boja. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM Polo dizel 1994. godina, mo`e zamjena za novije sa klimom. Mob. 063/180-064. POVOLJNO Golf 3, TDI 1997. godine, neregistrovan, dosta opreme u dosta dobrom stanju. Mob. 061/928-654. PRODAJEM kamion korpa 12m, Iveco35/10, 1999 godina, plavi. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM Landrover, dugi, benzinac, 1973. godina, u odli~nom stanju, gara`iran za 15.000 KM sa rezervim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. FIAT doblo cargo furgon, 34.000 km, 2007. godina, ps77, hitno. Tel. 033/719-185. AUDI A-4, 2.0 TDI, april/2006. pre{ao 100.000 km, cijena po dogovoru. Mob. 033/719-185. SMART fortwo 0,8 CDI, PS 42, 67.000 km, 2003. godina, cijena po dogovoru. Mob. 062/365-555. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

ALU @ALUZINE 20 KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU PVC roletne, tende, harmo vrata. Cijena sa ugradnjom. Tel. 033/ 211484, 033/767-995, 061/131447.

USTUPAM grobnicu na Ateisti~koj parceli u Barama. Mob. 061/220-595. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516910. MOBILNI telefon Nokia 6700, potpuno nov, 320 KM. Mob. 061/311999. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Mob. 061/145-843. PRODAJEM komplet crno bijeli video interfon sa dva monitora, 250 KM. Tel. 200-143. PRODAJEM povoljno sobna vrata 3 kom., dvokrilni prozori iz novogradnje u odli~nom stanju — 5 kom. sa {tokovima. Mob. 061/869396. PRODAJEM nove knjige sa kasetama (asimil) engleski jezik, povoljno. Tel. 033/651-556. SEHARA oko 100 godina stara, turski vez poklopac i prednja strana. Tel. 033/652-912. PRODAJEM prozore - povoljno, 110x140, 140x140, 120x140, 80x85. Tel. 443-620. PRODAJEM `enske bunde Rakun kratka i Bizam duga. Tel. 062/525-981 ili 066/845-392. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410... za brija~e Braun i mre`ice i no`eve za brija~e Panasonic. Tel. 033/651-556. PRODAJEM nova vrata po{tanskog sanduka, komplet 8x37 cm. Tel. 033/651-556. PELENE za odrasle u paketima br. 2(medium) i 3. Mob. 061/364663. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparat. Mob. 061/323-906. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM doma}u vunenu tkaninu vi{e boja {irina 55cm/7m, 50KM. Tel. 210-736. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM komplet zlatarsku opremu — Valca prese, freza, cikular, polirka, {tanc alati, sitni alat. Mob. 063/113-428. PRODAJEM vakum prozore, povoljno, {poret na ~vrsto gorivo u dobrom stanju. Tel. 443-620. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo-sa{iveno), br. 46-44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-69, 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914.

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, Prviredna — Jugobanka, ratnu od{tetu (obveznice), isplata odmah. Mob. 062/524-226.

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. VR[IM prevoz putnika sa busom T5, 8 sjedi{ta, na svim destinacijama. Mob. 062/606-611. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MAJSTOR Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bjelo ili u bojama-200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. VKV BRAVAR, popravljam brave, izvodim radove na kovanim ogradama, kao i opravljenje gitera. Mob. 062/907-356. IZRADA, plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466-093. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MOLER radi sve vrste moleraja, ~isto, kvalitetno, veoma povoljno. Mob. 061/274-872 i 062/672-258. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne telefone i izrada instalacija. Mob. 061/141-676 i 204805. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/645-438, 061/266764, 061/108-779. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. PROFESOR ma{instva daje instrukcije iz matematike i ma{instva, dolazak na adresu. Tel. 061/536-973, 062/916-472. RADIM sve vrste projekata idejni, izvedbeni, ovjere, legalizacije te ostale arhitektonske usluge. Tel. 061/505-766. MOLERI, profesionalci nude usluge gletovanja, bojenje, stolarija, tapete, radijatori itd. Tel. 033/456-979 i 061/219-768.

KUPUJEM staru deviznu {tednju, dionice, obveznice, ratna od{teta. Isplata i dolazak odmah na adresu, u ~itavoj BiH, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM staru deviznu {tednju, isplata odmah. Mob. 062/524-226. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906. KUPUJEM deviznu {tednju ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM po{tanske markice deutsches bundest Berlin deutsches reich. Mob. 061/169-221. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 0337214-944. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu o{tetu. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, akcije obavezne, isplata odmah. Mob. 061/271-935. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405.

ZAPOSLENJE
POTREBAN radnik i radnica u kafe slasti~arni, Op{tina Stari Grad. Mob. 061/173-835. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. ZAPO^NITE posao proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvoda. Knjiga „Eteri~na ulja“. tel. 032/244-417. POTREBNA djevojka za rad u kafe Ambasador. Mob. 061/100314. POTREBNA radnica za rad u trafici. Mob. 061/252-663. RESTORANU u Vogo{}i potrebna `ena sa iskustvom u sremanju jela bosanske kuhinje. Mob. 062/393492. POTREBAN radnik u restoranu Je`, (ku}na dostava). Mob. 062/955-788. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM nov ugao na izvla~enje, vrata i prozore, invalidska kolica, {take. Tel. 061/411-096, 537-908. PRODAJEM komodu, rezbarenu i pe{kune rad Nik{i} stari 100 godina. Tel. 061/159-507. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

TEHNIKA
PRODAJEM mali tokarski stroj 500W za hobi tokarenje drveta, skoro nov, veoma povoljno. Tel. 061/956-845.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
IN MEMORIAM IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Drugog avgusta 2010. godine navr{ava se tu`nih mjesec dana od smrti na{e drage majke i bake

Danas se navr{avaju dvije godine od smrti na{eg dragog

gospo|e ZORE KRTALI], ro|. NUI]
IVANA GRANOV, ro|. SPOR^I]

RU@DIJE FEROVI]
Uvijek }e{ biti u na{im srcima i mislima. Porodica Ferovi}
4921

2. 8. 1990 - 2. 8. 2010.

Zahvaljujemo svima koji su je ispratili te izrazili svoju su}ut, a posebno njenim prijateljima i kom{ijama koji su bili uz nju do posljednjeg dana. Posebna zahvala dr. Hibi Ba{i} za nesebi~nu pomo} tokom njene bolesti. Obitelj

4854

4919

USLUGE
DAJEM ~asove iz matematike i statistike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945. MATEMATIKA profesionlno. Mob. 061/800-259. PREVOZIM stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/651-140. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, prevodi, iskusan pedagog. Mob. 065/572-966. VKV STOLAR, vr{i opravke prozora, vrata, kuhinja, roletni, tapiciranog namje{taja. Mob. 061/863-740. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. ZUBNE proteze, izrada, popravka, dodatak zuba u protezu, poliranje zubnih proteza. Mob. 061/141-544. PREVOZ do 5 putnika, klimatiziranim luksuznim autom, na more i druge destinacije. Mob. 063/943445. BRINULA bih o djetetu starosti 27 godina. Tel. 611-439. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga mediinski dokazivo. Tel. 062/519-449. ODR@AVAM i kosim trimerom ba{te i mezare. Tel. 062/332-230. KOMPJUTERSKI servis, dolazim na adresu. Mob. 061/249-341. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465 POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Mob. 061/073-285. PROFESOR daje instrukcije iz engleskog jezika, djeci i srednjo{lp~cima za popravni ispit. Mob. 061/227-439. SARAJEVO-more i ostale destinacije, putujte brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem. Mob. 061/222-310, +385995730940.

PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. POSTAVLJAM parkete i laminat, bru{enje bespra{insko i lakirenje uz garanciju. Mob. 062/212-994. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. VODOINSTALATER 30. godina iskustva vr{i opravke instalacija, monta`u i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466-093. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. KERAMI^AR. Mob. 061/811-793 i 033/641-177. MOLERI, priofesionalci nude uslugu gletovanja, boje stolarija, tapete, radijatori itd. Tel. 456-979 i 061/219-768. VR[IM prevoz robe, stvari, selidbe kombi Ivecom nosivosti 1,5 t, na svim destinacijama, sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz, razne robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441.

^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. TEPSER, dubinski ekstrakcijskim ma{inama ispiranjem i ~etkanjem ~isti namje{taj i unutra{njost auta. Mob. 061/524-461. MOLERAJ, gletovanje, priprema zidova, kompletna za{tita, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 062/453-058. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-dijasporausluge.ba Tel. 061/109-970. TAPETAR VK, radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

Drugog avgusta 2010. navr{ava se osam godina otkako je preselila na ahiret na{a draga majka

MEVLIDA SILAJD@I]

S ljubavlju i po{tovanjem, Namik i Lejla sa porodicama
4920

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano. www.villa-bianca-neum.com e-mail: info@villa-bianca-neum.com Tel: 036/884-125. Fax: 036/884-128.

U BRISTU, izdajem 2 apartmana blizu mora, parking osiguran. Tel. 00385 21 699-445. POVOLJNO izdajem apartmane u centru Ba{ke vode. Tel. 0038521620092, 00385996732922. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene neposredno uz more. Tel. 063/327-098, 036/ 884169. KONFORNI apartmani u Neumu. Mob. 066/872-217. NEUM — Centar, apartmani sa terasom, blizu mora, povoljno. Tel. 036/884-710 i 062/970-364. NEUM, izdajem apartmane i sobe uz more, vlastiti parking. Mob. 036/880-888. IZDAJEMO apartmane u centru Orebi}a. Tel. 0038520713-710, 0989134-725. IZDAJEM apartmane u Igalu, pored lje~ili{ta, blizina pla`e, povoljno. Mob. 061/537-739. IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, balkon, parking, ro{tilj, povoljno. Tel. 036/880-178. DUBOKA, apartmani, 5m do mora. Tel. 0038520691493 i 003859974826. MAKARSKA rivjera — Drvenik mali, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. tel. 00385919542000 i 0038761157790. IZDAJEM sobe u Neumu blizu po{te. Mob. 062/342-124 i 066/272876. IZDAJEM dvije dvokrevetne sobe u Neumu, Hrvatskih velikana br. 41. Tel. 036/884-371.

NEUM dvokrevetna komforna soba sa terasom, zaseban ulaz, blizu mora. Tel. 061/511-234. NEUM luksuzni apartmani, udaljenost od pla`e 50m. Tel. 063/405355, 036/884-135. OREBI], apartmani povoljno, blizu mora. Tel. 00385 20 713-769. APARTMANE i sobe izdajem u Vodicama kod hotela Olimpija. tel. +385 22 444-118. POVOLJNO ve}i apartman za jednu ve}u ili dvije manje porodice, panorama, parking, svi uslovi za ugodan odmor. Tel. +38595845780 i +00385021697021. PODACA, iznajmljujem trokrevetne apartmane sa posebnim ulazom — prizemlje, 200m do pla`e. Tel. 00385 21 699-170. IZDAJEM apartmane na otoku Pagu 100 m od mora. Tel. 061/349669, 00385 23 612-230. GRADAC, izdajem povoljno apartmane. Tel. 00385958135010. MAKARSKA — centar, izdajem sobe i apartmane. Tel. 00385 91 7984396. MAKARSKA, soba ili apartman, blizina pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089. IZDAJEM u Orebi}u apartmane sa klimom i parkingom. Tel. 0038598608523, od 16 sati. IZDAJEM apartman Su}uraj — Hvar, 4-6 osoba, TV, klima, parking, ro{tilj. Tel. 0038763191201 i 00385912506885. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200 m od pla`e. Tel. 00385 21 699-170.

OREBI], apartmani blizu mora, klimatizirano, parking, povoljno. Tel. 00385997863494. BLIZU mora konforni apartamni u Neumu. Mob. 061/615-423. HVAR — Su~uraj, iznajmljujem apartmane 4+2, 70m2, blizu pla`e, sa parking prostorom, povoljno. Tel. 00385 21 773-343 i 061/810398. E-mail: itrakic@inet.hr IZDAJEM apartmane u Biogradu na moru. Tel. 0038523384880 i 00385989790427, vluksic49@gmail.com OREBI], apartman 2 i 3 krevet. sobe, kupatilo, kuhinja, parking, 200m do mora, povoljno. Tel. 00385981863337, 061/390-322. PODACE, povoljno izdajemo novoure|ene apartmane, kori{tenje ro{tilja. Tel. 0038521699199. IZDAJEM vikend ku}u Zelenika, 5 min. do mora autom, kuhinja, kupatilo, le`aj 6 eura, od 1.8.2010. Tel. 066/789-504 i 065/292-464. PODACA, izdajem apartmane, povoljno. Tel. 00385 921 220-551. U TRPNJU apartman, 70 KM. Tel. 00385998264320. U NEUMU, uz more, izdajem apartmane i sobe sa kupatilom, kuhinjom, parkingom, vrlo povoljno. Tel. 036/805-907, 036/880658, 063/924-121. ULCINJ, apartmani kod hotela Albatros, 100m od mora. Tel. 0038869656514. MAKARSKA rivijera-Drvenik mali, pla`a uz borovu {umu, sobe, povoljno. Tel. +38521628184. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200m od pla`e, povoljno. Tel. 0038521699170.

APARTMANI uz more u Neumu, naselje Surdup 2. Klimatizirano, TV, parking. www.villa-grazzia.ba E-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel: 061 138 007.

U PRELIJEPOM Orebi}u izdajem sobe, apartmane blizu glavne pla`e, parking, kuhinja i druge pogodnosti Tel. 00387 61 252-782 i 00 385 20 713-884. OREBI], apartmani opremljeni za 4 osobe zasebni, parking, terasa, dnevni, spava}a, kuptilo, kuhinja, povoljno. Tel. 033/220-068, 061/147-359. LJETOVANJE u Podacama u sobama i apaertmanima veoma povoljno. Tel. 00385 98 817-104. U IGRANIMA izdajem povoljno sobe i apartman. Tel. 00385 98 9479000. APARTMANE u Neumu povoljno izdaje vila „Lamija“, klima, gara`a. tel. 033/535-121, 062/214946, 036/880-427. NEUM, izdajemo apartmane i sobe, tik uz more. Mob. 063/323-063 i 036/884-055. NEUM, izdajemo sobe i apartmane, blizu mora, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

na drage roditelje

JOVO CICOVI]
1927 - 1. 8. 2004.

STANOJKA CICOVI], ro|. CVJETANOVI]
1931- 2003.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erka Dragana i sin Dragan Cile sa porodicama
AX

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

RA[ID (NED@IB) ME[EVI]

IZETA (IBRAHIM) AHMETOVI], ro|. BA[I]
preselila na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 58. godini.

FATA (OMER) ADILOVI], ro|. SERDAREVI]
preselila na ahiret u nedjelju, 1. avgusta 2010, u 52. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. avgusta 2010. godine, u 17 sati na mezarju Parovi - Orahovice - Gora`de. O`alo{}eni: majka Tima, mu` [efko, sin Ibro, k}erka Amela, snaha Emina, unuk Bilal, bra}a Hamid, Mujo, Bajro, Bego i Hamdo sa porodicama, sestre Behka i Zahida sa porodicama, djever Halim, zaove Emina i Osmija sa porodicama, daid`a Ismet sa porodicom, amid`e had`i Jusan i Vejsil sa porodicama, tetke Zahida, Zada, Nura, [uhra i Hiba sa porodicama, te porodice Adilovi}, Serdarevi}, Pamuk, Ruhotina, Jamak, [kamo, ^au{evi}, Hod`i}, Zejnilovi}, [ehovi}, Arnaut, Borovina, Komar, Karamehmedovi}, Mulavdi}, Smje~anin, Ali}, Me{i}, Lisica, Topalovi}, Je`, Jusko, Tur~alo, Mujezin, \ozo, Ligata, kao ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u Parovima u 17 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. avgusta 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Indira, sin Adis, k}erka Adisa, bra}a [aban, Salem, sestra Salima, unuke Nejla, Amna i Mela, snahe Azra, Bahra i Fehita, zetovi Elvir, Sadik, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Me{evi}, Korjeni}, Hrvat, Sadikovi}, Sir~i}, Imamovi}, Omerovi}, Forto, Maslan, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Roga~i}i br. 121. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. avgusta 2010. godine, u 17.20 sati na mezarju Lunje - Hrenovica. O`alo{}eni: majka Hasna, suprug Asim, k}erka Samima, sin Samir, zet Ramo, snaha D`emka, unuke Ilda i D`ejla, brat Izet sa porodicom, sestre Ismeta i Nusreta sa porodicama, zaove Fikreta, Ferida i Fatima sa porodicama, Ahmet, Hasib, Meho, Latif sa porodicama, Halima i Ramiza sa porodicama, prijatelj D`emo i prija Zehra, te porodice Ahmetovi}, Ba{i}, Cero, [abanovi}, Dedovi}, Had`i}, \ozo, Hujdur, Mulahasanovi}, Buljuba{i}, Ba`darevi}, Paljevac, Jusufovi}, Dizdarevi}, Red`ovi}, Sirbubalo, Perjan, Me{i}, Muratspahi}, Bukalo, Ramovi}, Pod`i}, Sipovi}, Omerovi}, Mehmedovi}, Ali}, Halilovi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 17.20 sati, Ul. Ramiza Sal~ina br.1/IV. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred zgrade (Ramiza Sal~ina br. 1) sa polaskom u 15 sati, sa usputnim stajanjem na Otoci i Vije}nici. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Sa bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi suprug, otac i djed

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

MILOVAN (JOVE) OSTI]
RVI, u~esnik NOR-a

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

preminuo 31. jula 2010. u 89. godini. Sahrana }e se obaviti 4. avgusta 2010. godine u 13.30 sati na groblju Bare iz ateisti~ke kapele. Uvijek }emo pamtiti njegovo neizmjerno po{tenje, dobrotu i ljubav. NEKA PO^IVA U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: supruga Dragica, k}erke Dunja i Sanja, unuka Sandra i zet David, porodice Osti}, Morgareidge, te rodbina i prijatelji
000

ZIBA ZEJNA (ALIJA) GAVRANOVI], ro|. [ATOR
preselila na ahiret u petak, 30. jula 2010, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. avgusta 2010. godine, u 17 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: k}erka Damilhana, unu~ad Vedran, Azra, Alma, Edin, brat Osmo, sestre Menna, Bega, zaove Raifa, D`emila, D`ehva, Razija, \ula, zetovi Mujo, Hivzo, Osman, te porodice Gavranovi}, Krupi}, [ator, Smaji}, Dedi}, [ahbegovi}, Bajraktarevi}, Kar~i}, Sari}, Tunovi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti u 17 sati, ul. Derebent br. 62. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ESMA (OMER) ZUKO, ro|. BRANKOVI]
preselila na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. avgusta 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: brat Hilmija Brankovi} sa porodicom, te porodice Brankovi}, Had`ihalilovi}, Zahiragi}, Brko, Had`i}, Zuko, Zaimovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji.

NJE SLOBO\E O

OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Carevoj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Drugog avgusta 2010. navr{ava se godina od prerane smrti na{eg dragog supruga, oca i dede
IN MEMORIAM

Drugog augusta navr{ava se tu`na godina od odlaska na{eg dragog i voljenog supruga, taje, punca i dede

ISMET (IBRAHIM) BEGI]

RISTO PAND@I]

DRAGANA HRKA[A
2. 8. 2009 - 2. 8. 2010.

preselio na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. augusta 2010. godine, u 17.30 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Habiba, sinovi Suad, Fuad, Nihad i Samir, snahe Safija, Fatima, Merima i Irena, unu~adi Emir, Amir, Tarik, Aida, Harun i Armin, sestra Samija, bra}a Jusuf i Abid, amid`i}i i amid`i~ne, te porodice Begi}, [ahinovi}, Bukva, Mecan, Alagi}, Pobri}, Im{irovi}, Delija, Mehi}, Muminovi}, Kre~ar, Zori~i}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 17.30 sati u ku}i `alosti, Trg djece Dobrinje br. 21/ pr.
000

Porodica
4918

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Snagu nam daje sje}anje na njegovu ljubav, dobrotu i nje`nost. Njegovi: Mirjana, Irena, Ivan, Mirsad i Afan
4913

IN MEMORIAM

had`i SEVLIJA (Omer) ALISPAHI], ro|. LENDO

Danas, 2. augusta, navr{ava se pretu`na godina kako nije sa nama na{ jedini, mnogo voljeni brat

TOMISLAV BRAJKOVI]
2. 2. 2010 - 2. 8. 2010.

preselila na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. augusta 2010. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: sinovi Dervo i Kemal, k}erke Senada, Fehma, D`evada i D`enana, zetovi D`emal, Salko i Enver, snahe Suvada i Ai{a, brat Fehim i snaha Vasvija, sestre ]amila, [emsa i [a}ira, zetovi Hamdo i Safet, unuci Rusmir, Anela, Sead, Amela, Kemal, Adnan, Aida, Senad, Harun, Azra, Irma, Zerina i Nejra, praunuci Lamija, Harun i Jasmina, rodica Suada Malagi}, te porodice Alispahi}, Lendo, Spahi}, Sabljica, Poljac, Lugu{i}, Sal~in, Suba{i}, Paro, @ili}, Lokvan~i}, Demirovi}, Murtovi}, Muran, Fra{to, Demir, Sarajli}, Bukvi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici porodice Foht br. 50.
000

DRAGAN HRKA[
Kada bi na{a ljubav mogla u `ivot da ga vrati, podarila bi mu vje~nost. Vole ga neizmjerno njegove Sestre
4912

Porodica
4914

Drugog augusta 2010. navr{ava se deset godina od smrti

SJE]ANJE

na najboljeg i neizmjerno voljenog zeta

^EDOMIRA (JOVE) BOGDANOVI]
2. 8. 2000 - 2. 8. 2010.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

DRAGANA HRKA[A
2. 8. 2009 - 2. 8. 2010.

Sa puno ljubavi i zahvalnosti sje}aju te se supruga, djeca, unuci, snahe i zet.
AX

[E]A PU[KA, ro|. DELEUT
Miki, Ksenija i Ga{a
4913

preselila na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 88. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. augusta 2010. godine, u 17.30 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: suprug D`anko, sinovi Aziz i Safet, k}erka Devlija, sestre Abida i Zejna sa porodicama, unuci Haris i Jasmin, unuke Urnela, Sanela, Jasmina, Nermina, D`enita i Amrina, praunuci i praunuke, zet Alija, snahe Kija, Suvada i Amra, te porodice Pu{ka, Deleut, Vejo, Musi}, O`egovi}, Dobrunaj, Kopi}, Gr~o, [adija, Suljuzovi}, Deli}, Crnovr{anin, Sidro, Hajdarevi}, Bi~o, Polovina, Bakaran, Muratovi}, Muharemagi}, Hod`i}, Zukanovi}, Arnautovi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 17.30 sati u Turhan- pa{inoj d`amiji na Soukbunaru.
000

IN MEMORIAM

DRAGAN HRKA[
2. 8. 2009 - 2. 8. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo na{e zajedni~ke uspomene od zaborava. Davor Papi} sa porodicom
4913

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga majka, nana i sestra
SJE]ANJE

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

na dragog

Drugog avgusta navr{ava se 7 tu`nih dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi suprug, babo, svekar i dedo

MUNIRA VI\EN

ADIL (HASAN) TUBI]
FUADA (SUBHIJE) KARAHASANOVI]A
2. 8. 1991 - 2. 8. 2010.

preminula 29. jula 2010. u 77. godini. Sahrana }e se obaviti 5. avgusta 2010. godine u 11.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Alida i Jasminka, sinovi Adnan i Adis, unuci Adi, Damir, Goran, Nino i Zlatan, sestre [evala, Zekija i Hajra, brat Izo, zet Re{ad, ostala rodbina i prijatelji
000

Sa velikim ponosom ~uvat }emo uspomenu na tvoj lik i dobrotu. Molimo dragog Allaha d`.{. da te nagradi za tvoja dobra djela i podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Hvala rodbini, kom{ijama, prijateljima, rukovodstvu i zaposlenicima Elektroprenosa BiH OP Sarajevo, koji su bili uz nas u ovim za nas te{kim trenucima. Supruga Sevleta, sinovi Sejo i Senaid sa porodicama

S po{tovanjem, Elma i Fevzo
4902

4904

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga TU@NO SJE]ANJE TU@NO SJE]ANJE

na voljenog

na voljenog sina, oca, supruga i brata

MUNTA (MEHO) D@EKMAN, ro|. ISAKOVI]

FUADA KARAHASANOVI]
2. 8. 1991 - 2. 8. 2010.

FUADA KARAHASANOVI]
2. 8. 1991 - 2. 8. 2010.

preselila na ahiret u subotu, 31. jula 2010, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. augusta 2010. godine, u 15 sati na mezarju Jar~edoli. O`alo{}eni: sinovi Hamdo i Meho, k}eri Sabira i Fata, snahe Azemina, Azra, Adisa, Sadika i Zejna, unu~ad Haris, Amna, Dario, Dino, Aida, Omer i Naida, praunuk Faris, brat Smajo, sestra [emsa, amid`i} Be}o sa porodicom, amid`i~ne Nura i Ramiza sa porodicom, zetovi Zlatko i Ismet, djeveri Salko i Kemo sa porodicom, zaove Vasvija i Ha|ira sa porodicom, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice D`ekman, Isakovi}, Bakovi}, Kananovi}, Huski}, Tarahija, Popara, Svinjar, [a~i}, Mu{anovi}, Ba{alija, Sari}, Festi}, Fazlagi}, Veli}, Sara~, Suba{i} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici Paje br. 23-a.
000

Brat Fikret sa porodicom
4911

Porodica Karahasanovi}
4911

TU@NO SJE]ANJE

Tre}eg avgusta 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana bez na{e voljene

NIKOLA MARILOVI]
1905 - 1941.

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

DIVNA MARILOVI], ro|. KRAVLJA^A
1905 - 1993.

LJUBOMIR MARILOVI]
1939 - 1989.

VIDE KECMAN
Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji na~in iskazali su}ut i po{tovanje u trenutku opra{tanja sa njenim plemenitim bi}em. Moj dobri Maki, hvala ti za sve {to si nesebi~no ~inila za sve nas. I do zadnjeg trenutka `ivjela i borila se za mene. Tvoja Boki sa najdra`im. Po~ivaj u miru Bo`ijem!
4852

S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem vje~no vas se sje}aju, Dragan, @ivka i Mladen

DRAGICA (MITRA) MILOVANOVI]
1925 - 2010.

4863

SJE]ANJE

preminula 30. jula 2010. godine. Sahrana }e se obaviti 2. avgusta 2010. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sinovi Nenad i Davor, brati} Ranko, snahe Elvana, Du{anka i Dolores, unuke Elda, Arna, Vlado i Zoran, praunuke Mihaela i Matea, sestri~na Dara, rodica Janja sa djecom, te porodice Milovanovi}, Lju{a, Dautovi}, kom{ije i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Jekovac br. 16.
000

MEHMED [EREMET
2. 8. 2004 - 2. 8. 2010.

S puno ljubavi, ponosa i po{tovanja u srcu ga ~uva. Porodica
4892

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

Drugog avgusta 2010. navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

DEVLA (RAGIB) GUGI], ro|. OMEROVI]
preselila na ahiret u petak, 30. jula 2010, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 2. augusta 2010. godine, u 17 sati na mezarju Jar~edoli. O`alo{}eni: sin Salem, k}erke [emsa, Ramiza, Adila, Nisa i Sadeta, snaha Indira, sestra Hanka, jetrva [evala sa djecom Nedimom i Sabahetom, zet Osman, zaove, unu~adi i praunu~adi, brati}i, teti}i, te porodice Gugi}, Omerovi}, ^au{evi}, Smaji}, Huri}, [utrovi}, Katica, Palo, Turkovi}, Sipovi}, Grci}, Bajramovi}, Krnd`i}, Biber, Ademovi}, Dugalija i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 17 sati u ku}i `alosti u Ulici Okrugla br. 3.
000

D@EVAD DELALI]
2002 - 2010.

ADEMA (IBRAHIMA) @UNI]A
4799

Supruga Sandra i sin D`evad Volimo Te beskrajno i zauvijek ~uvamo u na{im srcima. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Zahvalna porodica
4905

NAJDRA@I

FRANCIS HARIS MCGINLEY
9. 6. 1999 - 2. 8. 2004 - 2. 8. 2010.

IN MEMORIAM

Drugog augusta 2010. navr{avaju se ~etiri godine od kada vi{e nije sa mnom moj voljeni suprug

Mada je rastanak na{ sve du`i i tvoja draga prisutnost izgleda sve dalje, sve bli`i smo pono}i na{oj gdje }e{ nam dati ruku i povesti nas u svjetlost vje~nu, gdje je ljubav samo i vrijeme prestaje biti! Tvoji: mama, tata, sestra, nana, porodica i prijatelji
4900

D@EVAD DELALI]
2002 - 2010.

Divna i Jamila
4799

Drugog avgusta navr{ava se 15 godina od smrti na{eg dragog oca, svekra i dide

LJUBOMIR BACKO @AK
Te{ko je navi}i se na `ivot bez tebe. Tu`ne su ove ~etiri godine jer mi neizmjerno nedostaje{. Tvoja supruga Tanja
4875

[EFIK (REFIK) ALI]
2. 8. 1995 - 2. 8. 2010.

D@EVAD DELALI]

Sje}amo Te se s ljubavlju i po{tovanjem. Elmedin i Timur
4889

IN MEMORIAM

Tvoji: Engijad, Biljana i Alen
020

Drugog kolovoza 2010. godine navr{ava se {est mjeseci od kada nije sa nama na{ dobri i voljeni

Drugog avgusta 2010. navr{avaju se 34 godine od smrti drage i plemenite

DRAGAN BURI]

RU@DIJA FEROVI]
2. 8. 2008 - 2. 8. 2010.

HIBE ZE^EVI] - MEHINOVI], ro|. VATRENJAK
S ljubavlju i po{tovanjem, sin Ibrahim Mehinovi}, snaha Fatma, unu~ad Senad i Hiba
4862

Te{ko je rije~ima iskazati prazninu i tugu koju si svojim odlaskom ostavio u nama. U na{im srcima ostat }e{ voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Imao si veliko srce, plemenitu du{u i puno ljubavi za sve nas. Na putu ka Gospodinu prate te na{e molitve. Tvoji: supruga Darja, k}erke Irena sa Dra`enom i djecom Stelom, Robertom i Anom i Dragana sa Smiljanom i djecom Matejem i Ivanom
4563

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na plemenitog supruga i zeta. D`eneta Ferovi} i D`evad Hasanbegovi} s familijom
4683

58

PREDAH

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Djelujete anga`ovano na razli~itim stranama, ali imate lo{ predosje}aj i svoju okolinu posmatrate sa odre|enom dozom nepovjerenja. Najbolje funkcioni{ete kada se oslanjate na li~nu procjenu i snagu. Iritira vas partnerovo pona{anje ili namjera da vas navede na svoj izbor. Neko u vama budi `elju za emotivnom dominacijom i osje}ate dodatnu tenziju. Izbjegavajte konfliktne situacije i sa~uvajte prisebnost duha. Djelujete napeto u situacijama kada saradnici imaju lak{e ili jednostavnije rje{enje. Ako zatra`ite ne~iju pomo}, budite spremni i na odgovaraju}u protivuslugu. U poslovnim susretima sve se svodi na princip uzimanja ili davanja. Ne mo`ete da ostanete ravnodu{ni na ne~iju pojavu i pona{anje. Uznemireni ste i te`e kontroli{ete emocije. Prija}e vam izlazak ili {etnja, kao podsticaj za dobro raspolo`enje. Optere}eni ste razli~itim obavezama, ali ~inite sve {to je potrebno da se koncentri{ete na prioritetne ciljeve. Nove doga|aje naj~e{}e do`ivljavate, kao veliki teret ili nepravdu koju vam name}e bli`a okolina. Polo`aj Mjeseca uti~e na va{u emotivnu ili psihi~ku uznemirenost, te`e razlikujete svoje subjektivne `elje u odnosu na realnu sliku. Sada nije trenutak da donosite neku va`nu odluku. Primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Nalazite se u neobi~noj situaciji, imate utisak da neko od saradnika testira va{e mogu}nosti ili da vas profesionalno isku{ava. Razli~ita pitanja o poslovnim odnosima i povjerenju, za sada ostaju bez odgovora. Nemojte dozvoliti da u vama prevlada sumnji~avost prema voljenoj osobi ili osje}anje emotivne rezignacije. Podsti~ite u sebi sve pozitivne aspekte svoje li~nosti. Prija}e vam psihofizi~ka relaksacija. Ponekad nije dovoljno imati dobru ideju, jer postoje razli~ite okolnosti koje ote`avaju uspje{nu realizaciju. Nemate dovoljno energije da se bavite paralelnim poslovima, postoji lista prioriteta koju treba da ispo{tujete. Nastupate suvi{e teatralno u svom pona{anju i va{e rije~i ne zvu~e dovoljno ubjedljivo pred osobom koja vam se dopada. Promijenite stil pona{anja. Nema potrebe da precjenjujete li~ne mogu}nosti. Imponuje vam saznanje da vas neko predstavlja kao uspje{nu ili nesvakida{nju osobu. Va{ stil izra`avanja i poslovni rezultati, djeluju kao veliki podsticaj na bli`u okolinu. Potrebno je da odredite nova pravila u poslovnoj saradnji. Osje}ate emotivnu naklonost i zajedni~ku inspiraciju u susretu sa voljenom osobom. Sjajno se dopunjavate na razli~itim nivoima. Emotivna afirmacija u vama pokre}e novu energiju. Djelujete kao osoba koja ima efikasno rje{enje za razli~ite probleme. Dovoljno ste vje{ti da zadovoljite razli~ite kriterije o uspje{nom poslovanju. Ipak, najbolji rezultati proizilaze iz zajedni~ke akcije. Mudro pre{u}ujete istinu o detaljima koji nisu po ne~ijoj volji. Nema potrebe da potcjenjujete partnerove mogu}nosti, jer nije sve onako kao {to vam se ~ini. Akumulirajte pozitivnu energiju, opustite se. Nepotrebno se zapetljavate u razli~ite poslovne situacije. Nemate dovoljno energije da se anga`ujete na paralelnim poslovima. Neskromnost u procjeni li~nih mogu}nosti mo`e da vas dovede u neprijatnu situaciju. Djelujete suvi{e uznemireno, ne mo`ete da ostvarite sve svoje namjere u susretu sa voljenom osobom. O~ekujete novi rasplet doga|aja. U ve~ernjim satima prija}e vam psiholo{ka relaksacija. Imate utisak da vam neko uskra}uje mogu}nost izbora. Bez obzira na vje{tinu i mentalne spekulacije koje primjenjujete, neko unaprijed i ta~no predvi|a va{e poslovne poteze. Na`alost lijepe i korisne stvari ne mo`ete dobiti u zajedni~kom paketu. Taktika nadmudrivanja u odnosu sa voljenom osobom, ne donosi `eljeni epilog. Morate da se vratite korak unazad kako biste raspetljali situaciju. Djelujete vrlo promi{ljeno i donosite razumna rje{enja. Stil koji primjenjujete okolina tuma~i na razli~ite na~ine, ali svi vam daju za pravo da se nalazite na korak do poslovnog uspjeha. Poku{avate da osvojite ne~iju emotivnu naklonost, ali kao da to ~inite na pogre{an na~in ili sa velikom dozom pretjerivanja. Va`no je da pravilno razumijete ne~iju poruku. Zastanite na trenutak i usporite ubrzani tempo. Pred vama su razli~ite obaveze koje zahtijevaju zajedni~ki dogovor o novoj ili boljoj organizaciji poslovnih interesa. Dobro odmjerite li~ne mogu}nosti i pa`ljivije birajte saradnike od povjerenja. Zavr{ite na vrijeme zapo~eti posao. Va`no je da bolje razumijete ne~ije afinitete, posebno kada imate razli~ita uvjerenja. Nema razloga da se pona{ate suvi{e zahtjevno i nadmeno u dru{tvu voljene osobe. Prija}e vam neki vid sportske aktivnosti ili relaksacija. Mogu}e je da vam izmi~e jedna poslovno-finansijska prilika, ali sada ne vrijedi `aliti. Usmjerite svoju pa`nju prema korisnim ciljevima. Nema potrebe da se upore|ujete sa nekim saradnicima, poka`ite da posjedujete prakti~nu pamet. Budite pa`ljiviji nego obi~no u izra`avanju svojih emocija, nemojte dozvoliti da vas neko isprovocira na pogre{no pona{anje. Odgodite provo|enje nekih odluka.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: kontre, aparat, }elija, aromat, dagon, oto, oi, raspored, nz, ana, tiranin, be{-li}, vila, alaim, sak, d, tk, taracar, ara{i}, das, a, arijel, tt, lav, neravno, kundak, laik, atom, aljaska.

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

U Bosni i Hercegovini danas sun~ano i vrlo toplo. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 14 do 19 stepeni C, maksimalna dnevna od 30 do 35 stepeni C. U Sarajevu danas sun~ano. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 15 stepeni C, maksimalna dnevna 30 stepeni C.

Danas prete`no sun~ano u ve}em dijelu Evrope. Obla~no sa ki{om i lokalnim pljuskovima u zapadnim, sjevernim i centralnim predjelima kontinenta. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Oslo sa 20 stepeni C, a najtopliji Madrid i Atina sa 36 stepeni C. Danas na Balkanu sun~ano i vrlo toplo. Maksimalna temperatura od 30 do 36 stepeni C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
[UMSKA DRU@INA

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

SUMRAK SAGA: POMR^INA
horor, fantazija, re`ija: David Slade, uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Taylor Lautner... po~etak u 17 sati.

[TA SA SOBOM PREKO DANA
dokumentarni, po~etak u 20 sati.

GALERIJE
GRADSKA
Izlo`ba pod nazivom “Ribe i ptice“ autora Admira Mujki}a i Fikreta Libovca, otvorena za posjete do 5. avgusta.

MUZEJI
MUZEJ GRADA
Izlo`ba slika Ivana Mijatovi}a “Odiseja sna i svjetlosti“ otvorena za posjete do 2. septembra, a izlo`ba slika/instalacije “Umjetnik kao ambasador“ otvorena je do 2. avgusta. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 20 sati.

SARAJEVO

BANJA LUKA

KINA
CINEMA CITY
INCEPTION

komedija, re`ija: Roger Cumblea, Brendan Fraser, Ricky Garcia, Brooke Shields, po~etak u 14.25, 16.20, 18.15 i 20.10 sati.

GALERIJE
JAVA
Postavka fotografija mladih autora/ica “Mistika Sarajeva“, sa radovima raznolikih motiva, `anrova, slo`enih tuma~enja i iznena|uju}ih impresija. Izlo`ba fotografija biti }e otvorena do 26. avgusta 2010. Svoje radove su publici ovog puta predstavili Ranka Deli}, Vanja Jovi{i}, Davor Tomi}, Vanja Kur tovi} i Dejan Vladi}.

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Marian Wenzel izbliza“, otvorena za posjete do kraja avgusta ove godine. Wenzel je ameri~ka histori~arka umjetnosti i umjetnica koja je svoju nau~nu karijeru posvetila BiH, daju}i doprinos istra`ivanju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Muzej je za posjetioce otvoren svaki radni dan od 11 do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

TUZLA KINA
MULTIPLEX PALAS
PO^ETAK
SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo Dicaprio, Ken Watanabe, Joseph – Gordon Levitt... po~etak u 18.45 i 21.30 sati.

UNDERGROUND
Izlo`ba fotografa Almira Zrne, “Tajna ve~era“, fotografija per formansa bh. umjetnika Jusufa Had`ifejzovi}a, klub se nalazi u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a 17. SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Cillian Murphy, Michael Caine... po~etak u 17.05 i 20 sati.

ROMAN PETROVI]
Izlo`ba slika Bratislava Hegyessya, otvorena do 3. avgusta 2010.

ZENICA GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

NEVINE LA@I
akciona komedija, re`ija: James Mengold, uloge: Tom Cruise, Cameron Dijaz... po~etak u 16.30, 20.45 i 23 sata.

RAIFFEISEN GALERIJA
Radovi Snje`ane Idrizovi} i Romana Sulejmanpa{i}a, studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka Kiparstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale banke, od 8 do 16 sati.

SAMO GA DOVEDI

A-TIM
akcija, re`ija: Joe Carnahan, uloge: Liam Neeson, Bradley Cooper, Quinton Jackson... po~etak u 16.30 i 22.45 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

UBICE
romanti~na komedija, re`ija: Robert Luketi}, uloge: Katherine Heigl, Ashton Kutcher... po~etak u 18.30 i 20.30 sati. VELIKA 3D REVIJA FILMOVA

BIHA] KINA
MULTIPLEX EKRAN
SAMO GA DOVEDI
komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... po~etak u 16, 18 i 20 sati.

ATELJE ZEC
komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... po~etak u 14, 16.15, 18.30 i 20.45 sati. Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

AVATAR

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

SUMRAK SAGA: POMR^INA

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

NO] I DAN
akcija, komedija, re`ija: James Mengold, uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

KINA
UNA
ALISA U ZEMLJI ^UDA

ZEMALJSKI

STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

horor, fantazija, re`ija: David Slade, uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Taylor Lautner... po~etak u 13, 15.30, 18 i 20.30 sati.

re`ija: James Cameron, uloge:Sam Worthington, Zoe Saldana, Sigourney Weaver, po~etak u 17.45 sati.

MUZEJI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI. horor, uloge: Jackie Earle Haley, Kyle Gallner... po~etak u 19.15 i 21 sat.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani, sinhronizovano, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, po~etak u 11.45 i 13.45 sati.

SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Envera [talje, otvorena za posjete do 8. avgusta. fantastika, avantura, obiteljski, re`ija: Tim Bur ton, uloge: Mia Wasikowska, Matt Lucas, Johnny Depp, Michael Sheen, Anne Hathaway, Helena Car ter, Crispin Glover, Lucy Davenport, Alan Rickman... po~etak u 20.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka,od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

JACUZZI EXPRESS
komedija, re`ija: Steve Pink, uloge: John Cusack, Chevy Chase, Craig Robinson... po~etak u 15 sati.

PISMA JULIJI
komedija, re`ija: Garry Winick, uloge: Amanda Sayfried, Gael Garcia Bernal, Vanessa Redgrave, po~etak u 16, 18.10 i 20.20 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
@ena s krajolikom
DRAMA
Re`ija: Ivica Mati} Uloge: Stole Aran|elovi}, Bo`idarka Frajt, Zaim Muzaferija, [pela Rozin, Uro{ Kravlja~a

HOROR
Re`ija: Christophe Gans Uloge: Radha Mitchell, Sean Bean, Laurie Holden, Deborah Kara Unger, Kim Coates, Tanya Allen, Jodelle Ferland

23.45
HRT 1

20.05
BHT

Jednog vje~nog stranca, {umara po profesiji, bacaju s kraja na kraj svijeta. On, skitnica i fanatik hobija kojem ne zna krajnju svrhu, `eli ostaviti neki trag na svom putu... Jedna `ena pri{la mu je blizu.

200 cigareta
KOMEDIJA
Re`ija: Risa Bramon Garcia Uloge: Ben Affleck, Casey Affleck, Dave Chapelle, Kate Hudson, Guillermo Diaz, Jennifer Albano

00.10
FTV

Izmu~ena i o~ajna zbog mjese~arenja i no}nih mora njezine k}eri Sharon Rose de Silva odlu~i je odvesti u mjesto koje ona spominje u buncanjima, gradi} Silent Hill. Nakon duge vo`nje Rose prilazi gradi}u, no kako je te{ko u njega u}i zbog lo{e ceste, i kako je opazila policijsko vozilo koje joj preprije~ilo put, ona ubrzava te ulazi u mjesto, nakon ~ega se sudari i padne u nesvijest. Kad se probudi, shvati da je Sharon nestala, a da se ona sama nalazi u ovom napu{tenom, sablasnom gradu. Rose kre}e u potragu za njom, susre}u}i se s bizarnim doga|ajima koji joj polako otkrivaju stra{nu istinu Silent Hilla.

Novogodi{nje je ve~e u New Yorku. Monica je zgro`ena ~injenicom da niko ne}e do}i na njenu zabavu. ^ak ni njena najbolja prijateljica ne bi prihvatila da do|e da je Monica nije "podmitila" ~injenicom da }e tu biti i Eric, koji, ~ak, nije ni stigao. U me|uvremenu, Eric, umjetnik pred kojim je uspje{na karijera, u klubu je sa svojom novom djevojkom Bridget i njenom drugaricom Caitlyn, ali Bridget se dopadne privla~ni barmen. Za to vrijeme, Monicina mla|a rodica sa Long Islanda poku{ava da stigne na zabavu sa prijateljicom, ali one se izgube u isto~nom dijelu Greenwich Villagea....

SERIJE

Vatreni ples
DRAMA
Re`ija: Michael Radford Uloge: Charlotte Ayanna, Daryl Hannah, Sheila Kelley, Elias Koteas, Sandra Oh

Ples `ivota
Oscar sve vi{e tone u pakao droge. Omaira sa Carlosom pravi osvetni~ki plan za Antonija i Claru. Clara govori Antoniju da je Omaira bila trudna i da se rije{ila njegovog djeteta, a on to ne `eli povjerovati. Roman se susre}e sa Carmenzom u dvorani Tita Ortiza. Tito i Esther tajno prate Linu. Parmenio odvodi Jessicu svojoj ku}i...

Slatka tajna
Hortensia se povjeri Dulce da ne zna da li odabrati Mauricia ili Anacleta. Dulce joj savjetuje da ostavi obojicu. Kad policija otkrije gdje Ricardo dr`i Rudyja i dijete, po~inje akcija spa{avanja. U me|uvremenu, prije dolaska policije, Eduardo spasi `ivot Rudyu i pritom sam pogiba. Azucena je o~ajna, jer njezin mu` nakon gubitka noge ne `eli vi{e biti s njom...

Najbolje godine
Mje{tani su i dalje u potrazi za blagom koje Andrija poku{ava sakriti kod Ru`e. Informacija o blagu se brzo {iri, Drago{jani postaju sve pohlepniji. Lale i Zlata su zapeli na carini, a ionako neugodnu situaciju dodatno zakomplicira Zlatina nepromi{ljenost. Nakon no}i probdjevene u zato~eni{tvu ipak se, zahvaljuju}i sretnim okolnostima, uspijevaju vratiti u Drago{je...

16.45 BHT

15.10 FTV

20.00 MRE@A

12.30
OBN

Stormy je melankoli~na djevojka, uvijek odsutna i nezainteresirana. Jasmine obo`ava poeziju, a i sama se oku{ala u pisanju. Neuredna i nemarna, skoro uvijek napu{ena Angel, zapela je za oko pla}enom ubici iz Rusije. Jessie je nova djevojka u gradu, krhka, ranjiva adolescentica koja }e u~initi sve ne bi li ostavila dojam odrasle, zrele `ene koja zna {to ho}e. Naposljetku tu je i trudnica Joe. Pred njima je veliki vikend, a vlasnik kluba Eddie zapo{ljava jo{ jednu djevojku - Nico.

FILMOVI

Moma~ko ve~e
TRILER
Re`ija: Gavin Wilding Uloge: Andrew McCarthy, John Stockwell, Kevin Dillon, Mario Van Peebles, Jerry Stiller

23.30
PINK

Kako ubiti susjedova psa
DRAMA
Re`ija: Michael Kalesniko

Nova policijska pri~a
TRILER
Re`ija: Benny Chan

Kada se Viktor vratio ku}i, otkriva da su mu drugovi priredili iznena|enje za njegovo moma~ko ve~e i pozvali dvije striptizete da ih uveseljavaju. Ali desilo se da su neki od mu{karaca pretjerali i slu~ajno ubili jednu od striptizeta i sada su suo~eni sa posljedicama onoga {to su uradili.

Okorjeli pu{a~ koji pati od nesanice Peter McGowan pisac je iz L.A. s nizom hitova nakon kojih je uslijedilo desetogodi{nje razdoblje neuspjeha. Njegova svekrva postaje senilna, a neki stranac luta ulicama predstavljaju}i se njegovim imenom i prezimenom. Susjedi imaju novog psa koji laje cijelu no}, a njegova supruga `eli dijete koje joj on nije u mogu}nosti dati. Peter radi na novoj drami kada se u ku}u pokraj useli samohrana majka i njezina osmogodi{nja k}i...

02.40 NOVA

Policijski detektiv iz Hong Konga Chan Kwok-wing danas je tek sjena nekad vi{estruko odlikovanog ~uvara zakona. Svakodnevno se opija i ne mo`e zaboraviti {to mu se dogodilo prije godinu dana kada su mu stradali kolege u akciji hvatanja bande mladih plja~ka{a za {to je okrivio samoga sebe. U me|uvremenu policija nije uspjela stati na kraj objesnim kriminalcima iz bogata{kih obitelji predvo|enim Joeom. Unato~ svemu Chan stane uz bok svog novog partnera Franka kako bi napokon uhvatio Joea i suradnike i tako se rije{io balasta pro{losti koji mu je gotovo uni{tio svakodnevni `ivot...

21.20 HRT 2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Slatka tajna, igrana serija, 140. epizoda (r) 10.00 To je prava Raven, program za mlade, 21. epizoda 10.30 Zack i Cody, program za mlade, 21. epizoda 11.00 Centralni zatvor 12.00 Dnevnik 1 12.15 Grdosija: Cijena zlata, italijanska mini serija, 5. epizoda /RP/ 14.00 Grizli Adams, igrana serija, 22. epizoda 15.00 Vijesti 15.10 Slatka tajna, igrana serija, 141. epizoda 16.05 Viza za budu}nost, doma}a igrana serija, 71. epizoda 16.45 [oni i njegovo stado, crtani film 17.00 Federacija danas 17.25 Dolina sunca, igrana serija, 43. epizoda 17.50 Dnevnik 2, najava

ponedjeljak, 2. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
07.00 09.00 09.10 10.00 10.50 11.30 12.00 12.15 12.40 13.05 13.20 13.40 14.00 14.50 16.23 16.30 17.00 Jutarnji program Vijesti Brojevi, serija @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija Heroji i fenomeni, dokumentarni program (r) MTS magazin Vijesti Mala TV Fantasti~na ~etvorka, crtana serija Gomboce, program za djecu Bajke iz cijelog svijeta Muzika za djecu Saborna crkva u [ibeniku, reporta`a Profajler, serija Mama i ja, serija Izvje{taj sa Banjalu~ke berze Srpska danas Brojevi, serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci na raspustu, dje~iji program 09.00 Bajkeri s Marsa, crtani film 09.25 Timmy, crtani film 09.35 Fify, crtani film 10.00 Aladin,crtani film 10.25 Winx, crtani film 10.50 Winx, crtani film 11.15 Ninja Kornjace FF, crtani film 11.30 Fify, crtani film 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Izgubljena soba, serija, 1. ep. 13.00 Najbolje godine, serija, 124. ep. 14.00 Glam Blam, zabavni program 15.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 16.10 Sport centar 16.21 Moje drage kom{ije, serija 68. ep. 17.32 Zauvjek susjedi, serija

OBN
06.35 Jutarnji program 09.00 Fudge, serija 09.45 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 10.40 A la Carte, kulinarski show 11.20 Stol za 4, kulinarski show 11.55 OBN Info 12.10 Top Shop 12.30 Ljetna matineja: Vatreni ples, film 13.55 Skrivena kamera zabavna emisija 14.20 Seka Aleksi}: Moja desna ruka, reality show 15.50 Na{a mala klinika humoristi~ka serija 16.25 Top Shop 16.50 Vremenska prognoza 16.55 OBN Info 17.00 Sumnja, serija 17.40 A la Carte, kulinarski show 18.20 Stol za 4, kulinarski show 18.50 Vremenska prognoza

PINK
06.30 Sarajevo on line 06.40 Made in Banja Luka 06.55 Vremenska prognoza 07.00 Anali, serija 08.00 Gre{ne du{e, serija 09.00 Ru`i~asto jutro, jutarnji program 11.00 ^ini, serija 11.55 Vremenska prognoza 12.00 Info top 12.10 Grand show 13.30 Sarajevo on line 13.40 Made in Banja Luka 13.50 Sportissimo 14.00 Info top 14.10 Alo, alo, humoristi~ka serija 15.00 Anali, serija 15.50 Info top 16.00 Gre{ne du{e, serija 16.55 Savr{eno skladna i originalna BiH 17.00 Slomljeno srce, serija

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Mumijevi, animirana serija, 52/74 09.30 Be Ha Te bebe 09.35 Kineski moreplovac, animirana serija, 41/52 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, igrana serija, 147/313 11.00 Moja mala kuhinja 11.05 Ples `ivota, igrana serija, 53/124 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Godine prolaze, humoristi~ka serija, 33/33 (r) 12.45 Retrovizor, muzi~ki program 13.15 Divlja Kina, strana dokumentarna serija, 1/6 14.15 BHT vijesti 14.30 Na terapiji, igrana serija, 20/45 (r) Program za djecu i mlade 15.00 Mumijevi, animirana serija, 53/74 15.25 Be Ha Te bebe 15.30 Mini school 15.35 Japanske pri~e, animirana serija 15.45 Nema problema 16.15 BH info 16.45 Ples `ivota, igrana serija, 54/124 17.30 Moja mala kuhinja 17.45 Kad tebe ne bude, humoristi~ka serija, 1/23 18.15 Zakoni zdravlja: Ra|anje 18.45 Business News 18.50 Frenderi, animirana serija 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Sumo Tokojama, strani dokumentarni program 20.05 @ena s krajolikom, film 21.15 Mjesto zlo~ina - New York, 29/48 22.00 BHT vijesti 22.10 Business News 22.15 Na terapiji, 21/45 22.50 Opasna igra, film 00.40 Mjesto zlo~ina - New York, 29/48 (r) 01.20 Divlja Kina, strana dokumentarna serija, 1/6 (r) 02.10 Sumo Tokojama, dok. program (r)

60 minuta
POLITI^KI MAGAZIN

20.10

Presing
TALK SHOW

21.00

Dobro jutro svima
JUTRANJI PROGRAM

06.30

Zakon bra}e
KRIM. SERIJA

20.10

Anali
SERIJA

15.00

18.15 Dolina sunca, igrana serija, 44. epizoda 18.50 Dnevnik 2, najava 19.05 Tomica i prijatelji, crtani film 19.10 [oni i njegovo stado, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 60 minuta, specijalno izdanje 21.29 Dnevnik, najava 21.30 Vrati}e se rode, igrana serija, 22. epizoda 22.30 Dnevnik 3 Finansijske novosti 22.55 60 minuta, specijalno izdanje (r) 00.10 200 cigareta, ameri~ki igrani film /Z/ 01.55 Zvjezdani studio, muzi~ki program 02.30 Centralni zatvor

17.45 Pakov svijet, serija 19.15 Ro|eni divlji, program za djecu 19.25 Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 20.00 Sport 20.10 Poaro, serija 21.00 Presing, talk show 22.35 Info profil 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Neko da me ~uva, serija 23.45 Na lijepom plavom Dunavu, serija 00.25 Tribunal 00.55 Poaro, serija 01.45 Profajler, serija 02.30 Srpska danas 02.55 Dnevnik 03.20 Presing, talk show 05.10 @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija

18.15 Biometeorolo{ka prognoza 18.17 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavna emisija 19.00 Vijesti u 7 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Stanje na putevima 19.30 Sport 19.50 Eko Ing 19.55 Horizonti 20.00 Najbolje godine, serija 21.00 Cimer fraj - making off, zabavni program 22.00 Moje drage kom{ije, serija 23.30 Izgubljena soba, serija 00.30 Sport centar 00.35 Zauvjek susjedi, serija Reprizni program Hayat TV 01.20 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 02.00 Vijesti u 7 03.00 Cimer fraj - making off, zabavni program 04.00 Moja zemlja

18.55 OBN Info 19.20 Exluziv, zabavna emisija 20.00 Vox populi 20.10 Zakon bra}e, krim. serija 21.10 Ke~eri, sportski program 22.10 Biseri, talk show 22.45 Seka Aleksi}: Moja desna ruka, reality show 23.45 Mu}ke, humoristi~ka serija 00.15 Ljetna matineja: Vatreni ples, film 02.40 Playboy Girls, zabavni program 03.10 Sexiest, zabavni program 03.40 Zakon bra}e, krim. serija 04.20 Ke~eri, sportski program (r) 05.10 Mu}ke, serija

18.00 Info top 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Sarajevo on line 18.45 Made in Banja Luka 19.00 Savr{eno skladna i originalna BiH 19.05 ^ini, serija 20.00 Tudorovi, serija 21.00 Mu{ke stvari, film 23.00 Alo, alo, humoristi~ka serija 23.30 Moma~ko ve~e, film 02.00 Sarajevo on line 02.10 Made in Banja Luka 02.20 Sportissimo 02.30 Mu{ke stvari, film 03.30 Moma~ko ve~e, film

RTS
10.00 10.05 10.30 11.30 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.45 14.20 15.00 15.10 16.00 16.35 16.40 17.00 17.20 17.25 17.45 18.25 19.00 19.30 20.10 21.05 23.10 23.15 00.00 00.15 Vijesti Lov i ribolov Trezor Knji`evna {kolica 2 Dnevnik Sport plus Vrijeme Kuhati srcem Tabloid (r) Balkanika - jedna pri~a, muzi~ki program Program TV Vojvodina Vijesti Visoki napon, kviz (r) Ovo je Srbija Datum Vjerski kalendar Dnevnik Evronet [ta radite, bre Beogradska hronika Razglednica: Francuska Slagalica Dnevnik Sti`u dolari, serija Pjesma i Bingo Vijesti No}na smjena Dnevnik No}ni program

RTCG
10.35 11.00 11.30 11.55 12.00 12.05 12.35 13.00 14.05 14.45 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 17.00 17.15 17.30 18.00 18.50 19.20 19.30 20.00 20.30 21.30 22.00 22.50 23.00 23.20 00.00 Muzi~ki mix Dok. emisija (r) Sat spot Kalendar Vijesti Sat TV (r) Sat spot TV drama (r) Etno Emisija za djecu Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Ispeci pa reci Dok. emisija (r) Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet Dok. emisija (r) Muzi~ki mix Pokreni se… Kalendar Dnevnik 2 Dokumentarna emisija Koncert Pro~itaj me Dok. emisija Kalendar Dnevnik 3 Dok. emisija (r) Pono}ni koncert

TV ATLAS
06.30 @ivot je lijep (r) 07.30 Op~injeni, serija (r) 08.30 Kuhinjica, serija 09.00 Sen Trope, serija (r) 10.00 Neki to vole zorom, jutarnji program 11.00 Top destinacije (r) 12.00 Vapaj za slobodom (r) 14.00 @ivot je lijep Specijal, sa Dajanom Golubovi} Pejovi} 15.00 Business Nedjelja 15.30 Op~injeni, serija 16.30 @ivot je lijep 17.30 Kuhinjica, serija 18.00 Forum 60 19.00 Sen Trope, serija 19.45 Vijesti dana 20.00 Top destinacije - Budva 20.55 Poslovne vijesti 21.00 Glamour Noir 22.00 Forum 30 22.30 Upoznajte D`oa Bleka, film

HALLMARK
07.00 McLeodove k}eri, serija 09.00 Ubistva u Midsomeru, serija 11.00 Sudija Ejmi, serija 12.00 Advokatova kazna, serija 13.00 Ne{ Brid`is, serija 14.00 Ubistva u Midsomeru, serija

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.45 08.40 09.35 10.30 10.55 11.25 12.20 13.15 14.10 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 01.40 Ogromne ma{ine Peta brzina Prljavi poslovi Pre`ivljavanje Razotkrivanje mitova Prototipi Kako se to pravi Kako se pravi ^udovi{ta iz rijeke Auta po mjeri 2008. Ameri~ki ~operi Peta brzina Prljavi poslovi Opasan lov Vrhunsko graditeljstvo Pre`ivljavanje Razotkrivanje mitova Kako se to pravi Kako se pravi ^udovi{ta iz rijeke Ameri~ka luka Sam u divljini U djeli}u sekunde, 2 epizode Auta po mjeri 2008. Prljavi poslovi ^udovi{ta iz rijeke

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 12.30 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 Velik, ve}i, najve}i Super grabljivci Arapski brod sa blagom Tajne broda sa blagom Tangovih Kuga crnog pacova Rijeke i `ivot Privid ili stvarnost Svjetski vodi~ za ljubitelje hrane Arapski brod sa blagom Tajne broda sa blagom Tangovih Kraljica hijena Divlja Rusija Haos zbog erupcije vulkana Velike tajne Galipolja Digitalni kriti~ari Svjetski vodi~ za ljubitelje hrane Crveno upozorenje za spa{avanje Poznati kosmos ^arli Borman Crveno upozorenje za spa{avanje Poznati kosmos Digitalni kriti~ari

Tra~
FILM

21.00

16.00 18.00 19.00 20.00

Dah `ivota, film Sudija Ejmi, serija Ne{ Brid`is, serija Advokatova kazna, serija 21.00 Tra~, film 23.00 Karmin, film 01.00 Tatina zamjena, film

OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 2. august 2010.
HRT1
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 10.20 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.19 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.15 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 23.45 01.45 02.30 03.10 03.25 04.10 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Pet zvjezdica 1, serija(r) Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture (r) Te ~udesne `ivotinje: Ga{enje `e|i, dokumentarna serija (r) Velika rasprodaja, dokumentarni film (r) Oprah show (1204.) (r) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, serija Ljetna slagalica Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k}eri 8, serija Hrvatsko podmorje 2: Vis 2.(r) A sad u Europu! (12/30) (r) Luda ku}a 1, humoristi~na serija(r) Vijesti Hrvatska u`ivo ^arolija 10, serija (r) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potro{a~ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Konjanik (r) @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Dr. House 2, serija Filmske no}i strave: Silent Hill, kanadsko-francuski film Prljavi seksi novac, serija (r) Zvjezdane staze: Enterprise 3, serija(r) Skica za portret (r) A sad u Europu! (r) Ljetna slagalica (r)

TV PROGRAM
NOVA
08.35 Peppa, crtana serija 08.50 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtana serija 09.00 Dona Barbara, crtana serija 10.50 U ime ljubavi, crtana serija 12.50 IN magazin 13.35 Baywatch, serija 14.30 Dona Barbara, serija 16.25 U ime ljubavi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.20 U ime ljubavi, serija nastavak 18.30 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.20 Smrtonosni poljubac, film 23.00 Ve~ernje vijesti 23.15 IN magazin 00.00 Bra~ne vode, serija 00.25 Seks i grad, serija 00.55 Ezo TV, tarot show 01.55 Za~arani, serija 02.40 Kako ubiti susjedova psa, film 04.25 Seks i grad, serija

63

HRT2
08.05 Najava programa 08.10 TV vrti}: 1.travnja (r) 08.25 Na kraju ulice: Tko pod drugim zlobno kopa... (r) 08.35 101 dalmatinac, crtana serija(r) 09.00 Dje~ak i vjeverica, crtana serija(r) 09.20 Silvestrove i ^i~ijeve tajne, crtana serija(r) 09.40 Na glasu: Lovac u `itu (r) 09.50 Brlog (4/10) (r) 10.05 Heidi, serija za djecu (r) 10.30 Lete}i Bud, kanadsko-ameri~ki film (r) 12.00 Ru`na Betty 2, serija (r) 12.40 Beverly Hills 1, serija(r) 13.25 Simpsoni 18, humoristi~na serija(r) 13.45 Crveni patuljak 5, humoristi~na serija (r) 14.15 Zvjezdane staze: Enterprise 3, serija 14.55 Jelovnici izgubljenog vremena: Kraljica mora i podmorja (r) 15.15 Bra}a i sestre 2, serija 15.55 ^etiri prijatelja, ameri~ki film (r)

TV MOSTAR
11.15 Ninja kornja~e FF, crtani film 12.00 Ple{i ple{i, serija 13.00 Najbolje godine, serija 14.00 RTM muzi~ki sms chat 16.10 Sport centar 16.11 Moje drage kom{ije, serija 17.30 Muzika 18.00 Grad, kola`na emisija informativnog tipa 19.00 RTM vijesti 19.30 Marketing i muzika 20.00 Najbolje godine, serija 22.00 Moje drage kom{ije, serija 23.30 Izgubljena soba, serija 00.30 Sport centar 00.35 Zauvijek susjedi, serija

MRE@A PLUS
09.00 Bajkeri s Marsa, crtani film 09.25 Timmy, crtani film 09.35 Fify, crtani film 10.00 Aladin, crtani film 10.25 Winx, crtani film 11.15 Ninja kornja~e FF, crtani film 12.00 Izgubljena soba, serija 13.00 Najbolje godine, serija 16.10 Sport centar 16.11 Moje drage kom{ije, serija 20.00 Najbolje godine, serija 22.00 Moje drage kom{ije, serija 23.30 Izgubljena soba, serija 00.30 Sport centar 00.35 Zauvijek susjedi, serija

TV SA
07.00 Sarajevsko jutro (08.00, 09.00 Vijesti TVSA) 10.00 Vitaminix, program za djecu (r) 10.02 Koki, program za djecu (r) 10.10 Bajke iz cijelog svijeta (r) 10.25 Ulica Zoolo{kog vrta (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Svi vole Rejmonda (r) 11.30 Frej`er, serijaseroka 11.55 @ene s broja 13, 18/27 (r) 12.25 Mount Everest: Planina bez milosti, 3. dio (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Sarajevo art (r) 13.40 Megakatastrofe, dok. program 14.30 Liberty TV 15.10 Biografije, dok. program 16.05 Frej`er, serija 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Tajne rata, dok. program 17.55 Svi vole Rejmonda, serija 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix, program za djecu 19.02 Koki, program za djecu 19.10 Bajke iz cijelog svijeta 19.25 Ulica Zoolo{kog vrta 20.00 Kraj igre, igrani film 21.32 Ve~ernje vijesti 22.00 Ljetne dobre vibracije, u`ivo (r) 23.00 Javni agent 033 00.00 Glas Amerike 00.00 Ana Karenjina, 1/4

TV SLON
16.40 Slobodni ljudi 17.25 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, infoprogram 18.20 Tuzla u`ivo 18.30 Vremeplov ... 18.38 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki salto 19.35 Tuzla u`ivo 19.40 Sanjalica 20.00 KVIZ Extra 20.16 Vremeplov ... 20.25 Zdravlje-emisija o zdravlju 21.15 Katalina i Sebastijan, 105/120 22.00 Radio iz moje ulice, kola`ni program 23.00 Slon extra info

TV ZENICA
15.55 16.00 16.30 17.00 17.30 17.55 18.00 18.30 19.00 19.30 19.50 20.00 21.00 21.30 22.00 23.00 23.30 00.00 00.05 TV izlog Iz dana u dan Selu u pohode (r) Bonaventura Dje~iji program TV izlog ZE sport magazin Mali oglasi, obavje{tenja Zenica danas Muzi~ki spotovi Obavje{tenja Turizam plus BH veza (r) Dobro srce Zabranjena ljubav, serija Zenica danas (r) Frejzer (r) Gledajte, horoskop Glas Amerike

Zovem se Earl
SERIJA

00.50

IN magazin
MAGAZIN

23.15

17.35 Te ~udesne `ivotinje: Ga{enje `e|i, dokumentarna serija (r) 17.40 Vrhunska putovanja: Filipini, dokumentarna serija(r) 18.30 Mu}ke 2a, humoristi~na serija 19.00 Mu}ke 2a, humoristi~na serija 19.30 Gara`a: Zadruga (r) 20.00 Ve~eras... 20.05 Ve~ernja {kola: Pti~ja gripa (r) 20.35 Vijesti na Drugom 20.40 Vrijeme 20.45 Bitange i princeze 1, humoristi~na serija(r) 21.20 Nova policijska pri~a, hongkon{ko-kineski film (r) 23.20 Prljavi seksi novac, serija 00.00 Deadwood 3, serija 00.50 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl 3, humoristi~na serija (r) 01.10 Ljetni retrovizor: Zlo~ina~ki umovi 3, serija (r) 01.55 Ljetni retrovizor: Kineska pla`a 2, serija

TV KAKANJ
09.10 09.20 10.00 11.00 11.30 12.00 12.05 13.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.05 18.00 19.05 19.30 20.00 20.20 21.00 21.30 22.00 23.00 23.30 00.00

, U~enje Kur ana Program TV Sahar Zabranjena ljubav, serija Namjesnik ljubavi, serija Crne knjige, serija Flash vijesti Druga strana ljubavi, serija Tajni plan, film Bh tourisam Tragovi Namjesnik ljubavi, serija Na snimanju Crne knjige, serija Flash vijesti Zabranjena ljubav, serija Druga strana ljubavi, serija Denis napast Dnevnik FTV Vijesti IC Crne knjige, serija IC sport Ljeto kod nas, reporta`a Zabranjena ljubav, serija Vijesti TV Sahar Glas Amerike Vijesti IC (r)

TV TK
12.00 12.15 12.45 12.50 13.45 13.50 13.55 14.10 15.00 15.20 15.35 15.50 16.00 17.00 17.45 18.00 18.20 19.00 19.30 20.05 21.00 21.30 22.00 22.45 23.00 23.15 00.00 00.30 Vijesti Frejzer, serija Hitovi mister D`irla Caffe Istanbul TV shop Horoskop Iz dana u dan... Top ten stars Frejzer, serija Ulica zoo vrta Moja `ivotinja i ja, dje~iji program TV shop Ljeto na dlanu TV razglednice info program Hod vijekova Frejzer, serija TV reporta`a Dnevnik RTV TK Crtani film Pod suncem St. Tropea Tribunal, info- program Javni agent Krajnja sila, serija Vijesti Frejzer, serija Lo{e djevojke,serija Dnevnik RTV TK (r) Glas Amerike

RTV USK
10.05 Cirkus, 22/26 (r) 11.05 Duhovni svijet Vjerski program (r) 12.00 Vijesti 12.05 Time out (r) 13.00 Autoshop magazin (r) 13.30 Sulejman Bugari, 4/4 14.00 Top shop 14.10 Mini igrana serija (r) 15.00 Dok. film 15.55 Leonov `ivot, 2/4 16.50 Top shop 17.10 Studenti, 3/16 (r) 17.55 Koliko vam je ~ista ku}a, 3/35 Dok. serija (r) 18.20 Ljudi i vrijeme, dok. program Crtani film 19.00 Dnevnik 1 TV USK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kult, kult, kultura 20.35 Razgovor s povodom 21.30 Dnevnik 2 21.50 TV izlo`ba 22.05 Studenti, 4/16 23.00 Igrani film 00.30 Astra show

RTV VOGO[]A
08.00 Sevdah za dobro jutro 08.30 Na tragu prirode, dok. serija (r) 09.00 Te{anjska hronika TV Smart (r) 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Sense: Ha{ki tribunal (r) 10.40 Time Out (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Serija 12.30 Sportski program (r) 14.00 Regional, info-magazin (r) 14.30 TV Fiva 15.00 Svijet tajni, serija (r) 16.00 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 20.00 TV Fiva 20.30 Svijet tajni, serija 21.00 Inicijativa gra|ani/ke za Evropu 22.00 Liberty TV 22.30 Vogo{}anska hronika 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r) 02.00 Vogo{}anska hronika (r)

EUROSPORT
09.15 FIA touring car, Brno, ^e{ka 10.15 Atletika - Photo Finish 11.15 Watts 11.30 Fudbal, SP U-20 (@), Njema~ka, finale 13.00 Fudbal na pijesku, EL Castellón, [panija: [panija - Rusija 14.00 Tenis, WTA Stanford, USA, finale 15.00 Atletika - Photo Finish 16.00 Watts 16.15 Biciklizam, Tour of Poland 17.00 Biciklizam, Tour of Poland, live 18.30 Atletika - Photo Finish 19.00 Eurogoals 19.10 Fudbal, SP U-20 (@), Njema~ka, finale 20.45 All sports 20.50 Watts 21.00 Ke~eri 22.25 All sports 22.30 Eurogoals 22.45 Najja~i ~ovjek 23.45 Atletika - Photo Finish 00.45 Watts 01.00 Biciklizam, Tour of Poland

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga: Bayer Leverkusen - Mainz 08.45 Fudbal, Bundesliga: Schalke 04 - Hoffenheim 10.00 Fudbal, SP U-20 (@), Njema~ka, finale 11.15 Fudbal, EP U-19, Francuska, finale 12.15 Motorsports weekend magazin 12.30 Fudbal, Bundesliga: Werder Bremen - Bayern Munich 14.00 Mountain bike 16.00 Fudbal na pijesku, EL [panija: Rumunija [panija 17.00 Motocross, S[ Lommel, Belgija 18.00 Superbike, S[ Donington, UK 18.30 Autotrke, Brno, ^e{ka 19.00 Autotrke, Brno, ^e{ka 19.45 Motorsports weekend magazin 20.00 Bejzbol, E[ Stuttgart, Njema~ka, finale 21.30 Ameri~ki fudbal u sali 23.00 Australijski fudbal

SPORT KLUB
06.30 07.00 09.00 10.00 11.00 Klupske TV TWS Poker FullTilt Poker Speedway Team WC - Danemark, finale 14.15 CH TV: Ajax - Chelsea 16.00 ATP Los Angeles, finale 18.00 Ruska liga

VIASAT HISTORY
07.00 Poglavice 08.00 Kristijan Dior: ^ovjek i mit 09.00 Tajne dubina 10.00 Snoudaun i Margareta: izakulisa kraljevskog braka 11.00 Poljska bitka za Britaniju 12.00 @uta ku}a 13.30 Zaboravljeni bogovi 14.00 Ko si zapravo ti? 15.00 Poglavice 16.00 Veliki nau~nici 16.30 Misterije istorije 17.00 Prvi ljudi u svemiru 18.00 Gospodari rata 19.00 Mi Evropljani 20.00 Impresionisti 21.00 Pali asovi Prvog svjetskog rata 22.00 Snimanje rata 23.00 Pri~a o dvorcima i kraljevima 00.00 Veliki nau~nici 00.30 Misterije istorije 01.00 Prvi ljudi u svemiru 02.00 Gospodari rata 03.00 Mi Evropljani 04.00 Impresionisti 05.00 Pali asovi Prvog svjetskog rata

ANIMAL PLANET
06.00 Neobi~ne `ivotinje 06.25 Posjed merkata 06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 07.45 Ko {i{a tog psa 08.40 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 09.05 Kit ubica 09.55 [kola za gorile 10.20 RSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 14.00 RSPCA 14.30 Kit ubica 15.25 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 16.20 Sve o psima 17.15 Pre`ivjeti napad 18.10 Autsajderi Afrike 19.10 Policija za `ivotinje 20.05 Dobar apetit velike bijele ajkule 21.00 Ajkulin krvavi pir 1916. 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Policija za `ivotinje 00.40 Dobar apetit velike bijele ajkule

TV 1000
06.00 EdTV, film 08.00 Pekar, film 10.00 Pla{ljivi detektiv, film 12.00 Velika bijela nada, film 14.00 Nacija vanzemaljaca, film

Duh {ampiona: Federer
SPORT

Pobuna u srednjoj {koli
FILM

22.00

16.00

19.45 Pregled ruske lige 20.15 Community shield 2006: Chelsea - Liverpool 22.00 Duh {ampiona: Federer 23.00 FullTilt Poker 00.00 ATP Gastaad, finale 02.00 Ruska liga 03.45 Klupske TV

16.00 Pobuna u srednjoj {koli, film 17.50 Slovo srama, film 20.00 Deset razloga za{to te mrzim, film 22.00 Djevojka broj 6, film 00.00 Zabavljamo se, film 02.00 Pravljeno u SAD, film

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo kre}u ve~eras

Varda se priklju~io

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
ponedjeljak, 2. august 2010. godine

REPREZENTACIJI

35. strana

U fo~anskom naselju Tro{anj

Spomen-obilje`je
za 32 ubijena civila
Zavi~ajno udru`enje Tro{anj - Fo~a iniciralo je izgradnu spomenika - da se pro{lost ne zaboravi, te da institucije omogu}e prognanima da se vrate svojim ku}ama
U mjestu Tro{anj u op{tini Fo~a ju~e je otkriveno spomen-obilje`je koje }e zauvijek podsje}ati na Bo{njake koji su ubijeni u ovom selu, njih 32, od ukupno 154 mje{tanina, dok je njih vi{e od 60 odvedeno u fo~anske logore ratne 1992. Spomenik sa imenima 32 `rtve ratnog zlo~ina otkrila je Ramiza ^olo, kojoj su svi u porodici ubijeni, a pratile su je druge majke ubijenih, te predsjednik Kolegija direktora Instituta za tra`enje nestalih Amor Ma{ovi}. Najve}i zlo~in u ovom mjestu dogodio se 3. jula 1992. godine. Enveru ]erimagi}u ovaj datum duboko je urezan u pam}enje. - Tek {to je svanulo u {est sati po~elo je pucati. U napadu sam se odvojio od svoje djece, koja su bila u {umi. Njih su zarobili i nisam ih vidio dvije godine i sedam mjeseci. Od dva sata popodne do 23 sa ta uve~e pre le`ali smo u je dnom grmlju i sa sobom sam izveo jo{ dvojicu momaka, pri~a Enver. Zlo~inci nisu birali, pa je jednogodi{nji Adis ^orbo ubijen na maj~inim rukama, a najstarija `rtva Hasiba Pekmez imala je 81 godinu. Zavi~ajno udru`enje Tro{anj - Fo~a, koje je formirano po~etkom juna ove godine, iniciralo je izgradnju spomenika - da se pro{lost ne zaboravi, te da institucije omogu}e prognanima da se vrate svojim ku}ama. - Mnogo je ljudi van zemlje, no mnogi bi `eljeli da se vrate. Dolazimo ovdje, ne `elimo zaboraviti jer to je na{ amanet prema ljudima koji su tu stradali. Ta `elja postoji, ali Udru`enje ne mo`e obezbijediti odr`iv povratak i ovo je na{ poziv

Poginula ekipa japanske televizije
Dva ~lana jedne televizijske ekipe u Japanu, koji su nestali dok su izvje{tavali o udesu spasila~kog helikoptera, prona|eni su mrtvi u podno`ju planine gdje se letjelica sru{ila, prenosi Fena. Izvje{ta~ Jud`i Kijta (30) i snimatelj D`un Kavakami (43) sa TV stanice Nipon zaputili su se na mjesto nesre}e gdje je pro{log vikenda u udesu helikoptera poginulo pet ljudi, prenijele su agen ci je. Nji ho va ti je la pro na|ena su rano ju~er djelimi~no uronjena u potok u podno`ju klisure oko 300 metara ispod planine blizu grada ^i~ibu.

Assad upozorio na opasnost od rata
SirijskipredsjednikBashar al-Assad upozorio je ju~e da raste opasnost od regionalnog rata, po{to se smanjuju {anse za mir u situaciji kada raste napetost na Bliskom istoku. On je poru~io da Sirija ne}e pregovarati s Izraelom o tome da jevrejska dr`ava zadr`i okupiranu teritoriju, nakon {to je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio interesovanje za obnovu pregovora. Assad je istovremeno ocijenio da Izrael zapravo nije voljan da sklopi mir. On je ponovio da je Sirija voljna da zaklju~i pravedan mir i da je “prvi faktor mira o~uvanje dostojanstva, suvereniteta i nenapu{tanje ni djeli}a zemlje, ni kapi vode“ .

Spomenik je otkrila Ramiza ^olo kojoj je pobijena cijela porodica

institucijama da pomognu i ovom dijelu BiH, isti~e Asim ]erimagi}, zamjenik predsjednika Udru`enja. Imami Med`lisa IZ-a Fo~a ovom prilikom su priredili i vjerski dio programa, a prisutnima se obratio Muharem ef. Hasanbegovi}, {ef kabineta reisu-l-uleme IZ-a BiH, pozivaju}i na solidarnost i uzajamno po{tovanje. - Da osje}amo svoj jezik, tlo, kulturu, vjeru, da osje}amo svoju dr`avu, da biramo na ~elo te dr`ave najbolje me|u nama, najsposobnije, naj~estitije, najmoralnije. Kada se to uradi, onda ima nade da ponovo budemo sna`an na-

rod, a ne narod koji }e prodavati svoju zemlju, djecu - koja su razasuta po svijetu, isti~e Hasanbegovi}. No, s druge strane, ~injenica je tako|e da niti jedna ku}a u Tro{nju, selu sa 32 {ehida, dvojicom dobitnika Zlatnog ljiljana i petoricom oficira ARBiH nije obnovljena. Mnogi nisu ni do~ekali da se vrate ku}ama iako su predavali zahtjeve. Vlasti su ostale gluhe. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi}, koji je prisustvovao otvaranju spomen-obilje`ja, istakao je da odgovor dr`ave mora biti hap{enje zlo~inaca.
A. HAMZI]

POSLJEDNJE VIJESTI
OPLJA^KANA PUMPA KOD BUSOVA^E Nepoznata maskirana osoba, naoru`ana automatskom pu{kom, oplja~kala je ju~e benzinsku pumpu u mjestu Nadioci kod Busova~e. Odneseno je 2.000 maraka, potvr|eno je u policiji Srednjobosanskog kantona, prenosi FTV. IRAN ODBIO DA OSLOBODI TROJE AMERIKANACA - Iran je ju~e odbacio apel predsjednika SAD-a Baracka Obame za osloba|anje troje Amerikanaca uhap{enih prije godinu na granici te zemlje s Irakom, saop}ilo je ministarstvo vanjskih poslova Irana. Shane Bauer (28), Sarah Shourd (31) i Joshua Fettala (28) uhap{eni su 31. jula pro{le godine na ira~koiranskoj granici, po{to ih je Iran osumnji~io za poku{aj {pijuna`e, ali do danas nije podigao optu`nicu. ZAVR[EN [TRAJK KAMIOND@IJA U GR^KOJ - Gr~ki voza~i kamiona okon~ali su ju~e {estodnevni {trajk koji je u jeku turisti~ke sezone paralizirao snabdijevanje gorivom u toj zemlji. Generalna skup{tina udru`enja voza~a kamiona odlu~ila je, uz tijesnu ve}inu, da okon~a {trajk, izjavio je predsjednik sindikata Jorgos Corcatos, prenosi Reuters.

Udala se k}i Billa Clintona
Chelsea Clinton, k}erka biv{eg ameri~kog predsjednika Billa i dr`avne tajnice Hillary Clinton, udala se za dugogodi{njeg momka Marca Mezvinskog na ceremoniji koja je uz jake mjere obezbje|enja odr`ana na luksuznom imanju u blizini New Yoka, prenosi Srna. Bill i Hillary Clinton izrazili su “veliki ponos“ povodom vjen~anja svoje k}erke sa bankarom sa Wall Streeta. Vjen~anjem u su bo tu okon~ane su spekulacije povodom medijske blokade koju su o ovom doga|aju Clintonovi provodili u posljednjih nekoliko sedmica. - Nismo mogli da po`elimo ljep{i dan za proslavu po~et ka nji ho vog za je dni~kog `ivota i veoma smo sre}ni {to primamo Marca u svoju porodicu, saop{tili su

Poplave uzrokovale koleru u Pakistanu
Broj `rtava najve}ih poplava u Pakistanu u novijoj historiji ju~e je prema{io 1.000, a zbog zaga|enja vode pojavila se kolera, dok pre`ivjelitragaju za skloni{timapredbujicama. Prognoze meteorologa nisu dobre - monsunske ki{e o~ekuju se i u narednim danima. Problem je i hrana i njenadoprema do unesre}enih. Prema podacima UN-a, ugro`eno je oko milion ljudi, uni{tene su hiljade ku}a i nanesena velika {teta poljoprivrednom zemlji{tu. Pogo|eni pakistanski region obilje`en je vi{egodi{njim krvoproli}em koje izazivaju ekstremisti. Stotine pre`ivjelih sa djecom na le|ima potra`ili su spas u {kolama u gradovima Pe{evar i Muzafarabad.

poslije ceremonije roditelji Clinton, koji spadaju me|u najuticajnije bra~ne parove u SAD-u. Novinari nisu imali slobodan pristup svadbenoj ceremoniji, ali se pretpostavlja da su me|u zvanicama bili biv{a dr`avna tajnica Madeleine Albright, modna

dizajnerka Vera Wong i holivudska zvijezda Ted Denson. Ameri~ki predsjednik Barack Obama nije prisustvovao slavlju. On je izjavio da nije ni dobio pozivnicu, ali da ionako smatra da bi dva predsjednika bila previ{e za jedno vjen~anje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful