TEOFIL PAN^I], PRETU^ENI NOVINAR: TO JE GLAS “MODERNE” SRBIJE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

[ta je su{tina parlamentarne rasprave oko zabrane “maskiranja” muslimanki u BiH

NIKAB ROBOM

Istine i zablude o bh. kinematografiji
Begovi}ev film “Jasmina”, po{teni {amar filmskim trgovcima i pili}arima

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 PREDIZBORNA DRAMA U SDA
Za{to se Tihi} povukao u korist Izetbegovi}a

www.slobodna-bosna.ba
Hercegovine EJUPA GANI]A; iz sudskih 66 BOSANSKI KASTEL klupa prenosimo najva`nije dijelove preTotalno novi talas sude koju je donijelo londonsko pravosu|e

STARI

26 ZA I PROTIV POKRIVANJA
Nikab robom
Prijedlog zakona o zabrani no{enja nikaba u BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub zastupnika SNSD-a, o kojem }e se raspravljati na sjednici Skup{tine po~etkom septembra, uzburkao je ovda{nju javnost

“Slobodna Bosna“ doznala je najva`nije detalje tajnog istra`ivanja javnog mnijenja koje je naru~io vrh SDA, a ~iji su rezultati presudno utjecali na lidera SDA Sulejmana Tihi}a da se povu~e iz utrke za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH

JELEN DEMOFEST odr`an je tre}i put u Banjoj Luci od 21. do 24. jula, na adresu organizatora pristigli su snimci ~ak 370 bendova iz regiona, a u zavr{nicu se plasiralo njih 36; banjalu~ka muzi~ka smotra ko{tala je 350.000 KM, a i ove godine svojim gostima pru`ila je sve ono najljep{e {to mo`ete po`eljeti kada se spremate ovakvim fe{tama u pohode

16 BITKA ZA BATKA
Ratni zlo~inac Veselin Vlahovi} na putu za BiH
Vlada Kraljevine [panije donijela je koncem pro{log tjedna kona~nu odluku da VESELIN VLAHOVI] BATKO, odbjegli ratni zlo~inac, koji su sumnji~i za ubojstva najmanje sto Sarajlija, bude isporu~en BiH; na{a novinarka otkriva sve detalje vi{emjese~ne diplomatsko-pravne borbe izme|u BiH, Srbije i Crne Gore, koje su tra`ile Batkovo izru~enje, i velike pobjede predstavnika bh. diplomacije i pravosu|a

52 EVROPSKI NOGOMETNI SKANDAL
Milionski poslovi bra}e iz Livna
Susjednu Hrvatsku ovih dana potresa skandal s namje{tanjem rezultata nogometnih utakmica tamo{njeg prvenstva i Kupa koji je organizirao ANTE [APINA, Livnjak nastanjen u Berlinu, osu|en na zatvorsku kaznu zbog ilegalnog kla|enja; na{ list donosi najva`nije detalje ovog sportskog skandala i otkriva na koji su na~in [apina i njegovi suradnici namje{tali rezultate nogometnih utakmica {irom svijeta

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

62 16. SARAJEVO FILM FESTIVAL 20 EKSKLUZIVNO IZ LONDONA
Kako je oslobo|en Ejup Gani}
Samo je saradnica “Slobodne Bosne” u Londonu pratila sudski process protiv ratnog ~lana Predsjedni{tva Bosne i Senzacija na Sarajevo Film Festivalu: Tihi, sistemati~ni re`iser Ned`ad Begovi} filmom “Jasmina“ o~itao je lekciju napuhanim “filmskim veli~inama“

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Danis, Jasmin, Ned`ad i ostali

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
ZA PIAR-a TREBA DARA PRAVNA DR@AVA PO MJERI PROFESORA PRAVA

Borjana Kri{to poku{ava ovladati komunikacijskim vje{tinama
Otkako je HDZ zvani~no objavio kandidaturu Borjane Kri{to za ~lanicu Predsjedni{tva BiH, aktualna predsjednica Federacije ne propu{ta priliku da se pojavi u medijima. Pa je tako, {to zahvaljuju}i HDZ-u naklonjenim novinarima, {to putem pla}enih oglasa, javnost detaljno informirana o svim aktivnostima kandidatkinje Kri{to, bez obzira da li se radilo o otvaranju tr`nih, ili memorijalnih centara i vjerskih objekata. No, nedavni je tajni boravak u Zagrebu Borjana Kri{to, ipak, zatajila. Predsjednica Federacije BiH provela je, naime, nekoliko dana u Zagrebu, kako bi u organizaciji Agencije Millenium, jedne od vode}ih hrvatskih tvrtki za odnose s javno{}u, pro{la kra}u poduku i pobolj{ala komunikaciju s potencijalnim bira~ima. Me|utim, tajna posjeta Borjane Kri{to Zagrebu nikako nije promakla njezinim politi~kim protivnicima, iako se kandidatkinja HDZ-a za Predsjedni{tvo BiH, sude}i prema posljednjim javnim istupima, i nije pokazala kao dobra u~enica. (S.M.)

Iako kriminal profesora Pravnog fakulteta iz Sarajeva istražuju čak tri tuzlanska tužitelja, zvanična istraga još nije ni otvorena!!!

KO [TITI KORUMPIRANE KO [TITI KORUMPIRANE PROFESORE
Unato~ brojnim inkriminiraju}im Unato~ brojnim inkriminiraju}im dokazima, Bajro Goli} ii Zdravko Lu~i} dokazima, Bajro Goli} Zdravko Lu~i} ii dalje su “ugledni” akademski gra|ani dalje su “ugledni” akademski gra|ani

Borjana Kri{to

Pro{la su dva mjeseca otkako je Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA) Kanonalnom tu`iteljstvu u Tuzli podnijela izvje{}e o po~injenom kaznenom djelu protiv vi{e osoba, umije{anih u seks-aferu u tuzlanskoj ispostavi Pravnog fakulteta iz Sarajeva, ali zvani~na naredba o provo|enju istrage jo{ nije donesena! U izvje{}u SIPA-e koje je kompletirano nakon godinu i pol dana duge istrage, zbog zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti, prijavljeni su sarajevski profesori Bajro Goli}, Enes Durmi{evi}, Nijaz Durakovi}, Zdravko Lu~i} i Fuad Saltaga, te ministar policije Tuzlanskog kantona Sead Omerbegovi} i njegov voza~ Ned`ad D`ambi}. Istodobno su protiv studentice [ejle Ledenko i Mahira Ismailija podnesene prijave zbog sumnje da su po~inili kazneno djelo navo|enja na prostituciju. Podsjetimo i kako je, premda je istragu sve vrijeme vodila (i uspje{no privela kraju) tu`iteljica Dijana Mili}, odlukom glavnog tuzlanskog tu`itelja [esenama ]osi}a dobila jo{ dva pomo}nika: Stjepana ]a}i}a i Dragana Radovanovi}a. I mada je odluka glavnog tu`itelja ]osi}a kojom su u istragu o kriminalu u tuzlanskom odjelu Pravnog fakulteta iz Sarajeva uklju~ena dvojica njegovih zamjenika Radovanovi} i ]a}i} pravdana

navodnim efikasnijim radom, ~injenica da u posljednja dva mjeseca nije bilo pomaka upu}uje kako je njima bila namijenjena posve druga uloga. Sve su prilike, naime, da su tu`itelji ]a}i} i Radovanovi} zapravo dobili zada}u da dalju istragu na Pravnom fakultetu opstruiraju, posebice ako se zna da, unato~ obimnom dokaznom materijalu, jo{ nisu ni zvani~no otvorili tu`iteljsku istragu. No, da cijela stvar bude jo{ gora, ~ini se kako je, nakon glavnog kantonalnog tu`itelja u Tuzli [esenama ]osi}a, istragu protiv korupmiranih i kompromitiranih sarajevskih profesora odlu~io nadzirati i glavni federalni tu`itelj Zdravko Kne`evi}. Kne`evi} je prije desetak dana u Sarajevu organizirao sastanak na koji je pozvao svoje tuzlanske kolege ]osi}a, Radovanovi}a, ]a}i}a i tu`iteljicu Mili}, kako bi ga informirali o tome dokle je istraga do{la. Sastanak je, kako se i dalo o~ekivati, zavr{en bez konkretnih rezultata, nakon {to su se tu`itelji usuglasili da }e nastaviti s prikupljanjem materijalnih dokaza. Ba{ kao da je posrijedi neka nova „sablja“, a ne istraga protiv nekolicine razvratnih profesora o ~ijim seksualnim navadama, kako sada stoje stvari, svi znaju vi{e od tuzlanskih tu`itelja. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
PI[ANJE UZ ETAR

Sarajevo Film Festival, revija oskarovaca

Samo SDP potpuno zadovoljan radom FTV servisa
Od desetak politi~kih partija zastupljenih u Parlamentu Federacije BiH, samo je jedna partija - SDP - potpuno zadovoljna radom Federalnog radiotelevizijskog servisa. Svih 12 prisutnih zastupnika iz SDP-a na posjednjoj sjednici federalnog Parlamenta glasalo je za usvajanje Izvje{taja o realizaciji programskog i finansijskog plana Radiotelevizije Federacije BiH. Izvje{taj, me|utim, nije usvojen, budu}i da je ve}ina zastupnika iz drugih partija glasala protiv usvajanja Izvje{taja, ili je pak bila suzdr`ana. Iako je glasanje bilo tajno, Slobodna Bosna uspjela je do}i do listinga iz kojeg je vidljivo kako je koji zastupnik glasao. Tako je, naprimjer, od 21 zastupnika iz SDA za usvajanje Izvje{taja glasalo samo 7, dok su ostali glasali protiv ili su se suzdr`ali od glasanja. Zastupnici iz Stranke za BiH glasali su sli~no: od 14 prisutnih zastupnika, za usvajanje Izvje{taja glasalo je 9 zastupnika, ali je 5 glasalo protiv. Od 7 prisutnih zastupnika HDZ-a, 3 su glasala za, 3 protiv, a 1 je bio suzdr`an. I tako redom. Monolitna podr{ka SDP-a potvr|uje tezu lidera SDA Sulejmana Tihi}a da je Federalni radio-televizijski servis “pod kontrolom i u funkciji samo jedne politi~ke opcije“. (M.A.)

Danis Tanovi}

Morgan Freeman

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BOSANSKE POUKE KOSOVSKOG SLU^AJA
Pi{e: SENAD AVDI]

Ratka Mladića u Haagu nema, pa nema, i šta da se radi? Postoje njegovi dnevnici, pedantno vođeni i čitko ispisani na preko tri hiljade stranica “žive vage“. Mladićeve ratne dnevnike, za koje je njegov najbliži suradnik, general Manojlo Milovanović, ratni načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske, u Haagu potvrdio da su autentični i vjerodostojni, Tužiteljstvo u Haagu naknadno nastoji uvesti u barem pet sudskih procesa koji se trenutačno odvijaju na Sudu u Haagu

N

eki je od srpskih poslanika tokom epski razigrane parlamentarne rasprave vo|ene po~etkom ove nedjelje u Narodnoj skup{tini Srbije povodom “neobavezuju}e odluke“ Me|unarodnog suda pravde u Haagu, kojom se ne osporava pravni osnov “jednostranog otcepljenja Kosova“, dovitljivo primijetio da se u Haagu “ni{ta ne de{ava slu~ajno“. Pa je dodao: “Postoje dva Haaga, jedan za ratne zlo~ine, a drugi za me|unarodnu pravdu, i oni su me|usobno uvezani, upu}eni jedan na drugi.“ To je, naime, re~eno potpuno ta~no i do kraja istinito. Ne bi valjalo da je druga~ije. Sudije Me|unarodnog suda pravde u Haagu nikako nisu mogli zaobi}i presude koje su prethodno u neposrednom “kom{iluku“, u Tribunalu za ratne zlo~ine, izre~ene dr`avno-vojnom i policijskom vrhu Srbije zbog zlo~ina

njena na presude Me|unarodnog tribunala za ratne zlo~ine. Prili~no je drsko, ili barem netakti~no, od dr`ave (bez obzira na to {to je njena demokratska supstanca u me|uvremenu osvje`ena, prozra~ena, oplemenjena) da priziva me|unarodno pravo u za{titi vlastitog teritorija nad kojim je godinama vr{eno brutalno nasilje konfrontirano sa svakim me|unarodnim pravnim stadardima i obi~ajima ratovanja, odnosno krvni~kog ubijanja! Jedan krajnje razboriti poslanik u srbijanskoj Narodnoj skup{tini, Zoran Ostoji}, potpredsjednik Liberalno-demokratske stranke Srbije (predsjednik ^edomir Jovanovi}) tokom rasprave o “najnovijim me|unarodnopravnim okolnostima“ je, parafraziram, kazao: “Mi se Srbi danas, nakon odluka Me|unarodnog suda pravde iz Haaga, osje}amo otprilike kao {to su se

Neobi~no je va`no da je u slu~aju Kosova me|unaro
po~injenih na Kosovu. Podsjetimo, Tribunal za ratne zlo~ine presudio je ~elne ljude srbijanske dr`ave (potpredsjednika Vlade Srbije Nikolu [ainovi}a - 22 godine) vojske (generale Neboj{u Pavkovi}a - 22, Dragoljuba Ojdani}a i Vladimira Lazarevi}a na po 15 godina zatvora), policije (Sretena Luki}a - 22). Do`ivotna kazna je S predlo`ena za policijskog generala Vlastimira \or|evi}a. Srbijanski lider iz tog agresorskog, pomahnitalog vremena Slobodan Milo{evi} nije `iv do~ekao presudu Tribunala u Haagu; te{ko je pretpostaviti da bi on kao vrhovni komandant pro{ao bolje od podre|enih civilnih, vojnih i policijskih operativaca. osje}ali Bo{njaci nakon {to je isti taj sud u Haagu presudio da Srbija nije neposredno odgovorna za genocid u Srebrenici.“ Za{to Me|unarodni sud pravde u Haagu nije ustanovio u~e{}e Srbije u genocidu u Srebrenici, te{ko je, slo`eno i, u osnovi, hipoteti~ko pitanje. U osnovi, cjelishodan i razborit odgovor se svodi na to da Tribunal za ratne zlo~ine u Haagu nije na{ao dovoljno uvjerljivih elemenata, argumenata, dokumenata... da Srbiju tereti ikako druga~ije nego da je tek ne{to malkice kriva za to {to nije “ulo`ila napore“ da sprije~i genocid u Srebrenici, a mogla je. Ha{ko tu`iteljstvo uspjelo je tokom su|enja generalu Radislavu Krsti}u dokazati da je on u~estvovao u “genocidnom projektu“, pokolju osam hiljada Bo{njaka u julu 1995. godine. Prije mjesec i pol dana to je “podebljano“ ha{kim do`ivotnim presudama oficirima Vojske Republike Srpske Vujadinu Popovi}u, Ljubi{i Beari, kao i debelim zatvorskim kaznama njihovim {egrtima u genocidnom srebreni~kom projektu. Te{ko je spekulirati o tome kako, za{to i zbog ~ega Tu`iteljstvo u Haagu nije uspjelo dokazati genocidni projekat u Bosanskoj Krajini tokom su|enja zlo~incu
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

S
6

rbijanski sudovi su posljednjih godina procesuirali desetine dr`avnih i paramilitarnih glavonja/d`elata koji su hladnja~ama i sli~nim frigidnim prevoznim sredstvima {irom Srbije razvozili le{eve stotina Albanaca sa Kosova i bacali ih u “ladne i mutne“ reke, pritoke i rukavce. Dakle, presuda Me|unarodnog suda pravde u Haagu, prema kojoj Deklaracija o nezavisnosti Kosova koja je izglasana u tamo{njem parlamentu februara 2008. nije u koliziji sa me|unarodnim pravom, debelo je oslo-

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
SVJETSKO, A NA[E
BiH ~lanica Vije}a sigurnosti Ujedinjenih nacija; ~injenica koja ne zna~i ni{ta

Radoslavu Br|aninu. Po presudi Suda u Haagu u Krajini se dogodio tek simboli~ni “organizirani masovni zlo~in“. (Sli~ne su pravne kvalifikacije upotrijebljene i za odgovorne za masovne pokolje u Zvorniku i “interventne“ srpske ubojice u Vi{egradu, Fo~i...) Pri kraju je su|enje dvojici va`nih “ma~aka“ u zlo~inima u Krajini - tamo{njem ratnom policijskom {erifu Stojanu @upljaninu i njegovom nadre|enom, ministru policije Republike Srpske Mi}i Stani{i}u. Neobi~no je va`no, dragocjeno zapravo, da se taj “predmet“ umre`i i dokazno impregnira sa su|enjem dvojici srpskih obavje{tajnih mra~njaka - J ovici Stani{i}u i F renkiju

otkrivaju kolika je i kakva uloga SDB-a Srbije bila u destrukciji Hrvatske i Bosne i Hercegovine (slu~ajevi [ljivan~anin i Kapetan Dragan), potom kako su se paravojske obra~unale sa Mostarcima (slu~aj [e{elj) te kakve je prljave operacije srbijanska agentura (SDB Srbije) planirala i izvodila van granica mati~ne dr`ave Srbije. Mladi}evi dnevnici trebali bi biti uvr{teni i u dva, naoko, nespojiva sudska predmeta: protiv Mom~ila Peri{i}a koji je zapovijedao ru{enjem Mostara, [e{elja koji je organizirao horde svirepih ubojica, sa jedne, te Jadranka Prli}a i Slobodana Praljka koji su na sastanku u ma|arskom gradu Pe~uhu milo{evi}evsko/peri{i}evsko/

odna zajednica poni{tila rezultate nasilja i etni~kog ~i{}enja
Simatovi}u, koje je /su|enje/ tako|er u poodmakloj dokaznoj fazi i dosta fino se odvija. Prili~no je maglovito, odnosno medijski nedovoljno ozbiljno rasvijetljeno su|enje generalu Mom~ilu Peri{i}u, klju~nom JNA-ovskom opunomo}eniku i namjesniku na brojnim eks-jugoslovenskim “kriznim `ari{tima“, od Zadra preko Mostara, pa sve do srebreni~kog pokolja; tu postoje neoborivi dokazi da je vojska kojom je zapovijedao general Mom~ilo Peri{i} danima artiljerijski bjesomu~no tukla po dekoncentriranim polo`ajima Armije Bosne i Hercegovine, sve dok nije general Ratko Mladi} “oslobodio“ taj “tradicionalni srpski gradi}“ i ritualno se osvetio Turcima za sve nepravde i zulume unazad petsto godina. {e{eljevskoj armadi rekli da se “muslimane ne mo`e potamaniti, nego ih treba protjerati“. Ha{ko Tu`iteljstvo prije vi{e od deset godina iza{lo je sa spiskom “udru`ene zlo~ina~ke grupe“, predvo|ene Slobodanom Milo{evi}em, a u koju su uvr{teni biv{i ministar odbrane SFRJ Veljko Kadijevi}, njegov operativni partner Blagoje Ad`i}, potom ~itav niz ni`erangiranih “kadrova“, pored ostalih i Aleksandar Vasiljevi}, sumorni KOS-vac te{ko odgovoran za bezdu{nu likvidaciju vukovarskih Hrvata na Ov~ari. Bio je, svjedo~io je, {ef KOS-a nekada{nje JNA Vasiljevi} na su|enju Milo{evi}u i njegov je iskaz u osnovnim crtama (“{io mi ga \ura“) relativizirao kako zlo~ine tako i tehnike koje su u tim morbidnim barbarskim ritualima prakticirane. a prvi pogled cijela stvar izgleda dosta komplicirano a u osnovi je dosta jednostavna: nakon {to se u Tribunalu za ratne zlo~ine u Haagu ustanovi sva~ija pojedina~na odgovornost, stje~u se uvjeti da se pred onim drugim sudom u istom gradu, Haagu, zadu`enom za me|unarodnu pravdu, sabrano i smireno licitiraju sva otvorena pitanja. Bosna i Hercegovina je, naime, jedina `rtva velikosrpskog projekta koji, sre}om, nije uspio.
7

R

atka Mladi}a u Haagu nema, pa nema, i {ta da se radi? Postoje njegovi dnevnici, pedantno vo|eni i ~itko ispisani na preko tri hiljade stranica “`ive vage“. Mladi}eve ratne dnevnike, za koje je njegov najbli`i suradnik, general Manojlo Milovanovi}, ratni na~elnik General{taba Vojske Republike Srpske, u Haagu potvrdio da su autenti~ni i vjerodostojni, Tu`iteljstvo u Haagu naknadno nastoji uvesti u barem pet sudskih procesa koji se trenuta~no odvijaju na Sudu u Haagu. Mladi}evi dnevnici nepogre{ivo
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

N

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 22. JULI
Ima jedno fino, meraklijsko-ekolo{ko izleti{te u okolini Sarajeva, zove sa Sastavci. Na Federalnoj televiziji, sustavno kroatiziranim izopa~enim novogovorom, sino} ga nazivaju SUSTAVCI. Kako ono ka`e jedan duhovit (pr)oglas: “Obavje{tavamo vas da nedjelja borbe protiv tjedna ne zapo~inje ove sedmice, nego naredne hefte!“ tine, tra~erski {tampani bastardi. “Novinarske patke“ u profesionalnom smislu su posestrime “Radio Mileve“. “Novinarske patke“ su melem na ranu u pore|enju sa “novinarskim guskama“. O ~emu ja to? O autoricama desetak nepismenih tekstova u dana{njem, ali i brojnim prethodnim izdanjima Avaza!

UTORAK, 27. JULI
Danas je po~elo Evropsko atletsko prvenstvo u Barceloni. Smotra najboljih evropskih atleti~ara je u kalendaru ovoga sporta u osnovi neva`an, marginalan datum. Evropa, sve kada se sabere, ima dvoje vrhunskih svjetskih atleti~ara, Hrvaticu Blanku Vla{i} i Ruskinju Jelenu Isinbajevu (koja ove godine pauzira). Da bi se postalo najbr`i Evropljanin na 10 kilometara, dovoljno je da tu dionicu pretr~i{ za

NEDJELJA, 25. JULI
^estitao sam ambasadorici BiH u [panjolskoj @ELJANI ZOVKO na briljantno obavljenom poslu u vezi sa izru~enjem monstruma sa Grbavice VESELINA BATKA VLAHOVI]A pravosudnim vlastima na{e zemlje. Poku{avam se sjetiti koji su razlozi, motivi, kakav je bezobrazluk tjerao hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH @ELJKA KOM[I]A da prije tri godine zatra`i smjenu ambasadorice Zovko. Da nije ona zeznula, kada se na nekom va`nom diplomatskom balu nije na{la ulaznica vi{ka za Kom{i}ev omiljeni d`etseterski tandem Aminu i Zlatka Lagumd`iju? Ne, nije, zbog toga je propusta Kom{i} “ukinuo“ ambasadoricu BiH u Be~u DARIJU KRSTI^EVI]. Vanjskopoliti~ki kabineti u svim zemljama danas, usred ljeta i na neradni dan, pani~no poku{avaju ustanoviti ima li njihovih dr`avljana me|u mrtvima na Love parade u Duisburgu. Samo Kom{i}ev strana~ki ambasador u Njema~koj, ~apljinski pija~ar TOMISLAV LIMOV nema vremena da se raspita pod kojim je okolnostima stradala bh. dr`avljanka L idija Zafirovska.

PETAK, 23. JULI
Nekoliko desetaka evropskih intelektualaca napisalo je peticiju i uputilo je vlastima u Hrvatskoj povodom najavljene mogu}nosti da bi pisac PREDRAG MATVEJEVI] mogao odle`ati nekoliko mjeseci zatvora, a sve po tu`bi pisca MILE PE[ORDE. Matvejevi} je prije podosta godina Pe{ordu svrstao u nacionalisti~ke knji`evne pretorijance (uz Ivana Aralicu,

Dobricu ]osi}a, Rajka Nogu...) koji su svojim pisanjem obavljali artiljerijsku pripremu za krvave pohode kolja~ke pje{adije. Ne}e Matvejevi} i}i u zatvor, kazna je ionako bila uvjetna, pa u me|uvremenu zastarjela. Me|utim, cijela ta situacija me prisili da se vratim neponovljivoj knjizi Slovenca BO@IDARA JEZERNIKA Divlja Evropa i zavr{nim rije~ima u poglavlju “Most izme|u varvarstva i civilizacije“. Rije~ je, dakako, o Starom mostu u Mostaru. “Bilo je nemogu}e zamisliti grad kao srpski Aleksinac (po srpskom pjesniku Aleksi [anti}u, koji je ro|en u Mostaru) a ni velikohrvatski Herceg-Stjepan Grad (po Herceg-Stjepanu). Ljudi koji su uni{tili Stari most nisu imali samo na umu ru{enje. Njihov cilj je bio da uni{te njegovu simboli~nu vrijednost i zna~enje. Oni su `eljeli da uni{te najva`niji spomenik kulture Mostara i mogu}nost komunikacije izme|u gra|ana sa dviju strana rijeke...“ Eh, sad, “ kome se za to treba zahvaliti, Praljku ili Pe{ordi, odrediti }e nadle`ni sudovi, u Zagrebu, odnosno Haagu.

PONEDJELJAK, 26. JULI
Dan mi po~inje uvidom u mirne demonstracije pokrivenih muslimanki pred Parla-

dvadeset osam i po minuta. Svaki po{tar iz Kenije, ili kolporter iz Etiopije taj posli} obavi za dvije minute manje vremena. Ostaje samo jedna velika neuni{tiva ikona zbog koje }e se ovo evropsko prvenstvo pamtiti: pedesetogodi{nja jamaj~anska Slovenka Merlene Ottey. Prije trideset i kusur godina zaljubio sam se u `enski spint “putem“ zaprepa{}uju}e graciozne, neizdr`ivo provokativne krasotice Marlen. Kako sam bio ljubomoran na onog italijanskog sprintera koji ju je prvi o`enio, koliko sam propatio kada se kasnije preudala za nekog slovenskog bezveznjakovi}a. Ono {to je Tina Turner za popularnu muziku, Margaret Thatcher za diplomaciju, a Agatha Christie za krimi}e, to je Otteyeva za atletiku. Kraljica Kraljice sportova!

SRIJEDA, 28. JULI
EJUP GANI] je danas u Sarajevu i to je, naravno, dobra vijest. Srbijansko pravosu|e pred londonskim sudom nije ponudilo ni dovoljno dokaza ni nu`an minimum vjerodostojnosti da mo`e nezavisno i profesionalno procesuirati Gani}a zbog zlo~ina (ne navodnih, nego stvarnih!) u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu. Nije ovo nikakva pobjeda “Gani}evog odbrambenog tima“, kako poru~uje Haris Silajd`i}, posrijedi je naprosto globalno nepovjerenje me|unarodnog pravosu|a prema pravnom poretku u Srbiji. Pro{le nedjelje je to ispoljeno pred Me|unarodnim sudom pravde u Haagu u slu~aju samostalnosti Kosova, a ove u londonskoj sudnici.
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

SUBOTA, 24. JULI
Vrlo va`nu ulogu u demokratizaciji ovda{njih medija predstavljale su takozvane “novinarske patke“, navodne izmi{ljo8

mentom BiH povodom najave zabrana no{enja nikaba na javnim mjestima, a zavr{ava groznim, nepristojno povr{nim, filmom Na putu Jasmile @bani} prikazanom na BHT. O @bani}kinom filmu sam ne{to pribilje`io prije pola godine, pa se vra}am hanumama pred Parlamentom. U d`ungli njihovih nema{tovitih parola, ja im besplatno nudim sljede}i transparent: NAS NI COLUMBO NE MO@E OTKRITI!

MINI MARKET
STOLICA SA STO LICA

SAMOUPRAVNI ODBOR

Nabavka plasti~nih stolica za stadion Ko{evo prerasta u prvorazredni korupcijski skandal
Iako je do prve kvalifikacijske utakmice za odlazak na EP 2012. godine protiv Francuske ostalo ne{to vi{e od mjesec dana, sve su prilike kako nogometna reprezentacija BiH igra~e selektora Laurenta Blanca ne}e do~ekati na Olimpijskom stadionu Asim Ferhatovi}. Problem je u tenderu koji je Centar za sport i rekreaciju koji upravlja stadionom, raspisao za nabavku i postavljanje stolica sa naslonima za zapadnu tribinu stadiona na koji su se javile dvije kompanije, [ipad komerc iz Sarajeva i hrvatska AD Plastik iz Solina. Sarajevska firma dala je najbolju ponudu za demonta`u starih, postavljanje nosa~a i 18 hiljada novih stolica sa naslonima turskog proizvo|a~a FADesign koji svoje stolice pravi po FIFA standardima. Dakle nezapaljive, otporne na UV zrake i na 350 kg pritiska. [ipad je sa cijenom posla od 489 hiljada maraka bio najpovoljniji ponu|a~, dok je AD Plastik sa 542 hiljade maraka izgubio posao. Me|utim, nekoliko dana kasnije CSR i Op}ina Centar naprasno poni{tavaju tender i posao dodjeljuju firmi Bekto Precisa iz Gora`da koja uop}e nije ni sudjelovala na tenderu. Nije jasno kako su se CSR i Op}ina Centar odlu~ili za Bekto Precisu koja je tek kasnije obznanila detalje svoje ponude, cijenu od 505 hiljada maraka samo za monta`u naslona na ve} postoje}im starim stolicama {to je posao, kako tvrde upu}eni, koji ne mo`e ko{tati vi{e od stotinu hiljada maraka?! Kako se tvrdi, posao Bekto Precisi dodijeljen je na privatnom sijelu na kojem je posao odobrio na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi}, navodno, ro|ak vlasnika Precisa Red`e Bekte. Da stvar bude jo{ nejasnija, raspisiva~i tendera dopustili su predstavnicima Precisa uvid u detalje ponude [ipada i AD Plastike, {to je krivi~no djelo, jer se radi o poslovnoj tajni. Obje kompanije koje su poslale ponudu na tenderu su ulo`ile `albu i ne zna se kada }e

Federalna uprava policije proslijedit će naredne sedmice državnom tužiteljstvu nalaze o kriminalu u Bošnjačkom institutu!
Tu`ilac Tu`ila{tva BiH Dubravko ^ampara nalo`io je prije nekoliko sedmica Federalnoj upravi policije da do drugog augusta ove godine zavr{i sve istra`ne radnje, prikupi dokumentaciju, saslu{a svjedoke u vezi sa pronevjerom novca i imovine u vlasni{tvu Bo{nja~kog instituta. Radi podsje}anja, istraga u ovoj potencijalno ogromnoj aferi me|unarodnih razmjera otvorena je po~etkom ove godine nakon {to je vi{e ro|aka rahmetli Adila Zulfikarpa{i}a prijavilo da je poslije njegove smrti iz prostorija Bo{nja~kog instituta, njegovog sarajevskog stana kao i vile u Zürichu netragom nestala ogromna koli~ina novca, dragocjenosti, umjetni~kih slika i drugih vrijednih predmeta (skupocjenih satova, odijela...). Rodbina je u svojoj prijavi za plja~ku Zulfikarpa{i}eve ostav{tine optu`ile ~lanove Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta predvo|ene predsjednikom Upravnog odbora dr. Zlatkom Lagumd`ijom. Tokom policijske istrage ispitano je i saslu{ano nekoliko ~lanova Upravnog odbora BI, a nepoznato je da li je pred policijom iskaz dao i dr. Lagumd`ija. Privo|enje kraju poli-

Dubravko ^ampara

cijske istrage o kriminalu u Bo{nja~kom institutu mo`e se dovesti u vezu sa u~estalim medijskim napadima i podmetanjima koje su mediji (tabloid SAN) i portali (Moj portal) bliski rukovodstvu SDP-a BiH pokrenuli protiv direktora Federalne uprave policije Zlatka Mileti}a. (S. A.)

KOLEKTIVNA RASPU[TENOST

Federalni ministri i zastupnici idu na kolektivni godišnji odmor
Svi ministri federalne Vlade od 25. jula odlaze na kolektivni godi{nji odmor. U ministarstvima }e ostati po jedan “de`urni“, u pravilu pomo}nik ministra, koji }e godi{nji odmor koristiti nakon 10. augusta, kada se s odmora vrate ministri i premijer Mustafa Mujezinovi}. [to se pak federalnih zastupnika ti~e, oni }e na kolektivni odmor krenuti 2. augusta i odmarat }e se dva puta dulje od federalnih ministara. Ali, kako }e se prva naredna sjednica federalnog Parlamenta odr`ati tek 15. septembra, zastupnici }e se “kolektivno odmarati“ punih 45 dana! (M. A.)

10

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA

Trebaju li osobe odgovorne za dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici biti procesuirane u BiH?
DINO MUSTAFI]
reditelj

poslovi na obnovi stadiona, na kojima insistira FIFA, biti nastavljeni. No zna se da su, kada su shvatili da je njihov plan “provaljen“, iz CSR-a zvali predstavnike [ipada “na dogovor“ ponudiv{i im posao opremanja stadiona u Brezi i Kaknju?! No, kada su iz [ipada to odbili, tra`e}i da se dr`e zakonske procedure, Vahidin Musemi}, ~lan uprave CSR-a, navodno je predstavnicima [ipada zaprijetio fizi~kim razra~unavanjem ukoliko nastave insistirati na dosljednjoj primjeni zakona o javnim nabavkama. (N. H.)

KRE[IMIR ZUBAK
odvjetnik

RAFFI SA PREDSJEDNIKOM NA KAFI

DA
Mi{ljenja sam da sve osobe koje se sumnji~e za po~injene ratne zlo~ine, a dr`avljani su BiH, trebaju biti procesuirane pred mati~nim, odnosno bh. sudovima. Od regionalnog je interesa da se zemlje nastale raspadom biv{e Jugoslavije koje su u~estvovale u proteklom ratu dogovore da se osumnji~enim za ratne zlo~ine sudi u mati~nim dr`avama jer to je preduslov za pravi~no i fer su|enje bez politi~kog uticaja.

DA
Mislim da je potrebno provesti sveobuhvatnu istragu i utvrditi ~injenice u slu~aju Dobrovolja~ke ulice. Ukoliko se utvrdi da je tom prilikom do{lo do kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava, odgovorne osobe trebalo bi sudski procesuirati.

JOVAN DIVJAK
penzionisani general Armije BiH

Gregorian }e u State Departmentu biti zadu`en za borbu protiv kriminala i korupcije u Evropi!
Zamjenik visokog predstavnika me|unarodne zajednice i supervizor za Br~ko Raffi Gregorian ovih dana napustio je Bosnu i Hercegovinu i sa obitelji se vratio u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave. Njega }e na mjestu drugog ~ovjeka OHR-a zamijeniti ameri~ki diplomata Roderick Moore, dosada{nji ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u Crnoj Gori. Iako se u Avazovim izdanjima sedmicama nagovje{tavalo da je “propali diplomata Gregorian“ odlaskom iz Bosne i Hercegovine zavr{io svoju diplomatsku karijeru, istina je potpuno druga~ija. Raffi Gregorian od jeseni }e po~eti raditi u State Departmentu u Odjelu za borbu protiv kriminala i korupcije. Prema pouzdanim informacijama iz ameri~ke administracije, Gregorian }e preuzeti du`nost prvog ~ovjeka ovog Odjela zadu`enog za kriminal i korupciju u Evropi! O~ito je da }e balkanska mafija, a samim tim i vlasnik Avaza kao njen za{titnik, jo{ zadugo imati posla sa ameri~kim diplomatom Gregorianom. (S. A.)
11

RAMIZ DREKOVI]
predsjednik Udru`enja gra|ana porijeklom iz Sand`aka

DA
Svi osumnji~eni za ratne zlo~ine trebaju biti procesuirani. Time bi se skinula mrlja i ljaga sa svih onih koji su se po{teno i pravedno borili i ~ija imena se ne nalaze na nikakvim listama, a koji su u ogromnoj ve}ini.

NE
Svi sudovi koji su se bavili Dobrovolja~kom ulicom odbacili su taj slu~aj kao neosnovan. Tada{nja JNA bila je legitiman vojni cilj. Dakle, tu ne vidim odgovornost branilaca. Bio je to vojni okr{aj i odbrana grada i dr`ave od agresorske vojske.

DARIO NOVALI]
glavni urednik magazina Start

AMILA ALIKADI]HUSOVI]
zastupnica SBiH u Parlamentu BiH

DA
Smatram da bi Tu`ila{tvo BiH od svojih kolega iz Srbije trebalo preuzeti predmet Dobrovolja~ke ulice, utvrditi ~injenice i procesuirati osumnji~ene. Prvo, jer ne vjerujem da se u Dobrovolja~koj desio ratni zlo~in, a drugo, time bi slu~aj bio zaklju~en i srbijanske vlasti vi{e ne bi mogle “presretati” bh. gra|ane u tre}im zemljama tra`e}i njihovu ekstradiciju na osnovu njihovih optu`nica podignutih za zlo~in u Dobrovolja~koj. Drugim rije~ima, slu~aj Gani} ne bi se mogao desiti nekom drugom “osumnji~enom”.

NE
Tada{nja JNA zloupotrijebila je evakuaciju i do{lo je do vojnog sukoba. Pripadnicima TO-a i drugih jedinica koji su tada sprije~ili napad na grad treba ~estitati, a ne suditi im. Dakle, ono {to se desilo u Dobrovolja~koj ulici bila je klasi~na odbrambena vojna akcija, zbog ~ega niko ne bi trebao sudski odgovarati.
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

PREDIZBORNA DRAMA U SDA

“Slobodna Bosna“ doznala je najvažnije detalje tajnog istraživanja javnog mnijenja koje je naručio vrh SDA, a čiji su rezultati presudno utjecali na lidera SDA Sulejmana Tihića da se povuče iz utrke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

U PREDSJEDNI[TVU BiH OSTAJU SILAJD@I] I KOM[I] - IVANI] ULAZI UMJESTO RADMANOVI]A
Najve}u podr{ku me|u Srbima u`iva Dodik, me|u Bo{njacima Silajd`i}, a me|u Hrvatima Kom{i}
12
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

ZA[TO SE TIHI] POVUKAO U KORIST IZETBEGOVI]A
}eva neodlu~nost bila je posve iskrena. Naju`i strana~ki vrh s Tihi}em na ~elu i{~ekivao je rezultate opse`nog istra `ivanja javnog mnijenja koje je obuhvatalo i provjeru aktuelnog rejtinga pojedinih strana~kih prvaka, me|u njima i samog Tihi}a. Rezultati (tajnog) istra`ivanja, koji su pristigli desetak dana pred zatvaranje izbornih lista, presudno su uticali na Tihi}evu odluku da odustane od predsjedni~ke utrke. Prema rezultatima istra`ivanja, Tihi} je stajao prili~no lo{e, skoro jednako lo{e kao prije ~etiri godine kada je do`ivio te`ak izborni poraz. Dodu{e, prednost Silajd`i}a u me|uvremenu je ne{to smanjena, ali se za Tihi}a i dalje ~inila nedosti`nom. Jednako je lo{e Tihi} prolazio u pore|enju s vlastitom strankom, koja je, prema rezultatima istra`ivanja, imala dva puta ve}u podr{ku nego njen lider Sulejman Tihi}. I na pro{lim izborima SDA je dobila vi{e glasova od Tihi}a, ali ovoga puta razlika bi bila neuporedivo ve}a.

REJTING VODE]IH POLITI^ARA
Istra`ivanjem je provjeren trenutni rejting ~etvorice politi~ara iz vrha SDA, potencijalnih kandidata SDA za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH: Sulejmana Tihi}a, Bakira Izetbegovi}a, Halida Genjca i Asima Sarajli}a. Posljednja dvojica, Genjac i Sarajli}, dobili su zanemarljivu podr{ku potencijalnih bira~a, pa su u igri ostala samo dva imena, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} koji je za dlaku bio bolje rangiran od Tihi}a. Deprimiran crnim izbornim prognozama, Tihi} je definitivno odlu~io odustati ne samo od predsjedni~ke kandidature nego i od kandidature za bilo koju drugu izbornu funkciju. Ako bude prilike, Tihi} }e nakon izbora ponovo tra`iti mjesto u dr`avnom Domu naroda, ~ije delegate ne biraju gra|ani nego rukovodstva pobjedni~kih stranaka. Izetbegovi}eva kandidatura za bo{ nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH nije rezultat op}eg konsenzusa u vrhu SDA i ta bi ~injenica mogla presudno uticati na dalji razvoj doga|aja, ne samo u vrhu SDA nego i na cijeloj bo{nja~koj politi~koj sceni. Ve} je na po~etku izborne kampanje postalo vidljivo da u vrhu SDA ne postoji pretjerani entuzijazam za Izetbegovi}evu kandidaturu, odnosno da jedan dio strana~kog rukovodstva ne gleda blagonaklono na eventualni Izetbegovi}ev uspon. [ta vi{e, kru`e glasine da se Ize tbegovi} u predizbornoj kampanji susre}e sa sli ~nim opstrukcijama strana~ke infrastrukture s kakvim se ~etiri godine
13

NOVI SASTAV PREDSJEDNI[TVA BiH
Prema istra`ivanjima javnog mnijenja Silajd`i} i Kom{i} obnovit }e mandat dok }e Radmanovi}a zamijeniti Ivani}

Pi{e: ASIM METILJEVI]

N

ekoliko sedmica pred formiranje izbornih lista za predstoje}e parlamentarne izbore, naju`i stra na~ki vrh SDA na ~elu s predsjednikom S u lejmanom Tihi}em davao je prili~no neodre|ene, ~ak zbunjuju}e izjave vezane za kadrovsku kri`aljku 3. oktobra. Prema Tihi}evim izjavama, njegove su ambicije obuhvatale {iroki raspon od “ni{ta“ do najvi{eg dr`avnog vrha: u istom danu izjavljivao je da se ne}e kandidirati ni za jednu funkciju, ali nije isklju~ivao mogu}nost da bi se ponovo mogao uklju~iti u borbu za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Mada je povremeno djelovala kao osmi{ljeni predizborni menevar, Tihi -

IZOSTANAK KONSENZUSA: Izetbegovićeva kandidatura za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nije rezultat općeg konsenzusa u vrhu SDA i ta bi činjenica mogla presudno uticati na dalji razvoj događaja, ne samo u vrhu SDA nego i na cijeloj bošnjačkoj političkoj sceni

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

PREDIZBORNA DRAMA U SDA
OCJENE POLITI^KIH LIDERA

Tihić “mekan“, Radončić “pohlepan“, Izetbegović “neiskren“
Rezultati internog istra`ivanje javnog mnijenja o trenutnom rejtingu SDA i pojedinih strana~kih prvaka predstavljeni su u dvije knjige od po stotinjak strana koje su od{tampane u samo tri primjerka. Navodno, samo nekoliko najbli`ih Tihi}evih saradnika imalo je uvid u integralnu verziju istra`ivanja, dok je ve}ina drugih dobila samo dijelove istra`ivanja iz kojih su me|utim izostavljeni “najosjetljiviji“ podaci. Zanimljiv je dio istra`ivanja u kojem su predstavljeni stavovi ispitanika o klju~nim politi~kim figurama. Za Tihi}a su ispitanici naveli da je “uvjeren i mudar“, ali i da je “mekan“, i “da je nedovoljno odlu~an“. Izetbegovi} je percipiran uglavnom negativno: “nije iskren“, i “ne ulijeva povjerenje“. Za Fahrudina Radon~i}a veliki broj ispitanika je ustvrdio da je “Dodikov partner u raspar~avanju i iskori{tavanju BiH“. [to se pak stranaka ti~e, ispitanici smatraju da je za SDA glavni problem “nedovoljno profiliran kadar - ljudi koji su vezani za mito i korupciju“. Za Stranku za BiH dio ispitanika tvrdi da je “vo|ena samo vlastitim interesima“, dok je glavni problem SDP-a njen lider Zlatko Lagumd`ija, za kojeg se tvrdi da je “izgubio kredibilitet i povjerenje gra|ana“. Najgore je pro{ao Savez za bolju budu}nost, odnosno lider Saveza Fahrudin Radon~i}, kojem dio ispitanika zamjera “partnerstvo s Miloradom Dodikom“, te pretjeranu “pohlepu“.

NEGATIVNE OCJENE
Lider Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudin Radon~i}

PAD REJTINGA
Lider SDA Sulejman Tihi} ima skromnu podr{ku bo{nja~kih glasa~a

ZA DLAKU ISPRED TIHI]A
Kandidat SDA za Predsjedni{tvo BiH Bakir Izetbegovi}

ODUSTANAK U ZADNJI ČAS: Rezultati (tajnog) istraživanja, koji su pristigli desetak dana pred zatvaranje izbornih lista, presudno su uticali na Tihićevu odluku da odustane od predsjedničke utrke
ranije susretao njegov nominalni {ef Sulejman Tihi}. pri`eljkuje Izetbegovi}ev poraz na predsjedni~kim izborima. Na prvom mjestu nesumnjivo je strah od mogu}eg gubitka pozicija ste~enih na posljednjem strana~kom kongresu odr`anom u maju 2009. godine, na kojem je Tihi}eva frakcija odnijela uvjerljivu pobjedu nad frakcijom Bakira Izetbegovi}a. Nakon kongresne pobjede Tihi}eva frakcija preuzela je sve klju~ne poluge strana~ke vlasti, ali i ve}inu poluga vlasti u javnim preduze}ima, direkcijama i agencijama, u
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

IZETBEGOVI] “POD SUMNJOM“
Nekoliko je razloga zbog kojih dio strana~kog rukovodstva SDA potajno
14

ZA[TO SE TIHI] POVUKAO U KORIST IZETBEGOVI]A
TRENUTNI REJTING POLITI^KIH PRVAKA NEIZVJESNA BORBA ZA SRPSKOG ^LANA PREDSJEDNI[TVA BiH

Najveću podršku imaju Dodik, Silajdžić i Komšić
@eljko Kom{i}

Ivanić u prednosti nad Radmanovićem
Mladen Ivani}

Milorad Dodik

Haris Silajd`i}

SDA-ovo interno istra`ivanje, pored ostalog, obuhvatilo je i trenutni rejting vode}ih politi~kih li~nosti u BiH iz sva tri naroda. Najbolje rangirani srpski politi~ari u RS-u su Milorad Dodik sa 27 posto, te Ognjen Tadi} s 13 posto podr{ke ispitanika iz RS-a. U Federaciji BiH najve}u podr{ku me|u hrvatskim politi~arima u`iva @eljko Kom{i} - 40 posto, pri ~emu je Kom{i}eva podr{ka najve}a u kantonima s bo{nja~kom ve}inom, te Dragan ^ovi} s 3 posto podr{ke u cijeloj Federaciji BiH, s nagla{eno sna`nijom podr{kom u kantonima s hrvatskom ve}inom. Me|u bo{nja~kim politi~arima, uvjerljivo vodi Haris Silajd`i} s dvostruko ve}om podr{kom (6 posto) od drugoplasiranog Sulejmana Tihi}a (3 posto).

Zanimljiva i krajnje neizvjesna predsjedni~ka utrka vodit }e se i za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH, izme|u opozicionog kandidata Mladena Ivani}a i kandidata SNSD-a Neboj{e Radmanovi}a, koji se bori za drugi mandat. Prema istra`ivanju provedenom u maju ove godine, Ivani} ima osjetnu prednost nad Radmanovi}em od 3 posto.

Neboj{a Radmanovi}

kojima je donedavno Izetbegovi} imao golemi utjecaj. Dio strana~kog rukovodstva SDA Izetbegovi}u zamjera ambivalentan odnos prema vlasniku najtira`nijeg dnevnog lista u BiH Dnevnog avaza i lideru Saveza za bolju budu}nost Fahrudinu Radon~i}u. Na meti Avazove artiljerije ve} se mjesecima nalaze najistaknutiji strana~ki ~elnici, osobito lider SDA Sulejman Tihi}, no upadljiva je ~injenica da je Izetbegovi} jedini bio po{te|en Avazove medijske torture, kao i ~injenica da jedino Izetbegovi} nikada nije glasno i jasno osudio Avazovo medijsko i`ivljavanje nad njegovim kolegama u vrhu SDA. Prili~no je
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

ra{irena teorija da je Izetbegovi} u tajnom dosluhu s Radon~i}em, da zajedni~kim snagama, Radon~i} spolja a Izetbegovi} iznutra, poku{avaju destruirati strana~ko rukovodstvo odano Tihi}u i preuzeti vlast u najja~oj bo{nja~koj partiji. Takvoj teoriji sklon je osobito onaj dio Tihi}evih pristalica koji zagovara postizborni savez sa SDP-om, a ~emu se jo{ jedino Bakir Izetbegovi} odlu~no suprotstavlja, uz pritajeno preferiranje postizborne koalicije s Radon~i}em i njegovim Savezom za bolju budu}nost. Naposlijetku, u strana~kom rukovodstvu SDA nije malo ni onih koji vjeruju da

bi Izetbegovi} cijelu Stranku mogao povu}i “udesno“ i zaustaviti njenu transformaciju iz klasi~ne desni~arske populisti~ke partije u umjerenu partiju lijevog centra. Ove i sli~ne dileme mo`e razrije{iti jedino Bakir Izetbegovi}. No, u dosada{njim javnim istupima Izetbegovi} nije ponudio ni jedan jasan i eksplicitan odgovor na brojna pitanja i dileme koje prate njegovu predsjedni~ku kandidaturu. Stoga je potpuno razumljivo {to su njegove tribine koje organizira posljednjih dana prili~no lo{e posje}ene i {to je njegova predizborna kampanja nai{la na hladan prijem u strana~koj bazi.
15

BITKA ZA BATKA

Vlada Kraljevine Španije donijela je koncem prošlog tjedna konačnu odluku da VESELIN VLAHOVIĆ BATKO, odbjegli ratni zločinac, koji se sumnjiči za ubojstva najmanje sto Sarajlija, bude isporučen BiH; naša novinarka otkriva sve detalje višemjesečne diplomatsko-pravne borbe između BiH, Srbije i Crne Gore, koje su tražile Batkovo izručenje, i velike pobjede predstavnika bh. diplomacije i pravosuđa

VESELIN VLAHOVI] BATKO U SARAJEVO STI@E NAJKASNIJE ZA MJESEC DANA
Za procesuiranje monstruma s Grbavice pred Sudom BiH zaslu`ni su ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, ministar pravde Bari{a ^olak i bh. ambasadorica u [paniji @eljana Zovko

ZAKA[NJELA PRAVDA
Nakon petnaest godina potrage, Veselin Vlahovi} Batko kona~no }e se na sarajevskom sudu suo~iti sa svojim `rtvama 16
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

RATNI ZLO^INAC VESELIN VLAHOVI] NA PUTU ZA BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

O

dbjegli ratni zlo~inac Veselin Vlahovi} zvani Batko, za kojim bosanskohercegova~ke vlasti tragaju petnaest godina, mogao bi se ve} za mjesec dana na}i tamo gdje mu je odavno bilo mjesto - u pritvoru Suda BiH. Nakon {to je Vlada Kraljevine [panije, koncem pro{log tjedna, odlu~ila da monstrum s Grbavice, koji se sumnji~i za ubojstva najmanje stotinu Sarajlija, bude isporu~en BiH, u dr`avno je Ministarstvo pravde ta odluka slu`beno dostavljena ve} u ponedjeljak, 26. jula. Kako je u razgovoru za Slobodnu Bosnu potvrdio N ikola Sladoje, pomo}nik ministra pravde BiH za me|unarodnu i me|uentitetsku pravnu pomo} i suradnju, o najavljenom izru~enju Veselina Vlahovi}a odmah su obavije{teni Ured INTERPOL-a i Grani~na policija BiH. U tom je smislu ostalo jo{ samo da se izme|u predstavnika dvije dr`ave dogovori vrijeme i mjesto Vlahovi}evog sigurnog transporta u BiH. No, za bh. pravosu|e je najva`nije da je odluka {panske Vlade kona~na, odnosno, da svirepi zlo~inac vi{e nema pravo `albe.

PRESUDNA ODLUKA DRUGOSTUPANJSKOG SUDA
Veselin Vlahovi} Batko je, podsjetimo, uhap{en po~etkom marta, u {panskom ljetovali{tu Altea, kao pripadnik me|unarodne kriminalne skupine koja se sumnji~ila za brojne kra|e i razbojni{tva. Iako je u [paniji `ivio posljednjih osam godina, u trenutku hap{enja koristio bugarska dokumenta, a kod sebe imao jo{ tri putovnice: hrvatsku na ime Krunoslav Godec, srbijansku na ime Miodrag Petrovi} i ~e{ku na ime Jan Depiq, {panska je policija ubrzo otkrila da za la`nim Bugarinom, pored kaznenog dosjea u toj dr`avi, postoje i tri me|unarodne tjeralice iz BiH, Srbije i Crne Gore. Dok bh. vlasti crnogorskog dr`avljanina Veselina Vlahovi}a tra`e zbog sumnje da je po~inio te{ko kazneno djelo ratnog zlo~ina, srbijanska je policija za Batkom raspisala me|unarodnu tjeralicu nakon {to je u odsustvu osu|en na 15 godina zatvora zbog ubojstva. U Crnoj Gori je potraga za Vlahovi}em ogla{ena 2001., poslije bijega iz zatvora Spu` kod Podgorice, gdje je slu`io troipolgodi{nju kaznu zbog razbojni{tva i nasilni~kog pona{anja. (Vlahovi} je iz zatvora “pobjegao“ 18. juna 2001., u vrijeme kada je izme|u predstavnika ministarstava pravde Crne Gore i BiH postignut dogovor prema kojem je iz Sarajeva u Podgoricu trebao biti dostavljen dokazni materijal za procesuiranje Batka. Umjesto da odgovara za ratne zlo~ine, Veselin Vlahovi} je usred dana, pored tri zatvorska ~uvara, navodno
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

ŽELJANA ZOVKO: “Mi smo, također, morali dostaviti i konkretne dokaze da postoje osnovi sumnje da je Veselin Vlahović počinio djelo ratnog zločina za koji se tereti. Nijedan sud ne bi odlučivao na temelju rekla-kazala priča“
presko~io zid visok ~etiri metra i umakao iz zatvora, nakon ~ega mu se izgubio svaki trag?!) Veleposlanica BiH u [paniji @eljana Zovko obja{njava kako je, nakon {to je vijest o Vlahovi}evom hap{enju zvani~no potvr|ena, kontaktirala Ministarstvo vanjskih poslova [panije, gdje su joj kazali da u takvim situacijama proceduralni detalji znaju biti presudni, {to je bio signal za `urni diplomatsko-pravni anga`man. “U tom je smislu bilo iznimno va`no koja }e zemlja prva podnijeti zahtjev za njegovo izru~enje. Ja sam stalno bila u kontaktu s tajnikom Ministarstva pravde Jusufom Halilagi}em, u~inili smo sve da BiH prva podnese zahtjev za izru~enje“, ka`e veleposlanica Zovko. ^injenica da su bh. vlasti uspjele prve u Madrid poslati zahtjev za Vlahovi}evo izru~enje, predstavljala je, me|utim, tek prvu fazu u vi{emjese~noj diplomatsko-pravnoj ofenzivi koja je, na koncu, uspje{no okon~ana. Naime, i bh. ambasadorica, kao i predstavnici Ministarstva pravde i Dr`avnog tu`iteljstva, imali su jo{ dosta posla kako bi {panske suce uvjerili da je u interesu pravde da se ratnom zlo~incu sudi u BiH. Veselin Vlahovi} je ve} na prvom sudskom saslu{anju izri~ito tra`io da ga [panija isporu~i crnogorskim vlastima (Batko je dr`avljanin Crne Gore), tvrde}i kako u BiH ne bi imao pravedno su|enje. “Mene u Sarajevu ~eka muslimanski sud“, izjavio je bjegunac, {to su {panski suci i uva`ili, budu}i da je, prema prvoj sudskoj odluci, Batko trebao biti izru~en Crnoj Gori. “Pravna procedura je zavr{ena prije mjesec dana, kada je drugostupanjski sud odlu~io da ne postoje prepreke da se Veselin
17

BITKA ZA BATKA
DIPLOMATSKA I PRAVNA OFANZIVA
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} je, odmah nakon hap{enja Veselina Vlahovi}a, od {panskog premijera Jose Luisa Rodrigueza Zapatera tra`io da se ratni zlo~inac isporu~i bh. pravosu|u

Vlahovi} isporu~i srbijanskom, odnosno, bh. pravosu|u. Nakon te odluke, predmet je upu}en Vladi Kraljevine [panije koja se trebala izjasniti po zahtjevima sve tri dr`ave“, podsje}a veleposlanica BiH u Madridu, i upozorava: “U slu~aju da je vi{i sud uva`io Vlahovi}ev zahtjev, Vlada bi bila posve nemo}na, i on bi bio izru~en Crnoj Gori.“

SPREMNA OPTU@NICA

Istragu protiv Veselina Vlahovića vodi državni tužitelj Behaija Krnjić
Kako nam je potvr|eno u Tu`iteljstvu BiH, zvani~na istraga o ratnim zlo~inima Veselina Vlahovi}a Batka otvorena je jo{ 2005., nakon {to je taj predmet preuzet od Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. Prema informacijama iz Dr`avnog tu`iteljstva, tu`itelj Behaija Krnji} koji vodi istragu, ve} je pri kraju posla, budu}i da je u proteklih pet godina saslu{ano na desetke svjedoka i prikupljeno dovoljno dokaznog materijala da optu`nica bude ubrzo i podignuta. Veselin Vlahovi} se sumnji~i da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske tijekom 1992. i ’93. godine u sarajevskom naselju Grbavica ubijao, mu~io i ne~ovje~no postupao s civilnim stanovni{tvom, silovao `ene, uzimao taoce, protuzakonito zatvarao i ka`njavao ljude.

BiH BEZ PRAVNOG ZASTUPNIKA
I mada je, u kona~nici, odluka da se Veselin Vlahovi} preda bh. pravosu|u, nedvojbeno, bila politi~ka, nekoliko je va`nih ~injenica presudilo da se Batko, poslije dugogodi{njeg bijega, ponovno vrati u Sarajevo. Odmah nakon njegovog hap{enja hrvatski je ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} uputio pismo {panskom premijeru Jose Luisu Rodriguezu Zapateru u kojem je tra`io da se Vlahovi} izru~i BiH. Istodobno su u pismu koje je dr`avni ministar pravde Bari{a ^olak poslao na adresu Ministarstva pravde [panije navedene ~vrste garancije da su u BiH ispunjeni svi uvjeti da Vlahovi} ima pravedno su|enje, kao i da je bh. pravosudni sustav neovisan od politi~kih pritisaka. “Mi smo, tako|er, morali dostaviti i konkretne dokaze da postoje osnovi sumnje da je Veselin Vlahovi} po~inio djelo ratnog zlo~ina za koji se tereti. Nijedan sud ne bi odlu~ivao na temelju rekla-kazala pri~a“, dodaje @eljana Zovko, otkrivaju}i kako joj je u vi{emjese~noj pravnoj borbi itekako pomoglo ranije iskustvo koje je stekla dok je radila u jednom odvjetni~kom uredu u Londonu. Na
18

POVRATAK ZLO^INCA POVRATAK ZLO^INCA NA MJESTO ZLO^INA NA MJESTO ZLO^INA
Veselin Vlahovi} Batko na Veselin Vlahovi} Batko na sarajevskim barikadama, sarajevskim barikadama, u prolje}e 1992. u prolje}e 1992.

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

RATNI ZLO^INAC VESELIN VLAHOVI] NA PUTU ZA BiH
USPJE[NA DIPLOMATKINJA I LJUBAZNA DOMA]ICA na{e pitanje da li su bh. vlasti u [paniji anga`irale nekog od tamo{njih pravnika da pred {panskim sudovima zastupa interese na{e dr`ave, ambasadorica Zovko je kazala da nisu, navodno zbog nedostatka novca. (Novca, podsjetimo, nije manjkalo u uredu bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a kada je trebalo financirati anga`man Damira Arnauta u obrani Ejupa Gani}a.) “Tu`iteljstvo BiH je dokazni materijal uputilo Ministarstvu pravde, odakle je spis dostavljen Veleposlanstvu u Madridu, s tim da smo kompletan materijal morali prevesti na {panjolski jezik“, ka`e na{a sugovornica, potvr|uju}i kako je intenzivan diplomatski anga`man podrazumijevao i kontakte s predstavnicima {panskog pravosu|a. U {panskoj pravnoj praksi, naime, tamo{nje tu`iteljstvo na sudu zastupa dr`avu koja za odre|enu osobu tra`i ekstradiciju. Kako su u ovom predmetu izru~enje Vlahovi}a tra`ile tri zemlje, situacija se dodatno zakomplicirala, budu}i da su predstavnici i BiH i Srbije i Crne Gore morali prezentirati {to uvjerljivije argumente kako bi bjegunac bio izru~en ba{ njima. “Ja sam sve vrijeme inzistirala na ~injenicama da obitelji ubijenih jo{ uvijek ne znaju pravu istinu o sudbini svojih najbli`ih, i da osobe koje su po~inile ratne zlo~ine moraju biti ka`njene“, poja{njava veleposlanica @eljana Zovko. Ona sama je svjedo~ila kako je, kao studentica iz Mostara, do rata `ivjela u sarajevskom naselju Grbavica, i da su se mnogi njezini susjedi i poznanici kasnije na{li na meti svirepog zlo~inca. Objasnila je [pancima da je i ona mogla biti Batkova `rtva da kojim slu~ajem nije na vrijeme pobjegla s Grbavice.

Španski policajci na prijemu u Ambasadi BiH
Nekoliko dana nakon hap{enja Veselina Vlahovi}a i otkri}a {panjolske policije da se iza Batkovog la`nog identiteta krije okorjeli ratni zlo~inac, veleposlanica @eljana Zovko organizirala je, u znak zahvalnosti, prijem za predstavnike pravosu|a i policije. Poziv za dolazak u Ambasadu BiH u Madridu prihvatili su zapovjednik specijalne policije za borbu protiv kriminala i svi policajci koji su sudjelovali u akciji Batkovog hap{enja, te nekolicina sudaca i tu`itelja, odu{evljeni takvim gestom bh. diplomatkinje.

SPECIJALCI I AMBASADORICA SPECIJALCI I AMBASADORICA
@eljana Zovko se u Ambasadi BiH u Madridu @eljana Zovko se u Ambasadi BiH u Madridu sastala s pripadnicima specijalne {panske policije sastala s pripadnicima specijalne {panske policije

NEOČEKIVANO PRIZNANJE: Na konačnu odluku da se odbjegli ratni zločinac napokon suoči sa svojim zločinima svakako je utjecalo i ponašanje Veselina Vlahovića Batka koji je, netom poslije hapšenja, priznao policiji da je u Sarajevu likvidirao najmanje stotinu ljudi
UVJERLJIVA ARGUMENTACIJA
Ministar pravde Bari{a ^olak osobno je jam~io {panskim kolegama da }e Batko u BiH imati pravedno su|enje

DA, UBIJAO SAM MAURE
Kada smo ambasadoricu Zovko pitali {to je, prema njezinom mi{ljenju, bilo od klju~ne va`nosti da Vlada Kraljevine [panije odlu~i da se Veselin Vlahovi} izru~i bh. pravosu|u, iako je u Srbiji i Crnoj Gori ranije pravomo}no osu|en, na{a je sugovornica dala kratak odgovor: “Smatram da je presudno bilo to {to su [panjolci u BiH prisutni ve} 18 godina, {to jako dobro poznaju prilike u na{oj zemlji i {to razumiju koliko je va`no da se sazna istina o ratu.“ Dodajmo tome da je na kona~nu odluku da se odbjegli ratni zlo~inac napokon suo~i sa svojim zlo~inima svakako utjecalo i pona{anje Veselina Vlahovi}a Batka koji je, netom poslije hap{enja, priznao policiji da je u Sarajevu likvidirao najmanje stotinu ljudi. “Da, ubijao sam Maure (srednjovjekovni europski naziv za Arape, op.a.), i , ne znam za{to bi se vi zbog toga trebali brinuti“, kazao je Batko {okiranim {panskim istra`iteljima, ne pokazuju}i ni najmanje znakove kajanja?!
19

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

EKSKLUZIVNO IZ LONDONA

“SB” NA SUDU U LONDONU

POVRATAK U SARAJEVO
Ejupa Gani}a na sarajevskom aerodromu do~ekalo je 2.000 simpatizera i prijetelja

GANI] NA S
20
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KAKO JE OSLOBO\EN EJUP GANI]

Samo je saradnica “Slobodne Bosne” u Londonu pratila sudski proces protiv ratnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine EJUPA GANIĆA; iz sudskih klupa prenosimo najvažnije dijelove presude koju je donijelo londonsko pravosuđe

SLOBODI
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

Britanske sudije su ismijale i ponizile beogradske tu`itelje!
21

EKSKLUZIVNO IZ LONDONA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (London)

Z

ahtjev Srbije da Ejup Gani} bude isporu~en iz Londona Beogradu gdje bi mu bilo su|eno zbog ratnih zlo~ina, Op}inski sud u Londonu je odbacio. Donose}i odluku, sudija Tim Workman se rukovodio iskazima svjedoka odbrane koji su takav poku{aj okarakterisali kao politi~ki motivisan. Sudija Workman je naglasio kako nakon {to je uzeo u obzir iskaze 17 svjedoka i pregledao preko 200 stranica “dokaznog materijala”, nije na{ao potvrdu da je Gani} na bilo koji na~in odgovoran za doga|aje od 2. i 3. maja u Sarajevu.

1992. godine u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu. Prema tvrdnjama iz Beograda, “u tenutku kada je Predsjednik bio odsutan”, Gani} je preuzeo njegovu ulogu i li~no komandovao napadom na Vojnu bolnicu, JNA oficirski klub i kolonu vozila. Tre}eg maja, navodi se u optu`bama, Gani} je li~no izdao komandu da se po~ne napad na kolonu JNA u Dobrovolja~koj. Time je, smatra beogradsko tu`ila{tvo, Ejup Gani} po~inio ratni zlo~in. Svjedok Philip Alcock, biv{i me|unarodni tu`ilac u Tu`ila{tvu BiH, ~iji iskaz je prema sadr`aju odluke sudije Workmana bio veoma va`an, je pak rekao da nema dokaza za Gani}evu krivicu. Ipak, Alcock, koji je tokom svog man-

data u Sarajevu istra`ivao incident u Dobrovolja~koj, rekao je da ono {to se tamo desilo u maju 1992. godine treba istra`iti i one koji su eventualno odgovorni izvesti pred sud. Istraga je jo{ u toku u Sarajevu, i dok je otvorena, Gani} se zvani~no smatra jednim od osumnji~enih. Pored odluke da je Ejup Gani}, {to se ti~e engleskog pravosudnog sistema, slobodan ~ovjek, ovo su najva`niji dijelovi presude koja je izre~ena 27. jula u Londonu. Cijeli slu~aj je svakako va`an za porodicu Gani}, ali i za dr`avu BiH. Usput re~eno, ambasadorica BiH u Velikoj Britaniji nije do{la na izricanje presude, mada jeste bila uz Gani}a neposredno

PRAVNI OSNOV: Cijeli slučaj je svakako važan za porodicu Ganić, ali i za državu BiH. Usput rečeno, ambasadorica BiH u Velikoj Britaniji nije došla na izricanje presude, mada jeste bila uz Ganića neposredno nakon hapšenja

LONDONSKI TE[KI TRENUCI
Obitelj Gani} na okupu - otac Ejup, sin Emir i k}erka Emina

“U nedostatku bilo kakvih zna~ajnih dokaza postoje samo dva mogu}a obja{njenja, a to je nekompetentnost srbijanskog pravosu|a, ili da je motiv za procesuiranje bio politi~ke prirode”, zaklju~io je sudija dodaju}i da se na osnovu svjedo~enja Milana Petrovi}a uvjerio da se ne radi o nekompetentnosti. Milan Petrovi} je zamjenik srbijanskog tu`ioca za ratne zlo~ine koji je bio jedini javni svjedok tu`ila{tva tokom saslu{anja u Londonu. Njegov iskaz je sudija Workman okarakterisao kao “neuvjerljiv”.

DOKAZI IZ BEOGRADA
Srbijansko tu`ila{tvo za ratne zlo~ine je poku{alo uvjeriti londonski sud da imaju dovoljno dokaza o komandnoj odgovornosti Gani}a za napad na kolonu JNA 2. i 3. maja
22

(NE)O^EKIVAN DO^EK
Gani} me|u pristalicama na Gani} me|u pristalicama na sarajevskom aerodromu sarajevskom aerodromu
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KAKO JE OSLOBO\EN EJUP GANI]
PROFESORICA CAROLE HODGE ZA “SB”

Optužena je bila BiH, a ne doktor Ganić
Carole Hodge, profesorica politi~kih nauka Univerziteta u Manchesteru, ekspert za Isto~nu Evropu i biv{i Sovjetski Savez, bila je jedan od klju~nih svjedoka u odbrani. Neposredno nakon izricanja odluke profesorica Hodge za Slobodnu Bosnu ka`e, uz odre|enu rezervu, da se nada kako bi ovakva odluka mogla zna~iti promjenu vanjske politike Velike Britanije prema regionu “ali rano je to re}i”. Ipak, nagla{ava, druga~ija odluka nije ni mogla biti donesena jer nije izneseno dovoljno dokaza koji bi podr`ali tvrdnje srbijanskog tu`ila{tva. “Nisu uspjeli uvjeriti sud da bi Gani} dobio fer su|enje u Srbiji”, ka`e Hodge i isti~e kako je to i njeno mi{ljenje: “Ne vjerujem da je mogu}e fer su|enje za ratne zlo~ine u Srbiji. To ka`em imaju}i u vidu su|enje Juri{i}u i ovaj poku{aj, ali i ostalo {to su uradili u proteklim godinama. Malo je ljudi optu`eno, to su oni koji nisu bili na mjestima gdje se odlu~ivalo, niti su imali mo}.” Ona tako|er smatra da odluka i tok saslu{anja nose izuzetno bitnu poruku: “Ovo cijelo saslu{anje je mnogo ve}e od dr. Gani}a. Mislim da ono {to je bitno za Bosnu jeste da nije donesena odluka o izru~enju. Jer, da je Srbija uspjela u svom naumu da ga zaista procesuira, to bi, mogu}e, moglo doprinijeti poku{ajima da se ponovo napi{e povijest bosanskog rata”. Profesorica Hodge navodi i jednu zanimljivu paralelu: “Ono {to je interesantno jeste da je ono {to je Srbija poku{ala ovdje uraditi isto ono {to Karad`i} ponavlja tokom su|enja u Haagu. Oni poku{avaju implicirati da je rat po~eo 2. maja napadom na vojnu kolonu, {to je potpuno nemogu}e. Ali kada bi neko zaista bio osu|en zbog toga, to bi imalo puno posljedica na sve {to se de{ava u Bosni.” O razlozima svog anga`mana profesorica Hodge ka`e: “Ja sam se uklju~ila jer sam smatrala da je ovo bitno za Bosnu, smatrala sam da je za obi~ne ljude u Bosni bitno da Gani} ne bude procesuiran u Srbiji. Jer bi to stvorilo sliku u javnosti, me|unarodnoj, da postoji neki stepen podijeljene krivice u ratu u Bosni, {to nije slu~aj.”
Carole Hodge

nakon hap{enja. U sudnici je bio Damir Arnaut, kojeg je Gani}ev tim predstavio kao izaslanika Predsjedni{tva BiH, a koji je tokom samog procesa u javnosti predstavljan kao dio tima, a tako|er se tokom procesa pojavio kao svjedok. Sudija Workman je na osnovu predo~enih dokaza zaklju~io da je u Sarajevu tokom maja, ali i prije, na snazi bio me|unarodni sukob. Va`no je napomenuti da je tu odluku donio u zemlji gdje brojni politi~ari, akademici, ali i mediji, godinama nakon svega {to se desilo u BiH, i svih donesenih presuda na me|unarodnom nivou, i dalje taj rat nazivaju gra|anskim. U presudi stoji da, iako nema tu nadle`nost, sudija zaklju~uje “da je pot-

SUPERVIZIJA TURSKE: Tokom samog procesa, u londonski sud je u više navrata dolazio predstavnik turske ambasade koji je autorici ovog teksta svoje prisustvo objasnio “višegodišnjim interesom Turske za region”
puno jasno” kako su doga|aji u Sarajevu od 2. i 3. maja i ono {to se de{avalo sedmicama prije toga “me|unarodni oru`ani sukob”. U namjeri da iznesu dokaze koji bi ukazali na nelegitimnost srbijanskog zahtjeva za ekstradiciju, odbrana je ukazala na niz ~injenica koje su u zahtjevu i prilo`enim dokumentima zanemareni. Tako je srbijansko tu`ila{tvo “zanemarilo” da spomene kada je po~ela opsada Sarajeva, da je grad od 5. aprila nadalje konstantno bombardovan, da su borbe vo|ene ujutro 2. maja, da je u Vojnoj bolnici bilo pripadnika JNA te da ona nije napadnuta. Tako|er su ukazali da je oficirsku klub, u kojem su bili vojnici JNA, bio legitimna vojna meta i da je napad po~eo oko 11 sati

POLITI^KI I PRAVNI LEGITIMITET
Ratni ~lan Predsjedni{tva BiH Ejup Gani} tokom su|enja u Londonu imao je punu pravnu podr{ku
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

23

EKSKLUZIVNO IZ LONDONA

SPONTANI DO^EK
Razdragani Gani}evi prijatelji na sarajevskom aerodromu

BiH - SRBIJA: Srbijanski parlament je, podsjetimo, usvojio Deklaraciju o Srebrenici krajem marta ove godine u kojoj osuđuju zločine počinjene u tom gradu tokom jula 1995. godine, ali ne ih ne nazivaju genocidom
ujutro 2. maja, da je predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} u to vrijeme dr`an kao talac. U dostavljenim dokumentima, nije navedeno ni da je Gani} preuzeo mjesto predsjedavaju}eg Predsjedni{tva oko 7 nave~er tog dana, te da je u~estvovao u pregovorima o osloba|anju Izetbegovi}a i njegove k}erke u zamjenu za slobodan prolazak Milutina Kukanjca. U tim pregovorima, navela je odbrana, nije dogovoren prolazak JNA konvoja i vojne opreme. Srbijansko tu`ila{tvo je “zaboravilo” navesti da je u koloni bilo izme|u 250 i 400 JNA vojnika, uz vojnu opremu, da je kolona bila prekinuta na pola a napadnut je samo vojni dio, prilikom ~ega je 7 vojnika poginulo. zanemarilo ove ~injenice predstavljaju}i svoje argumente. Svi svjedoci odbrane su rekli da je poku{aj procesuiranja Ejupa Gani}a politi~ki motivisan. “Vjerujem da je u interesu pravde da ratni zlo~in koji je po~injen u Dobrovolja~koj bude procesuiran i da oni koji su odgovori budu izvedeni pred sud. Ali, {to se ti~e gospodina Gani}a, ne vidim ni{ta, izuzev politi~kih motiva, zbog ~ega bi on bio optu`en”, rekao je Philip Alcock. Da jeste rije~ o politi~ki motivisanom procesu, sudiju Workmana je uvjerilo i svjedo~enje Damira Arnauta. Kako u odluci stoji, Arnaut je svjedo~io o “diplomatskim potezima na relaciji izme|u Bosne, Srbije i turske Vlade”. “ ini se da je ovaj ekstradicijski proces do{ao u osjetljivom trenutku za srbijansku Vladu koja je nestrpljiva da napreduje u razli~itim aspektima pribli`avanja Evropskoj uniji.” Sudija je prihvatio argument koji je iznio Arnaut da je jedan od razloga za Beograd bila zabrinutost vezana za usvajanje deklaracije o Srebrenici “koja je sa~injena na taj na~in da doka`e EU da se Srbija distancira od Milo{evi}evog re`ima”. Srbijanski parlament je, podsjetimo, usvojio Deklaraciju o Srebrenici krajem marta ove godine u kojoj osu|uju zlo~ine po~injene u tom gradu tokom jula 1995. godine, ali ne ih ne nazivaju genocidom. Arnaut je rekao da Deklaracija ne}e imati istu snagu ako “bosanski Muslimani i BiH budu kriti~ni” prema njenom sadr`aju. “O~ito je rije~ o vrlo osjetljivom pitanju. ^ini se da je turski ambasador primio obe}anje od srbijanske Vlade da oni ne}e
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

POLITI^KI PROCES
Donose}i kona~nu odluku, sudija je uzeo u obzir da je srbijansko tu`ila{tvo
24

KAKO JE OSLOBO\EN EJUP GANI]
PRVI I DRUGI ME\U BO[NJACIMA
Alija Izetbegovi} i Ejup Gani}

vi{emjese~nog odlaganja, iznio uvodne rije~i nakon ~ega je po~elo njegovo su|enje. Ashdown se nije pojavio li~no u sudnici, nego je dao iskaz odbrani koja ga je u pisanoj formi predo~ila sudu. Klju~ni svjedoci su ipak bili nau~nici i vrsni poznavaoci prilika u BiH i Srbiji, ali i odnosa Velike Britanije prema regionu, kao {to su Marco Hoare, Carole Hodge i Noel Malcolm. Hoare je rekao da u Srbiji postoji “generalna te`nja da se ponovo napi{e povijest rata u Bosni kako bi se izjedna~ila krivica svih strana”. Noel Malcolm je tvrdio kako u Srbiji vlada “kultura koja je dovela do toga da se u osnovi negira priroda i uloga dr`ave u ratu u Bosni”. Sudija je u razmatranje uzeo i argument odbrane da je ICTY, a na osnovu prijave iz Republike Srpske, 2003. godine istra`ivao Gani}evu ulogu u Dobrovolja~koj, te da su zaklju~ili da nema dovoljno dokaza da je po~injen zlo~in. Workman je zaklju~io da nema razloga da se takva odluka stavlja u pitanje, naro~ito jer nema novih dokaza, te je izrekao odluku kojom je Ejup Gani} odmah bio slobodan da se vrati u BiH.

zahtijevati ekstradiciju. Ipak, ambasador Velike Britanije u Beogradu je potvrdio da je zahtjev do{ao dok su predstavnici srbijanske vlasti tvrdili da to nije istina”, zaklju~io je sudija na osnovu ovog svjedo~enja. Srbija je tako|er, rekao je Arnaut, tra`ila da Predsjedni{tvo iza|e u javnost sa izjavom kojom bi podr`ali usvajanje Deklaracije, na {to bi Srbija uzvratila usmenom porukom Britaniji u kojoj bi stajalo da se ne protive odluci o neprihvatanju zahtjeva za ekstradiciju, uz zahtjev da Gani}eva odbrana uputi pismeni dokaz da }e se on odmah vratiti u Bosnu gdje }e mu biti izdati dokumenti koji }e mu onemogu}iti putovanje izvan zemlje. “^ini se da su pregovori nastavljeni, ali dogovor nije postignut”, zaklju~io je sudija. Srbija je uputila Sarajevu i upozorenje da Gani}ev slu~aj zavisi od izjave koja }e oti}i u javnost iz Predsjedni{tva vezano za Deklaraciju. “Dokazi gospodina Arnauta o ovim politi~kim potezima nisu dovedeni u sumnju”, zaklju~io je sudija. Tokom samog procesa, u londonski sud je u vi{e navrata dolazio predstavnik turske ambasade koji je autorici ovog teksta svoje prisustvo objasnio “vi{egodi{njim interesom Turske za region”. Podsje}amo da se u me|uvremenu Haris Silajd`i} susreo sa Borisom Tadi}em u Istanbulu krajem aprila, a potom u maju u Sarajevu za vrijeme sastanka Igmanske inicijative. Silajd`i} je nakon toga najavio
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

svoj prvi poslijeratni zvani~ni odlazak u Srbiju, ali je put iznenada otkazan. Zvani~no obja{njenje je bilo da mu nije omogu}ena posjeta Iliji Juri{i}u u zatvoru. Svjedo~enje Paddyja Asdowna prihva}eno je samo u dijelu u kojem on ka`e da je slu~aj protiv Gani}a politi~ki motiviran. Njegove tvrdnje da postoji veza izme|u Gani}evog hap{enja i izricanja uvodnih rije~i optu`enog na su|enju Radovanu Karad`i}u u Haagu su odba~ene nakon {to je utvr|eno da je proces protiv Gani}a pokrenut prije uvodnih rije~i, i da je hap{enje bilo koincidencija. Naime, 1. marta, kada je Gani} uhap{en na aerodromu Hetrow, Karad`i} je, nakon
25

ZA I PROTIV POKRIVANJA

Prijedlog zakona o zabrani nošenja nikaba u BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub zastupnika SNSD-a, o kojem će se raspravljati na sjednici Skupštine početkom septembra, uzburkao je ovdašnju javnost

BiH NIKADA NIJE SUSPENDIRALA ZAKON O ZABRANI NO[ENJA ZARA I FERED@E IZ 1950. GODINE
26
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

NIKAB ROBOM
Foto: Milutin Stoj~evi} Foto: Milutin Stoj~evi}

U BORBI PROTIV SNSD-ovog ZAKONA
Uo~i odr`avanja sjednice Skup{tine, dvadesetak pokrivenih `ena protestovalo je pred zgradom zajedni~kih institucija BiH protiv inicijative stranke Milorada Dodika da se zakonski zabrani no{enja nikaba u BiH

NA JESEN, PONOVO O POKRIVANJU U BiH
Predstavni~ki dom dr`avnog Parlamenta }e prvog Predstavni~ki dom dr`avnog Parlamenta }e prvog septembra raspravljati o prijedlogu zakona o zabrani septembra raspravljati o prijedlogu zakona o zabrani no{enja odje}e koja onemogu}ava identifikaciju u BiH no{enja odje}e koja onemogu}ava identifikaciju u BiH

PRAVNI KONTINUITET SPORNOG ZAKONA: Formalno gledano, zakon o zabrani nošenja zara i feredže, koji je 1950. godine usvojila tadašnja skupština Narodne Republike BiH, još uvijek je na snazi
pauzom. Dva dana uo~i odr`avanja ove sjednice, dvadesetak pokrivenih `ena protestovalo je pred zgradom zajedni~kih institucija BiH zbog inicijative SNSD-a da se zakonski zabrani no{enja nikaba u BiH, prijete}i da im to pravo niko ne}e oduzeti. Prijedlog zakona o zabrani no{enja nikaba u BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub zastupnika SNSD-a, podijelio je, prethodno, o~ito po nacionalnoj osnovi, ~lanove dr`avne Komisije za ljudska prava. ~uje glas profesora, teologa, sociologa, a stavovi predstavnika politi~kih stranaka, ~im znate iz koje stranke dolaze, vrlo se lako mogu predvidjeti. Gotovo da se i ne pominje da u BiH ve} postoji sli~an zakon - naime, prema principu pravnog kontinuiteta, u BiH su jo{ uvijek na snazi zakoni iz biv{e SFRJ i RBiH ukoliko nije donijet nikakav novi zakon u odre|enoj oblasti ili postoje}i zakon nije eksplicitno stavljen izvan snage. Po toj logici, formalno gledano, zakon o zabrani no{enja zara i fered`e, koji je 1950. godine usvojila tada{nja skup{tina Narodne Republike BiH, jo{ uvijek je na snazi. Zakon koji je tada donesen radi otklanjanja “vjekovnih oznaka pot~injenosti i kulturne zaostalosti `ene muslimanke,” zabranjivao je i prisiljavanje ili nagovaranje `ene da nosi zar i fered`u, te predvi|ao i nov~anu i zatvorsku kaznu za njegovo kr{enje. Treba, me|utim kazati da je, nakon Daytona, u pravni sistem BiH inkorporirana Evropska konvencija o ljudskim pravima prema kojoj je ograni~avanje religijskih sloboda dopu{teno samo ukoliko ono slu`i o~uvanju javne sigurnosti i demokracije.

TREBA LI NAM NIKAB
Bo{nja~ki ~lanovi (Lejla Kloki}, Alma L ^olo, Azra Alajbegovi}, Adem Ibrahimpa{i}) glasali su protiv, smatraju}i da takva zabrana zna~i kr{enje ljudskih prava i da rasprava o sigurnosnom aspektu no{enja nikaba nije za ovu komisiju. I Ustavnopravna komisija Zastupni~kog parlamenta BiH je zaklju~ila da nema ustavne osnove za dono{enje ovog zakona. Pored toga, kako tvrde u Komisiji, obavje{tajnosigurnosne dr`avne agencije nisu dale svoje mi{ljenje o prijedlogu ovog zakona koje je uputio SNSD pravdaju}i to sigurnosnim razlozima. ^itava pri~a se zavr{ila tako {to je dogovoreno da o ovako slo`enim temama kao {to je prijedlog zakona o zabrani no{enja odje}e koja onemogu}ava identifikaciju, Predstavni~ki dom dr`avnog Parlamenta raspravlja na narednoj sjednici zakazanoj za prvi septembar. Kao i mnogo puta do sada, u BiH su izostale ozbiljne debate o pitanjima koji optere}uju ovo dru{tvo. Skoro da se i ne

Pi{e: DANKA SAVI]

D

oga|aj koji mo`e poslu`iti kao vrlo ilustrativan primjer kako se od dr`avnih institucija pravi cirkus, a religija zloupotrebljava u dnevnopoliti~ke svrhe obilje`io je po~etak ove sedmice i sjednicu Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH. Tokom rasprave u Predstavni~kom domu PSBiH, koja je jedva i po~ela nakon dvosatnog usagla{avanja dnevnog reda, u zgradu je u{la `ena u nikabu, te je nakon reagiranja poslanika @eljka Kuzmanovi}a rasprava prekinuta

KAKO JE TE[KO BITI TOLERANTAN
Prema prevladavaju}im tuma~enjima islama, nikab nije religijska obaveza, mi{ljenje je teologa koji su proteklih mjeseci, kako je rastao interes za ovu temu {irom Evrope, uklju~ivali u rasprave o tome da li `enama koje se `ele potpuno pokriti treba ostaviti tu mogu}nost ili ne, i ve}ina njih
27

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

ZA I PROTIV POKRIVANJA
nije imala dileme oko toga treba li im ostaviti mogu}nost izbora. U dana{nje vrijeme optere}eno strahom od terorizma, te{ko da mo`e biti jednostavno ili ugodno nositi nikab i o~ito je da se i kod nas na tako ne{to odlu~ilo mali broj `ena. Islamska teologinja dr. Zilka Spahi} [iljak, koordinatorica Magistarskog programa “Religijske studije” Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu smatra da svaka `ena koja svojevoljno odlu~i da nosi nikab treba da ima pravo na to, “jer sloboda izbora je temeljni princip i religijskog i sekularnog koncepta ljudskih prava.” Ipak, ona je, u jednom od istupa za medije, tako|er upozorila da “nikab u javnom prostoru (dr`avne institucije, {kole i dr.) name}e problem identiteta, sigurnosti i rodne segregacije koja je mo`da prihvatljiva `enama u nekim muslimanskim zemljama, ali nije prihvatljiva u BiH, u sekularnoj gra|anskoj dr`avi u kojoj su i `ene i mu{karci upu}eni na svakodnevnu interakciju jedni s drugima.” Posljednjih mjeseci smo u nekoliko navrata bili u prilici u medijima saznati kakve sve torture trpe `ene pod nikabom i kako ova sredina, zbog njihove odluke da se pokriju potpuno, zna biti okrutna prema njima. Naime, iako vjerovatno postoje `ene koje okolina s podsmijehom i prezirom gleda zbog na~ina na koji se obla~e, u nekim od sarajevskih naselja supruge pripadnika vehabijskog pokreta znaju biti agresivne prema `enama koje nisu odjevene onako kako one misle da trebaju biti. Najbolji primjer za to je Saraj polje, naselje naslonjeno na sada ve} ~uvenu d`amiju Kralja Fahda, koja predstavlja svojevrsni centar okupljanja pripadnika selefijskog na~ina vi|enja islama. U Saraj polju, naselju izgra|enom neposredno pred rat, ve}inu stanova nakon rata kupili su pripadnici vehabijskog pokreta, uglavnom arapskog porijekla koji ispred ulaza parkiraju skupocjena vozila a njihove supruge iz ku}a izlaze tek u ve~ernjim satima, kako bi djecu izvele u {etnju ili na igrali{te. Tridesettrogodi{nja Sarajka nam je ispri~ala {ta je do`ivjela kada je, u majici kratkih rukava i bermudama, iza{la uve~e sa nekoliko mjeseci starom bebom u kolicima:“ ^im sam iza{la iz svoje zgrade, vid“ jela sam kako me promatraju tri `ene pod nikabom, sa djecom u kolicima koje su nekoliko trenutaka kasnije krenule za mnom. Pratile su me do parka u koji sam sjela kako bih pro~itala novine. Dijete je spavalo u kolicima. Pri{le su mi i po~ele galamiti na mene. Govorile su mi ‘sestro’, iako ne znaju ko sam, to {to radi{ je grijeh. Kako mo`e{ pustiti dijete da spava napolju, napast }e ga d`ini, ‘ograjisat }ete’. Bile su veoma agresivne, galamile su oko mene i djeteta, tjeraju}i me da ga probudim. Onda
28

ZABRANE POKRIVANJA U MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA

Nikab zabranjen u Siriji, Turskoj, Tunisu….
Zabrana no{enja nikaba ne postaje praksa samo u evropskim zemljama u kojima je broj `ena koje ih nose gotovo bezna~ajan. Sirijske vlasti sredinom ovog mjeseca zabranile su no{enje nikaba koje, ina~e u Siriji nije bilo toliko rasprostranjeno, ali jeste postalo ~e{}e. Mediji su izvijestili da je mjesec uo~i ove odluke vi{e stotina predava~a iz osnovnih {kola koji nose nikab premje{teno na poslove u administraciji. Ghiyath Barakat, ministar obrazovanja Sirije, koji je donio odluku o zabrani no{enja nikaba, ovako je obrazlo`io njeno dono{enje: “Nikab koji nose neke muslimanke nije u skladu sa vrijednostima i etikom akademske tradicije”, kazao je. Sirija nije uvela zabranu no{enja marame, koju nose mnoge Sirijke. U Tunisu marame za glavu i velovi koji potpuno pokrivaju zabranjeni su u javnim ustanovama i {kolama. U Egiptu su zabranjeni velovi koji prekrivaju lice u u~ionicama i studentskim domovima sunitske obrazovne institucije al-Azhar kako bi se obeshrabrilo prakticiranje radikalnog islama. U Turskoj, pokrivanje glave i tijela zabranjena su u {kolama, na univerzitetima i u uredima dr`avnih slu`bi. U Jordanu je to prepu{teno slobodi izbora. Jedna od najljep{ih `ena svijeta, prekrasna jordanska kraljica Rania, nije pokrivena.

SIRIJA PROTIV NIKABA PROTIV NIKABA
Uvode}i zabranu o pokrivanju na Uvode}i zabranu o pokrivanju na Univerzitetima, Sirija se pridru`ila Univerzitetima, Sirija se pridru`ila zemljama kao {to su Turska, Tunis, Egipat zemljama kao {to su Turska, Tunis, Egipat

(NE)OPRAVDANI STRAH (NE)OPRAVDANI STRAH
Pitanje treba li zabraniti no{enje Pitanje treba li zabraniti no{enje nikaba ii burke podi`e velike tenzije nikaba burke podi`e velike tenzije {irom Evrope, iako je broj `ena koji {irom Evrope, iako je broj `ena koji ih nose prakti~no zanemarljiv ih nose prakti~no zanemarljiv
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

NIKAB ROBOM
REZOLUCIJA VIJE]A EVROPE Pitanje treba li zabraniti no{enje nikaba i burke podi`e velike tenzije {irom Evrope, iako je broj `ena koji ih nose prakti~no zanemarljiv. Za pristalice zabrane burke i hid`abi su simboli poni`avanja `ena. Protivnici zabrane ka`u da su oni vjerski simboli koje treba po{tovati, te da je njihovo no{enje zagarantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ali, kao klju~ni razlog za zabranu burke u nekim evropskim zemljama navedeni su sigurnosni razlozi jer burka mo`e slu`iti prikrivanju identiteta i ote`avati brzu identifikaciju `ena osumnji~enih za terorizam.

Zabrana burke nije poželjna, a može se opravdati samo sigurnosnim razlozima
Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope (VE) je pro{log mjeseca u Strasbourgu usvojila rezoluciju po kojoj bi potpuna zabrana burke na javnim mjestima osporila osnovno pravo `enama koje `ele pokriti lice. Zabrana burke bi bila kontraproduktivna, zaklju~ili su evropski parlamentarci i mo`e se opravdati samo u slu~aju sigurnosnih razloga ili kada profesionalne obaveze zahtijevaju od `ena da poka`u lice. Podsjetimo, prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, ograni~avanje religijskih sloboda dopu{teno je samo ukoliko ono slu`i o~uvanju javne sigurnosti i demokracije. Rezolucije VE, kao {to je poznato, nije pravno obavezuju}a.

ZAKON ZA ^ETIRI STOTINE @ENA U BELGIJI
Tako je Belgija, u kojoj muslimani ~ine svega nekoliko procenata stanovni{tva, postala prva zemlja u Evropi koja je izglasala zakon o zabrani no{enja nikaba i burki pravdaju}i to sigurnosnim i moralnim razlozima. Predstavnik liberalne belgijske stranke Pokret reformista, koji je stajao iza prijedloga o zabrani, Denis Ducarme je prije nekoliko mjeseci obja{njavaju}i novinarima da islam ne tra`i od `ena no{enje nikaba i burke, kazao da tek 300 do 400 muslimanki u Belgiji nosi burku ili nikab. Ali, nacrt koji su podnijeli belgijski socijalisti, liberali i konzervativci, jednoglasno je prihva}en. Samo su zeleni izrazili suzdr`anost, upozoriv{i da bi se novi zakon mogao kositi s belgijskim ustavom i s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Nacrt zakona u Belgiji koji je po~etkom aprila odbor za unutarnju politiku prihvatio predvi|a da }e svatko ko “na javnom mjestu bude potpuno ili djelomi~no pokrivao lice i tako se maskirao da ga se vi{e ne bi moglo prepoznati”, biti ka`njen globom od 15 do 25 eura, a mjesne vlasti mogle bi kazniti prekr{itelje administrativnom kaznom do 250 eura. Iznimke se odnose samo na policajce, vatrogasce i motocikliste koji nose kacige, kao i sudionike javnih doga|anja koje je policija odobrila. Vi{emjese~ne rasprave (ali i referendum u [vicarskoj prema kojem je donesena zabrana o izgradnji minareta u ovoj zemlji), prethodile su stavljanju nikaba izvan zakona i u Francuskoj. U ovoj evropskoj dr`avi, u kojoj postoji najdu`a tradicija odvajanja vjere od dr`ave, prije nekoliko godina je zabranjeno no{enje marama u {kolama i javnoj upravi. Obra}aju}i se parlamentu pro{log ljeta, francuski predsjednik je kazao da burka predstavlja zatvor za `ene i da nije dobrodo{la u Francuskoj. Francuski ministar za imigraciju i integraciju Eric Besson tako|er je uzburkao emocije rije~ima da je no{enje punog vela suprotno francuskom nacionalnom identitetu. Nacrt zakona o zabrani nikaba bit }e u parlament
29

PROTIV ZABRANE PROTIV ZABRANE BURKI
Vije}e Evrope smatra da Vije}e Evrope smatra da bi potpuna zabrana burke na bi potpuna zabrana burke na javnim mjestima osporila javnim mjestima osporila osnovno pravo `enama koje osnovno pravo `enama koje `ele pokriti lice `ele pokriti lice

su mi po~ele prigovarati zbog {ortsa, majice kratkih rukava, vi~u}i kako }u po`aliti zbog na~ina kako izgledam i kako odgajam dijete. Kada sam se pribrala od {oka, uspjela sam ustati, odgurnuti ih i pobje}i s djetetom, koje se zbog njihove vike

probudilo, ka svojoj zgradi. Ljudi koji su bili u parku su gledali {ta se de{ava, ali niko nije prilazio. Oti{la sam ku}i i kasnije mjesecima izbjegavala dolaziti na igrali{te na kojem su se one okupljale“, ispri~ala nam je ova Sarajka.

NEUOBI^AJAN PRIZOR NEUOBI^AJAN PRIZOR
Broj `ena u Francuskoj koje se u Broj `ena u Francuskoj koje se u potpunosti pokrivaju manje je od dvije hiljade potpunosti pokrivaju manje je od dvije hiljade
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

ZA I PROTIV POKRIVANJA
Foto: Milutin Stoj~evi}

upu}en krajem ove godine, gdje }e, vrlo je izvjesno, biti usvojen. Kao stru~na preporuka za budu}i zakon o burki ili nikabu u Francuskoj poslu`ili su zaklju~ci francuskog parlamentarnog tijela da muslimanski velovi koji prekrivaju cijelo tijelo i lice osim o~iju trebaju biti zabranjeni u svim {kolama, bolnicama, javnim transportnim sredstvima i dr`avnim uredima. @ene koje se potpuno prekrivene pojave u dr`avnim ustanovama ne bi trebale dobiti radnu vizu, dozvolu za boravak ili francusko dr`avljanstvo. Me|utim, ova zabrana mo`e biti osporena na francuskom Ustavnom sudu i na to je upozorio me|ustrana~ki odbor pravnika, koji je zaklju~io da bi bilo protivno Ustavu potpuno zabraniti nekome da se odijeva kako `eli. Ali zakon koji }e donijeti Francuska bit }e napravljen tako da se obeshrabri no{enje burke. Policija }e imati pravo identificirati osobu koja je nosi, a potpuno pokrivalo lica i tijela bit }e zabranjeno na sigurnosno osjetljivim mjestima, kao {to su aerodromi, stadioni ili veliki {oping centri, iako }e biti dopu{teno pokrivanje na ulici. Francuska je zemlja sa najve}om muslimanskom zajednicom u Evropskoj uniji (izme|u pet i {est miliona), i ovdje je broj `ena koje se u potpunosti pokrivaju minoran - svega 1.900 `ena, a polovina njih `ivi na podru~ju Pariza.

ZABRANA DUGA [EST DECENIJA
Zakon donesen 1950. zabranjivao je ii Zakon donesen 1950. zabranjivao je prisiljavanje ili nagovaranje `ene da nosi prisiljavanje ili nagovaranje `ene da nosi zar ii fered`u, te predvi|ao ii nov~anu ii zar fered`u, te predvi|ao nov~anu zatvorsku kaznu za njegovo kr{enje zatvorsku kaznu za njegovo kr{enje

TREND ZABRANE NO[ENJA BURKI U EVROPI
Danas u Evropi `ivi oko {esnaest miliona muslimana, a pitanje zabrane nikaba postalo je vrlo akutelno u mnogim evropskim zemljama. Velika Britanija ne}e slijediti primjer Francuske i zabraniti no{enje odje}e koja u potpunosti pokriva lice i tijelo `ena u javnosti, najavio je ministar za imigraciju Damjan Grin, jer bi takav potez bio “nebritanski i u suprotnosti sa konvencijama o tolerantnosti i uzajamnom dru-

POČETAK UVOÐENJA ZABRANA U EU: Belgija, u kojoj muslimani čine svega nekoliko procenata stanovništva, postala prva zemlja u Evropi koja je izglasala zakon o zabrani nošenja nikaba i burki pravdajući to sigurnosnim i moralnim razlozima
{tvenom po{tovanju”. On je dodao i da bi za britanski parlament bilo “nepo`eljno” da glasa u korist zabrane burki i nikaba. Ipak, ~ak i u Britaniji sve su glasniji pozivi na zabranu no{enja tracionalne muslimanske odje}e u javnosti, a prema jednom od

SARKOZYJEVA PORUKA PARLAMENTU
Obra}aju}i se poslanicima u Obra}aju}i se poslanicima u Parlamentu pro{log ljeta, francuski Parlamentu pro{log ljeta, francuski predsjednik je kazao da burka predsjednik je kazao da burka predstavlja zatvor za `ene ii da nije predstavlja zatvor za `ene da nije dobrodo{la u Francuskoj dobrodo{la u Francuskoj 30

istra`ivanja preko 60 posto ispitanika smatra da treba zabraniti no{enje odje}e koja u potpunosti prikriva lice `ena. Iako se Velika Britanija smatra vrlo tolerantnom zemljom, jednoj je u~iteljici bilo zabranjeno da odr`ava nastavu potpuno pokrivenog lica. Tu`ila je {kolu, ali je izgubila proces. Na sjeveru Evrope, u Danskoj, potpuno pokrivanje glave se ne ka`njava, a upravitelji javnih prostora upu}uju se da sami, po svojoj procjeni, donesu propis o burkama. Ipak, zatvorskom kaznom do pet godina ka`njavaju se oni za koje se utvrdi da prisiljavaju `ene na no{enje nikaba. U [vedskoj je tako|er zabrana ili dopu{tenje diskrecijsko pravo upravitelja, recimo, {kole, ali je dopu{teno no{enje marame, ba{ kao i u Austriji i Velikoj Britaniji. U Nizozemskoj nema potpune zabrane, ali postoji nekoliko prijedloga zakona za zabranu potpunog pokrivanja, a ti~u se uglavnom zabrane no{enja burke u {kolama i u javnim slu`bama. Za nju se zala`e tamo{nji desni~ar u usponu Geert Wilders. Italija ve} od 1975. ima regulative o “za{titi javnog reda”, koje zabranjuju pokrivanje glave u javnim institucijama, a ministrica za `ene Maria Carfagna `eli dono{enje eksplicitne zabrane burke. Postoje ~etiri zakonska prijedloga o zabrani no{enja burke, s predvi|enim kaznama i do dvije godine zatvora. Ali postoji i otpor ovim prijedlozima, izme|u ostalog od strane ministra vanjskih poslova Franca Frattinija. I u Austriji se trenutno vodi diskusija o eventualnoj zabrani pokrivanja. Prvi ve}i {panski grad koji je uveo zabranu no{enja burki na pojedinim javnim mjestima (zgrade op}ina, trgovine i biblioteke, ali ne i ulice), bila je Barcelona. Ali, i gradsko vije}e Barcelone objavilo je da je njihova zabrana simboli~na jer je dosad bilo prili~no neuobi~ajeno vidjeti `enu koja ima prekriveno lice na ulicama ovog grada.
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

SKANDAL NEDJELJE

Kako ~lanovi Predsjedni{tva BiH ~aste goste u zvani~nim posjetama

Haris Silajdžić i Željko Komšić emiru Katara poklonili nepostojeću Povelju prijateljstva, odštampanu u lokalnoj štampariji nekoliko sati prije prijema u Predsjedništvu BiH
Foto: Predsjedni{tvo BiH

POVELJA ZA EMIRA POVELJA ZA EMIRA
Visokom gostu iz Katara ~lanovi Visokom gostu iz Katara ~lanovi Predsjedni{tva BiH poklonili su Predsjedni{tva BiH poklonili su izmi{ljenu povelju prijateljstva izmi{ljenu povelju prijateljstva

Pi{e: EMIR HOD@I]

E

mir Katara, {eik Hamad bin Khalif Al-Thani i njegova supruga Mozah bint Nasser Al-Missned protekle su nedjelje boravili u zvani~noj posjeti Bosni i Hercegovini. Nakon susreta sa najvi{im dr`avnim du`nosnicima na{e zemlje, izuzev Nikole [piri}a, predsjedavaju}eg Vije}a ministara, koji se s emirom nije `elio sastati jer to, kako je kazao, nije dogovoreno u protokolu slu`bene posjete, konstatirano je “da BiH i dr`ava Katar imaju odli~ne bilateralne odnose, te je istaknuta potreba unapre|enja ekonomske saradnje, pogotovo u oblasti turizma, energetskog sektora, razvoja putne i avioinfrastrukture, saradnje u oblasti vojne industrije, hemijske industrije, obrazovanja, nauke i zdravstva“. Emir Katara naglasio je da je njegova zemlja veoma zainteresovana za ulaganja u bosanskohercegova~ku privredu, a dogovoreno je da se, ~im se steknu uslovi, uspostavi aviolinija izme|u Dohe i Sarajeva. Tako|er je rekao da Katar
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

posebnu pa`nju posve}uje nauci, te investiranju u oblasti koje nisu direktno vezane za naftnu industriju. Razgovarano je, kako stoji u zvani~nom saop}enju, i o mogu}nostima saradnje i ulaganja u bh. privredu, aktuelnu halal proizvodnju, za koju su predstavnici Katara izrazili veliki interes, a bilo je razgovora i o saradnji u oblasti hemijske industrije. ^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} pozdravio je i podr`ao svjetski poznatu katarsku televiziju Al-Jazeeru da otvori svoje regionalno sjedi{te u Sarajevu a nakon toga je potpisano nekoliko sporazuma izme|u na{e zemlje i ovog emirata. Ono {to me|utim nije objavljeno u zvani~nom saop}enju iz Predsjedni{tva jeste skandal koji se desio u vezi sa poklonom s kojim su ~lanovi Predsjedni{tva namjeravali ispratiti emira ku}i u Katar. Naime, {eik Al-Thani svojom se neposredno{}u i {armom toliko svidio svim ~lanovima Predsjedni{tva da su ga dan prije njegovog odlaska odlu~ili po~astiti nekim posebnim poklonom. N eboj{a Radmanovi} predlo`io je vrijednost koja

simbolizira ljepote i historiju Bosne i Hercegovine, no @eljko Kom{i} i Haris Silajd`i} odlu~ili su emira nagraditi nekakvom Poveljom prijateljstva. U tome vjerovatno ne bi bilo ni~ega ~udnog da takvo {to uop}e postoji! BiH nema jo{ uvijek niti zakon niti bilo kakvu odluku o ovakvim vrstama odlikovanja i Ra d manovi} je kazao kako bi bilo neozbiljno nagraditi katarskog emira ne~im {to ne postoji, niti je zvani~no priznato. No, Kom{i} i Silajd`i} ignorisali su dogovor i odlu~ili ipak pokloniti Povelju. [tavi{e, na{li su brzo i lokalnu {tampariju kako bi tekst povelje koji su sami sastavili od{tampali na koliko-toliko kvalitetnom papiru, pozla}enim slovima i sa grbom Bosne i Hercegovine. Na opro{tajnom prijemu emiru je tako ipak poklonjena nepostoje}a Povelja na{e zemlje a Neboj{a Ra dmanovi} je, kako bi izbjegao blama`u sa dodjelom nepostoje}eg, izmi{ljenog priznanja, trenutak predaje eskivirao tako {to je oti{ao u toalet iz kojeg se vratio tek kada je emir Katara spakovao Povelju koju su mu poklonili Kom{i} i Silajd`i}.
31

KRAH DODIKOVOG “PRIVREDNOG ^UDA”

Nakon što je prošle nedjelje austrijski građevinski koncern Strabag raskinuo “posao stoljeća” sa Vladom Republike Srpske vrijedan tri milijarde eura, revizorska kuća Delloite objavila je izvještaj koji govori da je “uspješna” prodaja Rafinerije u Bosanskom Brodu zapravo bio velika prevara; “Slobodna Bosna” napravila je top listu najvećih Dodikovih poslovnih prevara

POSLOVNE “BOMBE” MILORADA DODIKA
Pi{e: MIRHA DEDI]

OBAVEZA VE]A OD IMOVINE
Prema revizorskom izvje{taju Delloitea, gubitak Rafinerije iznosi 99,5 miliona KM, a obaveze su ve}e od njene obrtne imovine za 153,8 miliona KM

“U ekonomiji je spas Republike Srpske”, bila je naj~e{}e Dodikova krilatica u posljednje ~etiri godine dok je nizao katastrofalne poslovne aran`mane za privredu Republike Srpske. Samo nekoliko dana po{to je austrijski Strabag i slu`beno raskinuo ugovor sa Vladom RS-a o izgradnji mre`e puteva po Republici Srpskoj, {to je trebao biti posao vrijedan oko tri milijarde eura, revizorska ku}u Delloite iza{la je sa skandaloznim izvje{tajem o stanju u Rafineriji u Bosanskom Brodu. Ne zna se ta~no koliko je Dodik u svom posljednjem mandatu potpisao “kapitalnih” ugovora sa stranim partnerima, ali na{ list pozabavio se sa deset Dodikovih “najve}ih” poslova koji su Republiku Srpsku trebali pretvoriti u privredno ~udo. Zavr{ili su, a da nisu ni zapo~eti. Krenimo od posljednjeg objelodanjivanja Dodikovih malverzacija. Prema revizorskom izvje{taju o poslovanju Rafinerije, koji je uradila revizorska ku}a Delloite, gubitak ove kompanije iznosi 99,5 miliona KM, a obaveze su ve}e od njene obrtne imovine za 153,8 miliona KM. Ove porazne brojke govore da je cijeli projekat oko prodaje Rafinerije zapravo bio velika prevara. U posljednje tri i po godine javnost je zasipana brojnim informacijama o uspjesima Rafinerije, pove}anju proizvodnje, zamahu privrede, a samo u pro{loj godini tako “napredna” firma napravila je gubitak od sto miliona maraka. Pritom, dugoro~ne obaveze Rafinerije iznose 354 miliona KM.

Sastavni dio ovih obaveza je i dug prema bud`etu Republike Srpske od 133,5 miliona KM. Rije~ je o nepla}enim da`binama koje su reprogramirane beskamatno i koje na naplatu dolaze 1. jula idu}e godine, s tim da bi trebale biti otpla}ene u narednih pet godina. Brojke govore da je Rafinerija na koljenima i da su njene {anse da po~ne poslovati rentabilno izuzetno male. Navode to i revizori, koji “ukazuju na postojanje materijalno zna~ajnih neizvjesnosti koje mogu da izazovu zna~ajnu sumnju u sposobnost Preduze}a da posluje stabilno”. Zbog toga se i sumnja da }e Republika Srpska od silnih miliona vidjeti i centa, naro~ito ako se ima u vidu da je Rafinerija svojim kupcima, firmi Njeftegazinkor i njenim ruskim partnerima, du`na 220 miliona KM!

Vlada RS-a je tokom privatizacije, na ime komercijalnih i drugih dugova Rafinerije i Petrola, isplatila gotovo 218 miliona maraka. Tako|e je pokrila i reprogramirani dug brodske Rafinerije prema bud`etu od blizu 133,5 miliona maraka, {to je preko 351 miliona KM kojih je Vlada ulo`ila u procesu prodaje Naftne industrije RS-a. Uz sve to, Vlada RS-a je upla}ivala i plate radnicima i nakon prodaje Rafinerije, u iznosu od 11 miliona KM, pa se ukupna suma potro{ena za privatizaciju Rafinerije penje na preko 362 miliona KM. Ruski partner je, navodno, uplatio blizu 356 miliona maraka za kupovinu dr`avnog kapitala, te refundiranje Vladi na ime izmirenja dijela komercijalnih obaveza. Prosta ra~unica govori da je Dodik Rafinerije u Bosanskom Brodu i

“Bolji dio BiH” na dramati~an na~in se suo~ava s posljedicama bahate politike premijera Dodika
32
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KOLIKO RS KO[TAJU DODIKOVE POSLOVNE AVANTURE
MAJSTOR SVIH PREVARA
Milorad Dodik dijeli novac i kapom i {akom

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

33

KRAH DODIKOVOG “PRIVREDNOG ^UDA”
PROJEKAT NEIZVJESNE FINANSIJSKE KONSTRUKCIJE
Autoput Banja Luka - Gradi{ka gra|en je godinama

NAJUSPJE[NIJI DODIKOVI PROPALI PROJEKTI
IZGRADNJA MRE@E PUTEVA U REPUBLICI SRPSKOJ SA STRABAGOM IZGRADNJA TERMOELEKTRANE GACKO SA ^EZ-om IZGRADNJA AERODROMA U TREBINJU, BIJELJINI I NA SOKOCU PRODAJA RAFINERIJE U BOSANSKOM BRODU IZVLA^ENJE PROFITA FABRIKE BIRA^ PREKO OFF-SHORE KOMPANIJA

Modri~i, te Petrol besplatno ustupio ruskom partneru, uz jo{ nekoliko miliona KM doplate. Me|utim, tu nije kraj prevarama. Nakon {to je Vlada RS-a o~istila sve dugove nekada{nje Naftne industrije i Rusima je predala bez dugova, ruski partner je zadu`io rafineriju stotinama miliona KM. Pritom, ruski kupac je napravio anekse ugovora po kojima se preko firme Optima izvla~i dobit iz Rafinerije, koja }e stalno biti u gubitku, a zbog tog gubitka izbjegava se pla}anje 133,5 miliona KM obaveza prema dr`avi. Milorad Dodik je tokom 2006. godine pompezno najavljivao da }e u Naftnu industriju Republike Srpske biti ulo`eno 979 miliona eura. Tri i po godine nakon privatizacije mo`e se zaklju~iti da je cijeli projekat postavljen na kriminalnom na~inu poslovanja. Po nalazu revizora, Rafinerija je u 2009. imala dug od 354 milioma KM. To je ~ak sto miliona vi{e nego {to je iznosio dug prije privatizacije, pa stru~njaci opravdano postavljaju pitanje zbog ~ega Vlada RS-a na ~elu sa Dodikom nije investirala u rafineriju, umjesto {to je otpla}ivala njene dugove i poklonila je ruskom partneru.

PROPAO POSAO VRIJEDAN 3 MILIJARDE EURA
Dodiku i njegovoj kliki trebalo je nekoliko mjeseci da javnosti saop{te da je propao njegov posao stolje}a sa Strabagom, vrijedan tri milijarde eura. ^etiri godine nakon dobivanja koncesije za izgradnju 430 kilometara puta u Republici Srpskoj, trakavici je prije desetak dana do{ao kraj. Austrijski gra|evinski koncern Strabag obznanio je raskid ugovora s Banjom Lukom o izgradnji putne mre`e u RS-u. “Posao stolje}a” pretvorio se tako u “fijasko stolje}a” zahvaljuju}i odluci Vlade Republike Srpske i premijera ovog bh.
34

entiteta Milorada Dodika da 2006. godine, mimo natje~aja, putem direktne pogodbe dodijeli koncesiju na rok od 30 godina austrijskom koncernu. Odluku je potvrdio i entitetski parlament, a 2008. potpisan je i ugovor izme|u Vlade RS-a i Strabaga o izgradnji mre`e autocesta kroz RS. No, ni{ta od toga nije bilo dovoljno Strabagu u osiguranju finansijske podr{ke za dobiveni posao. Austrijska kompanija priznala je kako nije mogla dobiti kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) upravo zbog toga {to posao nije dobila putem me|unarodnog natje~aja. Strabag je, iz istih razloga, odbila i Evropska investicijska banka (EIB), te jo{ 40 poslovnih banaka, od kojih su Austrijanci gotovo dvije godine uzaludno tra`ili finansijska sredstva. Podsjetimo, Strabag je dobio koncesiju za izgradnju na osnovu javnog poziva za iskazivanje interesa, a ne me|unarodnog natje~aja. Premijer RS-a Milorad Dodik nedavno je izjavio kako }e “autocesta Banja Luka - Doboj biti izgra|ena, sa Strabagom ili bez Strabaga”, ne otkrivaju}i kako. Osim te autoceste Vlada RS-a gradi autocestu Banja Luka - Gradi{ka, koja je trebala biti udio tog entiteta u zajedni~koj kompaniji sa Strabagom. Zbog zloupotreba oko bud`etskog finansiranja te autoceste, ve} nazvane “Skadar na Bojani”, za koju je prema neslu`benim podacima ve} utro{eno tri puta vi{e od planiranog iznosa, Tu`ila{tvo BiH otvorilo je istragu protiv premijera Dodika, koji odbacuje sve optu`be o nezakonitom tro{enju novca. Ministar prometa i veza RS-a Nedjeljko ^ubrilovi} nedavno je izjavio kako }e ta autocesta biti zavr{ena do kraja godine, te kako je s Hrvatskom dogovorena izgradnja mosta preko Save, te povezivanje s autocestom Zagreb - Beograd kod Oku~ana. Mre`a autoputeva u RS-u predvi|ala je i izgradnju

REVITALIZACIJA @ELJEZNICA SRPSKE PRODAJA TELEKOMA REPUBLIKE SRPSKE IZGRADNJA FABRIKE VAGONA U OBARSKOJ PORED BIJELJINE REKONSTRUKCIJA KLINI^KO-BOLNI^KOG CENTRA U BANJOJ LUCI

PREMIJER OBMANA
Milorad Dodik

autoputa Banja Luka - Prijedor, Banja Luka - Kupres, te preko Livna povezivanja sa Splitom. No, po svemu sude}i od gradnje putne mre`e u RS-u za sada nema ni{ta. Sam Milorad Dodik, u vezi posla sa Strabagom, vi{e puta je sam sebi sko~io u usta. Tako je u maju ove godine govorio da je projekat realan, izvodljiv i da ide svojom dinamikom, me|utim prije deset dana obznanio je da ugovor sa Strabagom raskinut uz od{tetu od 200.000 eura, te kako njegova vlada sada ima nekoliko opcija. Jedna od njih je da poku{aju na}i novog partnera koji bi za 200.000 eura preuzeo Strabagov udio u Autoputevima RS-a, ili da bez zadu`ivanja krenu vlastitom operativom graditi autocestu Banja Luka - Doboj. Ra~una se da je Dodikova vlada na ime neizgra|enih autoputeva, za tro{kove eksproprijacije i razne projekte i ekspertize do sada utro{ila oko sto miliona KM.
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KOLIKO RS KO[TAJU DODIKOVE POSLOVNE AVANTURE
Prije mjesec i po dana ~e{ka kompanija ^EZ tu`ila je Vladu Republike Srpske Me|unarodnoj privrednoj komori u Be~u, a po~etak arbitra`e zakazan je za septembar. Ukoliko Vlada RS-a i njen {ef Milorad Dodik izgube taj spor, a dobro obavije{teni ka`u da je to izvjesno, mora}e platiti od{tetu u iznosu od 60 miliona eura. ^esi su podnijeli tu`bu zbog propale investicije vrijedne 1,4 milijarde eura namijenjenih za izgradnju nove termoelektrane i popravljanje postoje}e. Pored od{teta od 60 miliona eura, ~ak se spominje i cifra od 100 miliona eura ukoliko bi se ura~unale zatezne kamate. Izme|u ^EZ-a i Elektroprivrede RS-a prije tri godine potpisan je ugovor o izgradnji nove termoelektrane u Gacku, ali vlasti RS-a nisu ispo{tovale ugovorne obaveze. ^e{ka kompanija podnijela je tu`bu i protiv preduze}a Rudnik i termoelektrana Gacko. Klju~ni argument ^e{ke elektroprivrede za tu`bu jeste ~injenica da EPRS u “Nove elektrane RS”, zajedni~ko preduze}e koje je trebalo da gradi novu i upravlja starom termoelektranom, nije unijela imovinu postoje}e RiTE Gacko. Premijer RS-a, kojeg }e Sud iz Be~a pozvati na saslu{anje, o cijelom ovom slu~aju {uti, a njegovi saradnici tvrde da Vlada RS-a nije kriva za krah velikog projekta. Oni kao glavni razlog zbog kojeg je propao posao sa ^EZ-om navode tu`bu malih akcionara preduze}a Rudnik i termoelektrana Gacko, u ~iju korist je sud nedavno presudio. Istovremeno Dodik sprema kontratu`bu protiv ^e{ke elektroprivrede (^EZ), a kako saznajemo, u ime Vlade RS-a tu`bu }e podnijeti ugledna advokatska kancelarija Schönherr iz Be~a. Dobro upu}eni izvori tvrde da su strani advokati anga`ovani zbog toga {to Vlada RS-a, zajedno sa “Elektroprivredom RS” i RiTE “Gacko”, mora da pripremi jake argumente kojima }e oboriti tvrdnju ^EZ-a da su za propast “posla vijeka” u Gacku, vrijednog 1,4 milijarde eura, odgovorne vlasti Republike Srpske, EPRS i RiTE “Gacko”. Dobro upu}eni izvori tvrde da }e Dodik svoju kontraofanzivu zasnovati na tezi da su ^esi sabotirali realizaciju investicije, jer se nisu pridr`avali obaveza iz zajedni~ke izjave sa Vladom i EPRS-om koja je potpisana krajem 2006. godine. DODIK TRA@I SPAS OD KINEZA

Puteve i termoelektrane u Republici Srpskoj gradiće Kinezi
Prije nego {to je austrijski gra|evinski koncern Strabag slu`beno objavio kako pregovara s Vladom Republike Srpske o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji mre`i autocesti u Republici Srpskoj, u javnosti su se pojavile informacije kako }e puteve u tom entitetu graditi Kinezi. S tim ciljem premijer Dodik je odr`ao sastanak sa kineskim ambasadorom Lin Venksinom, kada su se dogovorili da krajem ovog mjeseca u BiH posjete ~elni ljudi dr`avne korporacije za elektri~nu energiju “kako bi se upoznali s energetskim potencijalima u BiH”. Uz ~elnike kineske dr`avne kompanije za energetiku, u RS sti`u i predstavnici jo{ jedne kompanije koja se bavi gradnjom mostova i cesta. Iza vijesti o dolasku dviju kineskih korporacija kriju se planovi o namjeri rukovodstva RS-a da poslove gradnje mre`e autocesta te rekonstrukciju i gradnju jo{ jednog bloka RiTE Gacko povjeri Kinezima, tvrde izvori bliski Vladi RS-a. Budu}i da je izborna godina, Dodik se, tvrde dobro upu}eni izvori, `uri sanirati politi~ku {tetu nastalu odlaskom ^EZ-a i Strabaga, tra`e}i investitore koji bi ih zamijenili i ponovo pokrenuli investicije u cestovnu infrastrukturu i energetski sektor.

BRZE PRUGE NA DUGE STAZE
Dodik ve} du`e vrijeme ne pominje prugu od Broda do Modri~e, koja je ve} trebala biti izgra|ena i u koju su, navodno, investitori namjeravali utro{iti 45 miliona eura. Naime, prije dvije godine Vlada RS-a na ~elu sa Dodikom je dogovorila sa firmom General Electric ulaganje od 167 miliona eura u @eljeznice RS-a. Me|utim od
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

investicija nije bilo ni{ta, a gubici u @eljeznicama RS-a mjere se stotinama miliona eura. Dodik je sa rumunskim investitorom navodno dogovorio i izgradnju fabrike vagona u Obarskoj kod Bijeljine u kojoj bi se zaposlili oko pet hiljada radnika. Do fabrike bi bila izgra|ena `eljezni~ka pruga. Me|utim, od izgradnje fabrike nije bilo ni{ta, a podaci o gubicima u @eljeznicama RS-a su {okantni. Na kraju 2005., u vrijeme kada je premijer RS-a bio Pero Bukejlovi}, konstatovan gubitak od 1,7 miliona maraka, da bi u 2009. do{lo do enormnog pove}anja gubitaka i oni se penju na ~ak 22 miliona maraka. To su gubici koje su konstatovali revizori kroz frizirane knjige @eljeznica Srpske. Stvarni gubici su, smatra se, mnogo ve}i. Kako bi odr`ali socijalni mir u @eljeznicama Srpske, Vlada RS-a krenula je ove godine u nova zadu`ivanja i podigla kredite od 20 miliona i 16 miliona KM, {to sa kamatama na njih daje novih 40 miliona maraka zadu`enja @eljeznicama RS-a. Najve}i opsjenar na ovim prostorima, aktuelni premijer RS-a, danima je zamajavao gra|ane RS-a obe}avaju}i im aerodrome u svakom ve}em gradu u RS-u od Bijeljine, Trebinja, Sokoca… koji su trebali ni`om cijenom karata da preuzmu sve poslove aerodromoma u Sarajevu, Beogradu, Dubrovniku, Tivtu i postanu nosioci tog posla u regionu. Na{ list je pisao o komi~nim projektima aerodroma u Trebinju sa kojeg avioni kada polete udaraju direktno u planinu. Potom je izra|ena nova studija izvodljivosti trbinjskog aerodroma u kojoj su avioni nakon {to bi pro{li produ`enom pistom morali pro}i kroz tunel! Sve stru~njake koji su javnost upozoravali da je izgradnja takvog aerodroma tragikomi~na, Dodik je progla{avao nepri-

jateljima Republike Srpske, ljudima koji ne mogu da shvate njegov poslovni senzibilitet.

IZ BIRA^A IZVU^ENA MILIJARDA MARAKA
U sjeni spektakularnih privrednih uspjeha i ekonomskog ~uda o kojima je svakodnevno trubila propagandna ma{inerija Milorada Dodika, u isto~nom dijelu Republike Srpske odvijala se prava ekonomska drama. Najve}oj kompaniji na tom podru~ju, Fabrici glinice Bira~, u vlasni{tvu litvanskog tajkuna ruskih korijena Vladimira Romanova, dozvoljeno je da preko Ukio banke iz BiH izvu~e oko milijardu KM. Litvanci su osmislili ‘zanimljivu’ finansijsku shemu, u kojoj fabrika Bira~ vr{i samo uslu`nu preradu, i to za firmu Balkal iz Banje Luke, povezano pravno lice ~iji je osniva~ sa off-shore destinacije na Britanskim Djevi~anskim ostrvima. Balkal, dakle, nabavlja sirovine, prodaje ih Bir~u po tr`i{nim cijenama, a Bira~ isporu~uje finalni proizvod Balkalu po cijeni ni`oj od tr`i{ne. Balkal dalje, ili isporu~uje Bir~ev gotov proizvod u inostranstvo po tr`i{nim cijenama (ostvaruju}i zaradu), ili, izvozi glinicu u inostranstvo tako|e po ni`im cijenama od tr`i{ne, nekoj tre}oj firmi (sa istim krajnjim vlasnikom), koja onda prodaje dalje po tr`i{noj cijeni, ostvaruju}i profit van BiH. Pritom, fabrika se nalazi korak do potpunog sloma i ste~aja. Radnicima novcem dobijenim od privatizacije nikada nisu pla}eni doprinosi a vlasnik ove fabrike nikada nije platio porez. Pro{lu godinu Bira~ je okon~ao s rekordnim gubitkom od preko 107 miliona eura, a to prakti~no zna~i da Bira~ “knjigovodstveno” vi{e ne postoji budu}i da su dugovanja fabrike nadma{ila
35

KRAH DODIKOVOG “PRIVREDNOG ^UDA”
ukupnu vrijednost imovine. Zapanjuju}e razmjere nagomilanih poslovnih gubitaka Fabrike glinice Bira~ precizno je ustanovila revizorska ku}a Deloitte, ~ije su prognoze o perspektivi bir~anske fabrike krajnje sumorne. Deloitte sugerira hitnu i sveobuhvatnu rekonstrukciju i konsolidaciju kompanije, u okviru koje }e ve} u prvom naletu, odmah nakon oktobarskih izbora, bez posla ostati nekoliko stotina radnika. Jedan od najva`nijih projekata u RS-u za Dodika je bila rekonstrukcija Klini~kog centra Banja Luka, koja je trebala da ko{ta ne{to vi{e od 160 miliona maraka. Ovaj posao je daleko od o~iju javnosti Dodik povjerio austrijsko-holandskoj firmi “Vamed Nederland”, koja je trebala da rekonstrui{e 30 hiljada metara kvadratnih prostora bolni~kog centra, izgradi Centar za radioterapiju, ju`no krilo i 12 savremeno opremljenih operacionih sala. Izra|eni su i projekti, ali posao sa Vamedom je propao. U posljednje ~etiri godine u KBC Banja Luka, koji je katastrofalnom stanju, popravljen je krov i ugra|eno nekoliko liftova. Nakon propalog posla sa Vamedom Dodika je optu`io “Bo{njake iz Sarajeva da su izvr{ili pritisak na holandsku vladu da zbog Srebrenice imaju moralnu obavezu da odobre kredit Klini~kom centru u Tuzli, a ne KBC Banja Luka”. Me|utim optu`be su bile potpuno neosnovane, jer je aran`man koji je Dodik sklopio sa austrijskim Vamedom bio krajnje neracionalan i neodr`iv. Naime, kada je do{ao na vlast, Dodik je mimo svih zakona poni{tio ugovor prethodne Vlade po kojim bi se milionska sredstva za obnovu KBC jednim dijelom obezbijedila prodajom zemlji{ta pored Hirurgije, a preostali dio zadu`enjem kod bh. banaka. Po ugovoru sa Vamedom, firmom koja se bavi obnovom bolnica, sredstva za obnovu namakla bi se zadu`ivanjem Fonda za zdravstvo. Otplata kredita bila bi sa izuzetno visokom kamatnom stopom, a od 40 miliona eura za koje je Dodik govorio da }e ih donirati holandska vlada nije bilo ni{ta jer je bilo samo rije~i o 19 miliona eura kojim bi se pokrilo osiguranje za medicinsku opremu. Ne treba zaboraviti ni Dodikovu spektakularnu prodaju Telekoma Srpske, za koji je od Telekoma Srbije dobio 646 miliona eura. Javnost je me|utim ostala uskra}ena za informaciju da Dodik nikada od Srbije nije dobio dogovorenu sumu novca jer je dio “prelomio” za dug koji su gra|ani RS-a napravili u Srbiji u toku i poslije rata lije~e}i se u beogradskim zdravstvenim ustanovama. Svetlana Ceni}, ekonomski ekspert i biv{a ministrica finansija RS-a, u najve}e poslovne proma{aje Milorada Dodika, pored posla sa ^ezom i Strabagom, ubraja
36

STRUJNI UDAR
Propali projekat Vlade Propali projekat Vlade RS-a u dolini Vrbasa RS-a u dolini Vrbasa

NA KRAJU BALADE: Dodiku i njegovoj kliki trebalo je nekoliko mjeseci da javnosti saopšte da je propao njegov posao stoljeća sa Strabagom, vrijedan tri milijarde eura
potro{nju milijarde maraka od PDV-a, zatim 650 miliona od prodaje Telekoma Srpske. Uz sve to, Dodik je u ovom mandatu, kako isti~e Ceni}eva, zadu`io Republiku Srpsku za ~ak 1,7 milijardi KM. Ceni}eva ka`e da sjedi{te kompanije Telekoma Srpske nakon prodaje nikada

ne}e biti u Republici Srpskoj. Kako i kupac, Telekom Srbije, ide u privatizaciju, to zna~i da }e kompanija koja ga kupi kontrolisati apsolutno sve komunikacije u Republici Srpskoj. Milorad Dodik je nakon niza poslovnih proma{aja pro{log mjeseca potra`io spas u Sankt Peterburgu, gdje je tra`io nove investitore i ulaga~e koji }e podebljati bud`et Republike Srpske pred izbore. Me|utim, brojni pregovori sa ruskim privrednim delegacijama o ulaganjima u RS-u zavr{ili su neuspje{no. Da je Milorad Dodik u ozbiljnim ekonomskim problemima, govori i njegov nedavni prijedlog o formiranju koncentracione vlade RS-a. Time bi, tvrde upu}eni, pod izgovorom prevladanja ekonomskih problema, Dodik sa sebe skinuo odgovornost za katastrofalno stanje u privredi RS-a u koje je sam doveo.

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

AFERA U MIP-u

Ambasada BiH u Holandiji postaje sve poznatija po aferama i skandalima koji se nižu kao na pokretnoj traci; naš novinar donosi pregled najkrupnijih afera u Ambasadi BiH u Holandiji, od kojih niti jedna nije do kraja rasvijetljena i raščišćena

PROKLETSTVO HA[KE AMBASADE
Foto: Milutin Stoj~evi}

DIPLOMATSKI KOR
Ambasadori BiH na radnom sastanku sa predsjednikom predsjedni{tva Harisom Silajd`i}em

Za svim dosada{njim ambasadorima BiH u Holandiji vuku se repovi afera
38
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KO RASPRODAJE UGLED BiH
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

N

PRENAPUHANA AFERA

ova afera potresa Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a ti~e se netransparentnog tro{enja sredstava u Ambasadi BiH u Holandiji. Na{oj ambasadorici u toj zemlji Mirandi Sidran-Kami{ali} na teret se stavlja netransparentno tro{enje para, neposluh i falsificiranje dokumentacije. Ukratko, Miranda Sidran-Kami{ali} optu`ena je zbog 3.000 eura koje su ispla}ene na ime voza~a D`enana Begovi}a koji u to vrijeme nije radio u Ambasadi BiH u Holandiji. Ovakvim prizemnim optu`bama skre}e se pozornost javnosti sa daleko ve}eg i ozbiljnijeg skandala te{kog milion eura u koji je umije{an biv{i ambasador BiH u Holandiji @eljko Jerki}.

Svi grijesi ambasadorice Sidran-Kamišalić
“Bez obzira na stanje u raspolo`ivoj dokumentaciji, do{li smo do saznanja da u periodu mart - juni 2010. godine gospodin D`enan Begovi} nije radio u Ambasadi BiH u Hagu kao voza~ domar, ve} je u to vrijeme bio anga`ovan kao voza~ kuvajtske Ambasade u Sarajevu, gdje i sada radi. To je potvrdila i ambasadorica, uz obrazlo`enje da je posao voza~a u spornom periodu obavljao jedan od voza~a Ureda oficira za vezu BiH pri Ha{kom tribunalu. Kao razlog zbog ~ega je vr{ena isplata na ime D`enana Begovi}a ambasadorica je navela da je voza~ Ureda oficira za vezu BiH pri Ha{kom tribunalu dr`avni slu`benik i kao takav nije mogao potpisati ugovor o djelu s Ambasadom. Sa ovakvom praksom treba se odmah prekinuti i potrebno je uputiti voza~a”, navedeno je, izme|u ostalog, u izvje{taju interne revizije Ministarstva vanjskih poslova BiH nakon ~ega je o “nezakonitostima” ambasadorice upoznata bh. javnost. Indikativno je da se u javnosti plasiraju informacije prije okon~anja uobi~ajnih internih procedura. Ovo upu}uje na namjeru da se ambasadorica Miranda Sidran-Kami{ali} unaprijed diskreditira.

DVIJE PLA]E ZA JERKI]A
Nakon {to smo u decembru pro{le godine objavili kako ambasador Jerki} (i)legalno prima dvije pla}e, jednu od Ministarstva vanjskih poslova BiH (MIP), a drugu od me|unarodne Organizacije za zabranu proizvodnje hemijskog oru`ja (OPCW), stvari su po~ele da se komplikuju. Naime, na ime generalnog direktora OPCW-a uglednog diplomate Rohelia Pfirtera, Transparency International iz BiH uputio je pismeni zahtjev da im se dostave podaci o statusu njihovog uposlenika @eljka Jerki}a, odnosno da li on za tu organizaciju radi po profesionalnom ugovoru, ili kao zvani~ni predstavnik BiH. OPCW je nakon toga uputio dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojem je tra`io poja{njenje o radnopravnom statusu Jerki}a. U OPCW-u nisu bili sretni zbog pristiglog odgovora iz MIP-a BiH pa je direktor Rohelio Pfirter na razgovor pozvao @eljka Jerki}a i prijateljski mu savjetovao da podnese ostavku, {to je ovaj nerado i u~inio. Ni Roheliu Pfirteru to nije bio lak zadatak obzirom da su on i Jerki} dugogodi{nji prijatelji. Devedesetih godina pro{log stolje}a njih dvojica zajedno su radili u UN-u, otkada datira njihovo poznanstvo. [tavi{e, direktor Pfirter u pratnji svoje supruge jedno ljeto proveo je u vili ambasadora Jerki}a u Neumu. Kada je krajem 2004. godine Jerki} postao svjestan da }e biti smijenjen s mjesta ambasadora BiH u Holandiji, prije svega zbog omalova`avanja dijaspore koju je javno kvalifikovao kao polupismene primitivce sa kojima ne `eli imati nikakve veze, obratio se svom prijatelju Pfirteru koji ga je uhljebio u OPCW-u uz pla}u od 110 hiljada dolara godi{nje. Istovremeno, Jerki} je pet i po godina od MIP-a BiH primao i mjese~nu pla}u od 3.700 eura na osnovu Odluke o participaciji Vije}a ministara BiH u
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

NEKA SE SVE PROVJERI
Miranda Sidran, ambasadorica BiH u Holandiji

STARE VEZE: Ni Roheliu Pfirteru to nije bio lak zadatak obzirom da su on i Jerkić dugogodišnji prijatelji. Devedesetih godina prošlog stoljeća njih dvojica zajedno su radili u UN-u, otkada datira njihovo poznanstvo
tro{kovima u~e{}a funkcionera i dr`avnih slu`benika BiH u me|unarodnim organizacijama van BiH koja ne postoji u arhivi odluka i zaklju~aka Vije}a ministara BiH. Za usvajanje navodne odluke i njenu “implementaciju“ pobrinuo se Fuad [abeta, u to vrijeme sekretar MIP-a BiH, koji }e na mjestu ambasadora BiH u Holandiji naslijediti Jerki}a. [abeta se kandidovao za mjesto specijalnog predstavnika generalnog sekretara OSCE-a u Turkmenistanu, a ujedno je nastojao osigurati nepromijenjen sta39

AFERA U MIP-u
tus i privilegije u MIP-u. No, [abeta nije izabran zbog skromnog poznavanja engleskog. To mjesto dobio je ambasador Ibrahim \iki}, ali [abetin prethodnik, ambasador Jerki}, postao je uposlenik me|unarodne organizacije zadr`av{i sva prava i privilegije uposlenika MIP-a BiH. Niti jedan organ, institucija, slu`ba ni pojedinac iz BiH nije obavijestio OPCW da se Jerki} pla}a iz bud`eta BiH i da bi se to trebalo tretirati kao vid kontribucije na{e zemlje u radu ove va`ne me|unarodne organizacije koja okuplja 188 dr`ava.

JERKI] POD ZA[TITOM [ABETE
Svoj ambasadorski mandat u Haagu, [abeta je, prema ocjeni kolega diplomata, odradio krajnje lo{e. Naime, od po~etka 2005. godine, kada je postavljen za ambasadora BiH u Hagu, do kraja februara 2007., kada je Me|unarodni sud pravde donio presudu u slu~aju tu`be BiH protiv Srbije, ambasador [abeta nije u~inio gotovo ni{ta po tom pitanju. Navodno, jedina osoba koja je cijenila ambasadora [abetu u Ha{kom tribunalu bio je portir pakistanskog porijekla koji je o`enio Bo{njakinju iz Tuzle! To nije jedina veza Fuada [abate sa procesom koji se vodio pred Ha{kim tribunalom. Navodno, [abeta je odr`avao redovne kafanske kontakte sa tada{njim

VI[EGODI[NJA SURADNJA
Nekada{nji ambasador BiH u Holandiji Fuad [abeta i Miranda Sidran

ambasadorom Srbije u Haagu Radoslavom Stojanovi}em, ina~e profesorom me|unarodnog prava koji je, za razliku od [abete, na pravi na~in znao iskoristiti diplomatske veze. Kona~no, ambasador [abeta diplomatski “{amar” do`ivio je kada je holandska kraljica za njegova mandata podijelila medalje pripadnicima holandskog bataljona

koji su pokazali nevi|enu hrabrost u spa{avanju Srebreni~ana u julu 1995. godine. Na kraju, bez obzira na sve nezakonitosti, nepravilnosti i propuste Fuad [abeta trenutno obna{a du`nost {efa Odjela za mir i sigurnost u MIP-u BiH, a @eljko Jerki} o~ekuje mjesto u unutra{njoj reviziji Ministarstva vanjskih poslova BiH.

40

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

EVROPA, ODMAH ODLUKA O Novi pritisak na Iran, u septemb USPOSTAVI zemlje sa EU-om EVROPSKE
DIPLOMATSKE SLU@BE
Zemlje ~lanice Evropske unije su po~etkom sedmice donijele formalnu odluku o uspostavi evropske diplomatske slu`be tako da mo`e po~eti postupak imenovanja vode}ih diplomata kako bi slu`ba mogla postati operativna do 1. decembra. U toku je postupak imenovanja {efova tridesetak izaslanstava Evropske unije u svijetu. Slu`ba }e, kada se potpuno ustroji, imati oko 6.000 du`nosnika, diplomata i stru~njaka. Najmanje 60 posto zaposlenih u toj diplomatskoj slu`bi bit }e iz redova stalno zaposlenog osoblja evropskih institucija. Du`nosnici iz zemalja ~lanica bit }e zaposleni na odre|eno vrijeme, najvi{e osam godina, s mogu}no{}u produ`enja za jo{ dvije godine.

NOVO STEZANJE OBRU^A NOVO STEZANJE OBRU^A
Zbog svog nuklearnog programa Zbog svog nuklearnog programa Iran se na{ao pod do sada Iran se na{ao pod do sada najve}im sankcijama UN-a ii EU-a najve}im sankcijama UN-a EU-a

PO^ETAK PREGOVORA EU-a SA ISLANDOM
Na Me|uvladinoj konferenciji odr`anoj 27. jula otvoreni su pregovori s Islandom o pristupanju EU, za koje se vjeruje da }e prote}i glatko. Kao zemlja ~lanica Evropskog udru`enja slobodne trgovine (EFTA), Evropskog gospo-

Glavne mjere koje je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a protiv iranskog nuklearnog programa, kao i mjere koje su usvojile Sjedinjene Države i Evropska unija, posebno pogađaju naftni sektor u Iranu

N
42

epunih mjesec dana nakon {to su Ujedinjeni narodi odlu~ili uvesti sankcije Iranu, ministri vanjskih poslova zemalja ~lanica EU-a su, vo|eni dogovorom iz juna, izglasali u Briselu paket sankcija protiv Irana u podru~ju energetike, koje uklju~uju zabranu investiranja u plinski i naftni sektor, tehni~ku pomo} ili prenos tehnologije. ”Sankcije su najva`niji instrument za uvjeravanje Irana da se vrati pregovorima o njegovu programu oboga-

}ivanja urana”, poru~io je italijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, uo~i po~etka sastanka. Iran je drugi najve}i izvoznik nafte u OPEC-u, ali znatno ovisi od uvoza naftnih derivata, posebno benzina, tako da uvozi oko 40 posto svojih godi{njih potreba benzina. Glavne mjere koje je usvojio Vije}e sigurnosti UN protiv iranskog nuklearnog programa, kao i mjere koje su usvojile Amerika i EU, odnose se na industriju gasa i nafte. Predvi|a se
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

bru nastavak pregovora ove
razum o razmjeni nuklearnog goriva koji je trebao ubla`iti zabrinutost Zapada zbog nuklearnih ambicija Teherana i sprije~iti uvo|enje sankcija od strane UN-a, SAD-a i EU-a. Pregovori u Teheranu vo|eni su sa ciljem da se uvjeri Iran da pristane na primopredaju u Turskoj i tako poka`e dobru volju kako bi izbjegao daljnje sankcije me|unarodne zajednice. Iran je nakon njih saop}io da je pristao razmijeniti 1.200 kg svog niskooboga}enog urana za visokooboga}eno nuklearno gorivo koje bi koristio u svom medicinskom nuklearnom reaktoru, a dogovoreno je i da }e se razmjena nuk-

darskog podru~ja (EEA) i Schengena Island je ve} prihvatio zna~ajnu koli~inu zakonodavstva EU-a, ali }e morati pristati na promjene u nekim za njega va`nim podru~jima kao {to su lov na kitove i financijski sektor. Island je predao zahtjev za ~lanstvo u EU ljeta 2009. godine. Evropsko vije}e odlu~ilo je 17. juna 2010. godine da pregovori o pristupanju Islanda EU mogu zapo~eti.

EVROPSKA UNIJA PREMA[ILA 500 MILIONA STANOVNIKA
Broj stanovnika EU-a ove je godine prema{io 500 miliona, a u pore|enju s pro{lom godinom pove}ao se za 1,4 miliona, objavio je Eurostat, statisti~ki ured EU-a. Tokom pro{le godine u Uniji je ro|eno 5,4 miliona djece, {to je 10,7 djece na hiljadu stanovnika, dok je iste godine umrlo 4,8 miliona ljudi. Najve}a stopa novoro|enih zabilje`ena je u Irskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj dok su najni`e stope imale Njema~ka, Austrija, Portugal i Italija. Useljavanje stanovni{tva ~ini 60 posto u porastu broja stanovnika u EU. U 19 zemalja ~lanica pove}ao se broj stanovnika, a u osam se smanjio. Najve}i relativni porast stanovni{tva zabilje`io je Luksemburg te [vedska i Slovenija.

NEUSPIO POKUŠAJ SPREČAVANJA SANKCIJA: Podsjetimo da su krajem maja Iran i dvije nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, Turska i Brazil, potpisale sporazum o razmjeni nuklearnog goriva sa Iranom koji je trebao spriječiti uvođenje novih mjera od strane UN-a, SAD-a i EU-a
zabrana novih investicija, tehni~ke pomo}i ili transfera tehnologije, posebno za preradu gasa. Iranski sektor prevoza tereta, morskim ili zra~nim putem, bit }e jako ograni~en. Ote`ava se trgovinska razmjena, zabranjuje aktivnost dodatnog broja iranskih banaka i pro{iruje spisak osoba kojima }e biti uskra}ena viza, posebno onima iz vojske iranskog re`ima, ^uvara revolucije. Prema posljednjim informacijama koje je u Istanbulu saop{tio turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu, Iran je izrazio spremnost da razgovara sa Evropskom unijom o svom nuklearnom programu nakon ramazana, po~etkom septembra. Podsjetimo da su krajem maja Iran i dvije nestalne ~lanice Vije}a sigurnosti UN-a, Turska i Brazil, koje su ponudile svoje posredovanje u rje{avanju ove situacije, potpisali spo29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

learnog goriva odvijati u Turskoj. Ipak, time nije izbjegao sankcije. Evropska unija je sredinom juna dogovorila sankcije protiv Irana sa ciljem da se dodatno pove}a pritisak na tu zemlju da odustane od svoga nuklearnog programa. Tada je najavljeno da }e jedna od mjera biti zabrana investiranja u energetski sektor u Iranu, te da }e se neke odredbe odnositi na transport, financijski sektor i trgovinu, posebno onim proizvodima koji su izravno vezani uz nuklearni program i industriju oru`ja, ali se mogu koristiti u tim programima. [vedska je protiv ovih novih mjera ulo`ila prigovor uz obrazlo`enje da sankcije nisu djelotvorno diplomatsko oru`je, a od zemalja EU-a one }e najvi{e pogoditi Njema~ku koja je intenzivno uklju~ena u poslovanje s energetskim sektorom u Iranu. (D. Savi})

MA\ARSKA UVELA POREZ NA BANKE
Iako su se MMF i EU usprotivili uvo|enju privremenog poreza na banke, ma|arski parlament ga je odobrio, a ma|arski premijer Viktor Orban porez je nazvao nu`nim, pravednim i djelotvornim. Po novim propisima banke }e u trogodi{njem razdoblju, zaklju~no s 2011., morati platiti 0,5 posto poreza na ukupnu vrijednost bilance iznad 50 milijardi forinti, te 0,15 posto na ukupnu vrijednost bilance ispod toga praga. Novi porez trebao bi u ovoj godini povisiti prihode koji se u prora~un slijevaju iz financijskog sektora na 200 milijardi forinti (909 miliona dolara), s dosada{njih 13 milijardi, kazao je ministar financija Gyorgy Matolcsy.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Rast ekonomije {esti mjesec zaredom Konkurentnost autotr`i{ta Evrope U RS-u 3.300 “sumnjivih“ kredita Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH
Foto: Mario Ili~i}

DVA KVARTALA U PLUSU
Ekonomski rast u BiH registriran je u svih {est mjeseci ove godine

Automobili u Danskoj 2,5 puta skuplji nego u BiH
Nov automobil iste marke i performansi kupljen u BiH 2,5 puta je jeftiniji od istog takvog automobila kupljenog u Danskoj, pokazuje najnovije istra`ivanje Evropske komisije o konkurentnosti cijena automobila. Istra`ivanjem su obuhva}ene maloprodajne cijene nekoliko vrsta automobila s pripadaju}im porezima: Opel Astra, Clio, VW Polo, Mercedes. U slu~aju VW Pola, uzet je model 1,2 trendline sa 60 konjskih snaga. U maloprodajnoj mre`i ASA Auta ovaj automobil ko{ta 7.110 eura, odnosno s obra~unatim PDV-om 8.300 eura. Isti takav automobil, tako|er s obra~unatim nacionalnim PDV-om, u Sloveniji ko{ta 9.564 eura, u Hrvatskoj 10.879 eura, u Italiji 12.258 eura a u Danskoj 19.070 eura. Za toliku razliku u maloprodajnoj cijeni nisu samo zaslu`ne razli~ite stope PDV-a, nego i drugi tro{kovi koji se razlikuju od dr`ave do dr`ave. Osnovna cijena VW Pola (bez PDV-a) u BiH iznosi 7.110 eura, dok je osnovna cijena istog takvog automobila u Danskoj, tako|er bez PDV-a, vi{a za 1.560 eura. No, valja napomenuti da su prosje~ne pla}e u Danskoj {est puta vi{e od prosje~nih pla}a u BiH!
Foto: Mario Ili~i}

BiH definitivno izašla iz recesije
I tokom juna, posljednjeg mjeseca drugog kvartala ove godine, zabilje`en je rast industrijske proizvodnje, ~ime su ispunjeni “formalni“ preduvjeti da BiH slu`beno proglasi izlazak iz recesije. Ekonomski rast u dva kvartala zaredom uzima se kao znak izlaska iz recesije, na isti na~in kao {to se ekonomski pad u dva kvartala zaredom uzima kao pokazatelj za ulazak u recesiju. Ekonomski pokazatelji za juni su ne{to bolji od prosjeka u prvih {est mjeseci ove godine. Industrijska proizvodnja je porasla za 4,2 posto u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju ostvarenu tokom 2009. godine, a zabilje`en je i rekordan rast izvoza od 32,2 posto, odnosno 2 posto vi{e od prosje~nog mjese~nog izvoza ostvarenog u prvih pet mjeseci ove godine. Istovremeno, uvoz je porastao za samo 4,5 posto. Na temelju ovih pokazatelja mo`e se zaklju~iti da je rast industrijske proizvodnje u BiH prvenstveno izazvan inostranom tra`njom koja je rasla neuporedivo br`e od
44

doma}e tra`nje. Taj }e se trend povoljno odraziti na vanjskotrgovinsku bilansu BiH, koja je na kraju drugog kvartala povoljnija za skoro 16 procenata. Njema~ka i Hrvatska ubjedljivo su dva najva`nija vanjskotrgovinska partnera BiH: u prvoj polovini godine, BiH je najvi{e izvozila u Njema~ku (521 milion KM), i Hrvatsku (487 miliona KM), dok je najvi{e uvozila iz Hrvatske (896 miliona KM) i Njema~ke (662 miliona KM). Izvoz u ove dvije dr`ave sudjeluje s 29,5 posto u ukupnom izvozu BiH, dok uvoz iz Hrvatske i Njema~ke u ukupnom uvozu BiH sudjeluje s 25 posto. U junu su ponovo najaktivniji bili metaloprera|iva~i (aluminij i ~elik) te energeti~ari kojima je na ruku i{la vi{e nego povoljna hidrologija. Ne{to slabiji rezultati zabilje`eni su u drvnoprera|iva~kom sektoru, osobito u proizvodnji i izvozu namje{taja, {to je ve} neko vrijeme jedan od glavnih izvoznih aduta privrede BiH.

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

Banke u RS-u “otkupljuju“ kredite
Foto: Mario Ili~i}

Agencija za bankarstvo Republike Srpske iznijela je podatke o zabrinjavaju}em porastu kreditne nesolventnosti gra|ana u tom entitetu. U pro{loj godini 3.300 gra|ana RS-a nije moglo vratiti jednu ili vi{e kreditnih rata u ukupnom iznosu od preko 3 miliona KM, pa su njihove obeveze pale na teret kreditnih `iranata. Prema podacima Agencije, 2.018 `iranata pla}alo je tu|e kredite podignute u mikrokreditnim organizacijama, dok je 1.290 `iranata pla}alo tu|e kredite podignute u komercijalnim bankama. Gra|ani RS-a u prosjeku su manje zadu`eni od gra|ana Federacije BiH. Ukupni dug prema komercijalnim bankama i mikrokreditnim organizacijama u RS-u jedva je prema{io 2 milijarde KM, no problem je {to se naj~e{}e zadu`uju oni gra|ani koji jedva sastavljaju kraj s krajem. O tome svjedo~i struktura podignutih kredita: 67 posto ukupnih bankarskih kredita otpada na potro{a~ke kredite, a samo 33 posto na kredite namijenjene za kupovinu trajnih dobara. Kao izravna posljedica ovog trenda, u RS-u su krediti za refinansiranje sve popularniji bankarski proizvod. Rije~ je o podizanju novih kredita radi vra}anja starih, odnosno o “otkupu“ postoje}ih kredita, pod jo{ nepovoljnijim uvjetima. U pravilu, novi krediti se daju na dulji rok kako bi se mjese~na rata smanjila, ali uz kamatu koja dosti`e i 12 posto!

RAST SUMNJIVIH KREDITA
Vi{e od tri hiljade `iranata u RS-u otpla}uje tu|e kredite

Hrvatska i dalje najvažniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine
U prvom kvartalu ove godine, Evropska unija (27 dr`ava) bila je najva`niji trgovinski partner BiH. Preko 50 posto vanjskotrgovinske razmjene BiH odnosi se na ~lanica EU-a. U strukturi ukupnog izvoza BiH, EU sudjeluje s 55,9 posto (2 posto vi{e nego godinu ranije), dok u strukturi uvoza u BiH, EU sudjeluje s ravno 50 posto (0,9 posto vi{e nego godinu ranije). Izvan EU-a, BiH najvi{e trguje sa Hrvatskom, koja je i dalje najva`niji pojedina~ni trgovinski partner BiH, te sa Srbijom i Crnom Gorom.
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

45

BARD SRBIJANSKOG NOVINARSTVA

INTERVIEW

Teofil Pančić

pretučeni apostol srbijanske medijske slobode

Dva dana nakon što je Međunarodni sud pravde u Haagu donio odluku da je nezavisnost Kosova legalna i da ne krši međunarodno pravo, u Beogradu je u večernjim satima brutalno prebijen novinar nedjeljnika “Vreme“ Teofil Pančić; nakon zadobijanja teških povreda na glavi Pančić je napustio Srbiju i odmara se u Umagu, gdje je samo za naš list pristao da govori o tom događaju, (ne)slobodi mišljenja u Srbiji, (ne)spremnosti i slabostima države da se obračuna sa huliganima kao i o uzrocima koji su Srbiju učinili nesigurnom zemljom za sve one koje su kritični prema ratnim zločincima i nacionalistima

Sve bolesti srbijanskog dru{tva obru{ile su se na moja nejaka ple}a i glavu
Razgovarala: MIRHA DEDI]

rutalniji dokaz da su medijske slobode u susjednoj Srbiji posljednjih godina ugro`ene nije potreban od toga da je brutalno premla}en kolumnista nedjeljnika Vreme Teofil Pan~i}, kojeg su dvojica huligana u gradskom autobusu pretukli metalnim {ipkama. Nakon napada morao je sam da pozove policiju, jer su u trenutku napada svi putnici, ali i voza~, pobjegli iz autobusa. Pan~i}u je konstatovana kontuzija lobanje i povrede na desnoj ruci, koje nisu opasne po `ivot. Motiv napada ovaj beogradski novinar pronalazi u svojim kriti~kim tekstovima. Zbog britkog jezika i kritike nacionalizma, ali i aktuelne politike, ~esto je bio na meti kritika “desne Srbije“, i u epicentru polemike sa neistomi{ljenicima. Teofil Pan~i} je drag i dosljedan novinar. Do sada je objavio vi{e zbirki eseja i kolumni, kao {to su Urbani Bu{mani, ^uvari bengalske vatre, Na hartijskom zadatku, Osobeni znaci, Famoznih 400 kilometara, Karma koma i Kamen tra`i prozor. Nedavno je u {tampariju poslana i njegova jedanaesta knjiga, a koja }e nositi naziv Blesava peva~ica.

B

izra`avaju svoje kriti~ko mi{ljenje o nacionalizmu i ratnim zlo~inima? U su{tini, to je ista pri~a od devedesetih godina do danas. Na udaru su, pre svega, oni novinari koji se na istra`iva~ki na~in bave ratnim zlo~inima, spregom organizovanog kriminala i paradr`avnih struktura, te neke sive zone izme|u klasi~nog kriminala i podivljalih dr`avno-bezbednosnih struktura koje su iza{le iz ratova. Uglavnom, ako pogledate koji su novinari bili na udaru, glavnina njih se bavila upravo tom vrstom tematike i ~eprkali su po onom {to takve strukture, naravno, ne vole da se istra`uje.

PRIJETNJE ISTRA@IVA^KOM NOVINARSTVU
Zbog ~ega se, po Va{em mi{ljenju, danas u Srbiji napadaju novinari koji
46

NAJSKUPLJA SRPSKA RIJEČ: Danas je Kosovo izgovor za sve, neka vrsta poligona za nacionalističko iživljavanje, simboličko ali kao što vidimo, često i fizičko i to je ono što permanentno truje ukupnu društvenu atmosferu u Srbiji

Iz Va{e redakcije prethodno je napadnut novinar Dejan Anastasijevi}, ba~ena mu je bomba u stan, nedavno je javno prije}eno novinarki TV B92 Brankici Stankovi}, autoru emisije Insajder. Da li, po Va{em mi{ljenju, u Srbiji postoji volja dr`avnih organa da zaustave nasilje nad novinarima? ^ini se da se ideja politi~kog nasilja i dalje toleri{e? Te{ko je spekulisati o ne~ijoj dobroj volji, mislim da je ne nedostaje, barem kada je u pitanju sam vrh dr`ave, ali mislim da nedostaje odlu~nosti i doslednosti da se stvari isteraju na ~istac. Mi smo jo{ od pada Milo{evi}a pa do danas imali nekoliko stra{nih i u`asno kobnih propusta. Trebalo je odmah nakon pada Milo{evi}a jednostavno raspustiti tada{nju dr`avnu bezbednost, veoma temeljito reformisati dobar deo javne bezbednosti. To uglavnom nije ura|eno, {to zbog opstrukcije Vojislava Ko{tunice, {to zbog nekih drugih razloga. Mi i dan danas vu~emo posledice toga, razni politi~ki kompromisi i razne nedoslednosti su dovele do toga da je pitanje da li dr`ava ima sve potrebne mehanizme da uradi ono {to je neophodno. To vam je isto kao sa pitanjem hvatanja generala Ratka Mladi}a. Suvi{e dugo se to toleri{e da se stvorila neka vrsta dvovla{}a u dr`avi, da se Ratko Mladi} {eta okolo, da oni znaju gde je, a ne ~ine ni{ta da ga ulove. E onda kada eventualno skupe hrabrosti da to urade, onda to ne mogu da urade jer ne znaju gde je i {ta je. E, to je taj problem u
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

TEOFIL PAN^I], @RTVA NASILJA
STRAH I RAVNODU[NOST SUGRA\ANA
“Te`e od batina mi je palo {to niko od prisutnih Beogra|ana nije pri{ao da mi pomogne”

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

47

BARD SRBIJANSKOG NOVINARSTVA
Srbiji. Dakle, stalno otezanje i prolongiranje da se urade krupni, neophodni i odlu~ni potezi na kraju dovodi u bezizlaznu situaciju. To se desilo i na{em establi{mentu, ~ak i pod pretpostavkom da on danas ima dobru volju. Da li u Srbiji postoji sloboda mi{ljenja i javnog djelovanja? Neki analiti~ari povla~e paralelu sa devedesetim godinama pro{log vijeka pa ka`u da je atmosfera straha iz devedesetih jo{ prisutna? U nekom formalnom smislu sloboda mi{ljenja svakako postoji, nema cenzure, ali postoji neka vrsta straha, koji nama u ovoj bran{i nije ni{ta novo. Mi smo odavno navikli na takve stvari. Postoji verovatno i neka vrsta autocenzure. Neko se boji ne~ije finansijske ili politi~ke mo}i, neko drugi se opet boji raznih podivljalih struktura ili raznih fanatika, nacionalisti~kih, desni~arskih, navija~kih grupa. Sve to dovodi do toga da se ljudi uste`u da objave svoje mi{ljenje ili neka svoja saznanja. Meni je jasno da dr`ava ne mo`e da bdi nad svakim pojedincem i da mu obezbe|uje punu sigurnost, me|utim da su prethodni slu~ajevi ubistava novinara, napada na novinare i pretnje novinarima rasvetljeni, da su po~inioci procesuirani, situacija bi bila sasvim druga~ija. Kada se nakon takvih slu~ajeva po~inioci ne izvedu pred sud, to na neki na~in zna~i ohrabrivanje tih ljudi da takve stvari rade i dalje. Imamo i slu~aj da su po~inioci poznati, kao u slu~aju pretnji novinarki B92 Brankici Stankovi}, ali ih onda sudija oslobodi pod potpuno neverovatnim i nebuloznim obja{njenjem. [ta je to ako nije poruka — neka slobodno, Brankica Stankovi} je meta za slobodno pljuvanje, a mo`da i za ne{to mnogo te`e od pljuvanja... I to je ono {to je najve}i problem. Novinari u Beogradu su likvidirani tokom devedesetih, novinarka Duge Dada Vujasinovi} ubijena je tokom ratnih zbivanja na prostoru biv{e Jugoslavije, Slavko ]uruvija ubijen je tokom NATO bombardovanja. Istina o smrti novinarke Vujasinovi} dugo je falsifikovana i jako dugo je trebalo da javnost sazna da je ona ubijena. Interesantno je da tu`ila{tvo, policija i dr`ava nakon vi{e od deset godina nemaju novih informacija o tome ko stoji iza ovih zlo~ina. [ta je, po Va{em mi{ljenju, klju~na prepreka da se sazna prava istina? Koliko mogu da procenim, problem nastaje na relaciji policija - tu`ila{tvo - politika. U tom “Bermudskom trouglu” se negde izgubi odgovornost. Ili policija jednostavno ne uradi svoj deo posla kako treba, ne prona|e po~inioce ili, recimo, ministri policije ka`u: “mi znamo ko je ubio Slavka
48

NASILJE POD OKRILJEM POLITIKE NASILJE POD OKRILJEM POLITIKE
U Srbiji je na sceni sprega politi~kih lidera, U Srbiji je na sceni sprega politi~kih lidera, nacionalisti~ke inteligencije ii navija~kih hordi nacionalisti~ke inteligencije navija~kih hordi

POST FESTUM

Hvala i predsjedniku Tadiću i njegovoj kritičarki Biljani Srbljanović
Knji`evnica Biljana Srbljanovi} je napisala zanimljivu kolumnu u kojoj je kritikovala reakciju predsjednika Borisa Tadi}a povodom nasilja nad Vama. Da li ste zadovoljni kako su Va{e kolege i prijatelji reagovali? Naravno da sam veoma zadovoljan kako se reagovali moje kolege i prijatelji. Mogu da budem zahvalan svima onima koji su mi se javili, koji su pisali. Sada je samo va`no da vidimo kako }e dr`ava da reaguje. Na re~ima je reagovala za svaku pohvalu, da li }e tako delovati na delu, to }emo tek da vidimo. Ministar MUP-a Srbije Ivica Da~i} izjavio je da je bilo pomaka u istrazi i da su kamere snimile huligane? Imao sam nekoliko kra}ih razgovora sa ljudima iz MUP-a Srbije, ali me jo{ niko nije obavestio o konkretnim saznanjima. Me|utim, nije klju~na stvar da mene obaveste, ve} da se slu~aj razre{i. Mnogi novinari u Srbiji bili su pra}eni od strane tajnih slu`bi, da li ste Vi ikada osjetili da Vas prate? Imam neka saznanja te vrste koja poti~u iz devedesetih godina. Mislim da se nakon pada Milo{evi}a takve stvari ipak nisu de{avale, odnosno da se nisu de{avale u re`iji same dr`ave. Ako gre{im, onda sam verovatno naivan.

PODR[KA PODR[KA GRA\ANSKE SRBIJE GRA\ANSKE SRBIJE
Biljana Srbljanovi} ii brojne Biljana Srbljanovi} brojne poznate li~nosti pru`ile su poznate li~nosti pru`ile su podr{ku Teofilu Pan~i}u podr{ku Teofilu Pan~i}u

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

TEOFIL PAN^I], @RTVA NASILJA
]uruviju, ali ne mo`emo da ga optu`imo na onaj na~in koji bi na sudu bio validan“. U policiji znaju i da ka`u mi imamo sve dokaze, ali tu`ila{tvo ne}e da podigne optu`nicu ili nema politi~ke volje za to. Zna~i, uvek u tom trouglu jedan faktor zaka`e. [ta danas generi{e nasilje u Srbiji i za{to napadi na novinare ne prestaju jo{ od vladavine Slobodana Milo{evi}a? Ono {to generi{e tu vrstu atmosfere je nastavljanje jedne vrste paranoi~nog, kvazipatriotskog diskursa odbrane nacije i ugro`enosti nacije. Nekada je to bilo koncentrisano na prostore Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a posljednjih desetak godina na Kosovo. Danas je Kosovo izgovor za sve, neka vrsta poligona za nacionalisti~ko i`ivljavanje, simboli~ko ali, kao {to vidimo, ~esto i fizi~ko, i to je ono {to permanentno truje ukupnu dru{tvenu atmosferu u Srbiji. Mislim da je to su{tina, jer ako vi stalno {aljete poruku da je Srbija jedna nedefinisana dr`ava, da se ne zna gde su joj granice, da postoje neki u`asni svetski mo}nici {to njoj ne{to na silu oduzimaju, onda vi zapravo `ivite u jednoj vrsti permanentnog vanrednog stanja u kojem je mogu}e o~ekivati pojave svakojakog nasilja i svega ostalog {to bi trebalo da je ostalo negde iza nas u devedesetim godinama. TEOFIL PAN^I] AUTOR JE JEDANAEST KNJIGA KOLUMNI I KRITIKA

Vreme na vjetrometini
Autor ste knjiga “Urbani Bu{mani”, “^uvari bengalske vatre”, “Karma koma” u kojima ste sabrali svoje kolumne. Kako novinski komentar mo`e nad`ivjeti svakodnevnicu i njenu prolaznost? Ako ima kakvogtakvog pravila, onda je to samo ovo: presudna je snaga i sugestivnost samog teksta, nekakva (para)erotska energija zavo|enja koju on (ne) isijava. Sve ostalo je sekundarno kao sekundarna sirovina. Ima bezbroj primera da su moji tekstovi pisani sasvim “bezveznim” povodima ili o nekim sasvim bezna~ajnim li~nostima i njihovim bezveznja~kim re~ima ili postupcima ostali u pam}enju ~italaca mnogo du`e nego neki tekstovi pisani u prelomnim momentima, ili posve}eni u`asno va`nim pozitivcima ili negativcima na{ih `ivota. I to je, uveren sam, sasvim u redu: to dokazuje da tekst mo`e da transcendira kontekst, da ga nadvisi, ovekove~i ga, da re~ mo`e da nad`ivi fizi~ku, trodimenzionalnu stvarnost. A {ta lep{e od toga uop{te mo`e{ po`eleti jednom tekstu?!

ATMOSFERA STRAHA IZ DEVEDESETIH
Kako komentari{ete to da su Va{i sugra|ani nijemo posmatrali kako vas huligani batinaju i nijemo oti{li svojim putem? Meni je to najte`e od svega da komentari{em. Mislim da je re~ o kombinaciji straha i ravnodu{nosti prema sudbini drugih ljudi. Po principu - samo neka svako gleda svoj li~ni opstanak. Ljudima je lak{e da okrenu glavu na drugu stranu i da se prave da se ni{ta ne de{ava. Mogu samo tako to da tuma~im. Ja zaista ne o~ekujem od ljudi da budu heroji i da se nekom suprotstavljaju, ali je ~injenica da nakon odlaska napada~a niko nije ostao sa mnom da sa~eka policiju, da bude tu da poku{a da opi{e napada~e. To je naprosto `alosno, ali i to je posledica jedne dru{tvene atmosfere. [ta mislite {ta je to u {to ste u posljednje vrijeme napisali ili rekli a {to je moglo iziritirati desni~are? Mislim da ne postoji neposredni povod, nije u pitanju ne{to {to sam rekao ju~e ili pre pet dana. Ukoliko je napad motivisan politi~ki, onda on mo`e biti motivisan bilo ~ime {to sam radio i govorio svih ovih godina. Ne verujem da on ima neposredan povod u nekom mom posljednjem tekstu.
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

DUGA SJENKA RATOVA DEVEDESETIH: Na udaru su pre svega oni novinari koji se na istraživački način bave ratnim zločinima, spregom organizovanog kriminala i paradržavnih struktura, te neke sive zone između klasičnog kriminala i podivljalih državnobezbednosnih struktura koje su izašle iz ratova

Vi ste i dio tima emisije Pe{~anik Radija B92. Tribine “Pe{~anika” u Srbiji, zbog prijetnji radikalnih desni~arskih udruga, ~esto nisu bile odr`avane, tako da Vam nije prvi put da se susre}ete sa ultradesni~arima. Ko, po Va{em mi{ljenju, stoji iza tih desni~arskih organizacija? ^injenica je da se te snage obi~no regrutuju od strane nekoliko desni~arskih politi~kih stranaka u Srbiji i da me|u njima postoji jaka, ~vrsta sprega. Tu mislim na Srpsku radikalnu stranku Vojislava [e{elja, naro~ito Demokratsku stranku Srbije Vojislava Ko{tunice te Novu Srbiju Velimira Ili}a. Tako|e tu je jedan deo struktura koji se okuplja oko Srpske pravoslavne crkve, deo nacionalisti~ke inteligencije i, naravno, deo paradr`avnih struktura iz dr`avne bezbednosti i sli~nih organizacija, ljudi koji su u~estvovali u ratnim zlo~inima a koji misle da su nekakvi heroji kojima se ne poklanja dovoljno pa`nje i priznanja i, kona~no, navija~ke bande koje su ovde neka vrsta uli~ne vojske. To je neki presek tih organizacija. Nedavno su ispisani grafiti na zidovima Studentskog parka koji pozivaju na bezumlje sli~no onom iz ne tako davne pro{losti. Da li to zna~i da je ta destruktivna atmosfera i dalje sveprisutna u Beogradu? To je ne{to sa ~ime mi `ivimo dugi niz godina. Naravno da toga ima i da to povremeno dobija ja~i i jasniji oblik, ali da je pozadinski sve vreme prisutno.
49

EVROPSKI NOGOMETNI SKANDAL

Susjednu Hrvatsku ovih dana potresa skandal s namještanjem rezultata nogometnih utakmica tamošnjeg prvenstva i Kupa koji je organizirao ANTE ŠAPINA, Livnjak nastanjen u Berlinu, osuđen na zatvorsku kaznu zbog ilegalnog klađenja; naš list donosi najvažnije detalje ovog sportskog skandala i otkriva na koji su način Šapina i njegovi suradnici namještali rezultate nogometnih utakmica širom svijeta

KLADIONI^ARSKA MAFIJA
Pi{e: NEDIM HASI]

rvatski nogomet ovih dana potresa nevi|en skandal. Sportskog direktora Dinama iz Zagreba Zorana Mami}a njema~ka policija je osumnji~ila za la`iranje finalne utakmice hrvatskog Kupa protiv splitskog Hajduka, odigrane 13. maja pro{le godine. Sportske novosti objavile su sve detalje ovog skandala po~etkom nedjelje na prvih {est stranica. List tvrdi da je
52

H

Braća Šapina su, pored utakmica hrvatskog prvenstva, namještali i rezultate bh. klubova u Evropi!
Mami} sa sudijama i kladioni~arskom mafijom preko veza u hrvatskoj sudijskoj organizaciji “sredio“ da utakmicu sudi Bruno Mari} i da Dinamo dobije me~ rezultatom koji bi odgovarao kladioni~arskoj mafiji na ~elu sa Antom [apinom, kojeg je

UEFA osumnji~ila kao klju~nu figuru u svojoj velikoj akciji “~i{}enja fudbala”. “Za to postoje vrlo ~vrste indicije utemeljene na dokaznim materijalima koje ve} du`e vrijeme posjeduje Njema~ko dr`avno tu`ila{tvo i njihove tajne slu`be. Na osnovu
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

MILIONSKI POSLOVI BRA]E IZ LIVNA
njih je Hrvatsko dr`avno tu`ila{tvo pokrenulo istragu koja bi ovih dana trebalo da kulminira novim privo|enjima“, pi{u Sportske novosti. Sudija Mari} je do poluvremena utakmice Dinamo - Hajduk (3:0), isklju~io dva igra~a Spli}ana i dosudio penal za Zagrep~ane. List zaklju~uje da su navodno “sve znali i u sudijskoj organizaciji i u Hrvatskom nogometnom savezu“, ali da su “o~ito skrivali materijale.“

OSAM OSUMNJI^ENIH U BiH
Ante [apina, rodom iz Livna, koji je u Njema~koj poznatiji pod nadimkom Navigator i Hrvatski kralj kladioni~arske mafije, po pisanju Sportskih novosti samo je na toj utakmici zaradio 1,4 miliona eura. Dr`avno tu`ila{tvo u njema~kom Bochumu, koje je u novembru 2009. godine i obznanilo prve detalje najve}eg skandala u evropskom nogometu, prije desetak dana je objavilo rezultate do kojih je do{lo tokom dosada{nje istrage. Na popisu osoba koje su najvjerojatnije bile aktivno uklju~ene u manipulacije nalazi se 250 imena. Broj sumnjivih utakmica popeo se na 270. Najvi{e ih je u Turskoj (74), zatim slijede Njema~ka (53), [vicarska (35), Belgija (19), Hrvatska (15), Ma|arska (14), Austrija (12), BiH (8), Slovenija (7). Na popisu su jo{ 33 utakmice iz nekoliko drugih dr`ava. Po navodima njema~kog pravosu|a, kladioni~arska mafija je na manipulirane utakmice ulo`ila ukupno 12 miliona eura. Potkupljene sudije, igra~i i druge osobe primili su ukupno 1,5 miliona eura “nagrade”. Ukupni profit iz kla|enja na namje{tene susrete za sada se procjenjuje na oko petnaest miliona maraka. Kako su, zapravo, radili Ante [apina, njegova bra}a i stotinjak suradnika diljem svijeta?

UTAKMICA SLAVLJA - KOŠICE: Doktoru kluba iz Istočnog Sarajeva ponuđeno je tri hiljade eura da podmiti kuhara hotela u kojem su spavali Slovaci kako bi im stavio opijate u hranu i tako ih onemogućio u igri
Foto: Mario Ili~i}

MIROSLAV ]IRO BLA@EVI]
Prije utakmice sa Turcima u Zenici ponu|eno mu je pola miliona maraka da Turcima dopusti pobjedu

Posao je vo|en iz njihovog kafi}a King, lociranog u centru Berlina. Osim toga, posao je vo|en i iz takozvanih sportskih barova sa beskona~nom ponudom parova i sportova na koje se moglo kladiti. Uz standardni program kakve su razne evropske nogometne lige, kladiti se moglo i na “egzoti~ne“ sportove poput utakmica portugalske odbojka{ke lige, konjskih utrka u Rumuniji ili na `enski nogomet u Finskoj. [apina je na tom poslu proteklih godina zaradio pravo bogatstvo. Odjel za privredni kriminal njema~kog dr`avnog Tu`ila{tva vodi istra`ni postupak kako bi se saznalo detaljno na koji je na~in kladioni~arska mafija zara|ivala milione eura profita. U njema~kim kladionicama godi{nje se zabilje`i promet od oko tri milirade eura. “To je brdo novca i zato je i gotovo normalno da je u cijelu stvar uklju~en i kriminalni milje“, ka`e Martin Bahr, advokat specijaliziran na igre na sre}u, u izjavi za Berliner Morgenpost. Njema~ka kriminalisti~ka slu`ba (BKA) ve} odavno upozorava da se ne radi samo o {a~ici manipulatora, ve} o “kladioni~arskoj mafiji koja djeluje globalno“. Glavni {efovi globalne kladioni~arske mafije, po sada{njim saznanjima njema~kih istra`itelja, nalaze se u zemljama Dalekog Istoka, u Kini, Maleziji, Tajvanu ili Singapuru. A kako cijeli sistem funkcionira Berliner Morgenpostu je ispri~ao jedan biv{i ~lan kriminalne scene. Sugovornik lista iz Turske tvrdi da se najvi{e namje{taju utakmice ni`ih liga zato {to tamo “vlada manji medijski interes“. Uz klasi~no podmi}ivanje sudija, trenera i igra~a, navodno se koriste i ucjene. “Dogodi se da protiv nekog igra~a u rukama imamo neku
53

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

EVROPSKI NOGOMETNI SKANDAL
pikantnu informaciju uz pomo} koje ga mo`emo ucijeniti. Ja sam konkretno znao za visoke dugove igra~a, njihove redovite posjete bordelima, ljubavnicama ili ~ak o homoseksualnim sklonostima“, tvrdi ovaj poznavatelj scene.
Foto: Mario Ili~i}

VLADARI HRVATSKOG NOGOMETA
Zoran i Zdravko Mami}

NEMORALNA PONUDA ZA ]IRU
Ante [apina i njegovi suradnici sumnji~e se i za poku{aje namje{tanja kvalifikacijskih utakmica za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi. Izme|u ostalih i one u Zenici koju je BiH igrala protiv Turske. Tada je Miroslavu ]iri Bla`evi}u ponu|eno 500 hiljada eura za pobjedu Turaka, no ]iro je tu ponudu odbio, o ~emu je kasnije svjedo~io u Nyonu, u sjedi{tu UEFA-e. Utakmica Slavije iz Isto~nog Sarajeva i slova~kih Ko{ica iz pretkola Evropske lige, odigrana 30. jula pro{le godine, bila je obi~na utakmica dva evropski irelevantna tima pred hiljadu i pol gledatelja. No, ova je utakmica itekako zanimala Antu [apinu. Njegov plan namje{tanja rezultata otkrila je policija u Bochumu tokom svoje vi{emjese~ne istrage o njegovim kriminalnim radnjama. Uz pomo} 22-godi{njeg [vicarca i 34-godi{njeg Hrvata, [apina je, kako se vjeruje, vrbovao doktora Slavije prije utakmice. Re~eno mu je da }e mu biti pla}eno tri hiljade eura kako bi podmitio kuhara u hotelu u kojem su odsjeli slova~ki nogometa{i. Kuharev posao bio je da ubaci opijate u hranu slova~kih igra~a kako bi ih omamio jer se [apina kladio na pobjedu Slavije. Istra`itelji su uvjereni da je kuhar pristao uzeti novac. No, nisu uspjeli saznati, na osnovu prislu{kivanih telefonskih razgovora, da li je droga zaista imala ikakvog efekta. No, ~ak i da jeste, [apini se posao nije isplatio jer su Ko{ice pobijedile na toj utakmici. Ovo nije jedini slu~aj da se u istrazi o poslovima livanjske bra}e spominje na{a zemlja. Postoji opravdana sumnja da je jedan vode}i du`nosnik UEFA-e u~estvovao u planiranju namje{tanja nogometnih utakmica, koje su se odigravale u takmi~enjima pod okriljem ove institucije. To je zaklju~ak Tu`ila{tva iz Bochuma, koje od kraja 2009. godine vodi istra`ni postupak protiv nekolicine osoba umije{anih u aferu oko kladionica i nogometnih namje{taljki. Tako se tvrdi kako se Slovak Jozef Marko, jedan od petnaest ~lanova sudijske komisije UEFA-e, 22. oktobra pro{le godine u gradi}u Pie{tanyju, u blizini Bratislave gdje `ivi, sastao s njema~kim Hrvatom Marijom C., jednim od sumnjivaca koje je u okviru istrage uhapsila njema~ka policija i koji se trenutno nalazi u pritvoru. Marijo C. je, kako se pretpostavlja, bio desna ruka Ante [apine, glavnog organizatora nogometnih namje{taljki i on je jo{ uvijek u zatvoru. Glavna tema susreta Marija C. i Jozefa
54

ANTE [APINA
Mozak kriminalnih operacija

KAFI] KING U BERLINU KAFI] KING U BERLINU
Centar kladioni~arskih operacija Centar kladioni~arskih operacija
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

MILIONSKI POSLOVI BRA]E IZ LIVNA

KAKO FUNKCIONIRA KLADIONI^ARSKI KRIMINAL

U ilegalnim kladionicama godišnje se “obrne“ 270 milijardi eura
Dosada{nji tok istrage njema~kog Tu`ila{tva pokazao je kako je vi{e od 200 utakmica namje{teno {irom Evrope. Utakmice su namje{tane u Njema~koj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Belgiji, [vicarskoj, Sloveniji, Turskoj, Ma|arskoj i Austriji. Tako|er, sumnja se kako su namje{tani ishodi najmanje tri susreta Lige prvaka, dvanaest utakmica Europa Lige i jedna kvalifikacijska utakmica za odlazak na Svjetsko prvenstvo reprezentacija do 21 godine starosti. Istra`ni organi zasad na listi osumnji~enika imaju ~ak 200 imena, me|u njima su finansijeri nogometnih klubova, ali i treneri, igra~i i suci. Njihovim podmi}ivanjem nogometni mafija{i su u samo pola godine zaradili oko deset miliona eura u evropskim i azijskim kladionicama. Istraga je pokazala kako su kladionice veliki posao. Po procjenama stru~njaka godi{nji prihodi kriminalaca iz ilegalnih kladionica u cijelom se svijetu kre}u izme|u 80 i 270 milijardi eura. Uz registrirane i {iroj javnosti poznate kladionice, poput austrijskog bwin koji samo u Austriji godi{nje okrene 235 miliona eura, veliki problem predstavljaju ilegalne kladionice na internetu. Radi se pravnoj sivoj zoni jer su te kladionice uglavnom registrirane u poreznim oazama poput Malte ili Gibraltara. Zbog svega toga je reagirala i FIFA uvo|enjem sistema EWS (Early Warning System - sistem ranog upozoravanja) koji prepoznaje “neobi~ne“ uplate na neku od utakmica.

Marka bio je bosanskohercegova~ki sudija Novo Pani}. Slovak je trebao pomo}i da se Pani} popne u hijerarhiji suda~kog ceha u

NOVO PANIĆ: Perspektivnog bh. sudiju UEFA je doživotno suspendirala zbog mita od 50.000 eura uzetih za namještanje rezultata utakmice U-21 reprezentacija Švicarske i Gruzije
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

drugu najvi{u kategoriju, kako bi mogao suditi i u me|unarodnim susretima Europa lige i po nalogu kladioni~arske mafije manipulirati ishode tih susreta. Pani} je, kako tvrde Nijemci, s Marijom C. sklopio i nekoliko drugih “poslovnih” aran`mana. Osamnaestog novembra 2009. godine je navodno u {vicarskom Luganu od Marija C. primio 50 hiljada eura kao honorar za namje{tanje rezultata utakmice mladih reprezentacija [vicarske i Gruzije, u kojoj je bio glavni sudija. Pani}a je u me|uvrememu saslu{ala {vicarska policija i on je odbacio sve prigovore. Me|utim, UEFA ga je do`ivotno suspendirala. Dokumentacija istra`nih organa na oko 20-ak stranica vrlo iscrpno tereti slova~kog du`nisnika M.-a, i UEFA za te sumnje zna otprilike pola godine. “Krajem maja 2010. godine ~elnici UEFA-e su o ovom slu~aju razgovarali sa Slovakom“, potvr|eno je iz sjedi{ta Evropske nogometne federacije. U februaru ove godine Pani} je pozvan na saslu{anje u sjedi{te UEFA-e i tri dana kasnije je donesena odluka o njegovoj do`ivotnoj suspenziji. Zanimljivo je da je od strane kontrolora na utakmici [vicarska - Gruzija Pani} dobio visoku ocjenu za svoje su|enje ali je, kako se tvrdi, UEFA imala neoborive dokaze protiv njega i do`ivotno ga suspendirala zabraniv{i mu su|enje na bilo kojoj zvani~noj nogometnoj utakmici.
55

NESVAKIDA[NJA PREMIJERA

Daleko od gradske vreve i festivalskog kaćiperstva, u selu LUKOMIR na BJELAŠNICI 25. jula premijerno je prikazan dokumentarni film “Zimski san u Lukomiru”; film je sniman zimus kada je grupa mladih ljudi iz Holandije i Bosne i Hercegovine mjesec dana provela u druženju sa jedanaest seljana koji zimuju u surovim uvjetima i sa puno duha se bore protiv izolovanosti, hladnoće i straha
Pi{e: ADISA BA[I] Foto: ZLATAN IBRI[IMOVI]

Lukomir ni ljeti nije ba{ sasvim jednostavno do}i. Od naseljenijih i pitomijih dijelova Bjela{nice (selo [abi}i) odvaja se makadamski put kojim se jo{ sat vremena vozi do jednog od naj`ivopisnijih i najusamljenijih sela u na{oj zemlji. Magla, jak vjetar, niske temperature i zlokobno crni oblaci, unose blagi nemir u srca putnika ~ak i u julu. Ipak, ljeti se prili~no ~esto radoznalci, turisti i ljubitelji prirode zapu}uju u ovo selo. Od novembra pa do aprila, kada snije`ni nanosi znaju biti visoki do krovova kamenih ku}ica, u selo ne dolazi skoro niko. I od onih pedeset seljana koliko ih bude u ljetnom periodu, zimu u Lukomiru do~eka jedva desetak. Upravo zato mladi holandski re`iser Niels van Koevorden odlu~io je provesti sa svojom ekipom jedan zimski mjesec u Lukomiru, dijele}i i bilje`e}i svakodnevicu stanovnika ovog sela. Rezultat je dokumentarni film Zimski san u Lukomiru koji je u nedjelju, 25. jula, imao premijeru u selu.

U

ZIMSKI SAN L
akademiju, i htio sam da filmom o Bosni i diplomiram. Do{ao sam jedan dan u ovo selo da se povu~em, da razmislim, nemiran {to nikako ne mogu da se odlu~im za temu filma. Ovdje mi se dopalo i saznao sam da niko nikad nije u selu sa kamerom boravio zimi! To mi je dalo ideju za film! Moji profesori su bili skepti~ni, nije im se svi|alo da idem bez ta~nog plana i samo snimam `ivot u nekom selu, pa {ta bude. Oni nas u~e da moramo ~ak i za dokumentarni film imati ta~no napisan scenario, planiranu svaku scenu. Onda sam izmislio la`ni projekat po njihovom ukusu, za koji sam dobio dozvole, i nakon nekoliko posjeta i istra`ivanja na{ao se sa ekipom ovdje u novembru pro{le godine”, ispri~ao nam je Niels na dan premijere. Holandska akademija za film i televiziju je postavljala uslove i zato jer su oni finansirali film sa 17.000 eura, koliko je potro{eno na materijal, putovanje i boravak u BiH (studenti su sav posao uradili besplatno). Sa Nielsom su u Lukomir novembra pro{le godine do{li i Oscar Verpoot (kamerman), Dennis Kersten (tonac), Sarajka Ena Bav~i} (asistentica re`ije) kao i Jemima van der Tholen i Floor

U LUKOMIRU SU SNIMANA I DVA IGRANA FILMA “Seljani rado gledaju Gluvi barut i sjećaju se kako su u njemu statirali“, kaže asistentica režije, sarajevska studentica Ena
Houwink ten Cate (producentice). Danas su ponovo svi tu na premijeri, zajedno sa monta`erom Daanom Wijdeveldom. Na{ razgovor prekidaju Nielsove producentice koje obavljaju posljednje pripreme za sve~anu ve~eru koja }e biti poslu`ena prije premijere za tridesetak gostiju: oni iz Sarajeva dolaze da vide i film i Lukomir. U selu su tom prigodom zaklana dva janjeta a Floor i Jemima tragaju u posljednji ~as jo{ za
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

JANJAD NA RA@NJU POVODOM PREMIJERE
“O Bosni i Hercegovini sam snimio ve} tri dokumentarca, volim ovu zemlju, vezan sam za nju i ~esto dolazim. O Bosni je govorio i moj prvi film kojim sam primljen na
56

SAMI NA PLANINI
EKIPA SB-a U EKIPA SB-a U LUKOMIRU LUKOMIRU
Razgovor sa ekipom Razgovor sa ekipom filma prije po~etka filma prije po~etka premijere premijere

“Prošle godine nas je u selu bilo jedanaest, ove zime će ostati samo četvero”
Lukomiru suo~io sa sasvim neobi~nim radnim okru`enjem. “Taj mjesec je zaista bio jedinstven. Naizgled je sve vrlo sporo, ni{ta se ne de{ava, a opet, stalno smo bili spremni i stalno jurili, ne znaju}i u {ta }e se neka scena izroditi. Tr~ali smo s opremom ako puhne olujni vjetar i odnese krov, tr~ali ako negdje zaluta krava, ako u selo slu~ajno nabasa kakav putnik ili turista, ako ~ujemo da se ne{to de{ava, da naprimjer neko od seljana ipak odlazi u grad. Po{to ja ne znam jezik, snimao sam jedno vrijeme sve {to ka`u da ne propustim {ta epohalno, kasnije sam se opustio”, ka`e sa smijehom Dennis koji je danas, kao i ostatak {esto~lane ekipe filma, sasvim odoma}en u selu. SRDA^NOST I PRIJATELJSTVO
Re`iser Niels van Koevorden sa mje{taninom Lukomira Ismetom ^omorom

LJETNE NO]I
krompirom koji im treba prodati mje{tanka Tid`a, ali ona je morala neodlo`no odjuriti za ovcama jer su se uputile u ne`eljenom smjeru. Nakon {to je problem sa krompirom rije{en, nastavljamo razgovor. “Prvo sam u selu boravio sam i neko vrijeme se samo dru`io i upoznavao sa ljudima. Nakon nekoliko dana su me pitali gdje mi je LJETNA GU@VA
Dok zimi vlada ~amotinja, ljeti selo Dok zimi vlada ~amotinja, ljeti selo vrvi od djece, planinara, bajkera... vrvi od djece, planinara, bajkera...

fotoaparat, jer su navikli da ih posjetioci stalno snimaju. Kad sam do{ao sa ekipom vrlo brzo su se privikli na nas, i koliko je to uop{te mogu}e, `ivjeli svoj `ivot ne obaziru}i se na kameru”, ka`e Niels. Za razliku od zemljoradni~kog djeteta Nielsa kojem je boravak na selu bio donekle poznat, snimatelj tona Dennis se u

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

57

NESVAKIDA[NJA PREMIJERA
Nielsu i njegovim kolegama je, kako ka`u, bilo najva`nije da prika`u i te`inu i radost `ivota u Lukomiru, te da selu daju i ne{to zauzvrat, a ne da se samo ogrebu o njegovu surovu ljepotu. “Holandska publika je ~udno reagovala na film. Bili su odu{evljeni, dobili smo nagradu za najbolji diplomski dokumentarni film u dr`avi, pozive na festivale i pohvale tih istih profesora koji nisu vjerovali u nas. Ali nekako je ~udno, smijali su se na projekciji ~ak i na vrlo te{kim djelovima, kao da im je bilo malo nelagodno”, obja{njava Niels.

FILM O TE@INI I RADOSTI @IVOTA

U Lukomiru je teško ostati a još je teže iz njega otići
Mlada holandsko-bosanska ekipa htjela je snimiti film kojim }e seljani biti zadovoljni i koji ih ni na koji na~in ne}e povrijediti. I u tome su zaista i uspjeli. Rezultat njihovog vi{emjese~nog rada na pripremama, snimanju i monta`i je krasan, po{ten tridesetominutni dokumentarac o `ivotu Lukomira. Bez isprazne romantizacije i bez arogantnog pogleda na tu|u nevolju, Zimski san u Lukomiru prikazuje i tu`ne i smije{ne detalje iz `ivota sela. Na po~etku filma vrijeme je jo{ iznena|uju}e lijepo, posjetioci dolaze, dolazak snijega se tek naslu}uje. Pomalo razmetljivi turista dolazi u rasko{nom d`ipu i u razgovoru sa jednim seljakom po~inje tragikomi~nu jadikovku: “Nemoj misliti da dolje ljudi `ive bolje. I u Sarajevu je narod bez para i bez i~ega.” Dani u Lukomiru proti~u u brizi za stoku, u {alama i ispijanju kafa, namje{tanju antene i gledanju tv dnevnika (sa posebnom pa`njom ~eka se vremenska prognoza). Ismet ^omor, glavni lik u filmu, veseo je i srda~an ~ovjek koji vrijeme krati rijetkim telefonskim razgovorima sa unucima, dru`enjem sa ostalim seljanima i zadirkivanjem kom{ije Derve. “Dok ti ne mere{ koke, nema od tebe ni{ta”, ka`e Ismet {eretski osobenjaku Dervi kojeg `enski rod i osnivanje porodice nimalo ne zanimaju. (“[to }e mi |eca? Da se pate? Da umiru u snijegu? Jedva ja i sam `ivim”, sa`ima Dervo ne{to kasnije u filmu svoju oporu `ivotnu filozofiju.) Jednog dana dvoje starijih seljana odlu~uje ipak oti}i djeci u grad, ali njihov rastanak sa kom{ijama i sa rodnim selom je vrlo emotivan i te`ak. “Nemoj plakat, i|e{ svojoj djeci”, ka`u kom{inice `eni koja prvi put nakon ~etrdeset godina ne}e prezimiti u svom selu. Nakon njenog odlaska jedna mje{tanka defetisti~ki, uz kafu, ka`e: “Svako i|e, ja ostah sama. A nije ni dole sjajno.”

SELO KOJE VOLE FILMA[I I FOTOGRAFI
Mjesec dana u Lukomiru Holan|ani i jedna Bosanka proveli su sami u Me|unarodnom edukativnom centru Luka mira koji je ina~e zimi zatvoren. “Sami smo lo`ili, grijali se, ~istili, ali smo dosta vremena provodili i sa seljanima, u njihovim domovima. Moji roditelji su nas obilazili nekoliko puta jer ih je na po~etku malo bilo strah za mene. Na kraju su se i oni ovdje toliko odoma}ili da sad kad do|u svi ih znaju i do~ekaju kao da su stigli neki ro|aci. A ja i ostali iz ekipe smo se zbli`ili sa ovim ljudima kao da smo im i mi unuci koji ovdje dolaze i provode raspust“, ka`e Ena, sarajevska studentica socijalnog rada, koja je privremeno bila asistentica re`ije, a zauvijek ostala zaljubljenica u Lukomir. Pored hladnog vjetra, udaljenosti od grada, te{kih uvjeta snimanja i danono}nog boravka na malom prostoru sa malim brojem ljudi, svi ~lanovi ekipe ka`u da im je samo jedna stvar bila zaista te{ka, a to je odlazak iz sela nakon {to je snimanje bilo zavr{eno. A i seljani Lukomira su se bili navikli na njih i rastu`eno ih ispratili kada su d`ipovi NATO-a koji je pomagao u produkciji, do{li da ih povedu nazad u grad. Ismet ^omor, koji se u filmu najvi{e pojavljuje i koji je i ina~e spiritus movens Lukomira, obja{njava kako tjeskoba i jednoli~nost

Foto: Arhiva ekipe filma

SUROVA ZIMA U LUKOMIRU
Holandskobosanska ekipa filma Zimski san u Lukomiru (desno) tvrdi da je najte`e bilo na kraju snimanja oti}i iz sela i rastati se sa mje{tanima (lijevo) 58
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

SAMI NA PLANINI
Foto: Arhiva ekipe filma

SELO SUROVE LJEPOTE
Lukomir se nalazi na skoro 1.500 metara nadmorske visine

PRIPREME ZA PRIPREME ZA PREMIJERU
Dva janjeta, doma}i Dva janjeta, doma}i krompir ii salata krompir salata

zimskog `ivota ve}inu ljudi na kraju nagna da ipak odu u neke pitomije krajeve. “Nezgodno je kad po svu zimu nema{ s kim progovoriti. Ima ovdje jedan starac, ali on se o sebi i svojoj starosti brine, slabo s njim mo`e{ razgovarati. Nema{ vi{e ni kome oti}i. Zato ove zime i ja sa `enom vi{e ne}u

ostati u Lukomiru. Pro{le godine nas je ostalo jedanaest i bila je ~amotinja, ove godine }e ostati samo ~etvero“, ka`e za na{ list Ismet. No sad je jo{ juli i Lukomir je kao malo kad pun ljudi. Selo je puno djece koja su tu u posjeti, planinari i bajkeri svra}aju ovdje

ME\UNARODNI EDUKATIVNI CENTAR LUKA MIRA

Spavanje 10 KM, kafa i planinski čaj 1 KM
U Lukomiru se nalazi i Me|unarodni edukativni centar Luka mira kojim upravlja GEA +, Fondacija za odr`ivi razvoj i za{titu okoli{a. U centru radi domar Reuf koji obja{njava: “U selu sam svake godine u ljetnoj sezoni, od prvog juna do trideset i prvog augusta. Ovdje u domu se mo`e popiti planinski ~aj od trava koje sam berem po Bjela{nici, mogu se dobiti i kafa, sendvi~, a uz raniju najavu i ru~ak napravljen u selu. Kafa i ~aj ko{taju jednu marku, spavanje deset maraka.“ Centar Luka mira nije uobi~ajeni javni ili ugostiteljski objekt, on je namijenjen isklju~ivo ljubiteljima prirode i slu`i za organizirane edukativne posjete, zato se za eventualno no}enje i boravak treba najaviti Fondaciji GEA + u Sarajevu.

DOBRODO[LICA ZA PUTNIKE NAMJERNIKE
Me|unarodni edukativni centar Luka mira u Lukomiru

na odmor na putu prema kanjonu Rakitnice, a veliki broj ljudi u selu je povodom premijere filma. Dva dana prije nego {to je “gu`va“ po~ela, Niels i dru{tvo su napravili projekciju na otvorenom za seljane. U prelijepoj vedroj no}i 23. jula selo je gledalo film zajedno sa autorima. Reakcije su bile pozitivne. “Film je dobar jer smo se i nasmijali i rastu`ili i jer je selo pokazao onakvim kakvo jeste“, ka`e jedna redovna posjetiteljka Lukomira koja je vidjela film te prve no}i. Ena Bav~i} se nada da }e u `ivotima Lukomirana ovaj dokumentarac ostati lijepa uspomena. Ona napominje kako je ovo selo i ranije bilo zanimljivo fotografima i filma{ima, ali da nisu svi projekti jednako upam}eni. “Ljudi iz sela jako vole film Gluvi barut koji je ovdje sniman. Rado ga pokazuju gostima i zato {to su mnogi od njih u tom filmu statirali. I nama su ga pu{tali, to je bilo nezaboravno. Svako malo priti{}u pauzu, obja{njavaju ko je ko, i dodaju pri~e o tome gdje su sada ti ljudi, napominju koji su od njih pomrli i kad, kakva je bila d`enaza, koliko je bilo svijeta... Bilo bi mi drago da im i Zimski san u Lukomiru ostane u dragoj uspomeni. Ovdje je sniman jo{ jedan dugometra`ni igrani film, Nebo iznad krajolika, ali je moj utisak da taj film ba{ i ne vole“, smatra Ena. U nedjelju, 25. jula, kad je odr`ana premijera dokumentarca Zimski san u Lukomiru temperatura je bila sedam stepeni a ledeni vjetar je boravak vani ~inio nemogu}im. Zato su umjesto premijere na otvorenom, nakon organizovane {etnje kroz selo i bogate ve~ere, u toplini doma MAC Luka mira odr`ane dvije uzastopne projekcije filma. U Lukomiru nije bilo crvenog tepiha, vatrometa, nadobudnih sponzora ni ka}iperstva. U Lukomiru su bili ljudi koji vole film, prirodu i druge ljude i koji ne `ele samo uzimati, nego i davati. Selo koje je ukazalo gostoprimstvo mladim filma{ima, dobilo je zauzvrat ve~er za pam}enje.
59

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

SASVIM SPONTANO

U Galeriji “Novi hram” u Sarajevu 22. jula otvorena je izložba asistenta na Akademiji likovnih umjetnosti IVANA HRKAŠA; sarajevski umjetnik autor je deset portreta svojih prijateljica, u čijim je likovima i pojavama prepoznao neke od ženskih ikona 20. i 21. vijeka

NOVE SARAJEVSKE IKONE
IVAN HRKA[ PORED IVAN HRKA[ PORED “VIVIENNE WESTWOOD” “VIVIENNE WESTWOOD”
Grafi~ka dizajnerica Amra Grafi~ka dizajnerica Amra Zulfikarpa{i} utjelovila je Zulfikarpa{i} utjelovila je slavnu modnu dizajnericu slavnu modnu dizajnericu

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U
60

jednoj od najava za izlo`bu Ivana Hrka{a, izme|u ostalog, pi{e da “postavka sadr`i deset portreta Ivanovih prijateljica u ~ijim je likovima i pojavama ovaj umjetnik prepoznao neke od `enskih ikona 20. i po~etka 21. stolje}a”. Ova izlo`ba, ~iji je naslov KOiKONE, otvorena je 22. jula sarajevskoj Galeriji Novi hram.

NICOLE, VIRGINIJA, TWIGGY...
“Sasvim spontano sam do{ao na ideju da realizujem ovu izlo`bu i uop{te nisam razmi{ljao o tome kako }u i da li }u, uop{te, potrefiti svoje portrete. Kada sam upoznao,

danas moju dobru prijateljicu, modnu dizajnericu Ljiljanu Majki}, prva stvar koju sam joj rekao bila je da me podsje}a na Fridu Kahlo. Postojala je nevjerovatna, prvo fizi~ka, a kasnije i karakterna, sli~nost izme|u nje i ~uvene meksi~ke slikarice. Pretpro{le zime sam, tako|e modnu dizajnericu, Marijanu Kramari} - [tiks iz Zagreba ugledao sa crnom beretkom na glavi i u njenom ru~no ra|enom militaristi~kom kaputu, pa sam pomislio da su se njene karakterne osobine, jednim dijelom, poklopile sa karakternim osobinama Che Guevare. Tada sam odlu~io da }u njih dvije fotografisati, pa sam tako i po~eo pisati ovu pri~u i smislio njen naslov. Zanu Marjanovi}, recimo, znam iz djetinjstva i uvijek sam joj govorio da me podsje}a na Annu Frank.

Uglavnom, moji radovi posve}eni su svim gra|anima Sarajeva”, obja{njava Ivan Hrka{. Ivanove prijateljice su Bronwyn Birdsall iz Australije, koja je, ka`e Hrka{, “postala dio Sarajeva”, a ova spisateljica je u njegovoj pri~i Nicole Kidman iz Moulin Rougea; anglistica Jelena Had`iosmanovi}, zaposlena u Ambasadi Japana u BiH, je Virginija Woolf, uposlenica Radio Sarajeva Gasha Miladinovi}, pak, biv{a pjeva~ica grupe Moloko Roisin Murphy, scenografkinja i kostimografkinja Emina Kujund`i} je engleski model, glumica i pjeva~ica Twiggy. Potom, feministica i aktivstica fondacije CURE Andreja Dugand`i} pozirala je kao jedan od dva mu{ka lika iz ove pri~e Elvis Presley, pjeva~ica Lela Lakovi} utjelovila je Helen Bonham-Carter iz filma
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

SARAJEVU, S LJUBAVLJU

NIKO KAO ONE
Zana Marjanovi} (Anna Frank), Marijana Kramari} - [tiks (Che Guevara), Gasha Miladinovi} (Roisin Murphy) - gore Bronwyn Birdsall (Nicole Kidman), Andreja Dugand`i} (Elvis Presley), Emina Kujund`i} (Twiggy) - dolje

Sweeney Todd, a grafi~ka dizajnerica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Amra Zulfikarpa{i} jedna je od najzna~ajnijih modnih dizajnerica svih vremena Vivienne Westwood.

FILTRIRANJE KARAKTERNIH OSOBINA
“Smijeh, kvalitetna zabava i izuzetno dobro raspolo`enje pratili su kompletnu ekipu tokom dvanaest, trinaest mjeseci, koliko je nastajala izlo`ba KOiKONE. Pored mene i mojih deset prijateljica, tim su sa~injavali i stilistica Gasha Miladinovi}, frizer Ensar Dervi{begovi} i viza`istica Renata Ponjevi}, neki od najboljih u poslu kojim se bave. Iskreno govore}i, filmska maska, kostimi, specijalni efekti toliko su napredovali da ti danas bilo koga mo`e{ transformisati u neki
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

drugi lik. Ali poenta ovog rada nije transformacija uz pomo} make-upa i garderobe, ve} filtriranje tih nekih karakternih osobina. Pa su onda ostali segmenti, kao {to su frizura, {minka i garderoba, samo {lag na tortu. Zato ovdje i nema trideset ili ~etrdeset radova”, govori Ivan Hrka{. A da li }e ih nekada biti trideset ili ~etrdeset, pitamo na{eg sagovornika: “Ne znam da li }e ih biti ba{ toliko, ali u glavi ve} imam tri nova modela. A moja ideja je da se do kraja 2011. producira i knjiga, a dodatak portretima }e biti i kratke pri~e koje sam napisao. Kustosica izlo`be je Silvija Dervi{efendi} i autorica je teksta koji prati moju izlo`bu. Ve} sam dobio ponudu Centra za savremenu umjetnost iz Ljubljane da u njihovom prostoru izlo`im ove radove, samo

jo{ treba da dogovorimo datum postavke. Jer bih trebao izlagati u Holandiji i u Njema~koj. A red je da spomenem i firme koje su mi pomogle da realizujem vlastiti projekat: partneri su magazin Gracija i fondacija Kriterion, a sponzori FDS, {tamparija Margo, vinarija Dodig i Tre Bicchieri Vina.” Izlo`ba }e u Galeriji Novi hram biti postavljena do 1. augusta. Ivan Hrka{ ro|en je 1978. u Sarajevu. Diplomirao je na Odsjeku za grafi~ki dizajn sarajevske Akademije likovnih umjetnosti dvadeset i {et godina kasnije. Od 2005. je asistent na predmetu Fotografija i na istom odsjeku gdje je zavr{io studij, kod profesora Mehmeda Ak{amije. Iza njega su brojne samostalne i kolektivne izlo`be u BiH i u svijetu, a bi}e ih jo{. Kao, naprimjer, KOiKONE...
61

16. SARAJEVO FILM FESTIVAL

Senzacija na Sarajevo Film Festivalu: tihi, sistematični režiser Nedžad Begović filmom “Jasmina“ očitao je lekciju napuhanim “filmskim veličinama“

“NOVI TALAS” BOSANSKOG FILMA: UBLEHE I USPJESI
Foto: REUTERS

DA[AK GLAMURA, FILMSKE USPJE[NICE I PROMA[AJI
Vi{e od 200 filmova u {esnaestom izdanju Sarajevo Film Festivala

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Kako uni{titi film, najuspje{niji bh. kulturni proizvod - bio je naslov teksta hrvatskog novinara i filmskog kriti~ara Nenada Polimca, objavljenog u Jutarnjem listu pro{log mjeseca, a povodom nemilih de{avanja vezanih za rad ovda{nje Fondacije za kinematografiju. Uprkos
62

~injenici da novca za filmove, pogotovo one dugometra`ne, u ovoj dr`avi nikada nema dovoljno (ili ga nikad nije previ{e, kako ho}ete), bh. kinematografija, kakva-takva, i dalje opstaje. U selekciji 16. Sarajevo Film Festivala prikazana su tri bosanskohercegova~ka dugometra`na igrana filma iz ovogodi{nje produkcije, od kojih su dva, Jasmina i Sevdah za Karima, uvr{teni u Takmi~arski program i bore se za glavne festivalske nagrade. Tu je i film Ostavljeni reditelja

Adisa Bakra~a koji, na`alost, publika ne}e vidjeti u sklopu SFF-a, ali je zato ve} pobrao pohvale (i nagrade) na festivalima u Karlovym Varyma i Puli. Dakle, bh. film (jo{) nije “uni{ten“. No, sude}i prema onome {to smo vidjeli na ovogodi{njem SFF-u (~ast izuzecima), ako i do|e do onog najcrnjeg scenarija i propasti “najuspje{nijeg bh. kulturnog proizvoda“, za to }e biti najvi{e odgovorni - scenaristi i reditelji...
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

DANIS, JASMIN, NED@AD I OSTALI

“CIRKUS COLUMBIA“
Re`ija: Danis Tanovi}

(Scenarij: Danis Tanovi} i Ivica \iki}; Uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi}, Miralem Zup~evi}, Milan [trlji}, Mirza Tanovi}...)

^etvrti dugometra`ni igrani film bh. oskarovca Danisa Tanovi}a ozna~io je po~etak 16. izdanja Sarajevo Film Festivala. Jedna kolegica je nakon prve projekcije (one namijenjene predstavnicima medija) pomalo {aljivo rekla kako je Tanovi} u ovom filmu prvi put pokazao svoju “romanti~nu stranu“. Zaista, rijetko ko je mogao o~ekivati da }e u ovom filmu ~uti pjesme poput Sve smo mogli mi Jadranke Stojakovi}, ili [to je ljubav Gabi Novak. No, svi oni koji su “fanovi“ istoimenog romana hrvatskog novinara i pisca Ivice \iki}a, a me|u koje spada i potpisnica ovih redova, mogli bi ostati prili~no iznena|eni (da ne ka`emo razo~arani) ovim ostvarenjem. Tanovi} je, istina, jo{ uo~i po~etka snimanja naglasio da }e film biti ra|en prema motivima iz romana, i tako je nekako i ispalo - dakle, likovi i ambijent su isti kao u romanu, ali je scenarij uglavnom potpuno druga~iji, s izuzetkom triPRVI NA CRVENOM TEPIHU PRVI NA CRVENOM ~etiri scene koje su “preuzete“ iz knjige. Film Ekipa filma Cirkus Columbia Ekipa filma Cirkus Columbia RI S po~inje dolaskom Divka Bunti}a (Miki M T M Manojlovi}) u rodni kraj, malo mjesto u TA^KO strane oni koji se u svemu tome ne snalaze i postaju taoci Hercegovini. GORE depresivnog emigrantskog `ivota, Tanovi}ev film zavr{ava Divko je godinama radio u Njema~koj, upravo na mjestu gdje dolaze prve granate i to, mora se re}i, stekao pristojan imetak i sada se vratio u velikom u prili~no saharinsko - pateti~nom stilu. Sa druge strane, vje{ti stilu, u mercedesu (a u ~emu bi drugom!?), u pratreditelj Tanovi} ipak uspijeva da finim, dobro uklopljenim detaljinji svoje znatno mla|e, atraktivne `ene Azre (Jelena J Stupljanin) i ma~ka Bonija. Prvo {to Divko uradi jest da hlad- ma nekako nostalgi~no oslika te posljednje dane nevinosti i nokrvno izbaci svoju biv{u suprugu Luciju (Mira Furlan) i sina bezbri`nosti prije krvi koja }e zaliti Balkan, gdje su sitne osvete M Martina (Boris Ler) iz obiteljske ku}e, a ~iji je Divko formalno Divka Bunti}a, misteriozni nestanak njegovog voljenog ma~ka, B vlasnik. Tu negdje kre}e zaplet cijele pri~e, u ~ijem je fokusu Lucijino ogor~enje nesretne `ene i Azrine izazovne suknjice u kojiljubav - jedna “stara“ i nikad zaboravljena, izme|u Divka i ma {eta ulicom jo{ uvijek glavne teme u mjestu. Gluma~ka ekipa je Lucije, i jedna “zabranjena“, izme|u Martina i njegove mlade veoma dobro odabrana. Najve}e (pozitivno) iznena|enje je svakako ma}ehe, dok se iza kulisa istovremeno odvija po~etak kraja mladi bosanskohercegova~ki glumac Boris Ler, koji je uvjerljivo i jednog vremena, odlazak komunizma i dolazak “novog doba“ - nenametljivo uspio prona}i balans izme|u dje~aka-mu{karca Martina kojeg tuma~i i pri tome ne dozvoliti da ga impresioniraju i demokratije i prvih granata koje padaju po Hercegovini... Za razliku od \iki}evog romana, ~iji je najsna`niji dio upravo “zasjene“ velika gluma~ka imena kao {to su Miki Manojlovi} i Mira ta transformacija ponekad }udljivih, ali u su{tini bezazlenih Furlan. Novi Tanovi}ev film svakako vrijedi pogledati, pa ~ak i ako mje{tana u ostra{}ene hrvatske nacionaliste i pomahnitale vojnike potvr|uje ono, za neke nepisano pravilo, da je roman uvijek bolji od koji hladnokrvno ubijaju svoje doju~era{nje kom{ije muslimane njegove ekranizacije. Ko voli \iki}ev roman, te{ko da }e se (lik Pivca koji tuma~i Mario Knezovi}, op.a.), dok su sa druge odu{eviti njegovom Tanovi}evom (re)interpretacijom.

DOKUMENTARNA SELEKCIJA 16. SFF-a

Potresne priče o ljudima - i psima
U programu 16. SFF-a vidjeli smo nekoliko zaista kvalitetnih doma}ih dokumentarnih ostvarenja, a ovog puta zadr`a}emo se samo na onim dugometra`nim. U Takmi~arskom programu prikazan je dokumentarac Godine koje su pojeli lavovi Bore Konti}a koji govori o ratnohu{ka~koj ulozi medija na prostoru exJugoslavije, te tra`i odgovor na pitanje gdje su i {ta rade danas “ratni novinari propagandisti“. Jo{ jedna pri~a inspirisana ratom - Mila tra`i Senidu, u re`iji novinara i filmskog autora Roberta Zubera, ra|ena u koprodukciji Hrvatske, BiH, Srbije i
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

Slovenije, film je koji svakako vrijedi spomenuti (i vidjeti). Radi se o nevjerovatnoj sudbini bosanske djevoj~ice Senide Be}irovi}, koju je za vrijeme rata, kao devetomjese~nu bebu, usvojila jedna beogradska porodica i dala joj novo ime Mila Jankovi}. Punih {esnaest godina vjerovalo se da je Senida mrtva, kao i ostatak ~lanova njene porodice koje su u maju ’92. ubili srpski vojnici, dok jednog dana, sasvim slu~ajno, nije otkriveno da je Mila Jankovi}, ustvari - Senida Be}irovi}... Dokumentarac Kinofil reditelja Damira Jane~eka, koji je premijerno prikazan 25.

jula u multipleksu Cinema City, potresna je i {okantna pri~a o surovom odnosu ljudi prema psima lutalicama (i nije film za one koji imaju slab `eludac), dok film Nostalgi~ni sati [emsudina Gegi}a prati sudbinu djece koja su krajem ’92. iz Bosne i Hercegovine evakuisana u Libiju... Na kraju, treba spomenuti i Neke druge pri~e, izvrstan omnibus pet redateljica o kojem je “SB“ pisala i u pro{lom broju - bh. segment ovog omnibusa, u re`iji Ines Tanovi}, tako|er je uvr{ten u takmi~arsku konkurenciju.
63

16. SARAJEVO FILM FESTIVAL

“SEVDAH ZA KARIMA“
Re`ija: Jasmin Durakovi}

(Scenarij: Asmir Kujovi} i Jasmin Durakovi}; Uloge: Amar Selimovi}, Marija Karan, Adnan Haskovi}, Mirvad Kuri}, Asli Bayram, Semir Krivi}...)

Te{ko je bilo {ta napisati o drugom dugometra`nom ostvarenju reditelja Jasmina Durakovi}a, a da se ne ispadne maliciozan. Mo`da je najuputnije krenuti “nasigurno“, od zvani~nog, “kratkog sadr`aja“ filma: Karim (Amar Selimovi}) je propali student filoA zofije u poslijeratnom Sarajevu, koji radi kao deminer kako bi prehranio sebe i svoju sestru D`emilu (Asli Bayram). Ima prijateA lja Juku (Adnan Haskovi}), lokalnog mangupa. Tu je i Ivana A (Marija Karan), Jukina djevojka. Na po~etku pri~e, njih troje M plja~kaju lokalnu d`amiju za vrijeme Kurban-bajrama, kako bi imali novac za provod. Iste no}i, Juka pravi uli~ni incident i policija ga strpa u zatvor. Karim i Ivana odu zajedno na party, zabavljaju se i zavr{avaju u Jukinom stanu. Karim se zaljubljuje u PO^ETNI^KE GRE[KE PO^ETNI^KE GRE[KE Ivanu... FILMSKOG DILETANTA FILMSKOG DILETANTA Jasmin Durakovi} uspio je snimiti gori Zbilja je pravi podvig bilo napraviti lo{iji, konJasmin Durakovi} uspio je snimiti gori film ~ak ii od prethodnog Nafaka film ~ak od prethodnog Nafaka fuzniji film od “Nafake“: Durakovi}u je to, za divno ~udo, po{lo za rukom! @ALI Sevdah za Karima je, sli~no Durakovi}evom Ako se uop{te mo`e prona}i i{ta pozitivno u ovom prvijencu Nafaka, zbrkan i uglavnom neuvjerljiv iritantno besmislenom filmu, onda je to sasvim solidna BO@E film, u kojem se reditelj dotakao niza razli~itih gluma~ka kreacija mladog Adnana Haskovi}a. Na`alost, PARA tema, a da se pri tome zapravo ne zna o ~emu se tu Adnan u ovom filmu nije imao dostojne partnere: njegov zapravo radi. Uzmite red prijateljstva, po`ude i izdakolega Amar Selimovi}, koji ina~e samouvjereno vlada je, red ratnih trauma i stresnog deminerskog posla, red pozori{nom scenom, ovdje izgleda kao da je upla{en svaki religije, red kritike ameri~ke politike prema Iraku i islamoput kada se upale kamere, dok beogradska ljepotica Marija Karan fobije - i dobili ste Sevdah za Karima. Pri~a je blijeda i predvidiva, nije ponudila ni{ta vi{e od svog fizi~kog izgleda, igraju}i lik ve}ina glumaca glume kao da su na prisilnom radu, dijalozi su banal- Ivane potpuno izvje{ta~eno i, skoro da bi se moglo re}i, nezainni do poni`enja gledatelja... Kada bismo znali da je ta banalnost teresirano. (Ovdje se opet moramo zapitati je li to ustvari svjesna, ciljana i namjerna, onda bi se, mo`da, moglo i re}i da je Durakovi}eva “krivica“, koji je femme fatale svog filma, oko Sevdah za Karima donekle uspio film. Me|utim, problem sa redite- koje se dvojica prijatelja sukobljavaju do smrti, zamislio kao ljem Durakovi}em jeste {to nikada ne znate kada je ozbiljan, a kada priglupu nimfomanku?! To je svojstveno samo priglupim i prenastoji biti ironi~an ili duhovit. Da smo zlonamjerni, rekli bismo da tencioznim autorima.) [ta je Jasmin Durakovi} `elio posti}i ovim je problem sa rediteljem Durakovi}em taj {to on pojma sa re`ijom filmom, nadajmo se da on zna. U svakom slu~aju, u antologiju }e nema. Kao ni sa scenaristi~kim postupkom, dramaturgijom. Recimo, u}i njegova izjava da su demineri “ili vjernici ili alkoholi~ari“, uz scena u kojoj Karim odvede Ivanu na romanti~ni izlet u minsko obja{njenje kako je glavni lik, Karim, “kombinacija Nicka Cavea polje, po kojem njih dvoje onda lepr{avo tr~karaju, kao da je iza{la i Muhameda“... A za{to ne, recimo Johnnyja Casha i Ajvaz-dede, pravo iz radionice Monti Pajtona, a nije - rije~ je o potpuno nemo- {to je mnogo bli`e Durakovi}evoj “izvornoj“ bugojanskoj filmtiviranom egzibicionisti~kom redateljskom izletu. skoj poetici.

“32. DECEMBAR“
Re`ija: Sa{a Hajdukovi}
Evo jednog dosta prijatnog iznena|enja od mladog banjalu~kog reditelja S a{e Hajdukovi}a, kojem je ovo debitantski film, a u susjednom je entitetu ponosno predstavljen kao “dugometra`ni prvijenac u produkciji Republike Srpske“. Mi }emo ga, ipak, zvati bosanskohercegova~kim filmom, jer on to, bar formalno, i jeste. 32. decembar je film iz pro{logodi{nje produkcije, koji je ve} vidjela publika u nekoliko gradova u BiH i Srbiji (veoma uspje{no prikazan je u okviru beogradskog FEST-a, te na festivalu Cinema City u Novom Sadu gdje je osvojio i nekoliko nagrada), pa je tako u programu 16. SFF-a prikazan izvan konkurencije {to je prava {teta, jer bi bilo zanimljivo vidjeti

(Scenarij: Sa{a Hajdukovi}; Uloge: Nikolina \or|evi}, Slobodan Peri{i}, Anja Stani}, Aleksandar Stojkovi}, Ljubi{a Savanovi}, Dragana Mari}...)

VEOMA DOBAR DEBITANTSKI FILM
Banjalu~ki reditelj Sa{a Hajdukovi} Banjalu~ki reditelj Sa{a Hajdukovi}

64

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

DANIS, JASMIN, NED@AD I OSTALI

“JASMINA“
Re`ija: Ned`ad Begovi}
Scena iz filma Jasmina

(Scenarij: Ned`ad Begovi}; Uloge: Zijah Sokolovi}, Nada \urevska, Amila \ikoli, Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}, Mirvad Kuri}...)

UMJERENO, FILMSKI VJE[TO I UVJERLJIVO
Ned`ad Begovi} sa suprugom Aminom Ned`ad Begovi} sa suprugom Aminom

Film Ned`ada Begovi}a definitivno je “pomeo“ ka ne upada u zamku patetike, {to je kod ovakvih A ZA PETIC K svoju bosanskohercegova~ku konkurenciju u selekpri~a najte`e izbje}i. Jasmina je, jednostavno, TORLU MAJS ciji ovogodi{njeg Sarajevo Film Festivala! U fokusu film bez ijednog suvi{nog mjesta, nepretenciozan, ove filmske pri~e, koja po~inje u ratnom Sarajevu majstorski napravljen i odglumljen. A gluma je 1993. je Safa (Nada \urevska), krhka i slaba{na `ena N posebna pri~a: maestralni Zijah Sokolovi}, glum~ina koja sa svojom unu~icom Jasminom (Amila \ikoli) A od zanata i emocija, i Nada \urevska nenadma{na (a odlazi humanitarnim konvojem iz Sarajeva u malo primorsko pri tom tako marginalizirana) u ulogama “tradicionalnih“ mjesto u Hrvatskoj. Jasminini roditelji ostali su, za sada, u bosanskih `ena, ali to nije bez razloga - me|u na{im glumicama opkoljenom gradu, a Safa se nada da }e joj se k}erka (Mediha starije generacije, jedino je \urevska sposobna iznijeti takvu M Musliovi}) uskoro pridru`iti u Hrvatskoj. U me|uvremenu, nas- ulogu a da joj publika u potpunosti vjeruje. toji `ivot za sebe i svoju unuku organizirati najbolje {to mo`e, a Ned`ad Begovi} je ~ovjek koji svoje filmove radi uvijek jedina osoba sa kojom u novom okru`enju uspostavlja kakvu- nenametljivo, bez velike pompe, senzacionalnih najava u medijima takvu “dru{tvenu interakciju“ je njen prvi kom{ija, alkoholi~ar i vje~itog kukanja za parama, kao {to je to slu~aj kod ve}ine njeStipe (Zijah Sokolovi}). Stvari se zakompliciraju kada Safa zbog govih kolega. Sa filmom Jasmina, Begovi}, filmad`ija koji 30 goZ te{kog astmati~nog napada zavr{i u bolnici i nema drugog izbo- dina “sakuplja iskustvo, umjesto da soli pamet“, pokazao je da je jedan od najboljih i filmski najosvje{tenijih bosanskohera osim da malu Jasminu povjeri Stipi na brigu... Begovi}ev film je prelijepa, topla, sjajno, suptilno re`irana rcegova~kih reditelja uop{te. Ned`ad Begovi} je napravio “mali drama, koja sna`no prenosi na gledaoca najdublje emocije liko- veliki film“ i ima razloga sa mnogo vi{e ponosa pro{etati crveva i istan~anim, kultivisanim filmskim jezikom govori o onome nim tepihom nego ve}ina autora razvikanih i medijski napuhanih {to ustvari ~ini smisao `ivota. Pri tome, reditelj nijednog trenut- “ostvarenja“.

Prizor iz filma 32. decembar

ovo ostvarenje u konkurenciji sa ostalim naslovima iz Takmi~arskog programa. Film prati tri mlada para ~ije se pri~e isprepli}u u novogodi{njoj no}i. Piksi, Una, Dragana, Ljubo, Sina i Ljubica do~ekuju novogodi{nju no} svako sa svojim `eljama, o~ekivanjima i strahovima, bez djetinjastih iluzija da }e famozni 1. januar promijeniti njihove sudbine i donijeti im neki novi po~etak, pa otuda i naslov filma. Ovo je melodramati~na, dosta “mra~na“ pri~a o mladim ljudima ~iji su `ivoti ve} obilje`eni dubokim traumama i osje}ajem bezna|a, na momente mo`da pomalo i pateti~na, ali Hajdukovi}, generalno, dobro gradi svoje karaktere i uspijeva zadr`ati pa`nju gledaoca do samog kraja. Sve pohvale idu odli~noj mladoj gluma~koj ekipi predvo|enoj N ikolinom \o r|evi} i L jubi{om Savanovi}em, ina~e A ~lanovima ansambla banjalu~kog Narodnog ^ V R ST R K A pozori{ta, koji su pokazali da su jednako kvalitetE TV O ^ ni glumci na filmu, kao i na teatarskoj sceni.
65

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

BOSANSKI KASTEL STARI

JELEN DEMOFEST održan je treći put u Banjoj Luci od 21. do 24. jula, na adresu organizatora pristigli su snimci čak 370 bendova iz regiona, a u završnicu se plasiralo njih 36; banjalučka muzička smotra koštala je 350.000 KM, a i ove godine svojim gostima pružila je sve ono najljepše što možete poželjeti kada se spremate ovakvim feštama u pohode

FESTIVAL BUDU]NOSTI
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: DEMOFEST

i organizatori banjalu~kog Demofesta nisu dobili podr{ku od Vije}a ministara BiH pa ne kukaju. Kao Miro Purivatra, privatnik i prvi ~ovjek Sarajevo Film Festivala, koji ka`e da od dr`ave nije dobio ni marku. A jeste od grada i entiteta, uz to jo{ i od Kantona Sarajevo, ba{ kao i demofestovci od Banje Luke i Vlade Republike Srpske. Od ovih prvih 50.000, a

N

grada Banjaluke, kako bi osigurali bazu privatnog smje{taja, a onda i kamp. Ali sve to }emo poku{ati realizovati sljede}e godine”, govori Brankica Jankovi}, direktorica, dakle, Aquarius Ogilvyja, prva `ena Festivala i predsjednica `irija. Brankica i njeni saradnici, ili - saradnice, ne}ete pogrije{iti, nisu pretenciozni, ne foliraju se, {ute i rade, ponekad i trpe, imaju svoj lijepo ure|eni festivalski klub i nikoga ne peglaju: “Definitivno, 370 prijavljenih bendova na Demofest za ovu godinu je veliki broj. @iri Festivala je njihove pjesme trebao preslu{ati u samo tridesetak

od drugih 60.000 KM, dok je Festival ove godine ukupno ko{tao 350.000 konvertibilnih nov~anih jedinica. Vije}e ministara ove godine je finansiralo uglavnom kulturnoumjetni~ka dru{tva, pa ako misle da je to u redu, mogu i naredne godine. “Demofest je festival budu}nosti”, re~e Nikola Vranjkovi}, ~lan `irija ovogodi{njeg 3. Jelen Demofesta, koji je u Banjoj Luci odr`an od 21. do 24. jula.

Nikola Vranjković, član žirija “Demofesta”: “Festival je nadvisio celu tu priču o bratstvu i jedinstvu i doveo je na jedan najnormalniji nivo”
Oranizatore festivala obi~no pitaju da li je aktuelni bolji od prethodnog izdanja... “Pa, ja ne vidim da je bolji od prethodnog, ali vidim da svi to tako komentari{u. Smi{ljeno smo donijeli odluku da ostanemo na istom, jer nismo imali vi{e novca nego pro{le godine, a ni Banjaluka nema infranstrukturu da Demofest prati u nekom {irem smislu. Zna~i, nemamo hotelske kapacitete, a nemamo ni mnogo drugih stvari. Vrlo ambiciozno smo ove godine poku{ali da pokrenemo neke pri~e. Kontaktirali smo Turisti~ku organizaciju dana. Ipak, sla`em se da je, kvalitativno, ova godina bila bolja od prethodne dvije.”

NISU BOLJI, ALI SU KVALITETNIJI
Oni }e sigurno tu budu}nost dohvatiti ve} naredne godine. Kada se po prvi put budu napla}ivale ulaznice. Zato {to kvalitet treba i platiti, a Brankica Jankovi}, direktorica kompanije Aquarius Ogilvy koja organizuje Demofest, veli da }e njene sugra|ane, ali i posjetioce iz cijelog regiona, imena izvo|a~a naredne godine “prinuditi” da kupe ulaznice, a da se pri tom ne bune i do|u u velikom broju.
66

ODGOVORNI I EFIKASNI
Spomenuti Nikola Vranjkovi} je, osim {to je bio ~lan `irija ovogodi{njeg Demofesta, i frontmen beogradske grupe Block Out i glavni in`enjer zvuka na Main Stageu novosadskog festivala Exit. “I{ao sam dva puta sa Bajagom u Sloveniju, bio sam i u Parizu, kao i na dva koncerta sa svojim Block Outom. Sve zajedno, to je pet dugih putovanja. I sva ta putovanja sam
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

TOTALNO NOVI TALAS
potro{io na preslu{avanje snimaka, plus dnevno dva sata u Beogradu. Bilo mi je, pre svega, bitno da izbacim prvih stotinu grupa. Mo`da smo u zavr{nicu mogli da gurnemo nekoliko heavy metal bendova vi{e, jer neki bi mo`da i u{li u finale. Ali, ja sam zadovoljan. Od trideset i kusur bendova koje sam ja izabrao, u zavr{nicu ih je u{lo petnaest, {esnaest. Moj prosek je, dakle, bio dobar”, veli Nikola Vranjkovi} i tvrdi da je na ovom Festivalu nastupio samo jedan demo bend. “Ne postoji demo scena, postoji samo jedan demo bend, Excused 4 Life, to su ovi klinci iz Bijeljine. Mislim, {ta zna~i demo? To {to neko nije snimio plo~u? Me|utim, ljudi imaju trideset, ~etrdeset, a sviraju petnaest, dvadeset godina. Taj demo je lep kao naziv za festival i odli~no ide uz to, ali nije kao {to je bilo ranije. Svira~ki kvalitet ovih muzi~ara je iznad proseka i to je ne{to {to jako raduje. A jo{ je va`nije {to je ovaj festival nadvisio celu tu pri~u o bratstvu i jedinstvu i doveo je na jedan najnormalniji nivo. A to je valjda osnovni cilj Demofesta.” I frontmen sarajevske grupe Letu {tuke Dino [aran bio je ~lan `irija ove godine. “Odgovornost je velika. Jer, ~ovjek se mo`e ogrije{iti o neki bend koji ra~una na VESELJE SE [IRI NA SVE STRANE
Demofest je i ove godine odu{evio Banjolu~ane, ali i goste iz regiona (lijevo); Stereo MC’s i Fun Lovin’ Criminals na bini tvr|ave Kastel

BENDOVI IZ ZAVR[NICE “DEMOFESTA“

Od “Bolesne štenadi” do “Lažnih brkova”
Od 370 bendova iz regiona koji su se prijavili na Konkurs banjalu~kog Jelen Demofesta ove godine, u zavr{nicu se plasiralo njih trideset i {est. Po odluci `irija, u finalu je sviralo dvanaest grupa. Recall iz Banje Luke, Threesome (Beograd), Excused 4 Life (Bijeljina), Bolesna {tenad (Beograd), Pre`derani (Daruvar), Kill Me Laser (Beograd), Strava {kola (Sarajevo), La`ni brkovi (Split), Vlasta Popi} (Vara`din), Kuriri (Pirot), Project MOF (Novi Sad) i Filling Silence iz Sarajeva. Prvu nagradu, koja uklju~uje izdavanje albuma za BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju, kreativni koncept medijske kampanje i MTVjevu produkciju spota, osvojio je bend Threesome iz Beograda, ne{to nalik sisa~kim The Bambi Molestersima. Drugi su bili Kuriri iz Pirota, koji su osvojili binsku opremu u vrijednosti od 6.000 eura, a binsku opremu u iznosu od 3.000 eura dobi}e tre}eplasirani, Pre`derani iz Daruvara. Binska oprema koja ko{ta 1.500 eura pripada grupi Qtera iz Podgorice, a njih je nagradila publika Demofesta.

VIDIMO SE SLJEDE]E GODINE
Predstavnici tri prvoplasirana benda u Demofest Clubu

pobjedu. Ipak, mislim da je play lista u zavr{nici bila prili~no kompatibilna. U `iriju smo se, nas {est, dosta dobro slagali i imali smo, manje-vi{e, usagla{ene stavove. Nastupili su stvarno kvalitetni bendovi, a ja sam imao desetak favorita. I bila mi je muka kad god sam pomislio kako odabrati one prave. Nadam se da }e Demofest jo{ napredovati. Mada je i ovo tre}e izdanje bilo izvrsno. Njihov sam prijatelj i pomo}i }u im kad god oni to budu zatra`ili”, ka`e Dino [aran.

GENIJALNA PRI^A

IPAK NAPREDUJEMO: Smišljeno smo donijeli odluku da ostanemo na istom, jer nismo imali više novca nego prošle godine, a ni Banjaluka nema infranstrukturu da Demofest prati u nekom širem smislu
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

“Demo scena danas nije kao ranije, kada smo mi pjesme snimali na onim ~etverokanalnim kasetofonima. Nove tehnologije su u~inile svoje, sada je sve puno lak{e, dok smo se mi mu~ili i osmi{ljavali razne varijante. Ali, mi smo vje`bali po ~etiri, pet sati dnevno, druk~iji je bio pristup. U ovo vrijeme rijetko mogu sresti bend koji ima probe vi{e od tri puta tjedno po dva
67

BOSANSKI KASTEL STARI
sata. A, Demofest je genijalna pri~a. Iako je dostupnost opreme puno ve}a, jeftinija je, puno vi{e ljudi mo`e proizvoditi muziku. Pove}ao se, zna~i, broj muzi~ara koji to rade, {to je odli~no. No, opet je Demofest mjesto gdje bendovi, uz najpovoljnije tehni~ke uvjete, prvi put mogu pokazati koliko vrijede”, obja{njava Samir Kadriba{i}, priznati hrvatski producent i biv{i bas gitarista grupe Jinx, koji je producirao prvi studijski album pro{logodi{njim pobjednicima Demofesta, grupi Prophaganda iz Zagreba, a bio je i ~lan ovogodi{njeg `irija. Organizatori Demofesta imaju plan: dogovaraju sa MTV-jem, njihovim partnerima od prvog Festivala, ali i sa drugim sponzorima, da 2011. organizuju predkvalifikacije u svim dr`avama regiona. Finale bi, naravno, bilo u Banjoj Luci. U revijalnom dijelu 3. Jelen Demofesta svirali su Stereo MC’s, Kiril D`ajkovski feat. Ras Tweed i Sed`uk Orchestra, New Young Pony Club i Fun Lovin’ Criminals. “Grad nam poma`e, iako je njihov bud`et za kulturu toliko mali da uop{te ne mo`e{ o~ekivati razvoj bilo koje kulturne scene u ovom gradu. S druge strane, od njih dobijemo 50.000 KM. Tako da mo`emo platiti samo jednog revijalnog izvo|a~a, ali i to je pomo}. Mada i na{, ali i jo{ nekoliko projekata u Banjaluci zaslu`uje ve}i novac. No, trebam re}i i da nam grad poma`e u

^LAN @IRIJA I POBJEDNICI “DEMOFESTA”
Dino [aran i ~lanica grupe Threesome iz Beograda

nekim drugim stvarima. Recimo, ustupe nam lokaciju tvr|ave Kastel na kori{tenje bez nadoknade, a i razne svoje slu`be besplatno stavljaju u funkciju Festivala. I od po~etka su dobronamjerni prema nama. A od Vlade Republike Srpske dobili smo 60.000, ta~nije od Ministarstva prosvjete i kulture. Ostala ministarstva treba kritiko-

vati, konkretno ministarstvo porodice, omladine i sporta i ministarstvo trgovine i turizma”, ka`e Brankica Jankovi}. Ove godine smo ispred Kastela primijetili i jedan {ator. Znak za budu}i kamp na Vrbasu, ba{ u vrijeme odr`avanja narednog Demofesta? Da, apsolutno! A bi}e gu`va i za ulaznice 2011., vjerujte. I to nije sve. Na zavr{noj ve~eri Demofesta, 24. jula, pala je i prva klapa igranog filma o ovom festivalu. Naslov mu je: Totalno novi talas a reditelj je Milorad Milinkovi}.

68

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KULT MARKET
MARKO VE[OVI]

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Ante Tomića “Čudo u Poskokovoj Dragi“ (Rende, Beograd, 2010.)

Dok prelazim u mumiju
Dok prelazim u mumiju/ O, du{o, riblje nijema,/ Sve vi{e zavidim onijema/ Koji stariti umiju.// Njihove su i more lake./ Njihove ruke ~as grade,/ ^as razgra|uju, izvan svake/ I kazne i nagrade.// Jer znaju da Sve Davno/ Stoput se rodi i minu/ I zato - ni~eg vodoravnog/ U skon~avanju njinu// I zato su im du{e/ Ko kist {to crnim tu{em/ Ri{e grad dugine boje// A njina starost ko da je/ Vajarevo dlijeto koje/ Oduzimlju}i dodaje. Cijena zbirke Dok prelazim u mumiju (Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.) je 21 KM.

Opasnosti ženidbe
Visoko u brdima je raskrstiti sa patrijarhalPoskokova Draga. A u nim obrascima: `ene tom selu bogu za letako ostaju hirovita ira|ima, galerija je `ivocionalna bi}a fokusirana pisnih likova predvona stvaranje doma i |enih Jozom Poskozavo|enje pravog mukom, ultrapatrijarhalnim {karca (~ak i kad su to ku}nim despotom koji `ene koje pucaju, odlaze je svoju porodicu presame u prirodu ili se tvorio u ~udake odmetbave ekstemnim sponute od ostatka svijeta. rtovima). Zavr{avaju}i Ako bi u selo i zalutao roman hepiendom (a kakav inkasant ili poprethodno su stvari {tar, gubio bi mu se postavljene tako da je on svaki trag, a Jozo i nemogu}) Tomi} odussinovi nemilosrdno su taje od onih pretjerivanja {titili teritoriju. “Govno koja su roman na pojedno“ bile su zadnje ~etku upravo i ~inila slaba{no pro{aputane tako privla~nim. Nakon rije~i koje je supruga {to je autor svim svojim Zora na samrti uputila gor{tacima ipak na{ao Jozi sa kojim nije razgoodgovaraju}e dru`ice varala godinama. Na- SVRGAVANJE ZATUCANOG (da ih usre}e, naprimjer kon Zorine smrti `ivot KU]NOG TIRANINA kuhaju}i im ne{to raodmetnika u Posko- Nakon izvrsnog po~etka roman znovrsnije od Jozine kovoj Dragi postaje na`alost sklizne u osrednje pure) Tomi}ev roman komedija{enje te{ko podno{ljiv pa zavr{ava kao pu~ko najstariji sin odlu~i da se o`eni, {to }e veselje. I kao sasvim izvjesni ovogodi{nji hit pokrenuti cijeli niz dramati~nih doga|aja. na pla`ama Jadrana. Po~etak je ovo Tomi}evog humoristi~kog (A. Ba{i}) romana ^udo u Poskokovoj Dragi, koji je pored hrvatskog dobio i beogradsko izdanje, a PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA na{ao i u konkurenciji za nagradu za najbolji U SVIJETU (Amazon) roman Me{a Selimovi} koja se dodjeljuje u Tuzli. Urnebesni po~etak u kojem su odli~no 1. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked oslikani likovi jedne zatucane i (ne nu`no the Hornet’s Nest fizi~ki) izolovane sredine najbolji je dio 2. Stieg Larsson: The Girlwith the Dragon romana. Jozo je tiranin koji je i sam `rtva svoTattoo jih izbora a Tomi} je vrlo duhovitim pret3. Stieg Larsson: The Girl Who Played jerivanjem i dovo|enjem do krajnosti uskowith Fire 4. Suzanne Collins: Mockingjay grudosti i jednoumlja svog junaka pokazao njihovu apsurdnost. Detalji poput Jozinog 5. Kathryn Stockett: The Help svakodnevnog samouvjerenog kuhanja pure (sa kokosom, senfom i na brojne druge jednako besmislene na~ine) vrlo su plasti~an PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA primjer njegove tragikomi~ne tvrdoglavosti i U BiH (Knji`ara Biblioner Banja Luka) nemirenja sa sopstvenom nesposobno{}u. Nakon dobrog po~etka, autor po~inje 1. Paulo Coelho: An|eo ~uvar polako gubiti dah: pri~a se razvede u suvi{e 2. Stieg Larsson: Milenijum trilogija rukavaca koje valja na kraju povezati (polo`aj 3. Khaled Hosseini: Lovci na zmajeve branitelja, tajkuni, divlji kapitalizam, mu{ko4. Sherry Agrov: Za{to mu{karci vole `enski odnosi...) a roman polako sklizne u ku~ke osrednje komedija{enje. Iako se podsmijeva 5. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca jednom patrijarhalcu, autor ne uspijeva sam
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

UWE KOLBE

Tajne svetkovine
Kriknuti iz nekog dubokog razloga,/ ne smatra se lijepim, ne dolazi u obzir/ u na{em velikom potro{a~kom raju,/ na na{em kontinentu istinskih vrijednosti. (...) Na na{em kontinentu istinskih vrijednosti/ ipak se na svakom kriku {epuri cijena,/ posebno kad do|e s dubokim razlogom./ Znalac cijeni u lijepome ba{ ono pravo. Cijena zbirke Tajne svetkovine (Zalihica, Sarajevo, 2010.) je 18 KM.

LEONARD COHEN

Knjiga milosr|a
Pedeset pjesama u prozi zasnovanih na tradiciji biblijskih psalama nalaze se u Knjizi milosr|a (Vukovi} & Runji}, Zagreb, 2010.) kanadskog pjesnika, romanopisca i kantautora Leonarda Cohena. Iako se prvi put pojavila prije ~etvrt stolje}a, ova knjiga i danas privla~i ~itala~ku publiku. Cijena je 26 KM.

70

KULT MARKET
LIFESTYLE U poređenju sa filmskim ljubavnim pričama, ni jedna realna, naravno, nije dovoljno dobra
SAD

Autizam
Grupa ameri~kih nau~nika razvija novi metod za otkrivanje autizma kod djece, i to na osnovu zvukova koje ona proizvode. Naime, nau~nici su uo~ili da veoma mala autisti~na djeca proizvode zvukove druga~ije nego njihovi vr{njaci, te su uz pomo} tehnologije za vokalnu analizu nazvane Lena uspjeli da registruju autizam kod 86 odsto djece. Ve} se planira i unapre|enje ovog postupka, kako bi se mogli identifikovati i drugi poreme}aji, kao {to je usporeno u~enje.

I živjeli su srećno...

VELIKA BRITANIJA

Stres i godi{nji
USPJE[AN BIZNISMEN I USPJE[AN PROSTITUTKA PROSTITUTKA
Ovakve pri~e u stvarnom `ivotu Ovakve pri~e u stvarnom `ivotu rijetko se doga|aju... rijetko se doga|aju...

Romanti~ni filmovi kreiraju iluziju kojoj jedna realna ljubavna veza, koliko god bila kvalitetna, ne mo`e parirati. Parovi koji inspirisani romanti~nim komedijama `ele idealnu vezu, u kojoj }e “`ivjeti sre}ni do kraja `ivota“ ba{ kao na filmu, trebalo bi pod hitno da pre|u na trilere, savjetuju stru~njaci. Australijsko istra`ivanje, u kojem je u~estvovalo hiljadu `ena i mu{karaca, pokazalo je da romanti~ne komedije bitno uti~u na poimanje veze svakog drugog ispitanika. Terapeutkinja Gabriela Morrissey, koja je vodila istra`ivanje, tvrdi kako sat i po zabave u kinu mo`e da vam “upropasti“ narednih nekoliko sedmica, mjeseci, pa ~ak i godina! ^etvrtina ispitanika priznala je da se osje}a kao da bi trebalo ~ita misli partneru, a petina mu{karaca izjavila je da njihova ljep{a polovina, pod uticajem romanti~nih komedija, o~ekuje poklone i cvije}e “tek onako“. “Veze nisu samo ‘slatki `marci’ koje osje}amo kada pomislimo na voljenu osobu“, ka`e dr. Morrissey. U normalnim, zdravim odnosima ima i neslaganja i nervoze kada smo imali te`ak dan, a i sva|e... To, ipak, ne zna~i da ne mo`ete biti “sre}ni zauvijek“. Naravno da mo`ete, samo mo`da ne}ete sve vrijeme sjediti na ru`i~astom
29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

oblaku. A da ne biste bili previ{e razo~arani, spomenimo samo neke od pri~a koje se na velikom platnu de{avaju stalno, a u stvarnom `ivotu nikada, ili skoro nikada... Scenarij broj jedan: mu{karac i `ena se upoznaju. Ne podnose se, jo{ se malo ne podnose, a zatim u djeli}u sekunde shvate da zapravo ne mogu da `ive jedno bez drugog i `ive sre}no do kraja `ivota - ovakav scenarij mo`e da funkcioni{e samo u Ponosu i predrasudama. Scenarij broj dva: zaljubljene razdvajaju razlike u socijalnom statusu. No, ljubav prevazilazi sve prepreke, a svako od njih postaje bolji ~ovjek zahvaljuju}i novootkrivenoj ljubavi - filmovi kao {to su Zgodna `ena ili Sobarica i senator za realnu vezu mjerodavni su koliko i Pepeljuga, tvrde psihoterapeuti. Scenarij broj tri: mu{karac i `ena se zaljubljuju, ali je njihov odnos jako komplikovan, jer uklju~uje i problem zamjene identiteta... - Rostanov Sirano de Ber`erak jeste dirljiv, ali u dana{nje vrijeme nedoumice oko identiteta obi~no kriju ne{to mnogo manje romanti~no, kao {to je druga `ena ili problemati~na priroda “misterioznog“ partnera... Dakle, ako ve} volite da gledate romanti~ne komedije - nemojte ih shvatati preozbiljno, za va{e dobro. (M. Radevi})

^etiri od deset radnika sa godi{njeg odmora se vrate pod ve}im stresom nego {to su bili prije nego su oti{li, upozoravaju stru~njaci sa britanskog Instituta za upravljanje i menad`ment. Njihova studija otkrila je da se 40 posto radnika ne vra}a sa odmora u ured osje}aju}i se odmornijim, a ~ak 90 posto njih se brine da }e ih do~ekati hrpa emailova. Jedna tre}ina zaposlenih na odmoru nastavlja sa poslom kako bi i{li ukorak sa velikim zahtjevima na radnom mjestu, otkrilo je ispitivanje 2.500 menad`era.

“GLAXO SMITH KLINE“

@ene i restorani
Mnoge `ene se u`asavaju jesti u restoranima zbog nemogu}nosti brojanja kalorija hrane koju pojedu, pokazalo je istra`ivanje farmaceutske kompanije Glaxo Smith Kline. Iako biraju prividno zdrave obroke, `ene nikada ne mogu biti sigurne koliko grama masno}e sadr`i dresing za salatu, ili da li je riba namazana uljem prije pe~enja. Na kraju pojedu vi{e nego {to bi to obi~no uradile, te skoro polovina `ena priznaju da se osje}aju “krivima“ nakon posjete restoranu, a ~etvrtina ih to u potpunosti izbjegava.
71

KULT MARKET
LJUBAVNA PISMA S PREDUMI[LJAJEM

KINO KRITIKA “Srpski film” (Srbija, 2010.), reditelja Srđana Spasojevića

Zvonimir Berkovi}
Profesor-muzikolog Kosor u traumatolo{koj bolnici dolazi svijesti nakon te{ke prometne nesre}e. Na postelji do njega le`i srda~ni ekonomist Gajski, koga redovito posje}uje njegova `ena Melita. Ta `ena nesvakida{nje ljepote prva je osoba koju Kosor ugleda nakon bunila i potpuno je njome o~aran. On postaje opsjednut njenom fizi~kom ljepotom i pouzdanim karakterom te se upu{ta u rizi~nu igru pisanja i slanja anonimnih ljubavnih pisama... Ocjena: 4

Potreba za katarzom

BRUTALAN I KONTROVERZAN FILM
Pornografija i snuff su ovdje metafore za dru{tvo i za `ivot koji `ivimo

LEGENDA O PAULU I PAULI

Heiner Carow
Kultni isto~nonjema~ki film sedamdesetih, ~ija se popularnost zadr`ala i danas, ljubavna je pri~a o Paulu i Pauli. On je zauzet karijerom i o`enjen je, no nije sretan u braku. Ona je samohrana majka dvoje djece koja te{ko radi i tako|er je nezadovoljna `ivotom. Njih dvoje se slu~ajno upoznaju u jednom kafi}u i osjete me|usobnu privla~nost, no Paulu ne}e biti lako odlu~iti izme|u postoje}eg braka i budu}e veze. Ocjena: 4

PASJI DANI

Ulrich Seidl
Vikend, doba pasjih dana (Pasji dani: pojam u op}oj uporabi za dane izme|u 24. srpnja i 23. kolovoza). Ti su dani obi~no vrlo topli. Nepodno{ljiva vru}ina, ju`no od Be~a, u ni~ijoj zemlji izme|u obilaznica, shoppingcentara i naselja s obiteljskim ku}ama. Temperatura raste, agresija se poja~ava. Asfalt puca. U toj atmosferi {est pri~a sa zajedni~kim mjestom i vremenom radnje govori o svakodnevici i agresiji; o no}ima punim pjesme i igara, seksa i nasilja. O danima punim usamljenosti, gubitka ljubavi, ~e`nje za ljubavlju. Film o `ivotu u njegovoj ranjivosti i intimnosti. Ocjena: 5

Rije~ je o autorskom, prije svega, brutalnom i kontroverznom filmu. Jako je neugodan za gledanje, no ne radi se samo o efektnom kori{tenju brutalnosti, ve} vi{e o alegoriji cjelokupnog srpskog dru{tva, a na`alost ne samo njihovog ve} i na{eg. Za mene je to jako tu`an film, u kojem nade ima jako malo. Sam autor govori da sva brutalnost i fa{izam u njemu potje~e od politi~ke korektnosti i licemjerstva koje vlada svijetom. Ovo je samo jedan u nizu ekstremno brutalnih filmova koji dolaze iz Srbije. O~ito da mla|i autori imaju {ta re}i i da stanje svijesti u toj kom{ijskoj zemlji karakteriziraju i vizualiziraju u mu~ne slike. Veoma sli~an film o kojem sam ve} pisao je @ivot i smrt porno bande Mladena \or|evi}a. Srpski film, pak, napravio je mladi Sr|an Spasojevi}. Oba filma u sebi sadr`e najdirektniji sukob Erosa i Tanatosa, `ivota i smrti. ^ak se i ameri~ka publika zgra`a na brutalnost vi|enu u Srpskom filmu. Unato~ tome {to taj film mnogi odbijaju pogledati zbog mu~nine, smatram da taj film mnogo toga govori. Za mene, mnogo mu~niji filmovi su neiskrene, la`ne vizualizacije i estetizacije, kakvih sam mnogo vidio, ne samo izvan na{ih zemalja ve} upravo i u njima. Mnogo je la`nih autora, la`nih neiskrenih pri~a, foliranja. U odnosu na takve filmove, ovaj film itekako je gledljiv. Ispraznost nekog filma, ~ak i da nema mu~nih scena, stvara mu~ninu. Film kao umjetnost mo`e zadiviti samo ako svoju ideju prenosi na sna`an, iskren, beskompromisan i kvalitetan na~in, pa ~ak i kada nosi sadr`aj koji bi neki nazvali mu~nim. Problem je {to smo u dana{njem kvazimoralnom dru{tvu skloni sve {to nam se ne svi|a ga|ati etiketama “{okantno, mu-

~no...”, ka`e autor filma. Ovaj film nije {ok radi {oka. Ovaj film je iskren, sna`an i hrabar, bez kompromisa i straha. Ljudi su letargi~ni i jedino direktom u glavu ih se mo`e probuditi i razdrmati. Srpski film je napravljen uz pomo} male grupe ljudi. Naslov film itekako mnogo toga govori. Pornografija i snuff su ovdje metafore za dru{tvo i za `ivot koji `ivimo. Olako se ovaj film optu`uje, no i @ilniku su govorili da je “lo{e utjecao na omladinu”, a Makavejevu da je “uvrijedio druga Staljina”. Srpski film je poku{aj da se brutalno{}u dovede ljude do katarze, koju na`alost nisu do`ivjeli nakon niti za vrijeme rata. A ona je neophodna da se krene naprijed i da se ne{to druga~ije po~ne de{avati. ^estitke Sr|anu Spasojevi}u za njegov debitantski film. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Predsjedni~ka igra (Rod Lurie) Avatar (James Cameron) Sve o jednoj djevojci (Lone Scherfig) Coco Chanel (Anne Fontaine) Susreti ~etvrte vrste (Olatunde Osunsanmi)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Shrek uvijek i zauvijek (Mike Mitchell, Dreamworks Pictures) 2. Seks i grad 2 (Michael Patrick KingNew, Line Cinema) 3. Princ Perzije: Pijesak vremena (Mike Newell, Walt Disney) 4. Robin Hood (animirani) (Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Blitz film i video) 5. Bijela vrpca (Michael Haneke, X-Filme Creative Pool)
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER Amerikanka Sheyla Hershey vlasnica je najvećih grudi
^E[KA

[arka Durdisova

Veličina je opasna

Manekenka i biv{a missica neizravni je uzrok po`ara koji je buktio na Hvaru. Dama se za`eljela hrane s ro{tilja pa joj je njen de~ko Rudolf Hofhanzl `elju odlu~io i ispuniti. Dim sa `ara mu je kasnije ometao san pa ga je navodno jednostavno bacio u grmlje, nakon ~ega je ubrzo planula vatra koja je zahvatila borovu {umu.

SAD
SHEYLA HERSHEY SHEYLA HERSHEY
Teksa{anka brazilskog Teksa{anka brazilskog porijekla ponosna vlasnica porijekla ponosna vlasnica najve}ih grudi na svijetu najve}ih grudi na svijetu

Janice Dickinson

Teksa{anka i ro|ena Brazilka Sheyla Hershey je ponosna vlasnica najve}eg para grudi na svijetu. Broj njezinog grudnjaka bi kad bi se prera~unalo u ovda{nje mjere bio XXX 5, za {to naravno ne postoji konfekcijski broj. Do rekorda je do{la nakon ~ak devet operacija pove}anja grudi. Poslije osme operacije Sheyla je imala po dvije litre silikona samo u jednoj dojci. No po zakonima ameri~ke dr`ave Texas, koji zabranjuju umetanja implantata u slu~aju kad oni postaju opasni po zdravlje, djevojka nije vi{e mogla i}i na plasti~nu operaciju. Pored toga njezin de~ko Britanac, koji joj je i po~eo pla}ati plasti~ne operacije, je ve} prije osmog zahvata rekao “Dosta!“ “Voljela sam ga puno, ali morala sam ga napustiti kako bih slijedila svoj san“, izjavila je Sheyla koja je nakon raskida sjela na prvi avion za Brazil gdje je napravila deve-

tu operaciju i postala svjetska rekorderka. “Za mene su velike grudi predivne!“, jedino je obrazlo`enje koje isti~e Sheyla Hershey. Me|utim, ovih dana je dobila infekciju na svojim grudima za koje odavno ne postoji konfekcijski broj grudnjaka. Infekcija je posljedica posljednjeg pove}avanja grudi, kojem se Sheyla podvrgnula pro{li mjesec. Brazilka je zavr{ila na hitnoj operaciji jer je postojala opasnost da se infekcija pro{iri putem krvotoka i time joj ugrozi `ivot. Ta operacija je uklju~ivala va|enje silikonskih implantata i odstranjivanje dijela tkiva s grudi. O Sheyli Hershay, koja je do sada imala najmanje deset plasti~nih operacija grudi, snimljen je i dokumentarni film, a njezine grudi su progla{ene najve}ima na planeti od strane brazilskog ekvivalenta Guinnesove knjige rekorda. U Brazilu je Sheyla radila posljednju korekciju grudi, nakon {to je rodila sina pro{le godine. Zanimljivo je da su Sheylu odbili operirati doktori u SAD-u kad je odlu~ila staviti preveliku koli~inu silikona u grudi. Za razliku od SAD-a, gdje postoje zakonska ograni~enja za koli~inu ugra|enih silikona u grudi, u Brazilu takvih ograni~enja nema, te je Sheyla zbog toga za operaciju pove}anja putovala u Brazil. Sheyla Hershay se dobro oporavlja nakon operacije, prije koje se uslijed infekcije borila za svaki udah zraka zbog ja~ine bolova u prsima. (N. Hasi})

Iako ima 55 godina, supermodel Janice Dickinson izgleda i vi{e nego dobro. Da i druge uvjeri u to, Janice se za ~asopis Closer skinula potpuno gola.

NJEMA^KA

Lindsay Lohan
Prije nego {to je saznala za svoje ljetovanje u zatvoru, Lindsay je napravila fotosession za njema~ko izdanje magazina GQ. ^asopis s njezinom naslovnicom bit }e objavljen u avgustu.

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
ISSA

MUZIKA “Kriva je televizija”, prvi studijski album grupe “Prophaganda” iz Zagreba

Sign Of Angels
Na svjetskom tr`i{tu }e se 14. septembra mo}i kupiti Sign Of Angels, prvi studijski album norve{ke pjeva~ice Issae, na koji je uvrstila dvanaest pjesama. Ova 26-godi{njakinja je do sada, kao session pjeva~ica, u~estvovala na snimanjima albuma grupa In Flames, Pretty Maids, Illusion Suite i Gaia Epicus.

Uvijek je kriva televizija

MANIC STREET PREACHERS

Postcards From A Young Man
[est dana kasnije novi studijski album promovisa}e Manic Street Preachers iz Velsa. Naziv mu je Postcards From a Young Man, a prvi singl zove se (It’s Not War) Just The End Of Love. To }e biti deseti album Manic Street Preachersa, a producent je Dave Eringa.

PJEVAMO “NA, NA, NA”
Nastup Prophagande u Banjoj Luci

CANDICE NIGHT & RITCHIE BLACKMORE

Autumn Sky
Candice Night i legendarni gitarista grupe Deep Purple Ritchie Blackmore sa svojim }e bendom Blackmore’s Night do kraja 2010. objaviti sedmi studijski album Autumn Sky. Ovaj CD je nasljednik Secret Voyagea, a u cIjelosti je posve}en nedavnoj ro|enoj k}erki Candice Night i Ritchieja Blackmorea.
74

Pobjednicima pro{logodi{njeg, drugog Demofesta u Banjoj Luci bili su progla{eni ~lanovi zagreba~ke grupe Prophaganda. Konkretno, ~etiri momka i jedna djevojka pro{le su godine odsvirali pjesmu Na, na, na i osvojili prvo mjesto, apsolutno zaslu`eno. Organizator im je kao nagradu obezbijedio sve uslove za snimanje njihovog prvog studijskog albuma. I jo{ pone{to. Ovaj muzi~ki proizvod promovisan je na upravo zavr{enom 3. Jelen Demofestu. Zove se Kriva je televizija, a prvi singl je pjesma Osjeti to u kostima. Za potrebe snimanja ove kompozicije pozvali su Shota iz grupe Elemental, te u Beogradu snimili spot u produkciji MTV-ja. “Sasvim dovoljno za po~etak na{e karijere”, govorili su ~lanovi ove grupe na konfrenciji za {tampu u Demofest Clubu. Ponudili su nam na preslu{avanje dvanaest pjesama, koje je producirao Samir Kadriba{i} iz Zagreba, biv{i ~lan grupe Jinx iz ovog grada. I to je najbolji segment ovog CD-a. Sve je produkcijski ~isto, jasno i bistro. I svira~ki je to energi~no, distorzi~no, ponekad i agresivno. No, problem Prophagande je to {to nema veliku pjesmu. To bi im, ba{ na po~etku karijere, bilo mo`da i od presudnog zna~aja, jer hit i gvozdena vrata otvara.

Ipak, ima Prophaganda prostora za napredovanje. Talentovani su i vole to {to rade. Jednostavan zaklju~ak se mogao izvu}i nakon {to smo imali priliku odgledati njihov koncert na 3. Jelen Demofestu. Zvu~e sasvim pristojno i znaju se pona{ati na stejd`u. Kada bi na sljede}em albumu imali barem jednu pjesmu za {iroke rockerske mase, ali i jo{ tri, ~etiri kao na Televiziji, bilo bi to dosta za uspjeh drugog ostvarenja, koje je i klju~no u karijeri valjda svakog benda na planeti. (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. !!!: AM FM Kele: Tenderoni Underworld: Scribble Blur: Fool’s day Grace Jones: I love you to life Gossip: Pop goes the World M.I.A.: Born Free Groove Armada: Look me in the eye sister 9. Goldfrapp: Alive 10. Jamie Lidell: The Ring

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

KULT MARKET
SPORT Vrhunski rezultati mladih plivača
AUTOMOBILI

Stvaranje plivačkih šampiona
Foto: Mario Ili~i}

Audi A7 Sportback

Dugo nakon {to smo imali priliku da vidimo BMW Serije 6, a prije njega i Mercedes CLS sti`e nam i odgovor iz Ingolstadta A7 Sportback. Po~etna cijena u Njema~koj je 51.650 eura, a u prodaji bi trebalo da se na|e tokom jeseni 2010. godine.

MOTOCIKLI

Ducati EVO
SARAJEVSKI BAZEN OTOKA
Najbolja poslijeratna sportska investicija

Nakon odli~ne sezone mladih pliva~a GKVS Sarajevo, vojnici {panskog kontingenta EUFOR-a odlu~ili su donirati sportsku opremu za 50 pliva~a ovog mladog sarajevskog kluba za sportove na vodi. Klub je prepoznat, ne samo po uspjehu u takmi~enjima, nego i kao klub koji je socijalno i dru{tveno odgovoran prema svim gra|anima Sarajeva i Isto~nog Sarajeva. Tokom organizacije svog prvog pliva~kog mitinga, Swim Olympic Sarajevo 2010, klub je u saradnji sa bazenom Otoka uspio da sakupi preko 1.600 KM za organizaciju {kole plivanja za djecu sa Dawn sindromom. GKVS Sarajevo prihvata svu djecu iz Grada i okoline, a ima i posebne uslove za djecu ~iji roditelji imaju ni`i socijalni status. Podsjetimo, kadeti GKVS Sarajevo su osvojili prvo mjesto na posljednjem dr`avnom prvenstvu BiH i ova donacija je sigurno dodatno motivirala djecu da plivaju jo{ bolje. “Smatramo da nam je ovo satisfakcija i podstrek za daljnji rad, a {panskom kontingentu se i ovim putem jo{ jednom zahvaljujemo. Nadamo se da }emo ostati u
Nejra Nejra Suljevi} Suljevi}

kontaktu sa njima, jer odlaze ve} u jesen 2010?, ka`e Janko Gojkovi}, predsjednik Uprave kluba i trostruki olimpijac Bosne i Hercegovine. A da je {panska donacija usmjerena u prave ruke, pokazuju i rezultati djece koja treniraju u klubu. Nejra Suljevi}, talentirana 11-godi{nja pliva~ica, plivanje trenira dvije godine i aktuelni je viceprvak dr`ave u disciplini 50 metara slobodno. Na brojnim pliva~kim mitinzima i takmi~enjima na dr`avnom nivou dosada je osvojila 15 medalja, od kojih {est zlatnih. Iako svakodnevno ima treninge, sti`e ispuniti {kolske obaveze i imati “sve petice“. U {ali ka`e da je disanje neophodno za `ivot, ali ne i za 50 metara slobodno, a tako razmi{lja i sve ve}i broj djevoj~ica i dje~aka u Sarajevu koji svakodnevno posve}eno treniraju plivanje i posti`u vrhunske rezultate. U BiH se tradicionalno favoriziraju sportovi s loptom a u kojima se ve} godinama ne ostvaruje naro~it uspjeh. Otvaranje Olimpijskog bazena Otoka je omogu}ilo treniranje vodenih sportova u dobrim uslovima tokom cijele godine i za kratko vrijeme je ostvaren izuzetan napredak. Na proteklom ljetnom dr`avnom prvenstvu odr`anom u julu 2010. u Trebinju, GKVS je osvojio dva trofeja. U kategoriji kadeta, osvojio je prvo mjesto, dok je u mla|im kadetima bio tre}i, {to je veliki uspjeh kluba i pojedinaca. U kadetima me|u osvaja~ima medalja je sjajna Iman Em{o (1998.) koja je osvojila {est zlatnih medalja, jedno srebro i dvije bronze. (N. Hasi})

Ducati je predstavio EVOluciju svog 848 modela, koji }e uz nekoliko modifikacija poku{ati da se suprotstavi litarskim R ma{inama. Italijan sada razvija 140 KS. Ducati sa EVO modelom nudi tri bitna unapre|enja: +6 KS, novi amortizer upravlja~a i monoblok ko~nice.

DESIGN

Peugeot 308 GT THP 200
Peugeot je predstavio novi sportski model, 308 GT. ^injenica da Peugeot i dalje ne prikazuje model GTI, ve} je u pitanju ne{to bla`a varijanta sa oznakom GT, govori da u pitanju nije beskompromisni uli~ni trka~ ve} vrlo brzi automobil sa, ipak, ne{to vi{e kompromisa po pitanju udobnosti i komfora.

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Elemental, odli~an zagreba~ki bend, ponovo svira u Mostaru. I koncertno promovi{e svoj posljednji studijski album: Vertigo. Sviraju u OKC-u Abra{evi}, 29. jula, mjestu koje Mostaru donosi vi{e radosti i veselja nego sve institucije zajedno. Pogledajte i poslu{ajte Elemental, ako do sada niste, ne}ete se pokajati!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ARMAN PUZIĆ, pobjednik 444. tradicionalnih skokova na glavu sa Starog mosta u Mostaru

Pobjedu sam posvetio Mirzi, Farisu i Nini
Prema mom skromnom mi{ljenju, barem u dva navrata ste, u prethodnih ~etiri, pet godina, imali ljep{e skokove od Harisa D`emata i Lorensa Liste, do ovog 25. jula neprikosnovenih vladara skokova na glavu sa Starog mosta... Frustracija nije bilo, jer meni je uvijek bilo drago kada su mi ljudi govorili: Odli~no si sko~io, zaslu`io si da bude{ prvi. S tim da sam ranije bio sretan kada samo dobro sko~im. A sada je ova pobjeda do{la kao {lag na tortu. S obojicom sam dobar drug, pogotovo s Lorom. Rivaliteta nema, u smislu da se ne volimo. Nema, da tako ka`em, zle krvi. Kome ste posvetili ovu pobjedu? Posvetio sam je Mirzi Velagi}u, dje~aku koji je tragi~no nastradao na platou ispod Starog mosta tri dana prije ovogodi{njih skokova. Ali i svom sinu Farisu i svoj `eni Nini.

“Dramski tekst Mogu tramvaji i bez nas, redatelja i pisca Davora Marjanovi}a, nagra|en je na natje~aju za suvremeni doma}i dramski tekst na jednom od ju`noslavenskih jezika, koji su u sije~nju 2010. raspisali Inicijativa mladih za ljudska prava i MESS iz Sarajeva”, javljaju sa portala Bljesak.info.

“Sarajevo School of Science and Technology (SSST) od ove akademske godine najavljuje otvaranje Sarajevo Film Academy (SFA), prve privatne filmske {kole u BiH”. Press konferencija, koja }e najaviti otvaranje Akademije, bi}e odr`ana u 29. jula, u 16.30 sati, na Festivalskoj terasi manifestacije koja se zove Sarajevo Film Festival.

A, koliko se kulturnih manifestacija u na{oj dr`avi odr`ava 29. jula. Tuzla, [iroki Brijeg, Sarajevo, Mostar... A evo i Gabele! Kulturna manifestacija Je l’ Gabela gdje je prije bila po~inje, dakle, 29. jula, u naselju Gabela, na podru~ju op}ine ^apljina. Centralni doga|aj manifestacije bi}e koncert KUD-ova iz zemlje i inostranstva.

SVJETLANA KAKEŠ, šefica kabineta načelnika Općine Tuzla

Od 30. jula do 1. augusta u Novom Travniku }e biti uprili~en Reunion Novotravni~ana, svih generacija. “Ovaj Reunion je pokrenut pro{le godine, kao poklon za {ezdeseti ro|endan na{em gradu. Inicijativu tradicionalnog susreta Novotravni~ana pokrenula je grupa entuzijasta koja je nekada `ivjela u na{em gradu, kao i oni koji danas `ive tu”.

Me|unarodni forum Bosna, uz saradnju i podr{ku vi{e organizacija iz zemlje i svijeta, organizova}e 5. me|unarodni ljetni kamp Mladi i naslije|e: ]uprija 2010. Ovaj program }e biti organizovan u Stocu, Mostaru i Sarajevu od 2. do 17. augusta, a svi oni koji `ele da ostanu jo{ koji dan, svoj boravak mogu produ`iti do 21. augusta.

SVJETLANA KAKE[
“Moto ovogodi{njeg Kaleidoskopa je Dijalog umjetnosti - umjetnost dijaloga”

76

SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

EMIR MEŠINOVIĆ, organizator 8. Urban Music Festa “Rastok - Jelah 2010”

Opstali smo uprkos recesiji
Koliko bendova se prijavilo na ovogodi{nji konkurs Urban Music Festa? Na ovogodi{nji konkurs prijavilo se vi{e od 80 bendova sa prostora cijele ex-YU, a izvr{en je i odabir grupa koje }e nastupiti na 8. Urban Music Festu Rastok - Jelah 2010. Nakon preslu{avanja pristiglih demo snimaka, i{~itavanja biografija bendova, napravili smo kona~nu listu izvo|a~a: DJ Sehsson (Maglaj, BiH), DeeJayBax (Te{anj, BiH), Josip A Lisac (ska Novi Sad, Srbija), Mohatra (alternative progresive rock Velika Kladu{a/Bosanska Otoka/Cazin, BiH), Pasiv (alter rock - Banja Luka, BiH), Metro (rock/jazz, Tuzla, BiH), Edo Maajka (specijalni gost, rap/hip hop, BiH/Hrvatska). Uz Festival }e biti organizovana i radionica Rastok Art pod nazivom Seksualno reproduktivno zdravlje mladih, a edukatori }e biti mladi iz Crvenog kri`a Te{anj. Jedinstvena organizacija mladih (JOM) iz Jelaha, kao organizator Festivala, poziva sve mlade ljude da svojim prisustvom podr`e 8. Urban Music Fest i da daju svoju podr{ku urbanim muzi~kim i kulturnim kretanjima u Bosni i Hercegovini. Ove godine Rastok - Jelah 2010 samo jedan dan. Za{to? Sve nas je zahvatila recesija. Pa se tako nismo ni obra}ali privatnom sektoru za finansijsku pomo}. Ne{to smo dobili od Op}ine Te{anj, MZ Jelah, Turisti~ke zajednice Ze-do kantona i Vlada Ze-do kantona. Ali sve to ne}e umanjiti kvalitetu Festivala u pogledu samog sadr`aja.

Budite i vi dio “Kaleidoskopa”
Od 29. jula do 1. augusta, u Tuzli }e biti organizovan 2. me|unarodni festival savremene umjetnosti mladih Kaleidoskop. Prvi je odr`an pro{le godine, kao dio zajedni~kog projekta Tuzle i Bolonje, usmjerenog ka razvoju kulturnog turizma u Tuzli. “Moto Kaleidoskopa je Dijalog umjetnosti - umjetnost dijaloga. Festival se sastoji od razli~itih aktivnosti usmjerenih ka dijalogu, komunikaciji, razmjeni, pa i zabavi, kroz savremenu umjetnost mladih. Glavni u~esnici i konzumenti svih aktivnosti Kaleidoskopa su mladi, koji dolaze iz razli~itih gradova i zemalja. Ove godine }e se mladi izraziti i predstaviti muzikom, umjetni~kom fotografijom, slikarstvom, dizajnom, savremenim plesom, odnosno plesnim teatrom, i drugim kreativnim i umjetni~kim izrazima. Pored koncerata i izlo`bi, koji su tradicionalni vidovi izra`avanja, tu su i radionice savremenog plesa i Art market, koji mladim kreativcima pru`a mogu}nost da izlo`e i prodaju svoje radove”, obja{njava Svjetlana Kake{, {efica kabineta na~elnika Op}ine Tuzla, koja i organizuje ovaj festival. U muzi~kom dijelu programa nastupi}e ekipa okupljena oko FM Jam Unityja: Defence, Frenkie i Montirani proces, i Edo Maajka. Potom, Nula plus, Killing Jazz Hard Core Baby, Ritam nereda, Velahavle, Urban instinkt, Vlasta Popi}, Kanda Kod`a i Neboj{a, Letu {tuke. Svi koncerti se odr`avaju u parku kod Muzi~ke {kole i besplatni su, kao i svi drugi sadr`aji Kaleidoskopa. “Pored koncerata, ima}emo izlo`bu mladih tuzlanskih akademskih slikara, zatim izlo`bu umjetni~ke fotografije Armina ^oli}a iz Tuzle i izlo`bu idejnih rje{enja vizuelnog identiteta Kaleidoskopa. Tu je jo{ i nastup jedne od najpoznatijih grupa savremenog plesa iz Italije, Motus Danza iz Siene, koja }e izvesti predstavu Rendez vous, a odr`a}e se i nekoliko radionica savremenog plesa”, najavljuje na{a sagovornica. Cilj organizovanja Kaleidoskopa, vele organizatori, nije da se njima ne{to isplati u materijalnom smislu, nego da se “isplati” gra|anima, tj. mladima. A cilj im je i privu}i mlade ljude i turiste u Tuzlu.

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: NEDIM HASI]

Zabranjeno biti `ena
O saka}enju spolnog organa kod `ena i djevojaka u Africi ve} se zna. Ali, dosad je slabo poznato bilo da u nekim podru~jima zapadne Afrike djevoj~icama sakate i grudi. Stiskaju ih vru}im kamenom da ne bi rasle. Yabassi, malo mjesto sjeveroisto~no od kamerunskog lu~koga grada Douale. Emilienne Ndombi sjedi u svojoj drvenoj kolibi, na licu joj se odra`ava bol dok svojoj najmla|oj k}eri daje da doji. “Dok dojim djecu grudi me strahovito bole da je to neizdr`ivo. Ovdje u selu mi majke sve imamo velike probleme s grudima.“ Emilienne ima 35 godina, ali izgleda puno starija. To je slomljena `ena koja nikad nije smjela biti `ena. Umorna je i rijetko napu{ta svoju kolibu jer se srami zbog svojih grudi. One ne samo da bole pri svakom dodiru, nego su i pune o`iljaka, a osim toga su i prevelike za malo, iscrpljeno tijelo ove `ene. “Kad sam jo{ bila mala, majka mi je uvijek masirala grudi. Vrelim kamenjem, i to uvijek iznova. To je bilo stra{no i jako je boljelo.“ Peglanje grudi je zapravo vrlo stara metoda. Ranije se vjerovalo, {to je bila zabluda, da }e to djevojkama pomo}i da kasnije imaju dovoljno mlijeka za svoju djecu. Jedna studija njema~ke Organizacije za tehni~ku pomo} GTZ, koja djeluje i u brojnim zemljama u razvoju, pokazala je da stravi~na praksa peglanja grudi vrelim kamenjem postoji tek nekoliko desetlje}a te da je cilj odgoda sazrijevanja djevojaka. Pogo|eno je navodno nekoliko miliona `ena, ne samo u Kamerunu nego i u Togou, Beninu, Nigeriji i Ekvatorijalnoj Gvineji. Mnogi roditelji se pani~no boje da }e njihove k}eri prerano i protiv svoje volje zatrudnjeti jer bi to zna~ilo socijalni pad. Mnoge mlade majke moraju napustiti {kolu i nemaju gotovo nikakvih izgleda da na|u posao ili da se udaju. Neke djevojke ~ak odbace njihove obitelji. S obzirom da u Kamerunu raste broj silovanja i trudno}a maloljetnica, majke poput Anne Kwedi su o~ajne i nadaju se da mogu obuzdati prirodu. Ako ne kod pohotnih mu{karaca, onda barem kod vlastitih k}eri. “Uzmemo kamenje za mljevenje, kojim ina~e usitnjavamo za~ine. Kamenje stavimo neko vrijeme u vatru i onda djevoj~icama trljamo grudi, svaki dan. Sve samo da one ne bi tako brzo ostale trudne…“ Peglanje grudi u Kamerunu i drugim zapadnoafri~kim zemljama se nastavlja. Lije~nici poput kamerunskog ginekologa Dennisa Kafunde upozoravaju na mogu}e te{ke posljedice: stanice mogu nekontrolirano nabujati, {to pove}ava opasnost od raka dojke. “To osjetljivo tkivo maltretirati tako velikom vru}inom, za to nema nikakvog razumnog medicinskog razloga. To je jednostavno brutalno i u biti je jednako stra{no kao i spolno saka}enje.“ Hormoni rasta ne mogu se tako obuzdati. Ali, to nitko ne zna. Nedostaje prosvje}ivanje naroda i otvorena rasprava o seksualnosti, nemogu}nosti obrazovanja i dvoli~nosti mnogih zapadnoafri~kih dru{tava. Nitko ne govori o za{titi protiv trudno}e, pogotovo ne o neodgovornim mu{karcima. Na kraju k}eri pla}aju zbog straha svojih bespomo}nih majki od pohotnih i agresivnih mu{karaca. K}eri poput Emilienne, koja nikad nije smjela stvarno biti `ena.
78
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

PATINASTA KUTIJA

Ljubav je kao Hiro{ima, ostavlja pra{inu i bol
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

LJUDSKI BESMISAO, BEZ GRANICA
Atomska bomba je od Nagasakija, ba{ kao i od Hiro{ime, ostavila prah i pepeo
Ove godine }emo, 6. augusta, obilje`iti {ezdeset i pet godina jednog od najtragi~nijih doga|aja u istoriji ~ovje~anstva. Samo malo uvoda: “Za vrijeme Prvog kinesko-japanskog rata, Hiro{ima je bila glavna baza za nabavu i logistiku japanske vojske.” E, to pi{e u Wikipediji. “A tu je ulogu zadr`ala do Drugog svjetskog rata.” Iz ameri~kog bombardera B-29 Enola Gay izba~ena je, tog dana, atomska bomba Little Boy. Ostao je samo prah i pepeo... Razru{eno je 80 posto Hiro{ime, a od eksplozije i naknadnih zra~enja ubijeno je 200.000 ljudi! Nakon rata Hiro{ima je obnovljena kao mirovni grad spomenik. Dio Spomen parka Hiro{ime za mir jeste Kupola atomske bombe, a to je zgrada koja je bila najbli`a eksploziji. “Grad je popularna lokacija za me|unarodne konferencije o miru i dru{tvenim pitanjima”, ali {ta to vrijedi. Hiro{ima je zauvijek ostala simbol patnje globalnog svjetskog poretka. Tri dana kasnije jo{ jedan japanski grad je uni{ten do temelja. Tog, 9. augusta 1945. ba~ena je atomska bomba i na Nagasaki. No, Nagasaki se vrlo brzo oporavio od stra{nog udara, pa je ponovo postao zna~ajan industrijski grad. Istori~ari nikada nisu odgovorili na pitanje za{to je atomska bomba “naciljala” upravo ovaj grad, s obzirom da nije imao nikakav vojni zna~aj. Uglavnom, Hiro{ime i Nagasakija uvijek se trebamo sje}ati, i zbog ljudske patnje, ali i zbog ~injenice da nikada ne}emo mo}i doku~iti dokle mo`e i}i ljudska glupost... No, trebamo joj se konstantno suprotstavljati. Damir Urban je otpjevao: “Ljubav je kao Hiro{ima, ja sam Enola Gay, ostavljam pra{inu i bol...”

STRIP ARTIST

29.7.2010. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

ODGOJ HRSUZA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Kad bi onaj što gradi kule u vazduhu vratio kredit, love bi bilo koliko hoćeš, pa bi se svako mogao baviti lihvarstvom. Nema slađe pare nego one koja se dobije od žiranata, na tome je i formiran kapitalizam. Zato su naši lopovi veoma privrženi kapitalističkom sistemu, na dunjaluku nema ništa bolje nego gdje vlada para
uno se namno`ilo lopova raznih vrsti, d`eparo{a, mutljaro{a, falsifikatora, prevaranata, pa ne zna ~ovjek kako bi se od njih sklonio. Najbolje bi bilo kada bi se vagabundi sklonili od po{tenog naroda, ali oni ne}e da slu{aju ni oca, ni mater, ni hod`u u mejtefu. A ne mo`e{ ih ni {ibom po stra`njici, to nije nimalo humano, treba prona}i adekvatan na~in odgoja. Sudije muku mu~e s tim hrsuzima, odugovla~e procese protiv njih, ne znaju na koliko uslovnih godina da ih spengaju, a u zatvore ne mogu da ih po{alju, po{to je tamo velika navala, ~uli da je d`abna klopa. Predla`em kad uhite nekog da je sa {trika pohapao ne~ije ga}e i ko{ulje, treba smisliti odgojnu politiku, ne samo da se provodi nacionalna politika. Takvom insanu odrediti da pola godine veze goblene na jastu~nicama ili da {topa poderane ~arape, tako }e se smiriti, do}i sebi, a bi}e veoma dru{tveno koristan. Oni {to su nemirnijeg duha, pa ska~u po tramvajima i trolejbusima, takve upisati u amatersko pozori{te da izvode Hasanaginicu, {to }e ih silno veseliti. A za{to ne bi takvi nesta{ni ljudi pravili filmove, tu se vrti velika para, a i zanimljivo je izmi{ljati razne kriminalisti~ke zavrzlame. Na tom polju pokaza}e se veoma humani i napredni, ne}e se nikako petljati u na{ savremeni dru{tveni `ivot, koji je pun fakinja`e. A poznato je kako su na{e filmad`ije veoma pristojni i odmjereni ljudi, ne bi se oni nipo{to sva|ali oko para, nema tih novaca za koje bi snimali kriti~ke filmove. Samo ljubavne i psihi~ke. Postavlja se pitanje za{to na{i lopovi ne ~itaju romane. Tu tek mogu na}i inspiracije kako provaliti u kockarnicu ili u sportsku kladionicu. S jedne strane to je jako dobro {to su na{i lopovi neobrazovani i glupi, pa se mogu ~askom uhvatiti, a opet ni policajci ne ~itaju poeziju, zato su tira`i na{ih knjiga mali. ad bi onaj {to gradi kule u vazduhu vratio kredit, love bi bilo koliko ho}e{, pa bi se svako mogao baviti lihvarstvom. Nema sla|e pare nego one koja se dobije od `iranata, na tome je i formiran kapitalizam. Zato su na{i lopovi veoma privr`eni kapitalisti~kom sistemu, na dunjaluku nema ni{ta bolje nego gdje vlada para. Evo, {ta }e{ ti danas sa sirotinjom, samo joj doturi{ koju marku, ona za sebe nije sposobna ni da nabavi kakav mercedes, nego se samo vozi taljigama. Treba po{tovati sposobne, koji znaju da se sna|u, ali im zato treba iza}i u susret, odgojiti ih kako pojeftino na}i kakav stan ili ku}u.
80

P

Nije mi jasno {to se ne smijene neki ministri, oni koji nisu u stanju da sebi pove}aju platu, nego treba drugi da ula`u amandmane. Trebalo bi da na red do|u i drugi koji do sada nisu uzimali dnevnice, odvojen `ivot, honorare, pare za putovanje na posao i s posla. Sre}a {to }e uskoro izbori, pa da se promijene parlamentarci, ne mogu sve isti da drpi{u lovu. Da je sre}e, trebalo bi da ima mnogo vi{e poslanika, neka se narod bogati, to je najjednostavniji na~in. A oni koji ne do|u na red neka se upi{u u kakvo pjeva~ko dru{tvo. Ne znam za{to se ne otvori pokusna {kola za mahere, u kojoj bi se u~ilo raznim vje{tinama kako se do~epati koje gute para. Ovo {to se u~i na Ekonomskom fakultetu i drugim trgova~kim akademijama nije za dana{nju generaciju, jer se tu ne u~i, primjera radi, kako se otvara banka, klju~em ili kalauzom. A nigdje se ne izu~avaju nauke kako se efikasno upotrebljava mito, da ne bi ~ovjek ispao frajer. nogo jo{ treba da bi se na{i lopovi izvje{tili, nisu jo{ sasvim izu~ili marifetluke. Nikakva mudrost nije s pija~ne tezge jamiti {aku tre{anja, a hajde ti uzmi ne~iji vo}njak pod svoje. Jo{ je u na{oj zemlji drpanje na niskom nivou, ne odgajaju se ljudi da budu nasmije{eni, a istovremeno da umiju promije{ati karte kako valja. Lako je zavu}i ~ovjeku ruku u d`ep, a hajde maj~in sine tvornici drveta zajebi radnike. To je umije}e, malo je takvih ljudi koji to znaju, ali ih ima, a bi}e ih sve vi{e. Va`no je da na{i lopovi imaju svjetske manire, pa kad te opelju{e da ne zna{ kako se to desilo. Jo{ uvijek smo mi jedna mala primitivna zemlja, ni lopovi nam nisu kakvi su u velikom svijetu. Zato bi trebalo nastojati da {to prije dobijemo vize, kako bi se novi i mladi kadrovi vaspitavali u inozemstvu i nau~ili kako se mo`e ste}i imetak, a da izgleda{ kao da si s Wall Streeta. Kada dosegnemo taj nivo da se ne mo`e razlikovati gospodin iz Poturovi}a s gangsterom iz Londona, onda mo`emo re}i da smo u{li u Evropsku zajednicu. Kako se sada mogu razaznati sumnjivi direktori koje smjenjuju od onih {to }e do}i na njihovo mjesto? Nikako, jer su svi odgojeni u duhu mahalskih zavrzlama. Ho}u da imam svog gangstera koji voli operske arije, nego dana{njeg {to razvla~i pjesmu kao kenjac. Pa kad me krade da je bar s elegancijom.
SLOBODNA BOSNA I 29.7.2010.

M

K

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful