You are on page 1of 64

VI[E INFORMACIJA

NA 15. STRANI

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN SUBOTA, 7. 8. 2010. Godina LXVII • Broj 22.849

Godi{njica raspu{tanja konc-logora kod Prijedora

U Omarskoj je
metak bio nagrada 2-3. strana

Nakon upozorenja
Odbrana BiH, Igman 2010. Delegacije EU u BiH

Majki}
~eka
pismo
u Banjoj
Luci 4. str.

Foto: Didier TORCHE

Teferi~ DANAS PRILOG

od manifestacije
6-7. strana
2 OSLOBO\ENJE

U @I@I
subota, 7. august 2010. godine

Obilje`ena godi{njica
Kako je u Parlamentu FBiH
tro{en bud`etski novac u 2009. U OMARSKOJ
JE METAK
BIO NAGRADA
 U Omarskoj kod Prijedora obilje`ena 18. godi{njica raspu{tanja
koncentracionog logora u kojem je bilo zato~eno vi{e hiljada Bo{njaka i
Za pla}e i naknade potro{eno blizu {est i po miliona maraka
Hrvata tokom minulog rata  Jedan novinar je promijenio sve i spasio
`ivote brojnih logora{a  Evropa je devedesetih vidjela prizore koji
Jedan odbor, podsje}aju na holokaust  Komandiri smjena, isljednici i ~uvari i dalje
na slobodi

dva sekretara
Nezavisni odbor za izbor vedenog, kao i razloga da Nezavisni
Ki{a koja je padala pratila je
cijelim putem kilometarsku
kolonu automobila koja je iz
danima. Svjedo~i i o `enama
silovanim, maltretiranim na
o~igled ~lanova njihovih fa-
odbornije na listiradnihtijeladomo- Prijedora, Hambarina, Kozar- milija i prijatelja. Poljak je os-
direktora policije imao ca... kretala ka Omarskoj. Mjes- tao 80-postotni invalid i danas
va Parlamenta, revizori nisu mogli
dva sekretara iz potvrditi opravdanost navedenih tu gdje su prije osamnaest go- `ivi sa porodicom u [vicar-
Predstavni~kog, odnosno tro{kova. dina snage Radovana Ka- skoj. Njegov stric, kao i mnogi
Doma naroda, kojima je Za poslani~ki pau{al koji je pro{le rad`i}a ustrojile koncentraci- drugi, nije imao sre}e. Na Sa-
oni logor, prvi u Evropi nakon mirovim rukama preminuo je
pla}ana naknada od po godine ispla}ivan za svih 156 ~lano-
Drugog svjetskog rata. Iako se od posljedica premla}ivanja
200 KM mjese~no. Da va Parlamenta FBiH u visini pro-
sje~ne pla}e u FBiH, u Predsta- ta Evropa 1945. godine zakle- na ledini ispred bijele ku}e.
apsurd bude ve}i, Odbor vni~kom domu iz bud`eta je is- la da se prizori koji podsje}aju Biv{i logora{i ju~er su po-
uop}e nije na listi radnih pla}eno 910.566, a u Domu naroda na holokaust i monstruozni ru~ili da se zlo~ini po~injeni u
tijela Parlamenta 548.182 KM. zlo~ini, kakvi su nacisti po~ini- Omarskoj ne smiju zaboraviti
Revizori su utvrdili i da su izabra- li nad Jevrejima, nikada vi{e ne i ponovo izrazili ogor~enje
Za bruto pla}e i naknade u Pred- ni du`nosnici kao ~lanovi radnih ti- smije ponoviti. zbog ~injenice da im se ni pe-
stavni~komdomuParlamentaFede- jela oba doma Parlamenta primali tnaest godina nakon okon~a-
Ku}a smrti nja rana ne dozvoljava da na
racijeBiH pro{legodineispla}eno je naknadu za rad u komisijama i
odborima. U Predstavni~kom domu U krugurudnikaMittal i dalje adekvatan na~in obilje`e to
6.431.935 KM, a u Domu naroda Poljak: Ostao invalid
~lanstvo poslanika u komisijama su upravna zgrada, hangar i bi- mjesto.
3.776.533 KM, utvrdili su federalnire-
ko{talo je 33.332, a u Domu naroda jela ku}a. Mjesta zato~enja, “Cijeli mjesec proveo sam u “Logor Omarska mora os-
vizori.
26.607 KM. mu~enja i ubijanja vi{e hiljada bijeloj ku}i, ku}i smrti. Gledao tati kao dokaz kako su ljudi
Naknade po osnovutro{kovapro-
Bo{njaka i Hrvata sa prijedorske sam strahote koje su pre`ivlja- mu~eni i ubijani samo zato {to
fesionalnihposlanikaporeskeobve-
Naknade ekspertima regije. Jedan od njih je i Samir vali ostali logora{i. Mene su ve- su se u pogre{nom vremenu i
znike u FBiHko{tale su 1.160.400 KM,
No, i u jednom i u drugom domu Poljak iz Kozarca. U Omarskoj, zali za ruke i oko vrata lancima, na pogre{nom mjestu zvali
a delegata 641.674 KM. Od toga na
Parlamentaispla}ivana je naknada za u koju je doveden iz logora Ke- tukli do iznemoglosti“, svjedo- druga~ije“, istakao je predsje-
poslani~ketopleobrokepotro{eno je
rad u komisijamastru~nimsaradni- raterm, proveo je mjesec dana. ~i Poljak o svojim logora{kim dnik Udru`enja logora{a Prije-
226.615, a na delegatske 122.799 KM.
Naknada za posjete porodicama u cima iz reda eksperata, javnih i kul-
dane vikenda za poslanike koji pri- turnih radnika. Od ukupnog iznosa
Rezultati analize u ponedjeljak

V
maju i naknadu za odvojeni`ivot od za komisije u Predstavni~komdomu
porodice (560 KM mjese~no) ko- NAKNADA ZA RAD
{tala je 161.858, a za istunaknadude-
legatima je ispla}eno 92.783 KM.
Revizori su utvrdili i da Krava najvjerovatnije
su izabrani du`nosnici nije bila zara`ena
I
kao ~lanovi radnih tijela
Prisustvo na poslu
oba doma Parlamenta antraksom
Ured za reviziju institucija u FBiH Krava koju su inspektori Kantonalne
u izvje{taju o izvr{enju bud`eta Par- primali naknadu za rad uprave za inspekcijske poslove i Kantonal-

J
lamenta FBiH za 2009. navodi da ne u komisijama i nog zavoda za veterinarstvo prekju~er spa-
mogupotvrditiosnovanosttro{kova odborima, u lili i zakopali u tuzlanskom naselju Ljepu-
za navedenenaknade, jer im nijepre- Predstavni~kom nice najvjerovatnije nije bila zara`ena ba-
zentiranadokumentacija iz koje bi se ~lanstvo poslanika u kterijom koja izaziva pojavu antraksa.

E
vidjelo da se za profesionalneposla- komisijama ko{talo je Inspektorica Spomenka Mijatovi}, koja je
nike i delegate vodi evidencija o pri- 33.332, a u Domu prisustvovala spaljivanju krave, kazala nam
sustvu na poslu. naroda 26.607 KM je da }e rezultati biti poznati u ponedjeljak,
Za rad komisija u Predstavni~kom te da }e najvjerovatnije biti negativni.

S
domuizdvojene su 12.732 KM, od to- stru~nim saradnicima je ispla}eno “Radi se o sumnji i ovo {to smo mi ura- “^ak i kad bi bio antraks, ne treba stvara-
ga je 6.870 KM ispla}eno za sedam 8.162 KM, a u Domu naroda 11.582 dili, to je standardna procedura. Zna~i, ti paniku, jer je ura|eno sve da ne do|e do
~lanovaNezavisnogodbora za izbor KM. Revizoritvrde da im nijeprezen- mo`e se sumnjati u zaraznu bolest i mi ne {irenja. Zna~i, nema opasnosti ni po `ivo-

T
direktorapolicije. U Domunaroda je tiranadokumentacija na osnovuko- mo`emo ~ekati rezultate, moramo postu- tinje, a ni po ljude“, kazala je Mijatovi}eva.
za naknadu za rad u komisijamapo- je je to ra|eno,jer va`e}imzakonom piti kao da jeste zara`ena. Mi nekada bude- Kako smo ve} pisali, u naselju Ljepunice
tro{eno 54.365 KM, od ~ega 9.450 KM nijeprecizirano da se stru~nimsara- mo obavije{teni o ovakvim slu~ajevima, a prekju~er je spaljena i zakopanakrava za ko-
je dato za rad Nezavisnog odbora. dnicima obra~unava naknada za nekada ne. Ali kada nas obavijeste, mi ova- ju se sumnjalo da je uginula od posljedica

I
Oba doma su pritom pla}ala mje- rad u komisijama. ko postupamo“, kazala nam je Spomenka zarazne bolesti antraks. Tako|er, sumnja-
se~nu naknadu od po 200 KM za po Saradnicima su mimo zakona is- Mijatovi}. lo se da je `ivotinju ubio i udar groma. Vi-
jednogsvogzaposlenikakoji su obav- pla}ivani i putni tro{kovi kao {to su Ona navodi da je izvr{ena dezinfekcija jest se brzo pro{irila gradom, {to je stvori-
ljali stru~ne i administrativne po- dnevnice u zemlji i tro{kovi putova- prostorija gdje je boravila krava, te da ovaj lo paniku me|u gra|anima. Zvani~ni rezul-
slove za potrebe Nezavisnog odbo- nja li~nim vozilom. slu~aj ne treba stvarati paniku me|u tati koji }e biti poznati u ponedjeljak otklo-
ra, ali u toku radnog vremena. Iz na- S. [EHER^EHAJI] gra|anima. nit }e sve dileme. A. [e.
OSLOBO\ENJE 3
subota, 7. august 2010. godine U @I@I

raspu{tanja konc-logora kod Prijedora


Ed Vulliamy:
Otkrio konc-logor 

OBILJE@ITI
MJESTO
ZLO^INA
Ed Vulliamy je
istakao da
Omarska mora
biti obilje`ena
na isti na~in
kao i
koncentracioni
logori iz
Drugog
svjetskog rata

 Pre`ivjeli logora{i
i njihove porodice
zahtijevaju pravdu

dor 1992. Mirsad Duratovi}. zaborava, poru~io je i predsjeda- sve koji u njoj `ive“. taknuli su nezadovoljstvo {to se to {to smo Bo{njaci. Ja se kao je-
“Mislimo da je ljudski prizna- vaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Osvr}u}i se na ponovne pri~e zlo~ini po~injeni nad Prije- dna od `ena pre`ivjelih ponosim
ti istinu, istinu dokazanu van Silajd`i} koji je i ove godine po- koje iz RS-a zazivaju secesiju, Si- dor~anima u RS-u i danas negi- svima nama jer je istina o onome
svake sumnje i zato se s pravom sjetio Omarsku i izrazio nezado- lajd`i} je samo poru~io: “Bosna raju, ali i zbog ~injenice da je {to se doga|alo iza{la u svijet“, is-
pitamo koliko ljudskosti ima u za- voljstvo {to na tom mjestu nema postoji hiljadu godina, nisu je Tribunal u Haagu do sada osudio takla je Sivac.
jednici koja ne `eli da prizna ono nikakvog spomen-obilje`ja. Si- mogli podijeliti topovima i kon- samo desetoricu prijedorskih
{to se desilo ovdje u Omarskoj, ali lajd`i} je u svom obra}anju pri- centracionim logorima, ne}e Srba. Pamtiti zlo~ine
i u logoru Keraterm“, dodao je. sutnima naglasio da bi “volio da mo}i ni pri~om“. Na slobodi se tako jo{ nalaze Postojanje logora je otkriveno
svi u BiH shvate da je ovo na{a U govorima punim te{kih emo- biv{i komandiri smjena, ~uvari nakon reporta`e novinara ITN-a
Zahtjev Sudu BiH zemlja, da drugu nemamo i da cija predstavnici logora{a i ~lano- i isljednici logora Omarska, po- Eda Vulliamya, koji je prvi - za-
A da zlo~ine po~injene nad je moramo graditi kao demo- va porodica koji su u Omarskoj iz- put Gorana Novi}a, Ratka Je- hvaljuju}i djelatnicima Me|una-
Prijedor~anima treba ~uvati od kratsku dr`avu ravnopravnu za gubili sinove, o~eve, mu`eve... is- vi}a, Dra ga na Me da ko vi}a, rodnog crvenog krsta - snimio i u
Obrada Despotovi}a, Ratka Mi- svijet poslao zastra{uju}e slike
losavljevi}a..., a `rtve i njihove ljudske patnje. Zahvaljuju}i Vul-

Novoizgra|eni po ro di ce po no vo su upu ti le
zahtjev Sudu BiH da budu pro-
liamyevom novinarskom otkri}u,
snage bosanskih Srba su 6. augus-
spomenik cesuirani.
“Metak je u Omarskoj bio na-
ta 1992. godine po~ele sa raspu-
{tanjem ovog logora.
Pred sje da va ju}i Pred sje - grada“, poru~ila je Nusreta Si- Vulliamy, koji je ju~er tako|er
dni{tva BiH Haris Silajd`i} vac, jedna od 37 `ena zato~enih boravio u Omarskoj, poru~io je i
ju~er je prije odlaska u Omar- u Omarskoj. biv{im logora{ima i njihovoj dje-
sku obi{ao i Kozarac. “Te 1992. godine ovo mjesto bi- ci da pamte zlo~ine tu po~injene.
On je na novoizgra|eni spo- lo je jedno od najstra{nijih na Vulliamy je istakao da Omarska
menik polo`io vijenac i odao prostoru biv{e Jugoslavije, a mora biti obilje`ena na isti na~in
po~ast za 1.220 ubijenih Ko- mo`da i na svijetu. Na{ su- kao i koncentracioni logori iz
zar~ana tokom minulog rata. gra|ani, logorski ~uvari, pre- Drugog svjetskog rata.
mla}ivali su nas i ubijali samo za- G. KATANA

Vlada FBiH RAK Mladen Bosi} Me|ugorje

Zakonita smjena Obaveza Dodikovo koketiranje Zavr{en


Arifovi}a i Kri`ana tv-predstavljanja s Hrvatskom Mladifest 2010.
Vlada FBiH ju~er je zaklju~ila da je ra- Regulatorna agencija za komunikacije Predsjednik SDS-a MladenBosi}rekao je Me|unarodni molitveni susret Mladifest
zrje {e nje Mid ha ta Ari fo vi}a i Vin ka podsjetila je ju~er sve elektronskemedije na da nepojavljivanje aktuelne vlasti u RS-u na 2010, koji je zapo~eo 31. jula u Me|ugor-
Kri`ana, direktora, odnosno zamjenika obavezu predstavljanja politi~kih subjekata pomenustradalimSrbima u akcijiOlujapo- ju, zavr{en je ju~er ujutro svetom misom na
direktora Poreske uprave FBiH, potpu- koji }e u~estvovati na ovogodi{njim op}im kazuje kontinuitet dosada{njih stavova Kri`evcu koju je predvodio koordinator fes-
no osnovano i zakonito, {to }e ovla{te- izborima u BiH zakazanim za 3. oktobar. SNSD-a premavlastima u Hrvatskoj, tvrde}i tivala fra Danko Perutina, a prema procje-
ni predstavnik Vlade obrazlo`iti pred Slu`beni po~etak izborne kampanje koja }e da premijer RS-aMiloradDodiknijeprisus- nama, na festivalu je sudjelovalo vi{e od
nadle`nim sudom. Iz Vlade FBiH je sa- trajati30 dana je 3. septembar. U skladu s tim, tvovao pomenu kako “ne bi uvrijedio poli- 70.000 mladih iz cijeloga svijeta. Tema
op{teno da je Op}inski sud Sarajevo neposrednoobra}anjepoliti~kihsubjekata, ti~are u Hrvatskoj“. Kritikuju}i vlast u RS-u, ovogodi{njeg festivala bila je “U~itelju do-
mjeru obezbje|enja prava na rad Arifo- kao i emitovanje pla}enog politi~kog ogla- Bosi} je rekao da je zahvaljuju}i politici ko- bri, {to mi je ~initi da ba{tinim `ivot vje~ni“,
vi}a i Kri`ana donio suprotno zakon- {avanja, po~inje u periodu od 30 dana prije ja se vodi, BiH najkorumpiranija dr`ava u a do sada najposje}eniji Mladifest protekao
skim propisima. Vlada ocjenjuje da je danaizbora, odnosno3. septembra2010. go- Evropi i da takvoj njenoj poziciji vlasti u RS- je u pjesmi, molitvi i klanjanju presvetom
izre~ena mjera neosnovana i pau{alna, dine. Od dana po~etka izborne kampanje u izuzetno doprinose, navode}i da poslovi oltarskom sakramentu. Program je pre-
te da nije dokazano da im je ugro`eno po~inje i obaveza ~uvanja snimaka svih koje vodi premijer Dodik uni{tavaju kredi- vo|en simultano na 16 svjetskih jezika, a na
pravo na rad. programa u trajanju od 30 dana. bilitet RS-a. njemu je sudjelovalo 700 sve}enika.
4 OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI subota, 7. august 2010. godine

Nakon ozbiljnog upozorenja Delegacije EU u BiH

IZJAVA DANA Majki} ~eka pismo


^ak i Mi{kovi}u vi{e
odgovara pri~a da je
dr`ava krenula na
njega, bolje zvu~i! Na{
u Banjoj Luci
Me|u prioritetima osim produ`enja mandata v.d. direktora
sukob je eskalirao i Agencije za spre~avanje korupcije nalazi se i davanje saglasnosti
postao javan onog za u~e{}e Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu
trenutka kada je on Predsjedavaju}a Doma na-
ugrozio vlasni~ka roda Parlamenta BiH Du{an-
ka Majki} istakla je ju~er za
prava druge strane Oslobo|enje kako jo{ nije do-
bila pismo otpravnika poslo-
i `eleo da pogazi va Delegacije EU u BiH Bori-
dogovore sa Iorochevitcha koji je upo-
zo rio na {te tnost ne pro -
koje smo du`enja mandata v.d. dire-
ktora Agencije za spre~avanje
imali korupcije koji je istekao 1.
augusta. Majki} se ~udi {to ni-
je dobila pismo jer u Parla-
mentarnoj skup{tini BiH, bez
dugogodi{nja potpredsjednica obzira na kolektivne godi{nje
Milka Forcan Del ta Holdinga i desna ruka
Miroslava Mi{kovi}a
odmore, uvijek nekoga od za-
poslenika ima.
Popis ~eka stav NSRS

DOBAR LO[ ZAO


- Ja sjedim u Banjoj Luci i
spremna sam ukoliko posto-
ji raspolo`enje da se {to prije
sazove sjednica Doma naro-
da na kojoj }e se rije{iti pet -
@ELJKO KOM[I] {est ta~aka koje su prioritet, a Du{anka Majki}: Nisam slobodan strijelac u Sarajevu
me|u kojima je i produ`enje
^lan Predsjedni{tva BiH u intervjuu za Oslo- mandata v. d. direktora Agen- vu), istakla je Majki}. uslova Mape puta za liberali-
bo|enje istakao da je srpskom narodu u intere- cije za spre~avanje korupcije. Ona je navela kako je od za ci ju (uki da nje) vi znog
su da `ivi normalno u BiH, odnosno u demokrat- Ja sam to predlagala i poslje- Narodne skup{tine RS-a za- re`ima, zbog ~ega se nikako
skoj dr`avi, te da se mora prekinuti politika pre- dnji pu ta, pri je go di{ njih tra`ila o~itovanje u vezi sa ne bi smjelo dopustiti da ovaj
glasavanja, ali i rije{iti nagomilani problemi odmora kada smo ove stvari prijedlogom zakona o popisu proces bude ugro`en na bilo
frustriranih grupa u BiH. mogli rije{iti, ali nije bilo ra- stanovni{tva 2011. godine ko- koji na~in.
spolo`enja za to. Kako toga ni- je bi entitetski parlament tre- Oslobo|enje doznaje kako
je bi lo, sje dni ca ni je ni bao dati na narednom zasje- je pomo}nik ministra sigur-
BORJANA KRI[TO odr`ana, istakla je Majki}. danju. nosti BiH i {ef bh. pregova-
Ona je navela kako se me|u Stav koji da Narodna skup- ra~kog tima za viznu liberali-
^ovi}eva kandidatkinja (hrvatski: @rtveno jagnje) prioritetima osim produ`enja {tina RS-a, kako je za Oslo- zaciju Samir Rizvo proteklih
u utrci za ~lana Predsjedni{tva BiH u komplicira- mandata v.d. direktora Agen- bo|enje istakla Majki}, bit }e dana uputio pismo na adrese
noj je situaciji: Prisustvovala je godi{njici Oluje u cije za spre~avanje korupcije oba ve zu ju}i za de le ga te predsjednika SNSD-a Milora-
Kninu, a o~ekuje glasove Srba iz FBiH ~iji su su- nalazi i davanje saglasnosti za SNSD-a u Domu naroda Par- da Dodika, HDZ-a BiH Draga-
narodnjaci u toj akciji ostali bez domova. Na kra- u~e{}e Oru`anih snaga BiH u lamenta BiH prilikom izja{- na ^ovi}a, te SDA Sulejmana
ju za nju ne}e glasati ni rodna ulica. misiji u Afganistanu. njavanja. Tihi}a. Rizvo je strana~ke ~el-
- Nema nikakvog razloga nike informirao o problemi-
za odugovla~enje ovih stvari. Pismo liderima ma neprodu`enja mandata
IBRAHIM SPAHI] Oni se mogu rije{iti odmah. Ministar sigurnosti BiH Sa- v.d. di re kto ru Agen ci je za
Ali ako neko misli da }e vr{i- dik Ahmetovi} cijeni kako je spre~avanje korupcije ~ije je
Neuni{tivi kulturnjak sarajevske scene i manje us- ti pritisak da se istovremeno nu`no rije{iti pitanje pro- djelovanje u punom kapaci-
pje{ni politi~ar koji tako|er utopijski pledira na u paketu donese i zakon o po- du`enja mandata v.d. dire- tetu jedan od uslova iz Mape
mjesto u tro~lanom vrhu uputio je poruku kako pisu stanovni{tva, na to ne ktora Agencije za spre~avanje puta za liberalizaciju viznog
su gra|ani najve}a manjina te da ra~una na nji- mogu pristati. Nisam slobo- korupcije s obzirom na to da re`ima.
hove glasove. dan strijelac dolje (u Saraje- se radi tek o tehni~koj stvari iz A. TERZI]

VIJEST U OBJEKTIVU Foto: Samir KARI]


FONDACIJA
KRITERION Studentski krediti
U sali Bosanskog kulturnog cen-
Biv{e kino Tesla postat }e prvo Art House kino u
BiH koje bi trebalo biti sve~ano otvoreno u tra u Tu zli ju~er je upri li~ena
prvom mjesecu naredne godine. To }e biti jo{ je- sve~ana ceremonija potpisivanja
dna svijetla ta~ka na sarajevskoj kulturnoj sceni. ugovora o studentskim kreditima,
koje finansira Ministarstvo obrazo-
vanja, nauke, kulture i sporta Tu-
zlanskog kantona. Ugovore sa stu-
dentima je potpisala resorna mi-

VIJEST U
1.608
nistrica Mirzeta Had`i} - Suljki}.
Krediti }e biti dodijeljeni za 522
BROJU studenta koji su ispunili sve potre-
bne kriterije, a za ove namjene }e
osoba tokom pro{le godine ostalo je bez protivzakonito ste~ene imo- iz bud`eta biti izdvojeno 630.000
vine u Republici Hrvatskoj, podaci su Dr`avnog odvjetni{tva RH. maraka. Ina~e, godi{nji iznos stu-
dentskog kredita je 1.200 maraka.
S. K.
OSLOBO\ENJE 5
subota, 7. august 2010. godine DOGA\AJI
Za{to traju ataci na
Vanjskotrgovinsku Politi~ka odmazda
komoru BiH (II)
po nalogu SNSD-a
Bilo koja vrsta uplitanja u samostalnost Vanjskotrgovinske komore i njeno naru{avanje,
nezakonito ili neustavno djelovanje ne}e dobiti podr{ku na Vije}u ministara BiH, istakao
Sadik Ahmetovi}, zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i ministar sigurnosti
Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH nema
pravo i nadle`nost da se mije{a Zirojevi}ev demanti
u rad Vanjskotrgovinske komo- Kabinet ministra vanjske
re BiH. Ovo je ju~er za Oslo- trgovine i ekonomskihodno-
bo|enje izjavio Sadik Ahmetovi}, sa BiH Mladena Zirojevi}a
zamjenik predsjedavaju}eg Vi- ju~er je preko Fene odaslao
je}a ministara BiH i ministar si- saop}enje za javnostkojim se
gurnosti BiH. “demantiraju neta~ni, proi-
On je istakao kako prijedlozi zvoljni i tendenciozni stavo-
radne grupe koja je formirana vi novinara Almira Terzi}a“
prema zaklju~ku Vije}a ministara izneseni u tekstu“Ministarru-
sa posljednje sjednice 26. jula, a u {iKomoru po nalogu RS-a?”,
~ijem su sastavu predstavnici mi- objavljenom u Oslobo|enju.
nistarstava vanjske trgovine i eko- - S obzirom na to da je Mi-
nomskih odnosa, transporta i ko- nistarstvo dobilo niz primje-
munikacija, pravde te sigurnosti, Sadik Ahmetovi}: Mladen Zirojevi}: Bari{a ^olak: dbi na koordiniran rad i do-
Ne}e biti uplitanja u rad Komore Poku{ava zadovoljiti {efove Poni{tio Zirojevi}evo rje{enje no{enje odluka, kako je pro-
ne mogu odudarati od stavova
koje je ve} utvrdilo Ministarstvo definirana kao samostalna, nevla- PRAVO I (NE)NADLE@NOST pisano Zakonom o vanjsko-
pravde BiH. dina, nepoliti~ka, neprofitna ja- trgovinskoj komori BiH, u
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih skladu s nadle`nostima, pro-
vno-pravna asocijacija privre-
Pravda rekla svoje dnih subjekata i privrednih aso- odnosa BiH nema pravo i nadle`nost da se iza{lim iz istogzakona, pokre-
Naime, kao {to je to Oslo- cijacija sa teritorije BiH, sa funkci- mije{a u rad Vanjskotrgovinske komore BiH nute su aktivnosti na vra}anju
bo|enje ju~er objavilo, ministar jama usmjerenim na razvoj i una- rada i funkcioniranja Komo-
pravde Bari{a ^olak 16. jula donio pre|enje ekonomskih odnosa politi~ku odmazdu putem Vije}a kretne prijedloge rje{enja pitanja re u zakonske okvire. Ni u je-
je rje{enje kojim se poni{tava akt bh. privrede sa inozemstvom sa ministara. funkcionisanjaVanjskotrgovinske dnom trenutku Ministarstvo
upravnog inspektora od 24. juna, svojstvom pravne osobe te pravi- Da je tako, najbolje svjedo~i da komore BiH. Dakle, ovo bi se pita- ne osporava samostalnost
a kojim se po zahtjevu ministra ma i obavezama utvr|enim tim je u informaciji o funkcionisanju nje trebalo na}i na dnevnom redu Vanjskotrgovinske komore,
vanjske trgovine i ekonomskih zakonom. Vanjskotrgovinske komore BiH Vije}a ministara BiH odmah po niti ima ru{ila~kenamjere. Jo{
odnosa Mladena Zirojevi}a poku- - Upravna inspekcija Ministar- koju je ponudio Vije}u minista- okon~anjudvosedmi~nihkolekti- jednom ponavljamo da ten-
{alaproguratiupitnostregularnos- stva pravde nije nadle`na za pro- ra na posljednjoj sjednici sam vnih godi{njih odmora dr`avne denciozne, pau{alne i ne-
ti izbornog procesa novog ruko- vo|enje inspekcijskog nadzora predlo`io zaklju~ak kojim se, ko- Vlade, odnosno na prvojsjednici u provjerene informacije do-
vodstva Vanjskotrgovinske komo- nad VTK-om BiH, s obzirom na to je li ironije, njegovo ministar- drugoj polovini augusta. vode u zabludujavnost, stva-
re BiH. da ne postoji pravni temelj pre- stvo zadu`uje, ni manje ni vi{e, Zamjenik predsjedavaju}eg Vi- raju nepotrebne tenzije i ne-
- Uvidom u spis ministar prav- dvi|en ~lankom 83. Zakona o nego da formira radnu grupu je}aministara i ministarsigurnos- ta~nu sliku o aktivnostima
de je utvrdio da je prvostupanj- upravi, pa ~ak ni u okviru eventu- koja }e pripremiti analizu javnih ti BiH Sadik Ahmetovi} istakao je Ministarstva- ka`e se, izme|u
sko rje{enje donijelo stvarno ne- alno prenesenih javnih ovla{tenja. ovla{tenja prenesenih na Vanj- kako bilo koja vrsta politi~arenja ostalog, u saop}enju iz Minis-
nadle`no tijelo, pa sukladno Iz navedenog dalje proizilazi da je skotrgovinsku komoru BiH, u ne}e pro}i. tarstvavanjsketrgovine i eko-
~lanku 229. stavak 2. Zakona o do{lo do povrede stvarne na- okviru ~ega zapravo treba i tra`iti - Sve ono {to zaklju~iradnagru- nomskih odnosa BiH.
upravnom postupku, poni{tio dle`nosti od upravne inspekcije odgovore za{to traju vi{emje- pa treba se ponuditi Vije}u minis-
prvos tu panj sko rje {e nje po Ministarstva pravde, zbog ~ega se~ni ataci iz Republike Srpske na tara BiH koje}e se o tomeo~itova-
ovu dr`avnu instituciju - s ciljem ti. Bilokojavrstauplitanja u samos- poslani~kim klupama Parlamen-
slu`benoj du`nosti, a cijene}i je ministar pravde kao drugoste-
njene dezintegracije, a u duhu talnostVanjskotrgovinskekomore tarneskup{tine BiH. Naime, zastu-
odredbe Zakona o upravnom peno tijelo u predmetu, prvostu-
politike SNSD-a. i njenonaru{avanje, nezakonito ili pnik [emsudin Mehmedovi} od
postupku koje reguliraju stvarnu panjsko rje{enje poni{tio, navodi
neustavno djelovanje, ne}e dobi- Vije}a ministara BiH zatra`io je
nadle`nost, navedeno je u rje{e- se u obrazlo`enju odluke ministra Politi~arenje ne prolazi tipodr{ku na Vije}uministara BiH, informaciju kako dr`avna Vlada
nju ministra pravde Bari{e ^ola- ^olaka.
U skladu sa zaklju~cima Minis- zaklju~io je Ahmetovi}. misli zaustaviti dezintegracijske
ka o poni{tenju akta upravnog Unato~ pravnom tuma~enju,
tarstvovanjsketrgovine i ekonom- Rasprava o poku{ajimadestabi- procese u vanjskotrgovinskoj ko-
inspektora. ministar vanjske trgovine i eko-
skih odnosa se odlukom Vije}a lizacijeVanjskotrgovinskekomore mori kao veomazna~ajnojustano-
Ministar ^olak jasno je na- nomskih odnosa Mladen Ziroje-
ministaraobavezalo da na osnovu BiH kao jo{ jedne u nizu dr`avnih vi, a da pri tome ne povrijedinjiho-
zna~io da je Vanjskotrgovinska vi}, vjerovatno po nalogu svojih
analize radne grupe u roku od 20 institucija koju provodi SNSD vu samostalnost.
komora BiH sukladno ~lanku 2. strana~kih {efova, a nezadovoljan
dana dr`avnoj Vladi dostavi kon- o~ekuje se nakon ljetne pauze i u Almir TERZI]
Zakona na osnovu kojeg djeluje poni{tenjem rje{enja, zatra`io je

TAKORE]I... ^EKANJE

Biv{e radnice Tvornice konfekci-


je Borac d.d. Zenica u ste~aju
ju~er su, nakon konsultacija s
predsjednikom Saveza samostal-
nih sindikata BiH ZDK-a Mirne-
som Isakovi}em i predsjednikom
Sindikata tekstila, ko`e i obu}e
BiH Ramizom Oma novi}em,
odlu~ile da prekinu proteste ispred
Vlade ZDK-a. Protesti su obus-
tavljeni do 27. augusta, odnosno
do perioda izja{njenja Ministarstva
energije, rudarstva i industrije
FBiH i Vlade FBiH o zahtjevima za
uvezivanje sta`a i ostalim pravima
iz Zakona o ste~aju.
6 OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI subota, 7. august 2010. godine

VIJESTI
Odbrana BiH, Igman 2010.

Poku{aj provale
Teferi~ od
u Ceri}evu
rezidenciju
Nepoznata osoba ili vi{e njih poku-
{ala je ju~er ujutro oko ~etiri sata pro-
va li ti u re zi den ci ju re isu-l-ule me
Islamske zajednice u BiH Mustafe Ce-
manifestacije
Ju~er je na Igmanu okon~ana manifestacija Odbrana BiH, Igman 2010: uz Igmansku hutbu
ri}a u Sarajevu, saop}ila je Mina. Pro-
valnik je drvenom polugom podigao reisa Mustafe ef. Ceri}a i organizacioni odbor, kulturnom dijelu programa prisustvovao je
metalne roletne i iz blizine kamenom i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i}. Reporter Oslobo|enja zabilje`io je
zamotanim u platno razbio staklo na
prozoru s ju`ne strane rezidencije. neoficijelni dio
Policijski slu`benici MUP-a Kantona
Sarajevo odmah su iza{li na mjesto do-
ga|aja te izvr{ili uvi|aj. Motivi poku-
{aja provale za sada su nepoznati.

Umro Salih
ef. Trako
Salih ef. Trako, poznati orijentalni fi-
lolog i veliki poznavalac islamskih ruko-
pisa, preminuo je ju~er u 86. godini, ja-
vio je portal Visoko.co.ba. D`enaza }e se
obaviti danas u 16.50 sati poslije ikindi-
ja-namaza na mezarju u Donjoj Smr{ni-
ci, op}ina Visoko, a polazi ispred mekte-
ba u Donjoj Smr{nici poslije ikindija-na-
maza. Salih Trako ro|en je 1. decembra
1924. godine u Donjoj Smr{nici.

Lovri} uputila `albu Foto: Didier TORCHE

Biv{a predsjednica HSS - NHI-ja


Ljiljana Lovri} podnijela je ju~er `al-
bu Apelacijskom odjelu Suda BiH pro-
Nakon ovjere kandidatskih listi
tiv odluke CIK-a od 4. augusta ove go-
dine, kojom su ovjerene kandidatske
liste HSS - NHI-ja na kojima nema nje-
nog potpisa. @alba }e biti dostavljena
i Parlamentu BiH, Uredu ombudsme-
^olak: HSS-NHI ja~i no ikad
HSS-NHI izlazi na odbora HSS-NHI-ja u @upaniji
na za za{titu ljudskih prava u BiH, izbore u punom sredi{nja Bosna Anto Lozan~i}
OHR-u, te svim ostalim osobama i kapacitetu i nikada izjavio je kako su na podru~ju
institucijama kojima je u interesu da sredi{nje Bosne i HDZBiH i
nije bio ja~i, rekao je HDZ 1990 ‘’radili protiv HSS-
BiH bude pravna dr`ava, navodi se u
saop}enju Lovri}.
ju~er u Sarajevu v.d. NHI-ja’’.
predsjednika ove - @eljeli su da se uop}e ne po-
stranke javimo na politi~koj sceni BiH.
Sprije~eno Izra`avam veliko zadovoljstvo
Ante ^olak, v.d. predsjednika zbog dobijene pravne bitke i
ru{enje d`amije HSS-NHI, ju~er je novinarima u {to je sud ipak sve uradio u skla-
Desetak mje{tana bo{nja~ke naci- Sarajevu istaknuo kako je pro- du sa zakonskimpropisima, ka-
onalnosti u selu Sturba u op}ini Livno ni- ces ovjere kandidatskih listi za- tog profesionalnog znanja ne Lovri} da ne potpisuje taj spora- zao je Lozan~i}.
su dozvolili ru{enje d`amije u izgradnji vr{en te kako HSS-NHI ide na mogu i}i, rekao je ^olak, te do- zum ‘’za koji nije nikad dobila
u njihovom selu blokiraju}i prilaz bage- izbore s listama koje su pre- dao kako je ovo velika moralna, ovjeru i potvrdu toga na bilo @ene u politici
ru Javnog komunalnog preduze}a. Ru- dlo`ila nadle`na strana~ka tije- politi~ka i procesno-pravnapo- kojem tijelu HSS-NHI-ja’’. Predsjednica Foruma `ena
{enje bespravno izgra|enog prizemlja i la i organi. bjeda HSS-NHI-ja. Kandidat HSS-NHI-ja za HSS-NHI-jaBiljanaMiketinka-
dijela prvog sprata vjerskog objekta ko- - Sredi{njeizbornopovjeren- predsjednika, odnosnodopred- zalaje kako na izbornimlistama
ji bi slu`io za ramazansku molitvu mu- stvo je odlukom Suda BiH bilo Upozorili Lovri}ku sjednika Republike Srpske Ivan ove stranke ima velikibroj`ena.
slimanskih vjernika iz Sturbe i vjerona- prinu|eno verificirati liste koje Tako|er, ^olak je izjaviokako Krndelj je dodao kako je spora- - Na listama su `ene koje su
uku njihove djece bilo je nalo`eno rje- smo predlo`ili. Bez obzira na to su on i predsjednik Glavnog zum sa HDZ-om BiH bio sporan politi~ki vrlo iskusne, a ima i
{enjem Gra|evinske inspekcije Op}ine koliko neki ru{ili institucije ove odbora stranke Kre{imir Zubak u startu, jer ‘’ni{ta nije nudio puno mladih djevojaka, `ena
Livno. Ru{enju se poku{alo pristupiti bez zemlje, znali smo da u ovoj ze- dan prije potpisivanja spornog stranci, a zauzvrat je tra`iopoda- koje su zainteresirane za sudbi-
asistencije policije, jer Gra|evinska in- mlji i osim nas postoje ljudi ko- sporazuma sa HDZ-om BiH ni~ki odnos’’, {to je za HSS-NHI nu ove dr`ave i `ele da se bave
spekcija zahtjev za asistenciju nije podni- jidr`e do svogkaraktera i do svog upozorili, sada ve} biv{u, pred- neprihvatljivo. politikom, kazala je Miketin.
jela osam dana ranije. profesionalnogznanja, i da ispod sjednicu ove stranke Ljiljanu Potpredsjednik @upanijskog J. G.
OSLOBO\ENJE 7
subota, 7. august 2010. godine DOGA\AJI
Pi{e: Asaf BE^IROVI]
VIJESTI
U dilemi sam: da li da
znam ili da pitam u {to je
Igmanska hutba
Govoriti istinu i biti iskren prema
ovo prerasla manifestacija svom bratu spada u najvi{e vrije-
Odbrana BiH, Igman?! U dnosti vjere islama koje treba da kra-
svenarodni teferi~ ili, kako se vjernika, rekao je, izme|u ostalog,
je planirano, “tradicionalno u igmanskojhutbireisu-l-ulemaIZBiH
odavanje po~asti {ehidima Mustafa ef. Ceri}. Najgora osobina je
i poginulim borcima koji govoriti la`i bitineiskrenpremasvom
su dali svoj `ivot za obranu bratu, naglasio je Ceri} podsje}aju}i
Sarajeva i BiH“!?. Mislim, kako je Alejhisselam govorio da mu-
penzioner Salih Sivac }e
pomo}i da rije{im dilemu.
slimanmo`eponekadbiti{krt i kuka-
vica, ali ne mo`e biti la`ov.
Apel mladima
PLANINA [EHIDA:“Oda- - To je mjera koliko je neko musli- da glasaju
vanje po~asti, ni{ta drugo“, man – po istininjegovagovora i po is- Organizacija Demokratski omladinski
govori Salih rukom namje- krenosti njegovog odnosa prema pokret BiH pokrenula je projekt Moja
{taju}i fes. Pa pita da li bi i on Ne pitam je za ime. Salih Slu{am, gazda obja{nja- svom bratu. Zato je va`no da danas i 2010, koji ima za cilj da pove}a procent
mogao, poput brigadira Zi- sla`e stranice svog govora u va pokrivenoj djevojci koja ovdje na Igmanu ka`emo istinu, a to izlaznosti mladih, posebno prvoglasa~a,
je Rujanca, odr`ati govor? d`ep, odlazi ka cesti. Na bi da pojede porciju }evapa je da me|unama ima onihkojigovo- na predstoje}e op}e izbore u BiH. U sa-
A o ~emu bi, pitam, go- cesti roz i ma{er naroda iz da kad “on smo~i }evap, re la` da bi ostvarili ovozemaljsku op}enju za javnost se navodi da je kao je-
vorio? cijele BiH. ^ekaju da ih beli smo~i“. Ona se okrenu korist; i ima me|u nama onih koji ni- dnu od prvih aktivnosti u okviru proje-
“O Igmanu kao planini autobusi prebace na druga i ode. suiskreni u odnosu na svogbrata u po- kta pokrenula edukaciju 30 lokalnih
{ehida“, kratko }e Salih. mezarja: Grkaricu, Veliko U to i dva ponija projaha- slovima od op}eg dobra za vjeru, na- partnera i trenera koji bi od septembra
Meni }e se kasnije samo polje, Mrazi{te i Brezo- {e. Tri marke krug, objasnit rod i domovinu. No, istina je i to da ima trebalo da vode radionice u vi{e od 100
kazatikako je Igman i plani- va~u... Narod koji ima toli- }e vlasnik. Nije mu ma- me|unamaonihkojigovoreistinu, pa
srednjih {kola i vi{e od 20 fakulteta u BiH.
ko gazija, {ehida i mezaris- njkalo mu{terija. Dojam je, makar bila gorka; i onih koji su iskre-
na ljekovitog bilja kojeg je U okviru radionica predvi|ena je eduka-
tana zaslu`uje bolju sada{- ju~er na Igmanu nikom od ni u odnosu na svog brata u poslovi-
narod masovno brao pred cija vi{e od 11.000 mladih ljudi.
njost, pomislih pa pre|oh vlasnika {tandova nije ma- ma od op}eg dobra za vjeru, narod i
poru{enimhotelomIgman. domovinu. Na{a je obaveza da prepo-
Njega, taj hotel, za~udo, jo{ cestu. njkalo mu{terija. Kupovalo
znamorazlikuizme|uistine i la`i te da
ni jedan poslijeratni tajkun A prekoceste, dvadesetak se, jelo, zapjevalo...
podr`imo istinu. Platforma
nijekupio. Puno mu, valjda, metar od mezarja, teferi~, “^udila se aman ja, ~udi-
tri i pol milijuna KM, na buvlja pijaca. [ta li je?! Ima la se zeman ja...”, ori se ispod Vremena se mijenjaju, mijenja se i
karakter na{eg juna{tva: danas je ju-
za izbore
koliko je procijenjen. Ili, za kupiti i Ja’sina i tespiha, jedne {atre. To Fo~aci ra- Izborni {tab Kantonalnog vije}a SBiH
nakonajkojiumijezbli`itibra}u do za- HNK-a odr`ao je ju~er sjednicu u Mos-
pak, smatra da je iz hotela ga}a i potko{ulja, majica, ta- zvukli harmoniku i pjevaju. jedni~kog cilja, koji zna {iriti povjere-
pogled na {ehidsko mezar- han-halve, svega od plasti- GRAH: Mene pak ni{ta taru, na kojoj je, izme|u ostalog, bilo ri-
njeme|ubra}omtako da smo svi ja~i je~i o platformi ovog vije}a za predstoje}e
je lo{ pogled. ke, pa ~arapa ({est pari, pet vi{e ne ~udi. Fotoreporter na putu istine i pravde, jer Allahu je
Helem, sa Salihom i osta- maraka), cedeova s pe- ogladnio. Jedva ~eka da voj- izbore, saop}eno je iz SBiH. Konstatova-
dra`i jaki nego slabi vjernik. Niko ne
lim ~itam imena poginulih. va~icama i onih s ilahijama ska po~ne dijeliti grah. A zna koliko }e na{a borba za slobodu no je da platforma tretira sva va`na pita-
Senada Pind`u, ako je to i kasidama. Ima i {atri svu- graha }e, obja{njava voj- i dostojanstvo da traje, ali svi treba da nja koja ti{te stanovnike HNK-a - inves-
onaj Senad s kojim sam da razasutih. Na jednoj pi- nik, biti poslije d`ume. znamo da onoliko koliko bude istine ticije, izgradnju autoputa, elektroenerget-
i{ao u razred, znam. Salih {e: Kahva kod Muje. “Ima graha pet hiljada i iskrenosti me|u nama, toliko }e bi- ski sektor, poljoprivredu, turizam, zdrav-
{ap}e da, fala bogu, nikog MUHA: A do Muje, jagnje porcija. Ovimvi|enijimvoj- ti i slobode i dostojanstva u na{emna- stvo, socijalna pitanja, obrazovanje, me-
nije izgubio na Igmanu. na ra`nju. Vlasnik rukom ska }e grah odnijeti pred rodu i na{ojdomovini. Dare`ljivostpo- dije... Osnovni moto platforme je otva-
Starica do mene digla ruke tjera muhe. Jednu od tih d`amiju! Ju~er smo pe~e- drazumijeva{irokuruku, ali i {irokuri- ranje novih radnih mjesta, prevladava-
na Fatihu. U~i. Kasnije su- muha vidim kako augusta njemhranili i dervi{ekoji su je~ koja poti~e kod ljudi blagost i mir nje recesije i iskorjenjivanje siroma{-
zu tare. 1993, kad je Ratko Mladi} cijelu no} proveli u d`ami- u du{i. Zato, draga bra}o i sestre, bu- tva, stoji u saop}enju.
TOPLI OBROK: “Jedan je malo zakasnio na posao jer ji“, obja{njava vojnik. dite dare`ljivi jedni prema drugima u
sin poginuo na Igmanu, mu se pokvario transporter, Malo mi dojadio teferi~ i lijepoj rije~i i hrabrite jedni druge na
drugi ranjen“, obja{njava. sjedi na igmanskom panju. buvlja pijaca gdje im nije dobrom i plemenitom putu. I ne-
Zanima me kolika pri- Pitam se, nije li gledaju}i mjesto pa pitam redara mojte nikad zaboraviti na{u bra}u
manja ima kao {ehidska bitku na Golombrdu, slu{a- “manifestacije“ u koliko sa- koja su ovdje na Igmanubila na stra`i,
porodica? la povike, uzdahe, jecaje, ti zvani~nici po~inju s govo- a i danas su kakobismo mi moglimir-
prodore i preokrete!? rancijom? no spavati u na{em lijepom Sarajevu
“K’o topli obrok parla-
“Tombola! Marka tom- “Boga mi, ne znam kad i u na{oj dragoj domovini BiH.
mentarca. Eto, tolika su pri-
manja“, ka`e. bola“, prene me glas. po~inju s la`ima“, ka`e on.

Martin Ragu` na Kupresu Danas invalidnine


Federalno ministarstvo finansija

Novi ustav za stabilnu BiH


Na isti na~in moraju biti rije{ena prava
ju~er je dalo nalog za isplatu neratnih
invalidnina za juli 2010. godine. Oko
12,5 miliona KM je u bankama i kori-
snici }e ih imati na ra~unima najkasni-
je danas, saop}eno je iz Ministarstva.
hrvatskog naroda sa druga dva konstitutivna Tako|er, dat je nalog i za isplatu inva-
naroda, te standardizirati prava svih gra|ana lidnina za RVI koje primaju preko
na prostoru cijele dr`ave, tvrdi Ragu` Vakufske banke, jer je federalno Minis-
tarstvo za bora~ka pitanja tek ju~er
Kandidat Hrvatske koalici- HVO-a koje su trajale vi{e od
unijelo spiskove u aplikaciju za ispla-
je HDZ 1990 - HSPBiH Martin godinu, a zapo~ele su ba{ na
tu preko te banke, saop{teno je iz
Ragu` govorio je ju~er na Po- Kupresu.
Ministarstva.
liti~koj akademiji dr. Ante - Bez tih velikih vojnih po-
Star~evi} o vojno-redarstve- bjeda svi diplomatski i poli-
noj akciji Oluja i konotacija-
ma koje ima na vrijeme u ko-
ti~ki napori bili bi uzaludni.
Tek kada je stvorena vojna
Odgo|ena
jem `ivimo. Oluja je, po Ra- sila koja je velikosrpski projekt blokada
gu`evu mi{ljenju, od presu- dovela do sloma, donesena je Blokada puteva i grani~nih prelaza
Ragu` u Kupresu u BiH, koju je za ju~er zakazalo vi{e od
dnog zna~aja za Hrvatsku, ali odluka i svijet je odlu~io kaza-
je njezin golem doprinos za ti - dosta, idemo kona~no dovela do potpune stabilnos- ostvariti politi~kom i pravnom 800 autoprevoznika iz RS-a, odgo|ena
stvaranje uvjeta za zaustavlja- pregovarati i okon~ati rat, ti i dr`avne strukture koja borbom u skladu s me|una- je do 18. augusta. Predstavnik autopre-
nje rata, potpisivanje Miro- podsjetio je Ragu`, naglasiv- jam~i istinsku ravnopravnost rodnim pravom, a koja }e re- voznika Stojan Baji} rekao je da su blo-
vnog sporazuma u Daytonu, {i, tako|er, kako je Dejtonski tri naroda i svih gra|ana, te zultirati novim ustavom u ko- kade odgo|ene, jer su iz Ministarstva
te potvrde neovisnosti BiH i sporazum osigurao mir, ali sustav koji }e zemlju voditi ka jem }e na isti na~in biti rije{e- transporta i komunikacija BiH dobili
njezina kontinuiteta. mu je, 15 godina nakon potpi- NATO-u i Europskoj uniji, na prava hrvatskog naroda uvjeravanja da do 18. augusta ne}e bi-
Naro~ito je pritom naglasio sivanja, istekao rok. upozorio je Ragu`, posebice sa druga dva konstitutivna ti striktne primjene Pravilnika o uslo-
~injenicu kako su ovoj bri- - Oktroirana unutarnja stru- isti~u}i nu`nost nastavka pu- naroda, te standardizirati pra- vima i postupcima izdavanja licenci za
ljantnoj oslobodila~koj akci- ktura BiH, uz sve revidiranje ta za trajnu stabilnost BiH, va svih gra|ana na prostoru obavljanje me|unarodnog drumskog
ji prethodile vojne operacije i kreativno tuma~enje, nije {to je, istaknuo je, mogu}e cijele dr`ave. V. J. prevoza.
8 OSLOBO\ENJE
CRNA HRONIKA subota, 7. august 2010. godine

Osamdesetjednogodi{- Nepoznati po~inilac pre-


Objesio se starac nji S. S. izvr{io je samo- Izgorio automobil kju~er je u 4.50 sati u Ulici
ubistvo vje{anjem u mjes- Musala zapalio ford fiestu
tu Trnjani, op{tina Do- (824-J-675) u vlasni{tvu J. A.
boj, javila je Srna. iz Visokog.
U Cen tru ja vne bez - Tom prilikomnastupila je
bje dnos ti Do boj je manja materijalna {teta,
re~eno da je samoubis- dok povrije|enih osoba ni-
tvo izvr{eno prekju~er u je bilo. Po`ar su lokalizova-
7.20 sa ti u pot krov lju li pripadnici Vatrogasne je-
dvori{ne zgrade. dinice Visoko. Policija i pro-
Pripadnici CJB-a Doboj tivpo`arni vje{tak utvr|uju
zajedno sa mrtvozorni- na koji na~in je ford zapa-
kom izvr{ili su uvi|aj ko- ljen, a nastavlja se rad na
jim nije utvr|eno nika- pronalasku osobe koja je
kvo nasilje nad S. S. izazvala po`ar.

Kakanj Dva dana nakon po~etka policijske akcije Fokus

Zaplijenjeno nekoliko
kilograma droge
U akciji je uhap{eno 27 osoba od kojih je oduzeto
vi{e od dva kilograma marihuane - skank, heroin,
spid, vi{e pi{tolja, pu{aka, bombi…
Pri pa dni ci Cen tra ja vne
PS Kakanj bezbjednosti Banja Luka u
dvodnevnoj policijskoj akciji
Zbog razbojni{tva nad Fokus, usmjerenoj ka suzbija-
nju {verca droge uhapsili su
po{tarom uhap{ena 27 osoba, saop{tio je ju~er
na vanrednoj konferenciji za

jedna osoba novinare zamjenik na~elnika


CJB Banja Luka @eljko Doma-
zet, prenijela je Srna.
Nakon {to je po{taru oteta torba, saslu{ano je Domazet je rekao da je nad
nekoliko osoba, te izvr{eni pregledi ku}a i vozila, uhap{enim zavedena krimi-
nakon ~ega je jedna osoba li{ena slobode nalisti~ka obrada, nakon ~ega
}e odre|en broj uhap{enih bi-
Pripadnici policije MUP-a ZDK- djela udaljio u nepoznatom pravcu. ti sproveden u nadle`nost
a su, zbog postojanja osnova su- Odmah po saznanju, na mjesto Okru`nog tu`ila{tva Banja Lu-
mnje da je po~inila krivi~no dje- doga|aja je upu}ena patrola poli- ka na daljnje postupanje. Privo|enje osumnji~enih
lo razbojni{tva, li{ili slobode jednu cije, nakon ~ega je o obavije{ten “Akcija jo{ traje, a njena Prijedora izvr{eno ukupno 30 pripadnici CJB-a Banja Luka
oso bu iz Ka knja i pri ve li je u de`urni tu`ilac Kantonalnog realizacija je inicirana hap{e- pretresa. po~et kom apri la za po~eli
slu`bene prostorije za zadr`avanje tu`ila{tva Zenica. Na mjestu iz- njem prvooptu`enog u ovom On je precizirao da je prili- operativne radnje s ciljem re-
Policijske stanice Kakanj. U toku je vr{enja krivi~nog djela slu`benici slu~aju“, rekao je Domazet, kom pretresa prona|eno i alizacije ove akcije i najavio da
kriminalisti~ka obrada nad ovom kriminalisti~ke policije Policijske dodaju}i da, radi dalje istrage, privremeno oduzeto 2.040 }e aktivnosti biti nastavljene.
osobom, kao i preduzimanje dru- stanice Kakanj obavili su uvi|aj. U ne mo`e da otkrije identitet gra ma dro ge ma ri hu ana- U akciji Fokus Kriminalis-
gih istra`nih radnji sa ciljem ut- cilju identifikovanja i pronalaska iz- uhap{enih koji su mla|e `ivo- skank, 700 grama heroina, ti~ka policija CJB-a Ba nja
vr|ivanja okolnosti pod kojima vr{ioca ovog krivi~nog djela predu- tne dobi. 240 grama spida, vi{e pi{tolja, Luka uhapsila je Danka Ra-
je izvr{eno krivi~no djelo, kao i ot- zete su sve potrebne mjere i radnje, Domazet je kazao da je u bombi i pu{aka, digitalnih dovanovi}a iz banjalu~kog
krivanja i procesuiranja izvr{ioca. a policijski slu`benici poduzeli su okviru akcije tokom ~etvrtka vaga, te veliki broj mobilnih naselja Obili}evo kod kojeg
Za ovu osobu se sumnja da je na intenzivne aktivnosti na terenu. i petka na razli~itim lokacija- telefona. je prona|eno pola kilograma
lokalitetu Stari dom na putu Kakanj Operativnim aktivnostima do{lo ma na podru~ju Banje Luke i Domazet je podsjetio da su heroina.
- Starposle, sa maskirnom kapom se do odre|enih saznanja i informa-
fantomkom na glavi i uz prijetnju pi- cija koje su ukazivale na mogu}e iz-
{toljem, izvr{ila razbojni{tvo nad ra- vr{ioce navedenog krivi~nog djela. Dan nakon otu|enja vozila u Banjoj Luci
dnikom Po{te [. R, kojom prilikom
je od po{tara oteta torba sa
odre|enom koli~inom novca, na-
Saslu{ano je nekoliko osumnji~enih
osoba, te izvr{eni pregledi ku}a, po-
mo}nih objekata i vozila, nakon
Protiv kradljivaca krivi~ne prijave
kon ~ega se izvr{ilac ovog krivi~nog ~ega je jedna osoba li{ena slobode. Radnici Sektora kriminalis- mnje da su po~inili pomenu- Kriminalisti~kom obradom
ti~ke policije CJB-a Banja Luka to krivi~no djelo, radnici poli- ovih osoba i operativnim ra-
rasvijetlili su kra|u opel vektre cije u ~etvrtak su uhapsili G. B. dom pripadnika policije ut-
Banja Luka izvr{enu no}u 3. na 4. august na (22), D. D. (24) i B. B. (29), svi vr|eno je da su njih trojica, od
podru~ju grada Banje Luke. iz Banje Luke i priveli ih u
Razbojnici saslu{ani i pu{teni Zbog postojanja osnova su- slu`bene prostorije.
21 do 7.15 sati, sa parkinga u
Ulici Jovana Ra{kovi}a u Banjoj
Luci, ukrali opel vektru, nakon
Pripadnici Sektora grada CJB- platou Tr`nice presreli o{te}enog
a Banja Luka rasvijetlili su kri- Radulovi}a, te upotrebom fizi~ke ~ega su se udaljili u nepozna-
vi~no djelo razbojni{tva izvr{eno snage nanijeli mu tjelesne povre- tom pravcu.
u no}nim sa ti ma 3. ju la u de na licu i tijelu, nakon ~ega su Pripadnici policije su ukra-
Tr`ni~koj ulici u centru Banje mu oteli nov~anik u kojem je bi- deno vozilo prona{li u Ulici
Luke nad Markom Radulovi}em. lo 50 KM i li~na dokumenta, te Franca [uberta koje je nakon
Zbog postojanja osnova sumnje pobjegli u nepoznatom pravcu. izvr{enog uvi|aja vra}eno vla-
da su po~inili ovo krivi~no djelo, Nakon kriminalisti~ke obrade, sniku. Nakon kriminalisti~ke
radnici policije uhapsili su Andre- njih dvojica su u ~etvrtak, uz sagla- obrade, u petak su njih trojica,
asa Tomi}a (19) i Darka Milano- snost de`urnog tu`ioca, pu{teni su uz saglasnost de`urnog
vi}a (20), oba iz Banje Luke i na slobodu. Protiv Tomi}a i Mila- tu`ioca, pu{teni na slobodu.
priveli ih u slu`bene prostorije. novi}a nadle`nom tu`ila{tvu bi}e Protiv lica G. B, D. D. i B.B.
Kriminalisti~kom obradom ut- podnesen izvje{taj zbog po~inje- nadle`nom tu`ila{tvu slijedi
vr|eno je da su njih dvojica na nog razbojni{tva. D. P. CJB Banja Luka izvje{taj zbog te{ke kra|e.
OSLOBO\ENJE 9
subota, 7. august 2010. godine CRNA HRONIKA
Tri ne po zna te oso be Nepa`nja voza~a i ne-
@eni oteli torbu ote le su pre kju~er od Lan~ani sudar do vo ljno ras to ja nje
L . D. iz Sa ra je va u izme|u vo zi la uzrok je
Prnja vor skoj uli ci u Sa - ju~era{ njeg lan~anog
ra je vu tor bu s li~nim su da ra, u ko jem su
do ku men ti ma, mo bi te - u~es tvo va lo pet vo zi la,
lom i ma njom svo tom a ko ji se do go dio u tu -
nov ca. zlan skoj Uli ci mar {a la
O doga|aju je obavije- Ti ta.
{ten tu`ilac Kantonalnog Na hondi, opel kadetu,
tu`ila{tva u Sarajevu, a pasatu, renou, BMW-u i
slu`benici policije rade golfu je pri~injena mate-
na rasvjetljavanju nave- ri jal na {te ta, a po vri -

Foto: Tip.ba
de nog kri vi~nog dje la, je|enih nije bilo.
identifikaciji i pronalasku Uvi|aj su obavili slu`be-
izvr{ilaca nici policije PS Centar.

Incident u selu Mrkovi}i kod Sarajeva Gora`de


Priveden
Biv{eg kom{iju no`em silovatelj
K. A. iz Gora`da uspjela se preksino}
odbraniti od U. J, osumnji~enog da ju

ubo u le|a
je preksino} poku{ao silovati u haus-
toru zgrade koja se nalazi u gora`dan-
skoj Ulici zdravstvenih radnika.
De`urnoj slu`bi Policijske stanice
Gora`de telefonom se obratila `enska
Sini{a Ra{evi} no`em je napao osoba i prijavila da se u haustoru zgra-
de ~uju galama i `enski pla~, te da su-
24 godine starijeg Nedjeljka Todi}a mnja da je neko napadnut.
Patrolipolicije PSGora`dekojaje do-
na njegovom posjedu i ubo ga {la do haustora K. A. je rekla da je na-
padnuta od izvjesnog U. J. Osumnji~eni
[ezdesettrogodi{nji Nede- petak ujutro. ju je, prema njenim rije~ima, u haus-
ljko Todi} iz Sarajeva zadobio Porodica Todi} ve} du`e toru rukom udario u glavu i poku{ao
je te`e tjelesne povrede opa- vremena ne `ivi na Mrko- da joj skinegarderobu. I dok seonaopi-
sne po `ivot u sukobu sa 24 vi}ima, ali tu imaju ~etiri he- rala i vri{tala, U. J. joj je usta pritiskao
godine mla|im Sini{om Ra{e- ktara livade. Svakog ljeta, od rukom, te je ponovno udario vi{e pu-
vi}em nastanjenim u Mrko- kraja rata na ovamo Todi}i ta u glavu. Manijak je potom pobjegao
vi}ima. Do tu~e izme|u To- imaju problema sa nekoliko iz haustora u nepoznatom pravcu.
di}a i Ra{evi}a do{lo je u ~et- kom{ija koji bespravno koris- K. A. koja je dala opis osumnji~enog
vrtak popodne u selu Mrko- te njihov privatni posjed. Pre- je pomo} ukazana u Urgentnom cen-
vi}i kod Sarajeva, na livadi ma njihovim rije~ima, poku- tru Gora`de, gdje je de`urni ljekar
povrije|enog. {avali su ograditi svoj posjed, konstatovao ogrebotine le|a.
ali ograda bi svaki put tokom Uvi|aj su izvr{ili slu`benici Sektora
Sva|a zbog livade kriminalisti~ke policije Gora`de koji su
no}i nestajala. Kada bi poku-
i preuzeli dalji rad na ovom slu~aju to-
Odmah nakon tu~e povri- {ali ubijediti kom{ije da ne
kom kojeg je U. J. iz Gora`da pozvan u
je|eni 63-godi{njak preba~en napasaju stoku na njihovom
prostorije MUP-a BPK-a. U. J. koji je bio
je u Centar urgentne medici- posjedu, ili ne kose njihovu
pod dejstvom alkohola (1,10 promila)
ne bolnice Ko{evo, gdje su travu, dobijali su prijetnje i je, tako|er, u Urgentnom centru Go-
ljekari konstatovali da je zado- uvrede... ra`de de`urni ljekar konstatovao lak{e
bio ubodnu ranu no`em u Ogor~eni zbog ovakvog po- povrede - ogrebotine lica, ruku i le|a.
gornji dio tijela. Tom prili- na{anja kom{ija u posljednjih On je nakon ukazane pomo}i uhap{en
kom To di}u je pro bi je na {est godina su najmanje 20 ili i smje{ten u prostorije za zadr`avanje.
plu}na maramica. Nakon {to 30 puta obavje{tavali policaj- KUM bolnice Ko{evo: Povrije|enom probijena plu}na maramica
O doga|aju je upoznat de`urni kan-
mu je rana sanirana, i stabili- ce PU Centar. no`em. Na svoju livadu u na ma sto ku na pa sa ju na tonalni tu`ilac koji je konstatovao da se
zacije njegovog zdravstvenog “Nekad bi nas policajci sa- Mrkovi}ima oti{ao je malo tu|em privatnom posjedu...”, radi o krivi~nom djelu silovanja u po-
stanja on je smje{ten na Tora- slu{ali i upozorili kom{ije, ali da pro{eta, nadi{e ~istog vaz- pri~a jedan od ~lanova poro- ku{aju. Dk. O.
kalnu hirurgiju. nekad ne bi ni do{li. To su Ra- duha i odmori se... dice Todi}, koji nije `elio da
Iste ve~eri, u 23.30 sati Sini- {evi}i i jo{ nekoliko porodica mu spominjemo ime.
{a Ra{evi} je do{ao u policiju, sa Mrkovi}a koristili i nas- Uspje{ni sto~ari Nakon {to je uhap{en, Ra{e- Saobra}ajna nesre}a
predao se i donio no` kojim je tavljali bi po svome. Ra{evi} je Zanimljivo je da Ra{evi}i vi} je pre dat u Od sjek za na putu Fo~a - Gacko
Todi} povrije|en. No` je pro- Nedjeljku Todi}u prijetio da u op{tini Centar dobijaju na- zadr`avanje lica li{enih slobo-
slije|en na vje{ta~enje i ana- }e ga prona}i u gradu i prega- grade kao uspje{ni poljopri- de MUP-a Kantona Sarajevo, Povrije|eni u
lizu.
Policija je sa uvi|ajem u
ziti. Prijetnje ubistvom su se u
~etvrtak obistinile kada je Ne-
vrednici koji uzgajaju stoku.
Me|utim, ljudi iz op{tine pro-
a tokom ju~era{njeg dana
spro ve den u Kan to nal no
sudaru golfa i
Mrkovi}ima zapo~ela u ~et-
vrtak nave~er, a nastavila u
djeljko Todi}, na sredini svo-
je livade, s le|a napadnut
pustili su da provjere da us-
pje{ni poljoprivrednici godi-
tu`ila{tvo u Sarajevu.
D. P.
opel astre
U saobra}ajnoj nesre}i koja se do-
godila ju~er na magistralnom putu
Fo~a - Gacko u mjestu Beleni dvije
Izvje{taj protiv bra}e Paji} zbog prodavanja droge osobe su te{ko povrije|ene, saop{te-
no je iz Centra javne bezbjednosti Is-
Maloljetnog dilera pla}ali paketi}ima marihuane to~no Sarajevo.
Do saobra}ajne nesre}e je do{lo ka-
Bra}i Miroslavu i Sreti Pa- Policijskoj stanici Isto~no da se u vezu sa izvr{enjem kon ~ega je donosio novac da je S. K, koji je upravljao golfom 2,
ji}u iz Isto~nog Novog Sara- Sarajevo 3. augusta prijavlje- ovog krivi~nog djela mogu Sreti Paji}u. kre}u}i se iz pravcaFo~epremaGacku,
jeva u petak je odre|en 30- no je da se pored puta, u dovesti bra}a Paji}, te jedan U pri sus tvu de`ur nog u lijevoj o{troj krivini svojim vozilom
dnevni pritvor zbog sumnje Ulici vojvode Radomira Pu- 14-godi{nji maloljetnik. To- tu`ioca, u slu`benim prosto- pre{ao na suprotnu stranu i sudario se
da su podavala drogu 14-go- tnika nalazi dvadesetak pake- kom kriminalisti~ke obrade rijama policijske stanice ma- sa opel astrom kojom je upravljao \. V.
di{njem dje~aku i navodili ga ti}a sumnjivog sadr`aja (za maloljetnik je priznao da loljetnik je prepoznao pake- U ovoj saobra}ajnoj nesre}i te{ko je
da za njih dalje dila, pot- koje je kasnije utvr|eno da su mu Miroslav i Sreto Paji} ti}e marihuane i izjavio da su povrije|en voza~ golfa, koji je zadobio
vr|eno nam je iz Okru`nog sadr`e marihuanu). davali drogu na kori{tenje, ih u njegovom prisustvu pa- prelom klju~ne kosti i povredu pr{lje-
suda. Pritvor mo`e da traje Operativnim radom pri- te da je u nekoliko navrata kovala bra}a Paji}. na, te njegova 16-godi{nja saputnica
do 4. septembra. padnici policije saznali su za njih prodavao drogu, na- D. P. kojoj je povrije|ena donja vilica.
10 OSLOBO\ENJE
POLIGON subota, 7. august 2010. godine

Odluka britanskog suda u slu~aju Gani} - bosanska verzija (II)

Srbija potvrdila me|unarodni Presuda vi{eg okru`nog sudije iz Westminstera Tima

oru`ani sukob
U zahtjevu se navodi sljede}e: ne ugovornice koje potpi{u kon-
Workmana zanimljiva je ne samo zbog samoga Ejupa
Gani}a ve} i zbog ~injenice da je rije~ o biv{em ~lanu
Predsjedni{tva BiH. Oslobo|enje je donosi u cijelosti
dila ovaj slu~aj Me|unarodnom
Drugog maja 1992. godine, u vencije. Samostalna dr`ava Bosna krivi~nom sudu za biv{u Jugosla-
odsustvu predsjednika, optu`eni i Hercegovina nastala je deklara- viju (ICTY) te 2002. i 2003, u skla-
je, u svojstvu privremenog pred- cijom nezavisnosti 3. marta 1992, du sa Rimskim sporazumom iz
sjednika Predsjedni{tva BiH, li~no {to je priznato od Evropske uni- 1996 (koji je poznat pod nazivom
naredio napad na Vojnu bolnicu, je i ostalih zemalja 6. aprila 1992. Pravila puta), ICTY je proveo is-
Dom JNA i kolonu medicinskih U to vrijeme, Srbija je bila dio Sa- tragu i ispitao dokazni materijal.
vozila. Tvrdi se da je optu`eni 3. vezne Republike Jugoslavije kao Po obavljenom ispitivanju kom-
maja 1992. li~no izdao naredbu nasljednik Socijalisti~ke Federa- pletnog dokaznog materijala, is-
da se otpo~ne napad na kolonu tivne Republike Jugoslavije. Sudu tra`ioci su ustanovili da nema
JNA u Ul. dobrovolja~ka. je prilo`en navod da je Srbija tek osnove za vo|enje krivi~nog pos-
14. decembra 1995, kao dio Save- tupka protiv dr. Gani}a. Ta odlu-
Slo`ena pravna oblast zne Republike Jugoslavije, prizna- ka je bila obavezuju}a po Srbiju
8. U zahtjevu se spominje su- la BiH kao suverenu dr`avu. Tvrdi u to vrijeme, ali Rimski sporazum
kob kao “sukob u me|unaro- se da Srbija nije mogla u to vrije- je sada istekao. Sasvim opravda-
dnoj borbi“, a status te{kog ratnog me tvrditi da je Visoka strana no je {to Vlada smatra da ovo ni-
zlo~ina po @enevskoj konvenci- ugovornica @enevskih konvenci- je bio slu~aj u kojem je sud vodio
ji mogao bi se primijeniti samo ja. Me|utim, izgleda da je Save- postupak i donio presudu. Vlada,
kad bi se radilo o me|unaro- zna Republika Jugoslavija preuze- Haag: ICTY je proveo istragu stoga, smatra da istraga ostaje
dnom oru`anom sukobu. U ime la obaveze Socijalisti~ke Federa- bi vratila predsjednika Izetbego- otvorena i da se mo`e ponovo za-
vlade, g. Lewis je istakao da se ra- tivne Republike Jugoslavije. Ovo ZNA^AJNA vi}a u Predsjedni{tvo BiH. Ta- po~eti te da postupak mo`e po-
di samo o gre{ci u prevodu te da je slo`ena pravna oblast i ovaj sud ^INJENICA ko|er su iskoristili priliku da orga- krenuti njen odjel Tu`ila{tva za
je Srbija potvrdila da je u datom nije kompetentan za dono{enje Premda prihvatam nizuju evakuaciju snaga JNA i voj- ratne zlo~ine. Premda prihva-
vremenu bila rije~ o vrsti mjerodavne odluke o ovom pita- da odluke istra`ilaca ne opreme iz Doma do odre|ene tam da odluke istra`ilaca
me|unarodnog oru`anog suko- nju. Za potrebe ovog postupka, Me|unarodnog destinacije van grada. Zahtjev ne Me|unarodnog krivi~nog suda
ba. G. Fitzgerald, savjetnik Krune, zaklju~io sam da se @enevske krivi~nog suda ne sadr`i ni{ta na osnovu ~ega bi se ne dovode do prepreka u smislu
u ime optu`enog, naglasio je da konvencije mogu primijeniti na djelo koje se navodno sastoji od iz- autrefois (ve} presu|eno), to os-
smatra da je izraz „sukob u sukob koji se desio u BiH u ma-
dovode do prepreka davanja naredbe za napad na voj- tavlja veoma opse`nu prepreku za
me|unarodnoj borbi“ smi{ljen ju 1992. godine. u smislu autrefois ni konvoj okarakterisalo te{kom bilo koje drugo procesuiranje.
kako bi se izbjegao nalaz da se ra- 11. Ako je optu`eni bio odgovo- (ve} presu|eno), to povredom @enevskih konvencija ICTY je osnovan kao samostalna
di o me|unarodnom oru`anom ran za izdavanje naredbe za na- ostavlja veoma 1949. Me|utim, u zahtjevu se spo- me|unarodna organizacija koja
sukobu, a {to bi Srbiju opteretilo pad na Vojnu bolnicu u Sarajevu opse`nu prepreku za minje ambulantno vozilo u sklo- se bavi navodnim ratnim zlo~ini-
odgovorno{}u za agresiju na BiH te naredbu za napad na medicin- bilo koje drugo pu konvoja te da je dr. Gani} izdao ma kako su|enja ne bi bila
po me|unarodnom pravu, ~ime ska vozila 2. maja, bilo bi osnova izri~itu naredbu da se navedeno vo|ena na na~in da se mo`e re}i
bi bila odgovorna za pla}anje za tvrdnje da se radi o te{kim
procesuiranje. ICTY vozilo u konvoju napadne. U toj li- da optu`ene sude njihovi biv{i
od{tete BiH po me|unarodnom zlo~inima prema @enevskoj kon- je osnovan kao mitiranoj mjeri se sla`em da bi na- neprijatelji. Ja stoga dajem zna~aj-
pravu. Istaknuto je da Srbija iz tog venciji i ta bi djela tada mogla po- samostalna vodno djelo podlijegalo izru~enju. nu te`inu ~injenici da nikada ni-
razloga uvijek tvrdi da se u BiH dlijegati izru~enju. me|unarodna Nisam zadovoljen da je ostatak je podignuta optu`nica.
desio unutra{nji sukob. organizacija koja se konvoja imao bilo kakvo pravo na 15. U maju 2002. visoki predsta-
9. U tom pogledu, nije moj za- Napad nije zlo~in bavi navodnim za{titu ili da su vojnici u 30 vozila vnik u Bosni i Hercegovini je
datak da razmatram posljedice 12. Tvrdi se da je optu`eni u bili ratni zarobljenici. uspostavio Tu`ila{tvo za dr`avu
ratnim zlo~inima
koje bi proiza{le iz ove odluke, ne- svojstvu vr{ioca du`nosti predsje- Bosnu i Hercegovinu koje je tre-
go je, po mom mi{ljenju, sasvim dnika BiH li~no naredio napad na
kako su|enja ne bi Bez optu`nica balo biti me|unarodni i samos-
jasno da se doga|aji koji su se de- Dom JNA. U zahtjevu ne postoji bila vo|ena na na~in 14. Odjeljak 81 spre~ava talni istra`ni tim. Istragu je veoma
sili u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. g. ni{ta {to bi obrazlo`ilo za{to bi u da se mo`e re}i da izru~enje na osnovu irelevan- detaljno proveo tim pod
te tokom sedmica prije tog viken- me|unarodnom oru`anom su- optu`enima sude tnih okolnosti i zloupotrebe pro- vo|stvom advokata iz britanske
da mogu smatrati me|unaro- kobu jedan takav napad predstav- njihovi biv{i cesa. slu`be za vo|enje krivi~nih pos-
dnim oru`anim sukobom. ljao te{ki zlo~in suprotan @enev- neprijatelji. Stoga Historija procedure ove istrage tupaka Krune, g. Alcock, koji mi
10. “Te{ke povrede“ ~etiri skim konvencijama. Stoga, sma- s ciljem vo|enja postupka je du- je pru`io dokazni materijal. ^itao
@enevske konvencije iz 1949. tram da napadom na Dom JNA
dajem zna~ajnu ga i slo`ena. Srbija je zapo~ela je o hap{enju dr. Gani}a i, ustano-
odnose se samo na me|unaro- nije po~injen bilo kakav zlo~in. te`inu ~injenici da obimnu istragu, a dosje je pripre- viv{i da ima materijalne dokaze,
dne oru`ane sukobe koji izbiju 13. Sljede}eg dana, grupa od 30 nikada nije mljen i proslije|en Republici kontaktirao advokate dr. Gani}a.
izme|u dvije ili vi{e Visoke stra- vozila JNA oti{la je iz Doma kako podignuta optu`nica Srpskoj. Srpska je zatim proslije- (nastavlja se)
OSLOBO\ENJE 11
subota, 7. august 2010. godine REGION
Po povratku s proslave 15. godi{njice Oluje VIJESTI
Sukob biv{ih branitelja
sa srpskim povratnicima
Povratnik Rade \uki} izjavio da je grupa od 50 demobilisanih
hrvatskih boraca do{la kod srpskog kafi}a Monako, u kojem Hrvatska policija
su sjedili Srbi, nakon ~ega su ih fizi~ki i verbalno napali Gost kafi}a Beograd rizikuje
uzvikuju}i “ubij ~etnike“, “kla}emo vas opet“… podigao tri prsta oko Kosova u UN-u
Rukovodilac Centra za izu~avanje sa-
Vi{e od 50 hrvatskih demobi- Prema slu`benom pri-
op}enjuhrvatskepolicije o vremene balkanske krize Ruske akade-
lisanih boraca koji su se vra}ali mije nauka Jelena Guskova smatra
ovomdoga|aju, navodi se
sa proslave 15 godina od akci- da Srbija, nakon mi{ljenja Me|unaro-
kako je sve po~elo kada je
je hrvatske vojske Oluja napa- dnog suda pravde da deklaracija o
jedan od gostijukafi}apre-
lo je desetak srpskih povratni- makoloniautomobilapo- kosovskoj nezavisnosti nije u supro-
ka u mjestu Donja Suvaja kod kazao tri prsta, a vrlo brzo tnosti sa me|unarodnim pravom, ri-
Zadra. Povratnik u srpsko selo nakon toga i srednji prst. zikuje tra`e}i pravdu pred Generalnom
Donja Suvaja kod Zadra Rade Kolonaautomobila od 30- skup{tinom UN-a.
\uki} potvrdio je da je grupa ak automobilavra}ala se iz Guskova je rekla da je Pri{tina trenu-
od 50 demobilisanih hrvatskih mjestaBrtonja, gdje su po- tno “na konju“, a Srbija je me|u po-
boraca do{la u koloni od 20 lo`ili vijenac za svog pogi- ra`enima, te da je podjela Kosova dobro
automobila kod srpskog ka- nulog suborca. rje{enje za Srbiju, ali }e Albanci i na to
fi}a Monako, u kojem su sjedi- “Dok je prolazila kolona te{ko pristati, prenosi Srna. “Za{to bi da-
li Srbi, nakon ~ega su ih fizi~ki od 30-ak vozila, u kojima vali dio kada su u mogu}nosti da dobi-
i verbalno napali uzvikuju}i se nalazilo vi{e osoba ko- ju sve? Najprije je potrebno izvr{iti pre-
“ubij ~etnike“, “kla}emo vas je su se vra}ale iz mjesta liminarno izvi|anje situacije sa Alban-
opet“, “idite u Srbiju, ovo je Brtonja, gdje su polo`ili cima, a zatim pokrenuti rje{avanje pita-
Hrvatska“ i sli~no. vijenac za poginulog su- nja pred me|unarodnim organizacija-
borca, 31-godi{njak, koji je ma“, rekla je Guskova.
Ru{ili stolove Incident nakon {to su hrvatski branitelji polo`ili vijenac za sjedio na terasi caffe bara
“Pri tome su ru{ili stolove i s jo{ tri osobe, podigao je
pi}e, ga|ali nas stolicama i la-
poginulog suborca
opet ponovila, javlja Srna. uvjeren da Hrvatska ne}e pos- tri prsta u zrak, a potom je
Srbija: Zasad bez
k{e povrijedili jednog gosta, a “Apelujemo na sve ljude do- tati ~lanica EU dok ne rije{i pokazao i srednji prst. Iz nuklearne elektrane
sve je stalo kada je nai{la patro- bre volje da svojim uticajem srpsko pitanje u Hrvatskoj, ko- vozila je izi{la jedna osoba U Srbiji se za sada ne planira izgradnja
la policije. Sramotno je da na- spre~avaju ovakve vandalske je podrazumijeva povratak koja se verbalno sukobila nuklearne elektrane, izjavio je srpski
kon 15 godina od zlo~ina~ke ~inove. U protivnom, mo- srpskih izbjeglica koje to `ele, sa 31-godi{njakom koji je ministar rudarstva i energetike Petar
akcije Oluja Srbi nemaju mira ra}emo ponovo napustiti svo- vra}anje imovine, stanarskih pobjegao, a potom je iz [kundri}, javlja Srna. [kundri}, koji je po-
u Hrvatskoj te se sve vi{e sva- ja ognji{ta, {to je vjerovatno i cilj prava i svihostalihpravakoja su vozila izi{lo jo{ nekoliko sjetio rudare u Kostolcu povodom Dana
kim danom osje}aju nesigur- Vlade Hrvatske“, rekao je \uki}. im oduzeta, te stvaranje uslova osoba koje su gurnule na rudara, rekao je da je srpska strana od-
nim za vlastiti `ivot. To je hrvat- Srbi povratnici navode da za bezbjedan `ivot povratnika. pod dva stola. Dvije su govorila na ponudu Bugarske da anali-
ska demokratija“, rekao je no}ima ne spavaju i da se ne Predsjednik Udru`enja radnika osobe koje su sjedile za
zira prijedlog o izgradnji zajedni~ke
\uki}. osje}aju bezbjednim. i invalidaradaizbjeglih iz Hrvat- stolom pale na pod, ali
elektrane u doglednoj budu}nosti.
\uki} je povratnik u selo ske sa dr`avljanstvom BiH Niko- nitkonijeozlije|en“, stoji u
On je rekao da bi bilo dobro da Srbi-
Donja Suvaja u kojem su 1941. Velike pri~e la Puziga}a izjavio je kako ovaj policijskom priop}enju u
kojem se dodaje da su po- ja u|e u zajedni~ku izgradnju nuklear-
godine usta{e poklale 266 Srba, [ef Dokumentaciono-infor- incident dokazuje da je Hrvat- ne elektrane Belene u Bugarskoj, neza-
mahom djece i `ena, zbog ~ega licijskislu`beniciutvrdili su
macionog centra Veritas Savo ska genocidna dr`ava i da Srbi- visno od visine vlasni~kog u~e{}a u tom
ih je strah da se istorija ne bi identitet 21 osobe.
[trbac za Srnu je rekao da je ma nije mjesto u Hrvatskoj. projektu. [kundri} je podsjetio da je
trenutno u Srbiji na snazi moratorijum
U ^avoglavama o izgradnji nuklearne centrale.

Novinare HTV-a zasipali


kamenjem i uvredama
(Od na{e stalne dopisnice Zagrebu) su reagirali, ali i uz (pre{utni) blagoslov po-
licije koja se dugo nije pojavljivala na
Hrvatsko novinarsko dru{tvo (HND) mjestu doga|aja.
javno zahtijeva od policije da identificira “[tovi{e, u policijskom izvje{}u o skupu
napada~e na novinare Hrvatske televizije u ^avoglavama u ~etvrtak napad na novi- Odluka iz Haaga
Kamera HTV-a zabilje`ila trenutak napada
koji su napadnuti dok su obavljali svoj no-
vinarski posao u ^avoglavama u ~etvrtak
nare nije ni spomenut, a glasnogovornica
cidenta HTV je u svominformativnompro-
stabilizuje
PU [ibensko-kninske Marica Kosor sma-
nave~er, te da napada~i na novinare budu tra da ono {to policija nije vidjela, nije se gramu emitirao snimke s lica mjesta, za- Makedoniju
budu procesuirani. ni dogodilo“, ka`e se dalje u priop}enju jedno s tonskimzapisomserijeuvreda i pri- Odluka Me|unarodnog suda pravde o
“Policija je izuzetno sporo i nezaintere- HND-a. jetnji kojima je bila zasuta novinarska legalnosti kosovske nezavisnosti }e sta-
sirano reagirala kada su prousta{ke skupi- Tako|er, HND upozorava da svaki fizi~ki ekipa. bilizovatiMakedoniju, smatrakosovskiin-
ne u ^avoglavama kamenjem, grubim napad i prijetnja novinarima ugro`ava telektualac Veton Suroi. On je u svom go-
vrije|anjem, i`ivljavanjem i prijetnjama demokraciju u dru{tveni poredak zemlje,
Vi{e nego lani voru na Ameri~kom institutu za mir u
smr}u napale novinarku HTV-a Ivonu te da je ba{ neprocesuiranje napada na no- Reporteri ostalih medija koji su se ondje Washingtonu ocijenio da ideja o podje-
Ramad`u i njezinog kolegu snimatelja vinare “jedna od klju~nih zamjerki koje EU zatekli javili su da je policiji nakon dojave li Kosova “pripada pro{losti i da bi to sa-
Kre{imira Mori}a“, navodi se u priop}enju s dobrim razlozima upu}uje hrvatskim is- trebalo 40 minuta da do|e na mjesto do- mo dovelo do vra}anja u vrijeme rata“.
HND-a koje je potpisao predsjednik ove tra`nim organima i pravosu|u“. ga|aja, a potvrdili su i da predstavnici or- “Podjela je lo{a ideja ne samo za Ko-
najve}e novinarske strukovne organizaci- Novinarka i snimatelj iz {ibenskog do- ganizatora nisu za{titili ekipu HTV-a. sovo ve} i druge dr`ave iz biv{e Jugo-
je u Hrvatskoj Zdenko Duka. pisni{tva HTV-a bili su na novinarskom za- Prema istim izvorima, usta{kih kapa i slavije. Kada sam bio involviran da po-
datku, a trebali su izvijestiti s proslave majica Crne legije me|u posjetiteljima u mognem u Ohridskom okvirnom spo-
Bez reakcije vojno-redarstveneoperacijeOluja, koju ve} ^avoglavama bilo je vi{e nego pro{le go- razumu, i tada sam bio protiv podje-
Za napadnute novinare se u istom pri- godinama tradicionalno prire|uje pjeva~ dine i vi{e nego na obi~nim Thompsono- le Makedonije, jer sam smatrao da je
op}enju konstatira da su bili izlo`eni sat i Marko Perkovi} Thompson u svom ro- vim koncertima. to lo{a ideja za Makedoniju, Makedon-
polatmosferilin~anao~igledredarakojini- dnommjestu^avoglave. Odmahnakonin- Jadranka DIZDAR ce, Albance i za sve druge“, naglasio je
Suroi, prenosi skopska televizija A-1.
12 OSLOBO\ENJE
OGLASI subota, 7. august 2010. godine

BOSNA I HERCEGOVINA Na temelju ~lanka 21. Statuta Agencije za privatizaciju u @upaniji zapadnohercegova~koj (“Narodne novine @upanije za-
Federacija Bosne i Hercegovine padnohercegova~ke”, broj 10/08) i ~lanka 2. Poslovnika o radu Agencije za privatizaciju u @upaniji zapadnohercgova~koj,
Tuzlanski kanton ravnatelj Agencije r a s p i s u j e
JU Osnovna {kola „Stjepan Polje
Stjepan Polje — Gra~anica
Na osnovu ~lanova 72. i 88. Zakona o osnovnom obrazovanju („Slu`bene novine TK“, broj 06/04 i 07/05), utvr|enih potreba za prijem za-
J AV N I N A T J E ^ A J
poslenika u radni odnos od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, broj 10/1-38-13254-1/10 od 27. 7. 2010. godine, [kolski za popunjavanje radnog mjesta u
odbor Javne ustanove Osnovne {kole Stjepan Polje u Stjepan Polju objavljuje: Agenciji za privatizaciju u @upaniji zapadnohercegova~koj
Vi{i samostalni referent za poslove privatizacije...............................................................................................1 izvr{itelj
J AVza popunu
N I upra`njenih
K O radnih
N Kmjesta
URS Opis poslova: prati, koordinira i daje sugestije za pripremu poduze}a za proces privatizacije, vodi evidencije, registre, sta-
tistike i izvje{}a o privatiziranim predmetima, vodi poslove operativno-platnog prometa, vo|enja knjiga ulaznih i izlaznih
1. Nastavnik engleskog jezika i knji`evnosti - pripravnik, puna norma ......................................................................................1 izvr{ilac faktura te obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja.
2. Nastavnik njema~kog jezika i knji`evnosti - 8 ~asova sedmi~no..............................................................................................1 izvr{ilac Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zakonom o radu kandidat treba da ispunjava i posebne uvjete i to: zavr{en ekonom-
3. Nastavnik razredne nastave, puna norma..................................................................................................................................2 izvr{ioca
ski fakultet (VI stupanj), godinu radnog iskustva, poznavanje engleskog jezika, poznavanje rada na ra~unalu.
4. Nastavnik razredne nastave, puna norma do povratka zaposlenika sa funkcije.....................................................................1 izvr{ilac
5. Nastavnik islamske vjeronauke, puna norma.............................................................................................................................1 izvr{ilac Uz prijavu za javni natje~aj kandidat treba prilo`iti slijede}u dokumentaciju:
6. Nastavnik islamske vjeronauke - 3 ~asa sedmi~no .....................................................................................................................1 izvr{ilac - ovjerenu presliku sveu~ili{ne diplome;
7. Nastavnik tehni~kog odgoja i informatike -18 ~asova sedmi~no...............................................................................................1 izvr{ilac - `ivotopis;
8. Nastavnik muzi~ke kulture -1/2 norme .......................................................................................................................................1 izvr{ilac - dokaz o tra`enom radnom iskustvu;
9. Higijeni~ar, puna norma ...............................................................................................................................................................1 izvr{ilac - dokaz o poznavanju engleskog jezika i poznavanju rada na ra~unalu;
Svi nastavnici za pozicije pod rednim brojevima 1, 2, 3, 5, 6, 7 se primaju na odre|eno vrijeme, najdu`e do 12. 8. 2011. godine, uklju~uju}i i pri- - uvjerenje o neka`njavanju;
padaju}i godi{nji odmor. Nastavnik za poziciju pod rednim brojem 4 na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa funkcije, a najdu`e do 12. 8. - uvjerenje o dr`avljanstvu;
2011. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Nastavnik za poziciju pod rednim brojem 8 prima se u radni odnos na neodre|eno vrijeme. - adresu i kontakt-telefon.
Higijeni~ar za poziciju pod rednim brojem 9 prima se u radni odnos na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2011. godine plus pripadaju}i godi{nji odmor.
Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: Javni natje~aj ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
a) Op}i uslovi: Prijave s tra`enom dokumentacijom slati putem preporu~ene po{te ili osobno na adresu:
- da je dr`avljanin BiH Agencija za privatizaciju u @upaniji zapadnohercegova~koj, Stjepana Radi}a 37b, 88 220 [iroki Brijeg, s naznakom
- da je stariji od 18 godina
“Prijava za javni natje~aj”.
- da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta
- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. O rezultatima javnog natje~aja kandidati }e biti blagovremeno
- da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine obavije{teni.
- da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika
b) Posebni uslovi:
- odgovaraju}i stepen stru~ne spreme u skladu sa zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima
- polo`en stru~ni ispit
Uz prijavu koja sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, potrebno je prilo`iti dokumentaciju (original ili ovjerene kopije ne
starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja);
1. Uvjerenje o dr`avljanstvu
2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih
3. Diplomu ili uvjerenje o diplomiranju
4. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu
5. Uvjerenje o radnom sta`u i ovjerenu kopiju radni~ke knji`ice:
- u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu koji se tra`i konkursom uklju~uju}i i pripravni~ki sta`
- u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu u skladu sa NPP-om
- izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme i profila tra`enog konkursom izdato od poslodavca; ustanova, institucija, organizacija,
6. Uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenom tokom {kolovanja, odnosno studija
7. Uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom,
Uz prijavu obavezno dostaviti dokumente pod rednim brojem 1, 2 i 3 u suprotnom }e se prijava smatrati nepotpunom. Ostale dokumente ko-
jima se dokazuje ispunjavanje op}ih uslova konkursa izabrani kandidati }e dostaviti nakon prijema na radno mjesto u roku od 8 dana od dana
prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, i to:
- Uvjerenje od nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca)
- Ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbama IX 1.Ustava BiH
- Ovjerena izjava kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika
- Ljekarsko uvjerenje da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta.
Napomena: Bodovanje i intervju sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa }e se obaviti u skladu sa Kriterijima o bodovanju kandidata
za prijem u radni odnos u osnovne i srednje {kole Tuzlanskog kantona.
Intervju sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa obavit }e se 18. i 19. 8. 2010. godine od 9 do 12 sati.
Kandidat koji ne pristupi intervjuu gubi pravo daljnjeg u~e{}a u konkursnoj proceduri.
Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima, primit }e se pripravnik.
Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 8 dana od dana posljednje objave javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja neposredno
u kancelariju sekretara {kole ili preporu~eno po{tom na adresu: JU Osnovna {kola Stjepan Polje, bb 75 324 Stjepan Polje, sa naznakom
„Javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU O[ Stjepan Polje“.
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Predsjednik [kolskog odbora:
Miralem Mejremi}
OSLOBO\ENJE 13
subota, 7. august 2010. godine SVIJET
Obilje`ena 65. godi{njica napada atomskom bombom
VIJESTI
Sje}anje na 140.000
`rtava u Hiro{imi
Komemoraciji prvi put prisustvovali ambasadori SAD-a, Velike Britanije i Francuske,
kao i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon • Ovo je prilika da se poka`e odlu~nost Rusija:
svijeta za ostvarivanje nuklearnog razoru`anja, poru~io je ambasador Ross Evakuisano
U japanskom gradu Hiro{i- mo predvodnici u tome i da
mi obilje`ena je 65-godi{nji- djelujemo“, rekao je Naoto skladi{te oru`ja
ca od ame ri~kog na pa da Kan. Zbog opasnosti od {irenja {umskih
atomskom bombom na taj Generalni sekretar UN-a po`araevakuisano je skladi{teartiljerijske
grad. Komemoraciji su pri- Ban Ki-moon izjavio je da je municije i raketa koje se nalazi na terito-
sus tvo va li pred sta vni ci 75 bezbjedan svijet jedino onaj riji garnizona u Alabinsku u distriktu Na-
dr`ava, a prvi put i ambasado- bez oru`ja. ro-Fominsk, 70 kilometara jugozapadno
ri Sje di nje nih Ame ri~kih “Planeta bez oru`ja za ma- od Moskve, i preba~eno je na sigurnomjes-
Dr`ava, Velike Britanije i Fran- sovno uni{tenje je jedini sigu- to, izjavio je portparolruskogministarstva
cuske, kao i generalni sekre- ran put do bezbjednijeg svije- odbrane. Vlastistrahuju da bi po`arimo-
tar Ujedinjenih nacija Ban ta. Sve dok postoji nuklearno gli da se pro{ire na region gdje su zemlji-
Ki-moon. Hiljade Japanaca oru`je, `ivjet }emo u njegovoj {te i vegetacija uni{teni nakon eksplozije
okupilo se da ~uje zvuk me- sjenci i zbog toga nuklearno u nuklearnoj centrali u ^ernobilju 1986.
mo ri jal nog zvo na ko je se razoru`anje i ne{irenje nukle- “Pa`ljivopratimosituaciju u regionuBri-
oglasilo u trenutku kada je, arnog oru`ja smatram najvi- ansk, na granici sa Ukrajinom i Bjelorusi-
prije {est i po decenija, pala {im prioritetom UN-a“, rekao jom, jer ako bi izbio po`ar, radioaktivne
atomska bomba. je Ki-moon. supstance bi mogle da se sa dimom pro-
Gradona~elnik Hiro{ime Ame ri~ka voj ska je 6. {ire i do{lo bi do zaga|enja“, izjavio je mi-
pozdravio je boravak ame- augusta 1945. bacila prvu nistar za vanredne situacije Sergej [ojgu.
ri~kog am ba sa do ra Jo hna Molitva za stradale Reuters
atomsku bombu u istoriji na
Rossa na komemoraciji i izra-
zio nadu da }e taj ~in podsta}i
ri~kog ambasadora, iako ima Premijer Japana Naoto Kan industrijski grad Hiro{imu,
kada je poginulo 140.000 lju-
Tanker bio meta
i komentara da Washington rekao je da se Japan odlu~no
napore za postizanje nuklear- treba da uputi javno izvinjenje bori protiv nuklearnog oru`ja. di. Druga bomba ba~ena je tri terorista
nog razoru`anja u svijetu. zbog bacanja bombi na taj “Kao jedina zemlja koja je dana kasnije na Nagasaki, na Japanski tanker koji je 28. jula o{te}en
Ross smatra da je ovo prilika grad, ko je do sa da ni je do`ivjela nuklearno bombar- jugozapadu Japana. Tada je u Hormu{kom tjesnacu bio je meta te-
da se poka`e odlu~nost svije- upu}eno. Ambasador SAD-a dovanje tokom rata, Japan se stradalo oko 80.000 ljudi. Ja- roristi~kog napada, saop}ila je u petak
ta za ostvarivanje nuklearnog u Japanu John Ross polo`io je sna`no zala`e za svijet bez pan je kapitulirao 15. augus- obalna stra`a Ujedinjenih Arapskih Emi-
razoru`anja. Japanska javnost vijenac u Hiro{imi, ali nije nuklearnog oru`ja. Imamo ta 1945. go di ne, ~ime je rata, a prenijela je slu`bena novinska
pozdravila je prisustvo ame- dr`ao govor. moralnu obavezu da bude- okon~an Drugi svjetski rat. agencija WAM. “Istraga ekipe stru~nja-
ka pokazala je da je tanker napadnut ek-
splozivnom napravom ku}ne izrade
Indija i Pakistan postavljenom na ~amcu koji je pristao uz

Smrtonosne poplave brod“, rekao je za agenciju glasnogovor-


nik obalne stra`e. Nije naveo gdje je ek-
splozivnanapravaizra|ena i iz koje su ze-
mlje do{li napada~i. Tanker M. Star na-
Broj `rtava poplava u Indiji telefonsku mre`u, pri~inile su Smrtonosne poplave koje su
pustio je teritorijalne vode UAE, gdje je
popeo se na 85 poslije iznena- {tetu regionalnom aerodro- pro te kle se dmi ce izazvale
bio usidren nakon teroristi~kog napada,
dnih obilnih padavina tokom mu i poplavile mnogo domo- neuobi~ajeno obilne mon-
rekao je. Grupa islamskih militanata,
no}i na petak, dok je povri- va i drugih objekata i ne zna se sunske ki{e uni{tile su najve}i
Brigada Abdulaha Azama, povezana sa
je|eno najmanje 340 ljudi u re- koliko je osoba ostalo bez kro- dio pakistanskog sjeveroza-
Al-Kaidom, u srijedu je preuzela odgo-
gionu Ladakh u indijskom di- va nad glavom. pada, poplavile hiljade sela i
vornost za napad.
jelu Ka{mira, saop}ile su u U me|uvremenu, pakistan- usmrtile vi{e od 1.600 osoba.
petak indijska policija i vojska. ske vlasti naredile su nove Na udaru poplava u Pakistanu
Zahva}ena poplavljena po- evakuacije stanovni{tva na si- je 4,5 miliona ljudi. Od toga ih
vr{ina je pustinja na oko 3.500 gurnija mjesta nakon {to je je 2,9 miliona na sjeverozapa-
metara iznad nivoa mora gdje pove}ani vodostaj rijeke Ind du, 1,3 miliona u pokrajini
obi~no ima malo padavina, zaprijetio ju`noj pokrajini Sin- Sindh i jo{ 300.000 u drugim
navodi AP. Poplave su o{tetile dh, objavili su zvani~nici. dijelovima zemlje.

Tarik Aziz u intervjuu za Guardian upozorio


Obama Irak ostavlja vukovima Njema~ka pla}a
Ako Obama sada povu~e vojsku, Irak }e ponovo potonuti i to od{tetu `rtvama
nepovratno, upozorio je nekada{nji drugi ~ovjek Iraka Njema~ka }e isplatiti od{tetu od po
5.000 dolara porodicama osoba ubijenih
BritanskilistGuardianje u pe- nemilost vukovima. Obama, poslijeizbora za {efaBi- ili ranjenih u zra~nom udaru u blizini af-
tak objavio ekskluzivni intervju Svi smo mi, ispri~ao je iz svo- jele ku}e, ispraviti neke od gre- ganistanskoggradaKunduza. Porodice91
sa Tarikom Azizom, nekada{- je bagdadske zatvorske }elije {aka Georga Busha, ali ame- ubijenog Afganistanca i 11 ranjenih u
njim zamjenikom Saddama Guardianubiv{iprviira~kidiplo- ri~kom predsjedniku sada pre- napadu u septembrupro{legodinedobit
Husseina i {efom ira~ke diplo- mata, `rtve Amerike i Britanije bacuje da je licemjer i da }e }e od{tetu. Zra~niudar po dvjemacister-
matije. U prvom razgovoru za koje su Irakubile na vi{ena~ina. Irak prepustiti vukovima. nama s gorivom koje su oteli talibani
nekistranimedijiotkako je uha- “Kad pogrije{ite, tu gre{kuva- “Saddam je 30 godina gradio naredio je njema~ki komandant, kojom
p{en neposrednu po padu Ba- lja ispraviti, a ne prepu{tati Irak Irak, a sada je Irak razoren“, po- prilikom su ubijene142 osobe. Taj napad
gdada, prijesedamgodina, Aziz sigurnoj smrti“, ka`e Tarik Aziz. ru~uje~itaocimaGuardianaTa- izazvao je zgra`anje u Njema~koj, prisi-
upozorava da }e povla~enje “Ako Obama sada povu~e rikAziz. Bolesnih i gladnih je da- ljavaju}i na ostavkeministraodbrane i za-
ameri~kih borbenih snaga iz vojsku, Irak }e ponovo potonu- nas vi{e nego prije, a ljude ubi- sno zbog umije{anosti u strije- povjednikavojske. Objeostavkebile su po-
njegove zemlje, na ~emu insis- ti i to nepovratno“, upozorio je u jaju svakodnevno. ljanje po kratkom postupku ~e- vezane s navodima o zata{kavanjunapa-
tira predsjednik SAD-a Barack Guardianu nekada{nji drugi Guardianpodsje}a da je Tarik trdesetak trgovaca optu`enih da. Njema~ka je napravila aran`man is-
Obama, Irak, suo~en sa razdi- ~ovjek Iraka. Azizosu|en na 15 godinazatvo- da su, u vrijeme zapadnih san- platenovca na posebnebankovnera~une
ru}om nestabilno{}u i rastom Tarik Aziz ka`e za Guardian i ra, jer je progla{en krivim za kcija uvedenih Iraku, namje- kako bi sprije~ilatalibane da do|u do nje-
nasilja, prepustiti na milost i da je gajio nadu da }e Barack zlo~ineprotiv~ovje~nosti, odno- {tali cijene hrane. ga, javili su njema~ki mediji.
14 OSLOBO\ENJE
OGLASI subota, 7. august 2010. godine

Federacija Bosne i Hercegovine JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA DUBRAVE DUBRAVE DONJE
Zeni~ko-dobojski kanton
Broj: 984-1/10, Datum: 4. 8. 2010. godine
Op}ina Visoko
Na osnovu ^lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine TK, broj 6/04 i 7/05) i Odluke [kolskog odbora broj 976-1/10 od
Osnovna {kola „Mehmedalija Mak Dizdar“ Dobrinje
30. 7. 2010. godine, [kolski odbor Javne ustanove Osnovne {kole Dubrave objavljuje
Na osnovu Zakona o osnovnoj {koli ~lan 70. i Pravila {kole ~lan 108. a u skladu sa Pedago{ki standardima za osnovnu
{kolu te Saglasnosti nadle`nog ministarstva, broj 10-34-921/2010 raspisujemo: J A VzaN I KONKURS
popunu upra`njenih radnih mjesta

I
KONKURS 1.
2.
Profesor / nastavnik engleskog jezika, puna norma na odre|eno vrijeme, do 30. 6. 2011. godine 1 izvr{ilac
Profesor / nastavnik engleskog jezika, puna norma, na odre|eno vrijeme, do 30. 6. 2011. godine 1 izvr{ilac
3. Profesor / nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti, 4 ~asa na odre|eno vrijeme, do 30. 6. 2011. godine 1 izvr{ilac
1. Nastavnik njema~kog jezika na 8 ~asova nastavne norme na odre|eno radno vrijeme do15. 8. 2011. godine 4. Profesor / nastavnik njema~kog jezika i knji`evnosti, 4 ~asa na odre|eno vrijeme, do 30. 6. 2011. godine 1 izvr{ilac
2. Nastavnik informatike na 12 ~asova nastavne norme na odre|eno radno vrijeme do 15. 8. 2011. godine 5. Profesor / nastavnik tehni~kog odgoja i informatike, puna norma na odre|eno vrijeme, do 30. 6. 2011. godine 1 izvr{ilac
3. Nastavnik razredne nastave do povratka uposlenice sa trudni~kog bolovanja, a najdalje do 30. 6. 2011. godine 6. Profesor / nastavnik islamske vjeronauke, puna norma, odre|eno vrijeme, do okon~anja sudskog spora, a najdalje do 30. 6. 2011. godine
1 izvr{ilac
Uslovi konkursa: 7. Profesor / nastavnik islamske vjeronauke, 12 ~asova na odre|eno vrijeme, do okon~anja sudskog spora, a najdalje do 30. 6. 2011. godine
1 izvr{ilac
Za navedeno radno mjesto, pored op}ih uslova propisanih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i uslove propisane
8. Profesor / nastavnik katoli~kog vjeronauka, 2 ~asa na odre|eno vrijeme, do 30. 6. 2011. godine 1 izvr{ilac
Zakonom o osnovnoj {koli u skladu sa zahtjevima NPP. Za sva navedena radna mjesta pripada i odgovaraju}i godi{nji odmor.
II Op}i uslovi:
Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti: 1. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika / profesora {kole
1. Diplomu o stru~noj spremi 2. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine
2. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) 3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo
3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) 4. da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora
Pored op}ih uslova kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove i to:
4. Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci) 1. Odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim
standardima
Kandidati koji se prijave na konkurs potrebno je da dostave dodatnu dokumentaciju na osnovu koje }e se izvr{iti bodovanje 2. Polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika
u skladu sa kriterijima o na~inu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa nastavnika, stru~nih saradnika, III
odgajatelja i ostalih zaposlenika u osnovnim i srednjim {kolama i |a~kim domovima na podru~ju Ze-do kantona i to: Uz prijavu na javni konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to:
1. Dokaz o progla{enom tehnolo{kom vi{ku 1. prijavu na javni oglas sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom
2. ovjerenu kopiju diplome ili uvjerenja o diplomiranju (ne starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja)
2. Uvjerenje o radnom odnosu na neodre|eno radno vrijeme sa nepotpunom normom 3. ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika / profesora ili pedagoga {kole (ne star-
3. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu iju od 6 mjeseci od dana ovjeravanja )
4. Uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme 4. dokaz o ostvarenom radnom sta`u (uvjerenje izdato od ustanove obrazovanja i ovjerenu kopiju radne knji`ice kandidata — ne starije od 6
5. Uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovu mjeseci od dana ovjeravanja)
5. dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama odgoja i obrazovanja (navesti ta~an period trajanja osposobl-
6. Uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme
javanja u svojstvu pripravnika)
6. izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerena kopija li~ne karte (ovjerena kopija li~ne karte ne starija od 6 mjeseci
Osobe iz ~lana 15 stav 1 Zakona o dopunskim pravima boraca i ~lanova njihovih porodica trebaju dostaviti: od dana ovjeravanja)
1. Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ratnog vojnog invalida 7. dokaz o vremenu provedenom na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (uvjerenje izdato od
2. Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog Zavoda za zapo{ljavanje)
branioca. IV
Izabrani kandidat je du`an, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti:
Prioritet kod izbora za popunu radnih mjesta putem konkursa prije bodovanja imaju: a) Ljekarsko uvjerenje kao dokaze da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika / profesora {kole
b) Ovjerenu izjavu kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine
Pripadnici Oru`anih snaga RBiH (primjenjuje se na sve kandidate), U~esnici OSRBiH (Armija BiH, MUP, HVO), osobe
c) Da nije osu|ivan za krivi~no djelo
progla{ene tehnolo{kim vi{kom u {kolama na podru~ju ZDK, osobe sa nepotpunom nastavnom normom u statusu osobe d) Ovjerenu izjavu kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nas-
koja je imala punu nastavnu normu na neodre|eno radno vrijeme u {kolama na podru~ju ZDK. tavnika/ profesora
V
Kandidati koji budu ispunjavali uslove konkursa bi}e intervjuisani od komisije za intervju. Ako se popuna upra`njenog radnog mjesta ne mo`e izvr{iti licima sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se pripravnik.
Kandidati koji budu primljeni po konkursu du`ni su naknadno dostaviti ljekarsko uvjerenje. VI
U cilju procjene profesionalnih karakteristika, iskazanih sposobnosti i kompetencija, sa svim kandidatima koji ispunjavaju formalnopravne
Ukoliko se na konkurs ne prijave kandidati koji ne ispunjavaju uslove NPP, vr{it }e se prijem u skladu sa Uputstvom uslove iz ovog konkursa bit }e obavljen intervju. Intervju se odnosi na teme iz oblasti odgoja i obrazovanja. Sa kandidatima koji ispunjavaju
uslove konkursa u dane 19. i 20. augusta 2010. godine obavit }e se intervju od 8 do 15 h.
Ministarstva za anga`ovanje nestru~nih nastavnika u redovnoj i instruktivnoj nastavi u {k. 2010/2011. godini (br.10-38-
VII
17758/10 od 18. 6. 2010. godine). Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u ovom dnevnom listu. Prijave sa tra`enom dokumentaci-
jom treba dostaviti neposredno ili putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom: „Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta
Navedeni kandidat pored navedene dokumentacije treba dostaviti i uvjerenje fakulteta o godini studija i uvjerenje o u JU O[ Dubrave, NE OTVARAJ“, na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola Dubrave / 75 274 Dubrave Donje / @ivinice
polo`enim ispitima. VIII
Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Prvostepena konkursna procedura okon~at }e se najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana isteka roka za podno{enje prijava.
IX
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Kandidati }e biti pisano obavije{teni o ishodu javnog konkursa.
Prijave dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Osnovna {kola „Mehmedalija Mak Dizdar“ Dobrinje 71 305 D. Mo{tre, X
sa naznakom „za konkursnu komisiju“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
OSLOBO\ENJE 15
subota, 7. august 2010. godine OGLASI

Dobitnici od 23. 7. do 29. 7. 2010. Danijel Savi} - Travnik


Sarajevsko pivo - lopta 2l
Goran Brki} - Sarajevo Jasmina Medunjanin - Zenica Midhat Mesihovi} -
Sarajevsko pivo - lopta 2l Aparat za kafu Sarajevo
Zlatan Sari} - Sarajevo Esad Teftedarija - Sarajevo Sarajevsko pivo - lopta 2l
Welnes ~arolija - vikend Kristalne ~a{e 6/1 \ula Tre{njo - Sarajevo
aran`man za dvije osobe Kana Rami} - Sarajevo Kristalne ~a{e 6/1
Aquareumal Kristalne ~a{e 6/1 Mirsad Mulasalihovi} -
Amira Kofrc - Sarajevo \ula Tre{njo - Sarajevo Janja
Kristalne ~a{e 6/1 Kristalne ~a{e 6/1 Sarajevsko pivo - lopta 2l
Danica Bradi} - Travnik Ahmed Ali~i} - Sarajevo Zuhdija Juki} - Sarajevo
Sarajevsko pivo - lopta 2l Kristalne ~a{e 6/1 Sarajevsko pivo - paket 6/1
16 OSLOBO\ENJE
BIZNIS I EKONOMIJA subota, 7. august 2010. godine

Gra~anka Su{a smanjila prinose i podigla cijenu p{enice

Robne rezerve
prazne, doma}a
p{enica u Turskoj
U skladu sa rastom cijene p{enice, o~ekuje se poskupljenje
hljeba i svih ostalih `ivotnih namirnica
Izgradnja hladnjaka za Udru`enje poljoprivredni-
zamrzavanje vo}a i povr}a ka u BiH prije tri mjeseca
upozoravalo je da bi dr`ava
trebala otkupiti {to vi{e `ita-
• [ta je projekt izgradnja hladnjaka za zamrzavanje
rica, posebno p{enice, jer }e
vo}a i povr}a?
uslijed nepovoljnih vremen-
Kompanija Gra~anka osnovana je 1954. godine i bavi se proizvo- skih prilika cijena p{enice
dnjom svje`eg mlijeka, vo}a, povr}a i nabavkom opreme za far- konstantno rasti, kazao je za
mere. Najva`niji klijenti su ugledne bh. kompanije kao {to su Ve- Oslo bo|enje pred sje dnik
gafruit ili Inmer. Investicijom bi se pove}ala postoje}a proizvodnja, Udru`enja Miro Peji}.
pove}ao tr`i{ni udio, prodaja van sezone, iskori{tavanje prirodnog “To je trebao biti alarm na-
potencijala podru~ja, pove}anje kvaliteta itd. Sa realizacijom dle`nim institucijama da pri-
projekta bi se pove}ala proizvodnja vo}a i povr}a sa sada{njih 1.000 preme dr`avu na trenutno
tona na 3.200 tona, te bi se pobolj{ali uslovi poslovanja i za par- stanje koje imamo na global-
tnere. Lokacija projekta je Gra~anica, Tuzlanski kanton. nom nivou, kada cijena p{e-
nice raste, Rusija kao najve}i
• Za{to investirati u projekt?
izvo|a~ uvela je embargo na Prinosi su u mnogim zemljama smanjeni
- zato {to kompanija posjeduje stru~no osoblje u proizvodnji i izvoz p{enice i samo je pitanje
prodaji vo}a i povr}a dana kada }e i ostale dr`ave
- zato {to posjeduje iskustvo u datoj djelatnosti
- zato {to BiH ima povoljne klimatske uslove i tlo za proizvodnju
sli~no postupiti“, istakao je
Peji}.
Mogu}i neredi zbog poskupljenja
vo}a i povr}a Prema njegovim rije~ima, Rusija bi mogla revidirati svoju odluku o uvo|enju em-
- zato {to bi se pro{irila kooperacija sa drugim kompanijama prinosi su u mnogim dr`ava- barga na izvoz `itarica zbog dugotrajne su{e i smanjenog
- zato {to bi se pove}alo tr`i{no u~e{}e ma smanjeni, pa i uni{teni. ovogodi{njeg roda, nakon {to su velike vru}ine zahvati-
“BiH nema ni jedan kilo- le zemlju, izjavio je zamjenik ruskog premijera Igor [u-
• Osnovne prednosti valov, nakon {to je ruski premijer Vladimir Putin u ~etvrtak
gram p{enice u robnim rezer-
- iskustvo kompanije vama, te }emo, bez obzira na izjavio da }e Rusija uvesti embargo na izvoz `itarica.
- kvalificirana radna snaga to da li }e cijena p{enice biti Stru~njaci smatraju da postoji mogu}nost izbijanja
- lokacija projekta 30, 50 ili 70 feninga, biti prisi- nereda u siroma{nim zemljama zbog poskupljenja hra-
ljeni, da bismo se prehranili, ne ukoliko Rusija ostane pri prvobitnoj odluci da zabra-
• Finansiranje ni izvoz `itarica jer je upravo ova zemlja jedan od najve}ih
platiti bilo koju cijenu“, nagla-
- ukupna vrijednost investicije iznosi 175.000 eura sio je Peji} dodaju}i da nije izvoznika.
- tra`eni iznos investicije je 100.000 eura moralo biti tako da se dr`ava Financial Times konstatuje da jo{ nije nastupila repriza
- povrat investicije se o~ekuje za 5 godina na vrijeme pobrinula za to. de{avanja od prije dvije do tri godine, ali i upozorava da bi
Prema njegovim rije~ima, u aktuelni skok cijene p{enice nebu pod oblake, najbr`i u po-
Bosna Bank International i Oslobo|enje }e u narednom periodu skladu sa rastom cijene p{eni- sljednje ~etiri decenije, vrlo brzo mogao da preraste u ne-
predstaviti projekte koji su prezentirani na Me|unarodnoj konfe- ce, treba o~ekivati i da do|e zauzdanu spiralu koja bi mogla da se prelije i na druge `ita-
renciji Sarajevo Business Forum, koja je odr`ana 6. i 7. aprila. Stra- do poskupljenja hljeba i svih rice i dovede do vrtoglavog rasta cijena na malo.
nim i doma}im investitorima i kompanijama ukupno je predstav- ostalih `ivotnih namirnica.
ljeno 157 projekata iz oblasti turizma, poljoprivrede, energije i in- Peji} je jo{ jednom ponovio lo{eg kvaliteta i da ih ona ne “E, tu sad treba da dr`ava i
frastrukture. kako je istina da BiH ne proi- interesuje jer imaju jeftiniju entiteti stanu u za{titu po-
Svi projekti mogu se pogledati na www.sarajevobusinessforum.com. zvodi dovoljno p{enice za na svjetskom tr`i{tu pa smo tro{a~a i ne dozvole rast cije-
svoje potrebe, ali da ima mo- ove godine, po{to oni nisu na jer kad su tad donesene, ci-
gu}nosti za to. bili zainteresovani za otkup, jene nisu skidane“, dodao je
“Trenutna situacija u svije- prodali svu p{enicu firmama Usorac.
tu je jo{ jedno upozorenje da koje }e je izvesti u Tursku“, ka- Ipak, te{ko je o~ekivati da }e
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE se moramo osigurati da hranu zao je predsjednik Udru`enja dr`avne institucije reagovati.
Kursna - te~ajna lista - broj 154 - 07. 8. 2010. godine. za vlastite potrebe sami proi- poljoprivrednika RS-a Vladi- Dok se dr`ave i kompanije u
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/ zvodimo bez obzira na cijenu mir Usorac. svijetu natje~u u nastojanju da
Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajni
proizvodnje jer to je znatno jef- Prema njegovim rije~ima, nabave p{enicu po cijeni i za
valute valute valute devize i za devize za devize tinije nego ovisiti o nekom cijene pekarskih proizvoda 80 posto ve}oj nego {to je bi-
efek.valutu
tre}em“, upozorio je Peji}. ne mogu da porastu jer su la prije samo mjesec i po,
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Me|utim, i ono {to je proi- one odre|ene kada je cijena predstavnici na{e vlasti su na
Australija 036 AUD 1 1.358972 1.362378 1.365784 zvedeno p{enice u BiH, ove p{enice bila 58 feninga po ki- odmoru bez obzira na to {to u
Kanada 124 CAD 1 1.448682 1.452313 1.455944 godine bi}e izvezeno u Tur- logramu, prema tome, dok robnim rezervama nema p{e-
Hrvatska 191 HRK 100 27.000767 27.068438 27.136109 sku. p{enica ne dostigne cijenu nice, a na kraju, potro{a~i }e
Ceska R 203 CZK 1 0.078809 0.079007 0.079205 “Mlinari u BiH pro{le godi- od 58 feninga, nema nika- sigurno osjetiti posljedice.
Danska 208 DKK 1 0.261819 0.262475 0.263131 ne rekli su da je na{a p{enica kvog razloga da cijene rastu. A. Pe. - J. Sa.
Maðarska 348 HUF 100 0.700140 0.701895 0.703650
Japan
Litvanija
392
440
JPY
LTL
100
1
1.724359
0.565032
1.728681
0.566448
1.733003
0.567864
Raiffeisen banka Smanjene kamatne stope na kredite
Norveska 578 NOK 1 0.247660 0.248281 0.248902 Raiffeisen banka je izvr{ila di, ovo je drugo smanjenje ka- „Ovim sma nje njem ka -
Svedska 752 SEK 1 0.207990 0.208511 0.209032 smanjenje kamatnih stopa na matnih stopa u Raiffeisen ban- matnih stopa nastojimo na-
Svicarska 756 CHF 1 1.410659 1.414194 1.417729 kredite fizi~kim licima. Sma- ci od po~etka ove godine. {im klijentima u~initi dostu-
Turska 949 TRY 1 0.988619 0.991097 0.993575 njenje kamatnih stopa je reali- Karlheinz Dobnigg, ~lan pnijim potrebna sredstva fi-
V.Britanija 826 GBP 1 2.350248 2.356138 2.362028 zovano u zavisnosti od vrste uprave Banke za poslovanje sa nansiranja. Osim kamatnih
SAD 840 USD 1 1.480677 1.484388 1.488099 kreditnog proizvoda i roka ot- stanovni{tvom, naglasio je da stopa na kredite, smanjili
Rusija 643 RUB 1 0.049579 0.049703 0.049827 plate kredita, ~ime su kamatne banka prati tr`i{ne trendove i smo i kamatne stope na kre-
Srbija 941 RSD 100 1.841785 1.846401 1.851017 stope za odre|ene kreditne nastoji svoju ponudu prilago- ditne kartice, te naknade za
proizvode smanjene ~ak do diti aktuelnoj situaciji u ro bne kre di te“, is ta kao je
SDR (Special Drawing Rights) na dan 05. 08. 2010 = USD 1.53132
SDR (Special Drawing Rights) na dan 05. 08. 2010 = BAM2.271697
dva procenta. Podsje}anja ra- okru`enju. Dobnigg.
OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine BERZANSKI IZVJE[TAJI 17
BIFX SASX-10 SASX-30 BIRS FIRS ERS10
    
1.486,01 869,29 933,75 807,90 1.352,34 636,03


Banjalu~ka berza Trgovanje na Sarajevskoj berzi

Najve}i promet
DIONICAMA
BOSNALIJEKA
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi
ju~er je ostvaren ukupan promet od
89.449,69 KM. U sklopu 40 transakcija
ukupno je prometovano 61.848 vrije-
dnosnih papira.
Promet na kotaciji iznosio je 57.159,21
Promet obveznicama 134.990,32 KM
KM, u sklopu 17 transakcija prometova-

Zepter fond no je 61.080 vrijednosnih papira.


Na kotaciji kompanija trgovalo se u
iznosu od 8.989,30 KM, u sklopu deset
transakcija prometovano je 606 dionica.

gubitnik dana
Na kotaciji kompanija promet je ostvaren
dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo.
Kurs ovog emitenta je iznosio 14,83 KM.
Na kotaciji fondova ostvaren je promet
od 826,60 KM, u sklopu dvije transakci-
Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom je prometovano je 250 dionica. Na kota-
tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijama Krajinalijeka ciji fondova najve}i dnevni promet ostva-
ren je dionicama ZIF Big Investicioana
Na ju~era{njem trgovanju na Banja- trgovalo se u iznosu od 1.455,00 KM, po grupa d.d. Sarajevo u iznosu od 777,40
lu~koj ber zi os tva ren je pro met od prosje~noj cijeni od 2,91 KM po akciji. KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,38 KM. Promet na kotaciji 57.159,21 KM
152.337,32 KM, kroz 71 transakciju. Akcije jednog fonda su ostvarile pad pro- Na kotaciji obveznica ostvaren je pro-
Od akcija na slu`benom berzanskom sje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fon- met u ukupnoj vrijednosti od 47.343,31 ovog emitenta iznosio je 79,03 KM.
tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je dovima su akcije ZIF Zepter fonda a.d. Ba- KM, u sklopu pet transakcija prometo- Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu
akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja nja Luka (-0,26 posto), i ovim se akcijama vane su 60.224 obveznice. Obveznica- ostvaren je promet od 159,00 KM, u sklo-
Luka, trgovalo se u iznosu od 2.607,97 trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,82 KM. ma ratnih potra`ivanja Federacije BiH pu jedne transakcije prometovane su 53
KM, po prosje~noj cijeni od 1,26 KM, Od hartija od vrijednosti na slobo- trgovalo se u iznosu od 2.295,00 KM, dionice. Na sekundarnom slobodnom
~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo dnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet dok je sa obveznicama stare devizne {te- tr`i{tu promet je ostvaren dionicama
trgovanje za -0,79 posto. ostvaren je akcijama Krajinalijeka a.d. Ba- dnje FBiH ostvaren ukupan promet od emitenta Hidromonta`a d.d. Sarajevo.
Ukupan promet obveznicama iznosio nja Luka, trgovalo se u iznosu od 6.560,90 45.048,31 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 3,00 KM.
je 134.990,32 KM. Od obveznica najvi{e KM, po prosje~noj cijeni od 0,301 KM, Na primarnom slobodnom tr`i{tu os- Najve}i dnevni porast vrijednosti zabi-
se trgovalo sa obveznicama Republika ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo tvaren je promet od 32.131,48 KM, u lje`ile su FBiH obveznice stare devizne
Srpska - izmirenje ratne {tete 4 u vrije- trgovanje za -16,39 posto. sklopu 22 transakcije prometovano je 715 {tednje serije E od 1,23 posto i dostigle su
dnosti od 78.929,04 KM. Prosje~na cije- Od akcija na slobodnom berzanskom dionica. Na primarnom slobodnom tr`i- cijenu od 82,00 KM, dok je najve}i dne-
na ovih obveznica ostvarila je rast od 2,47 tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akci- {tu najve}i dnevni promet ostvaren je di- vni pad registrirao emitent ZIF Big Inves-
posto. je dva emitenta, od ~ega su akcije predu- onicama emitenta Fabrika duhana Sara- ticiona grupa d.d. Sarajevo od 4,52 pos-
Od akcija zatvorenih investicionih fon- ze}a Stari grad a.d. Zvornik ostvarile pad od jevo u iznosu od 18.334,70 KM. Kurs to i dostigao cijenu od 3,38 KM.
dova najve}i promet ostvaren je akcijama -16,67 posto i trgovalo se po cijeni od 0,10
ZIF Polara invest fonda a.d. Banja Luka, KM po akciji, u vrijednosti od 66,70 KM.
Sarajevska berza/burza Kursna lista za 6. august/kolovoz 2010.
Banjalu~ka berza Kursna lista za 6. avgust 2010. Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Broj
slu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-
Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost kurs (KM) (%) akcija
kurs kursa cijena cijena (dionice) (KM)
(KM) (%)
KOTACIJA KOMPANIJA
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA
BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 14,83 -1,11 15,00 14,50 606 8.989,30 10
Boksit a.d. Mili}i 0,43 4,62 0,43 0,43 1.500 645,00 KOTACIJA FONDOVA
Krajina GP a.d. Banja Luka 3,3 0 3,3 3,3 200 660,00
Rafinerija ulja a.d. Modri~a 0,106 -3,64 0,106 0,106 8.605 912,13 ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO 3,38 -4,52 3,38 3,38 230 777,40 1
ZIF BONUS DD SARAJEVO 2,46 -4,28 2,46 2,46 20 49,20 1
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova
KOTACIJA OBVEZNICA FBiH
RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik 0,175 0 0,175 0,175 9.375 1.640,62
Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,26 -0,79 1,27 1,26 2.067 2.607,97 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D 27,00 0,30 27,00 27,00 8.500 2.295,00 1
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B 98,51 0,00 98,51 98,51 3.645 3.590,69 1
SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C 93,50 0,00 93,50 93,50 8.080 7.554,80 1
Tr`nica a.d. Banja Luka 0,9(A) 0 0,9 0,9 900 810,00 FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D 88,50 0,40 88,50 88,50 16.979 15.026,42 1
ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 2,91 0 2,91 2,91 500 1.455,00 FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E 82,00 1,23 82,00 82,00 23.020 18.876,40 1
ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3,82 -0,26 3,82 3,81 150 572,48 BH TELECOM D.D. SARAJEVO 21,34 0,13 21,44 21,20 78 1.664,42 6
Krajinalijek a.d. Banja Luka 0,301 -16,39 0,301 0,301 21.797 6.560,90 PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE
Potkozarje a.d. Gradi{ka 0,2(A) 0 0,2 0,2 4.606 921,20
Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod 0,09 0 0,09 0,09 5.500 495,00 FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 79,03 -0,67 79,50 78,80 232 18.334,70 9
Stari grad a.d. Zvornik 0,1(A) -16,67 0,1 0,1 667 66,70 IK BANKA DD ZENICA 65,50 -1,01 65,50 65,50 15 982,50 1
Republika Srpska - stara devizna {tednja 2 87 0 87 87 1.391 1.089,15 JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR 38,09 1,09 38,09 38,09 100 3.809,00 2
Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 30 2,39 30 30 59.798 17.939,40 JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 25,31 -2,64 26,00 25,00 290 7.340,86 4
Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 28,8704 -0,45 29 28,5 13.498 3.896,93 SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE
Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 29,8253 2,25 30 29,62 111.020 33.135,80
Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 29,1564 2,47 29,3085 28,6 270.546 78.929,04 FAMOS D.D. SARAJEVO 3,00 0,00 3,00 3,00 53 159,00 1

NAFTA PLIN ZLATO SREBRO ALUMINIJ P[ENICA KUKURUZ


80,80 $ 4,60 $ 1.200,00 $ 18,36 $ 2,222 $ 825,00 $ 415,25 $
0,99 % 0,09 % 0,13 % 0,21 % 1,27 % 1,20 % 0,66 %
18 SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine

Lokalna zajednica promovi{e Bijambare Novi zakon o srednjem obrazovanju pred usvajanjem

Obavezno sticanje
zanimanja
Poput osnovnog, sa usvajanjem zakona i srednjo{kolsko obrazovanje bi}e
obavezno za sve u~enike • Do ~etvrtog stepena uz polaganje razlike u
predmetima
Zakon o srednjem obrazova-
nju uskoro bi se trebao na}i na
razmatranju najprije pred ~la-
novima kantonalne Vlade, a
Krajem septembra promocija proizvoda potom i skup{tinskim zastupni-
cima, najavio je za Oslobo|enje
ministar nauke i obrazovanja
Od rukavica do heljde Safet Ke{o.
- Rije~ je o potpuno novom
U prostorijamabiv{ekasarne na Bi- med, mlije~ni proizvodi, kazao nam dokumentu, gdje je najva`nije
jambarama ju~er je prezentovan je direktor Ustanove za za{ti}ena to da se srednjestru~noobrazo-
projekt „Lokalna zajednica u turis- podru~ja Osman Deli}. vanje uskla|uje sa evropskim
ti~koj promociji za{ti}enog pejza`a PremaDeli}evimrije~ima, u sara- normama i da ono postaje oba-
Bijambare“, u organizaciji Centra za dnji sa Op}inom Ilija{, krajem sep- vezno za sve. U najboljem je in-
okoli{no odr`ivi razvoj i podr{ku tembra}e se na Bijambaramaodr`ati teresu da dijete ide u {kolu i on-
Ministarstva prostornog ure|enja i promocija autohtonih proizvoda na Poljoprivredno-prehrambena {kola nudi nove programe za u~enike
da }e nam jedino preostati da
za{titeokoli{a KS-a. Projektom se `eli koju}e bitipozvani svi gra|aniKan- zakonski uredimo da je i studi- geodetska, Srednja{kola za sao- jalisti~ko obrazovanje, postoje i
potaknuti lokalno stanovni{tvo u tona. ranje obavezno, kazao nam je bra}aj i komunikacije, Ugostitelj- ustanove sa tom namjenom,
stvaranju originalnih suvenira. - To smo dogovorili sa na~elnikom Ke{o. sko-turisti~ka i Srednja {kola tako da je puno nedore~enih
- Odr`ani su zborovi po mjesnim NusretomMa{i}em i to nijedirektno
poljoprivrede, prehrane, veteri- stvari, istakao je [ehovi}.
zajednicama i oko 50 stanovnika povezano sa ovim projektom koji Razlika predmeta ne i uslu`nih djelatnosti.
Crnorije~ke visoravni je iskazalo }e trajati {est mjeseci, dodao je De- Tako }e svi u~enici u sre- Novi programi
Direktor Srednje {kole me-
`elju da u~estvuje u projektu. Oni }e li}. dnjim stru~nim {kolama ima- talskihzanimanjaRa{id[ehovi} [ehovi} je dodao kako bi vo-
izra|ivati~arape, rukavice sa znakom Deli} je napomenuokako}e se na ti mogu}nost da biraju koji ste- kazao nam je ju~er kako u ovoj lio da se spomenutim zakonom
Javne ustanove, podmeta~e za ~a{e, Bijambaramapostavitinadstre{nice, pen nastave }e poha|ati, s tim instituciji nemaju programe po defini{u sve nedoumice kako bi
privjeske... a od zdrave hrane u po- gdje}e se prodavatisuveniri, te da se da im se ostavlja mogu}nost da kojima bi se uvelo dvogodi{nje sve {kole radile po njemu, a ako
nudi}e prijesvegabitiheljda, koja je na njima ne}e mo}i na}i uvozni nakon tre}eg, zavr{e i ~etvrti. U obrazovanje. se uka`e potreba, i pokrenule
zasijana na nekolikostotinahektara, proizvodi. J. M. tom slu~aju bi polagali razliku - Imamoklasi~notrogodi{nje neke nove programe.
predmeta. obrazovanje i od devet planira- Sa druge strane, u Poljopri-
Prodaja kupona Grasa Prema Ke{inim rije~ima, na
ovaj na~in niko ne}e ostati bez
nih odjeljenja, od septembra
}emo ih imatiosam, po ~etiri i za
vrednoj-prehrambenoj {koli
od ove godine u~enicima se
poziva, a profesori }e i prema
za penzionere u~e{}u i rezultatima u~enika
tokom nastavnog procesa pro-
trogodi{nje i za ~etverogodi{nje
obrazovanje. Mislim da se ovim
postupcima ne}e rije{iti pro-
nudi mogu}nost da nakon za-
vr{enog tre}eg stepena redovno
{kolovanje nastave uz polaga-
Iz KJKPGrasobavje{tavajupenzi- Otoci, Alipa{inom Mostu, Vogo{}i,
cijeniti koji stepen je najbolji za blem maloljetni~ke delinkven- nje razlike predmeta za ~et-
onere sa visinom penzije iznad 300 Dobrinji, Ilid`i i Had`i}ima, dok }e
njega. cije, jer ako djece ne `ele upisa- vrti. To je ujedno jedan od pre-
maraka da }e prodaja kupona za penzioneri sa penzijom od 401 do 500
Me|u {kolama koje bi mogle titrogodi{nju{kolu, {ta }e se pos- duslova za nastavak {kolovanja,
gradski prevoz po~eti u ponedjeljak, KMkuponekupovati na Latinskoj}u-
uvestiobrazovanjepremarezul- ti}i sa ovim zakonom? Sa druge odnosno za upis na fakultet.
9. augusta, te da su gra|aniobavezni priji, Ilid`i, Otoci, Had`i}ima i Vogo{}i.
tatima |aka su Gra|evinsko- strane, ako nekometrebaspeci- J. MILANOVI]
zamijeniti kupone do 13. augusta. Prodaja kupona za penzionere sa
Kako bi se izbjeglegu`ve na prodaj- penzijom ve}om od 501 KM vr{it }e
nimmjestima, prodajapenzionerskih se na ]umuriji, Alipa{inom Mostu,
kupova vr{it }e se na ta~no Ilid`i, Otoci i Vogo{}i. Projekat vrijedan 280.000 maraka
odre|enim lokacijama u zavisnosti Va`nost besplatnih kupona koje
od visineprimanja. Penzioneri sa vi-
sinompenzije od 310 do 400 KM ku-
pone }e mo}i kupiti na ]umuriji,
koriste penzioneri sa penzijom ma-
njom od 300 marakaprodu`ava se do
30. septembra.
Osam sportskih ploha na Ilid`i
Izmjene u odvijanju gradskog prevoza
Kroz Vogo{}u
Igmanskom ulicom
Zbog odr`avanja dje~ijeg mas- go{}a i Stup - Vogo{}a, a autobu-
kenbala “Djeci treba radost“ danas si }e saobra}ati do stare okretni-
}e od 16 do 17 sati do}i do izmje- ce u Vogo{}i. Tako|er, autobuska
na u odvijanju javnog gradskog linija Sutjeska - Ilija{ - Reljevo }e
prevoza. Tako }e biti izmijenjene u smjeru iz Ilija{a kroz Vogo{}u
autobuske linije Sutjeska - Vo- saobra}ati Igmanskom ulicom.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje

Ime i prezime: Uz bo}ali{te, Pija~na }e dobiti i fudbalsko igrali{te

Adresa: U op}ini Ilid`a, u na re - - Ovaj projekat realizuje- Sportske plohe }e se gradi-


dnom pe ri odu, bi}e iz - mo u saradnji sa GAP-om, ti u mjesnoj zajednici Stup i
Telefon: gra|eno osam sportskih plo- koji je osigurao oko 125.000 to u ulicama Nikole [opa i
ha. Od na~el ni ka Ame ra KM, dok }e ostatak novca Pija~noj, te u mjesnim zaje-
Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama ]enanovi}a saznali smo da obezbijediti Op}ina. Postav- dni ca ma Hra sni ca II (Ko -
Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg je na javnom pozivu najpo- ljanje ploha ukupno }e ko- va~i), Osjek, Bla`uj, Gladno
lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185. voljniji ponu|a~ bila firma {tati 280.000 maraka, kazao Polje, Pejton i Donji Kotorac.
Unigradnja. nam je ]enanovi}. J. M.
OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine SARAJEVSKA HRONIKA 19
Vi{e od mjesec nakon po`ara u ku}i na Aneksu DE@URNI
TELEFON 276-982

Pomo}i nema kad VA@NIJI TELEFONI


MUP

Vatrogasci
122,
206-666,
207-777
123,

je najpotrebnija
Vatrena stihija 2. jula potpuno uni{tila sprat i potkrovlje ku}e porodice Mulaomerovi}, koja
Hitna pomo}
NARKO NE
Pomo} ovisnicima
Porodi~no savjetovali{te
Nasilje u porodici
664-115
124, 611-111
223-333
062/127-751
209-112
222- 000
033/ 223-366, 1209
Klini~ki centar 297-000
o~ekuje pomo} lokalne zajednice Op}a bolnica 285-100
Nakon po`ara koji je 2. ju- D`ihani} 5. jula. Bolnica Podhrastovi 297-281
Veterinarska stanica 767-025
la potpuno uni{tio sprat i No, Oslobo|enje je ju~er Prijava tel. kvarova 1272
potkrovlje ku}e porodice Mu- nazvala Alma Mulaomero- Telefonski brojevi 1182
laomerovi} iz novogradskog vi}, koja nam je kazala da su Elektrodistribucija 080 02 01 33
naselja Aneks, Oslobo|enje 14. jula dolazili ~lanovi op}in- Vodovod 210-707, 220-435
je obja vi lo tek st ka ko }e ske komisije, koji su slikali, Kanalizacija 203-059,668-259
Op}ina pomo}i obnovu. Ni- razgledali i zapisivali... Toplane 650-979, 650-956
smo napamet, nego nam je to - Od tada nema ni{ta. Po- Sarajevostan 276-690
kazao pomo}nik na~elnika dnijela sam zahtjev u MZ-u, KJKP Rad 658-038
za Ci vil nu za {ti tu Sa kib i{la dva puta u Op}inu gdje Eko telefon 660-000
D`ihani}. su mi rekli da }e me nazvati Ta~no vrijeme 125
[tab CZ KS 472-636, 443-720
- Naravno da na neki na~in neki pomo}nik na~elnika. Operativni centar Civilne za{tite 121
reagujemo i na ovakve do- Poziv jo{ nisam dobila. Ku}a Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100
ga|aje, ali u ovom slu~aju propada, tamo vi{e ne bora- Dimnja~ar 616-105
porodica Mulaomerovi} tre- vimo. Zidovi pucaju, puno Sarajevogas 272-980, 272-981
ba prvo uputiti zahtjev Savje- je vlage, krov je uni{ten... Vi- Gras 293-333
tu MZ-a, koji onda po proce- {e od mjesec nakon po`ara Velepekara 648-505
duri taj zahtjev {alje Op}ini na sanaciji nije ura|eno ni{ta, Bakije 533-763
na razmatranje. Op}ina }e ogor~ena je Mulaomerovi}, Pokop 551-370
najvjerovatnije pomo}i, ali ~ija porodica, dodaje ona, Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800
Komunalna inspekcija 770-136
ne kroz Slu`bu CZ-a. Volio nema sredstva da nastalu Tr`na inspekcija 770-100
bih da je druga~ije, ali takav {tetu sanira sama. Autobuska stanica 213-100
je za kon. Pre ven ti vno Pomo}nika na~elnika za @eljezni~ka stanica 655-330
mo`emo dje lo va ti obez - CZ ju~er smo tako|er zvali, Aerodrom Sarajevo 289-100
bje|enjem pri vre me nog ali na na{e telefonske pozive Izgubljeni prtljag 289-105
smje {ta ja, re kao nam je nije odgovarao. E. H. Krov i potkrovlje ku}e potpuno uni{teni Turisti~ki centar 220-724
BIHAMK, pomo} na cesti 1282
Stomatolo{ke slu`be Informacije o stanju na putevima 1282
Zabavna {kola fudbala BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444
Rad u Me|unarodni telefonski brojevi 1183
Djevoj~ice pokazale zavidan smjenama
CENTROTRANS - Pozivni centar
090 292 100
DE@URNE APOTEKE
talenat
Pod pokroviteljstvomOp}ine
Radno vrijeme stomatolo-
{kih ambulanti koje pripada-
ju DZ Novi Grad izmijenjeno
je zbog godi{njih odmora.
BA[^AR[IJA
MARINDVOR
272-300
714-280
NOVO SARAJEVO 713-831
Ilid`a na obali @eljeznice trina- Tako osoblje ambulanti Rajlo- ^ENGI]-VILA 721-620
esti put odr`ana je Otvorena vac, [vrakino Selo, Bu~a Po- ILID@A 762-180
zabavna{kolafudbala, u kojoj je tok i Sokolje radi u prvoj smje- DOBRINJA 766-380
u~estvovalo 350 dje~aka i dje- ni (od 7.30 do 14 sati) pone- ILIJA[ 428-810
voj~ica. U ovoj {koli u~estvova- djeljkom, srijedom i petkom, HAD@I]I 428-220
lo je 15 trenera iz Libana, te dok }e utorkom i ~etvrtkom VOGO[]A 424-250
predstavnici danske i {vedske usluge pru`ati u drugoj smje- INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399
ambasade u BiH, kao i20 trene- ni (od 14 do 20 sati).
rakoji su zavr{iliseminare na Ja- U istim terminima radi}e i
horini. ve}e iznena|enje su bile dje- {kole Nermin Osijan. polivalentna i {kolska slu`ba
PORODILI[TA
- @elio bih da napomenem da voj~ice koje su se posebno ista- U zabavnoj {koli fudbala su

3
u okviru DZ Saraj-Polje. Pri-
nijerije~ o klasi~noj{kolifudba- kle i dokazaleosobituvje{tinu u u~estvovala djeca iz op}ine vremeno je obustavljen rad DJEVOJ^ICE
la, djeca su u`ivala jer se radi o fudbalu. Ovo je jedinstvenapri- Ilid`e, Lukavice, te predstavnici stomatolo{kih slu`bi u ambu-

8
raznovrsnimigrama u kojima su lika da djeca doka`u svoje spo- Udru`enja Roma. lantama O[ Sokolje i “D`ema-
mogli aktivno u~estvovati. Naj- sobnosti i talente, kazao je lider A. Ka. ludin ^au{evi}“. DJE^AKA

Dolasci: osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Man- 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u
VOZOVI Banja Luka 6.15 i 13.30, Istanbul 8.50, nheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10,
Polasci iz Sarajeva: [tokholm 9.25, Cirih 11.05, Minhen i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Ve-
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, 12.25, Be~ 14.35 i 20.55, Budimpe{ta Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottin- 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u lika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan
14.50, Zagreb 15.45 i 22, Ljubljana gen i Kassel subotom u 17 sati, Ingol- 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i sva- 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30
Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18,
15.55, Keln 16.15, Dizeldorf 16.30, [tut- stadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8, subo- ki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale sva- autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30,
Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15,
gart 19.55, Beograd 21.40 tom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, su- ki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedje- 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Vi-
15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. botom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak lje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u sokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a ra-
Dolasci u Sarajevo iz: AUTOBUSI i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sa- dnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45,
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u ti, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sa- 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a ra-
Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makar- ta, a radnim danima u 15.30 sati, Bugoj- dnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30,
Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam ska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb sva- no svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Go- 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45,
Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45. i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, ki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-No- ra`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac sva- a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30,
AVIONI Mastricht utorkom, subotom u 8 sati,
Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utor-
vi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan
u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan
ki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik sva-
ki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30
15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan
u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30,
Polasci: kom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Ren- u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12,
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih nes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sa- 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedje- 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnimdanima u 10.45
7.15, Be~ 8 i 15.20, [tokholm 10.10, Di- lja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, i 15.15 sati, Busova~aradnimdanima u 10.30 i 14.30
zeldorf 9.30, Banja Luka 12 i 18.45, ti, Helsingor utorkom u 12, petkom u
Minhen 13, Budimpe{ta 15.20, Ljublja- 13.30 sati, Berlin ~et vrkom u 8, subo- utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko sva- Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj sva- sati, Fojnicai Kiseljaksvaki dan u 7.30,9.30, 11.30,
na 16.25, Keln 16.45, Istanbul 18.30, tom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Dui- ki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom ki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55,a radnim danima u 5.30,
[tutgart 20.25 zburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, Kiseljakradnim danima u 16.15.
20 OSLOBO\ENJE
OGLASI subota, 7. august 2010. godine

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJE FEDERAL EMPLOYMENT INSTITUTE FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJE FEDERAL EMPLOYMENT INSTITUTE
SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO

Na osnovu Odluke Upravnog odbora Federalnog zavoda za zapo{ljavanje o usvajanju Programa Na osnovu Odluke Upravnog odbora Federalnog zavoda za zapo{ljavanje o usvajanju Programa obuke, dokvali-
obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije u 2010. godini broj: 01/1-49/10, a u skladu sa ~l. 5. i 50. fikacije i prekvalifikacije u 2010. godini, broj 01/1-49/10, a u skladu sa ~l. 5. i 50. stav 3. ta~ka a) Zakona o posre-
dovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 55/00,
stav 3. ta~ka a) Zakona o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba
41/01, 22/05 i 9/08) i Programom rada Federalnog zavoda za zapo{ljavanje za 2010. godinu, Federalni zavod za
(“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) i Programom rada Federalnog zapo{ljavanje raspisuje
zavoda za zapo{ljavanje za 2010. godinu, Federalni zavod za zapo{ljavanje raspisuje
J AV N I P O Z I V
J AV N I P O Z I V poslodavcima za u~e{}e u Programu obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije u 2010. godini
koji se realizira posredstvom kantonalnih/`upanijskih slu`bi za zapo{ljavanje
nezaposlenim osobama za u~e{}e u informati~koj obuci u okviru
Programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije u 2010. godini Pozivaju se poslodavci koji su zainteresirani da uz finansijsku podr{ku za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju
koja se realizira posredstvom kantonalnih/`upanijskih slu`bi za zapo{ljavanje • zaposle osobe sa ni`im kvalifikacijama i srednjom stru~nom spremom, prijavljene na evidenciju nezaposlenih;
• zadr`e ve} zaposlene, sa ni`im kvalifikacijama i srednjom stru~nom spremom, za koje postoji realna
Pozivaju se nezaposlene osobe bez obzira na stepen stru~ne spreme i dob, a koje su prijavljene mogu}nost prestanka radnog odnosa uslijed uvo|enja tehnolo{kih, organizacionih promjena ili javljanja prob-
lema nastalih zbog ekonomske krize
na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje {est mjeseci prije objavljivanja Javnog
da se prijave na javni poziv.
poziva da se prijave na Javni poziv.
Poticajne mjere
Podsticajne mjere Programom obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije je predvi|eno da se u 2010. godini sufinansira obuka, dok-
Cilj Programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije je, izme|u ostalog, za potrebe tr`i{ta valifikacija i prekvalifikacija u ovla{tenoj javnoj ustanovi ili drugom subjektu i/ili kod poslodavaca radi novog
rada, pove}ati konkurentnost 1.000 nezaposlenih osoba u Federaciji BiH koje ne posjeduju savre- zapo{ljavanja 400 osoba i zadr`avanja u radnom odnosu 200 osoba. Za tu namjenu predvi|ena su bespovratna fi-
mena znanja i vje{tine u oblasti informatike. nansijska sredstva Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, i to za:
• sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije u iznosu do 1.500,00 KM po osobi u trajanju do tri
Bespovratna finansijska sredstva Federalnog zavoda za zapo{ljavanje u iznosu od 300.000,00 mjeseca, koja }e se organizirati kod ovla{tene javne ustanove ili drugog ovla{tenog subjekta, ili poslodavca,
KM predvi|ena su za finansiranje/sufinansiranje informati~ke obuke u iznosu do 300,00 KM po uz obavezu poslodavca da osobu, ~ija se obuka uspje{no zavr{i, zaposli ili ve} zaposlenu osobu nakon zavr{ene
osobi, s tim da }e se tro{kovi obuke do 300,00 KM finansirati u potpunosti, a ukoliko su tro{kovi obuke zadr`i u radnom odnosu u trajanju od najmanje 12 mjeseci,
obuke ve}i od tog iznosa, sufinansirat }e se do 300,00 KM. • sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije u iznosu do 1.500,00 KM po osobi u trajanju do tri
mjeseca, u okviru Centra za stru~no osposobljavanje slu`be za zapo{ljavanje radi postizanja vi{eg stepena
Ciljna grupa znanja i vje{tina nezaposlenih osoba.
Ciljnu grupu ~ine nezaposlene osobe, bez obzira na stepen stru~ne spreme i dob, prijavljene na Programom se ne}e obuhvatiti poslodavci koji su koristili kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera
evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje {est mjeseci prije objavljivanja Javnog Federalnog zavoda za zapo{ljavanje ili kantonalnih/`upanijskih slu`bi za zapo{ljavanje, a nisu ispo{tovali obaveze
poziva, i za koje savjetodavac nadle`nog biroa za zapo{ljavanje d preporuku za uklju~ivanje u skladu sa zaklju~enim ugovorima, odnosno nisu zaposlili predvi|eni broj radnika i/ili ne vra}aju redovno do-
bivena sredstva.
u informati~ku obuku radi pobolj{anja konkurentnosti na tr`i{tu rada.
Informati~ka obuka se mo`e vr{iti isklju~ivo u ovla{tenim javnim ustanovama ili drugim Ciljne grupe
ovla{tenim subjektima (centrima za obuku ili drugim organizacijama) verifikovanim za tu vrstu • Osobe bez kvalifikacija i sa ni`im stepenom obrazovanja (NSS, NKV, PK, KV) i SSS, prijavljene na eviden-
ciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije objavljivanja javnog poziva, bez obzira na dob, a koje }e se zaposliti
djelatnosti ako kantonalna/`upanijska slu`ba za zapo{ljavanje nema zvani~no izabranog izvo|a~a
po okon~anju obuke na period od najmanje 12 mjeseci,
informati~ke obuke. • Osobe koje su ve} zaposlene, bez kvalifikacija i sa ni`im stepenom obrazovanja (NSS, NKV, PK, KV) i SSS
radi zadr`avanja postoje}eg zaposlenja, a koje }e po okon~anju obuke zadr`ati postoje}e zaposlenje.
Prijava na Javni poziv
Nezaposlene osobe koje `ele u~estvovati u informati~koj obuci podnose nadle`noj kantonal- Prijava na javni poziv
noj/`upanijskoj slu`bi za zapo{ljavanje: Uz prijavu na javni poziv, poslodavci koji imaju potrebu za zapo{ljavanjem novih radnika, a kojima nedostaju
• zahtjev za finansiranje/sufinansiranje informati~ke obuke (forma zahtjeva je dostupna u stru~na znanja i vje{tine potrebne za obavljanje odgovaraju}ih poslova, podnose kantonalnoj/`upanijskoj slu`bi za
zapo{ljavanje:
nadle`nom op}inskom birou za zapo{ljavanje i na web stranici Zavoda: www.fzzz.ba i
• zahtjev za sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije (forma zahtjeva je dostupna u nadle`nom
nadle`ne kantonalne/`upanijske slu`be za zapo{ljavanje) birou za zapo{ljavanje ili na web stranici Zavoda www.fzzz.ba i nadle`ne slu`be),
• predra~un i program informati~ke obuke ovla{tene javne ustanove ili drugog ovla{tenoga • plan i program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije ovla{tene javne ustanove ili drugog ovla{tenoga sub-
subjekta, ako kantonalna/`upanijska slu`ba za zapo{ljavanje nema zvani~no izabranog jekta, ili poslodavca, ako se provodi na radnom mjestu,
izvo|a~a informati~ke obuke • specifikaciju tro{kova - tro{kovnik obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije,
• preporuku savjetodavca iz nadle`nog op}inskog biroa za zapo{ljavanje. • elaboraciju o potrebi provo|enja obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije (svrha, cilj, razlozi, o~ekivani efekti
obuke),
• finansijski izvje{taj o poslovanju za posljednji izvje{tajni period (bilans stanja, bilans uspjeha), odnosno za
Prednost pri odobravanju podsticajnih sredstava po Programu: samostalnu djelatnost, obrazac SPR-1053 specifikaciju za utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti,
Kod odobravanja sredstava za informati~ku obuku prednost imaju: osobe sa invaliditetom, • dokaze — uvjerenja o izmirenim obavezama, po osnovu: poreza, doprinosa za PIO/MIO, zdravstvenog osig-
~lanovi porodica {ehida/poginulih boraca, demobilisani borci, samohrani roditelji, osobe koje su uranja, ne starija od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva,
du`e vremena na evidenciji i osobe lo{ijeg socioekonomskog statusa (o ~emu je potrebno • uvjerenje Zavoda za PIO/MIO o trenutnom broju zaposlenih ne starije od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva
prilo`iti relevantne dokaze). • odluku o prijemu novih radnika u radni odnos po odobravanju sredstava, a nakon uspje{nog zavr{etka obuke,
dokvalifikacije i prekvalifikacije,
Sa podnosiocima zahtjeva kojima budu odobrena sredstva kantonalna/`upanijska slu`ba za • ovjerenu izjavu:
zapo{ljavanje zaklju~it }e ugovor kojim }e se utvrditi prava i obaveze ugovornih strana. - da }e osobe, ~ija se obuka, dokvalifikacija i prekvalifikacija sufinansira ili finansira, a nakon uspje{nog
zavr{etka iste, zadr`ati u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci, o ~emu dostavlja odgovaraju}i dokaz (spisak
Obaveze nakon odobravanja sredstava osoba, njihove potpisane i ovjerene platne liste i specifikacije pla}a ovjerene u poreskoj upravi);
Po okon~anju informati~ke obuke, nezaposlene osobe - u~esnici u obuci su obavezni dostaviti - da ne}e otpustiti postoje}e zaposlenike radi zapo{ljavanja novih osoba po Programu.
kantonalnoj/`upanijskoj slu`bi za zapo{ljavanje dokument (certifikat, uvjerenje ili potvrdu) o Uz prijavu na javni poziv, poslodavci koji }e koristiti sredstva za zadr`avanje postoje}eg broja radnika, za koje
zavr{enoj informati~koj obuci, nakon ~ega }e kantonalna/`upanijska slu`ba za zapo{ljavanje postoji realna mogu}nost prestanka radnog odnosa uslijed uvo|enja tehnolo{kih, organizacionih promjena ili javl-
izvr{iti uplatu sredstava izvo|a~u obuke u visini do 300,00 KM po osobi. janja problema nastalih zbog ekonomske krize, podnose kantonalnoj/`upanijskoj slu`bi za zapo{ljavanje:
Prijave/zahtjevi sa potrebnu dokumentaciju podnose se nadle`noj kantonalnoj/`upanijskoj slu`bi • zahtjev za sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije (forma zahtjeva je dostupna u nadle`nom
birou za zapo{ljavanje ili na web stranici Zavoda www.fzzz.ba i nadle`ne slu`be),
za zapo{ljavanje posredstvom op}inskog biroa za zapo{ljavanje ili po{tom, sa naznakom „Prijava • plan i program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije ovla{tene javne ustanove ili drugog ovla{tenoga sub-
na javni poziv za u~e{}e u Programu obuke, dokvalifikacije prekvalifikacije u 2010. godini - jekta, ili poslodavca, ako se provodi na radnom mjestu,
INFORMATI^KA OBUKA“ na adresu nadle`ne kantonalne/`upanijske slu`be za zapo{ljavanje, • specifikaciju tro{kova - tro{kovnik obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije
kako slijedi: • elaboraciju o potrebi provo|enja obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije (svrha, cilj, razlozi, o~ekivani efekti obuke)
1. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona, Branislava \ur|eva 1, • finansijski izvje{taj o poslovanju za posljednji izvje{tajni period (bilans stanja, bilans uspjeha), odnosno za
samostalnu djelatnost, obrazac SPR-1053 specifikaciju za utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti,
77000 Biha}, 037/226-062
• dokaze — uvjerenja o izmirenim obavezama, po osnovu: poreza, doprinosa za PIO/MIO, zdravstvenog osig-
2. Slu`ba za upo{ljavanje @upanije posavske, Jug I bb, 76270 Ora{je, 031/710-680 uranja, ne starija od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva,
3. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Tuzlanskog kantona, Bosne srebrene 31, 75000 Tuzla, • uvjerenje Zavoda za PIO/MIO o broju zaposlenih, ne starije od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva.
035/281-388
Prioriteti pri odobravanju sredstava
4. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Zeni~ko-dobojskog kantona, Adolfa Goldbergera 6, Prioritet imaju poslodavci kod kojih se obezbje|uje ve}e zapo{ljavanje ili zadr`avanje postoje}eg broja radnika u
72000 Zenica, 032/448-200 proizvodnoj, a naro~ito izvozno orijentiranoj djelatnosti.
5. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Bosanskopodrinjskog kantona, Mar{ala Tita 13, Prijave poslodavaca za u~e{}e u Programu potrebnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno ili po{tom
73000 Gora`de, 038/221-546 nadle`noj kantonalnoj/`upanijskoj slu`bi za zapo{ljavanje, sa naznakom „Program obuke, dokvalifikacije prek-
6. Slu`ba za zapo{ljavanje Srednjobosanskog kantona /Kantona sredi{nja Bosna, Had`i valifikacije u 2010. godini“ na adresu nadle`ne kantonalne/`upanijske slu`be za zapo{ljavanje kako slijedi:
1. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona, Branislava \ur|eva 1, 77 000 Biha}, 037/226-062
Ali-bega Hasanpa{i}a bb, 72267 Travnik, 030/518-764
2. Slu`ba za upo{ljavanje @upanije posavske, Jug I bb, 76 270 Ora{je, 031/710-680
7. Slu`ba za zapo{ljavanje Hercegova~ko-neretvanskog kantona /Hercegova~ko- 3. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Tuzlanskog kantona, Bosne srebrene 31, 75 000 Tuzla, 035/281-388
neretvanske `upanije, Kralja Tvrtka 19, 88000 Mostar, 036/321-824 4. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Zeni~ko-dobojskog kantona, Adolfa Goldbergera 6, 72 000 Zenica, 032/448-200
8. Slu`ba za zapo{ljavanje Zapadnohercegova~ke `upanije, Trg Herceg-Bosne 1, 5. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Bosanskopodrinjskog kantona, Mar{ala Tita 13, 73 000 Gora`de, 038/221-546
88340 Grude, 039/661-396 6. Slu`ba za zapo{ljavanje Srednjobosanskog kantona / Kantona sredi{nja Bosna, Had`i Ali-bega Hasanpa{i}a
9. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, \oke Mazali}a 3, 71000 Sarajevo, bb, 72 267 Travnik, 030/518-764
7. Slu`ba za zapo{ljavanje Hercegova~ko-neretvanskog kantona / Hercegova~ko-neretvanske `upanije, Kralja
033/251-260 Tvrtka 19, 88 000 Mostar, 036/321-824
10. @upanijski zavod za upo{ljavanje Livno, Kralja Tvrtka 5, 80101 Livno, 034/203-306. 8. Slu`ba za zapo{ljavanje Zapadnohercegova~ke `upanije, Trg Herceg-Bosne 1, 88 340 Grude, 039/661-396
9. JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, \oke Mazali}a 3, 71 000 Sarajevo, 033/251-260
Rok za podno{enje zahtjeva je 30 dana od dana objavljivanja Javnog poziva u sredstvima javnog 10. @upanijski zavod za upo{ljavanje Livno, Kralja Tvrtka 5, 80 101 Livno, 034/203-306
informiranja, a ukoliko u tom roku ne pristigne dovoljan broj zahtjeva, Javni poziv ostaje otvoren
Javni poziv ostaje otvoren do utro{ka raspolo`ivih sredstava. Zahtjevi sa nekompletnom dokumentacijom ne}e se
do utro{ka sredstava.
razmatrati. Obrasci za apliciranje za Program dostupni su u nadle`nom op}inskom birou za zapo{ljavanje i na WEB
Zahtjevi sa nekompletnom dokumentacijom ne}e se razmatrati. stranici Federalnog zavoda za zapo{ljavanje: www.fzzz.ba.
OSLOBO\ENJE 21
subota, 7. august 2010. godine KULTURA
Na Motovun Film Festivalu Ljeto u Te{nju

“Kinofil“ Damira Jane~eka


Montipajtonovac Terry Jones uz film mladog filmskog autora iz Sarajeva
Na netom zavr{enom Motovun Film nad `ivotinjama provodi, a zakon koji je
Festivalu odr`ana je hrvatska premijera spre~ava kr{i. Uzeo je film na DVD-u sa
dugometra`nog anga`iranog dokumen- sobom i ostajemo u kontaktu, ka`e
tarnog filma “Kinofil“ sarajevskog mla- mladi autor, isti~u}i kako nije ni sanjao
dog filmskog autora Damira Jane~eka. da }e se njegov film na}i u rukama je-
Unato~ ~injenici da je ki{a remetila pla- dnog montipajtonovca.
nove organizatora Festivala i rastjerala - Divan je osje}aj baviti se ispravnim
ljude iz Motovuna, bioskop je bio pun, a stvarima. Ponosan sam na svoj film i na Sa promocije
film primljen s tugom i bijesom - emo- sve one koji su pomogli u njegovom
cijama koje se isprepli}u s nevjericom i stvaranju, a svima onima {to su ko~ili film Promoviran
gnu{anjem. Ljudi znaju {to su Sarajevo
i BiH do`ivjeli u tu`nom i nesretnom pe-
poru~ujem da se srame i stide. Sve vi{e
ljudi se uklju~uje u na{u Facebook gru-
literarni
riodu iza nas i ne mogu vjerovati da se ta-
kva okrutnost provodi nad slabijim i ne-
pu (KINOFIL dokumentarni film Da-
mira Jane~eka). U njoj su ljudi svih vje-
prvijenac
du`nim. Sam film je podr`ao Terry Jones, ra, rasa, starosti i to je ogroman dokaz ka- Ramiza Brki}a
~lan svjetski popularne komi~ne dru`ine ko psi spajaju ljude i ru{e barijere stupi-
Monty Python, knji`evnik, re`iser doku- dnih razli~itosti. U ovoj zemlji, na`alost, Knjiga “U kru`nici
mentaraca, komi~ar... nekome takvo {to nije u interesu. I psi su nesanice“ na specifi~an
- Terry je divan ~ovjek, lijepo smo se vi{e nego bitni za normalnu BiH. Ne
ispri~ali, a stalni osmijeh mu je nestao smijemo raditi drugome ono {to ne `eli- na~in obra|uje svijet
sa lica kad je saznao kako se odnosimo mo da drugi nama radi! Mo`emo li to ra- mistike, ali i svakodnevne
prema `ivotu. On, koji napada i kralji- zumjeti. Sarajevo i BiH moraju sprije~iti
cu i premijera zbog sudjelovanja u ra- one koji sramote ovaj divni grad i ovu di- ovozemaljske teme
tu, ne mo`e da vjeruje da ljudi u Sara- vnu zemlju!, poru~uje Jane~ek. U okviru tradicionalne kulturne
jevu dopu{taju da se takva okrutnost Damir Jane~ek sa Terryem Jonesom K. R. manifestacije Ljeto u Te{nju promo-
virana je knjiga “U kru`nici nesani-
Dubrova~ke ce“ te{anjskog novinara i publiciste
ljetne igre U Galeriji IPC na Ba{~ar{iji Ramiza Brki}a. Promociji je prisus-
tvovao veliki broj ljubitelja pisane ri-

Izlo`ba slika Senade Pohlod je~i iz Te{nja, Doboj-Istoka, Gra~ani-


ce i Doboj-Juga.
Promotori Mustafa Smajlovi}, no-
Izlo`bom u Sarajevu Senada Pohlod predstavlja sa`eti vinar i knji`evnik iz Sarajeva, Me-
izbor djela iz vi{e serija nastalih u posljednjoj deceniji hmed \edovi}, pisac iz Kalesije, pi-
sac prologa Kemal Ljevakovi} iz Te-
U Galeriji IPC, Luled`ina 12 {anjke, te Amir Brka, direktor Cen-
na Ba{~ar{iji, otvorena je sa- tra za kulturu i obrazovanje i pred-
mostalna izlo`ba slika Senade sjednik Dru{tva pisaca BiH, bili su je-
Pohlod. dinstveni u ocjeni da }e Brki}ev lite-
Ro|ena 1963. godine u Ma- rarni prvijenac pobuditi veliko inte-
glaju, Senada Pohlod je za- resovanje kod ~italaca, jer radi se o
vr{ila gimnaziju u rodnom knji zi ko ja na spe ci fi~an na~in
mjestu, a studij prava u Saraje- obra|uje svijet mistike, ali i svako-
Predstavljanje vu uz paralelno interesovanje dnevne ovozemaljske teme.
monografije za umjetnost i slikarstvo. 1998. - Uz niz drugih vrijednosti neiz-
zavr{ava {kolu likovne i primi- bje`no je pomenuti ljepotu jezika.
Tonka Lonze jenjene umjetnosti SGD Dar- Uglavnom, sve je na svom mjestu, od
Dubrova~ke ljetne igre mstadt, a 2000. godinu provo- literarnog uzleta, preko lahko razu-
objavile su monografiju di kao gost-student u Kölnu, na mljivog dijaloga, do poeti~ne slike.
umjetnika i doajena hrvat- smjeru akt i portret, kod do- Gotovo ni~ega ne manjka {to treba
skog glumi{ta Tonka Lonze centa Junusa Karimowa. jednoj knjizi koja `eli da traje, rekao
koja }e biti predstavljena u je Smajlovi}.
Atriju Kne`eva dvora ve~eras Neprekidno U prologu knjige, a i pred prisu-
u 21.30 sati. usavr{avanje tnim na promociji, Kemal Ljevako-
Tonko Lonza jedan je od Godine 2003. upisuje studij vi} je nadahnuto govorio knjizi ~o-
najboljih hrvatskih glumaca slikarstva na Institut für bil- vjeka kojeg poznaje 40 godina, a
koji je svojim dugogodi{- dende Kunst IBKK Bochum u Detalj s pozivnice koji je nakon nje svojevrsno otkrove-
njim radom i zapam}enim Njema~koj. Diplomirala je svijet koji jo{ jedva stoji u ve- ralelama izme|u grafike i sli- nje:
ulogama u klasi~nom i suvre- 2007. godine na odsjeku slikar- zi sa radovima iz ranijih godi- karstva, apstraktnog i figurati- - Ve} dugo ne pro~itah ne{to pri-
menom repertoaru obilje`io stvo i grafika. Aktivno u~estvu- na. Stoga njezino izra`ajno vnog. Otisnuto i slikano ~ini povjeda~ki sna`nije i ne dvojim da
hrvatsku kazali{nu umje- je na seminarima za grafiku pismo ostaje prepoznatljivi prostor u kome izranjaju i ura- }e ova knjiga pobuditi veliko intere-
tnost. Profesor je scenskog kod Graphik Werkstatt Köln. pe~at njenog radoznalog liko- njaju bli`e i dalje postavljene sovanje ne samo kod onih koji vole
govora na zagreba~koj Aka- Postdiplomski studij zavr{ava vnog jezika. forme. Specifi~no za njezin stil knjige ove vrste sa prepuno fantazi-
demijidramskeumjetnosti te 2009. na IBKK Kunstzentrum S vi{e dubine stavlja akcen- i na~in rada su kombinovana ja, ve} i onih istinskih istra`iva~a ~ija
dobitnik Nazorove nagrade Bochum u klasi prof. dr. Qi te njene unutra{nje slobode tehnika, primjena tiska, ap- otkri}a “mijenjaju smjerove kretanja
za `ivotno djelo i nagrade Yanga. Izlagala je vi{e puta sa- kojom osloba|a i sebe i proma- straktnog slikarstva i crte`a. svjetova“.
hrvatskoga glumi{ta za `ivo- mostalno i u~estvovala na ko- tra~a u do`ivljavanju i postav- Jednom konstruktivno pred- Sam autor je kazao da su ove pri~e
tno djelo. Povrh kazali{ne lektivnim izlo`bama udru`enja ljanju na drugi intimniji na~in stavljeno, a onda opet kao dugi niz godina le`ale u ladici njego-
karijere, Lonzin se lik ~esto Verband Freier Deutscher ve} datu kompoziciju. Ekspe- slu~ajno i akcionisti~ki pos- vog stola i da je do{ao trenutak da
pojavljivao na filmskim pla- Künstler VFDK. rimentalno istra`ivanje Sena- tavljeno. ugledaju svjetlost dana, zahvalju-
tnima. Velikim slovima zapi- @ivi i radi u Neussu (Düssel- da Pohlod izra`ava u razli~itim Djela Senade Pohlod su vi{e ju}i prije svega, nagovoru “ljudi od
sane su njegove kreacije na dorf), povremeno i u BiH. likovnim i grafi~kim tehnika- kao tonovi ~ije se vibracije jo{ pera“, posebno Bajruzina Hajre Pla-
Dubrova~kim ljetnim igrama Ovom izlo`bom Senada Po- ma. dugo u dubini osje}aju i koji se njca, ~elnog ~ovjeka Izdava~ko-gra-
gdje je odigrao nebrojeno hlod predstavlja sa`eti izbor d- u sje}anju ure`u druga~ije ne- fi~ke ku}e Planjax, koja je {tampala
uloga. jela iz vi{e serija nastalih u po- I zvuk i asocijacija go {to sama kompozicija pru`a. knjigu, a koju je posvetio nedavno
Monografiju }e predsta- sljednjoj deceniji. Po~etkom U likovno stvarala{tvo uno- Ona su zvuk i asocijacija isto- preminuloj supruzi Mersidi.
viti intendant Ivica Prlender, 2000. energi~no otkriva nove si i osobno pro`ivljavanje vremeno, mije{anje konkre- - Knjiga “U kru`nici nesanice“ joj
urednica knjige Lada ^ale - putove - stvara velike, ne- umjetni~kih, kulturnih i poli- tnog zvuka sa potpuno subje- je najbolji ba{luk, kazao je Mustafa
Feldman, Goran Grgi} i aka- obi~ne formate u kombinira- ti~kih zbivanja. Novi radovi ktivno obojenim do`ivljajem, Smajlovi}, toplo preporu~iv{i njeno
demik Luko Paljetak. I. M. noj tehnici, uvode}i proma- govore jedan (prividno) drugi, ka`e se u popratnom tekstu uz ~itanje. M. BEGI]
tra~a u jedan novi slikoviti potpuno novi jezik, te`e}i pa- izlo`bu.
22 OSLOBO\ENJE
OGLASI subota, 7. august 2010. godine

Na osnovu ta~ke I Odluke broj: 00.1-2.1-14413/10 od 23.7.2010. godine, Nadzorni odbor Dioni~kog dru{tva BH TELECOM Sarajevo raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za izbor i imenovanje ~etiri ~lana Uprave - izvr{na direktora Dioni~kog dru{tva BH TELECOM Sarajevo

I. Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovanje - posjedovanje organizacionih sposobnosti i 8) dokaze da nije osu|ivan za krivi~no djelo i
~etiri ~lana Uprave - izvr{na direktora Dioni~kog sposobnosti za timski rad. privredni prijestup - prekr{aj nespojive s funkci-
dru{tva BH TELECOM Sarajevo, i to: Opis poslova: jom izvr{nog direktora, pet godina od dana
1. Izvr{nog direktora za razvoj poslovanja, - politika i praksa radne snage pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme
2. Izvr{nog direktora za pravne poslove i upravl- - razvoj organizacije zatvorske kazne, i to: uvjerenje izdato od
janje organizacijom i ljudskim resursima, - strategija radne snage nadle`ne policijske uprave (ne starije od 3
3. Izvr{nog direktora za tehnologiju i razvoj servisa, - menad`ment odnosa zaposlenika i sindikata mjeseca) i uvjerenje nadle`nog suda - odjel-
4. Izvr{nog direktora za ekonomsko-finansijske - pravni i op{ti poslovi jenje za prekr{aje (ne starije od 3 mjeseca),
poslove. - upravljanje sigurno{}u 9) izjavu kandidata da nije lice kojem je presu-
- upravljanje voznim parkom dom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u
II. Kandidat za izvr{nog direktora mora ispunjavati nadle`nosti izvr{nog direktora, ovjerenu kod
sljede}e op{te uslove: 3. kandidat za izvr{nog direktora za tehnologiju i nadle`nog organa,
- da je stariji od 18 godina i da nije stariji od 65 go- razvoj servisa: 10) izjavu da nije izabrani zvani~nik, nosilac
dina na dan imenovanja, - visoka stru~na sprema - VII stepen, zavr{en izvr{nih funkcija ili savjetnik izabranim
- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavl- fakultet za saobra}aj i komunikacije, elek- zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija u
janje tra`enih poslova, trotehni~ki fakultet, pravni fakultet ili ekonom- smislu Zakona o sukobu interesa u instituci-
- da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine i da ima ski fakultet, jama vlasti Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
prebivali{te u Bosni i Hercegovini, - 5 godina radnog iskustva na rukovodnim pos- glasnik BiH", br. 16/02, 14/03 i 12/04) i Zakona
- da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni pri- lovima nakon sticanja visoke stru~ne spreme, o sukobu interesa u orgnima vlasti Federacije
jestup - prekr{aj nespojive s funkcijom izvr{nog - posjedovanje organizacionih sposobnosti i Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH“,
direktora, pet godina od dana pravosna`nosti sposobnosti za timski rad. broj 70/08) i da se na njega ne odnosi ~lan
presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, Opis poslova: 264. Zakona o privrednim dru{tvima, ovjerenu
- da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno - menad`ment istra`ivanja kod nadle`nog organa,
obavljanje aktivnosti u nadle`nosti izvr{nog di- - upravljanje znanjem i obrazovanjem 11) izjavu da nije na funkciji u politi~koj stranci, ov-
rektora, - tehnolo{ki razvoj i razvoj usluga jerenu kod nadle`nog organa,
- da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih - planiranje arhitekture preduze}a 12) potvrda (uvjerenje) o radnom iskustvu na
funkcija ili savjetnik izabranim zvani~nicima i no- - pra}enje rada tehnologija rukovodnim poslovima nakon sticanja visoke
siocima izvr{nih funkcija u smislu Zakona o - odnosi sa operatorima stru~ne spreme,
sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i - upravljanje odnosima sa regulatorom 13) za poziciju 2. uvjerenje o polo`enom pravo-
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02, - odnosi sa doma}im i me|unarodnim organi- sudnom ispitu (za kandidata sa zavr{enim
14/03 i 12/04) i Zakona o sukobu interesa u or- zacijama pravnim fakultetom).
ganima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine - upravljanje programima i projektima
(“Slu`bene novine FBiH“, broj 70/08) i da se na Napomena za alineju 8) ta~ke VI:
njega ne odnosi ~lan 264. Zakona o privrednim 4. kandidat za izvr{nog direktora za ekonomsko-fi- - kandidati koji su ro|eni u FBiH za koje se krivi~na
dru{tvima, nansijske poslove: evidencija vodi u nadle`nom MUP-u u FBiH du`ni
- da nije na funkciji u politi~koj stranci. - visoka stru~na sprema - VII stepen, zavr{en su dostaviti uvjerenje da nisu osu|ivani za krivi~no
ekonomski fakultet, zavr{en fakultet za sao- djelo nespojivo s funkcijom izvr{nog direktora, pet
III. Pored navedenih op{tih uslova, kandidati moraju bra}aj i komunikacije, elektrotehni~ki fakultet godina od dana pravosna`nosti presude,
ispunjavati i sljede}e posebne uslove: ili pravni fakultet, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne
- 5 godina radnog iskustva na rukovodnim pos- - kandidati koji su ro|eni u RS za koje se krivi~na
1. kandidat za izvr{nog direktora za razvoj poslo- lovima nakon sticanja visoke stru~ne spreme, evidencija vodi u nadle`nom MUP-u u RS koji
vanja: - posjedovanje organizacionih sposobnosti i zbog zakonskih ograni~enja ne budu mogli prib-
- visoka stru~na sprema - VII stepen, zavr{en sposobnosti za timski rad. aviti tra`eno uvjerenje, isto }e po slu`benoj
fakultet za saobra}aj i komunikacije, elek- Opis poslova: du`nosti pribaviti Dioni~ko dru{tvo BH Telecom
trotehni~ki fakultet, pravni fakultet ili ekonom- - upravljanje finansijama i dobiti Sarajevo. Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo
ski fakultet, - menad`ment nabavke }e navedena uvjerenja pribaviti samo za one
- 5 godina radnog iskustva na rukovodnim - menad`ment nepokretne i pokretne imovine kandidate, koji uz prijavu na konkurs, dostave
poslovima nakon sticanja visoke stru~ne - ekonomika poslovanja dokaz da su se obratili nadle`nom MUP-u za iz-
spreme, - plan i analiza poslovanja davanje uvjerenja, a nisu uspjeli pribaviti
- posjedovanje organizacionih sposobnosti i - menad`ment grupe preduze}a uvjerenje o neosu|ivanosti.
sposobnosti za timski rad.
Opis poslova: IV. Imenovanje se vr{i na period teku}eg mandata VII. Konkurs za podno{enje prijava ostaje otvoren 15
- istra`ivanje tr`i{ta generalnog direktora Dioni~kog dru{tva BH TELE- (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnim
- strate{ko planiranje i razvoj poslovanja COM Sarajevo. listovima. Prijave sa svim tra`enim dokumentima
- marketing saop{tenja treba dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naz-
- upravljanje odnosima sa korisnicima V. Odluku o imenovanju donosi Nadzorni odbor nakom ''prijava na javni konkurs za izbor i imen-
- upravljanje odnosima sa partnerima Dioni~kog dru{tva BH TELECOM Sarajevo, na pri- ovanje izvr{nih direktora - ne otvarati'', na sli-
- politika cijena jedlog generalnog direktora Dioni~kog dru{tva. jede}u adresu:
- upravljanje korporativnim aktivnostima i bren-
dom VI. Uz prijavu na javni konkurs potrebno je prilo`iti DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARA-
- razvoj ponude i upravljanje produktima sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): JEVO
1) biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, Izvr{na direkcija za pravne poslove i
2. kandidat za izvr{nog direktora za pravne poslove 2) diplomu o zavr{enom fakultetu, upravljanje ljudskim resursima
i upravljanje organizacijom i ljudskim resursima: 3) izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 3 Sektor za upravljanje ljudskim resursima
- visoka stru~na sprema - VII stepen, zavr{en mjeseca), 71000 Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8.
pravni fakultet, fakultet za saobra}aj i komu- 4) uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 3
nikacije, elektrotehni~ki fakultet ili ekonomski mjeseca), Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.
fakultet, 5) kopiju li~ne karte, Kandidati }e biti pisano obavije{teni o ishodu konkursa,
- polo`en pravosudni ispit (za kandidata sa 6) CIPS-ovu prijavu prebivali{ta (ne stariju od 3 a prilo`ena dokumentacija ne}e se vra}ati.
zavr{enim pravnim fakultetom), mjeseca),
- 5 godina radnog iskustva na rukovodnim 7) uvjerenje o op{toj zdravstvenoj sposobnosti PREDSJEDNIK
poslovima nakon sticanja visoke stru~ne za obavljanje tra`enih poslove (ne starije od NADZORNOG ODBORA
spreme, 3 mjeseca), Alden Bajgori}, dipl. ecc.
24 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

LI^NOST NEDJELJE
Re{id PLUS
MINUS
Hafizovi}
Da ga ima bilo koja druga zemlja, u svo-
jim bi se turisti~kim ponudama reklamira-
la njegovim opusom; da je kojim slu~ajem NEDJELJE
odabrao da napusti BiH na presti`nim bi
svjetskim univerzitetima bio do~ekan {irom
otvorenih vrata. No, kako je ostao ovdje i vri-
jedno radi ve} decenijama, njegov intele-
ktualni, autorski i prevoditeljski anga`man Ko{arka{ka
redovito biva prije priznat i prepoznat
izvan BiH. Sistem vrijednosti u kome se na reprezentacija
velika zvona slavi knji`ica Vjera, narod i do-
movina i ne prepoznaje zna~aj ~etvrtog, po- BiH
sljednjeg sveska velikog arapskog rukopi- Trijumfom nad Ukraji-
sa koji je u 17. stolje}u napisao “jedan od nom na startu kvalifikaci-
najzna~ajnijih bo{nja~kih intelektualaca Hafizovi} stanuje na margini interesa do- ~injenicu da je zaista sjajno govorio u ovoj ja za Evropsko prvenstvo
Abdulah-efendija Bo{njak kao najljep{i ma}ih kreatora mo}i: ne, pravi je razlog nje- novini prije sedam dana, ve} }emo podsje- izabranici Sabita Had`i}a kona~no
‘Komentar na Dragulje poslani~ke mudros- govo nepristajanje da - iako posve}en ru- titi na njegov stav koji se odnosi na `ene. su nagrizli {uhu da od ekipa s grbom
ti’ ikad napisan u vremenskom okviru od kopisima iz pro{losti - ignorira sada{njost. Doista ga vrijedi citirati: Bio bih sretniji su- BiH na grudima u zvani~nim ta-
osam stolje}a. Sam Komentar se odnosi na Njegova spremnost da javno, naglas, bez tra u Bosni vidjeti {to vi{e najnjegovanih kmi~enjima mogu pobijediti samo
temeljno djelo sufijske knji`evnosti ‘Fusus dlake na jeziku ali zato bolno precizno ra- univerzitetskih profesorica `ena musli- sjede}i odbojka{i. Dvije hiljade lju-
al-Hikam’ koje je napisao istinski europski zobli~i ovda{nji bo{nja~ki religijski i poli- manki, sa sna`nom svije{}u o svom religij- di u dvorani koja nosi ime legendar-
musliman, slavni andalu`anski misti~ni fi- ti~ki vrh temeljni je uzrok {to se instituci- skom identitetu i njegovim vrijednostima, nog Mirze Deliba{i}a i nekoliko pu-
lozof Muhjuddin Ibn ‘Arabi u dvanaestom je Islamske zajednice jednako kao i bo{- nosile ili ne nosile {al, nego buljuk `ena za- ta vi{e Bosanaca pred televizijskim
stolje}u. Integralni prijevod rukopisa na bo- nja~ki politi~ki i kvaziintelektualni krugo- robljenih u burku i nikab, otrgnutih od svi- ekranima u nevjerici su trljali o~i dok
sanski, od kojih su tri sveska ve} objavlje- vi nastoje skriti u mi{je rupe onoga ~asa ka- jeta i `ivota, poput tolikih drugih u musli- su plavo-`uti punili ko{ reprezenta-
na, iznosit }e oko 2000 stranica.” To je ono da prozbori. No, nema razloga za strah: manskome svijetu kojima je islam dao cije koja se ba{ i ne smatra ma~jim
{to trenuta~no dovr{ava akademik, prof. dr. ne}emo citirati profesora Hafizovi}a u slobodu i dostojanstvo, ali su ih neki mu- ka{ljem u ovoj vrsti nadmetanja.
Re{id Hafizovi} uz svoj autorski rukopis o onim re~enicama koje su o~ito je opet i slimanski vlastodr{ci zarobili, ponizili, Velike {anse da nas ponovo trgne
islamu u europskom kulturnom identite- iznova zaboljele bo{nja~ke kreatore dana{- oduzeli im slobodu i osnovna ljudska pra- iz depresije svojstvene hroni~nim
tu. No, naravno, nije tek indiferentnost njice, sve one koji su kako hvale}i ga tako va u dvadesetprvom stolje}u i prezrli ih kao gubitnicima ima jo{ jedan debitant
spram znanja i obrazovanja razlog {to dr. i kude}i ga nastojali prenebregnuti ~ak i nu`no zlo bez kojeg, ipak, ne mogu. me|u selektorima - Safet Su{i}. Ka-
tar nipo{to ne bi smio da bude pro-
blem, ali }e legendarni Pape ovoga
DOGA\AJ NEDJELJE pu ta pra vog pro ti vni ka ima ti u
sve~anoj lo`i gdje }e se cerekati oni
koji vode bh. fudbal i koji su fudbal-
sku reprezentaciju u prethodnom
mandatu bili (pro)dali po moralu se-
bi ravnom ]iri Bla`evi}u. No, ima li-
jeka i za Su{i}eve momke: neka po-
gledaju ozarena lica kolega iz ko{ar-
ka{ke reprezentacije. Zato, Miske i
dru{tvo - glave gore!

Neboj{a
Radmanovi}
[to mu je (ovaj) mandat
bli`i kraju, Neboj{a Radma-
novi}, ~lan Predsjedni{tva
BiH iz reda srpskog naroda, kako to pi-
{e u Ustavu, sve ~e{}e dokazuje da je
zapravo ~lan Predsjedni{tva iz Repu-
blike Srpske. Lijeva ruka Milorada
Dodika na zadatku u Sarajevu (desna
je Nikola [piri}) lijepi {amare ~as bo{-
nja~kim politi~arima, ~as @eljku Ko-
m{i}u, ~as me|unarodnim predsta-
vnicima u BiH, a u glavnom gradu
dr`ave na ~ijem je ~elu ljubi se samo
s mitropolitom Nikolajem. Dok dogo-
varaju izbornu trgovinu, u duetu liju
suze za Kosovom, a usput i zato {to se

Proslava na Igmanu
obilje`avanju godi{njice zatvaranja ne-
danas “Srbi u Sarajevu ne osje}aju si-
kada{njeg koncentracionog logora -
gurno“. Kao da se Srbi u Sarajevu ne
me|u izvo|a~e i posmatra~e kulturno-
osje}aju sigurno jo{ od aprila 1992. go-
Ve} nekoliko godina Srbi nisu jedini na- kirano Sarajevo brujalo je o zatvoru {to umjetni~kog programa na Velikom polju
dine, kada su, skupa s kom{ijama,
rod koji slavi sopstvene poraze, po{to ga je, ~im je do{ao na Igman, napravio ge- doletio je dr. Haris Silajd`i}, predsjeda-
po~eli da ginu od srpskih granata, od
Bo{njaci od Velikog polja na Igmanu neral Ned`ad Ajnad`i} i napunio hrabrim vaju}i Predsjedni{tva BiH i jedan od
kojih su prvi pobjegli ba{ popovi na
uporno prave svoj gazimestan. bjeguncima od ~etni~kih rafala. u~esnika oktobarske utakmice za jo{ je-
~elu s Nikolajem. No, vi{e od tih kro-
Iako je od doga|aja koji se svakog Sre}om, ispod zastave sa zlatnim ljilja- dan mandat u bo{nja~koj fotelji kolekti-
kodilskih suza u zdrav mozak udara-
prvog petka u avgustu slavi na Igmanu nima na Igmanu je bilo i pravih boraca. vnog {efa dr`ave.
ju dvije najnovije izjave ovog {efa
pro{lo samo sedamnaest godina i rane jo{ Osim toga, dolje, u gradu, Alija Izetbego- A onda - dernek! Velikim poljem drma-
dr`ave BiH (“Nas trojica u Predsjedni{-
nisu zacijelile, me|u hiljadama pre`ivje- vi} i UNPROFOR nisu sjedili skr{tenih ru- lo je kolo, prodavalo i iznajmljivalo sve {to
tvu ne mislimo isto o pro{losti, a {to je
lih aktera te{ko je na}i dvojicu koji }e is- ku. Tako je katastrofa izbjegnuta, {to su narod voli, a dim od nebrojenih ro{tilja
jo{ `alosnije, ni o budu}nosti ovih
pri~ati istu pri~u. Tako general Vahid Bo{njaci slabijeg pam}enja i malo tvr|e i ra`njeva sakrio je od pogleda [ehidsko
prostora“ i “BiH je korak bli`e raspa-
Karaveli} crveni od srd`be dok se prisje}a ko`e na obrazima pretvorili u manifesta- mezarje na drugoj strani ceste. Sutra }e
du nego jedinstvenom funkcionira-
bje`anije oko 3.000 pripadnika Armije ciju Odbrana BiH-Igman godina ta i ta. komunalci cijeli dan odvoziti sme}e s tra-
nju“) kojima Radmanovi} dokazuje da
BiH i kako zbog toga elitne srpske jedini- Po protokolu i obi~aju, i ove je godine ve na Velikom polju, ali u okolne {ume
zna posao zbog koga ga vo`d dr`i u Sa-
ce predvo|ene Ratkom Mladi}em zama- bilo molitve za du{e poginulih. Bilo je i ne}e zalaziti. Tamo se, naime, sve do
rajevu.
lo nisu sastavile {ake oko vrata Sarajeva. govornika, a s posve drugog kraja dr`ave idu}eg prolje}a ne}e mo}u bez dubokih
Tih dana 1993. godine, uostalom, blo- - pravo iz Omarske, gdje je prisustvovao gumenih ~izama.
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 25

Otcjepljenje
TEMA NEDJELJE
Republika Srpska

bez referenduma
Pri~e o (ne)mogu}nosti secesionisti~kog referenduma zamagljuju ~injenicu da se RS gotovo u potpunosti odvojila
od BiH. Opasniji je kontinuitet sistematskog nacionalisti~ko-entitetskog mrcvarenja bh. dr`ave od separatisti~ke
prijetnje. Iskustvo upozorava da se BiH ne smije osloniti samo na verbalne garancije me|unarodnih mo}nika.
Nu`no je organizovati unutra{nju politi~ku volju kako bi se nametnula kao odlu~uju}a snaga za oblikovanje
samoopstojne, demokratske i me|unarodno djelotvorne dr`ave evroatlantskog profila
etiri politi~ke godine cinisupokazivali ba{ `elju da “po-

^ izme|u dvaju op{tih


izbora u Bosni i Hercego-
vini bile su, prije svega, u
znaku prijetnje otcjepljenjem Re-
publike Srpske. S dolaskom na
novo“ budu Srbi, po{to Hrvatska
nijebilarada za opciju po koj bi joj
od teritorijeostao tek komadi~ak na
zapadu, po{to su u datimgeopoli-
ti~kim, vojnim i me|unarodnim
vlastpremijera RS MiloradaDodi- okolnostima Slobodan Milo{evi} i
ka - uz konformisti~ku i inferioris- Franjo Tu|man do{li do dogovo-
ti~ku politiku stranaka sa sjedi- ra o podjeli BiH - krenula je fazaod-
{tem u Sarajevu - o`ivljenja je ve- stranjivanjadrugoja~ijihnarodnih
likosrpska politika prema i u BiH. i vjerskih skupina. Tako je RS pos-
Nametanjemreferendumskete- tala (gotovo) samo “Srpska“.
me pravi se dimna zavjesa kako bi Postavljanjem RS kao bh. entite-
se politikomnegacije i kompromi- taprihva}eni su u~inciagresije i ge-
tacije bh. dr`ave stvorili uslovi za nocida, i, pravo velikosrpske poli-
njenoga{enje i raspar~avanje. Pu- tike da traje, u (post)dejtonskimus-
kazaklinjanja u neupitnost i cjelo- tavnim i politi~kimokolnostima, u
vitost Bosne i Hercegovine ne ga- BiH i nad njom. Figurativno kaza-
rantuju njenu brzu geopoliti~ku no, d`elatu je dataprilika da zavr{i
stabilizaciju i ustavnu normaliza- sa `rtvom mimo bilo kakvog
ciju. osje}anja za pravdu i elementarnog
da se izbalansira odgovornost sve gracijskih procesa. PREDVODNIK
tri strane u “gra|anskom ratu“, ve} RS je zainteresovana za BiH sa-
morala. U posljednje vrijeme sve
Prolog za secesiju Nakonstadija“~istog“ hegemo-
da se Srbipredstave kao prvonapa- mokrozsvoju mo}u BiH i nadmo}
je intenzivnije nastojanje
dnuti i najve}e `rtve. na bh. dr`avom. Referendum nije
Ovovremeni velikosrpski naci- nizma, velikosrpstvu je data mo- Nakon fizi~kog slijedi poku{aj nu`an, bitno je sa~uvati stanje ko- s obje strane Drine da se
onalizam osnovan je na teoriji gu}nost da kalkuli{u sa hegemonis- pravnog i politi~kogubijanja BiH u je omogu}ava ja~anje RS i slablje- revidira ratna historija. U
`rtve, uvezuju}i Kosovsku bitku i ti~ko-separatisti~kom varijantom
- otcjepljenjem pola BiH.
dejtonskom vremenu. U prvoj fa- nje BiH. taj posao uz politi~are
petovjekovno bivstvovanje pod zi iz RS je Dejtonski sporazum Tako je velikosrpstvogeopoliti~ki
Osmanlijama, sa zlo~inima nad Ta te`nja ka geopoliti~kom (sa- uklju~eni su nacionalis-
odbijan kao neva`e}i i pru`an je konsolidovano na pola Bosne i
Srbima u Drugom svjetskom ratu mo)otcjepljenju, ta~nije jednos- otpor provedbi tog akta. Uslijedio Hercegovine, s odlu~uju}im (des- ti~ki motivisani nau~nici i
i njihovomstradanjutokomraspa- tranomprisvajanjupolame|una- je sna`niji me|unarodni pritisak, truktivinim) uticajem u njenim mediji. I ovom poslu u BiH
da SFRJ. U tom rakursu nema rodno priznate dr`ave ima i druge pa se velikosrpska politika po~ela dr`avnimorganima. Na djeluima- je predvodnik Dodik
mjesta za druge, trajne `rtve su is- bitnedimenzije. Poku{ajobra~una kleti u Dejtonskisporazum i, sasma mo ideologiju koja zlo~in smatra
klju~ivo Srbi, osmanlijska krivica sa BiH pra}en je (samo)iskorjenji- selektivno, kao dokument koji je pravom, iz toga se izvodi pravo na i za bh. dana{njicu- onda, po ~emu
projektovana je na muslimane i vanjem Srba iz bh. civilizacijskog donesen kako bi RS stekla i politiku osnovanu na zlo~inu i, na mo`e biti sigurno jamstvo da bh.
Bo{njake generalno, a zlo~ina~ka zasada; (samo)potiranjem svoje me|unarodnu validnost kao ge- kraju, pravo da se na zlo~inu kon- dr`ava ne}e biti jo{ jednom ostav-
odgovornostendehazije i usta{stva bh. posebnostiunutar (sve)srpskog opoliti~ka zasebnost. stitui{e dr`ava. ljena na (ne)milostneprijateljima.
na Hrvate i katolike. Za svako zlo- naroda; odvajanjem od drugih bh. Iz te perspektivetrajeneometa- Fakti~ki, s Dejtonom, ve}inska
djelo u~injeno sa srpske strane, naroda, vjerskih i etni~kihskupina; no osporavanje kontinuiteta bh. Ovdje pada odluka volja bh. bira~a iskazana na
bilo kad i gdje u~injene, nalazi se odricanjem od BiH kao svoje do- dr`ave mada je trajnost BiH, zaje- Pri~e o (ne)mogu}nosti secesi- me|unarodno priznatom refren-
opravdanje i povod u nepravdi movine i dr`ave, sve do potpune dno s uspostavljanjemmira, su{tin- onisti~kogreferendumazamaglju- dumu, poni{tena je u korist nele-
u~injenoj Srbima od “Turaka“ i negacije BiH; (samo)pot~injava- ska svrha Dejtonskog sporazuma. ju~injenicu da se RS gotovopotpu- galnog velikosrpskog plebiscita u
“usta{a“. Time srpski nacionali- njem srbijanskom velikosrpstvu i OHR toleri{e i tvrdnje da BiH dr`ave no odvojila od BiH. Opasniji je ovirupriprema za agresiju na BiH.
zam relativizira i neupitne najte`e mimo gole politike (preuzimanje nije ni bilo, da je nastala tek u Dej- kontinuitetsistematskognaciona- I danas je ve}ina bh. gra|ana za bh.
masovne zlo~ina nad Srbima kroz ekavice, forsiranje kulture iz Srbi- tonu pod pritiskom i to kao ugovor- listi~ko-entitetskogmrcvarenja bh. dr`avu, ali ta volja je zagu{ena en-
historiju. je posebice muzi~ke). nadr`ava dva entiteta od ~ijevolje dr`ave od separatisti~ke prijetnje. titetsko-etni~kim sistemom odlu-
Iz {ovinisti~ki motivisanog sa- ~ivanja. Tako je izjedna~ena volja
mosa`aljenjaizvodi se pravo na sa-
Ubijanje bh. dr`ave zavisi da li }e opstati {to je van bi- Iskustvo upozorava da se BiH
onihkojiho}eevroatlantsku BiH s
lo kakve istine. ne smijeoslonitisamo na verbalne
tisfakciju, oslonjeno na mitomanij- U posljednjevrijeme sve je inten- Istodobno, u politi~koj praksi garancijeme|unarodnihmo}nika. voljom onih koji to ne}e, koji su ti-
sko uvjerenje da je srpsko sve gdje zivnije nastojanje s obje strane uspostavljanjen je kontinuitet tri RS Ako SAD i EU (i njena predhodni- me i prete`u}a snaga. Mnogi Srbi
se srpskijezikgovori. To je pra}eno Drine da se revidira ratna histori- - prve, Srpske Republike Bosne i ca EZ) nisuza{titileRepublikuBo- u BiH nisu za tu politiku koja im, u
tezom da su Hrvati i Bo{njaci pre- ja. U taj posao uz politi~are uklju- Hercegovinenastaleantiustavno u snu i Hercegovinu mehanizmom krajnjem, uskra}uje bh. legitimitet.
vjereniSrbi, da su Crnogorcisrpska ~eni su nacionalisti~ki motivisani sklopupriprema za vojnopot~inja- OUN unutar kojeg je naj{ire Nu`no je organizovati unutra{-
podvrsta, da su tako ne{to i Make- nau~nici i mediji. I ovom poslu u vanje BiH, druge, ratne Republike me|unarodno priznata ta nova njupoliti~kuvoljukako bi se name-
donci. Za sve te etni~keskupine se BiH je predvodnik Dodik a agesi- Srpske~iji su temeljiagresijske i ge- dr`ava; ako su sprije~ilenaoru`ava- tnula kao odlu~uju}a snaga za
smatra da govore srpskim jezi- vnuindoktrinaciju na tu temusva- nocidne naravi i, tre}e, dejtonske nje napadnute zemlje bez vojske i oblikovanjesamoopstojne, demo-
kom ma kako ga oni zvali. Tim kon- kodnevno provodi RTRS. RS. U djelovanjusada{njevlasti ali odgovaraju}eg oru`ja od mo}nog kratske i me|unarodno djelotvor-
strukcijama hrani se velikosrpski Kvislin{ko u~e{}e bh. Srba u i velikosrpske opozicije u RS, prve agresora: ako su dozvolile da vi{e od ne dr`ave evroatlantskog profila.
hegemonizamkoji ima i asimilator- agresiji Srbije i Crne Gore na BiH dvije RS nadja~avaju dejtonsku, pola stanovnika napusti svoje do- Na`alost, u ovomtrenutkunema ni
sku, i, pokaza}e se, genocidnumo- nazvano je otad`binsko-odbram- {to se posebno ogleda u pri~i o re- move i domovinu a da preostalibu- jedne stranke, ni jedne politi~ke
tivaciju. benimratom, madaovda{njeSrbe ferendumu. du izlo`eni najte`im masovnim li~nostikojarazmi{lja na ovajna~in.
Tako je uspostavljeno i “pravo“ na nikonapaonije. Obrnuto je. Glavni To je pra}eno blokiranjem i zlo~inima sve do genocida; ako A trebapo}i od jednostavnogpita-
cijelu BiH, unutarnamjerepovezi- udarsada je na osporavanjusrebre- omalova`avanjem dr`avne vlas- nisu pokazale volju da bh. dr`avi nja - za{to bi strancima bila va`ni-
vanja i prisvajanjasvihteritorija na ni~koggenocida i pravdanjemaso- ti, izvrdavanjem ispunjavanja omogu}e samoodr`ivost i istodo- jaBosna i Hercegovina od Bosana-
kojima `ive Srbi na tlu negda{nje vnihzlo~ina nad Bo{njacimapred- preuzetih me|unarodnih oba- bno dozvolili sna`an povratak ve- ca i Hercegovaca?
Jugoslavije. E, po{toHrvati i Bo{nja- hodnimnapadima. Vi{enijete`nja veza unutar evroatlantskih inte- likorspskepolitike kao odlu~uju}e Zija Dizdarevi}
26 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

Mr. sc. i mr. teol. Selma POROBI] - HAD@IABDI], psihologinja religije

Jako je va`no me|urazumijevanje


prisilno izbjeglih Bosanaca u
inostranstvu i Bosanaca u domovini
Razli~ita `ivotna iskustva spojena tragedijom
rata i stradanjima, a razdvojena upravo
migracijom dijela stanovni{tva, zapravo su
dvije polovine jednog cijela. To nisu dvije
razli~ite stvarnosti nego jedna realnost
podijeljena na razli~ita iskustva. Upravo
na razumijevanju tih razli~itih iskustava
proisteklih iz jedne stvarnosti moramo
vi{e poraditi, na svim poljima, i kulture,
i znanosti, i politike, i sporta, ka`e
Porobi} - Had`iabdi} (31)
Doista mi je te{kozapo~eti lentanhistorijskiperiodpopra}en
? ovaj razgovor, jer, ono {to raspadomsistemasocio-politi~kih
sam pro~itala u publikaciji“Ko je vrijednosti na najbrutalniji i najtra-
ko u bh. dijaspori“, a odnosi se na gi~nijimogu}ina~in- putemnasi-
Vas, jeste impresivna biografija lja, ubijanja, plja~kanja i protjeri-
`enekoja je stekla tri diplome na vanja. Upravo ta iskustva rata, pri-
Lundskom univerzitetu u [ved- silnemigracije, masovnogegzodu-
skoj, a intenzivnopriprema i do- sa naroda, izbjegli{tva i za ve}inu
ktorat iz iste nau~ne oblasti, ra- prisilneakulturacije u nepoznatim
de}i na tezi koja dokazuje neiz- sredinama u kojima su prona{li
bje`nuulogureligioznosti u pre- uto~istazauzelasu posebnomjes-
vazila`enju odre|enih stresova to u mojoj svijesti i ~ini mi se ne-
koji su sastavni dio izbjegli~kihis- prestano me obavezuju da ih po-
kustava. Kako ste se opredijelili ku{am nau~no razlo`iti, izu~iti,
upravo za ovu problematiku? razjasniti, kako samoj sebi tako
- Svi mi imamosvojuli~nupri~u, svima nama koji smo pro{li kroz
satkanu od `ivotnih iskustava, na- njih ali i onima koji }e ih tek pro-
{eg razumijevanja tih iskustava te laziti jer su ona sastavni dio histo-
na~ina na kojiuspijevamo da se no- rije ~ovje~anstva. Izbjegli~ka is-
simo sa njima i da ih uklopimo u {i- kustvaimplicirajunajkompleksni-
rispektarna{eg`ivota kao i poima- je `ivotne stresove koji se nepres-
nja samog `ivota i svijeta oko nas. tano akumuliraju i ostavljaju traj-
Istaknuti psiholog W. James (po ne posljedice na ~ovjekovu psihu.
mnogima za~etnik psihologije re- To su univerzalnaiskustva,ali isto-
ligije) ukazaoje upravo na taj splet vremenouvijekpostojii ne{tokul-
okolnosti u kojimana{a`ivotnais- turolo{ki specifi~no u njima. Me-
kustva i odabir nau~nih tema za- ne je zaintrigiralaspecifi~nostsklo-
pravo uvijek proizlaze iz “li~ne je- nosti ka religiji i produhovljenosti
dna~ine“, kako to on naziva. Sma- kod izbjeglih Bosanaca u [ved-
tram da nas odre|ena iskustva, skoj i {ire jer to ukazuje na egzisten-
kako li~na, tako i ona globalna ko- cijalneaspekteovakve`ivotnesitu-
japripadajudru{tvenimtokovima acije - ona se naime doti~e pitanja
vremena u kojem`ivimo, moralno samog smisla `ivota, na{eg posto-
vi{eobavezuju da im se posvetimo janja i krajnjeg smisla bitisanja.
i da ih obra|ujemo, naravno na Tako|er, ne pokloniti pa`nju reli-
na~ine nama poznate i dostupne. gioznosti u studiju izbjegli{tva
Mojeodrastanjeobilje`io je turbu- uslovljenog ratom bi jednostavno
zna~ilozaobi}i~itavaspektpoziti-
DOKTORAT vne psihologije koji ukazuje na
Moj doktorat }e biti ~ovjekoveuro|eneresurse i snagu
publiciran po~etkom u prevazila`enjuonih`ivotnihkri-
sljede}e godine u za koje testiraju mogu}nosti ljud-
[vedskoj. Pisan je na skog kapaciteta.
engleskom jeziku, a Vjera kao centralni izvor
pro`ima i sva ranija Va{ diplomski rad je obra-
istra`ivanja i iskustva iz
polja prisilne migracije i
? diotraumatskukrizu i reli-
gioznost kod adolescenata u rat-
religioznosti. Planiram nom i postratnomSarajevu. Da li
nakon sve~ane odbrane je bilo nekih iznena|enja u tom
i promocije doktorata istra`ivanju?
- Moje diplomsko istra`ivanje o
nastaviti svoj `ivot i rad temiprevazila`enjaratnetraume i
u Sarajevu, te se nadam uloge religioznosti u tom procesu
izdavanju doktorske kod adolescenata u ratnom i pos-
diser tacije i ovdje tratnomSarajevu je podrazumije-
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 27
valo mjesec terenskog istra`ivanja se mladi akademici stimulisali ka samo 4 osobe deklarisale svoju glice. Iskustvokojenosim je iskus- prisilne migracije, jer sve druge
i dubinske intervjue sa 10 osoba u daljnjem napredovanju i razvoju. konfesionalnu pripadnost u skla- tvoizuzetnonapa}enog,ali i prosvi- vrstekvalitativnihmetodaradaje-
Sarajevukoje su u tokuratabileado- U fokus ste stavili psiholo- du sa postoje}im vjeroispovijesti- jetljenog naroda za koje su poni- dnostavno nemaju potencijal da
lescentskeuzrasti(14-19 godina), a ? {ke aspekte ratne traume, ma u prijeratnoj Bosni i Hercego- znost i empatijapremasvim`ivim obuhvate ovako kompleksnu te-
koje su u vrijeme intervjua za di- raseljenosti i religioznosti kod vini. Stoga je va`nonapomenuti da bi}ima koja pate na ovom svijetu matiku i da je predstave na adekva-
plomskibili u svojimranimdvade- bosanskihizbjeglica u [vedskoj? op}enito stanje produhovljenosti svakodnevni put i smisao `ivota. tan na~in. Sveop}i zna~aj odre-
setim. Radilo se o omladincima iz Da li ima razlike me|u pripa- karakterizirainformante u ovomis- Meni to sveizgleda kao ne- |enih iskustava u kontekstu kon-
raznihslojevadru{tva sa razli~itim dnicima nekih religija? tra`ivanju i da, iako ve}inski tradi- ? dosti`na avantura. Ali, vi- tinuiranog toka `ivota je jedini
ratnimiskustvima ali sa jednomza- - Konkretno u magistarskomra- cionalno, historijski i konfesional- dim da ste postali dobitnica sti- pravi na~in istra`ivanja sensiti-
jedni~komnitikoja ih je poveziva- du za koji me pitate je empirijsko no pripadaju islamskoj vjeroispo- pendije F.B. za uspje{ne i ambi- vnihtema, ljudskihpatnji i strada-
la: okrenutost vjeri kao central- istra`ivanjebilosvedeno na ilustra- vijesti islam za njih predstavlja je- ciozne`enekoje se bavenau~nim nja te mehanizama pomo}i u ta-
nomizvoru iz kojeg su crpilirazli~ite tivnu`ivotnupri~ukoja je dio me- danslobodanpristup i li~nuinter- radom? Ho}emo li imati priliku kvim situacijama.
metodeprevazila`enjaratnihstre- moara ili dnevnika jednog infor- pretaciju te vjere. ~itatiknjigu o tim nau~nimstaza- Va{e titule, priznanja, fun-
sova, od onihfizi~kih(npr.gladi) do manta zbog opse`nosti i `ivopi-
Dalaj-lama je najzaslu`niji
ma? ? kcije... zauzeli bi cijelu
psiholo{kih (straha od smrti). Po- snosti njegovog unutra{njeg pro- - Naravno, moj doktorat }e biti stranicu, a postigli ste ih kao iz-
sebanakcenat u ovomistra`ivanju cesapreobrazbe od ateiste ka vjer- Va{e drugo istra`ivanje je publiciran po~etkom sljede}e go- bjeglica? Kakav je Va{ odnos
je upravo zauzimala adolescenci-
ja kao normalnapsihofizi~ka i psi-
niku, procesazapo~etog u izbjegli{-
tvu a koji je ve}inskiuslovljenbru-
? bilo u sjevernojIndiji/Tibet, dine u [vedskoj. Pisanje na engles-
komjeziku,a pro`ima i sva ranijais-
prema religiji, da li Vam je ona
pomagala?
studij o ulozi budisti~ke filozofi-
ho-socijalnakrizarazvoja te kakoje- talnim i dehumaniziraju}imkara- je i budisti~kogvjerskog`ivota u tra`ivanja i iskustva iz polja prisil- - Neizbje`no pitanje koje me
dnatakvakriza u kombinaciji sa tra- kteromrata u Bosni. Op}enito je taj konfrontaciji sa realnostimaegzi- nemigracije i religioznosti. Planiram uvijek stigne. Obi~no me sljeduje
umatskom krizom rata uti~e na rad zasnovan na sekundarnim la kod izbjeglihtibetanskih`ena. nakon sve~ane odbrane i promo- odmahnakonpredstavljanjaoblas-
osobu i na kojina~inreligijapotpo- izvorima, dakle ve} publiciranim [ta Vas je opredijelilo za ovu te- cije doktorata nastaviti svoj `ivot i ti kojom se bavim, a i studenti su
ma`e u reduciranju takvog vi{edi- autobiografijama, prozama, me- mu? rad u Sarajevu,te se nadamizdava- ~esto u nedoumici dali~ovjektre-
menzionalnog stresa. Meni je ovo moarima, poeziji i ostalim l~nim - Ovajmagistarski rad je bio iz po- nju doktorske disertacije i ovdje. ba ili smijebitireligozan da bi se ba-
prvo istra`ivanje zna~ilo puno. Sa biografskimdokumentimaizbjegli- ljateologije i podrazumijevao je fe- Predstoji mi, tako|er, dostarada na vio psihologijom religije ili ne. Ta-
nau~nogaspekta to je biloprvoem- ca u [vedskoj koji govore o njiho- minsiti~ku perspektivu ili gender objavljivanju nau~nih ~lanaka na da ~esto upotrijebim analogiju da
pirijskoistra`ivanje i mojeprvote- vim stradanjima, o izbjegli{tvu i o studies, da budemkorektnija, izbje- na{emjeziku, anga`mankojikanim kolege iz klini~kepsihologijenikad
rensko prikupljanje podataka, te `ivotu van domovine. Tako|er je glihtibetanskih`ena(krozvi{ege- zapo~eti u skoroj budu}nosti. Da ne dobiju pitanje da li su i sami bi-
moj prvipoku{ajobjedinjenjaem- akcent u magistarskomradu bio na neracija, od kineske okupacije Ti- budem iskrena, posljednje dvije li depresivni, pa se stoga bave
pirije i teorije na tematikureligije u stanjima svijesti izbjeglice od beta1954.pa do danas) u sjevernoj godina `ivota sam intenzivno po- izu~avanjem takvog patolo{kog
`ivotnimkrizama. A sa li~nogaspe- otu|enosti kao svakodnevnice do Indiji, gdje je smje{tenatibetanska svetila porodici, posebno mojoj stanja, ili da karikiram, da li ~ovjek
kta mi je bilo jako va`no stupiti u osje}aja krivice, gri`nje savjesti, vladasa Dalaj-lamomna ~elu, nji- k}erkiciSari, te sam bilaodsutna iz trebabitidepresivan da bi izu~avao
kontakt sa mojimvr{njacima i pri- odvojenosti, gubitka identiteta i hovim duhovnim i svjetovnim svijetaakademije(izuzevpredava- depresiju... Moj odnospremareli-
bli`iti se njihovimratnimpatnjama ostalihmentalnihstanjakarakteris- vo|om. Opet sam se bavilasli~nom nja na IUS-u, gdje je prvi put odr`an giji je striktno profesionalan, to je
i stradanjima te u~initi njihove ti~nih za ovu populaciju. Dok u sa- tematikomsamoovogaputa je u fo- kurs iz psihologijereligije sa studen- jedan kompleksan ljudski feno-
`ivotne pri~e {ire zapa`enim i mojdoktorskojdisertaciji, nagla{a- kusstavljenajednadrugakulturo- tima na programuPsihologije). Ta- menkoji me fascinira i kojim se ba-
nau~norelevantnim. Rezultati tog vam, vi{e se bavim upravo religio- lo{ka grupacija izbjeglica. Upo- ko da tek predstoji perod objavlji- vim nau~no, sa polja psihologije.
diplomskog istra`ivanja su pot- zno{}u u kontekstuprevazila`enja znata sam sa stradanjima tibetan- vanja nau~nih radova u Bosni i Generalno ne znam da li je religi-
vrdiliegzistiraju}uteoriju o komple- jaikadmenii{tapomogla ili odmo-
mentarnoj ulozi religije u prevazi-
la`enjustresnihsituacija ali su i ot- Za{to je va`no poznavati psihologiju religije? gla u `ivotu jer je li~nonisamnikad
prakticirala, ali sam izu~avala nje-
krilineo~ekivaneaspektekoji se ti~u - Iz istog razloga zbog kojeg je va`no izu~avati i religiju i psihologiju kao zasebne nau~ne dis- nepotencijale u kontekstuno{enja
samog karaktera religioznosti kod cipline - da biste upoznali ljudsko bi}e i svu njegovu kompleksnost. Da biste upoznali mental- sa izbjegli{tvom kroz slu~ajeve in-
adolescenata. Naime, radilo se o vi- ni sklop ljudskog bi}a, morate se, izme|u ostalog, pozabaviti studijama psihologije, a da biste upo- formanata kojima, to mogu pot-
sokomstepenutakozvaneintrinsi- znali ~ovjeka kao religiozno bi}e, upu}eni ste na religijske studije (social sciencies of religion). vrditi, u ve}ini slu~ajeva jeste po-
kalnereligioznostikoja je neobi~na Za razliku od sociologije religije, koja se bavi kolektivnim aspektima religioznog `ivota, psiho- mogla.
za ovu grupaciju prije svega zbog logija religije se fokusira na individuu i njena vjerovanja, emocije, pona{anja, motivacije, percep- Svjedoci smo brojnih, naj-
njihovih godina ali koja direktno cije, kognicije (misaone procese i emocije) itd. To nije studija religije same po sebi, ne preispi-
tuje niti racionalizira dogme, tradicije i religiozna {tiva, nego se pribli`ava religiji sa dru{tveno
? bla`e re~eno, incidenata u
ukazuje na posljedice ratnih is- vezi s religijskompraksom, ospo-
kustava i “prerano“ sazrijevanje -bihevioristi~kog nau~nog stanovi{ta. Ali, op}enito, studirati psihologiju religije je podjednako ravanjem no{enja burki, mara-
ove populacije. Rat je zasjenio nji- va`no kao i posve}ivanje bilo kojoj drugoj nau~noj disciplini koja izu~ava prirodu ljudskog bi}a. ma, izgradnjevjerskihobjekata,
hovu krizu identiteta tipi~nu ado- diranjem u religijske svetosti...
lescentima i uticao na njihovrazvoj nekih od ovakvih tipi~no izbje- skognaroda jo{ odranije, krozmo- prije svega mislim da je od velike Kako gledate na ta de{avanja,
li~nosti u smislu da je religioznost gli~kihstanja kod bosanskihizbje- je studije i povremeni volonterski va`nosti da objavim sa`etak re- kako se to, prema ste~enim saz-
postala sam cilj po sebi,a ne jedan glica u [vedskoj. Tako da na va{api- rad u jednojhumanitarnojorgani- zultata iz mog diplomskogistra`iva- nanjima, odra`ava na izbjegli~ku
instrument za dostizanjeodre|enih tanjamoguodgovoriti iz perspekti- zaciji u [vedskoj. Motivacija da se nja,ali je upravo i izbor da pi{emdo- realnost?
ciljeva(sigurnosti, unutra{njegmi- ve doktorskog istra`ivanja, ali ne i posvetim njihovoj `ivotnoj situ- ktorat na engleskom uslovljen - To pitanje se doti~e osnovnih
ra, pomirenja, socijalne zajednice magistarskog. [to se ti~emagistar- acijidetaljnije i uradimterenskois- `eljom da bude dostupan {iroj ja- ljudskih sloboda i prava, prije sve-
itd) kako je biloo~ekivano na po~et- skog, ilustrativan primjer mo- tra`ivanje na sjeveruIndije, gdje su vnosti. Jako mi je va`nome|urazu- ga ljudskog prava na slobodno
ku istra`ivanja. Oni jesu religiju gu}nostiprevazila`enjaovihnave- najve}i`enskitibetanskisamosta- mijevanjeprisilnoizbjeglihBosana- prakticiranje religije koje se ~esto
kao sredstvo za druge ciljeve denih i analiti~kiobra|enihstanja ni i najve}aizbjegli~kanaselja, pro- ca u inostranstvu i Bosanaca u do- kr{i drugim pravnim na~elima je-
upra`njavali u toku rata (prete`no je upravo bio incitament za daljnje iza{la je iz solidarnepotrebe da po- movini. Moramopoznavatina{era- dnesekularnedr`ave. U pitanju su
u kontekstustraha od smrtigdje je istra`ivanje religioznosti kao je- mognemovojgrupaciji,ali da isto- zli~ite realnosti i integrisati ih u je- i razli~itepoliti~kestruje, u mnogo
molitvaslu`ila kao centralnopoma- dnog mogu}eg puta no{enja sa vremeno i objedinimhumanitarni dnuperspektivu- perspektivupo- slu~ajeva i diskriminacija naci-
galo),ali su takvuvrstureligioznos- ovakotraumati~nim`ivotnimpro- rad sa nau~nim istra`ivanjem. Ti- slijeratnezbiljebosanskohercego- onalnih i vjerskihminoriteta, kom-
ti u poslijeratnomperioduzamije- mjenama. Religioznost kod dvade- betanci u egzilu su posebna izbje- va~kognaroda. To jepolje na kojem pleksna pitanja u koja ne bih zala-
nili religijom zbog same religio- setosobaintervjuisanih u mom do- gli~ka kategorija, oni nisu, pak, ni se moravi{eporaditi. Razli~ita`ivo- zila,ali konkretnokako to sve mo`e
znosti kao smisla`ivota, {to je jako ktorskom istra`ivanju je prete`no priznati kao izbjeglice od strane tna iskustva spojena tragedijom uticati na izbjegli~ku realnost je
neobi~na i rijetkakategorijareligio- izra`enakrozreligioznopoimanje UN-a i naspramostalihizbjegli~kih rata i stradanjima, a razdvojena dostava`no i interesantnopitanje.
znosti op}enito. stvarnosti i religiozna obja{njenja populacija u svijetu oni su kap vo- upravomigracijomdijelastanovni{- Nerijetko, biti izbjeglica je biti
Iza Vas su dva magistarska njihovih li~nih sudbina od rata pa tva, zapravo su dvije polovine je- gra|anindrugogreda, u zemljama
? rada, od kojih je jedan: Egzi- do raseljenosti i sada{nje migraci-
de u moru, {to bi se reklo, ali su sa
takvom snagom i dinami~no{}u dnog cijela. To nisu dvije razli~ite zapadno-sjeverneEvrope, recimo,
stirati kao izbjeglica... 2006. godi- one situacije. Njihova religozna uspijelisebeprojicirati na mapusvi- stvarnostinegojednarealnostpo- gdje je strukturalna diskriminaci-
neprogla{ennajboljim na Lurd- praksa, od molitve pa do sljedova- jeta i doprijeti do {ire javnosti svo- dijeljena na razli~itaiskustva. Upra- jasveprisutna. Usvimsegmentima
skomuniverzitetu? ^ime je obra- nja ostalih vjerskih propisa im po- jim mirovnim putem borbe protiv vo na razumijevanju tih razli~itihis- dru{tva ste tretirani druga~ije ako
zlo`eno to veliko priznanje? ma`e da se nose sa traumamapri- okupacije i svojomistrajno{}u u te- kustava proisteklih iz jedne stvar- niste etni~ki pripadnik ve}inskog
- Da, progla{en je najboljim ra- silne migracije. ^ak najzna~ajnija {kim izbjegli~kim uslovima. Za- nosti moramo vi{e poraditi, na naroda. U takvimsitacijamanaru-
dom u klasiradova sa filozofskihfa- preobrazba koja je uslovljena tra- slu`an za to je najve}imdijelomDa- svim poljima, i kulture, i znanosti, {avanje vjerske slobode dodatno
kulteta, djelomi~no zbog samog umama rata i prisilne migracije je laj-lama iz kojeg svi Tibetanci u egzi- i politike, i sporta. uti~e na stanjealijenacije i segregi-
odabira tematike, ali i pristupa ta- preobrazba u samom pogledu na lucrpesvojuduhovnost i smjerni- ranosti u dru{tvu i ~estodovodi do
kvoj tematici na vi{edisciplinaran svijet i implicira jednu sakralizaci- ce. @ene nisu iznimka. Posvetila
Pitanje koje me uvijek stigne ekstremnih rje{enja. Veliki broj
na~inkojiuklju~ujeintegrisanjevi- ju ili pogled na `ivot i svijet kao ne- sam se TWA (Tibetan women As- Doktorskadisertacijakoris- omladinaca vrbovanih u teroris-
{e pravaca u psihologiji u svrhu
analiziranja izbjegli{tva. Ali gene-
{tosveto{to prevazilazisamog~o-
vjeka. Kao psiholog religije nisam
sociation) u svomistra`ivanju,ali su ? tivrlopopularnumetoduli- ti~ke svrhe na Zapadu pripada
ovakvoj grupaciji, prete`no druge
rezultati pokazali da budisti~ki fehistorymethod, `ivotnepri~e?
ralno, ne mislim da se radi o tako se bavila razlikama izme|u pripa- principkarme(kauzalnosti i efekta) - Da, manje-vi{epopularnu, po- generacije useljenika sa izbje-
velikom priznanju kako to mo`e dnika razli~itih vjeroispovijesti, ali i Dalaj-lama kao centralnaduhovna zitivno i negativnokritikovanume- gli~kompozadinom, kojoj je iden-
zazvu~ati, pogotovo ne u akadem- je evidentno da je 16 od mojih 20 figura i duhovni vo|a ~ine glavni todu “life histories“, koju koristim i titetneutemeljen i jakolabilan u ta-
skom svijetu jer je to jedan informanata sebe deklarisalo izvor pre`ivljavanja stresnih real- smatramjedinommogu}om da bi kvom podre|enom polo`aju.
uobi~ajenproceduralni~in kako bi izri~ito kao ateisteprijerata dok su nostiegzila za sve tibetanskeizbje- se u~inila pravda iskustvima rata i Edina KAMENICA
28 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

a su odnosi Banje Luke


Vodimo li tu|e bitke ~lan Predsjedni{tva, ipak, ra~una

D i Beograda kao u ona


vremena kada su se
i na hrvatske glasa~e u ranu jesen
ove godine. Emotivna, ~ak vrlo

Oluja i u
svako malo otvarali emotivna ~estitka koju je odaslao
mostovi i putovi izme|u Srpske i u Zagreb svjedo~i, ~ini mi se, o to-
Srbije, da, dakle, MiloradDodikni- mu. Iako }e neki mo`da u tomu
je sada u neprilici da, po oso- {to je povodom Oluje Kom{i} pao
bnom priznanju, mora strancima u sevdah prepoznati samo to ka-
odgovarati na pitanje {to se to ko on i dalje preko ni{ana gleda
Srbija toliko vezala za Tursku, vje- put Beograda i tamo (daleko) sto-
rojatno bi Neboj{a Radmanovi} i luju}eg Tadi}a. Ako je, po Ra-

kampanji
o{trije reagiralo na ~estitku koju je dmanovi}u, sporna ~estitka neka,
njegov cimer iz Predsjedni{tva uvjetno re~eno, Kom{i}eva hrvat-
BiH @eljko Kom{i} uputio Ivu Jo- ska politika, ne treba zanemariti ni
sipovi}u za 15. godi{njicu Oluje i ~injenicu kako je on i ovom prigo-
Dan pobjede. Ovako, srpski je dom ostao vjeran svome probo-
~lan troglavoga dr`avnog vrha sanstvu. U Oslobo|enju je - a
razmjerno mirno konstatirao ka- mo`da je trebao i u ~estitci - nagla-
ko “nas trojica u Predsjedni{tvu ne sio zna~aj Oluje i za osloba|anje
mislimo isto o pro{losti“. Dometnu Aktualni hrvatski ~lan Predsjedni{tva, ipak, ra~una i na hrvatske glasa~e dijela Bosne i Hercegovine, ~ime
je tu, eto, i tre}ega - Harisa Si- je definitivno do{ao kraj veliko-
lajd`i}a, koji se - zanimljivo (i u ranu jesen ove godine. Emotivna, ~ak vrlo emotivna ~estitka koju je srpskim snovima.
znakovito?!) - nije ogla{avao gle- odaslao u Zagreb svjedo~i, ~ini mi se, o tomu. Iako }e neki mo`da u Komotno, kom{i}evski
de Oluje. Slijedom ~ega bi se mo-
glo zaklju~iti kako su pripreme za tomu {to je povodom Oluje Kom{i} pao u sevdah prepoznati samo to kako Zapravo, 5. kolovoza ‘95, kada je
njegovu posjetu Borisu Tadi}u u
zavr{noj fazi. Silajd`i}ev potenci-
on i dalje preko ni{ana gleda put Beograda i tamo (daleko) stoluju}eg zapovjednik Petog korpusa Ar-
mije BiH AtifDudakovi} na Koran-
jalni beogradski doma}in misli, Tadi}a skom mostu do~ekao zapovje-
naime, kako je Oluja udru`eni dnika 1. brigade Hrvatske vojske
zlo~ina~ki pothvat, pa vjerojatno general-pukovnika Marijana Ma-
nije bila prigoda da se i bo{nja~ki rekovi}a, prili~no je marginalizi-
~lan bh. rukovodstva dopisuje sa ran u na{oj zemlji. Mo`da zbog to-
Zagrebom. ga {to Haag i dalje pokazuje inte-
res za Dudakovi}ev ratni put, a
Na ni{anu - Beograd mo`da i zbog toga {to idu izbori,
Jasno, nije Radmanovi} opas- pa - iz bo{nja~ke perspektive - ni-
kom o (vjerojatno) tri pro{losti je pametno isticati zajedni~ke us-
~lanova na{eg kolektivnog ruko- pjehe s - Hrvatima, i obratno. Pri
vodstva otkrio rupu na saksiji. I to ~emu je Kom{i}eva pozicija pri-
mo`da - ~ak! - i ne bi bio prevelik li~no komotna, te, valjda, zato i
problem, kada bi re~ena trojka o mo`e pisati onako raspjevane
budu}nostimislila na makarsli~an ~estitke.
na~in. No, ovdje, na cijelom exju- [to se, pak, srpske perspektive
goslavenskom prostoru jo{, u bi- ti~e, valja podsjetiti kako Radma-
ti, nije zavr{en ni Drugi svjetski rat, novi} (hrvatskome) ~estitaru
pa je, zapravo, i logi~no da do- spo~itava kako je (onako) ve-
ga|aji iz neposredne (ratne) pro- li~aju}i Oluju, revidirao pro{lost.
{losti izazivaju prijepor. A kako je Me|utim, srpski je ~lan Predsje-
Kom{i}eva - neo~ekivano nada- dni{tva ovom ocjenom pao u vlas-
hnuta - ~estitka (socijaldemokrat- titu zamku. Revidiranje pro{losti
skom) kolegi Josipovi}u odaslana je, naime, temelj aktualne ere-
i usred predizborne kampanje, sovske politike, a i matrica na ko-
razloga za vaganjesvakerije~i je na jojfunkcionirajumanje-vi{e sve ta-
pretek. U intervju koji je Kom{i} mo{nje va`nije politi~ke stranke.
povodom sraza s Radmanovi}em A taj temelj, tu matricu je, kao {to
dao Oslobo|enju, nije se, dakako, znamo, formulirao tamo{nji vo`d
mogao izbje}i i (ponovo) povije- tvrdnjom kako je RS trajna, a BiH
sni listopad. Analiziraju}i bo{- privremena kategorija. [to, za-
nja~ke pretendente za dr`avni pravo, nijerevidiranjepovijesti, ve}
vrh, hrvatski je ~lan Predsjedni{- naprosto - falsifikat.
tva kazao kako Radon~i} vodi
izrazito bo{nja~ku kampanju, Si- [to bi bilo...
ljad`i} probosansku, ali mu se, ve- Vratimo se zato jo{ jedanput
li Kom{i}, uvijek mo`e prika~iti vi- Oluji koja je kona~no porazila tzv.
{ak bo{nja{tva, te da se Izetbego- Republiku srpsku krajinu, pa i
vi} i da ho}e, ne mo`e odma}i od mogu}nost da marti}i i sli~ni se-
politi~kog nasljedstva svoga oca, oski milicajci vi{e ikada u Hrvat-
tj. bo{nja~ko, pa bosansko. skoj govore na na~in na koji danas
O tomu kakvu (}e) politiku vo- u Bosni i o Bosni govore, zapravo
di(ti) Kom{i}, ovom prigodom dodikuju ini srpski du`nosnici.
nije bilo rije~i. Osim {to je napo- Bude li i dalje me|unarodna za-
menuo kako ne}e biti ve}i katolik jednica non{alantno prelazila pre-
od pape. (Na {to je, javljaju mi iz ko eresovskog otvorenog secesi-
Vatikana, Benedikt XVI. odahnuo) onizma i, da citiram Radmano-
Budu}i smo ve}, evo, zagazili u vi}a, revidiranjapro{losti, bit }emo
predizbornu kampanju, moglo bi u neprilici da se sve ~e{}e sje}amo
se kazati kako aktualni hrvatski zdru`enog ratovanja bosansko-
hercegova~kih i hrvatskihsnaga za
MAESTRAL i poslije Oluje. Naro~ito Maestra-
Bude li i dalje me|unarodna zajednica non{alantno la u rujnu ‘95. godine, kada je
prelazila preko eresovskog otvorenog secesionizma i, vje~na Srpska visjela o koncu. A to
da citiram Radmanovi}a, revidiranja pro{losti, bit }emo }e onda tra`iti odgovor {to bi bi-
u neprilici da se sve ~e{}e sje}amo zdru`enog ratovanja lo, kad bi bilo... [to bi, dakle, bilo
da se Maestral - a bile su sve pri-
bosanskohercegova~kih i hrvatskih snaga za i poslije gode - prometnuo u Oluju?! A to
Oluje. Naro~ito Maestrala u rujnu ’95. godine, kada je onda, dakako, zna~i jo{ nekoliko
vje~na Srpska visjela o koncu. A to }e onda tra`iti izgubljenih godina za dr`avu Bo-
odgovor {to bi bilo, kad bi bilo... [to bi, dakle, bilo da se snu i Hercegovinu.
Maestral - a bile su sve prigode - prometnuo u Oluju?! Josip Vri~ko
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 29

Povijest i sada{njica

Genocid nad Romima


U stradanjima holokausta ne mo`e se precizno utvrditi broj Roma ali sude}i prema broju umorenih
Jevreja i broju koji je `ivio u to doba cifra se mo`da penje vi{e od 1.000.000. Holokaust se pripremao
od 1931., izvr{enje po~elo 1938. a dovr{eno raspu{tanjem konc. logora 1945. godine
~ita vom za pa dnom su}uti prema tim nevinim ljudi- arapske dinastije Abasida protiv Jevreja bez organizacije, pisma, dru~ja arapskog poluotoka, di-

U svijetu i dr`avi Izrael


odr`avaju se godi{nje
komemorativne sve~a-
nosti sje}anja na stradanja jevre-
ja u Drugom svjetskom ratu pod
ma. ^udim se `idovskim organi-
zacijama da nisu potakli i pomo-
gli u financiranju istra`iva~ke i
ostale aktivnosti oko prezentira-
nja sve dubine zla koji se desio
dr`ave Roma u kojoj su Arapi izi-
{li kao pobjednici 834. godine
zarobljena je i odvedena u rop-
stvo 27.000 Roma da bi 855. go-
dine u sukobu Arapa i Vizantina-
~vrste re li gi je, po gu blje nih
me|uso bnih ve za, `ive}i na
marginama dru{tva i naselja
osu|eni na golo pre`ivljavanje
samo sa svojim jezikom i pori-
jelove Sjeverne i Srednje Afrike,
[panije, Balkana, Sjevernois-
to~ne Europe. Polo`aj Roma u
tom carstvu se svodio na isti
na~in kao i za druge nemusli-
nazivom holokaust. Ovo strada- ovom plemenitom narodu koji ca veliki dio istih odveden u jeklom koje je stolje}ima bljedi- manske zajednice po principu
nje je utvr|eno i kvalificirano preko 800 godina luta dijelom ropstvo u veliko vizantijsko car- lo. Od tada do danas ih mo`emo tzv. milet sistema gdje su posto-
kao genocid. Na isti na~in se obi- Azije, ~itavom Europom, Ame- stvo. Daljnjim povijsnim do- pratiti samo kroz prikaz ne{to jali pripadnici islamske vjeroi-
lje`ava genocid nad Bo{njacima rikama i Australijom. Nije li ta ga|ajima u XI i XII. stolje}u u skupljene gra|e po dr`avama spovijesti i nemuslimanske za-
u Srebrenici. @rtvama i jednog i nebriga usud koji ih prati zbog borbama sa Turcima Seld`uci- gdje su `ivjeli i koje su ~esto mi- jednice. Naravno zbog pros-
drugog genocida podignuti su toga {to nemaju dr`avu, svoju ma i avganistancima protiv rom- jenjali, u zavisnosti od polo`aja transtva carstva i mnogolju-
mnogi spomenici uglavnom po- vlastitu planetarnu organizaci- skih kraljevstava nastaje novi kakav su pojedina razdoblja dnosti stanovni{tva dr`ava je
pisane `rtve, imenovani i osu|e- ju ili {to uop}e nemaju ni{ta ostvarivala op}e kontakte sa tim
ni planeri i izvr{ioci, uprili~uju militantno u svojoj predaji, filo- ROMI U BiH zajednicama putem njihovih
se duhovne slu`bene molitve u zofiji, `ivotu i pona{anju. Da bi U Bosni i Hercegovini prema procjeni `ivi od 25.000 vjerskih poglavara koji su u isto
svim sakralnim objektima i po- ovo potvrdili u kratkim crtama vrijeme bili politi~ki ~imbenici.
navljaju na tv i printanim medi- }emo predstaviti njihovu povi-
Roma a pred posljednji rat je `ivjelo od 300.000 u Po{to Romi nisu pripadali ni
jima sadr`aji vezani za najve}a jest koja obja{njava sada{njost. i oko naselja Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Br~ko, jednoj od tih zajednica a u isto
zla pro{log stolje}a. Napisane su ^ajni~e, Kalesija, Konjic, Lakta{i, Livno, Sokolac, vrijeme su pripadali svima Tur-
tisu}e knjiga, povijesnih, soci- Povijest Roma Travnik, Trebinje, Visoko, Vi{egrad, Zavidovi}i, ci su u nekim podru~jima sa vi-
olo{kih i psiholo{kih analiza. Dugo vremena europski po- Zenica, Zvornik, Srebrenica, @ivinice {e romskih klanova ili porodica
Nitko se ne bavi na op}oj razini vjesni~ari sve do 19. stolje}a imenovali ciganskog sand`ak-
genocidom nevi|enih razmjera dr`ali su da su oni porijeklom iz egzodus i prestaju njihova kra- vlasti i vladari nudili. Ipak ras- bega koji je za potrebe turske
nad Romima izuzev spomena Egipta te da su se raseljavali di- ljevstva, a ve}ina se raseljava u pr{eni i danas `ive u Pakistanu, dr`ave sakupljao porez, nova~io
kod izlaganja o istom nad Jevre- ljem Azije i Europe iako su pos- druge dijelove indijskog pod- Avganistanu, Iranu, Iraku, Siri- mla di}e za voj sku, su dio u
jima. Koliko je ovom autoru po- tojali podaci u arhivima arap- kontinenta ili u prostrano tursko ji, Egiptu, suvremenoj Turskoj i me|usobnim parnicama, izri-
znato nema niti jednog spome- skog carstva i vizantije da su na carstvo. Iz turskog carstva preko svim europskim zemljama, a cao kaznene osude i uop}e va`io
nika njihovim `rtvama niti je svoj put bez povratka krenuli iz Egipta sti`u u [paniju a preko preko njih u transatlanskim ze- za legitimnog predstavnika Ro-
do u detalje istra`en obim, ne Indije. U dana{njoj indijskoj bal ka na u europ ske ze mlje. mljama SAD i Kanadi, ne{to u ma pri turskim upravnim orga-
odr`avaju se komemorativni dr`avi Utar – Prade{ na sjeveru Kre}u}i se u manjim grupama Ju`noj Americi i Australiji. nima oblasti. Takve oblasti sa ci-
skupovi, nema sistematskog po- Indije Romi su imali veliko kra- bivaju ozna~eni kao do{ljaci i Turska u svom usponu se ne- ganskim sand`ak-begom regis-
pisa `rtava i nema op}eg `ala i ljevstvo Kanaud`. U ratovima ponavlja im se poznata povijest prestano {irila obuhvataju}i po- trirani su u podru~ju Istambula

30 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

i Rumelije. Koliko je bilo dobro uporedivo najte`i da bi ih naci- ga kralja kao starje{inu svih ro-
regulirana materija odnosa sa FILMOVI zam potpuno uni{tio. dova kojeg su priznavali i zva-
Romima vidi se po fermanu Sul- Njihova temeljna religijska uvjerenja su ostala u blijedim Za vrijeme francuskog kralja ni~ni vladari. Uvijek su sa polj-
tana Sulejmana o Romima u tragovima i simbolima iz njihove pradomovine Indije Karla VI. Stigli su u Francusku, skim narodom u~estvovali u
Rumelijskom vilajetu iz 1530. a u Pariz 1427. Vi{e puta su kra-
godine koji izme|u ostalog regu-
koje ljubomorno ~uvaju zajedno sa jezikom i prenose ljevi izdavali edikte po kojima
svim borbama za njenu nezavi-
snost pa tako i tijekom II. svjet-
lira da ciganski sand`ak-beg sa pokoljenja na pokoljenja. Ovaj fenomen je nazna~en mo ra ju na pus ti ti Fran cus ku skog rata kada su bili istrije-
„Raspola`e globama, kaznama u kultnim filmovima „Skuplja~i perja“ Aleksandra me|u koje spada i Luj XIV. Mno- bljeni zajedno sa poljskim Jevre-
za te{ka krivi~na djela, obi~aj- Sa{e Petrovi}a, „Dom za ve{anje“ Emira Kusturice go ih je stradalo u koncentracij- jima. Procjenjuje se da se nisu
nim porezima i badihovama skim logorima za vrijeme oku- oporavili od nacisti~kih progo-
ubranim od Cigana koji pripada- pacije Francuske od strane Nje- na i da ih sada `ivi oko 140.000.
ju ciganskom sand`aku“. Pre- vi}, filmski re`iser @ivoin – @ika cije. U Hrvatskoj ih i sada prema ma~ke tijekom II. svjetskog rata. U Rusiji se spominju od 1500.
ma popisu stanovni{tva iz 1518., Pavlovi}, knji`evnik Stefan Pe{i}. procjeni `ivi 40.000. Sada ih u njoj `ivi prema procje- go di ne i nji hov broj se po -
iz 1522., 1530. i 1566. godine U Bosni i Hercegovini prema U Rumuniji se spominju od nama oko 500.000. ve}avao u ovoj ogromnoj mno-
Romi su naseljavali Istambul, Je- procjeni `ivi od 25.000 Roma a 1417. godine. Posebno te`ak U Italiji se spominju od 1422. goljudnoj zemlji, tako da 1844.
drene, Nikopolje, Plovdiv, ]us- pred posljednji rat je `ivjelo od status kroz povijest su imali godine sa pretpostavkom da su godine je `ivjelo 1.427.539 Ro-
tendilo, Sofiju, Ni{, Kru{evac, 300.000 u i oko naselja Sarajevo, upravo u ovoj zemlji gdje su bi- do{li iz Gr~ke, a sada ih prema ma. Progoni u okupiranim dije-
Smederevo, Beograd i gradove u Banja Luka, Mostar, Br~ko, ^aj- li broj~ano ve}i nego u drugim procjenama `ivi oko 150.000. lovima zemlje od strane nacis-
Bosni. Romi su se uvijek zbog ni~e, Kalesija, Konjic, Lakta{i, Li- pa su ~ak u srednjem vijeku i u [panjolska je zemlja u kojoj ta te Staljinove ~istke u gulazima
etnomimikrije opirali deklarira- vno, Sokolac, Travnik, Trebi- novom dobu sve do sredine 19. trenutno `ivi oko 800.000 Roma Sibira smanjio njihov broj pa se
ti kao Romi nastoje}i slu`beno nje, Visoko, Vi{egrad, Zavidovi}i, stolje}a smatrani i tretirani kao koji su u nju stigli u grupama od danas procjenjuje na 500.000.
izbje}i lo{ status, prezir i osje}aj Zenica, Zvornik, Srebrenica, klasi~no roblje koje se prodava- 1420. do 1425. godine jer im je Iz Europe odre|en broj odse-
gra|ana posljednjeg reda. Osim @ivinice i dr. Karakteristi~no je lo, trgovalo i smatrani su kao kralj Alfonso V. dao dozvolu za lio u SAD, Kanadu i Meksiko i
slu`benih popisa ipak najvjero- da su me|u `rtvama usta{kog te- `iva stvar. Iako prema zvani~nim useljavanje. Me|utim u slije- veoma je te{ko procijeniti broj.
dostojniju sliku daju procjene rora zajedno sa Jevrejima tije- podacima po popisu iz 1977. de}im razdobljima do`ivljavat Ukupne procjene o brojnom
koje govore da danas u Turskoj kom Drugog svjetskog rata iz Bo- godine ih je `ivjelo u ovoj zemlji }e ista razo~arenja kao i drugim stanju dana{njih Roma u Euro-
`ivi oko 2.000.000 Roma. sne i Hercegovine deportirano 239.810 ozbiljne procjene idu na zemljama. Pod nazivom Gitano- pi i di ljem svi je ta izno se
Prema arhivskim izvorima u veoma veliki broj Roma u kon- oko 2.000.000. si spominju se u mnogim doku- 12.000.000.
Gr~koj su se pojavili 1325./30. centracijski logor Jasenovac gdje U Ma|arskoj se pojavljuju u mentima, a posebice u nalazima
pod nazivom Egip}ani. Procje- ih je po procjeni poubijano pre- vrijeme Bele IV (1235. – 1270). vlasti i crkve da se asimiliraju, Holokaust
njuje se da ih danas `ivi u Gr~koj ko 12.000. Isti slu~aj se dogodio Zvani~ni podaci govore da je u prime katoli~anstvo i izmjene U stradanjima holokausta ne
oko 600.000. u posljednjem ratu gdje su pri- Ma|arskoj 1979. godine `ivjelo na~in `ivota. U knji`evnosti i mo`e se precizno utvrditi broj
U Bugarskoj `ive u okolici svih padnici paravojne formacije @e- 500.000 Roma a procjene u sa- umjetnosti [panjolske dali su ve- Roma ali sude}i prema broju
ve}ih gradova i procjenjuje se ljka Ra`njatovi}a – Arkana u Bi- da{njem trenutku idu na oko liki doprinos posebno u glazbi. umorenih Jevreja i broju koji je
broj na oko 800.000. jeljini pobili znatan broj Roma a 1.000.000. Posebna karakteris- Vjeruje je se da je veliki Migule `ivio u to doba cifra se mo`da
U Makedoniji `ive u mjestima u isto vrijeme zato~ili u logoru tika ma|arskih Roma je sklo- Cervantes bio Rom kao {to i po- penje vi{e od 1.000.000 (ops.
Kumanovo, Prilep, Tetovo, Gos- Miljevci kod Doboja oko 300. U nost glazbi koju su iznjedrili uzdano znamo da je slikar Pablo neprovjerene procjene autora
tivar a u glavnom gradu Skoplju genocidu Srebrenice masakrira- velikane glazbenike Pan Cinka Pikasso istog porijekla. Pose- teksta). Holokaust se pripre-
`ivi 60.000. no je 70 Roma. (1711.- 1772.) Jano{a Bihria, bnu karakteristiku ~ini njihov mao od 1931., izvr{enje po~elo
Prve vijesti o Romima u Srbi- U arhivima Hrvatske Romi se Pal Raca, Karolji Boka, Pi{ta doprinos kroz ~uveni flamengo. 1938. a dovr{eno raspu{tanjem
ji poti~u iz doba Cara Du{ana pojavljuju od 1362. godine. S Danka, i druge. Oni su dali po- Su{tina flamengo pjesme je tzv. konc. logora 1945. godine. Po-
(1331. – 1335.). @ivjeli su u svim obzirom da je Hrvatska povije- seban {tih Ma|arskoj glazbenoj cante hondo, {to bi se moglo gledajmo kratku kronologiju do-
ve}im gradovima kao Golubac, sno bila u sastavu Austrougar- umjetnosti. prevesti kao duboka pjesma, ga|anja, pripreme i izvr{enja
Gradi{te, Kru{evac, Ni{, Vranje, skog carstva svi progoni koji su Prema podacima iz arhiva u ma da to nije najadekvatniji genocidnog istrebljenja Roma:
Rudnik i kasnije Beograd. Prema se de{avali u toj zemlji odnosi- Njema~ku su stigli 1907. godine izraz. Cante hondo je sinteza - 1931.
slu`benom popisu iz 1971. na te- li su se i na Rome Hrvatske. Po- te se potom spominju u raznim izme|u Orijenta i Zapada, Euro- Proglas nacista da su „Jevreji
ritoriji Srbije `ivjelo je 164.724 sebna stradanja su do`ivjeli za gradskim kronikama. @ivot im je pe i Afrike, Vizantijskog i Rim- i Cigani narod „izvan europske
Roma a procjene u dana{nje vrijeme NDH gdje su prema uvijek bio ograni~en skop~an skog carstva, jevrejske, kr{}an- strane rase“
vrijeme su znatno vi{e. Me|u is- usvojenim rasnim zakonima sis- sa nevjerojatnim poni`enjima i ske i islamske kulture i Indije - 1933.
taknute Rome u Srbiji bez obzi- tematski uni{tavani zajedno sa akcijama dr`ave, vladara ili vlas- smatraju stru~njaci. Zahtjev berlinske slu`be za
ra {to se tako osobno ne izja{nja- Jevrejima u logoru Jasenovac u tele protiv njih. U cijeloj povijes- U Poljskoj su zabilje`eni 1428. rase i naselja da se „Cigani i Ci-
vaju spadaju slikari ~lanovi SA- prostorijama „Logora IIIc“ koji ti europskih zemalja njihov po- godine i `ivjeli su u ve}im sku- gani mje{anci“ sterili{u.
NU Mi}a Popovi} i Bata Mihailo- je bio predvi|en za hitne likvida- lo`aj u Njema~koj je bio ne- pinama oko gradova i birali svo- - 15. rujan 1935.
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 31

Objava „Ninber{kog zakona o zemljama Romi su bili zato~eni skih izvora za tako skupe pro- ozbiljne rasprave o njihovom JASENOVAC
rasama“ u konc. logorima zajedno sa Je- jekte jer u svemu zavise od mi- statusu u zemljama gdje `ive i Posebna stradanja
- 13. – 18. lipanj 1938. vrejima pa u Hrvatskoj u Jase- losti vlada zemalja u kojima ~itavom svijetu i pojavljuju se
Deportacija Roma i Sinta mu- novcu, u Srbiji u Beogradu, ma- `ive. Romi ne pripadaju kao projekti o raznim aktivnostima su do`ivjeli za vrijeme
{kog pola odraslih i neo`enjenih, nji logor u Sarajevu i td. Nakon cjelina niti jednoj religijskoj njihovog `ivota financiran od NDH gdje su prema
u koncentracione logore DHU i zavr{etka II. svjetskog rata i ra- zajednici ve} svima u kojima su vlada, ali za veliku manjkavost usvojenim rasnim
Buhenvald, kasnije u Maugha- spu{tanja logora Romi su se ra- opet manjina. Na ovaj postupak jer u njima ne u~estvuju znan- zakonima sistematski
uzen. zi{li svojim nepredvidivim pute- ih je natjerala etnomimikrija jer stvenici njihovog naroda, po- uni{tavani zajedno sa
- 8. prosinac 1938. vima tiho nose}i u sebi bol za su stolje}ima se priklanjali za- nekad zbog nedostatka kvalifici-
Himler objavljuje svoju nare- u`om rodbinom i traumatizi- jednicama ve}ine tamo gdje ranih a ponekad namjerno. Ute-
Jevrejima u logoru
dbu, prema kojoj se pitanje Ro- rani zbog vlastite. U postupcima su `ivjeli. Ipak, njihova teme- meljena je internacionalna orga- Jasenovac u prostorijama
ma mora rje{avati shodno pita- za naknadu {tete zbog zato~enja ljna religijska uvjerenja su os- nizacija Roma ~iji predsjednik je „Logora IIIc“ koji je
nju rase i na osnovu rezultata sa- u lo go ri ma i os tva re nju tala u blijedim tragovima i sim- u periodu od 1981. – 1990. bio bio predvi|en za hitne
znanja prema do koji je do{ao dr. odre|enih beneficija u zemlja- bolima iz njihove pradomovi- Said Bali} iz Ni{a a od 1991. do likvidacije
Riter. ma gdje su `ivjeli nai{li su pono- ne In di je ko je lju bo mor no 2000. dr. Rajko \uri} sveu~ili{ni
- 21. rujan 1939. vno na zid {utnje i odbijanja ~uvaju zajedno sa jezikom i profesor iz Beograda. Valja po-
Hajdrih je organizirao sa na- tako da ih je veoma mali broj os- prenose sa pokoljenja na poko- menuti njegov izuzetan dopri- sam radio preko 20 godina u
dle`nim dogovor o pripremama tvario svoja prava. Demokratska lje nja. Ovaj fe no men je na - nos borbi za prava Roma u svi- {umskom drvoprera|iva~kom
za deportaciju oko 30.000 Roma Europa i njena sebi~na javnost zna~en u kultnim filmovima jetu a ponajprije dvadesetak poduze}u u Konjicu pred rat
i Sinta, koliko ih je jo{ ostalo u je ponovo mislila samo na sebe “Sakuplja~i perja” Aleksandra objavljenih knjiga o Romima razgovaraju}i bezbroj puta o
Poljskoj. {to se zorno vidi da nije do sada Sa{e Petrovi}a, “Dom za vje{a- me|u koje spada i historija Ro- sudbini Roma. ]amil je pre-
- 16. prosinac 1942. podigla niti jedan spomenik nje” Emira Kusturice. ma kojom se slu`io ovaj autor pri `ivio rat i nedavno smo se po-
Objavljena je Himlerova zapo- `rtvama Roma. izradi ovog teksta. novno sreli i predlo`io mi je da
vjest za deportaciju Roma i Sin- Za{to se sve ovo de{ava ovom Organizacija Roma Romi na svjetskoj razini rade odemo na nekoliko dana u se-
ta iz cijele Europe u Au{vic – Vir- plemenitom narodu? Naime Ve} po~etkom 20. stolje}a po- svoj dugoro~ni program iz kojeg lo Lukomir podno Bjela{nice
kenau. Romi tek od 1979. godine ima- javljuju se prve udruge Roma po }e, nadamo se, proiste}i mnogo- da provedemo makar sedam
Romi su bili zato~eni u svim ju svoju planetarnu organizaci- zemljama gdje `ive koje se bo- brojne i prakti~ne i prakti~ne ini- dana gdje bi u idili ciganskog
logorima zajedno sa Jevrejima ju i veoma mali broj znanstve- re za svoj status u okviru kojih se cijative ne samo pred UN, Vije}u `ivota u`ivali {to smo obadva
ali su postojali i posebni logori nika kvalificiranih za istra`iva- pojavljuju napori oko nakla- Europe i vladama zemalja gdje pre`ivjeli jo{ jedan rat. Ako mi
u Bikendorfu, Malcanu, Fran- nje nji ho vog po vi je snog, dni{tva njihovih knji`evnih dje- `ive. moji poslovi dozvole u`ivat }u
kfurtu na Majni, Kilu, Pelicu, etni~kog, knji`e vnog, umje - la, izrade rje~nika, gramatika i Ovaj tekst posve}ujem mom u logorskoj vatri sa prijateljem
Bibrihu, Gelzerkihenu, Esenu, tni~kog, jezi~kog i ostalog gra- uop}e pisane rije~i od Roma za prijatelju ]amilu Ahmetovi}u ]amilom.
Dorfundu. U svim okupiranim diva a jo{ manje imaju financij- Ro me. Ko na~no se otva ra ju iz Kralupa kraj Konjica sa kojim Ivan An|eli}

POGLED U EVROPSKU UNIJU

Ljubljana
NADA DALIPAGI], ODVJETNICA
Trideset godina u ritmu
stresa i zadovoljstva
MARILYN MONROE (1926-1962), GLUMICA
Ranjena srna lijepih
o~iju i nesretna srca
32 Pogledi 7. august/ko

STAV

Geopolitika i
globalni d`ihad
Slobodno bismo mogli gradirat stanje u trouglu: Turci, Arapi i Perzijanci na slijede}i na~in: Perzijanci
ne kriju animozitet prema Arapima i ne{to manje Turcima po dva osnova, dok Arapi ne vole ni jedne
ni druge. Turci se pragmati~no pona{aju i nemaju problema da prepoznaju vlastite strate{ke interese.
Sve tri nacije su saglasne samo u jednoj stvari – onemogu}iti Kurdima stvaranje nacionalne dr`ave
lu)informacija, senzacija, svrhovitih klimatizirani {atori. Vreme{niji se Od samog po~etka inauguracije Poznato je da su glavniira~kipro-
konstrukcija i sl? moraju sje}ati medijskih izvje{taja islamske revolucije, u prvi plan je tagonisti ru{enja Saddamovog
Iz pti~jeperspektivelak{e je uo~iti koji su pratiliJosipaBroza na toj spe- izbila tzv. tala~ka kriza kojom su re`ima({iiti, Kurdi i po kojisunitpo-
podjelu svijeta na sfere konkretnog ktakularnoj predstavi XX vijeka. prekriveniostalividovidjelovanjako- putvreme{nog, dobro}udnog i bes-
interesa: politika, ekonomija, ener- Iz ove vremenskeperspektivestva- je neki zovu i (kontr)obavje{tajnim. krajno naivnog Adnana Pa~e}ija)
gija itd. - po regionima a prema nji- ri se doimaju sasvim druk~ije... Medijsko fokusiranje na 52 taoca u ujahali u Bagdad na britanskim i
hovu zna~aju. Primjera je bezbroj. Detroniziranje {aha Reze koinci- Ameri~koj ambasadi tijekom 444 ameri~kimtenkovima. Bushovvali-
Neki su o~iti, a drugi do te mjere za- diralo sa mirovnim izraelsko-egi- dana je efikasnazavjesa da se prekri- ja, Bremer, gospodarsituacije u Ira-
kukuljeni da im konce pohvatati ni- patskim sporazumom koji je za- jesijasetaktivnosti i da ostanuizvan ku, odmah je izdao ferman o zabra-
je jednostavno stoga {to naoko dje- mi{ljen kao svearapski. OsimSpora- zapa`anjajavnosti. Nemalibrojana- ni no{enja dugih cijevi. Ferman je
luju“neobojeno“ili pod mednimje- zuma, Egiptu je kao klju~noj zemlji liti~ara i znalaca tvrdi da je oslo- izuzimao kurdsku narodnu miliciju
zikom strjelice nose. Mo`da je ilus- regiona, bilanamijenjenaulogame- ba|anje talaca, iako dogovoreno Pi{margu i vojnu formaciju Badr
Pi{e: Avdija HADROVI] trativan primjer iz recentne pro- dijacije i stvaranja terena za potpu- ne{to ranije, izvr{eno tek u januaru Faylaq Badr, prido{lu iz Irana! Ova
{losti u tzv. akciji svrgavanja Sadda- nu normalizaciju odnosa sa Izra- 1981. godine, na dan ulaskanovoiza- vojna formacija ira~kih {iita (u
ore (dez)informacija maHuseinakojoj je i me|unarodna elom. Sna`an poticaj normalizaci- branog predsjednika Reagana u Bi- pri~uvi) je 20 godina, pod punimpo-

M kojim plovi Globus do


beskraja je uzburkano.
Sve te (dez)informaci-
je imaju instantan u~inak zahva-
ljuju}i potonjoj informati~koj revo-
odora skrojena. Pored ~itavog niza
diktatora, despota i silnika na svije-
tu, izbor je, ovaj put, pao na Sadda-
maiako je dva poluvremenaodigrao
za Rumsfelda. Prviputa je to bilopri-
jitrebao je dati niz konferencija pod
nazivom The Middle East/North
AfricaEconomicConferencekoje su,
uz izraelskou~e{}e, odr`avane u ve-
omakratkimvremenskimobrocima
jelu ku}u (?!?). Za bolje razumijeva-
nje ovog kolopleta najtoplije se pre-
kroviteljstvomislamskedr`aveIran,
prema mnogima, bila na vezi sa

luciji. U toj globalnoumre`enojme- je nekih 30-tak godina u brutalnom (Casablanca 1994., Amman 1995,
dijskoj d`ungli pojavio se jo{ jedan i nesmiljenom napadu na fri{ku Cairo12-14 November 1996 itd.).
pojam – globalni d`ihad - koji proi- islamsku revoluciju u Iranu. U dru- U~injen je niz odva`nih koraka sa
zvodi razli~ite efekte u zavisnosti gom poluvremenu nije ni slutio da arapskestrane za normalizacijueko-
od toga ko ga rabi. Nezahvalno je mu se o glavi radi. Kako je bio (sa- nomskerazmjene sa Izraelom. Otva-
upu{tati se u elaboraciju tog fenome- mo)uvjeren nakon o~ijukanja sa rana su (uz uspostavu diplomat-
na, ali je izazovnopogledati mu u o~i. ameri~kom ambasadorkom prije skihodnosaEgipat, Jordan..) izrael-
invazije na Kuvajtkoja mu nijehtje- ska trgovinska predstavni{tva u ne-
[ta je to globalni d`ihad? la/znala ni nagovijestitirezervesvo- kimzemljama kao uvertira za potpu-
Prijesvega, preporu~uje se du`na je zemlje na tu njegovu avanturu. nu normalizaciju odnosa. Te ne-
pa`nja pri posmatranju tog pojma iz male ustupke s arapske strane Izra-
najmanje dva razloga: Elaboracija elnijepercipirao i bezo~no je kupo-
- Frekventnost i “svrhovitost“ upo- Po`eljno je (drugom prilikom) vao vrijeme dovr{avaju}i projekt
rabe tog pojma se razlikuje u ovisnos- elaborirati pitanje instrumentalizi- Velikog Izraela - potpunom okupa-
ti iz kog miljea dolazi ranjaSaddama u oba poluvremena. cijomJerusalema i ~ejre~enjemZa-
- Stvarna dimenzija Ovomprilikomsamokratkiizlet u ra- padne Obale.
Frekventnost i “svrhovitost“ upo- ne 80-te godine pro{log stolje}a. Otvaranjem mirovnog procesa
trebe pojma mo`e se pratiti prema Sla`u}i doga|aje, nakon ove vre- ostaje upra`njeno mjesto {to ubje-
izvoru koji to rabi i s kojim ciljem ga menskedistance, te{ko se otetiutis- dljivijeg stra{ila Izraelu jer Izrael ne
instrumentalizira ili (zlo)upotreblja- ku da je Saddamov brutalni izlet u bi mogao funkcionisati bez unu-
va. Medijski i istra`iva~kiznalci s lah- Iran i osmogodi{nji rat bez pobjedni- tra{njeg i izmi{ljenog i/ili stvarnog a
ko}om prepoznaju odakle se i s ko- ka bio u sasvim drugoj funkciji – {to ubjedljivijegspoljnjegneprijate- poru~uje knjiga Hasaneina Hejkala britanskomobavje{tajnomslu`bom.
jim ciljem plasira informacija, oda- ja~anje islamske revolucije i lja. Unutra{njegneprijatelja je imao Ayatollahovi topovi (Dar Shorouq, Kakosadapore}itvrdnje da su Ame-
{iljajuotrovnestrijele, pripremajuvi- u~vr{}ivanjatamo{njevlasti sa islam- u palestinskoj manjini i u jednom Cairo 2002). Prilikom ameri~ke in- rikanciklju~eveIrakapredaliIranci-
dovi manipulacije i/ili se poduzima skimpredznakom– budu}egstra{i- broju jo{ nedovoljno judaiziranih vazije na Saddamov re`im, Iran je ma, ~ija uloga se potpuno uklapa u
akcijakoja ne isklju~uje i vojnu. Ste- la za Izrael. Naivno se doimajuocje- useljenika.. proglasio tzv. aktivnu neutralnost. Bushovu politiku konstruktivnog
pen spoznaje se razlikuje a) me|u ne da je u slu~aju {aha Reze Pahla- Upra`njenomjestorespektabilnog Tre}avrlosignifikantna~injenica haosa? Nemogu}e je zamislitizastra-
profesionalcima i b) me|u pukom vijaAmerikancimanestaloplanova spoljnjegneprijateljasavr{enopris- je jo{ vi{e zbunjuju}a. Prvi «demo- {uju}e dimenzije i implikacije des-
od kojega je uzaludno o~ekivati da – navodno nisu znali {ta }e s njim. taje re`imu sa prefiksom islamic i kratski» Bremerovi izbori u Iraku truktivnog sukoba za kojeg ne bi bi-
to valjano percipira i adekvatno Znano je: {ah je ostavljen na milost Iran tu uloguefikasnoigra ve} punih su odr`ani u krajnje konfuznoj i pa- lo te{ko na}i partnere. Al Ahram tu
odreaguje. Stoga puk i jeste po- i nemilost zelenoj revoluciji. ^ak 30 godina. [to je ulogaIrana kao per- klenoj situaciji. Svi se moraju sje}ati zemlju ve} nazivairanskimIrakom.
dlo`an svakoj vrsti manipulacije, nije imao mogu}nosti iz trezora manentnog izvora opasnosti po si- da su samo ~etiri ~ovjeka bezrezer-
zastra{ivanja... Jednostavno je kaza- Centralne banke Irana izuzeti sa gurnost Izraela ubjedljivija, Izrael vno bili za izbore: Bush, Blair, Sista- Okvir
ti kako obavje{tajne analize i nalaze sobom i u izgnanstvo ponijeti, u to `anje efikasniju i nelimitiranu po- ni ({iitski klerik u Iraku) i Hamnei. S Ovdje se name}epotrebaizvinje-
treba prihvatati s velikom rezervom vrijeme najskuplju, krunu na svije- dr{kuAmericanIsraelPublicAffairs drugestrane, svi su: KofiAnnan, Chi- nja zbog, naoko, izlaska izvan okvi-
stoga{to se one mahomnaru~uju za tu kojom se krunisao po~etkom 70- Committee(AIPAC-a) - ~itajAmeri- rac, Schroder, Putin i drugiizra`ava- ra teme. Me|utim, podsje}anjem
jednokratnu upotrebu. Kako raza- tih godina za {ah-in-{aha (kralja ke. U istojravni se mo`epostavitipi- li rezervu i zagovarali odga|anje na neumoljive i frapantne~injenice
brati i klasificirati informacije na ovoj svih kraljeva) u Persepolisu, gdje su tanjekoga u Iranuhranineprijatelj- izbora do pobolj{anja i normaliza- olak{ava se razumijevanjeeventual-
Planetikojauistinupliva u moru(po- usred pustinje napravljeni rasko{ni stvo sa Amerikom? cije situacije. neuloge, poglavitosunitskog, global-
olovoz 2010. Pogledi 33
K’O SUNIT U TEHERANU
Zna~ajna sunitska
zajednica je prije
30 godine podnijela
zahtjev vlastima za
izgradnju d`amije
u Teheranu. Sa velikim
stepenom sigurnosti
se mo`e tvrditi da
dozvolu ne}e dobiti.
Nisu rijetki pozivi iz
ostatka muslimanskog
svijeta da se proglasi
sveti rat – d`ihad
protiv {iita

nogd`ihadakoji je, zbogiranskogin- sprega sa Saddamomdodatnirazlog ka poslu`i cjelove~ernji razgovor sa svi obliciropstvaukinuti, da su robo- se. Sve tri nacije su saglasne samo u
volviranja u Iraku, oboga}en ani- za invaziju. Ne mo`e se oteti utisku mladim nezaposlenim in`injerom vikoji jo{ uvijeknisubilispremnipri- jednojstvari– onemogu}itiKurdima
mozitetomprema toj zemlji i svemu da su (ne)namjernodezavuisali i svo- elektrotehnike u jednom srednjeis- mitiislam, postajalislobodninakon stvaranje nacionalne dr`ave.
{to iz nje dolazi. D`ihadlijamaanimo- ju i svjetsku javnost, ali je ~injenica to~nom gradu prije 15-tak godina. {to ~itanju i pisanju podu~e deset Sasvim dovoljno za savr{en kon-
zitetpremaIranupoja~avadiskrimi- da su obavje{tajnecentraledobileza- Razlo`no je obrazlagao uzroke, for- pravovjernih... Dugo je govorio o struktivni haos u kojemu bi global-
niraju}iodnosprematamo{njojsu- datak i u~inkovito ga izvr{ile. Op{te- me i fazedekadencije. Impresivnim tom, do tad za ~ovjeka, nepoznatom ni (sunitski) d`ihad neizostavno
nitskoj populaciji. U Iranu je novo- poznatastvar je da su Muslimanska kazivanjem je elaborirao gubitak osje}ajuslobode i jednakosti u kojoj partipicirao. U strate{kom pogledu
ro|en~etu zabranjeno dati ime je- bra}a pa i Al Kaida u {irokom luku identiteta kao i dinami~nu potragu je jedino bilo mogu}e, slobodno Arapi, pak, predstavljaju prazninu.
dnog od trojice prvih nasljednika zaobilaziliIrak jer u Saddamanijebi- za njim. Tako|e je ilustriraofazuna- dakle, ispoljiti sve stvarala~kesposo- Nakon {to su halalili Irak i, pri tom,
Poslanika: Ebu Bakra, Omera i Osma- lomjesta ni za kogaosim za njegasa- pu{tanja panislamizma, panarabi- bnosti i mobilizirati ih.... dodatno uru{ili vlastitu poziciju
nazato{to ih oni ne smatrajuhalifa- mog. Irak je bio rijetka zemlja u re- zma i razloge klizanja u nacionali- Komuniciraju}i sa revivalistima, me|u narodima Planete, tek sada
ma. Oni vjeruju da je Aliji u~injena gionu na kojuMuslimanskabra}ani- zme.... Samouvjereno je do{ao do za- selefijama, uvijek se dobija skoro is- po~inju shvatati dimenzije tekton-
nepravdabudu}i da je predodre|en susmjeli ni pomislit, a kamo li Al Ka- klju~ka: Muslimani generalno, Ara- tovjetan odgovor. Ta ~injenica im- skih promjena.
da preuzmevlastnakonsmrtiPosla- ida. I polupriu~enimanaliti~arima je piposebno, isprobali su sve do sada plicira i dio odgovora na postavlje-
nika. Otuda se ~ak i u ezanu tri puta to bilo jasno kao dan. Uzaludno je poznate sisteme organizacije dru{- no pitanje. Gdje su bosanski
(a ne pet puta kao u ostatku musli- tvrditi kako je to bila bezo~na la`, ali tva i nijedannijeefikasanniti se u nji- Tek sadabismomo`dahipoteti~ki muslimani?
manskogsvijeta) afirmira da je Ali na- je poslu`ilasvrsi– invaziji na Irak. Mi maljudiosje}ajuljudima. Tragaju}i postavili i pitanje o dimenzijama Bosanski muslimani, uzimaju}i
smo u recentnoj pro{losti svjedo~ili za idealnim oblikom dru{tvenog ne~ega {to je jo{ fluidno. Nezahval- sve u obzir, mogu beskrajno Bogu
FUNKCIJA fabriciranju “istine“, a javnost bi, organizovanja, jediniuspje{anperi- no je govoriti o brojkama, ali se ne- zahvalnibiti jer u`ivajuvanrednovi-
SADDAMOVOG RATA da nijeHaga, i sadabilaprisiljenaslu- od pronalazimo u Poslanikovom i rijetko stje~e dojam da se radi o mi- sok stepen ljudskih prava kao rijet-
Te{ko je oteti se utisku {ati elaboracije kako su se Bo{njaci vremenu prvih muslimana. Nakon lionima. Jedan tako|e nedefinisan ko koja muslimanska skupina u
sami poubijali. razlo`ne uvertire, nastavio je uz o~it broj je spreman na `rtvu. Neuputno svijetu. Hanefijski mezheb i ovaj
da je Saddamov brutalni nivo organizacije IZ (uz malo vi{e
Dakle, oprez i rezervaprilikomela- znak samouvjerenosti: Nije pozna- je slutiti o kojim dimenzijama se ra-
izlet u Iran i osmogodi{nji boracije pojma globalni d`ihad, ta- to da je ijedan sistem dru{tvene or- dii, ali se mora kazati da je prije ne- senzibilnosti u kadrovskoj politici)
rat bez pobjednika bio u ko|e! ganizacije od homosapiensa preko kih 20-30 godina militantna opcija mogu im pru`iti beskrajno ugodan
sasvim drugoj funkciji – robovlasni~kog, feudalnog, samou- podrazumijevaladjelovanjesamo u okvir da u njemu ispolje i najdublja
Postoji li globalni d`ihad?
ja~anje islamske revolucije pravnog i kapitalisti~kog sistema is- granicamadomovine– vatan. Poslje- vjerska osje}anja i da, pri tome,
i u~vr{}ivanja tamo{nje Te{ko se otetiutisku da se takvo{to kazao ve}u mobilizatorsku snagu. dnjedesetlje}e se stvar«izlila» izvan sa~uvaju ugled konstruktivne ko-
ne ra|a u glavama jednog dijela Nije bilo ja~eg integrativnog faktora granica vatana. Razloge treba tra`iti smopolitske skupine koji su sto-
vlasti sa islamskim nitimobiliziraju}esnagenego{to je i u invaziji na Irak i tektonskim po- lje}ima gradili. Apsolutno nikakve
muslimanske alternative. Pod-
predznakom – budu}eg sje}anja radi, treba kazati da je is- prizvelaSloboda^ovjekapojmljena reme}ajima koje je ta invazija uzro- potrebe nemaju za emotivnim pre-
stra{ila za Izrael klju~ivimotivprvimrevivalistima bio u zadanim parametrima Kreatora kovala. Kad se, pri svemu tome, biranjem (emocije su nepouzdan
pronala`enje odgovora na deka- Svega. U tim parametrima, u ~ijoj imaju u vidu prednosti planetarne saveznik) po drugim mezhebima.
dentne trendove, dijagnosticiranje kreaciji nismo u~estvovali, oslo- medijske i elektronske umre`enos- Definitivno: nema potrebe ni za {i-
stanja u muslimanskim dru{tvima i bo|en je ^ovjek. Limite i prametre tikojestoje na raspolaganjualterna- itskim, {afijskim nit nekim drugim
iznala`enje formi za pozitivne pro- je slikovito objasnio na primjeru ta- tivi a koje joj omogu}avajuinstantan mezhebom... Sva mezhebologija je
mjene. Prve disidentske skupine su dapopularnogSergejaBubkeupitav- projicirani u~inak {irom i diljem sadr`ana u nivou i kvalitetu kontri-
razlogevidjele i u kolonijalizmu, a ka- {i koliko jo{ Bubka mo`e u visinu? Planetenaziremoeventualni, nepo- bucije svakog pojedinca u`oj i {iroj
snije u nedemokratskim i oko{talim Kako nije dobio odgovor, osjetio je tpun svakako, odgovor na drugi dio dru{tvenopoliti~kojzajednici u okvi-
sistemimavlastipothranjivanimne- zadovoljstvo da podsjeti kako se pitanja. rima islamskih normi. Na`alost, ra-
okolonijalisti~kimmetodama i dvos- eventualnoradi o nekolikocentima- Produbljivanjemanimozitata kod zbaru{enost brada i kratko}a pan-
mjesnik Bo`ji. Zna~ajna sunitska trukim standardima u pona{anju. tara i da je stvarskoroistovjetna sa os- sunitske Al Kaide prema {iitskoj talona (odakle li samo to?!?) nas ne-
zajednica je prije30 godinepodnije- Vremenom, usljed nasilne i sizifov- tatkom fizi~kih, umnih i mentalnih komponenti uz nesmanjenimilenij- izbje`no navodi da prepoznamo
la zahtjev vlastima za izgradnju skeblokadedru{tvenihgibanja, gu- limita, ili kako je preferiraoparame- ski nacionalni i vi{estoljetni vjerski dekadenciju. Ostatak aktivnosti im
d`amije u Teheranu. Sa velikimste- {enjasloboda, demokratskihproce- tara. Na kraju je podvukao da limi- animozitet Perzijanaca/{iija prema je, opet na`alost, sveden na rigidna
penomsigurnosti se mo`etvrditi da sa to se transformisalo, prije svega, te nipo{to nismo sami postavljali. Arapima dobijamo na `estini pri sekundarna i tercijarna podru~ja
dozvolune}edobiti. Nisurijetkipo- u otpor vladaju}im elitama pa, sa- Spominjao je i Hitlerovuintervenci- eventualnom decenijskom sukobu rituala. Osnovni razlog za to je ne-
zivi iz ostatka muslimanskog svijeta svimlogi~no, i premanjihovimmen- ju u poku{ajustvaranjasuper~ovje- u kojemu bi Perzijancima glavni dovoljna naobrazba. Prvi kur’anski
da se proglasi sveti rat – d`ihad pro- torima. U po~etku je izra`aj bio ver- ka i upozorio da su svi takviinterven- motiv bio neskrivena teritorijalna imperativStudiraj Sve u ime Boga ne
tiv{iita. D`ihadlije im i prefiksislamic balne prirode, a kasnije je evoluirao tnipoku{ajibogohulni i destruktivni. pretenzija i ispravljanje povijesnih podrazumijevasamou~enje u ovom
osporavaju. u militantneoblikekojima, na`alost, Poslije toga se vratio elaboraciji nepravdi. Slobodno bismo mogli reduciranom smislu. Poslanikov
Da bismo, mo`da, lak{erazumje- svjedo~imo. dru{tva jednakih i naglasio da je i gradiratstanje u trouglu: Turci, Ara- hadis da se nauka ima tra`it makar
li zbog ~ega je potreban oprez pre- sam Poslanik, iako s najve}om mo- pi i Perzijanci na slijede}i na~in: i u Kininikako ne podrazumijevare-
ma zapadnim izvorima, najilustra- Kako pojmiti gu}om titulom od Boga darova- Perzijanci ne krijuanimozitetprema duciranjenaukovanja u ovomprav-
tivnijom se ~ini uvertira za invaziju obim i dimenzije nom, bio prijesvega rob Bo`ji pa tek Arapima i ne{to manje Turcima po cu. Poslanik je zasigurno znao u ka-
na Irak prilikom koje su i London i Odgovor je nemogu}e jednosta- onda Poslanik. dva osnova, dok Arapi ne vole ni je- kvim perifernim znanostima }e mu
Washington orkestrirano i uz za- vno dati. Impresivno je bilo njegovo sa- dne ni druge. Turci se pragmati~no se sljedbenici utopit. Stoga je gornji
glu{uju}u buku obrazlagali da je Za ilustraciju (ma koliko to ne- mouvjereno kazivanje i vi{ekratno pona{aju i nemaju problema da hadis u imperativnojformi- telegraf-
postojanju Al Kaide u Iraku i njena obi~nobilo za ovu vrstupisanja) ne- podsje}anje da su dolaskomislama prepoznajuvlastitestrate{keintere- ski - i saop{tio.
34 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

Vatikanska banka

BO@JA
PRAONICA
P NOVCA ostoji jedna banka, je-
dna jedina na svijetu,
koja se ne boji konku-
rencije. Njenu potpu-
nu diskretnost, velikodu{ne ka-
mate, neoporezivanje ra~una
cijene svi klijenti : pojedinci Dr`ava Grad Vatikan je sklopila monetarni
me|u kojima su dobrotvori, ma-
fija{ki kumovi i {efovi, potkuplji- sporazum sa Europskom unijom, a koji
vi politi~ari, potkupljiva~i, {pe- }e stupiti na snagu krajem ove godine.
kulanti, pera~i novca, vjerski re-
dovi, samostani, biskupije, bo`je
Vatikan se obavezao da }e preuzeti propise
slu`benice i siroma{tvu zavjeto- Europske unije ili da }e odgovaraju}im
vana bra}a iz cijelog svijeta... Po-
sluje prema pravilima bankar-
odlukama sam uvesti europsko
stva, ali kad treba –zanemari ih. zakonodavstvo za sprje~avanje pranja
U ovoj banci ra~une ima malo nezakonito ste~enog novca, nov~anih
manje od 1400 stranaka, ve}i-
nom bogatih, jer je vrijednost prijevara i falsificiranja nov~anih sredstava
depozita ovih klijenata pet mi-
lijardi eura. U podrumu banke, se prostire od crkve Sv. Petra u Dardozzi (1922-2003), kojeg su Vatikan se i nakon objavljiva- vom svog bankarstva misli ozbi-
koji ima devet metara debele zi- Rimu sve do zadnje crkvice na smjestili na visok polo`aj u IOR nja knjige pona{ao u skladu sa ljno i da li }e dozvoliti provjeru
dove, nalazi se riznica : tona i pol najudaljenijem bre`uljku. Ali da bi nadzirao finansijsko poslo- svojim ~eli~nim pravilom }uta- vanjskim nadzornim organima.
zlatnih poluga. ve} prije tog novog Ustava su Va- vanje. Od 1974. godine do kra- nja i knjigu nije komentirao, ali
Kao u svakoj banci, tu su jo{ i tikan i njegova banka djelovali ja devedesetih godina bio je je- su kratko nakon izlaska knjige sa Trojka za pranje novca
obveznice i dionice. Dobitak od neovisno od zakona, jer statut i dan od najzna~ajnijih ljudi u trona Bo`jeg bankara izbacili Ono {to se doga|alo prevazila-
navedenih pet milijardi eura, dogovori sa italijanskom vla- vo|enju crkvenih finansija. I on Angela Caloiou, koji je predsje- zi ma{tu i pri~u najboljih krimi-
koje banka obra}a, na raspola- dom Vatikanskoj banci omo- je za `ivota }utao, a istovreme- davao IOR-om. Novi predsje- nalnih romana. Glavna epizoda
ganju je neposredno – Papi. Ra- gu}avaju djelovati kao offshore no je savjesno ~uvao izvode iz dnik Nadzornog odbora je pos- se dogodila jo{ 1982. godine pre-
di se o Vatikanskoj banci, nazva- banka, to zna~i bez i~ijeg nadzo- banke, pisma, povjerljive do- tao Gotti Tedeschi, prvi ~ovjek varantskim bankrotom Ambro-
noj IOR, slu`beno je to Institu- ra. Bankovne usluge nisu po- kumente, zapisnike sa sjednica italijanske podru`nice {panjol- zijanske banke u Milanu. Pred-
to per le Opere de Religione dlo`ne me|uban ko vnim i upravnih organa, kopije platnih ske banke Santander, ina~e sjednik te Banke Roberto Calvi,
(Institut za vjerske poslove), me|unarodnim dogovorima, naloga i sve, ~etiri hiljade doku- ~lan Opus Dei i profesor etike fi- sicilijanski bankar Michele Sin-
smje{tenoj u stubu Nikolaja V u ~ak ni onima protiv pranja nov- me na ta, ~uvao u po se bnim nan sij skog po slo va nja na dona i tada{nji {ef Vatikanske
blizini apostolske pala~e. Za ca. Tako da IOR uop}e nije mo- `utim ko ver ta ma i u dva ma Sveu~ili{tu u Milanu. Sada{nji banke nadbiskup Paul Marcinkus
banku je pored svega nabroja- gu}e sudski progoniti. Dr`ava Samsonite kov~ezima odnio na prvi ~ovjek je sigurno u skladu sa su ~inili udarnu trojku za pranje
nog karakteristi~no nepo{teno Grad Vatikan jedina u Europi ni- udaljenu farmu u kantonu Tici- `eljom Pape Benedikta XVI po- novca u vezi sa mafijom. Kad su
poslovanje i protok potkupnina je nikada potpisala nikakav spo- no u [vicarskoj. U oporuci je za- vukao povjesni potez: Dr`ava doga|aji postali previ{e o~iti i
kroz ra~une kardinala. Sve to si razum o pravnoj suradnji. Zbog pisao svoju posljednju `elju : Grad Vatikan je sklopila mone- moglo se dogoditi da pojedinos-
ova banka mo`e dozvoliti, jer ni takvog statusa su sve operacije “Obavijestite javnost o postoja- tarni sporazum sa Europskom ti o upletenima u mahinacije
jedan vanjski organ nema utje- IOR posve diskretne, njegovoj nju ovih dokumenata, da svi sa- unijom, a koji }e stupiti na sna- iza|u na svjetlo dana, trebalo je
caja na njeno poslovanje, koje upravi ni u kom slu~aju ne pri- znaju kako je bilo“. gu krajem ove godine. Vatikan se u ime }utanja jednog od njih
nije podvrgnuto me|unarodnim jete nikakve kaznene sankcije, obavezao da }e preuzeti propi- dvojice `rtvovati: Calvija su na{li
pravnim i bankovnim normama jer protiv nje nije mogu}e pokre- Dokumenti iz podruma se Europske unije ili da }e “od- obje{enog pod mostom Crne
i jer zaposleni u sredi{njim us- nuti sudsku istragu. Sve to zna~i Izvr{itelji Dardozzijeve po- govaraju}im odlukama“ sam bra}e u Londonu, kuda je bio po-
tanovama Svete stolice u`vaju da su posve sigurne i stranke ove sljednje `elje su se obratili itali- uvesti europsko zakonodavstvo bjegao pred rukom pravde; Sin-
potpuni imunitet. banke. janskom novinaru Gianluigiju za sprje~avanje pranja nezako- dona je u strogo ~uvanom zatvo-
Nuzziju, koji se, u strahu da }e nito ste~enog novca, nov~anih ru popio kavicu sa cijankalijem.
Poslovanje bez nadzora Monsignor koji je mu na automobilu ‘otkazati’ prijevara i falsificiranja nov~anih Nadbiskup Marcinkus, koji je
Ban~no po slo va nje bi je lih
obavijestio javnost ko~nice i u pratnji dvojice ~uva- sredstava“. Da prvi ~ovjek ban- imao mo}nog saveznika u Papi
okovratnika je sakriveno, jer Va- I ko su uop}e klijenti ove ban- ra, 2003. godine odvezao do {vi- ke ima, u suprotnosti sa svojim Ivanu Pavlu II, skrivao se iza va-
tikan o vlastitoj prljav{tini zapo- ke? To mogu biti crkvene usta- carske farme. U podrumu je od prethodnicima, podr{ku Pape - tikanskih zidova i naravno iza
vi je da }uta nje. O nov cu se nove (redovi, `upe), sve}enici i seljanke koja nije znala {ta je u skoro da nema sumnje. To je imuniteta. Ivan Pavao II je
op}enito nerado govori, pri- redovnici koji `ive u Vatikanu, njima preuzeo dva 40-kilogram- mogu}e zaklju~iti po Ratzinge- sprje~avao njegovo izru~enje ita-
bli`no tako kao i o spolnosti laici i ~ak i neki stranci, pod ska kov~ega natrpana doku- rovoj enciklici ‘Caritas in Verita- lijanskom pravosu|u i tek 1989.
sve}enika. Demokracija i tran- uvjetom da jedan dio ulo`enih mentima. Novinar ih je po~eo te’, koja je uperena protiv lopov- godine ga zamijenio peto~lanim
sparentnost u ovoj d`epnoj teo- sredstava namijene ‘dobrim dje- prou~avati, povezivati i o tome skog nov~anog poslovanja, a ta- lai~kim nadzornim odborom na
kratskoj dr`avi nemaju gra|an- lima’. Ovaj offshore raj je zadnje je 2009. godine napisao knjigu ko|er i prema nekim drugim ~elu sa Angelom Caloiom.
ska prava, jer Papa prema no- tri decenije (mo`da ve} i prije, ‘Vatikan d.d.’ a istovremeno je, njegovim izjavama, kakve do
vom Ustavu, kojeg je 2000. godi- ali za to nema podataka) vabio da bi razbio mogu}e sumnje o sada nije izgovorio ni jedan pa- Uspon o~aravaju}eg
ne usvojio Ivan Pavao II i koji je razne vrste sumnjivih ljudi koji vjerodostojnosti, dokumente pa prije njega. Sve}enici, kojima Marcinkusa
zamijenio onaj koji je izdao Pi- su se pa~ali u mafijske poslove objavio i na internetskoj strani- bude dokazana pedofilija, mo- ^ime se bavila navedena le-
je XI 1929. godine, kao “suveren i korupciju. Malverzacije su do- ci (www.chiarelettere.it) klik ra}e u skladu sa nedavnim Pa- gendarna trojka? Isplela je pa-
Dr`ave Grada Vatikan ima po- bile takve razmjere, da je sve na Vaticano S.p.A.). Novinar pinim uputstvima biskupima, ukovu mre`u istkanu me|u broj-
tpunu zakonodavno, izvr{nu i skupa uprkos obavezi da se }uti Nuzzi izri~ito nagla{ava da on za svoja djela odgovarati i pred nim u~esnicima, pri ~emu je
sudsku vlast“. Kao takav i kao – iza{lo na svjetlo dana. ‘Izdaj- osobno nije uperen protiv Vati- civilnim sudovima, {to zna~i, svaki od ove trojice imao svoje
vrhovni poglavar Crkve, bez nik’ je bio jedan od njihovih, je- kana i vjere, naprotiv, da je vjer- da ne}e biti obavezni samo pre- zasluge. [iroj javnosti je najpo-
ograni~enja odlu~uje o crkve- dan od bankara sa bijelim oko- nik koji bi volio da Crkva djelu- ma kanonskom pravu. Vrijeme znatiji bio Paul Marcinkus, zgo-
nom bogatstvu, njegova vlast vratnikom, monsignor Renato je ~estito i transparentno. }e pokazati da li Vatikan obno- dan, visok mu{karac koji se na
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 35
NJEMA^KI PAPA
Finansijski i pedofilski
{kandali su Crkvu u
zadnje vrijeme potresli
do temelja. Zato su
strukturne promjene
neizbje`ne, ~ega je
Ratzinger svjestan, jer
priznaje da je problem
u Crkvi, a ne van nje. Pa
ipak ovaj njema~ki Papa
u javnosti ni iz daleka
nije tako popularan, kao
{to je bio poljski. Potres
svih potresa je da su
mnogi ljudi izgubili
povjerenje u ustanovu
i okrenuli joj le|a

parketu, u fiskulturnoj sali i na


terenu za golf iskazao bolji nego KNJIGA
u sakristiji. U mladala~kim godi- Izvr{itelji Dardozzijeve
nama je iz Chicaga do{ao u Va- posljednje `elje su
tikan, gdje je poha|ao {kolu za se obratili italijanskom
diplomate Svete stolice. U Vati- novinaru Gianluigiju
kanu su mu brzo bila otvorena
sva vrata, makar djelimi~no zbog
Nuzziju, koji se, u strahu
preporuke tada{njeg newyor- da }e mu na automobilu
k{kog kardinala Francisa J. Spel- ‘otkazati’ ko~nice i u
lmana, koji je sa Vatikanom bio pratnji dvojice ~uvara,
u posebnoj skupini protiv prodi- 2003. godine odvezao
ranja komunizma u dr`ave ~la- do {vicarske farme.
nice NATO. Mladi Marcinkus je
bio jo{ posebno dobro vi|en U podrumu je od seljanke
kod Pape VI po tome {to ga je je- koja nije znala {ta je u
dnom prilikom, kad ga ja masa njima preuzeo dva
u sredi{tu Rima skoro zgazila, 40-kilogramska kov~ega
mo}ni i pri se bni Mar cin kus natrpana dokumentima.
odnio na sigurno. Tada je postao
Papin osobni stra`ar i brinuo se
Novinar ih je po~eo
za njegovu sigurnost na putova- prou~avati, povezivati i o
njima po svijetu. Tako je napre- tome je 2009. godine
dovao i na hijerarhijskoj ljestvi- napisao knjigu ’Vatikan
ci sve do nadbiskupa i samo je za d.d.’ a istovremeno je, da
dlaku nedostajalo da postane bi razbio mogu}e sumnje
kardinal, {to je kod Pape spri-
je~io onda{nji dr`avni tajnik. U o vjerodostojnosti,
me|uvremenu se Marcinkus dokumente objavio i na
najprije sna{ao kao tajnik u Va- internetskoj stranici
tikanskoj banci i na koncu pos-
tao njen predsjednik. saveznik. Ivan Pavao I je odlu~io
Pape: dva za{titnika o~istiti IOR i tako premjestiti
Marcinkusa i monsignora de Bo-
i jedan mrtav nisa. Svoju namjeru je povjerio
Pavao VI je bio za{titnik trija dr`avnom tajniku Jeanu Villotu.
Marcinkus, Sindona, Calvi i za Sljede}e jutro su Papu na{li
malverzacije je naravno znao. mrtvog u njegovoj postelji, nakon
Nakon smrti Pavla VI su izabrali 33 dana papinstva. Ivan Pavao II,
Ivana Pavla I, poznatog po stro- koji je nakon toga ustoli~en, opet
gim moralnim mjerilima, kojem je bio papa koji je {titio le|a zlo-
Marcinkus i tako nije bio po vo- glasnoj trojki, i zato, jer je Papi
lji, a jo{ manje kad se saznalo da izru~ivala novac namijenjen Is-
je Bo`ji bankar slobodni zidar, a to~noj Europi, izme|u ostalog
jednako tako i njegov tajnik Do- stotinu milijuna dolara za poljsku
nato de Bonis. Slobodne zidare su ‘Solidarno{~’. Trojka je djelovala
od XVIII stolje}a izop}avali i tu i dalje, sve dok nisu bili, kao {to je
odluku je van snage stavio Papa re~eno, pod krinkom dva samo-
Wojtyla, tako|er Marcinkusov ubojstva ubijena dva ~ovjeka.

36 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

Me|u osumnji~enim za uboj-


stvo Calvija je bio i nadbiskup
Marcinkus. “Marcinkus je bio
upleten u planiranje ubojstva,
iako nije nikada bio optu`en“,
izjavio je tu`itelj Luca Tescaroli.
“Bez sudjelovanja vo|stva IOR
Calvi ne bi bio mogao prati no-
vac“. Marcinkus je bio zaintere-
siran za njegovu eliminaciju“.
Wojtyla se nerado
odri~e Bo`jeg bankara
Uprkos bankrotu Ambrozi-
janske banke, s kojom je IOR bio
usko povezan, Marcinkus je i da-
lje vodio Vatikansku banku, a na
nju su pazili nadzorni odbor i
prelat Renato Dardozzi, koji se
tek u smrti odrekao }utanja. Is-
platu sa bankama du`nicama
ambrozijanske skupine zaklju~ili
su dvije godine nakon propasti
i Vatikanska banka je za po-
tra`ivanja platila 242 milijuna
dolara, a istovremeno tvrdila
da sa tim nema ni{ta. Iako su su-
dije pripisale vo|stvu IOR odgo-
vornost za prevarantski ste~aj
Ambrozijanske banke, Marcin-
kusova zvijezda je samo polako
blijedila i tek 1989. godine ga je
Wojtyla ipak morao ukloniti.
Godine 1997. se vratio u SAD,
gdje je 2006. godine umro.
je u IOR imao vi{e tajnih ra~una, to upozorio poljskog Papu, ali tikanska vrata. Nisu do{li do POSLJEDICE KNJIGE
Slamnati ra~uni sa novac je imao i na ra~unu do- nije se dogodilo ni{ta. Na kraju, imena politi~ara sa {ifriranim
dobrotvornim imenima bro tvor nog fon da kar di na la 1994. godine je bio sklonjen i imenima u Vatikanskoj banci. U VATIKANU
Dardozzijev arhiv pokazuje Francisa Spellmana. prelat banke de Bonis, i to na Na svu sre}u, monsignor Dar- Vatikan se i nakon
mjesto kaplana malte{kih vite- dozzi je javnosti ostavio doku- objavljivanja knjige
da je prljavi novac i dalje priti- Novac i u Sloveniju zova u Rimu, a o njegovom mente. Novinar Nuzzi je od to- pona{ao u skladu sa
cao i oticao. I dalje je djelovao
Marcinkusov sustav, kojeg je Spellmanov fond je bio uop}e {kandaloznom djelovanju je Va- ga sastavio bestseller kojeg su svojim ~eli~nim pravilom
tikan u skladu sa tradicijom – pro{le godine, kad je iza{ao u
njegov tajnik Donato de Bonis, ne{to sasvim posebno, jer je
}utao. Prije svega je ogromne su- Italiji, prodali u 250 000 primje-
}utanja i knjigu nije
sada unaprije|en na novu fun- dobrotvornim aktivnostima bio
namijenjen samo manji dio nov- me, koje su se sticale u poreski raka. Knjiga je ve} prevedena na komentirao, ali su kratko
kciju prelata Banke, jo{ usa-
vr{io. Prelat je bio, nakon Mar- ca na ra~unu. Izme|u ostalog raj, kojeg su vjernici namijenili nekoliko jezika. nakon izlaska knjige sa
slali su ga Andreottijevom odvje- dobrotvornim organizacijama trona Bo`jeg bankara
cinkusa kao predsjednika, je- Je li Crkva bogata?
dini sve}enik u upravi Banke i tniku u sudskom postupku u ili upla}ivali za mise zadu{nice, izbacili Angela Caloiou
vezni ~lan izme|u laika u nad- Palermu, kad je njegov klijent a toga ima puno, vrlo ~esto Ljudi ~esto razglabaju o tome
zornom odboru i kardinala u ko- bio optu`en za mafijsko sudje- upla}ivali na osobne ra~une. da li je Crkva bogata. Bogat-
misiji za nadzor nad njenim ra- lovanje, milijun dolara su upla- Pranje novca se nastavilo, {to je stvo Crkve, odnosno Vatikana i
dom. U Banci je postojala upo- tili brazilskom kardinalu Neve- mafiji naravno odgovaralo. suma u Vatikanskoj banci se sparentnost. [efa banke Caloiu
su, uplate su stigle i hrvatskom ne mogu izjedna~avati. Prema
redna offshore struktura, banka
kardinalu Franji Kuhari}u iz za-
U banku sa receptom podacima za 2007. godinu Va-
je godinu i pol dana pred penzi-
u banci, kroz koju su se odvija- ju zamijenio, iako nije uprljao
greba~ke nadbiskupije i kardina- za vatikansku ljekarnu tikan ima 1,4 milijarde dolara, ruke. Funkcija prelata Banke je
le potkupnine, utaje poreza i
pla}anja mafiji. Tako je devede- lu O’Con no ru iz NewYor ka. Na kraju knjige o pranju nov- tonu zlatnih poluga u vrije- ukinuta. Ljudi, koji su u vrijeme
se tih go di na pre ko taj nih U~estvovali su i diplomati. Na ca Nuzziju pri~a sin nekada{- dnosti 19 milijuna eura, nekre- poljskog Pape upravljali finansi-
ra~una, koji su imali brojne {ifre spisku je i slovena~ki veleposla- njeg gradona~elnika Palerma tnine, dionice i obveznice. Po- jama, skoro da vi{e uop}e nema.
i pseudonime, pro{lo 276 mili- nik u Vatikanu [tefan Fale`, ko- Massimo Ciancimino, koji je daci o svemu tome nisu pozna- A za nekoliko mjeseci }e po~eti
juna eura i pola milijarde vrje- ji je prema Dardozzijevim doku- svjedo~io i na sudu. On je svog ti. Ni vrijednost nekretnina, ko- va`iti sporazum sa EU protiv
dnosnih papira. Nova funkcija mentima 1992. godine primio oca Vitu, prvog politi~ara koji je je su u vlasti katoli~ke crkve, ve} pranja novca.
prelata je bila druga najzna~aj- novac za “katoli~ki tisak u Slove- u Italiji zbog suradnje sa mafi- zato ne, jer se navodi njihova Finansijski i pedofilski {kan-
nija, odmah iza funkcije predsje- niji“. Novac je i{ao i za kongrese, jom dospio u zatvor, vi{e puta nominalna, a ne realna vrije- dali su Crkvu u zadnje vrijeme
dnika, koju je obavljao Caloia. no}enja, avio karte i obilazak za- pratio u Vatikansku banku. Re- dnost. Najamnine od izdava- potresli do temelja. Zato su
On je u Banku do{ao kao posve nimljivosti sa vodi~em. Prije kao je da je sav novac od potku- nja Crkve nih ne kre tni na su stru ktur ne pro mje ne ne iz -
~ist ~ovjek i do sada nije usta- svega IOR je imao sredi{nju ulo- pnina, koji je njegov otac pri- 2007. godine donijele 56 miliju- bje`ne, ~ega je Ratzinger svjes-
novljeno da je sudjelovao u gu u aferi ‘Tangentopoli’, u prvoj mao za javne nabavke u Paler- na eura, dohodak od djelatnos- tan, jer priznaje da je problem
prljavim poslovima. Za ve}inu je polovici devedesetih, naj{kan- mu, sa~uvan u Vatikanskoj ban- ti farme je bio 950 000 eura. u Crkvi, a ne van nje. Pa ipak
znao i na njih je i upozoravao daloznijem pranju novca u ita- ci, gdje je imao ra~un i dva se- “Crkvu nije mogu}e voditi ‘zdra- ovaj njema~ki Papa u javnosti
Papinog osobnog tajnika Sta- lijanskoj povijesti. Radilo se o fa. Sa tih ra~una su ispla}ivane vomarijama’, rekao je Bo`ji ban- ni iz daleka nije tako popula-
ni sla va Dziwis za i sa mog sustavu korupcije i ilegalnom fi- i provizije palermskoj mafiji, kar Marcinkus. Za one kojima ran, kao {to je bio poljski. Po-
Wojtylu. Papa je o prevarama bio nansiranju politi~kih stranaka, povremeno i {efu {efova Totu Ri- brojke ne govore dovoljno, re}i tres svih potresa je da su mno-
obavije{ten, ali nije poduzeo koje je otkrio dr`avni tu`itelj ini, i kao {to ka`e sin, otac Vito }emo da se radi o lijepom bo- gi ljudi izgubili povjerenje u us-
nikakve mjere. La`ni ra~uni su Antonio di Pietro u operaciji je finansirao mnoge prelate. Na gatstvu. A to ne zna~i, da su tanovu i okrenuli joj le|a. No-
imali i imena dobrotvornih fon- ‘^iste ruke’. Upleteni su bili po- tom primjeru se mo`e vidjeti ka- sve pokrajinske crkve odnosno vi {kandal si Crkva nakon sve-
dova, na primjer za siroma{nu liti~ari iz cijele Italije i zbog afe- ko se, a sigurno postoje i drugi sve `upe i crkveni redovi na ga ovoga ne mo`e dozvoliti.
djecu, lije~enje leukemije ...a re je do{lo do stra{nog poli- na~ini, ulazi u Vatikansku ban- svijetu bogati. Neki se ~ak bore Ili? Kako Papa, kao i sada{nji
iza njega su se skrivali potkuplje- ti~kog potresa. Najzna~ajnija ku. U primjeru gradona~elnika sa siroma{tvom i nerijetko za- prvi ~ovjek Banke Gotti Tedes-
ni gospodarski {efovi i poli- afera se odnosila na novac, ko- Palerma bio je dovoljan samo mole za kredit Vatikansku ban- chi, zarobljenici su pro{losti
ti~ari. Monsignor Donato de jeg je uplatilo poduze}e ‘Eni- recept za lijekove protiv bolova, ku i ~ak za premo{}enje – ako ustanove stare dvije hiljade go-
Bonis je osobno svaki tjedan u mont’; tim novcem je kupovalo koje je mogu}e dobiti samo u dug ne mogu otplatiti. Te stva- dina, kojoj slu`e, pro{losti ~iji
Banku donosio kov~ege pune politi~are za preuzimanje dije- [vicarskoj i u vatikanskoj ljekar- ri se odvijaju kao u svjetovnim dio je i poznata re~enica Pape
nov~anica tih ljudi; 26 milijuna lova poduze}a. Novac za potku- ni. Kako pri~a sin, bilo je dovo- bankama. Puno stvari je jo{ do- Leona XIII (1879-1903). : ‘L’ar-
eura samo za njegovog prvog kli- pnine je bio opran u IOR preko ljno da otac Vito {vicarskim nedavno bilo sasvim druga~ije. gent c’est foi!’ (franc. Novac je
jenta, kr{}anskog demokratu dobrotvornih organizacija. gar dis ti ma po ka`e re cept, a vjera) koji je priredio znanu
Giulia Andreottija, koji je se- ~uvari u banci su ga odmah i ta-
Neki zarobljenici pro{losti francusku poslovicu ‘L’argent
dam puta bio predsjednik vlade
Ivan Pavao II je sve znao ko i tako prepoznavali. Kako je sada - ne mo`e se fair la guerre’ (Novac vodi rat).
Italije. Ban~na lozinka za Andre- Iz dokumenata se da vidjeti da Italijanski tu`itelji su u akciji re}i. Ratzinger `eli, kako je sad Jo`ica Grgi~
ottija je bila Omissis. Andreotti je predsjednik banke Caloia na ‘^iste ruke’ zaman kucali na va- ostavio utisak, uvesti red i tran- (Sa slovena~kog prevela Nada Zdravi~)
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 37

Hrvatska

Slu~aj Matvejevi}
Ovaj slu~aj zavadio je predsjednika dr`ave i predsjednika Udruge sudaca, izazvao je reagiranje Ministarstva
vanjskih poslova i ministra osobno, objavljen je i stav pu~kog pravobranitelja. Te{ke rije~i, kritike i optu`be
padale su kao ki{a. A dok su se pravnici i kolumnisti prepucavali po novinskim stranicama, izvje{ta~i raznih
doma}ih medija bauljali su kroz labirint zakonskih propisa i datume sudskih spisa
z Ureda predsjednika RH Ive tpisnici nisu smatrali potrebnim

I Josipovi}a 4. avgusta je objav-


ljeno da se izdava~ i filozof
Gilles Hertzog obratio hrvat-
skom veleposlanstvu u Parizu do-
pisom u ime skupine francuskih
provjeriti okolnosti slu~aja i kon-
zultirati nadle`ne sudske vlasti,
~ime bi se izbjeglo bespredmetno
i nepotrebno uzbu|enje“, pi{e Jo-
sipovi}. S obzirom da je sveu~ili-
intelektualaca, kako bi zahvalio {ni profesor prava, hrvatski pred-
hrvatskom predsjedniku na odgo- sjednik u svom pismu op{irno i
voru koji je objavio i francuski Le precizno poja{njava sve pravne
Monde. Iz Ureda se podsje}a da su aspekte ovog slu~aja. Navodi ka-
francuski intelektualci nedavno ko je „s iznena|enjem i nevjeri-
preko Le Mondea uputili javni com saznao za poziv koji je objav-
apel predsjedniku Josipovi}u da ljen u Le Mondeu od 24. jula pod
svojim autoritetom sprije~i da alarmantnim naslovom ‘Predrag
knji`evnik Predrag Matvejevi} za- Matvejevi} ne smije u zatvor!’
vr{i u zatvoru. Alarmatnim jer se, ~ini se, radilo
o nesporazumu: nije naime bilo ni
Skandal najmanje opasnosti da Predrag
Nakon {to je Josipovi} odgovo- Matvejevi} bude zatvoren, jer ni-
rio francuskim intelektualcima kakva sudska odluka u Hrvatskoj
objasniv{i im {to se dogodilo u to ne tra`i“, nagla{ava se u pismu
Matvejevi}evom slu~aju, Gilles predsjednika Josipovi}a.
Hertzog pi{e: „[to se ti~e nas Pre-
dragovih prijatelja, nakon {to je
Apel
stvar s presudom u va{oj zemlji za- Apel koji su potpisali brojni
vr{ena, zavr{ena je i za nas, te se mi svjetski ugledni intelektualci,
tome radujemo. Gesta va{eg pred- me|u ostalim, Bernard Henri-
i kvislin{kim piscem“ itd. Spome- praksi, u 20 godina u Hrvatskojnit-
sjednika slu`i na ~ast va{oj zemlji.
nuo je tada 10-tak knji`evnih ime- ko i nikada nije poslan u zatvor
JOSIPOVI]EVO PISMO Levy i Umberto Eco prenijeli su
Molim vas da mu s tim u vezi pre- mnogi europski i ameri~ki medi-
nesete na{e osje}aje“. No, je li na ali ga je tu`io samo Pe{orda. zbog „verbalnog delikta“. U Hrvat- U svom pismu, me|u ji, slu~aj je dospio do Europskog
pri~a oko presude Matvejevi}u Odmah nakon {to je prvostupanj- skoj je danas ukinuta i svaka for- ostalim, hrvatski parlamenta, a u hrvatskim medi-
zavr{ena jo{ je nepoznato. U skapresudaobjavljena, u hrvatskoj malna mogu}nost da netko bude predsjednik konstatira da jima posebno se akcentira ko-
Hrvatskoj je podigla veliku pra{i- javnosti pojavila su se negativna spakiran na odslu`enje zatvor- ne samo da Matvejevi}u, mentar talijanskog Corriere del-
nu. Ovaj slu~aj zavadio je predsje- reagiranja. Matvejevi} je odlu~io ske kazne zbog izre~ene uvrede i hrvatskom intelektualcu la Serra koji sugerira kako takvu
dnika dr`ave i predsjednika Udru- ne iskoristiti pravo `albe, {to se da- klevete. Za razliku od nekih europ- pri~u Europa nije imala od slu~aja
nas tuma~i na vi{e na~ina. Dok je- skih zemalja razvijene demokra- svjetskog glasa,
ge sudaca, izazvao je reagiranje Orhana Pamuka. U „aferi koja
Ministarstva vanjskih poslova i dni na to gledaju kao na vid kon- cije, primjerice Njema~ke i Fran- nikakva kazna ne to nije bila“ u dijelu hrvatske ja-
ministra osobno, objavljen je i sternacije i javnog prosvjeda, dru- cuske, u ~ijim zakonodavstvima i prijeti u Hrvatskoj vnosti Matvejevi}a se proziva za
stav pu~kog pravobranitelja. Te{ke gipoznatogintelektualcaoptu`uju danas postoje zakoni koji omo- suodgovornost zbog histerije ko-
rije~i, kritike i optu`be padale su za nepo{tovanje pravnog poretka gu}uju zatvorske kazne za kleve- prilika je iskori{tena. Pompeznavi- ja je nastala. Jer {uti. Kampa-
kao ki{a. A dok su se pravnici i ko- RH. U me|uvremenu 23. decem- tanje. Ipak, ovaj slu~aj aktualizirao jest da je talijansko veleposlanstvo njom oko tkz. slu~aja Matvejevi},
lumnisti prepucavali po novin- bra 2007. istekao je rok ku{nje, je debate o slobodi govora i slobo- u Zagrebu knji`evniku ponudilo kako se isti~e, ugled Hrvatske u
skim stranicama, izvje{ta~i ra- ~ime je definitivno otklonjena dnom izra`avanju vlastitog mi{lje- politi~ki azil osvanula je na naslo- me|unarodnoj javnosti doveden
znih doma}ih medija bauljali su mogu}nost odlaska Matvejevi}a u nja. Uostalom, presuda Matveje- vnicama uz objavljivanjegigantske je u pitanje. Od ovog intelektual-
kroz labirint zakonskih propisa i zatvor. Za hrvatsko pravosu|e vi}u od prije pet godina izre~ena fotke zgrade veleposlanstva. Iako ca svjetskog ugleda neki su o~eki-
datume sudskih spisa poku{ava- ovaj slu~aj je ve} dugo zaklju~en, je zbog novinskog ~lanka. Mada je je sve je ostalo na razini senzaci- vali da javno istupi kako bi se
ju}i proniknuti u to~nu kronolo- bez obzira na odluku Vrhovnog danas svakom „obi~nom“, pro- je jer su u tom veleposlanstvu prestalo, kako navode, s obmanji-
giju doga|aja. Odakle se pojavila suda kojom je u septembru 2009. sje~no informiranom hrvatskom odbili slu`beno potvrditi to~nost vanjem me|unarodne javnosti. U
informacija da se 78-godi{nji odgovoreno na zahtjev za za{titu gra|aninu jasno k’o dan da je u ove informacije. Mediji su locira- svjetlu ovog slu~aja, intenzivno se
knji`evnikMatvejevi} u srijedu, 28. zakonitosti koji je, u korist Matve- Hrvatskoj nezamislivo da bi itko li i to~no mjesto gdje se u tom tre- podgrijavaju stari sporovi i nas-
jula, u Hrvatskoj trebao pojaviti na jevi}a, svojevremeno pokrenulo zbog pisanja po novinama mogao nutkunalazioMatvejevi} a to je bio tavljaju nekada{nji obra~uni, ne
odslu`enju zatvorske kazne i da- Dr`avno odvjetnu{tvo RH. Vrho- dospjeti iza zatvorskih re{etaka, hotel na otoku Kolo~ep. Dan pri- samo s Matvejevi}em i ne samo
ljeostajemisterija. To navodnonit- vni sud je naime potvrdio zakoni- uklju~uju}i i Matvejevi}a. Dekri- je nego {to se poznati knji`evnik na razini na~elnih pitanja. [to se
ko ne zna. Ovisno o izvoru na tost presude Matvejevi}u bez, ka- minalizacija klevete u Hrvatskoj navodno trebao javiti na od- ti~e Matvejevi}a, autor antologij-
ovu temu kru`i nekoliko verzija. ko se isti~e, ula`enja u preispitiva- podijelila je svojevremeno i javnost slu`enje zatvorske kazne, iz Ure- skog „Mediteranskog brevijara“ i
Me|utim, ova informacija je bila nje presude, {to je proizvelo nove i stru~njake, pogotovo kada je ri- da predsjednika RH priop}eno fenomenalnog djela „Kruh na{“,
totalno neistinita. Demantirali su reakcije. Jedni sada tvrde da je ri- je~ o predstavnicima sedme sile. je da je Josipovi}imenovaoMatve- s iskustvom profesure na rim-
je predstavnici pravosu|a, ali i je~ o pravosudnom skandalu jer ^ak se i u strukovnoj organizaci- jevi}a svojim osobnim izaslani- skoj La Sapienzi i pari{koj Sorbo-
{ef dr`ave, s ugledom vrhunskog da je propu{tena prilika da se sra- ji novinara tada s podozrenjem kom u Me|unarodnoj organiza- ni, odnedavna `ivi u Zagrebu,
pravnog eksperta. Slu~aj datira iz motna osuda Matvejevi}u ispra- gledalo na ovu zakonsku novinu ciji za frankofoniju. Potom je {ef gdje se vratio nakon vi{egodi{njeg
2005. kada je Matvejevi} na Op}in- vi, drugi govore da je skandalozno po kojoj novinar mo`e i klevetati dr`ave uputio ve} spomenuto pi- egzila na koji se po~etkom 90-tih
skom sudu u Zagrebu osu|en na lansirati i {iriti izmi{ljotine o tome ali zbog toga nikada ne}e zavr{i- smo Le Mondeu koje je objavlje- sam odlu~io. Zbog svojih javnih
pet mjeseci uvjetne zatvorske ka- da knji`evniku navodno u Hrvat- ti u zatvoru. Prema stajali{tima ne- no 31. jula. U tom pismu, me|u istupa i stavova Matvejevi} je u
zne s rokom ku{nje od dvije godi- skoj prijeti tamnica. kih pravnika, to je op}enito sklizak ostalim, hrvatski predsjednik kon- pro{losti ~esto znao uzburkati
ne zbog klevetanja knji`evnika teren otvoren za obra~une s pro- statira da ne samo da Matvejevi}u, duhove. Prema iskazima ovog
Biv{i kazneni zakon tivnicima, a mi{ljenja „za“ i „pro- hrvatskom intelektualcu svjet-
Mile Pe{orde. Za sve one koji ni- literate i erudite, zbog vlastitih ri-
su ~itali Matvejevi}ev ~lanak „Na- Jer, Matvejevi}u je presuda tiv“ sankcioniranja klevete su os- skog glasa, nikakva kazna ne pri- je~i sva{ta je do`ivljavao. A svi ko-
{i talibani“ objavljen u zagre- izre~ena po biv{em Kaznenom tala. I u kontekstu diskusija oko jeti u Hrvatskoj, nego je knji`evni- ji ga poznaju ka`u da je ova {utnja
ba~kom Jutarnjem listu u novem- zakonu koji u Hrvatskoj nije na Matvejevi}a mediji su bili prvi na ka imenovao za svog osobnog samo privremenog karaktera i
bru2001. ovihdana se podsje}a da snazi ve} nekoliko godina, preci- top-listionihkoje se kritizira. Jer da predstavnika u prethodno nave- da }e poznati knji`evnik sjesti i
je u tom tekstu Matvejevi} Pe- znije, od 2006. Do tada zbog ka- je odnos medija spram ~injenica denoj me|unarodnoj organizaci- beskompromisno otpisati, kao
{ordu nazvao „sarajevskim taliba- znenog djela klevete moglo se te- u slu~aju Matvejevi}a „bio sramo- ji. „Iznena|en sam {to prije nego uvijek do sada.
nom, poticateljem zlo~ina u BiH oretski zaglaviti u zatvoru. Ali, u tan“. U dijelu hrvatskih medija {to je upu}enovajapel, njegovipo- Jadranka Dizdar
38 Pogledi 7. august/kolovoz 2010.

Zapis iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava

Grad {irokih
ramena
 Centar finansija, industrije i trgovine,
transporta, te politi~ke scene  Obitelj
Obama privla~i turiste  @itelji Chicaga u
fontani  Raj za gurmane  Stotine parkova
Pogled iz Navy Peara
“Beznade`no je za slu~ajnogtu- kon istra`ivanja {to ga je provela
ristu da poku{a dr`ati korak sa agencija Interactive Harris.
Chicagom. On prerastaproro~an- Svjetskicentarindustrije, trgovi-
stva br`e nego se ona mogu stvo- ne, finansija i transporta, Chicago
riti“. je postao i sjedi{te politi~ke scene,
Chicagu je bilo samo 46 godina posebnootkako je njegovstanovnik
kada je MarkTwainnapisao ove ri- BarackObamaizabran za predsje-
je~i, ali on je ve} tada bio izrastao dnika Sjedinjenih Ameri~kih
iz malogtrgova~koggrada na u{}u Dr`ava.
rijekeChicago u jedan od najve}ih Barack Obama je i novi mamac
gradova SAD-a. kojim se turiste `eli privu}i u grad.
- Pozivamo posjetitelje da is-
Vjetroviti grad tra`e grad koji obitelj Obama voli
Chicago je, odmah nakon Los i naziva domom, poru~uje je gra-
Angelesa i New Yorka, tre}i po ve- dona~elnikChicagaRichardDaley.
li~ini grad Sjedinjenih Ameri~kih Chicago je grad sa najviso~ijim
Dr`ava, u kojem, premaslu`benim zgradama na svijetu, pa se nakon
podacima, uklju~uju}i i njegova njihovograzgledanja, kako bi rekao
predgra|a, `ivi oko deset miliona Bala{evi}, danima borite sa spon-
stanovnika. dilozom.
Vjetroviti grad (Windy city), ka- Iako je bilasredinajuna, odmah
ko mnogi nazivaju Chicago zbog po izlasku iz aviona, mogla sam se
vjetrova koji na njega dolaze pre- uvjeriti u istinitosttvrdnji da u Chi-
ko jezera Michigan, na{ao se i na cagu, kada su godi{njadobaposri-
prvom mjestu liste najstresnijih jedi, pravila nema. Nagle promje-
Jay Pritzker Pavilion gradova u Americi, sa~injene na- ne vremena i drasti~ne razlike u
temperaturama obilje`je su klime
u Chicagu. Dnevnatemperatura u
Po`ar samo par dana zna biti i u rasponi-
ma od dvadesetak stepeni.
progutao Lo{evremenskeprilikeomele su
grad istinskou`ivanje u Chicagu i razgle-
danje njegovih brojnih znameni-
Najva`niji doga|aj u po- tosti. Zbogjakeki{emorali smo ot-
vijesti Chicaga je veliki kazati i turu razgledanja arhite-
po`ar, {to se desio 1871. ktureChicaga iz broda. Tek su se za-
godine i skoro ~itav grad, dnjeg dana posjeta Chicagu obla-
tada izgra|en uglavnom ci razi{li i zasjalo sunce.
od drveta, pretvorio u pe-
peo. Nakon po`ara pro- Millenium park
na|eni su novi na~ini gra- Bila je to idealnaprilika za posje-
dnje i ve} krajem 19. vije- tuMilleniumparku, jednom od ne-
ka Chicago je imao milion koliko stotina parkova u prijestol-
stanovnika. nici Illionisa.
Millenium park: Reflektiraju}a skulptura Cloud Gate Millenium park je otvoren prije
7. august/kolovoz 2010. Pogledi 39

Detalj iz Lincoln parka Fotosi: Alperen Keskin (Turska)

Povijest Chicaga
Na mjestu dana{njeg Chicaga nekada je bilo selo Wea Indija-
naca, iz Potawatomi. Upravo je ime gradanastalo je od potawato-
mirije~ichecagou(vrstadivljeglukakojaraste na tom podru~ju).
Sedamdesetih godina 18. vijeka na ovo je podru~je stigao prvi
doseljenik, povijest ka`e da je to bio Jean Baptiste Point du Sa-
ble sa Haitija. Chicago je kao naselje nastao 12. avgusta 1833. i
tada je imaosamo350 `itelja. Statusgradadobio je 4. marta1837.
Dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka kontrolu nad velikim
dijelom Chicaga imali su gangsteri Johnny Torrio i Al Capone.

Svake godine Chicago ugo{}uje Hancock opservatorij, sa vi{e


brojne gurmane na sajmu hrane od stotinu spratova i visine od
zvanom Taste of Chicago. Na saj- 345 metara, koja turistima, po-
mu se predstavljaju tradicionalni novo, nudi brojne atrakcije. Ne-
specijalitetibrojnihetni~kihskupi- mogu}e je ne spomenuti i diva
na koje `ive u ovom gradu. U Chi- u odnosu na Hancocka, Sears
Chicago u junu ove godine: Zgrade u oblacima
cagu se mo`e pojesti i specifi~na tower, visok 442 metra i odneda-
{estgodina, a slu`beneinformaci- izra|enu od dva staklenatornja, vi- ja uz koje }e vrijeme pro}i vrlo pizza, pe~ena u dubokojtepsiji, na- vno pre ime no van u Wil lis
je ka`u da ga godi{nje posjeti i do sine oko 17 metara, koji zavr{ava- brzo: prirodni muzej, pla`a, kon- zvana deep dish pizza. Tower.
tri milionaljudi. Osimturista, u Mil- ju plitkim, reflektiraju}im baze- zervatorij... Chicago se, ina~e, smatra je- Jedna od glavnih preporuka
leniumparkamo`e se sresti i broj- nom. [panskogumjetnikaJaumea Kao {to spomenuh, ki{a je lila dnim od najmultieti~nijihgradova `itelja Chicaga turistima je i mol
ne stanovnike Chicaga, koji u nje- Plensuupravo su `iteljiChicagain- dok smo bili u Lincolnu, pa je u SAD-u, a najbrojnijezajednice u Navy Pear, u kojem se nalaze po-
muprovodepauze za ru~ak, u`iva- spirisali da dizajnira fontanu ve}ina`ivotinjadrijemalaskrivena, njemu su Poljaci, Filipinci, Srbi i znata {etnica, brojni barovi i
ju}i u hrani nekog od brojnih res- Crown. a tek su se rijetke `ivotinje izlaga- Bo{njaci. pozornice za ljetne svirke, te
torana. Na tornjevima se prikazujupro- le pogledima znati`eljnih i nesre- Za one koji ne `ele previ{e vre- to~kom vi so kim 40 me ta ra.
GlavneatrakcijeMilleniumpar- jekcije hiljadu `itelja Chicaga, dok tnih posjetilaca. mena potro{iti u nekom od baro- Vo`nja na to~ku ipak nije za
ka su muzi~ki paviljon Jay Prit- istovremeno iz njih izlazi voda, Chicago je oduvijek bio indus- va ili restorana, dovoljno je zani- one koji imaju potrebu osjetiti
zkerPavilion, sa gledali{temsmje- stvaraju}iutisak kao da izlazi iz us- trijski grad, iz njega su se po~eli ra- mljiva i {etnja, uz razgledanjebroj- navalu adrenalina u krvi, po{to
{tenim na travi i skulptura Cloud ta ljudi prikazanih na displejima. zvijati sindikalni pokreti i upravo nihprimjerakaveli~anstvenearhi- se kre}e dosta sporo.
Gate, izra|ena od reflektuju}eg Najve}ipark u Chicagu je Lincoln se u njemudogodioveliki{trajkra- tekture, po ~emu je Chicago skoro Ne ko li ko pu ta u se dmi ci
~elika. park. I prilikom posjete ovoj zna- dnika, nakon kojeg je 1. maj pro- i najpoznatiji. atmosfera u Navy Pearu upotpu-
Cloud Gate se me|u `iteljima menitostiomela nas je jakaki{a. U gla{en Me|unarodnim prazni- Chicago ima jo{ mno{tvo nadi- njuje se veli~anstvenim vatro-
Chicagazove i “bean“ (zrno, grah). Lincoln park dolazi se ponajprije kom rada. maka, a najpoznatiji me|u njima metom, koji traje na desetine
Turistiovdjeprovode~ak i sate, nas- radiposmatranjarazli~itih`ivotinj- Vjetroviti grad smatra se sjedi- je “grad {irokih ramena“, koji je minuta.
toje}i fotoaparatima uhvatiti fo- skih vrsta. No, za razliku od mno- {tem blues kulture i dobre hrane. dobio zbog visokih nebodera koji I ovo su tek mrvice onoga {to
tografije vlastitog odraza u Cloud gihzoolo{kihvrtova u svijetu, u Lin- Prema slu`benim podacima, u njime dominiraju. Chicago nudi. Ali, za samo ~eti-
Gateu. colnparku`ivotinjeu`ivaju u pros- Chicagu ima skoro deset hiljada ri dana u Chicagu, uz jo{ i lo{e
Ni{tamanjeprivla~nomatrakci- tranimnastambama ili bazenima. restorana, koji }e zadovoljiti i naj-
Mrvice Chicaga vremenske prilike, mogu}e je,
jom, posjetiociMilleniumparka, ne U Lincoln parku mo`e se pro- zahtjevnije gurmane, te skoro pet Tu se, nikako, ne mo`e ne na`alost, vidjeti tek toliko.
smatraju ni Crown fontanu, vesti cijeli dan. Mno{tvo je atrakci- hiljada barova. spomenuti zgrada nazvana Jonh Jasna Fetahovi}
40 Pogledi Nedjelja u slikama 7. august/kolovoz 2010.

SEDAM SVJETSKIH DANA Priredio: Emir Karamehmedovi}

Punac
i punica
Clinton
Chelsea Clinton, k}i biv{eg ameri~kog
predsjednika Billa Clintona i aktualne
dr`avne sekretarke Hillary Clinton, uda-
la se za svog dugogodi{njeg mladi}a, in-
vesticijskog bankara Marca Mezvin-
skog, na rasko{noj svadbi odr`anoj na
imanju Astor Courtsu u gradi}u Rhine-
becku, u saveznoj dr`avi New York. 400
uzvanika u`ivalo je u rasko{nom, ali
ukusnom `idovskom vjen~anju. Me|u
zvanicama nije bilo ameri~kog predsje-
dnika Baracka Obame koji je kazao da
nije pozvan. (Reuters)

Pakistanski
povodanj
Katastrofalne poplave koje su u Pakis-
tanu potopile stotine sela i ugrozile
milione ljudi, ve} su odnijele vi{e od
1.500 `ivota. Vodena stihija je poplav-
ljena podru~ja ostavila bez hrane i pit-
ke vode, pa stanovni{tvu prijete epide-
mije zaraznih bolesti. U svijet je upu}en
apel za pomo}, a pakistanska vojska uz
pomo} helikoptera dotura osnovne
potrep{tine i evakui{e najugro`enije.
(Reuters)

Blankino
zlato
Blanka Vla{i} najbolja hrvatska atle-
ti~arka osvojila je zlatnu medalju u sko-
ku u vis u Barceloni na Evropskom
prvenstvu presko~iv{i 203 centimetara.
Nakon {to je osvojila olimpijsko sre-
bro, dva zlata na svjetskim prvenstvima
i dva zlata na dvoranskom prvenstvu svi-
jeta, Blanka je napokon dohvatila i me-
dalju na evropskoj smotri. Za Blanku je
to prva medalja na evropskim prvenstvi-
ma bilo u dvorani, bilo na otvorenom.
(Reuters)

Castrovi
memoari
Kubanski revolucionarni vo|a Fidel
Castro objavio je prvi tom svojih memo-
ara, knjigu na 896 strana u kojoj se pri-
7. august/kolovoz 2010. Nedjelja u slikama Pogledi 41

Udes ruskog
aviona
Dvanaest osoba poginulo je u nesre}i
ruskog putni~kog aviona s 15 putnika i ~la-
nova posade, koji se sru{io na podru~ju
Krasnojarska, u isto~nom Sibiru. Tri ~la-
na posade pre`ivjela su i primljeni su u
bolnicu s nagnje~enjima i opeklinama.
Avion je se pri slijetanju zanio udesno i
sru{io 700 metara od piste. (Reuters)

Po`ari
u Rusiji
[umski po`ari u Rusiji nastavi-
li su da se {ire, a izuzetno visoka
temperatura ne smanjuje se u za-
padnom dijelu zemlje, saop{tilo je
rusko Ministarstvo za vanredne si-
tuacije. Svaki dan vatrogasci, voj-
ska, policija i gra|ani gase stotine
po`ara, a isto toliko ih se razbukta-
va. Do sada je u po`arima `ivote
izgubilo vi{e od 50 ljudi. Zbog di-
ma je ote`an i avionski saobra}aj
u Moskvi. (Reuters)

Osvje`enje
u fontani
Na sjevernoj polulopti na{e plane-
te vladaju tropske vru}ine pa stano-
vnici gradova tra`e sve mogu}e
na~ine da se osvje`e. To su u~inila
i ova djeca u jednoj fontani u Jeru-
salemu, kada je temperatura dose-
gla 36 stepeni Celzijevih. U ostalim
dijelovima Izraela `iva se penjala i
na 43 stepena. (Reuters)

sje}a oru`ane borbe protiv diktatora


Fulgencia Batiste. Castro je vladao tim
otokom od vojne pobjede revolucije 1.
januara 1959. do povla~enja 2006. godi-
ne zbog bolesti. On je predstavio memo-
are pod nazivom “Strate{ka pobjeda“ na
ceremoniji u Havani. Castro}e 13. augus-
ta navr{iti 84 godine. (Reuters)
42 Oglasi 7. august/kolovoz 2010.

DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM


SARAJEVO
FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU NADZORNI ODBOR

Broj: 00.1 - 1.2 – 15014-1/10


raspisuje
Sarajevo, 5. 8. 2010. godine

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (''Slu`bene novine FBiH'', broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02,
KONKURS 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju 23. Skup{tine Dioni~kog
dru{tva BH Telecom Sarajevo, broj 00.1 - 1.2 – 15014/2010 sa 25. sjednice odr`ane 5. 8. 2010. godine,
za izbor
Nadzorni odbor Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo o b j a v l j u j e

PREDMET: Osnovi poslovanja i rukovo|enja u sestrinstvu (menad`ment)


Nastavnik u sva nastavni~ka zvanja..............................................................................(1 izvr{ilac) OBAVJE[TENJE
o sazivanju 23. skup{tine Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo
3. OBLAST: Za{tita i njega zdravlja zajednice
Nastavnik u sva nastavni~ka zvanja...............................................................................(1 izvr{ilac) Saziva sa 23. skup{tina Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo koja }e se odr`ati 27. 8. 2010. godine
(petak) sa po~etkom u 10 sati u Sarajevu, u prostorijama Generalne direkcije BH Telecom d.d. Sarajevo,
Obala Kulina bana broj 8, velika sala na III spratu.
10. OBLAST: Sistemi zdravstvene za{tite
Nastavnik u sva nastavni~ka zvanja...............................................................................(1 izvr{ilac) I Za Skup{tinu se predla`e s l j e d e } i:

20. OBLAST: Istra`ivanje u sistemu zdravstvene za{tite Dnevni red


Nastavnik u sva nastavni~ka zvanja...............................................................................(1 izvr{ilac)
1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika;
2. Dono{enje odluke o raspodjeli dobiti za 2009. godinu.
Za navedene pozicije kandidati su du`ni dostaviti:
o Biografiju (CV), II Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e i kandidovanje
o Ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom fakultetu,
o Ovjerene kopije diploma o ste~enom nau~nom stepenu magistra i doktora nauka, 1. Pravo u~e{}a i prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine:
o Nau~ne i stru~ne radove objavljene u priznatim publikacijama nakon posljednjeg izbora, Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo imaju dioni~ari
upisani u listu dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine 30
o Objavljene knjige nakon posljednjeg izbora, dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ako
o Kandidati za izbor u zvanje vanredni ili redovni profesor prila`u potvrdu o provedenom naj- on pada u neradni dan.
manje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju, odnosno potvrdu da su proveli u nastavi Skup{tini Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici
najmanje tri godine nakon posljednjeg izbora ukoliko su ispunili uslove za izbor u vi{e zvanje dioni~ara, koji su se prijavili Odboru za glasanje, imenovanom odlukom Odbora za reviziju o
sazivanju Skup{tine, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine.
prije isteka perioda na koji su birani,
Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju
o Kandidati za izbor u zvanje vanredni profesor ili redovni profesor prila`u potvrdu o mentorstvu Skup{tine, neposredno, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faxom ili e-mailom (na adresu:
kandidatu drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena mag- Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8, sa naznakom: za 23.
istra i doktora nauka, skup{tinu Dioni~kog dru{tva; fax: 033 221-111, e-mail: skupstina@bhtelecom.ba). U slu~aju
o Ostalu potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za izbor u skadu sa Zakonom o visokom neposrednog prijavljivanja, prijava se podnosi u sjedi{tu Dru{tva, Ulica Obala Kulina bana broj
8, Sarajevo, u sobi broj 302. Podnosilac prijave du`an je uz prijavu predo~iti i/ili dostaviti svoj
obrazovanju Kantona Sarajevo („Sl. novine Kantona Sarajevo“, broj 43/08), identifikacioni dokument.
o Izvod iz mati~ne knjige ro|enih — original ili ovjerena fotokopija (ne starija od {est mjeseci), Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo
o Uvjerenje o dr`avljanstvu - original ili ovjerena fotokopija (ne starija od {est mjeseci), pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda.
o Uvjerenje o neka`njavanju od Ministarstva unutra{njih poslova — original ili ovjerena fotokopoja Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku neposredno ili preporu~enom po{tom na gore nave-
denu adresu, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objave obavje{tenja.
(ne starija od tri mjeseca),
o Uvjerenje o neka`njavanju od nadle`nog suda — original ili ovjerena fotokopoja (ne starija od 2. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika
tri mjeseca). Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine Dru{tva dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem
punomo}nika, koji je du`an postupati u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u
Kandidati koji su stekli diplome u inostranstvu prila`u nostrificirane diplome. skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara-vlastodavca.
Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrirano za
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira, udru`enje sa svojstvom pravnog lica os-
novano i registrirano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara, banka koja ima dozvolu Komisije
Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati! za vrijednosne papire za obavljanje skrbni~kih poslova, u kojim slu~ajevima ovla{tenja iz
punomo}i vr{i zakonski ili opunomo}eni zastupnik takvog pravnog lica.
Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa naznakom Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine Dru{tva daje se u obliku pisane izjave,
potpisane od dioni~ara – vlastodavca i punomo}nika, ovjerene u skladu sa propisima, i
„PRIJAVA NA KONKURS“ dostavlja se Dru{tvu li~no, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faksom ili putem e-
maila, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje 23. Skup{tine.
na adresu
III Glasanje u odsutnosti
FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU Pravo odlu~ivanja na Skup{tini Dru{tva dioni~ar mo`e ostvariti glasanjem putem popunjenih i pot-
BOLNI^KA 25 pisanih glasa~kih listi}a dostavljenih Dru{tvu putem po{te ili faksa prije datuma odr`avanja Skup{tine.
71 000 SARAJEVO U ovom slu~aju, dioni~ari mogu, najkasnije u roku od 5 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja
u dnevnim novinama, pisanim putem obavijestiti Dru{tvo da `ele pravo odlu~ivanja na Skup{tini
ostvariti glasanjem u odsutnosti.
Dru{tvo }e u roku od 3 dana od dana prijema obavijesti dioni~ara dostaviti dioni~aru na adresu iz
Bosna i Hercegovina liste dioni~ara izvje{taje i prijedloge svih odluka po pitanjima koja su uvr{tena u dnevni red Skup{tine
Federacija Bosne i Hercegovine
T U Z L A N S KI K A N T O N
i glasa~ke listi}e, a dioni~ar mo`e dostaviti popunjene glasa~ke listi}e najkasnije 3 dana prije dana
Javna ustanova Osnovna {kola MIRI^INA odr`avanja Skup{tine.
Miri~ina — Gra~anica
Broj: 145 / 10 IV Radna tijela Skup{tine
Datum: 6. 8. 2010. godine
Odbor za glasanje imenovan Odlukom Nadzornog odbora Dru{tva, ~ine:
Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine TK, br. 6/04) i ~lana 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine TK, br, 7/05), Pravila o radu {kole, kao i saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i a) Sejdalija Helji}, predsjednik Tarik Rahi}, zamjenik predsjednika
sporta TK, broj 10/1-34-13702/10 od 27. 7. 2010. godine, [kolski odbor raspisuje b) Mustafa Kurti}, ~lan Edina Kari{ik, zamjenik ~lana
c) Hariz Haljevac, ~lan Enisa ]urevac, zamjenik ~lana
J AV N I K O N K U R S Zapisnik Skup{tine vodit }e Edina Harbinja, zamjenik zapisni~ara je Lejla Kaljanac.
za popunu upra`njenih radnih mjesta
1. islamska vjeronauka.................................puna norma ..............................................................................................................1 izvr{ilac Skup{tinom Dru{tva, do izbora predsjednika Skup{tine Dru{tva, predsjedava prisutni dioni~ar ili
2. engleski jezik .............................................14 ~asova .................................................................................................................pripravnik punomo}nik dioni~ara, sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa.
3. matematika-fizika.....................................13 ~asova...................................................................................................................1 izvr{ilac Skup{tina Dru{tva ve}inom glasova, izme|u prisutnih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara, bira pred-
4. njema~ki jezik ...........................................4 ~asa.........................................................................................................................1 izvr{ilac
sjednika Skup{tine Dru{tva i dva ovjeriva~a zapisnika.
Za sve pozicije, izuzev pozicije 2 gdje se prima pripravnik do osposobljenosti za polaganje stru~nog ispita, radni odnos se zasniva na odre|eno ^lanovi Nadzornog odbora, ~lanovi Odbora za reviziju, generalni direktor i drugi ~lanovi Uprave
vrijeme najdu`e do 12. 8. 2011. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor.
du`ni su prisustvovati Skup{tini.
Uslovi: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa predvi|enih Zakonom o radu, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove, tj. odgo-
varaju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, kao i polo`en stru~ni ispit.
Uz prijavu na konkurs sa kra}om biografijom kandidati treba da dostave sljede}u dokumentaciju: V Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu
1. original diplomu ili ovjerenu kopiju Narednog dana od dana objavljivanja obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine, dioni~ari i
2. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (orginal ili ovjerenu kopiju) punomo}nici dioni~ara imaju pravo uvida u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu u sjedi{tu
3. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8, soba broj 302 na III spratu,
4. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci)
5. uvjerenje o ~ekanju na posao nakon sticanje stru~ne spreme tra`ene konkursom svakim radnim danom od 9 do 14 sati.
6. uvjerenje o radu u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi tra`enoj konkursom, uklju~uju}i pripravni~ki Obrazac br. 2. (Prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju na 23. Skup{tini Dru{tva), kao i Obrazac br.
sta` i volontiranje 1. (Punomo} za punomo}nika da mo`e u~estvovati u radu i odlu~ivanju na 23. Skup{tini) iz
7. uvjerenje o radnom sta`u izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom Poslovnika o radu Skup{tine Dru{tva }e biti objavljeni zajedno sa materijalom za 23. Skup{tinu
Kandidati koji budu izabrani naknadno }e dostaviti ostala potrebna dokumenta za zasnivanje radnog odnosa: ljekarsko uvjerenje, uvjerenje o Dru{tva na web stranici Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo: www.bhtelecom.ba.
nevo|enju krivi~nog postupka, ovjerenu izjavu kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, uvjerenje da nije ka`nja-
van iz oblasti privrednog prestupa (od nadle`nog op}inskog suda), uvjerenje da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nas-
tavnika, pedagoga ili direktora {kole (od nadle`nog op}inskog suda) VI Preporuka
Prijave sa ta~nom adresom, kontakt-telefonom i potrebnim dokumentima dostaviti li~no ili slati na adresu {kole: JU O[ Miri~ina u
Preporu~uje se dioni~arima i punomo}nicima dioni~ara koji `ele u~estvovati u radu Skup{tine da
Miri~ini, 75 329 Miri~ina do|u 30 minuta prije zvani~no utvr|enog termina za po~etak rada Skup{tine Dru{tva radi blagov-
Nepotpune i neblagovremenea dokumentacija ne}e se razmatrati remenog evidentiranja i utvr|ivanja kvoruma za po~etak rada Skup{tine Dru{tva.
Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
Intervju sa kandidatima koji budu ispunjavali uslove predvi|ene konkursom obavit }e se 17. i 18. 8. 2010.godine od 8 do 12 ~asova u prostorijama {kole. PREDSJEDNIK
Kandidati koji ne pristupe na intervju smatrat }e se da su odustali. NADZORNOG ODBORA
Direktor {kole
Adil Kurtovi} Alden Bajgori}
OSLOBO\ENJE 43
subota, 7. august 2010. godine POMO] U KU]I
Sadnja i njega biljki u `ardinjerama NOVOSTI I PREPORUKE

Vi{e prostora i prehrane Kopriva lije~i i


uljep{ava
Kopriva se pokazala kao sjajanlijekpro-
^esto se ispred kafi}a, resto- tivreumatskihbolova i artritisa, ote`anog
rana, trgovina, pa i stambenih mokrenja, oboljenja jetre, `u~i i slezene.
ku}a, mogu vidjeti patuljaste Osim toga, koristi se za podizanje nivoa
crnogorice i druge biljke za- `eljeza u krvi, olak{avanje probave,
sa|ene u posude raznih oblika ubla`avanjedijareje, lije~enjehemoroida
i veli~ina. Me|utim, veliki pro- i kolitisa. Kopriva reguli{e i nivo {e}era u
blem predstavlja zahtjevnost krvi, pa se nalazi u mnogim ~ajnim mje-
biljaka i stabalapremauslovima, {avinama koje koriste dijabeti~ari, ali
naro~ito zemlji{ta. Crnogorice ima primjenu i u lije~enjuhroni~nihder-
su uglavnom zahtjevnije i neo- matolo{kihoboljenjapoputekcema, akni
tpornije od listopadnih stabala, i prekomjernog opadanja kose. Poma`e
pa je vrlo~estapojava da umjes- i protiv oralnih infekcija, afti, upala desni
to ukrasa u `ardinjeri ve} posli- i angina.
je dva-tri mjeseca imamo po- Ova biljka se ne smije koristiti nepro-
tpuno osu{enu biljku. Ovo se kuhana jer mo`eo{tetitibubrege. S obzi-
svakako mo`e izbje}i pravil- rom na to da poja~ava lu~enje mokra}e,
nim punjenjem `ardinjere i uzimajtenamirnicebogatekalijumom da
na~inom sadnje. Naro~ito je ne bi do{lo do gubitka tog minerala.
va`an pravilan izbor same `ar- Za oporavak
dinjere. Ona mora imati dovo- Malu ka{iku su{ene koprive prelijte sa
ljno prostora (minimalno dva 2,5 decilitravrelevode, ostavite da odsto-
puta vi{e od busena biljke koju ji deset minuta, procijedite i pijte tri pu-
sadimo) i {to je najva`nije, mo- ta dnevno.
ra imati dovoljno velike otvore Ovaj ~aj rije{i}e sve probleme s ekce-
na dnu, kako bi vi{ak vode mo- mom, glavoboljom, mokra}nim kanali-
gaonesmetanoiza}i van, u pro- ma, `elucem, anemijom… Mo`ete da
tivnomdolazi do truljenjabiljke. ga pijete i kada vas mu~evirusne ili bakte-
Na dno `ardinjere, do 1/3 vi- rijske infekcije.
sine, postavljaju se {ljunak, Za lijepa stopala
krhotine od cigle, kerami~kih Dvije {ake dobro opranih korjenova,
plo~ica i sli~nog gra|evinskog svje`egli{}a i stabljikakopriveprelijte s pet
materijala. Ne smije se koristi- litara vode i ostavite da odstoji preko
ti {uta koja u sebi ima cement, no}i. Sljede}egdanamje{avinuzagrijte do
Najva`nije no misli na redovno prihranji- vrenja, sipajte u lavor i potopite noge. Bi-
beton i sli~no, jer }e oni za~epi-
je, naro~ito vanje, jer mala koli~ina ze- lo bi dobro da stopala dr`ite u {to toplijoj
ti otvore na dnu. Nakon toga se
kod ~etinara, mlje podrazumijeva i malu kupki barem 20 minuta.
dodaje zemlja, najbolje u sasta-
da biljkuzasa- kon koli~inu hrane koju biljka brzo Protiv peruti
vu1/3 ilova~e, 1/3 humusa i 1/3
dimo na dubi- sadnje, oko biljke treba postavi- potro{i. Zato je dobro 2-3 puta Dvije pune {ake koprive prelijte s pola
pijeska. Ako imamogolokorije- litravrelevode, ostavite da odstoji pet mi-
nje na dnu }emoprvooblikova- nu na kojoj je bila u rasadniku, ti1-2 cm treseta i obilnozaliti. Za tokomvegetacijskesezoneoko-
odnosno da vrat korijena ne pati zemlju oko biljke i dodati nuta, procijedite i dodajte {oljicu sir}eta.
timalobrda{cezemlje, na kojeg biljke u `ardinjerama va`na je i
bude prekriven zemljom. Na- sloj treseta kao pri sadnji. Umasirajte ovu tinkturu u ko`u glave
}e se ono nalegnuti. kasnija njega. Tu se prvenstve-
pola sata prije pranja kose.

LJEPOTA, KOZMETIKA MODA, STIL, TRENDOVI RECEPT DANA


Savr{ene obrve Dobra suknja
uvijek je hit
Dok se haljinama relativno lako prikloni-
mo i u`ivamo u njihovim ~arima, suknje
nam se ~esto ~ine ne{to te`im za nositi. [to
je zapravo {teta, jer oba ta naj`enstvenija ko-
mada odje}e zaslu`uju da se nalaze na lis-
ti modnih prioriteta. Stoga se oslobodite pre-
drasuda da su one namijenjene samo po-
Prije nego se latite pincete, i{~etkajte sebnimprilikama, primjerene su, naime, po-
obrve ka gore. To mo`ete u~initi ~etkicom slu i no}nom izlasku ba{ koliko i trendi {e-
od prazne maskare. Potom isijecite sve tnji s prijateljicama.
dla~ice koje str{e. Za to koristite posebne Ako ne znate s kojomsuknjompo~eti, pre-
male makaze. Spremite dvije vrste pince-
ta: jednu sa {picastim vrhovima, koja je
poru~ujemo vam usku crnu suknju povi{e-
nog struka, du`ine do koljena, od rastezlji-
Baklava s bademima
dobra za kra}e dlake, a drugu sa kosim ko- vog materijala - klasi~ni komad koji }ete uz Potrebno: Priprema:
ja }e vas osloboditi debelih dlaka. Bijelim lijepu bluzu i Sastojci: Lim veli~ine oko 30 puta 15 centimeta-
kreonom napravite {ablon, odnosno is- klasi~ne {ti-  12 listova gotovog ra prelijte rastopljenim maslacem i slo`ite
crtajte oblik koji biste `eljeli imati. Bitno kle mo}i no- tijesta za savija~e na dno 4 do 5 listova tankog tijesta koje ste
je i da uskladite du`inu sa crtama va{eg siti na posao, Za fil: izrezali prema veli~ini pleha, a svaki po{-
lica. Tako bi obrve trebalo da po~inju u ko- uz jednosta-  250 grama maslaca kropitemaslacem. Listovetijestaslo`itere-
rijenu va{eg nosa i da se pru`aju do kra- vni top, gla-  200 grama badema dom i svakipospitemje{avinommljevenih
ja oka. murozni na-  80 grama gro`|ica badema, gro`|ica i struganog mu{katnog
Da biste pravilno popunili neki ne- kit i divlje pla-  mu{katni ora{~i} ora{~i}a sve dok ne potro{itefil. Na samom
dostatak u gustini obrva, odaberite odgo- tforme za Za sirup: vrhu slo`ite preostalih 4 do 5 listova. Prije
varaju}i ton kreona kojim }ete to raditi. izlazak, a uz  300 grama {e}era pe~enja nafilovano tijesto izre`ite no`em
Plavu{e bi trebalo da biraju ton sli~an naj- T-shirt maji-  500 ml vode u obliku romba ili kocki. Prelijte rastoplje-
tamnijem dijelu obrva, crvenokose sli~nu cu s natpi-  1 vanilin {e}er nimmaslacem i stavite u rernu na oko 200
boju svojoj kosi, a brinete ton svjetliji od som na kafu.  sok od 1 limuna stepeniCelzijusa. Pecite dok baklava ne po-
boje svoje kose. Kada popunite praznine, Osim toga, rumeni. Pe~enubaklavunakonva|enja iz
da biste ih prikazali u pravom svjetlu, na- nosit }ete je rerneprelijteohla|enimsirupom i ostavi-
nesite providan gel za obrve. Tako|e, tokom sva- te dva-tri sata da ga upije. Sirup pripremi-
ako se pojavi crvenilo, na upaljeno mjes- koggodi{njeg tetako da {e}er, vanilin{e}er i vodudobro
to stavite malo korektora za podo~njake. doba. prokuhate i umije{ate sok od limuna.
44 OSLOBO\ENJE
FELJTON srijeda,
subota, 5. maj 2010. godine
7. august

Vu~ji paso{ (5)

Posljednji sovjetski
pjesnik
Od pjesnika ro|enih u sovjetsko vrijeme Brodski
je bio prvi apsolutno nesovjetski pjesnik. A ja sam
bio - posljednji sovjetski pjesnik. Ali, sovjetska
vlast je u~inila sve da iz mene izbaci to „sovjetstvo“
Pi{e: Evgenij JEVTU[ENKO prosipati pomije? Drugi dio libe- pro~itati„ArhipelagGulag“ prije no
ralne inteligencije, koji je naivno {to je bio napisan? Nama nije bi-
Na nesre}u, nade naroda koje je poku{aozavolitinovuvlast, na kra- Slikar Mario Mikuli} (1924-1991) jako je volio poeziju Ev- lo poznato da je pod dekretom o
iznevjerila komunisti~ka revoluci- ju se povukao - zbog njene nedo- genija Jevtu{enka. Povodom desetogodi{njice njegove smrti formiranju Solovki, prvog prijehi-
ja za sada su iznevjerene i od an- sljednosti, zbog neizvr{enja tolikih izdava~ Goran Mikuli} knjigu “Vu~ji paso{“ posve}uje nje- tlerovskog konclogora, stajao Le-
tikomunisti~ke revolucije. A obe}anja i zbog rata u ^e~eniji. govoj uspomeni. Knjigu je izdala izdava~ka ku}a RABIC 2001. njinov potpis, da je upravo Lenjin
mo`da i nema revolucija koje ne godine. izdavaosurovenaredbe o krvavom
obmanjuju ljude. Zar je odista Sovjetski ljudi Obo`avan u po~etku karijere poput rock zvijezda na Za- obra~unavanju sa selja{tvom, ni-
svim idealima sudeno da budu Ali, nije manje opasna distanca padu, Evgenij Jevtu{enko je dio skupine ruskih pjesnika po- smo znali za njegovu nepomirlji-
nedosti`ni? izme|u vlasti i inteligencije od znatih pod imenom “{ezdesjatniki“ (“{ezdeseta{i), me|u ko- vost prema inteligenciji koja dru-
Ali, u ~emu je onda smisao njihovog spajanja. Uostalom, jima su i Andrej Voznesenski i Bela Ahamdulina, njegova prva ga~ije misli. Skrivane su mnoge
`ivota - u pukom vegetiranju? To mo`da mi suvi{e o~ekujemo od supruga. Jedna od njegovih najslavnijih pjesama, napisana njegove cedulje \er`inskom i Sta-
je stra{no. vlasti i od politike, jer su mnogi od 1961, “Babi Iar” o mjestu u Kijevu gdje su nacisti masakri- ljinu, njegovi telegrami, direkti-
Dio liberalne inteligencije, ko- nas, u dubini du{e, jo{ neizlje~ivo rali tisu}e @idova, te roman Aleksandra Sol`enjicina “Jedan ve. Meni i mnogima bilo je mu~no
ja se ~estitopona{ala u vrijemeno- „sovjetski ljudi“. dan u `ivotu Ivana Denisovi~a“, objavljen iste godine, obi- izlije~enje od idealizacije Lenjina.
menklaturnog komunizma, odje- Od pjesnika rodenih u sovjetsko lje`ile su promjenu tona u sovjetskoj literaturi i po~etak di- Shvataju}i revoluciju kao „osvetu
danput se, s rasijanom vrijeme Brodski je bio prvi apso- sidentskog pokreta. za brata“, Lenjin nije primijetio
uslu`no{}u, uzvrpoljio pred li- lutno nesovjetski pjesnik. A ja Jevtu{enko je napisao: da se sveticijelomnarodu, a ne sa-
cemkapitalizma. Onaj na{ „komu- sam bio - posljednji sovjetski pje- “Pripadao sam onima koji su gurali Rusiju kao kamion za- mocarizmukoji je pogubionjego-
nizam“, mada opasan, bio je dobro snik. Ali, sovjetska vlast je u~inila glibljen u blatu, ali kad nam je uspjelo da je pokrenemo, ona vog brata. Lenjinova tragedija bi-
poznata `ivotinja. Ali, otad`binski sve da iz mene izbaci to „sovjet- se istrgla iz na{ih ruku i zastra{uju}e krenula nizbrdo. Isto- la je u tome{to je Staljin, koga je pri
kapitalizam pojavio se kao ne- stvo“. rija nije pretekla samo Gorba~ova nego i sve nas s njim, po- kraju `ivota Lenjin toliko mrzio,
poznati razbojnik, koji ulijeva jo{ Pripadam onim {ezdesetljetni- prskav{i nam lica blatom ispod svojih to~kova. stvarnoispaonjegovvjerniu~enik.
ve}i strah. Upravo zbog toga po~eli cima koji su se, isprva, protiv ave- Po{to je izgubila upravljanje, sovjetska imperija udarila je Ali, nama je predstojalo da to
su toliki da mu se dodvoravaju, ti Staljina borili pomo}u aveti Le- o najstra{niju stijenu - vakuum, i razbila se. shvatimo osamdesetih, a ne {ez-
kao, uostalom, i novoj vlasti. njina. Ali, kako smo mi mogli zna- Na nesre}u, nade naroda koje je iznevjerila komunisti~ka desetih godina. Volio sam onu
Jedan poznati satiri~ar ~ak je ti o druga~ijem Lenjinu i kako revolucija zasad su iznevjerene i od antikomunisti~ke revo- crvenu zastavu pod kojom se ni-
izbacio neke vrste parole: „Dosta smo mogli do}i do arhivskih ma- lucije. A mo`da i nema revolucija koje ne obmanjuju ljude. je borio samo Vasilij Tjorkin, ne-
s prosipanjem pomija uvis!“ Zna~i: terijala koji su se pra{njavili ispod Zar je odista svim idealima su|eno da budu nedosti`ni”. go i Viktor Njekrasov i Ljev Kope-
nadolje mo`e? A treba li uop}e sedam pe~ata? Kako smo mogli ljev i Bulat Okud`ava. Nisam vo-

Sudija, advokat, sudija (11)

Ne diraj mi d`amiju!
Hajdara proglasih krivim zbog krivi~nog djela uvrede, uz nov~anu
kaznu u iznosu od 24.000 dinara, ili osam dana zatvora
ukoliko se kazna ne bude mogla naplatiti
Pi{e: Mehmed [ATOR va zvana „Preka~a“ grani~i sa seoskim pu-
tem. Desno od mene, na svojimnjivama, ra-
U`urbano sam zakazivao nove rasprave. dili su Hamzo Mazi} i Huso Mehovi}. U je-
Htio sam se osloboditi starijih predmeta, pa dnom trenutku, sa udaljenosti nekih 60 me-
onda u miru rje{avati novopristigle pre- tara, ~ujem da neko galami, psuje i vi~e. Ni-
dmete. Dr`ao sam se izreke da je pravovre- sam obra}ao naro~itu pa`nju na to, jer
mena pravda najbolja pravda. Takav naum mislio sam da se ne odnosi na mene.
nastojao sam odr`ati u daljoj sudijskoj kari- „Tebi govorim, Mujo, da ti j.... oca guba-
jeri. Potpunaa`urnostumirujesudiju, otva- vog i majku }elavu! I ti mi klanja{ svaki dan
ra put za stru~no uzdizanje, a stvara i mo- u d`amiji, j.... ti d`amiju i poste}iju na ko-
gu}nost da se da li~ni doprinos u otkrivanju joj ti klanja{!“
novih instituta, pojmova i dostignu}a u „Jel’ ti to meni, Hajdare?!“, zapitah tad
sudskojpraksikroznjihovuprakti~nuprimje- tu`enog, a on nastavi galamiti:
nu. Takvihprilika u sudskojpraksisudija ima „Tebi nego kome, j.... ti poste}iju na ko-
napretek, da ne ka`em da se ukazujusvako- joj klanja{!“
dnevno. Svakodnevnicapredsudijupostav- - Ja mu ni{ta ne kazah- pri~ao je daljeMu-
ljanoveslu~ajeve, novepredmete i ljude, bez jo - ve}se okrenuhpremaHamzi i Husi, upi-
obzira da li bili u ulozi sudije, tu`ioca, op- tah da li su ~uli ove rije~i tu`enog, a oni me-
tu`enog, branioca, o{te}enog... niuglaskaza{e da jesu i da trebamtu`itiHaj-
dara, a da }e mi oni na sudu posvjedo~iti.
Na njivi „Preka~i“ ji govori koliko su ljudi nekad „mali“ iako se ra Ahmetovi}a zbog krivi~nog djela uvrede. Pa, eto, ja do{‘o.
Kada ujutro ulazi{ u sudnicu, nikada nisi po~esto vole dizati u visine. Uostalom, Tu`itelj, tu`eni i svjedoci ~ekali su u hodni- - Je li ovo ta~no, Hajdare? - upitah
suguran {ta }e se u njoj desiti danas, kakve naj~e{}e sve zavisi od toga kako posmatra{ ku sudnice. Rekoh daktilografkinji da u|u tu`enog.
}e{ ljude i sudbinesresti, s kakvimdoga|aji- slu~aj. No, najbolje da iznesemkonkretanpri- samo tu`itelj i tu`eni, Mujo i Hajdar. - Mo`da je, sudija, pone{to i ta~no, ali ni-
ma }e{ biti upoznat i o kakvim }e{ ljudskim mjer, a ~italac neka izvodi zaklju~ke. - Ostaje{ li, Mujo, kod svoje tu`be? Ako os- samimaonamjeruuvrijediti ga. Tog sam da-
stradanjimaslu{ati. ^esto se, tako, sje}amje- Tog dana u 11 sati bilo je zakazano ro~i- taje{, malo je obrazlo`i - nalo`ih tu`itelju. na dobro popio kod Vuka{ina {ofera, mo`da
dnogslu~aja sa po~etakasudskeprakse, ko- {te po tu`bi Muje Mehovi}a protiv Hajda- - Bio sam, dru`e sudija, na njivi. Moja nji- sam malo i pretjerao... Ali, {ta je - tu je, iz ove
OSLOBO\ENJE 45
subota, 7. august 2010. godine FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Mi se ne trebamo stidjeti {to se vi{e ne pla{imo
1830. Francuska skup{tina izabrala Luja Filipa za kralja
Francuske, po{to je [arl X prisiljen da abdicira, u
Julskoj revoluciji. Novi kralj postao poznat kao Kralj gra|anin.
„crne vrane“, koja svakog od nas mo`e odvesti u
Ljubjanku ili u bolnicu za du{evne bolesti (mada
se pla{imo da budemo oplja~kani i ubijeni na uli- 1834. Umro francuski izumitelj @ozef-Mari @akar. 1801.
izumio mehani~ki tka~ki razboj, po njemu naz-
van @akarova ma{ina.
ci ili u svom domu).

1858.KranionaljicaKaVinaktoderijaodazabraprilajesOtatonivu.cu britanskog domi-


Ne trebamo se stidjeti {to vi{e ne postoji jedna
jedina partija, koju smo, jo{ od malih nogu,
du`ni voljeti (mada je te{ko zavoljeti ijednu od, Mata Hari
izgleda, pola stotine registriranih partija). 1895. Otvorena prva me|unarodna izlo`ba moderne
umjetnosti u Veneciji. Otad se odr`ava svake
druge godine, bijenale.
1876. Ro|ena ho-
landska igra~ica
Stid od straha Margareta Ger-
Ne trebamo se stidjeti {to, kakav-takav, ali pos-
toji izbor pri glasanju za Dumu ili za predsjedni- 1912.Ruresnihsija sfei Jarapanu Mon
potpisali sporazum o podjeli inte-
goliji i Mand`uriji.
truda Zele, po-
znata kao Mata
ka (mada bi ~ovjek ponekad po`elio da na
spisku vidi nekog drugog, ko se, mo`da, jo{ ni- 1938. Umro ruski pozori{ni glumac, teatrolog i reditelj
Konstantin Stanislavski, osniva~ Hudo`estvenog
teatra u Moskvi 1898.
Hari. Pod su-
mnjom da je nje-
je ni rodio). Ne trebamo se stidjeti {to vi{e ne pos- ma~ka {pijunka,

1942.
toji politi~ka cenzura (mada postoji cenzura ko- Iskrcavanjem ameri~kih pomorsko-desantnih Francuzi je strije-
mercijalna, koja prelazi u politi~ku), {to pred ra- snaga na ostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomon- ljali u oktobru
dnjama nema redova (mada postoje redovi ne- skih ostrva, po~ela savezni~ka ofanziva na Pacifiku u Drugom 1917. Ime Mata
zaposlenih koji tra`e posao), {to ne postoje po- svjetskom ratu. Hari, Jutarnje
ni`avaju}e komisije za odobravanje izlaska iz ze- Oko, uzela dok je
mlje (mada ve}ini na{eg naroda nije milo da zna
da mo`e otputovati u Pariz, ali da za to, za cio
1947. Ekspedicija norve{kog etnologa Tora Hejerdala
splavom Kon-Tiki stigla, poslije 101 dana plovi-
dbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.
`ivjela na Javi,
prije Prvog svjet-
`ivot, ne mo`e ste}i novca). skog rata.
Ne trebamo se stidjeti {to, ako vjerujemo, ne
moramo svoju vjeru kriti i mo`emo i}i u koju god 1959.
mlje iz svemira.
Ameri~ki satelit Eksplorer 6 lansiran iz Kejp Ka-
neverala. Prvi satelit koji je poslao fotografije Ze-
`elimo bogomolju, d`amiju, sinagogu ili katoli~ku
Josif Brodski
lio nomenklaturni, nego Sovjetski Savez izuzetnih
crkvu i zbog toga nas niko ne}e progoniti (mada
su mnogi, ~ak medu sve}enicima, netrpeljivi pre- 1960.Oba cuske.
la Slonova~e proglasila nezavisnost od Fran-

madrugimreligijama, a istovremeno se bave{ver-


li~nosti, gdje sam, u svakoj republici, imao toli-
ke prijatelje.
com cigareta i lojalno{}u prema vlastima). Ne tre-
bamo se stidjeti {to sad ima svega u radnjama
1964.Progla{ena Narodna Republika Kongo.
Ali, u referenu „ko bje{e ni{ta, bit }e sve“ pos-
toji opasna dvosmislenost. Stra{no je ako onaj ko
(mada je istovremeno sramota {to gotovo ni{ta
od toga nije na{e). 1989. Umrla srpska pozori{na rediteljka Mira Trailovi}.
Osnovala avangardno beogradsko pozori{te
Atelje 212, 1956, i Beogradski internacionalni teatarski festival.
Oliver Hardi
1957. Umro ame-
je stvarno bio ni{ta postane sve. Tako je bilo po- Naravno, sve to veoma je nesavr{eno, ponekad
Kao rediteljka, beogradskoj publici prvi put predstavila naj- ri~ki filmski glu-
slije Oktobarske revolucije; tako se, na`alost, i dosta slaba{no, ali ne treba zaboravljati da jo{ do zna~ajnija imena svjetske pozori{ne avangarde Joneska, Sartra, mac Oliver Har-
desilo i poslije doga|aja iz avgusta 1991. godine. nedavno svega toga nije bilo i nije moglo biti. Ne Olbija i mjuzikl “Kosa“.
^ega se stidimo, svi znamo. trebamo se vra}ati ni u na{u davnu, ni u nedavnu di. S partnerom

1990.
Ali, trebamo li se stidjeti {to smo ~ovje~anstvo pro{lost. Trebamo misliti na to ~ega jo{ nije bilo Afri~ki nacionalni kongres Nelsona Mandele Stenom Lorelom
oslobodili straha od tre}eg svjetskog rata? (Ma- a {to mora biti. Na to, ~ega se ne}emo stidjeti. odustao, poslije 29 godina, od oru`ane borbe igrao u vi{e od
da svakoj majci koja izgubi sina nije va`no da li Izme|u stida i straha postoje dva me|ustanja. Je- protiv vlasti bijele manjine u Ju`noj Africi, za uzvrat vlada te ze- 100 filmskih ko-
ga je izgubila u svjetskom ili u lokalnom ratu, ne- mlje prihvatila razgovore o okon~anju sistema aparthejda. medija o Stanliju
dno je strah od stida, drugo - stid od straha.
i Oliju snimljenih
gdje u ^e~eniji ili u Tad`ikistanu.) (Sutra: Historija politi~kih zemljotresa)
1995. Najmanje 20 ljudi poginulo u ekspoloziji bombe
koju je u zgradi vlade u Kolombu, u [ri Lanki,
aktivirao tamilski pobunjenik, bomba{-samoubica.
od 1926. do 1950.

Djelo Mehmeda [atora „Sudija, advokat, sudija“ je autobio- 1996. U Atini se sastali predsjednici Srbije i Hrvatske
Slobodan Milo{evi} i Franjo Tu|man i postigli
dogovor o normalizaciji odnosa Jugoslavije i Hrvatske. Spora-
grafskog karaktera. Autor upoznaje ~itaoce o svom `ivotu i ra- - A, jok, jok, nema tu opros-
du kroz predmete iz bogate sudske i advokatske prakse i to ~ini zum ozvani~en 23. avgusta.
ta! Dru`e sudija, evo ja mu

1997. Kambod`anski ministar inostranih poslova Ung


na veomapristupa~anna~in, jednostavnomnaracijom, {to ~ita- opra{tam {to mi je opsovao
ocu omogu}ava da shvati veoma komplicirane i te{ke slu~aje- oca i majku, jebe{ to, i kao dje- Huot formalno preuzeo du`nost prvog premije-
ve sudski procesuiranih krivi~nih dijela. Autor je izvr{io oda- ca smo jedan drugom psovali ra, zamijeniv{i zba~enog princa Norodoma Ranarita.
bir najinteresantnijih slu~ajeva, {to knjigu ~ini lako ~itljivim
1997.
}a}u i materu, ali to {to mi je op- Fidel Kastro
Ilegalna organizacija kosovskih Albanaca Oslo-
i zanimljivim {tivom. sovaod`amiju i poste}iju na ko- bodila~ka vojska Kosova preuzela odgovornost 1960. Predsjednik
Mehmed [ator je ro|en 1940. godine u Lokvama, op}ina Sto- joj klanjam, to mu ne}u opros- za niz oru`anih napada na policijske stanice na Kosovu i pozvala Kube Fidel Kastro
lac, gdje je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Na Pravnom fa- titi pa taman, dru`e sudija, ti Albance na Kosovu da podr`e oru`anu pobunu protiv srpske objavio odluku o
kultetu u Sarajevu diplomirao je 1964. godine. Prvo zaposle- mene poslao u zatvor umjesto vlasti. nacionalizaciji
nje stekao je u Stocu kao pomo}nik sekretara Op}ine. Bio je ovog psova~a! - ne popu{ta svih kompanija
sudski pripravnik (1967-69), sudija Op}inskog suda u Stocu
(1969-72), sudija i predsjednikOkru`nogsuda u Mostaru(1972-
Mujo.
Hajdara proglasih krivim
1998. U eksploziji automobila bombi u ambasadama
SAD-a u Keniji i Tanzaniji poginulo 226 osoba,
215 u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, povrije|eno 5.000 ljudi.
SAD-a na Kubi.

77, 1977-83), sudija Vrhovnog suda BiH (1983-95), advokat zbog krivi~nog djela uvrede, Odgovornost preuzela do tada nepoznata grupa Islamska armija
(1995-2003) te sudija Suda BiH. Sada je u penziji. uz nov~anu kaznu u iznosu od za oslobo|enje svetih mjesta.
Objavio je vi{e stru~nih priloga u ve}em broju ~asopisa iz 24.000 dinara, ili osam dana
krivi~ne oblasti te knjigu satire „Omerica brica“. Kao gimna-
zijalac i student bio je saradnik Oslobo|enja, Borbe i Slobo-
zatvora ukoliko se kazna ne
bude mogla naplatiti.
1999. U Br~kom, u Bosni i Hercegovini, odr`an Rok
maraton 1999, na kojem su se prvi put od raspa-
da SFRJ i rata okupile grupe iz biv{ih jugoslovenskih republika.
de i tada{njeg Radio Sarajeva. - Evo, dru`e sudija, odmah Koncert najavljen kao skup visokog rizika, incidenata nije bilo.
pare! - izvadi Hajdar nov~anik,
se ko`e ne mo`e - zavr{i Hajdar
i sjede.
Iz istog ste zaseoka, svakodne-
vno se susre}ete, iste vas te{ko}e
{eretski se nasmijav{i.
Jo{ jedan moj radni dan u su- 2000. Na Korzici iz zasjede ubijeni osniva~ glavne geril-
ske grupe na tom ostrvu @an-Mi{el Rosi i njegov
saradnik @an-Klod Frata~i.
Majkl Mekevit
2003. Sud u Da-
Svjedoci Hamzo Mazi} i Hu- snalaze, pa mo`da bi se moglo du bio je zavr{en. blinu osudio lide-
so Mehovi} u svojim iskazima
potvrdi{e navode optu`be.
na}i neko rje{enje - sugeriram
tu`itelju.
Za postojanje krivi~nog dje-
la uvrede potreban je umi{- 2000. Grupa {vajcarskih i nau~nika iz SAD-a saop{tila
da je otkrila devet planeta koje se kre}u u orbiti
van Sun~evog sistema u kojem je Zemlja, {to je od zna~aja za
ra Prave IRA,
odmetni~ke fra-
- Mujo, bi li se ti sad mogao ljaj, koji obuhvata svijest da je kcije Irske repu-
Nema tu oprosta data izjava uvrijedljiva za napore nau~nika da otkriju `ivot na nekom drugom mjestu u blikanske armije,
izmiriti s Hajdarom? - upitah kosmosu.
tu`itelja. - Ne mo`e, sudija, jer Hajdar odre|eno lice. Krivi~no djelo Majkla Mekevita

2001. Filipinska vlada i muslimanska separatisti~ka


- Ne}u nipo{to, moj sudija, je nepopravljiv! Ovo nije prvi mo`e postojati i onda kada se na 20 godina za-
nema tih para za koje bih na to put da on nasr}e na moj nam i pasivni subjekt li~no ne osje}a grupa Islamski oslobodila~ki front Moro potpi- tvora za organizo-
uvrije|enim. sali primirje, kao korak u pravcu okon~anja decenijskih borbi u vanje bomba{kog
pristao! Predtobom je, dru`esu- na ono {to mi je najdra`e na svi-
U na{em konkretnom slu~aju ju`nim Filipinima. napada u gradu
dija, zakon, {kole si u~io da po jetu - uporan je Mujo.

2002.
tom zakonu sudi{, pa po njemu - Jesi li ti, Hajdare, spreman tu`itelj se ne osje}a uvrije|enim Me|unarodni monetarni fond dodijelio 30 mili- Oma u Sjevernoj
po{teno otcijepi! Samo, ja Haj- izviniti se Muji? - zapitahtu`enog. {to mu je tu`en opsovao oca i jardi dolara Brazilu, u cilju sre|ivanja ekonomske Irskoj, u avgustu
daru ne moguoprostiti i gotovo! - Vala, i nisam ne{to naro~ito majku, ali se osje}a uvrije|enim situacije u toj zemlji. Najve}a finansijska pomo} koju je MMF 1998. U napadu
- Dobro, Mujo, ali razmisli kail, ali ako on ho}e, mogu i to jer mu je tu`eni opsovao d`ami- dao nekoj dr`avi. poginulo 29 oso-
ju i poste}iju na kojoj klanja. ba, vi{e stotina ih
2005. U rudniku u ju`noj kineskoj provinciji Guan-
ipak malo! Ta ne}e{ valjda ~itav u~initi - mrzovoljno procijedi
`ivot biti u zavadi s Hajdarom?! Hajdar. (Sutra: Jug ho}e da se objesi) gdong poginula 123 rudara.
povrije|eno.
46 OSLOBO\ENJE
SPORT subota, 7. august 2010. godine

BOSNA I HERCEGOVINA Mirza Vare{anovi}, {ef stru~nog {taba Sarajeva


Premijer liga BiH 1. kolo

O~ekujem pobjedu
uta pob ner por d:p-g bod
1. @eljezni~ar 1 1 0 0 2:0 3
2. [iroki B. 1 1 0 0 3:2 3
3. Zvijezda 1 1 0 0 2:1 3
4. Slavija 1 1 0 0 1:0 3
5. Budu}nost 1 0 1 0 1:1 1
[to se ti~e po~etnog sastava

nad Slavijom
6. Drina 1 0 1 0 1:1 1
7. Leotar 1 0 1 0 1:1 1
8. Rudar 1 0 1 0 1:1 1 za nedjeljnu utakmicu,
9. Sarajevo - - - - - imam jo{ nekoliko dilema,
10. Vele`
11. Zrinjski
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
rekao je Vare{anovi}
12. ^elik - - - - -
13. Borac 1 0 0 1 2:3 0 [ef stru~nog {taba Fudbalskog
14. Travnik 1 0 0 1 1:2 0 kluba Sarajevo Mirza Vare{ano-
15. Sloboda 1 0 0 1 0:1 0 vi} istakao je da je ekipa sto pos-
16. Olimpik 1 0 0 1 0:2 0 to fizi~ki spremna za nedjeljno
SUBOTA, 17.30 SATI gostovanje kod Slavije. Kormilar
TUZLA: Sloboda - Travnik bordo sastava kazao je da niko od
(Sudije: Skaki} - Alispahi}, Dragojevi}) igra~a nema problema sa povre-
TREBINJE: Leotar - Olimpik dama. Za tim u Lukavici ne}e
(Dominkovi} - Ibri{imbegovi}, Kuni}) konku ri sati veznjak Kenan
ZVORNIK: Drina - Borac Hand`i}, njegov brat, napada~
(Kaplan - Bakovi}, Udov~i}) Amel Hand`i} i vezni igra~ Denis
MOSTAR: Vele` - Budu}nost
^omor, koji nemaju pravo nastu-
(Pro{i} - Budimli}, Hrsti})
pa zbog kartona.
NEDJELJA, 17.30 SATI
Vare{anovi} se obratio novina-
LUKAVICA: Slavija - Sarajevo
(@ivkovi} - [irko, Be~irovi})
rima ju~e na pres-konferenciji u
veoma dobrom raspolo`enju,
NEDJELJA, 20.30 SATI
SARAJEVO: @eljezni~ar - Zvijezda
istakav{i da Sarajevo sa optimi-
(Burekovi} - Pro{i}, Mari}) zmom ulazi u novu sezonu Pre-
ZENICA: ^elik - Zrinjski mijer lige.
(Paji} - Ba{i}, Tomas) „Za nas prvenstvo po~inje tek
NEDJELJA, 21 SAT u nedjelju po{to je utakmica
Dobro raspolo`enje: Mirza Vare{anovi} Foto: S. GUBELI]
[IROKI BRIJEG: [iroki B. - Rudar prvog kola sa ^elikom odgo|ena
(Mrkovi} - Topi}, Dujak) za 18. august. O~ekuje nas uta- Fadil ^izmi}, Edin ^akal, Ajdin postizati golove. Ina~e, kao i

^ekamo odgovor Hote


kmica sa Slavijom, u kojoj se Nuhi}, Nedim Be}irevi}, Amel mi, Slavija je podmladila ekipu
nadam dobroj igri i pobjedi. Na{ Hand`i}, Jasmin Peljto. Ekipu u pauzi. Posmatrao sam na{eg
Travni~ani tim je na okupu ve} dva mjese- je poja~ao i talentovani Asmir U posljednje vrijeme go- protivnika u utakmici protiv
ponovo gostuju ca, ali }e nam biti potrebno jo{ Sulji}, koji je do{ao iz Butmira. vori se da je nekada{nji re- Slobode, koja je bila prosje~na.
vremena za dodatno uigrava- „Zadovoljan sam radom mla- prezentativac BiH Almedin Rival }e biti motivisan u me~u
nje“, rekao je Vare{anovi} i dodao dih igra~a. Ne}e biti iznena|enje sa nama i ima}emo te`ak po-
Hota zainteresovan za do-
kako }e predstoje}e utakmice ako neki od njih budu me|u sao. [to se ti~e po~etnog sasta-
lazak na Ko{evo. Vare{ano-
jasno pokazati koji }e od novih prvih jedanaest.“ va za ne dje ljnu uta kmi cu,
vi} je prokomentarisao pre-
igra~a predstavljati prava po- Vare{anovi} je najavio da }e imam jo{ nekoliko dilema“, na-
Sarajevo svugdje igrati ofanzi- govore sa Hotom: glasio je Vare{anovi}.
ja~anja.
Podsjetimo, u pauzi izme|u vno i da ne o~ekuje probleme „Almedin Hota je dobio Rukovodstva Slavije i Sarajeva
dvije sezone ugovore su parafi- u realizaciji. na{e uslove. ^ekamo nje- dogovorila su se da navija~i bor-
rali doskora{nji juniori koji su „U napadu igraju Alen Av- gov odgovor“, rekao je Vare- do tima dobiju 1.000 ulaznica po
Ned`ad Selimovi} {anovi}.
pro{li Omladinsku {kolu FK Sa- di}, Adis Jahovi}, a jo{ neki cijeni od 7 KM za nedjeljnu uta-
Protiv Slobode rajevo, a to su: Sanel Trebinjac, igra~i iz drugog plana mogu kmicu u Lukavici. Z. RA[IDOVI]
odigrati hrabro Drina doma}in
Nakon minimalnog i ne- Olimpik prve bodove tra`i u Trebinju Borcu
sretnog poraza u Grada~cu,
no go me ta {e Tra vni ka
o~ekuje gostovanje u Tuzli.
Sloboda je uvijek neugo-
Prlja~a tra`i mu{ku igru od svojih igra~a! Doma}i kre}u
po prvu pobjedu
dan doma}in, a i tradici-
Moji fudbaleri moraju sami sebi da stave do znanja da mogu, da Na stadionu pokraj Drine
onalno protivnik ~ija igra znaju i da su sposobni za mnogo vi{e, jer ako to ne}e da urade, onda danas }e u Zvorniku biti pra-
ne odgovara timu sa Pirote. i ne trebaju da se bave ovim sportom, rekao je strateg vukova vi nogometni praznik. No-
“Vremena za plakanje i vom premijerliga{u u goste
Ekipa Olimpika danas gostu- sa maksimalnom ozbiljno{}u i dolazi mom~ad banjalu~kog
`alom za propu{tenom pri- je u Trebinju kod Leotara i po- poku{ati do}i do bod(ov)a. Od
likom u Grada~cu nema. Slo- Borca. U Zvorniku svi o~eku-
ku{at }e da popravi utisak iz igra~a tra`im jednu mu{ku igru ju da }e tribine preure|enog
boda je te`ak ispit za nas, ali prvog kola kada su vukovi kiksa- punu borbe i ne `elim da se
svakako da u Tuzlu idemo stadiona biti ispunjene do
li na doma}em terenu protiv ponovi igra iz pro{log kola. Ni- posljednjeg mjesta i da }e
odigrati hrabro. Da}emo ma-
aktuelnog prvaka na{e dr`ave. smo imali vremena da se ne{to uz podr{ku svojih navija~a fu-
ksimum i nadamo se povo-
Te{ko se vaditi na gostovanju, ali posebno pripremimo za susret dbaleri Drine sti}i do prve
ljnom ishodu“, nagla{ava
u taboru najmla|eg sarajevskog protiv Leotara, ali smo pri~om premijerlig{ake pobjede.
Ned`ad Selimovi}, trener
premijerliga{a nadaju se boljoj poku{ali da motivi{emo igra~e. “Mi smo u Banovi}ima u
Travnika.
igri i osvajanju prvih bodova u Oni isto sami moraju da sebi sta- 1. kolu ostvarili planirani
Te`ak raspored mogao bi
novoj sezoni. ve do znanja da mogu, da zna- cilj, pa se s pravom nadam
odrediti sudbinu Travnika u
‘’Prije {to ne{to ka`em o pred- ju i da su sposobni za mnogo vi- da }emo i u dana{njem de-
ovoj sezoni, jer nakon Slobo-
stoje}oj utakmici, moram se os- {e, jer ako to ne}e da urade, biju pred doma}om publi-
de na Pirotu dolazi prvak
vrnu ti na me~ pro tiv @elje - onda i ne trebaju da se bave kom pokazati svoju pravu
@eljezni~ar, pa prostora za
zni~ara. Evidentno je da je kiks ovim sportom. Znam koliko ova vrijednost i prvom premi-
oslanjanjesamona “doma}e“
bio i da smo izgubili bodove za ekipa vrijedi i nadam se da }e to jerliga{kom tricom obra-
bodove nema previ{e. Stoga
koje smo se nadali da }emo ih i igra~i shva ti ti’’, za klju~io je dovati na{e navija~e“, ka-
veziri, ukoliko `ele barem do
upisati. Ali ne `alim toliko za bo- strateg vukova. zao nam je trener Drine
prvog prvenstvenog boda, u
dovima koliko `ali zbog na~ina U kon ku ren ci ji za da na{ nji Miroslav Milanovi}.
Tuzlimoraju~e{}eprelaziti na Za udarnu postavu konku-
protivni~ku polovinu. na kojim smo ih izgubili. Ekipa me~ ne}e biti Velagi}, Vidovi} i
jednostavno nije ni{ta uradila i Durak koji su povrije|eni te po- ri{u svi igra~i koji su u Bano-
Vjerovatni sastav: Adilovi} vi}ima izborili podjelu bodo-
- Terzi}, E. Varupa, Ribi}, Hel- pokazala i zaista sam razo~aran ja~anja koja nisu dobila certifi-
bli je dim iz da njem mo jih kate za pravo nastupa. va u duelu sa doma}om Bu-
vida - ]uri} (Kara|oz), Ba- du}nosti, ali i momci sa klupe
drov, Pranjkovi} (Eri}), Muja- igra~a’’, rekao je {ef stru~nog Uta kmi ca se igra na sta di -
{taba Olimpika Edin Prlja~a te onu Po li ce sa po~et kom u imaju isto tako podjednake
ki}, Saraj~i} - Faji} (D`afi}). {anse da zaigraju od starta.
Eni NEWS najavio dana{nje gostovanje. Edin Prlja~a: @alim zbog 17. 30 sa ti.
I. P.
‘’U ovu utakmicu moram u}i igre iz prvog kola A. MEHANOVI]
OSLOBO\ENJE 47
subota, 7. august 2010. godine SPORT
Odr`ana sedmosatna sjednica IO N/FSBiH

Zatra`en prijem kod FIFA i UEFA


Kako nije bilo rije~i o zakazivanju vanredne
skup{tine, tako nije bilo svrhe razgovarati
niti o terminu izborne skup{tine po{to je FIFA
u posljednjem pismu Savezu naglasila
da ne}e priznati nove izbore dok se ne izvr{i
izmjena Statuta, rekao je Bakovi}
Izvr{ni odbor Nogometnog sa- zu naglasila da ne}e priznati no-
veza BiH zatra`io je prijem dele- ve izbore dok se ne izvr{i izmje-
gacije N/FSBiH u FIFA i UEFA u na Statuta“, rekao je Bakovi}.
{to kra}em periodu zbog situaci- S obzirom na to da je Izvr{ni
je nastale neusvajanjem novog odbor N/FSBiH ostao pri rani-
statuta, odlu~eno je na ju~era{njoj jem stavu kada je u pitanju os-
maratonskoj sjednici koja je tra- tanak tro~lanog Predsjedni{-
jala sedam sati u Sarajevu. Dele- tva, to zna~i da nije izvjestan
gaciju bh. ku}e fudbala u razgo- izlaz iz te{ke situacije u kojoj se
vorima sa ~elnicima Svjetske i nalazi krovna ku}a bh. fudbala. U N/FSBiH nije izvjestan izlaz iz te{ke situacije
Evropske federacije trebali bi Tako }e Savez i dalje raditi pod zi ^ejvanovi}u, Amiru Reki}u i
predstavljati ~lanovi Predsjedni{-
tva Sulejman ^olakovi}, Bogdan
prijetnjom eventualne suspen-
zije od FIFA i UEFA. Jasmin Bakovi} generalni sekretar Adnanu Sarajli}u do 13. augusta.
Izvr{ni odbor imenovao je
^eko i Iljo Dominkovi}, kao i ge- Osim {to je zatra`io sastanak sa Jasmin Bakovi} imenovan je za generalnog sekretara Nogo- Muhidina Ra{~i}a, Josipa Bevan-
neralni sekretar Jasmin Bakovi}, Sepom Blatterom, predsjedni- metnog saveza BiH u naredne ~etiri godine. Ovu odluku jedno- du i Slavi{u Vuji}a u komisiju
kojem je ju~e povjeren ~etverogo- kom FIFA i Michelom Platini- glasno je donio Izvr{ni odbor na ju~era{njoj sjednici kojoj je pri- koja }e do 20. augusta utvrditi je-
di{nji mandat. jem, prvim ~ovjekom UEFA, Iz- sustvovalo 14 ~lanova. Od januara ove godine Bakovi} je obav- su li legalno predlo`eni delegati
„FIFA i UEFA }e razmatrati na{ vr{ni odbor N/FSBiH verifiko- Skup{tine N/FSBiH, kandidati
ljao funkciju vr{ioca du`nosti generalnog sekretara N/FSBiH.
prijedlog za sastanak, koji }emo vao je listu slu`benih lica Premi- za ~lanove Izvr{nog odbora, kao
im uputiti u pismenoj formi. Ka- jer lige BiH za ovu sezonu. Usvo- i pravnih tijela dr`avnog saveza iz
ko nije bilo rije~i o zakazivanju jena je A lista sudija koja }e bro- Ju~e je IO suspendovao ~la- dnika Disciplinske komisije Du- NS Hercegova~ko-neretvanskog
vanredne skup{tine, tako nije bi- jati 27, dok }e B listu sa~injavati nove Arbitra`nog vije}a N/FSBiH {ka Gli{i}a. kantona, NS Srednjebosanskog
lo svrhe razgovarati niti o termi- 36 arbitara. Liste kontrolora Ivana Krstanovi}a, Mehu Ajano- Prolongirano je izvr{enje fi- kantona, te FS Kantona Sarajevo
nu izborne skup{tine po{to je su|enja i delegata broje po 30 vi}a i Esada Gara~a zbog kr{enja nansijskih obaveza FK Sloboda i NS Tuzlanskog kantona.
FIFA u posljednjem pismu Save- imena. propisa Saveza, kao i predsje- prema N/FSBiH i igra~ima Mir- Z. R.

Budu}nost gostuje kod Vele`a Vele` do~ekuje Budu}nost


Sve osim poraza ravno podvigu
Polovi~an rezultat u 1. kolu le`a ispraviti kiks koji smo
protiv Drine za mom~ad Bu- imali pred doma}om publi-
du}nosti mogao bi predstav- kom u duelu sa Drinom. Za
ljati dodatnu motivaciju pred nas bi svaki rezultat osim po-
gostovanje u Vrap~i}ima pro- raza bio ravan podvigu. Na taj
tiv Vele`a. Trener Munever na~in uspjeli bismo bar djelo-
Rizvi} najavljuje dobru parti- mi~no po pra vi ti do jam iz
ju protiv ro|enih, uz napome- prvog kola“, rekao je trener
nu da se nada da }e igra~e Bu- Budu}nosti Munever Rizvi}.
du}nosti poslu`iti i sportska Vjerovatni sastav: Husi}, ^a-
sre}a pri realizaciji prilika. mrkovi}, Kurti}, Sarajli}, ^ergi},
Za gostovanje u Mostaru Zrnanovi}, Halilovi}, Boji}, Ja-
trener Rizvi} ima na raspola- hi}, Sli{ko i Haski}. Pored njih
ganju sve igra~e koji su nastu- prvoj postavi najbli`i su [miga- U Vele`u se nadaju pobjedi
pili u me~u protiv Drine. lovi}, Ikanovi}, Slomi} i ^ovi}.
“Poku{at }emo protiv Ve- Munever Rizvi} I. PEJI]
Hoti} svjestan problema
Uo~i utakmice sa timom iz Banovi}a, sigurno
Po~inje Premijer
omladinska
Od naredne godine je da, zbog suspenzije, Zlatko Kazazi} i Armin
Jazvin ne}e biti u sastavi, kao i Armel [kalji},
liga BiH
Ovog vi ken da star ta
jedinstvena liga
sma nu na ta bli ci na kon (Ortije{): Zrinjski - Sarajevo
koji od pro{le sezone vu~e povredu ramena
Nakon serije problema, koji su Dobro nam je do{lo to {to smo na-
prvenstvo u Premijer omla- zbrajanja u~inka. (subota, 16 i 18), SARAJEVO ovog ljeta zadesili mostarski Vele`, pravili stanku u prvom kolu, ali sa-
dinskoj ligi BiH, grupe Sje- Prvak BiH u konkurenci- (Ko{evo 2): Olimpik - @elje- te nakon {to je u posljednji ~as za da svi moramo zasukati rukave i
ver i Jug. U obje grupe bit ji kadeta iz pro{le sezone je zni~ar (subota, 16 i 18). Su- {efa stru~nog {taba izabran Demir utakmicu s Budu}nosti do~ekati na
}e po 10 ekipa i igra se po FK Sloboda - Tuzla, a kod sret u Isto~nom Sarajevu Hoti}, bh. premijerliga{ novu sezo- pravi na~in“, rekao je Hoti}.
trokru`nom sistemu. U je- juniora FK Sarajevo, koje je izme|u Slavije i [irokog Bri- nu otvara na svom terenu protiv Mostarci su u Premijer ligi treba-
senjem dijelu bi}e odigra- osvojilo i Kup BiH. Po odlu- jega odgo|en za srijedu, 11. Budu}nosti iz Banovi}a. [ef struke li startati protiv Zrinjskog, ali je
no 15 ko la: de vet prvog ci IO N/FSBiH, naredne se- augusta. mostarskog tima }e ve} u prvom me~ odgo|en zbog ~injenice da su
kruga plus {est kola iz dru- zone igrat }e se jedinstve- GRUPA SJEVER: TUZLA: me~u imati problema sa sasta- izabranici Dragana Jovi}a igrali
gog kru ga. U pro lje tnom na liga sa 16 klubova, koju Sloboda - ^elik (nedjelja, vom, a kako najavljuje, dobar start kvalifikacije za Evropsku ligu. Tako
dijelu prvenstva igraju se }e sa~injavati ekipe ~iji se- 11 i 13 sati), GRADA^AC: bi mu bio najva`niji. da }e Vele` na otvaranju imati la-
jo{ tri kola iz drugog dijela niori budu igrali u Premijer Zvijezda - Kozara (subota, Ekipa nije odradila prave pri- k{eg protivnika i prednost doma}eg
i cijeli tre}i krug, a raspored ligi BiH. 15 i 17), MODRI^A: Mo- preme, a prvi izazov ih o~ekuje terena.
tre}eg kruga bi}e poznat Raspored 1. kola: dri~a Maxima - Tra vnik ve} danas, dok se rje{enje pro- Uo~iutakmice sa timom iz Bano-
nakon zbrajanja u~inka ka- GRU PA: JUG: KA KANJ: (nedjelja, 15 i 17), ZVOR- blema o~ekuje tek u narednom vi}a, sigurno je da, zbog suspenzi-
deta i juniora nakon odi- Rudar - Leotar (nedjelja, ka- NIK: Drina - Borac (nedje- periodu. je, Zlatko Kazazi} i Armin Jazvin
granih 18. kola. Poslije to- deti u 16, a juniori u 18 sati), lja, 15 i 17) i PRIJEDOR: “Svjestan sam, kao i svi u klubu, ne}e biti u sastavi, kao i Armel
ga klu bo vi do bi va ju ta - HAD@I]I: Radnik - Vele` Rudar - Budu}nost (nedje- da se do{lo u nezgodnu situaciju i [kalji}, koji od pro{le sezone vu~e
kmi~arske brojeve po pla- (subota, 16 i 18), MOSTAR lja, 12 i 14). S. Sp. da sada moramo improvizirati. povredu ramena.
48 OSLOBO\ENJE
SPORT subota, 7. august 2010. godine

EVROPSKA LIGA Hajduk blistao na Poljudu protiv Dinama

Spahi} i Muratovi} pogodili


sa bijele ta~ke
Splitski Hajduk uspio je sa 3:0
Haris Medunjanin je sa svojim Maccabijem iz Tel
Aviva napravio senzaciju i eliminisao gr~kog velikana
Olympiakos • Juventus i Liverpool pro{li dalje

Rezultati revan{-susreta
pobijediti bukure{tanski Dina-
mo i nadoknaditi minus iz prvog
me~a. Hajduk je prikazao dva li- OFK Beograd - Galatasaray 1:5 (prvi me~ 2:2), Teteks - Elfsborg
ca, sjajno u prvom dijelu i bli- 1:2 (0:5), Dinamo Minsk - Maccabi Haifa 3:1 (0:1), Karabakh -
jedo u drugom, no i to je bilo Wisla 3:2 (1:0), Ostrava - Dnepr 1:2 (0:1), Zestafoni - Karpaty 0:1
dovoljno za prolazak u ~etvrto (0:1), Dinamo Tbilisi - Sturm 1:1 (0:2), Anorthosis - Cercle Bru-
pret ko lo Evrop ske li ge. Do - ges 3:1 (0:1), Apollon - Sibir 2:1 (0:1), Dnepr - Spartak 2:0 (2:1),
ma}in je poveo ve} u 12. minu- Goteborg - AZ Alkmaar 1:0 (0:2), Brondby - Budu}nost 1:0 (2:1),
ti, kada je Vuku{i} pogodio na Timisoara - MyPa 3:3 (2:1), Lausanne - Randers 1:1 (3:2), Aris
uba~aj Tomasova. Bili su dese- - Jagiellonia 2:2 (2:1), Levski - Kalmar 5:2 (1:1), Luzern - Utrec-
tak minuta kasnije do{li do dru- ht 1:3 (0:1), Besiktas - Plzen 3:0 (1:1), Jablonec - APOEL 1:3 (0:1),
go gola. Mario Brklja~a je pogo- Maccabi Tel Aviv - Olympiakos 1:0 (1:2), Genk - Inter Turku 3:2
dio na asistenciju Anasa Shar- (5:1), Austria - Ruch 3:0 (3:1), Bangor - Maritimo 1:2 (2:8), Haj-
binija s desne strane. duk - Dinamo Bukure{t 3:0 (1:3), Slovan - Crvena zvezda 1:1 (2:1),
Prava euforija zavladala je Stuttgart - Molde 2:2 (3:2), Cliftonville - CSKA Sofija 1:2 (0:3),
Poljudom u 38. minuti kada je Hibernian - Maribor 2:3 (0:3), Juventus - Shamrock Rovers 1:0
Tomasov topovskim udarcem (2:0), Liverpool - Rabotni~ki 2:0 (2:0), Motherwell - Aalesund
sa 25 metara pogodio desne 3:0 (1:1), Sporting - Nordsjaelland 2:1 (1:0).
ra{lje nemo}nog Curce. Do kra-
ja utakmice se rezultat nije mi- Stara dama iz Torina slavila je minimalnu pobjedu nad Shamrockom Reuters

jenjao i Hajduk se, mo`emo sferi, a posebno mi je drago Gledaju}i rezultate revan{- kusni Colautti postigao je gol |enja penala. Regularnih 90
re}i potpuno zaslu`eno, plasi- {to je sve proteklo u civilizira- utakmica tre}eg pretkola, svaka- odluke. minuta zavr{ilo je sa 1:0 u korist
rao u naredno pretkolo. Bh. re- nom tonu, ba{ onakvom koji je ko da je Olympiakos iz Pireja gostiju iz Ma|arske, pa se nakon
karakteristi~an za Split“, rekao najzvu~nije ime koje zavr{ava
Golovi s penala odigranih produ`etaka pristupi-
prezentativac u dresu Hajduka
Senijad Ibri~i} odigrao je svih je Poklepovi}, a njegov kolega svoju avanturu u Evropi. Od Dinamo iz Tbilisija bio je na lo izvo|enju penala. Spahi} je
90 minuta i bio jedan od ponaj- na drugoj strani bio je vidno ra- kluba kojeg smo uglavnom na- pravom putu da stigne zaostatak na terenu proveo ~itavu uta-
boljih igra~a na terenu. zo~aran. vikli gledati u grupnoj fazi Lige od dva gola protiv austrijskog kmicu, te je izveo prvi penal za
‘’Stra{no su me razo~arali prvaka bolji je bio Maccabi iz Sturma. Robertinho je zatresao doma}e i pogodio, ali njegovi
Presudilo navijanje neki moji igra~i. Hajduk je bio Tel Aviva za kojeg igra na{ repre- mre`u gostiju ve} u 11. minuti, saigra~i ga nisu pratili, te je
Trener Hajduka Stanko Po- puno bolji, a mi smo skroz pa- zentativac Haris Medunjanin. ali da se stvari ne zakomplikuju Montpellier ispao nakon {to
klepovi} bio je odu{evljen pred- li nakon prvog gola. Ma, najve}i Gr~ki klub je slavio prvoj uta- pobrinuo se na{ internacionalac, penal nisu iskoristili Camara i
stavom svojih igra~a u ovoj po- krivac sam ja. A i publika je bi- kmici slavio 2:1, a jedini gol za Samir Muratovi} koji je realizo- Estrada.
bjedi. la fantasti~na, njihov 12. igra~. Izraelce postigao je Medunja- vao jedanaesterac u 40. minuti. Evropski velikani Juventus i
“Ovo je bio jedan veli~an- Ispri~avam se na{im navija~ima nin. U revan{u su je zavr{ilo 1:0, Ekipa Montpelliera za koji Liverpool plasirali su se dalje
stveni dekor koji je stvorila ve- na ispadanju iz Evrope’’, rekao a sve je opet krenulo od Medu- nastupa kapiten reprezentacije nakon {to su i u drugim uta-
li~anstvena publika. I ve}i klu- je nakon utakmice utu~eni tre- njanina koji je izveo slobodan BiH Emir Spahi}, ispala je od kmicama bili bolji od svojih
bovi su padali u ovakvoj atmo- ner Dinama Ioan Andonea. udarac, a u nastavku akcije is- ma|arskog Gyora nakon izvo- protivnika. A. MEHANOVI]

Obavljen `rijeb 4. pretkola Evropske lige Izvu~eni parovi play-offa Lige prvaka
Sturm protiv Juventusa, Werder protiv Sampdorie
PAOK na Fenerbahce U Nyonu, {vicarskom sje-
di {tu Evrop ske fu dbal ske
Ba{ kao {to je to bio slu~aj sa
federacije (UEFA), odr`an je
Parovi
Li gom prva ka, u Nyonu su
izvu~eni i parovi doigravanja za `rijeb finalne runde kvalifi-
Evropsku ligu. Sturm Samira kacija za takmi~enje po gru-
PSG - Maccabi, Leverkusen pa ma Li ge prva ka. @ri jeb
Muratovi}a i Harisa Bukve ne}e - Taviriya, CSKA Moskva -
imati nimalo lagan zadatak s je, kao i lani, bio podijeljen
Anorthosis, Hajduk - Unirea, u dvije grupe, {to zna~i da je
obzirom na to da su za protivni- Feyenoord - Gent, Genk -
ka dobili Juventus, za koji nastu- bio po lu di ri go van. Prvu
Porto, Debrecen - Lovech, grupu ~inili su prvaci ze-
pa Hasan Salihamid`i}. Aris - Austria Be~, Galatasaray
Maccabi Tel Aviv na{eg Harisa ma lja ko je ima ju sla bi ji
- Karpati, Palermo - Mari-
Medunjanina izvukao je fran- evrop ski rej ting, a dru gu
bor, Club Brugge - Dinamo
cuski PSG, te }e poku{ati izbaci- predstavnici elitnih fudbal-
Minsk, Omonia - Metalist,
ti jo{ jednog renomiranog proti- skih sredina.
Vaslui - Lille, Napoli - El-
vnika nakon {to su u dvije uta- fsborg, Sporting - Brondby, Kad je u pi ta nju `ri jeb
kmi ce bi li bo lji od gr~kog Grasshopper - Steaua, Liver- prvaka, austrijski Red Bull
Olympiakosa. pool - Trabzonspor, Celtic - Salzburg Admira Vladavi}a
Ibri~i}ev Hajduk ponovo }e u Utrecht, Dortmund - Quara- igrat }e protiv Hapoela iz
Rumuniju, a ovaj put protivnik bag, AIK - Levski, Sturm - Ju- Tel Aviva koji je sa lako}om
izbacio na{eg prvaka ekipu Admir Vladavi} i Red Bull protiv Hapoela
mu je Unirea, koja }e poku{ati ventus, Getafe- APOEL, Dun-
dee United - AEK, AZ Alkma- @eljezni~ara, dok }e Sheriff, grupnoj fazi: Inter, Chelsea,
osvetiti Dinamo iz Bukure{ta, a El-
Parovi
ar - Aktobe, Dnipro - Lech, za koji nastupa mladi bh. re- Manchester Utd., Arsenal,
vir Rahimi} }e sa svojim CSKA iz
Rapid Be~ - Aston Villa, CSKA prezentativac Ognjen Vra- Barcelona, Real Madrid, Va-
Moskveprolaz u grupnufazutra`iti
Sofija - TNS, Besiktas - HJK, nje{, igrati protiv {vicarskog Salzburg - Hapoel Tel Aviv len cia, Ro ma, AC Mi lan,
preko kiparskog Anorthosisa.
Slovan Bratislava - Stuttgart, Basela. Rosenborg - Kopenhagen Bayern Munchen, Schalke,
Sanel Jahi} i Du{ko Bajevi} }e
Sibir - PSV, BATE Borisov - Derbi play-offa odigrat }e Basel - Sheriff Marseille, Lyon, Rubin Ka-
u svom AEK-u snage odmjeriti
Maritimo, Lausanne - Loko- Werder na{eg Saida Huseji- Sparta Prag - @ilina zan, Spartak Moskva, Shak-
sa {kotskim Dundee Unitedom,
motiv Moskva, Gyor - Dina- novi}a i Sampdorija, dok }e Anderlecht - Partizan htar D., Twente, CFR Cluj,
dok }e Lech Semira [tili}a prvi
mo Zagreb, Odense - Mot- Partizan put u Ligu prvaka Young Boys - Tottenham Benfica, Bursaspor, Panathi-
susret doigravanja gostovati u
herwell, PAOK - Fenerbahce, tra`iti preko Anderlechta, a Braga - Sevilla naikos, Rangers.
Ukrajini kod Dnipra. Veliki tur-
Villareal - Dnepr, Timisoara - Se nad Lu li} }e sa svo jim Werder - Sampdoria Prvi dvoboji igraju se 17. i
sko-gr~ki derbi }e igrati Fener-
Manchester City. Young Boysem igrati protiv Zenit - Auxerre 18. augus ta, a re van {i se -
bahce i PAOK, na{eg Zlatana
Tottenhama. Dinamo K. - Ajax dam dana kasnije.
Muslimovi}a. A. M.
Klubovi koji ve} igraju u A. M.
OSLOBO\ENJE 49
subota, 7. august 2010. godine SPORT
Sabit Had`i} nakon trijumfa protiv Ukrajine VIJESTI
Isplatila se agresivnost
u odbrani
^injenica da su svi igra~i upisali poene govori
dovoljno o njihovom kvalitetu, ali i o zajedni{tvu,
odnosno timskoj igri koju potenciramo, rekao je Bajku{a svjesna
Had`i} • Bh. tim izdr`ao pritisak prvog me~a {to je ~eka
Selektor ko{arka{ke repre- Tokom prve utakmice, bh. Selektorka ko{arka{ke reprezentacije
zentacije BiH Sabit Had`i} selektor je kombinirao sa de- BiH Vesna Bajku{a svjesna je kvaliteta ko-
nije krio zadovoljstvo nakon set igra~a od kojih je svaki jima raspola`u reprezentativke Estonije
trijumfa protiv Ukrajine u zabilje`io poene, ali i ostvario uo~ipredstoje}egme~akvalifikacija u Di-
drugom kolu Grupe B, odno- u~inak u odbrani. viziji B. Naime, na{e su ko{arka{ice odi-
sno u prvom me~u kvalifika- “Svakako me raduje {irina u grale ve} jedan me~ u kojem su u Bosan-
cija za odlazak na Evropsko napadu. ^injenica da su svi skom Novom pora`ene od [vicarske, a
prvenstvo, koje }e se naredne igra~i upisali poene govori naredni ih o~ekuje u Tallinnu. Izabrani-
godine odr`ati u Litvaniji. Se- dovoljno o njihovom kvalite- cama bh. selektorke je prijeko potrebna
lektor na{eg tima je kazao ka- tu, ali i o zajedni{tvu, odnosno pobjeda kako bi vratile samopouzdanje
ko je agresivna igra u odbra- timskoj igri koju potencira- nakon lo{eg starta u teku}em kvalifika-
ni inicirala uvjerljiv trijumf. mo. Stoga s optimizmom ula- cijskom ciklusu.
zimo u naredni susret“, kazao “Bila bih optimisti~na da smo protiv[vi-
[irina u napadu je Had`i}, potvrdiv{i kako BiH u nedjelju o~ekuje me~ protiv Ma|arske Foto: D`. KRIJE[TORAC carske pokazale bolju igru. Ovako }e biti
Naime, najbolji ko{arka{i Ukrajina ima kvalitetnu ekipu te{ko sti}i do povoljnog rezultata s obzi-
na{e zemlje su slavili rezulta- i izrazito dobre pojedince. rom na ~injenicu da Estonke imaju pre-
tom 86:76, te na taj na~in ste-
kli psiholo{ku prednost i po-
Bh. ko{arka{i }e ve} danas
putovati u Ma|arsku gdje }e
Makedonija razbila Ma|are dnost doma}eg parketa, te njihov tim
~ininekolikokvalitetnih i iskusnihigra~ica“,
trebno samopouzdanje {to sutra protiv doma}ina igrati Ko{arka{i Makedonije su u drugom me~u Grupe B, rekla je Bajku{a.
je, uo~i utakmice, najavljiva- drugi kvalifikacijski me~, a odigranom u ~etvrtak, razbili ekipu Ma|arske, te na svom Bh. ko{arka{ice su ju~erotputovale u Es-
no kao prioritet. selektor na{eg tima je pot- parketu ostvarili trijumf rezultatom 78:44. Tako u Makedon- toniju, a me~ ih o~ekuje danas u 17 sati.
“U principu sam zadovo- vrdio kako je doma}i parket ci stigli do svoje druge pobjede, koja ih je plasirala na prvo O. Z.
ljan, ali mislim da imamo pro- najve}i adut narednih proti- mjesto na tabeli ispred reprezentacije BiH i Velike Britani-
je. U narednom kolu je slobodna selekcija Ukrajine, dok Ve-
stora za dodatne korekcije. vnika.
lika Britanija u derbi susretu grupe do~ekuje Makedoniju. Poraz bh.
Svih deset igra~a je dalo svoj
doprinos, a agresivna igra u Slijedi gostovanje odbojka{a
odbrani je pomogla realizaci- “Sigurno ne}emo biti ista njima pridodamo bodove sa “Ma|ari su pokazali kvalitet Juniorska odbojka{ka reprezentaci-
ji u napadu. Istina je da smo ekipa u gostima. Ipak, gostu- gostovanja. U Ma|arsku ide- i u prvoj utakmici kada im je ja BiH pora`ena je od Turske rezultatom
imali dva krizna perioda kada ju}e utakmice donose doda- mo motivirani i ne}emo posu- u goste stigla Velika Britanija. 1:3 (25:17, 15:25, 23:25, 1:25) u drugom
se u na{em timu osjetila doza tni pritisak {to ne zna~i da stati“, istakao je Had`i}, osvr- Britanci su se u prvom dijelu kolu Balkanskog odbojka{kog kupa
nervoze {to se nije osvetilo ne}emo pru`iti kvalitetan ot- nuv{i se na utakmicu prvog me~a namu~ili bez obzira na (BVA), koji se igra u makedonskom
ponajvi{e zahvaljuju}i ogrom- por. Uo~i kvalifikacijskog ci- kola Grupe B izme|u Ma|ar- ~injenicu da su bili izraziti gradu Novi Dojran. Prethodno su bh. re-
noj `elji igra~a da prvi me~ za- klusa bio nam je cilj da upi{e- ske i Velike Britanije, koja je favorit“, dodao je Had`i}. prezentativci savladali Makedoniju sa
vr{e pobjedom“, pri~a Had`i}. mo doma}e pobjede, te da odigrana u utorak. O. ZUKI] maksimalnim rezultatom 3:0, te na taj
na~in ostvarili {ansu za plasman u na-
rednu fazu takmi~enja.
U prostorijama OKBiH dodijeljena priznanja bh. sportistima Sino} su bile na rasporedu utakmice

D`umhuru podr{ka, odbojka{ima obe}anje tre}eg kola, a bh. tim je imao slobodan
dan. O. Z.

Potpredsjednik OKBiH Sini{a Kisi} javno je


obe}ao da }e Br~ko u narednom periodu biti Sparkasse poma`e bh. teniseru
doma}in bh. reprezentativcima u sjede}oj Pored dodjele priznanja i zahvalnica, u prostorijama
odbojci uo~i svakog velikog takmi~enja Olimpijskog komiteta BiH ju~er je potpisan ugovor o po-
U prostorijama Olimpijskog seru Damiru D`umhuru, ko- dr{ci izme|u Sparkasse banke i bh. tenisera Damira
komiteta BiH u Sarajevu ju~er ji je nedavno osvojio titulu ju- D`umhura. Na taj na~in su ~elnici pomenute ku}e jo{ je-
je odr`ana sve~ana dodjela niorskog prvaka Evrope. Ta- dnom pokazali kako brinu o razvoju bh. sporta, te omo-
priznanja bh. sportistima ko- ko|er, priznanja su uru~ena gu}ili kvalitetnije uslove jednom od najperspektivnijih te-
ji su u posljednjem periodu reprezentativcima na{e ze- nisera u Evropi. Nadati se da }e u narednom periodu bi-
ostvarili zapa`ene rezultate mlje u sjede}oj odbojci za ti sli~nih ugovora, koji bi doveli do toga da na{a zemlja bu- Memi{evi} trener
na me|unarodnoj sceni, te osvojenu srebrenu medalju
je pru`ena podr{ka bh. teni- na Svjetskom prvenstvu u
de prepoznatljiva zahvaljuju}i sportskim dostignu}ima. @RK @ivinice
Rukometa{ice @RK @ivinice u no-
Oklahomi, kao i bh. bokseru kog velikog takmi~enja. voj sezoni Premijer lige BiH predvo-
Aldinu Kuli}u, kojem je na “Mnogo nam zna~i podr{ka di}e trener Rizah Memi{evi}, neka-
Evrop skom pi onir skom Vlade distrikta Br~ko jer smo da{nji igra~ Konjuha. Ina~e, glavne
prvenstvu u Bugarskoj pri- u ranijem periodu imali veli- nositeljke igre ekipe @ivinica u sezo-
palo tre}e mjesto. ke probleme kada je u pitanju ni 2010/11, koja se odnedavno nala-
Iz Fon da so li dar nos ti svako veliko takmi~enje i pri- zi na pripremama za novu sezonu,
Me|unarodnog olimpijskog preme za njega. Vjerujem da predstavlja}e trio provjerenih ruko-
komiteta (MOK), aktuelnom se ne}emo imati sli~ne pro- meta{ica, me|u kojima su Zirajeta
prvaku Evrope je uru~en ~ek bleme u narednom periodu“, Mujagi}, Melina Zveki} i Zorica Bo-
od 10.000 dolara za pripreme rekao je Sabahudin Delali}, {kovi}, a ostatak tima }e sa~injavati
i odlazak na Ljetnu olimpija- kapiten bh. reprezentacije. mlade igra~ice koje dolaze iz omla-
du mladih u Singapuru. Pored Na ju~era{njoj sjednici bilo dinskog pogona @RK @ivinice.
toga, potpredsjednik OKBiH je rije~i i o aktuelnostima u Za ekipu @RK @ivinice ne}e vi{e
Sini{a Kisi} javno je obe}ao da bh. sportu, kao i planovima da igrati Amela Suljanovi}, koja je u pre-
}e Br~ko u narednom periodu se u narednom periodu izvr{i laznom roku pre{la u redove @RK Go-
biti doma}in bh. reprezenta- pritisak na nadle`ne dr`avne ra`de, kao i Jasmina Alji}.
tivcima u sjede}oj odbojci, institucije, koje bi trebale po- Cilj ekipe u predstoje}oj sezoni bi}e
te da }e imati sve uslove po- mo}i mladim i perspektivnim o~uvanje premijerliga{kog statusa.
D`umhuru je dodijeljen ~ek iz Fonda solidarnosti MOK-a Foto: A. KAJMOVI] trebne za pripreme uo~i sva- sportistima. O. ZUKI] G. V.
50 OSLOBO\ENJE
MALI OGLASI subota, 7. august 2010. godine

IZDAJEM namje{ten jedno- IZDAJEM trosoban namje- IZDAJEM dvosoban namje- IZDAJEM namje{ten dvoso- PRODAJEM garsonjeru sa
soban stan, pogodan za stu- {ten stan kod pozori{ta — Sa- {ten stan, dvijema studenti- ban stan na prvom spratu, gara`om, Centar, 22m2+
NEKRETNINE dente kod stadiona Ko{evo. rajevo, zasebno grijanje, ka- cama, sobu studentici, kod Aneks. Tel. 649-033. 14m2 gara`a, stan 76m2 sa
Tel. 033/208-024. blovska, satelitska, klima, Muzi~ke {kole. Tel. 442-331, oku}nicom na Ilid`i, ku}u
IZDAJEM dvosoban stan, ul.
blind vrata. Tel. 061/133-191. 061/438-681. grbavi~ka 56/IV, odmah use- Novopazarska 279m2. Mob.
IZDAJEM namje{ten stan
ZAMJENA 50m2, Ferhadija. tel. IZDAJEM trosoban mode- IZDAJEM dvosoban stan u ljiv. tel. 646-281. 061/906-923.
033/204-086, 061/375-168. ran i lijepo namje{ten stan u centru, ^obanija. Tel. 203- IZDAJE se prostor na Voj- PRODAJEM 4200m2 zeml-
MIJENJAM vikend ku}u sa
centru. Tel. 061/812-046. 497. ni~kom Polju, 60m2 pogodan je+ku}u 800m2 plastenik 160
2 dunuma zemlje, okolica Sa- IZDAJEM poslovni prostor u
za sve namjene. Tel. 061/864- vo~ki, Reljevo, svi papiri 1/1,
rajeva za Hrvatsko primorje. Papagajci za sve namjene 3 IZDAJEM sobe djevojkama IZDAJEM sobu zaposlenom
248. poslovni objekat Had`i}i sa
Tel. 062/849-606. prostorije sa wc-eima i pra- u stanu bez gazde, Grbavica, mu{karcu, kod Hitne po-
1612m2 zemlji{ta, sve namje-
te}a oprema. Tel. 535-165. Ul. Behd`eta Muteveli}a. Tel. mo}i, cen. grij. Mob. POSLOVNI prostor, Jezero,
MIJENJAM garsonjeru u ne, papiri 1/1. Mob. 061/906-
061/087-686. 062/943-021, 695-895. 160m2, sve novo, parking.
Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole IZDAJEM jednosoban stan u 923.
Tel. 033/667-727.
Ka{ikovi}a br. 7/II, c.g. privatnoj ku}i, poseban ulaz, IZDAJEM gara`u na Ko{ev- IZDAJEM stan 85m2, cen.
PRODAJEM parcelu 513m2,
24m2, sa balkonom za stan u Ko{evsko Brdo. Tel. 206-322. skom brdu kod Papilona. Tel. grij. plin, parking, gara`a, IZDAJEM namje{ten troso- Dra~e-Hrvatska, apartmane
Banja Luci. Mob. 065/589- 061/205-548. Grbavica. Mob. 061/130-034. ban stan, Vratnik, I kat u pri-
IZDAJEM studentici namje- @ivogo{}e-Blato. Mob.
171. vatnoj ku}i, 650 KM. Tel.
{tenu ssobu sa centralnim STARI grad, izdajem stan je- IZDAJEM dvoiposoban 061/906-923.
061/526-343.
MIJENJAM-prodajem stan grijanjem, upotreba kuhinje, dnosoban namje{ten. Tel. sun~an stan, lijepo namje-
NEUM-Tiha luka, ku}a sa
43m2, potkrovlje, na Dobri- Soukbunar. Tel. 225-909. 033/440-727, 061/740-293 i {ten, Titova, 500 eura. Mob. IZDAJEM sobu za dvije stu-
gara`om i 300m2 oku}nice.
nji V, do 60m2. Mob. 062/800-583. 061/494-120. dentice kod Holiday Inna.
IZDAJEM poslo. prostor u Mob. 061/548-365, 036/884-
Tel. 214-595, 061/279-428.
061/818-075. Hrasnom, Azize [e~erbego- IZDAJEM lijepo namje{ten IZDAJEM jednosoban stan 297.
vi} 49m2+30m2 galerija po- dvosoban stan na Grbavici. za jednu ili dvije osobe, pose- CIGLANE, poslovni prostor,
MIJENJAM jednosoban stan NASELJE Svrake kod Semi-
godna za sve namjene. Tel. Mob. 061/812-046. ban ulaz, Aneks. Tel. 489- 46m2, na dvije eta`e. Tel.
na Dobrinji II za garsonjeru 061/905-498. zovca, prodajem zemlju 1/1,
061/157-677, 033/202-590. 002, 061/254-038.
uz doplatu. Tel. 033/451-000. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja 2x800m2. Mob. 062/144-594.
JEDNOSOBAN namje{ten sstudentici ili radnici pose- HRASNO, izdajem namje- IZDAJEM namje{ten stan u
MIJENJAM trosoban stan u ku}i, studenticama ili zapo- PRODAJEM u Starom Gra-
stan, Hrasno kod Robota, ban ulaz, Hrasno. Tel. 654- {ten stan, preko puta trolej-
ceentru Sarajeva za stan ili slenim, Ba{~ar{ija. Mob. du devastiranu ku}u 330m2
studentima. Mob. 061/867- 883. buske stanice. Mob. 062/204-
ku}u u Dalmaciji. Tel. 062/857-389 i 534-667. zemlji{ta, Ul. Brusulje 77, ci-
756, 062/828-854. 208.
061/968-986. IZDAJEM gara`u, Ul. Feta- jena 11.000 eura. Tel.
SOBIJALNO, blizu tramvaj- ha Be~irbegovi}a 27 - Kva- IZDAJEM gara`u, Ul. Gra- IZDAJEM dvosoban stan, 061/543-853.
U STAROM Gradu mije- eta`no grijanje, Mejta{, cije-
ske stanice, namje{ten stan, 2 drant. Tel. 677-582. da~a}ka 70, ^engi} Vila 2.
njam ku}u za stan jednoso- na po dogovoru. Tel. 061/205- PRODAJEM trosoban stan
spava}e, balkon, klima. Mob. tel. 647-564.
ban, do Dobrinje. Tel. 446- DVOSOBAN namje{ten stan 043. 69m2 u Hrasnom + balkon i
061/185-718.
196. u centru bra~nom paru ili IZDAJEM jednokrevetnu so- ostava, 70.000 eura. Tel.
ILID@A - Pejton, izdajem ga-
IZDAJEM dvosoban namje- dvjema studenticama. Mob. bu, Novo Sarajevo. Tel. 033/646-812, 061/866-143.
JEDNOSOBAN 41m2, V.P. ra`u. Tel. 061/537-739.
{ten stan, blizu FDS i OBN-a, 033/442-331. 033/657-092.
Dolac Malta, adaptiran, plin, PRODAJEM poslovni pros-
Pofali}i, prednost studenti- IZDAJEM namje{ten stan u
balkon za manji adaptiran sa IZDAJEM dvosoban namje- SOBA za studentice i studen- tor 157m2, p+parking, pogo-
ce. Tel. 654-156, 062/439-329. novoj ku}i kod ko{evske bol-
balkonom, dogovor. Mob. {ten stan sa gara`om i par- te, c.g., upotreba kuhinje. dan za sve namjene. Tel.
nice. Tel. 061/196-800.
IZDAJEM pos. prostor kingom, Sedrenik. Tel. Tel. 445-985. 061/304-599, 033/665-419.
062/141-113.
76m2, Centar sa svim pri- 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM pos. prostor,
IZDAJEM namje{ten dvoso- 8,5m2, plato Skenderija. Tel. PRODAJEM ku}u 10x11, tri
MIJENJAM ku}u u Kne`ici klju~cima, pos. prostor
IZDAJEM gara`u na Marin ban stan u zgradi, Alipa{ino 442-239 i 061/480.207. eta`e, gara`a, Ul. Nahorev-
kod Prijedora za ku}u u Ze- 260m2 sa 8 gara`nih mjesta,
dvoru u blizini gradske bol- Polje. Tel. 532-800. ska. Tel. 061/304-599,
nici. Tel. 061/892-323. Grbavica, cijena povoljna.
Mob. 061/906-923.
nice (vojna bolnica). Tel.
IZDAJEM namje{ten dvoso- PRODAJA 033/665-419.
MIJENJAM dvosoban stan, 033/667-994, 062/253-712.
ban stan, parking, kod stadi- PRODAJEM stan od 70m2 u
60m2 u Vranicinom nebode- IZDAJEM trosoban ure|en
IZDAJEM namje{ten manji ona Ko{evo. Tel. 223-957 i BLAGAJ, zemlji{te centru ili mijenjam za maanji
ru na VII spratu. Tel. stan kod Vije~nice. Tel.
dvosoban stan ozbiljnoj `eni 061/360-278. 1900 m2, uz asvaltni put uz doplatu. Tel. 061/565-074.
061/864-651. 061/130-575.
za Vranjevi}e, proda- PRODAJEM u Faleti}ima
KO[EVO, ul. Bolni~ka, Trg heroja-Hrasno. Tel. IZDAJEM jednokrevetnu
jem. Tel. 036/572-392.
POTRA@NJA adaptiran i namje{ten, 77m2, 063/487-813. namje{tenu sobu u blizini zbog selidbe ku}u 10x12 sa
trosoban, na du`e vrijeme. studentskog kampusa, c.g. oku}nicom 1200m2 uz rijeku
AGENCIJA potra`uje stano- IZDAJEM namje{ten stan Mo{~anicu. Tel. 062/494-717,
Mob. 061/214-856. Tel. 652-293.
ve i ku}e za izdavanje i pro- 70m2 sa centr. grijanjem, ka- NASELJE Svrake, kod 033/219-639.
daju www.sarajcity.com.ba IZDAJEM jednosoban kom- blovska tv. Tel. 033/657-697, IZDAJEM poslovni prostor, Semizovca, prodajem
Mob. 061/350-448. foran, namje{ten stan, na 061/507-240. 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760- ku}u i svi papiri uredni, PRODAJEM stan 111m2 Ti-
du`e vrijeme, Hrasno, A. li- 139. sve 1/1, oku}nice 600 tova 54/II kod vje~ne vatre.
POTREBAN poslovni pros- IZDAJEM gara`u na Mari-
pa. Tel. 219-260, 062/296-347. m2+put. Mob. 062/144- tel. 061/753-564.
tor za ugostiteljstvo, mo`e i jin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM poslovni prostor
IZDAJEM stan poslovnim 42m2, Dolina sunca, Mostar. 594.
polunamje{ten. Tel. 062/619- IZDAJEM dva polunamje- PRODAJEM na Alipa{inom
179. ljudima. Tel. 033/567-279 od Mob. 061/522-815. A faza 100m2 pogodan za sve
8 do 16 sati. {tena stana u naselju Breka.
Tel. 061/145-744. IZDAJEM adaptiran i opre- namjene, cijena prostora
POTREBNO vi{e stanova, PRODAJEM poslovni
NOVO Sarajevo, zgrada [i- mljen stan, 65m2, kod hotela prostor 15,25m2, Ferde 250.000KM. tel. 061/146-298.
pos. prostora i ku}a za pro- U NAJ^ISTIJEM i mirnijem
daju i iznajmljivanje. Mob. pada, super sre|en i namje- “Bristol“. Tel. 065/225-420. Haptmana, prizemlje.
dijelu Sarajeva izdajem stan, U NOVOM Sarajevu dvoso-
{ten, konforan, dvosoban, Mob. 061/130-116.
061/906-923. dvije jednokrevetne sobe, za IZDAJEM dvosoban stan na ban stan 56m2, dva balkona,
70m2. Mob. 061/214-856.
studente. Tel. 033/225-074, Ko{evskom Brdu. Tel. I sprat kod ^e{ke ambasade.
PONUDA IZDAJEM jednosoban stan, 061/252-782. 061/253-404, 033/227-225. Tel. 033/619-736.
ul. Aleja Lipa, Hrasno. Mob. PRODAJEM poslovni
061/838-055. IZDAJEM namje{tenu gar- IZDAJEM kod Islamskog fa- prostor 47,50 + 42,00 PRODAJEM devastiranu
IZDAJEM poslovni sonjeru na Vratniku. Mob. kulteta ekstra sobu studentu m2, Hrasno kod Robo- ku}u i 2000m2 zemlje pod
prostor 16m2, Azize IZDAJEM stan dvjema stu- 061/571-232. ili samcu. Mob. 061/958-368.
[a~irbegovi} bb, Hra- ta. Mob. 061/130-116. vo}em, naselje Dvor — Peri-
denticama, Alipa{ino, renovi-
sno. Mob. 061/550-797. ran, povoljno. Tel. 061/812- IZDAJEM jednosoban na- FERHADIJA 33/II sprat, po- voj, N. Grad, Sarajevo. Tel.
326. mje{ten stan u Centru. Tel. slovni prostor 86m2. Mob. 062/855-544.
KISELJAK — Pale{ka }upri-
442-556. 061/166-090. ja, vikendica sa 2.200m2 PRODAJEM dvije ku}e, H.
IZDAJEM jednosoban na- IZDAJEM namje{ten dvoso-
mje{ten stan, ^engi} Vila, ban stan, Anex u zgradi, 30 IZDAJEM namje{ten stan, IZDAJEM jednosoban stan u oku}nice pod vo}em. Tel. Kaimije 10 Ba{~ar{ija. Tel.
kod tramvajske stanice. Tel. metara od trolejbusa. tel. 75m2, Centar-Ko{evo, V prizemlju, poseban ulaz, ul. 033/647-851 i 061/501-515. 061/211-840.
526-022, 061/916-429. 061/508-404. sprat. Mob. 061/228- Pirin brijeg br. 38. Tel. 534- NA BA[^AR[IJI prodajem PRODAJEM vikendicu na
IZDAJEM namje{tenu sobu. 368. ku}u i pos. prostor-stara pe-
IZDAJEM jednoiposoban IZDAJEM dvosoban stan, tri Tilavi, 2 duluma zemlje, stru-
stan kod stanice, namje{ten. Tel. 062/374-130. le`aja u blizini Medicinskog, IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fe- kara 187m2. Mob. 061/745- ja, voda, asfalt, sve 1/1. Tel.
Mob. 061/211-945. Gra|evinskog, Difa fakulte- taha Be}irbegovi}a 27, 525. 061/810-842.
IZDAJEM konfornu namje-
{tenu garsonjeru u centru ta. Tel. 443-743. pla}anje unaprijed. Tel. 677- PRODAJEM u Mi{evi}ima
IZDAJEM lijepo namje{ten 582, 061/559-090. HITNO prodajem jednoso-
trosoban stan u Centru i dvo- grada od 1.8.2010. samostal- IZDAJEM pos. prostor dunum zemlje sa vikendicom
ni objekt. Tel. 061/869-396. ban stan 38m2+balkon+po-
soban na Grbavici. Mob. 170m2 na Dobrinji. Tel. GARSONIJERA - centar, (25m2+podrum), sa svim pa-
drum, Ul. Porodice Ribar 65,
061/812-046. IZDAJEM namje{ten stan 50 061/968-986. zaseban ulaz, kompletno pirima. Mob. 062/332-155.
Hrasno. Mob. 062/504-818.
m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 opremljena. Tel. 061/150-362. PRODAJEM u Resniku vi-
IZDAJEM garsonjeru, Ul. DVOSOBAN namje{ten stan,
98 416-553. kendicu sa oku}nicom, voda, PRODAJEM ku}u na Pelje-
Isaka Samokovlije 155, na- Hrasno, bra~nom paru ili IZDAJEM jednosoban na-
studenticama. Mob. 061/420- mje{ten blizu centra, priva- struja pored glavno puta, sve {cu — Sreser — RH. tel. 00385
mje{tenu po dogovoru. Mob. HRASNO — Aleja lipa, izda-
061/712-476 i 033/242-378. jem trosoban stan. Mob. 208. tna ku}a. Tel. 212-563 od 16 1/1 bez posrednika. Tel. 95 5095355.
061/102-227. do 20 sati. 061/224-704. PRODAJEM u Rakovici
IZDAJEM jednosoban na- KATEDRALA, namje{tena
mje{ten stan na Mejta{u, ci- IZDAJEM namje{ten stan, V soba zaposlenoj osobi ili stu- IZDAJEM prazan stan, KU]A sa 800m2 oku}nice, 2470m2 zemlji{ta mo`em i
jena 450KM (plus re`ije). Tel. sprat, 75m2. Mob. 061/228- dentici, sa re`ijama 250 KM. 85m2, I sprat, centar. Tel. gra|. zemlji{te, gornja Bre- pola, cijena povoljna. Tel.
061/491-311. 597. Tel. 534-423. 611-882 od 19 do 21 sati. ka. Mob. 061/906-923. 033/534-179.
OSLOBO\ENJE 51
subota, 7. august 2010. godine MALI OGLASI
PRODAJEM stan na Cigla- PRODAJEM stanove u cen- PRODAJEM ~etvorosoban PRODAJEM u centru stan PRODAJEM stan, 34m2 sa
nama 82m2 gara`a i 78m2 tru, M. Tita 147m2, 123m2. stan, odli~na lokacija. Mob. 104m2, I sprat, 2 balkona. ustakljenim balkonom, II
NEKRETNINE dvoeta`ni. Tel. 061/299-911. Tel. 061/299-911. 061/617-603. Tel. 061/148-358. sprat, Marindvor, 2.800
KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99
PRODAJEM stan u Ul. Jeze- PRODAJEM stan Paromlin- PRODAJEM dvosoban stan PRODAJEM stan, centar, ul.
ro, prizemlje 79m2 pogodan ska 56m2 i N. Sarajevo 82m2 90, 243-554.
na ^engi} Vili, grada~a~ka Kulovi}a, III sprat. Tel.
PRODAJA za sve djelatnosti, cijena [ipadova zgrada. Tel. br. 27. Mob. 061/337-916. 063/589-315. HITNO prodajem trosoban
2300KM/m2. Tel. 061/222- 061/299-911 stan u strogom centru, aus-
POVOLJNO prodajem ga- 295. PRODAJEM troiposoban GARA@A u centru, zgrada
PRODAJEM dvosoban stan, trougarska gradnja. Tel.
ra`u, u centru grada, ul. stan 96m2, ^obanija. Tel. „Karingtonka“, cijena
PRODAJEM dvosoban stan Grbavica, 53,40m2, III sprat 061/229-097.
Kranj~evi}eva br. 25 kod Ho- 444-259. 15.000 eura. Mob. 061/139-
liday Inna, 12m2, svjetlo, vl. u Hrasnom kod Robota kod klinike Sanasa. tel. 731. PRODAJEM 200m2 zemlje
50m2, 2100KM/m2. Tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III
1/1. Mob. 061/869-396. sa ku}om, Vratnik, 50.000
033/203-594. sprat i stan na Skenderiji PRODAJEM u Orebi}u ku}u
KOVA^I]I kod OHR-a, tro- KM. Tel. 061/229-097.
LUKAVICA ku}a i 1100m2 55m2, prizemlje. Mob. 8x7m2, na sprat, 500m2
PRODAJEM stan u Ul. A. soban 75m2, III sprat, c.g.
zemlje 15.000KM, Kasindo 066/201-411. oku}nice, papiri uredni, VARE[, Seli{te, prodajem
Ferhatovi}a, I kat, 75m2, ci- lift, balkon, 185.000 KM.
parcela 4000m2, Pale vikend odmah useljiva. Mob. dvosoban stan, 64m2,
jena 92.000 eura. Tel. Mob. 063/947-493. PRODAJEM 3 hektara po-
ku}a, potoci 2000m2, Kri- 061/852-393. sun~an, II kat. Tel. 063/525-
061/222-295. ljoprivrednog zemlji{ta u
va~e 1800m2, Brezik-Sumbu- CENTAR — Dalmatinska, 257.
Vlakovu. Mob. 061/225-164. POLJINE, plac, struja, voda
lovac 2000m2, ku}a Vasin PRODAJEM stan, ul. Kralja stan 121 m2, visoko prize-
Tvrtka br. 14, 77m2 za mlje, upotrebljiv i za poslo- sa devastiranom ku}om, na PRODAJEM devastiranu vi-
Han, Bjelave, Pofali}i. Tel. PRODAJEM 3800m2 zemlji-
240.000 KM. Tel. 058/483- vni prostor. Tel. 033/221-533. idealnom mjestu. Mob. kendicu, Trnovo kod Saraje-
066/488-818. {ta u Osjeku-Ilid`a. Mob.
561. 061/608-962. va, parcela 200m2, struja, vo-
PRODAJEM stan u centru. 061/225-164.
PRODAJEM stan, ul. Zagre- da. Tel. 202-410.
PRODAJEM jednosoban Mob. 061/514-301. PRODAJEM trosoban stan,
ba~ka 2D, kod OHR-a, II PRODAJEM stan 119m2, IV
stan na Ko{evskom brdu. Tel. 76m2 + 30m2 korisnog ta- PRODAJEM dvosoban stan
sprat, 64m2, c.g. sa 2 balko- PRODAJEM zemlji{te za vi- sprat, ul. Ferhadija. Mob.
066/673-800. 061/225-164. vanskog prostora - 165.000 u Hrasnom, 50m2, dva bal-
na, podrum, lift. Mob. kendice Osenik — Pazari}.
KM. Tel. 220-696, 062/482- kona, blindirana vrata, po-
065/495-660. PRODAJEM u centru, Tito- Tel. 417-089. PRODAJEM troiposoban 516. gled na panoramu Sarajeva.
va, stan 150m2, IV sprat, lift, stan 94m2, V sprat, Envera
STUP, Ba~i}i, dvosoban, balkon, 1000 eura/m2. Tel. BARICE, zemlji{te za viken- Tel. 649-629.
dicu, 8 dunuma. Mob. [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM petosoban stan
52m2, balkon, terasa, VII 063/603-010.
061/819-308. na Ko{evu, Had`i Idriza 8. PRODAJEM stan, 79m2,
sprat, lift, 98.000 KM. Mob. FALETI]I, zbog selidbe pro-
PRODAJEM stan Kolodvor- Tel. 200-688. kod Doma zdravlja Stari
061/199-312 i 061/208-760. PRODAJEM dvosoban stan dajem ku}u 10x12m sa
ska, 71m2 i Grbavica 36m2 i Grad, ekstra lokacija, III
PRODAJEM stan 105m2, III 50m2, V.P. kod Austrijskog oku~nicom 1200m2 uz rijeku PRODAJEM stan, 120m2, sprat, lift, parking. Tel.
53m2. Tel. 061/299-911.
sprat, Ul. Ferhadija 22. Tel. trga — Bistrik, mo`e i zamje- Mo{~anicu. Mob. 062/494- Dobrinja V. Tel. 460-064. 066/136-470.
061/157-348. PRODAJEM stan u centru, na za malu bosansku ku}u. 717 i Tel. 033/219-639.
Skerli~eva i K. Tomislava Tel. 033/533-624. PRODAJEM dva poslovna PRODAJEM stan na Alipa{i-
PRODAJEM dvoiposoban 57m2, 63m2, 115m2, 103m2. PRODAJEM 3,5 dunuma prostora od 200 i 400 m2 na nom Polju, Ul. Ante Babi}a,
tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u u Neumu, obradive zemlje sa ba{tom za Dobrinji. Tel. 061/134-954.
stan, Ul. A. Jabu~ice, Centar. 69m2, X sprat, PVC stolarija.
gara`a, oku}nica, Hrvatskih gradnju ku}e, Tar~in — Vrba-
Mob. 062/130-774 i 033/217- PRODAJEM u centru, T. velikana 41. Tel. 036/884-371. PRODAJEM adaptiran tro- Tel. 061/537-152.
756. nja. Tel. 418-914.
Ujevi}a 40m2 I kat. tel. soban stan sa vrtom, 1/1 - DEVASTIRANU vikendicu
061/299-911. PRODAJEM ku}u, ul. Ab-
PRODAJEM dvoiposoban PRODAJEM namje{ten dvo- centar. Tel. 061/688-975. 8x5m, dvije eta`e i {est dunu-
desthana 23 — Kova~i, pogle-
stan 55m2, Centar. Tel. soban stan 54m2, III sprat, ma zemlje, Granice kod Bu-
PRODAJEM stan u centru, dati od 10 do 17. sati. DVOIPOSOBAN stan sa ga-
033/217-756 i 062/130-774. Bolni~ka 78m2. tel. 061/299- Ilid`a — Pejton, ul. Bosanskih sova~e. Tel. 061/175-196.
FERHADIJA, 78m2, balkon gazija. Mob. 061/335-374. ra`om, kod mec. fakulteta,
911. odli~na lokacija. Mob.
PRODAJEM troiposoban sa pogledom na Trg oslo- PRODAJEM dvosoban stan
stan, 94m2, V sprat, ul. Enve- PRODAJEM stan u S. Gra- bo|enja, 110.000 eura fiksno, TROSOBAN stan 79m2 kod 065/200-838. 58,40m2, Dobrinja V, povo-
ra [ehovi}a. Mob. 061/065- du 78m2 i 100m2. tel. 061/ bez posrednika. Mob. 062/ doma zdravlja Stari grad, ljno. Tel. 061/382-031 i 469-
parking, lift. Tel. 033/522-490 PRODAJEM jednosoban
953. 299-911. 254-859. 311.
i 066/136-470. stan, 39m2, K. Brdo, M.

OSLOBO\ENJE
Had`ijahi}a. Tel. 061/835- PRODAJEM luksuzni apart-
PRODAJEM stan 42m2 u N. 890. man na Bjela{nici, zgrada
Sarajevu, I sprat, cen. grija- “OKI”, useljen prije godinu
nje, povoljno. Tel. 062/469- PRODAJEM dvosoban stan,
dana, lift, III sprat, apart-
946. 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila -
man je dvosoban, 51m2, lo|a
Po{tovani ~itaoci, KU]A na Kobilja~i br. 157,
110.000 KM. Tel. 618-725.
8m2, gara`no mjesto u pod-
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama: 1300m2 placa, preko puta ANEKS - dvosoban stan, po- zemnoj gara`i 15m2, kuhi-
Sarajevo Kiseljak, papiri seban ulaz - povoljno. Tel. nja, ormari i spava}a soba po
STR AXEL TC MERKUR Otoka uredni. Tel. 057/317-956. 611-795, 061/262-599. mjeri ra|ena. Tel. 033/556-
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58 545.
LIJEPA vikend ku}a 80m2, PRODAJEM jednosoban
STR KIOSK DENI TC MERKUR Kakanj parcela 1.300m2, oaza mira, stan, 35m2, I sprat, Igman- STAN u Centru, 62m2+bal-
zelenila i ti{ine, u Gladnom ska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533- kon, I sprat, prodajem ili mi-
Grada Bakua dd, Sarajevo Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj
polju. Mob. 061/147-997.s 658. jenjam za manji. Tel. 061/
STR ENKO TC MERKUR Konjic STAN 100m2 idealan za po- PRODAJEM ku}u u nizovi-
828-794.
Bulevar branilaca Dobrinje bb Sarajevska 43, Konjic slovni prostor, povoljno. ma na Ilid`i, 105m2, gara`a. PRODAJEM dunum zemlje
Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo Mob. 061/215-033. u gornjem Vlakovu. Tel. 624-
Tel. 061/222-465
TC MERKUR Vrap~i}i 560.
STR ASA Vrap~i}i bb, Mostar PRODAJEM trosoban stan u PRODAJEM ku}u u Starom
Mustafe Pintola bb, Ilid`a, Vi{egradu u naselju Du{}e. Gradu, sa ba{tom naprijed i PRODAJEM ku}u u Rumi.
plato ispred KSC-a, Sarajevo Zlatka Vukovi} Mob. 061/701-977. Tel. 00381 22 617-556.
pozada. Tel. 061/222-465.
Opine 19, Mostar
STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo
STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo
STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo
STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

OGLASN PLAN PLUS d.o.o.


A
(mali o SLU@BA
gla :
smrtovn si, M. Tarabara 15, Zenica
ice,
sje}anja
...)
STR EMI
tel/fax:
Lond`a bb, Zenica
++387(0
)33-20
5-938
MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak
52 OSLOBO\ENJE
MALI OGLASI subota, 7. august 2010. godine

PRODAJEM dvoiposoban PRODAJEM BMW R 1100S PRODAJEM povoljno sobna ZA VA[E zdravlje naru~ite POTREBNA radnica za rad
stan 68m2, u centru. Mob. vrata 3 kom., dvokrilni pro- kod ameri~kog distributera u trafici. Mob. 061/252-663.
NEKRETNINE 061/817-523.
2004. godina motor je u ek-
stra stanju, pre{ao 24.000km. zori iz novogradnje u originalni noni |us u BiH.
RESTORANU u Vogo{}i po-
cijena do registracije 10.200 odli~nom stanju — 5 kom. sa Tel. 062/342-150, 472-713.
PRODAJEM stan 110m2 I trebna `ena sa iskustvom u
KM. tel. 061/715-746. {tokovima. Mob. 061/869- sremanju jela bosanske kuhi-
sprat, centar, Ul. Taba{nica, PRODAJEM drva bukova
PRODAJA 300.000 KM. Mob. 063/556- PRODAJEM Subaru kara-
396.
cijepana - 65 KM, drveni nje. Mob. 062/393-492.
PRODAJEM stan, 76m2, I 886. van 1989. god, ugra|en PRODAJEM `enske bunde ugalj Kreka 110 KM. Tel. POTREBAN radnik u resto-
sprat, 170.000 KM, Otoka. alarm, euro kuka. Tel. Rakun kratka i Bizam duga. 061/159-904. ranu Je`, (ku}na dostava).
GRBAVICA-[oping, troipo-
Tel. 513-781. Tel. 062/525-981 ili 066/845- Mob. 062/955-788.
soban stan (renoviran) sa ga- 062/254-422.
392.
ra`om. Tel. 617-742, 061/964-
PRODAJEM ku}u tj. viken-
797.
PRODAJEM Audi A6 2.5
PRODAJEM njema~ki tla-
KUPOVINA POTREBNA frizerka za rad
dicu i zemlju, 1.000m2, Is- TDI, 1999. god, pre{ao u salonu. Mob. 061/314-815,
to~no Sarajevo, 30.000 KM. komjer, koriste ga ljekari u od 9 do 20 sati.
NI[I]I, atraktivna lokacija, 214.000 km, sivi metalik, tek
Tel. 033/513-781. ordinacijama, sa vertikal-
{uma, 100m od Bijambara. registrovan, cijena nom `ivinom skalom, 40 KM. KUPUJEM staru devi-
Mob. 061/169-833. 12.900KM. Tel. 061/715-746.
PRODAJEM ku}u na Pelje- Mob. 061/709-772. znu {tednju Privredna — USLUGE
{cu, 30.000 eura, naselje Mi- PRODAJEM stan, Ul. Bol- PRODAJEM Toyota corola Jugobanka, ratnu od{te-
li}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM Braunove
ni~ka, (plavi neboder), 78m2, 2006. god crna limuzina, 1.8T tu, (obveznice), isplata
mre`ice za brijanje i el. apa-
PRODAJEM ku}u, Isto~no sa balkonom. Mob. 061/370- benzin, exstra stanje, cijena odmah. Mob. 061/836-
rat. Mob. 061/323-906.
207. 657. ALU @ALUZINE 20
Sarajevo, Lukavica, 1.000 16.900KM. Tel. 061/715-746.
PRODAJEM svje`a ljekovita KM/m2, trakaste zavje-
m2, povoljno. Tel. 033/513-
JETTA 1,9 TDI, 2006. godi- jaja japanskih prepelica 30 se 20 KM/m2, ALU
781.
NAMJE[TAJ na, automatik, DSG, cijena kom-8KM, besplatna ku}na KUPUJEM staru deviznu PVC roletne, tende, har-
PRODAJEM nov poslovni 23.900 KM. Tel. 062/600-111. dostava. Tel. 066/823-749. {tednju, dionice, obveznice, mo vrata. Cijena sa
prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ratna od{teta. Isplata i dola- ugradnjom. Tel. 033/211
ul. Emira Boguni}a ^arlija PRODAJEM za Golfa, alna- PRODAJEM 200 kom LP zak odmah na adresu, u ~ita- -484, 033/767-995, 061/
PRODAJEM nov ugao na iz- plo~a raznih grupa i pjeva~a
br. 39. Tel. 032/405-805. ser, alternator 2,3,4 i za osta- voj BiH, najpovoljnije. Mob. 131-447.
vla~enje, vrata i prozore, in- i gramofon Dual 1218. tel.
la vozila, mo`e i monta`a. 061/517-897.
PRODAJEM stan, 50m2+2 validska kolica, {take. Tel.
Tel. 033/531-996 i 063/639- 062/254-422.
balkona, ul. A. [a}irbegovi}, 061/411-096, 537-908. KUPUJEM stare njema~ke TV VIDEO servis, Porodice
176. PRODAJEM nove strojeve
Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM TV stalak i sto marke i austrijske {ilinge. Ribar 65, Hrasno, popravka
GOLF 5, 2008. godina, auto- za {ivanje marke Brother. Mob. 061/323-906. svih vrsta TV aparata, dola-
PRODAJEM stan, 41m2 - za dnevni boravak, boja
matik, 4 vrata, benzinac, kli- Tel. 063/347-852. zak na ku}nu adresu. Tel.
Bistrik, 78m2 i 58m2 - Cigla- sme|a, 210 KM. Tel. 450-940. KUPUJEM deviznu {tednju
ma, ABS. Tel. 062/127-719. 650-867, 061/188-410.
ne, 31m2/prizemlje, Odoba{i- PRODAJEM stan u novogra- ratnu od{tetu, isplata odmah.
PRODAJEM komodu, re-
na. Tel. 061/117-203. VOLVO S40, 2002. godina, dnji, Ned`ari}i od 37,20m2, Mob. 061/526-918. „VITALIS“, ku}na njega i li-
zbarenu i pe{kune rad Nik{i}
parking ispod zgrade. Mob. je~enje starih i bolesnih oso-
POSLOVNI prostor, Donje stari 100 godina. Tel. 061/ automatik, benzinac, ko`a, KUPUJEM po{tanske mar-
062/170-897. ba, kupanje, hranjenje, infu-
Ciglane, 69m2, potpuno ren- 159-507. vrlo povoljno. Tel. 062/600- kice deutsches bundest Berlin zije, injekcije, mijenjanje ka-
oviran, pogodan za sve nam- 111. PRODAJEM, galerija-kofer deutsches reich. Mob. tetera, laboratorij, pregled
PRODAJEM bra~ni krevet.
jene, cijena 258.000 KM. Tel. Tel. 624-560. za krov automobila sa no- 061/169-221. ljekara (internist). Mob.
PRODAJEM Landrover, du-
061/140-071, Alipa{ina br. 47. sa}ima i klju}em. Mob. 061/172-948.
gi, benzinac, 1973. godina, u KUPUJEM sve vrste dionica,
PRODAJEM novu ku}u na odli~nom stanju, gara`iran 061/903-848.
obveznica i akcija sa sarajev- SANITETSKI PREVOZ ne-
Drveniji sa dva trosobna sta- TEHNIKA za 15.000 KM sa rezervim di- PRODAJEM svje`a ljekovita ske i banjalu~ke berze. Mob. pokretnih i te{ko pokretnih
na + pos. prostor, 225m2, ci- jelovima. Tel. 058/483-561. jaja japanskih prepelica, 30 061/188-488, 065/974-799. osoba, uz pratnju. Mob.
jena 325.000 eura. Tel. kom/9 KM. Tel. 061/245-901. 061/482-882.
061/211-782. PRODAJEM mali tokarski PRODAJEM polo, 1.2, 2004. KUPUJEM dionice, staru de-
godina, 5 vrata, ABS, servo, PRODAJEM komplet zlatar- viznu {tednju i ratnu o{tetu. NOVO! „DOM VITALIS“,
DOBRINJA IV, troiposoban stroj 500W za hobi tokarenje smje{taj za starije i nemo}ne
drveta, skoro nov, veoma po- alarm, povoljno. Tel. 061/ sku opremu — Valca prese, Mob. 062/358-344.
stan 86m2, IV sprat, proda- osobe. Mob. 061/172-948.
voljno. Tel. 061/956-845. 325-801. freza, cikular, polirka, {tanc
jem ili mijenjam za manji, uz KUPUJEM staru deviznu
alati, sitni alat. Mob. 063/113- MAXIVITA, ku}na njega i
doplatu, cijena po dogovoru. PRODAJEM ma{inu za ve{ PRODAJEM VW transpor- {tednju, akcije obavezne, is-
428. ~uvanje starih i bolesnih lica,
Tel. 061/893-105. Bira, skoro nova, 150 KM. ter 2,5 TDI, 2000 godina, plata odmah. Mob. 061/271- davanje injekcija, infuzija,
Mob. 061/738-398. produ`en, 1+8. Tel. 033/447- PRODAJEM vakum prozo- 935. inzulina, itd. Mob. 061/319-
HLADIVODE, prodajem
plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 691, 061/809-763. re, povoljno, {poret na ~vrsto 604.
PRODAJEM kopi aparat RI- KUPUJEM dva grobna
062/554-772, 033/469-697. gorivo u dobrom stanju. Tel.
COH FT 4215, 150 KM. PRODAJEM mercedes M mjesta na Barama, ateis- KIRBY dubinsko usisavanje,
443-620.
PRODAJEM poslovni pros- Mob. 061/233-041. 201—190 D, 1985. godina, bi- ti~ko, jedno uz drugo. Tel. pranje i ispiranje svih vrsta
tor, ul. Masarikova u Zenici. jeli, 53 kw, 4 brzine, registra- VEOMA povoljno prodajem 033/200-343. tepiha, namje{taja, auta, pra-
Tel. 062/916-662. cija do XI 2009. Tel. 033/677- o~uvanu i novu gardarobu: nje portala, 1m2/1KM, gene-
KUPUJEM trakice contour
VOZILA 080. 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i
Bayer. Tel. 461-002.
ralna spremanja stanova i
PRODAJEM u Klju~u, po- 20 KM (novo-sa{iveno), br. firmi, itisona, firma GLANZ.
dru~je Bebi}i, {est dunuma SHOPPER 125 ccm, 16 ks, 46-44. Mob. 061/233-913. KUPUJEM }ilime, pirot Mob. 061/350-688.
zemlje. Tel.062/346-214. nov, marka hyosung, ocari- serd`ade, bakar savatli, de-
VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, SPECIJALNI tanjir za reza- MOLERAJ, gletovanje, pri-
njen, cijena 4.000 KM. Tel. mirliju, zidne satove, vezove.
PRODAJEM trosoban stan 2003. god, klima, ABS, cen- nje sira sa no`em, sobna an- prema zidova, kvalitetno,
061/956-845. Tel. 061/159-507.
na Ilid`i. Tel. 066/114-204. tralna brava, 17.000 KM. Tel. tena. Tel. 062/104-951. besprjekorno ~isto, cijena po
061/172-518. PRODAJEM peugeot 607, dogovoru. Tel. 062/453-058.
PRODAJEM stan 60m2, KUPUJEM stan u Sarajevu
2003. god, 2.2 benzin, cijena PRODAJEM kompresor za
VIII sprat, E. [ehovi}a, manje kvadrature. Tel. 211- KOMBI prevoz: selidbe, pre-
PRODAJEM polo folsvagen, 23.000 KM. Tel. 062/907-122. pranje auta HD 650 SX, Kar-
uknji`en, 125.000KM. Tel. 914. voz klavira, kabastih stvari,
god. 1989. Mob. 062/918-640, cher profesionalni, malo ko-
061/926-059. PRODAJEM renault 18 TL radna snaga po dogovoru.
450-020. ri{ten, povoljno. Tel. 033/447- KUPUJEM umjetni~ke slike,
1983.god. u voznom stanju, Mob. 061/841-309.
PRODAJEM plac, 500m2, 69, 061/809-763. stari nakit, satove zidne, |e-
[amin gaj - Rakovica. Tel. PRODAJEM Yamahu FJ 85.000 km. Tel. 061/527-290. INSTRUKCIJE za u~enike
pne, ru~ne, ordenje, zna~ke i
061/579-445. 1200ccm3 u dobrom stanju PRODAJEM aparat za mje- srednjih {kola iz matematike
ostalo. Tel. 033/456-505, 061/
cijena po dogovoru. Tel. renje {e}era u krvi, nov Baje- i osnova elektrotehnike. Tel.
214-405.
PRODAJEM petosoban stan 062/889-289. OSTALO rov. Tel. 545-776. 033/679-779 i 061/544-713.
na Ko{evu, Had`i Idriza 8.
Tel. 200-688. BMW 525 T, dizel, god. 2001. PRODAJEM motometrov BRAVAR, ugradnja i po-
karavan. Mob. 061/233-078. mjera~ kompresije kpt 200 ZAPOSLENJE pravljam brave, gara`na
PRODAJEM jednosoban USTUPAM grobnicu na Ate- kartica za benzince. tel. vrata, ograde i ostalo. dola-
stan na Grbavici, 37m2. Tel. PRODAJEM jetta VR6, isti~koj parceli u Barama. zim na adresu. Mob. 061/233-
061/820-252.
443-939, 061/274-062. 2001. god., automatik, benzin Mob. 061/220-595. 078.
POTREBAN radnik i radni-
PRODAJEM novu Bosch
GRBAVICA, 94m2, adapti- 2.8 L, crna metalik, full opre- PRODAJEM harmonika ca u kafe slasti~arni, Op{tina MOLERSKO-farbarski ra-
pumpu za vozilo Fap
ran, III sprat, lift, 210.000 ma, vrlo povoljno. Tel. vrata “marley“ sa ugrad- Stari Grad. Mob. 061/173- dovi, farbanje radijatora,
1616/1620. Tel. 061/820-252.
KM. Mob. 061/802-711. 061/715-746. njom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 835. stolarije, itd. povoljno, ~isto,
225-227, 061/516-910. PRODAJEM filandendron, efikasno, pouzdano. Mob.
PRODAJEM manju ku}u, PRODAJEM {kodu pikap, PICERIJI „Galija“ potrebne
{efleru, palma, fikus, pogo- 061/030-280.
oku}nice 150m2, bli`e cen- 2001. godina, cijena 3.500 MOBILNI telefon Nokia djevojke u stalni radni odnos
tru. Mob. 061/358-772. 6700, potpuno nov, 320 KM. dno za poslovne prostore. Tel. za rad u sali. Tel. 033/443- VR[IM prevoz putnika sa
KM. Tel. 062/877-008. 033/657-914.
Mob. 061/311-999. 350. busom T5, 8 sjedi{ta, na svim
PRODAJEM trosoban stan PRODAJEM suzuki swift, destinacijama. Mob. 062/606-
95m2, kod Doma armije, I PRODAJEM ma{inu za ple- SVJE@A ljekovita jaja ja- ZAPO^NITE posao proizvo-
1.6L, automatik, klima, 1999, 611.
sprat. Tel. 445-371, iza 15 sa- tenje `i~ane ograde. Mob. panskih prepelica, cijena 9 dnjom eteri~nih ulja i stoti-
105.000 KM. Mob. 061/228- KM/30 jaja. Tel. 061/297-341. IZNAJMLJUJEM stolice za
ti. 061/145-843. njak proizvoda. Knjiga „Ete-
597. razne namjene cijena do 20
PRODAJEM mangalu, seha- ri~na ulja“. tel. 032/244-417.
KLJU^, Kulina Bana bb, PRODAJEM komplet crno kom - 1,5 KM, a 20 stolica i
iznad Vatrogasnog doma, 6 AUDI A4, 1,8 T quattro, bijeli video interfon sa dva ru rezbarenu, 2 }ilima sara- POTREBNA djevojka za rad vi{e — 1 KM po komadu,
dunuma zemlje. Mob. 2003. godina, extra stanje. monitora, 250 KM. Tel. 200- jevski i pirotski 2 x 3 m. Tel. u kafe Ambasador. Mob. (ku}na dostava). Mob. 061/
062/364-214. Tel. 062/505-111. 143. 061/159-507. 061/100-314. 563-292 i 063/121-524.
OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
PREVOZ putnika klimatizi- BRUSIM i lakiram parkete
ranim kombijem na more i bespra{inskom ma{inom uz
USLUGE druge destinacije. Tel. garanciju. Tel. 510-228.
APARTMANI POSLJEDNJI SELAM

062/214-690, 033/220-402. dragom ocu, puncu i dedi


VODOINSTALATER 30. go-
OBRAZOVANA `ena ~uvala STUDENTICA daje instru- dina iskustva vr{i opravke
bi i vaspitavala djecu u pri- kcije iz engleskog jezika za instalacija, monta`u i pro~e- U NEUMU udobni apar-
vatnoj ku}i, ure|ena za tu u~enike osnovne {kole. Tel. pljenja. Tel. 033/535-659 i tmani tik do mora. Kli-
namjenu. Veliko ogra|eno i 469-805. 062/139-034. matizirano. www.villa-
osigurano dvori{te, u bianca-neum.com e-ma-
MOLER radi sve uredno, MOLERI, priofesionalci nu- il: info@villa-bianca-ne-
Ned`ari}ima. Tel. 033/982-
095, 066/963-608.
kvalitetno i veoma povoljno.
Mob. 061/274-872.
de uslugu gletovanja, boje
stolarija, tapete, radijatori
um.com Tel: 036/884- profesor
SALIH ef. TRAKO
125. Fax: 036/884-128.
KERAMI^ARSKE usluge, itd. Tel. 456-979 i 061/219-
PREVOZ putnika prema
moleraj, postavljanje elektro 768.
moru, kombi sa 8 sjedi{ta.
instalacija i laminata. Mob. APARTMANI uz more
Mob. 061/243-873. VR[IM prevoz robe, stvari,
062/466-093. u Neumu, naselje Sur-
selidbe kombi Ivecom nosi-
PROFESOR ma{instva daje dup 2. Klimatizirano,
IZRADA plo~astog namje- vosti 1,5 t, na svim destinaci-
instrukcije iz matematike i TV, parking. www.villa-
{taja, kuhinja, plakara, stolo- jama, sa i bez radnika. Mob.
ma{instva, dolazak na adre- grazzia.ba E-mail: vil- Bogati smo za primjer kako treba `ivjeti:
va, polica, prema katalogu i 061/811-115.
su. Tel. 061/536-973, 062/916- la.graz zia@yahoo.com
zahtjevu. Mob. 062/466-093. Tel: 061 138 007.
472. KOMBIJEM povoljno vr{im ustrajno na putu dobra, na putu sticanja znanja i
DUBINSKO pranje, polira- prevoz, razne robe, selidbe.
MATEMATIKA profesion- u~enja drugih.
nje vozila najkvalitetnijom Ispomo} radne snage po do-
lno. Mob. 061/800-259.
pastom. Mob. 066/963-608. govoru. Mob. 061/513-948. U PRELIJEPOM Ore-
SERVISIRANJE i EL-FATIHA
MAJSTOR Dino, jednoso- MOLERSKO farbarski po- bi}u izdajem sobe, apar-
umre`avanje ra~unara, in- tmane blizu glavne
ban stan sa pripremom zido- slovi, povoljno, kvalitetno i Smajevi} Mediha, Izet, Amir i Said
stalacija windowsa, ~i{}enje pla`e, parking, kuhinja
va bjelo ili u bojama-200 ~isto. Mob. 061/262-973. 5069
od virusa, antivirusna za{ti- i druge pogodnosti Tel.
KM, stolarija po dogovoru.
ta. Mob. 062/651-140. IZRA\UJEMO sportske 00387 61 252-782 i 00
Mob. 061/529-608.
mre`e. Ma{inska obrada i za- 385 20 713-884.
VKV STOLAR, vr{i opravke
VKV BRAVAR, popravljam {titne mre`e. Tel. 063/420- POSLJEDNJI POZDRAV
prozora, vrata, kuhinja, role-
brave, izvodim radove na ko- 077.
tni, tapiciranog namje{taja. NEUM, apartmani blizu mo-
vanim ogradama, kao i
Mob. 061/863-740. ^UVALA bih dijete u svom ra. Mob. 061/141-752, dragom prijatelju
opravljenje gitera. Mob. 061/183-981, 036/884-493.
stanu, imam iskustvo, Saraj
062/907-356. INSTRUIRAM |ake i stu-
Polje. Tel. 466-920.
dente iz matematike i fizike, NEUM, sobe, upotreba kuhi-

DAMJANU TRNINI]U
VR[IMO ru~no pranje ~ili- Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. PREVODIM sa slovena~kog nje, povoljno, uz obalu. Tel.
ma, tepiha i itisona, dolazak 033/621-976. na bosanski. Tel. 061/282- 036/880-389.
na adresu besplatan. Tel. 134.
033/221-945. PREKUCAVAM sve vrste ra- OREBI], apartmani opreml-
dova na kompjuteru, brzo i BRAVAR, blindirana vrata jeni za 4 osobe zasebni, park-
POVOLJNO vr{im selidbe, kvalitetno. Tel. 062/519-685. po narud`bi, ograde, gitere, ing, terasa, dnevni, spava}a, Porodica Lu~i}: Nikola, Irena, Sa{a i Ivanka
prevoz robe kombi mercede- kovane ograde. Tel. 061/221- kuptilo, kuhinja, povoljno. 5068
ZUBNE proteze, izrada, po-
som. Radna snaga po dogo- pravka, dodatak zuba u pro- 668. Tel. 033/220-068, 061/147-
voru. Mob. 061/563-292 i tezu, poliranje zubnih prote- 359.
063/121-524. POSTAVLJAM povoljno ri- DUBOKA, apartmani, 5m do PODACA, izdajem dva tro-
za. Mob. 061/141-544. mora. Tel. 0038520691493 i krevetna apartmana, pose-
gips. Tel. 061/545-888. U IGRANIMA izdajem povo-
PREKUCAVAM sve vrste ra- PREVOZ do 5 putnika, kli- ljno sobe i apartman. Tel. 003859974826. ban ulaz, prizemlje, 200 m od
dova na kompjuteru i “ski- matiziranim luksuznim ELEKTROSERVIS, vr{i pla`e. Tel. 00385 21 699-170.
00385 98 9479000. MAKARSKA rivjera — Drve-
dam“ tekstove sa kaseta, autom, na more i druge desti- opravku bu{ilica, usisiva~a i
nik mali, izdajem apartmane OREBI], apartmani blizu
brzo i ta~no. Tel. 062/519- nacije. Mob. 063/943-445. ma{ina. Tel. 061/803-255, NEUM, izdajemo apartmane
i sobe sa upotrebom kuhinje, mora, klimatizirano, park-
685. 066/889-246, 033/213-040. i sobe, tik uz more. Mob.
BRINULA bih o djetetu sta- parking obezbije|en. tel. ing, povoljno. Tel. 00385-
063/323-063 i 036/884-055. 997863494.
NJEMA^KI jezik, instrukci- rosti 2-7 godina. Tel. 611-439. MOLERSKO-farbarski ra- 00385919542000 i 00387-
je osnovcima i srednjo{kolci- dovi, cijena po dogovoru, po- NEUM, izdajemo sobe i 61157790. BLIZU mora konforni apar-
ISCJELJENJE duhovnim
ma. Mob. 061/181-542. putem po u~enju Brune Gro- voljno. Tel. 066/205-151. apartmane, blizu mora, po- tamni u Neumu. Mob. 061/
IZDAJEM sobe u Neumu bli-
ninga mediinski dokazivo. voljno. Mob. 063/322-271 i 615-423.
TELEFON servis popravlja MOLERSKI radovi uz pot- zu po{te. Mob. 062/342-124 i
Tel. 062/519-449. 036/884-711.
stare, nove, be`i~ne, obi~ne punu za{titu ljepljivim traka- 066/272-876. IZDAJEM apartmane u Bio-
telefone izrada telefonskih in- ODR@AVAM i kosim trime- ma, urednost 100%. Mob. U BRISTU, izdajem 2 apart- gradu na moru. Tel. 00-
IZDAJEM dvije dvokrevetne
stalacija. Tel. 061/141-676, rom ba{te i mezare. Tel. 061/606-441. mana blizu mora, parking 38523384880 i 003859897-
sobe u Neumu, Hrvatskih ve-
204-805. 062/332-230. osiguran. Tel. 00385 21 699- 90427, vluksic49@gmail.com
^UVAM i odr`avam vile i vi- likana br. 41. Tel. 036/884-
445.
INSTRUKCIJE iz matemati- KOMPJUTERSKI servis, kendice na moru. Tel. 061/ 371. PODGORA, apartmani 2+2,
ke — uspje{no i povoljno. Tel. dolazim na adresu. Mob. 516-375. NEUM, klimatizirani apart- www.apartmani-pavlovic.ba
NEUM dvokrevetna komfor- Mob. 061/538-792.
466-736. 061/249-341. mani, blizu mora, parking.
TEPSER, dubinski ekstra- na soba sa terasom, zaseban
ZIDARSKO tesarski radovi, Mob. 061/183-981, 061/141- ulaz, blizu mora. Tel. 061/ OREBI], apartman 2 i 3
SERVISIRANJE i umre`- kcijskim ma{inama ispira-
zidanje, maltanje i {alovanje 752, 036/844-493. 511-234. krevet. sobe, kupatilo, kuhi-
avanje instalacija, windowsa, njem i ~etkanjem ~isti namje-
brzo i povoljno. Mob. {taj i unutra{njost auta. POVOLJNO izdajem apart- nja, parking, 200m do mora,
~i{}enje od virusa, antiviru- NEUM luksuzni apartmani,
062/134-827, 033/241-465 mane u centru Ba{ke vode. povoljno. Tel. 003859818-
sna za{tita. tel. 062/654-140. Mob. 061/524-461. udaljenost od pla`e 50m. Tel. 63337, 061/390-322.
POVOLJNO, aluminiske Tel. 0038521620092, 00385- 063/405-355, 036/884-135.
LIJE^IM hemoroide vanj- MOLERAJ, gletovanje, pri-
`aluzine, trakaste zavjese i 996732922. PODACE, povoljno izdaje-
ske i unutarnje. Tel. 061/533- vanjske roletne. Tel. 061/214- prema zidova, kompletna za- OREBI], apartmani povo- mo novoure|ene apartmane,
146. 303. {tita, besprijekorno ~isto, ci- NEUM, povoljno izdajem ljno, blizu mora. Tel. 00385 kori{tenje ro{tilja. Tel. 00-
jena po dogovoru. Mob. apartmane smje{tene nepo- 20 713-769. 38521699199.
VR[IM prevoz selidbe, kom- STAKLARSKA radnja Edo 062/453-058. sredno uz more. Tel. 063/327-
bi ve}i sa ili bez radne snage, izvodi sve staklarske radove 098, 036/ 884-169. PODACA, iznajmljujem tro- U TRPNJU apartman, 70
Ko{evsko Brdo. Mob. te uramljivanje slika, Papa- PRU@AMO usluge bh. dija- krevetne apartmane sa pose- KM. Tel. 00385998264320.
062/226-665. gajka od 8 do 19h. Tel. spori. www-dijasporauslu- KONFORNI apartmani u bnim ulazom — prizemlje,
061/130-034, 221-902. ge.ba Tel. 061/109-970. Neumu. Mob. 066/872-217. U NEUMU, uz more, izdajem
200m do pla`e. Tel. 00385 21
RAINBOW, dubinsko usisa- apartmane i sobe sa kupati-
PREVODIM sa njema~kog 699-170.
vanje tepiha, sjede}ih garni- NOVO u roletarstvu, ugra- NEUM — Centar, apartmani lom, kuhinjom, parkingom,
tura, jogi madraca. Mob. na bosanski jezik - tehni~ku |ujemo vanjske roletne sa sa terasom, blizu mora, povo- GRADAC, izdajem povoljno vrlo povoljno. Tel. 036/805-
061/916-272. dokumentaciju, uputstva, vodilicama na izbacivanje. ljno. Tel. 036/884-710 i 062/ apartmane. Tel. 00385958- 907, 036/880-658, 063/924-
itd. Mob. 061/357-232. Mob. 061/299-476. 970-364. 135010. 121.
PREKUCAVAM sve vrste
ELEKTROSERVIS vr{i MOLERSKI radovi na pot- IZDAJEMO apartmane u MAKARSKA — centar, izda- ULCINJ, apartmani kod ho-
materijala, brzo, kvalitetno,
opravke, bu{ilica, brusilica, centru Orebi}a. Tel. 00385- jem sobe i apartmane. Tel. tela Albatros, 100m od mora.
povoljno, kompjuterska puno za{titu lijepljivim tra-
usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 0038869656514.
obrada. Tel. 061/533-326. kama, urednost 100%. Mob. 20713-710, 0989134-725. 00385 91 7984396.
Tel. 066/889-246, 033/213-
040. 061/606-441. MAKARSKA rivijera-Drve-
VR[IMO usluge prevoza IZDAJEM apartmane u Iga- MAKARSKA, soba ili apart-
man, blizina pla`e i {etnice. nik mali, pla`a uz borovu {u-
svih vrsta roba kao selidbe iz SPECIJALISTI^KI pregle- TAPETAR VK, radi sve po- lu, pored lje~ili{ta, blizina
Tel. 0038521611523, 00385- mu, sobe, povoljno. Tel.
europe i BiH. Tel. 033/232- di, rad medicinskih sestara. slove tapetarske struke, dola- pla`e, povoljno. Mob. 061
+38521628184.
162, 061/266-764, 061/108- Tel. 061/319-604. zi na adresu besplatno. Tel. /537-739. 915406089.
779. 240-895, 062/909-306. PODACA, izdajem dva tro-
POSTAVLJAM parkete i la- IZDAJEM apartmane u Ne- IZDAJEM u Orebi}u apart-
krevetna apartmana, pose-
PREKUCAVAM i lektori{em minat, bru{enje bespra{insko KOMBI vozilom vr{imo sve umu, novogradnja, balkon, mane sa klimom i parkin-
ban ulaz, prizemlje, 200m od
diplomske radove. Tel. i lakirenje uz garanciju. vrste prevoza stvari. Tel. parking, ro{tilj, povoljno. gom. Tel. 0038598608523, od
pla`e, povoljno. Tel. 0038521-
062/007-522. Mob. 062/212-994. 061/033-475. Tel. 036/880-178. 16 sati. 699170.
54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV


dragi suprug, otac i deda na{oj dragoj
na{em biv{em predsjedniku

OSMAN
(MUHAMEDA) AZRI MISTRI]
MAGLAJLI]
u~esnik NOB-a od 1941. godine

uzornom drugu i prijatelju, istaknutom pedagogu


tehni~ke kulture i vrijednom aktivisti u oblasti
OSMANU MAGLAJLI]U
preminuo u srijedu, 4. augusta 2010, u 90. godini. nau~no-tehni~kog stvarala{tva mladih.
Sahrana }e se obaviti 10. augusta 2010. godine u 14 Tvoji iz Zajednice tehni~ke kulture u BiH
sati na gradskom groblju Bare iz ateisti~ke kapele. 5050
Hvala mu za veliki
O`alo{}eni: supruga Nura, sinovi Mirza i Sla-
venko, sestra Muniba, brat Alija, snahe Jasmin-
doprinos razvoju bh. atletike.
POSLJEDNJI POZDRAV
ka Seka i Gorjana, unu~ad Damir, Goran, Maja
i Darija, sestri} Hidajet [eri} sa porodicom, bra- na{em dugogodi{njem ~lanu SDPBiH Atletski savez BiH
5063
ti~na Vahida Sofrad`ija sa porodicom, porodice
Maglajli}, Had`ihalilovi}, Abduzaimovi}, Mi-
ljas, [eri}, Sofrad`ija, Pa{ali}, Red`i}, Hasanba-
{i}, Iblizovi}, Filipovi}, Zild`i}, Hrustanovi}, te
Danas se navr{ava 18 dugih godina od tu`ne
smrti na{e drage
OSMANU
ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
Ku}a `alosti: Ul. Mehmed-pa{e Sokolovi}a br. 16.
000
MAGLAJLI]U AMRE HAMIDOVI],
ro|. LETO
POSLJEDNJI POZDRAV 1956 - 1992.

na{em bratu
OO SDPBiH Stari Grad Sarajevo Porodica i prijatelji
001 5062

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju i drugu

OSMANU OSMANU
MAGLAJLI]U MAGLAJLI]U
Sestra Muniba [eri} i brat Alija
sa porodicama
5049

POSLJEDNJI POZDRAV
Jovo Dragi}, Mehmed Pajt, Ante Tomek,
Zoran Div~i}, Spomenka Mali{, Fazlija Tunovi},
dragom amid`i Omer Mehmedi}, Branko Popovi}
5051

S tugom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi suprug,


otac, deda i pradeda

VLADIMIR SAVIJAK

OSMANU preminuo 5. augusta 2010. u 88. godini, u Sidneyu - Australija.


MAGLAJLI]U O`alo{}eni: supruga Zorislava, k}er Sonja, sinovi Miroslav i Gojko,
snahe Tanja i Neni, zetovi Howard, Mathew, unuci Mirna, Sandi,
Ognjen, Rebeka, Hiather, praunuci Amanda, Danijel, Ai{a, te porodi-
Vahida Sofrad`ija sa porodicom ce Savijak, Raki}, Todorovi}, Mavar, Jelu{i}, Ness i ostali
5049 25913
OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
POSLJEDNJI POZDRAV Sa neizmjernom tugom obavje{tavamo nau~nu i stru~nu javnost da je
na{ dugogodi{nji uposlenik u mirovini
majci na{eg kolege Irfana

SALIH TRAKO

D@EVAHIRI
MURATOVI] preselio na ahiret 6. augusta 2010. godine.
Svojim radom u Orijentalnom institutu u Sarajevu i posebno spremno{}u
da uvijek pomogne mla|im saradnicima ostavio je trajan pe~at i putokaz
sada{njim i budu}im generacijama istra`iva~a u oblasti orijentalistike.
Njegov vrijedni doprinos kroz brojne radove, kao i vedri duh kojim je plije-
JP ME\UNARODNI AERODROM “SARAJEVO” nio, ostat }e u trajnom sje}anju kolegica i kolega iz Orijentalnog instituta.
d.o.o. Sarajevo Kolektiv Orijentalnog instituta u Sarajevu
001 001

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV


dragim i po{tovanim
cijenjenom drugu, jednom od osniva~a na{eg dru{tva
AGANOVI]

OSMANU MAGLAJLI]U

FATIMI DUNJI
i

S po{tovanjem,
Hvala na Va{oj ljudskosti, dobroti, vedrini i divnim dru`enjima.
Dru{tvo “Josip Broz Tito“ Sarajevo Nadira, Jasminka, Senad, Zaga, Tamara i Velid Arnautovi}
5041 25911

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri- ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)
jatelje i kom{ije da je na{ dragi Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri- Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri-
jatelje i kom{ije da je na{a draga jatelje i kom{ije da je na{ dragi

SALIH ef. ZAHIDA SUADA


(ALIJA) (SALIH) RED@EP
TRAKO RE[IDOVI], NUSRET
ro|. CRN^ALO (VELIJA)
preselio na ahiret u ~etvrtak, 5. augusta 2010, u
86. godini. preselila na ahiret u petak, 6. augusta 2010, u 77. DURAJ
godini.
D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. augusta 2010.
godine, u 16.50 sati na mezarju Donja Smr{nica D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. augusta 2010. go-
- Visoko. dine, u 17.30 sati na mezarju Hambina carina.
preselio na ahiret u petak, 6. augusta 2010, u 76.
O`alo{}eni: suprug Hasan, sin Ahmo, k}erke Ni-
O`alo{}eni: supruga Halida, sin Ejub, k}erke Na- godini.
zama, Emsija i Sabina, unu~ad Adisa, Adis,
ila, Nasiha i Mediha, snaha Suvada, njegova Tefi- Amel, Muamer, Mersiha, Ahmed, Almedina,
da, unu~ad Haris, Kanita, Melika, Amir, Lamija, D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. augusta 2010.
Admir, Naida i Ismar, pastorci Mirsad, Zijad,
Nejira i Said, praunu~ad Esma, Rijad i Imran, ze- godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo.
Sejo i Nail, snaha Enisa, zetovi Avdo, Mensur i
tovi Osman Zametica i Izet Smajevi}, sestre Hasi- Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti sa polas-
Fikret, praunu~ad, brati}i Salko, Sabahudin,
ja, Zekija i Saliha, svastika Kimeta, brati}i i bra- kom u 13.30 sati, do mezarja i nazad.
brati~ne Mediha i Indira, te porodice Re{idovi},
ti~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, te Crn~alo, Salimovi}, Tosunovi}, Omeragi}, Ko-
porodice Trako, Herenda, Zametica, Alajbegovi}, O`alo{}eni: supruga Hidajeta, k}erka Sabina,
ristovi}, Bjelanovi}, ]oso, Krupalija, Tutun, [u-
Smajevi}, Vra`alica, Velispahi}, Kald`ija, Bre{~i}, unu~ad Emir i Ajna, brat D`emo sa porodicom,
valija, Rov~anin, Kori}, Efendi}, Fetibegovi},
Mu{i}, Zukan, Be{lagi}, [ehagi}, Zahirovi}, Uzu- te porodice Duraj, Huji}, D`ananovi}, Mavrko-
Abad`i}, Kalji}, Halilovi}, Pekmezovi}, Abaspa-
novi}, Sara~, Spahi}, Berbi}, Musli}, Bo{kovi} i vi}, Had`i}, Mustafi}, kao i ostala mnogobrojna
hi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. rodbina, prijatelji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana stanu merhume
u 17.30 sati, Ul. zagreba~ka br. 61/V.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16.50 sati u Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u
mektebu u Donjoj Smr{nici. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH ku}i `alosti u Ulici dr. Mustafe Deni{li}a br. 9.
000 000 000
56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na- Desetog augusta 2010. navr{it }e se 11 godina od smrti na{eg dragog supruga, oca, djeda
{a draga
i svekra

FATIMA TIMA
(MUSTAFA) KARI]
DRAGOMIRA KALJEVI]A

preselila na ahiret u ~etvrtak, 5. augusta 2010, u 76.


godini.

D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. augusta 2010. godi-


ne, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Tvoj dragi lik, plemenitost i dobrota }e `ivjeti u sje}anjima tvojih najdra`ih.
O`alo{}eni: k}erke Fadila i Amira, unu~ad Armin, Vje~no o`alo{}eni: supruga Edita, sinovi Tihomir i Neboj{a, snahe i unu~ad.
Admir i Ned`ida, sestre Nazifa i Mejra, snaha Almasa,
brati}i Zajko, Salko, Fajko i Meho, sestri}i Hod`i}
Hamdo i Hajrudin, zetovi Hasan i Refko, te porodice
U nedjelju, 8. augusta 2010. godine, u 11 ~asova sastat }emo se na groblju Vlakovo i po-
@igo, Kari}, Poturak, Had`imusi}, Hod`i}, Buljuba{i}, lo`iti cvije}e.
Mehmedbegovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. 25910

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alos-


ti u Ulici Alibega Firdusa br. 55/II, [vrakino Selo. ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) POSLJEDNJI SELAM
000
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri- mojoj dragoj sestri i svastici
jatelje i kom{ije da je na{a draga
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na-
{a draga

ALMA (ALJO) FATIMA TIMA


FEJZI], ro|.
KARI]
TEMIJA OMEROVI], ZUKO
ro|. ZUKI]
preselila na ahiret u petak, 6. augusta 2010, u 83.
godini.
Neka joj Allah d`.{. podari lijepi d`ennet.
D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. augusta 2010.
preselila na ahiret u ~etvrtak, 5. augusta 2010, u 91. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo.
Sestra Nazifa i svak Hasan [ari}
godini. 002

O`alo{}eni: sin Alija, k}erka Hajrija, snaha Senija,


D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. augusta 2010. godi-
ne, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. unu~ad Amir, Amela, Sanela, Hasija, Imela, pra- [estog augusta 2010. SJE]ANJE
unu~ad Irhad, Inela, Amer, Irnes, Arabela, zetovi Ha- navr{ilo se sedam
O`alo{}eni: brat Halil, sestra Zubejda, djeveri~na Hi- lil, Almir, D`evad, Enes, te porodice Fejzi}, Zuko, Ve- tu`nih godina od
ba sa porodicom, snahe Hana, Mejra i Naza, brati}i i li}, Hota, Pribi{i}, Fazlagi}, Kla~ar, Hamzi}, Ko- prerane smrti
brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri}i i djeveri~ne, te va~evi}, Svraka, Kulovi}, Tari}, Musi}, Biber, Divovi}, na{eg dragog
porodice Omerovi}, Zuki}, Kadri}, Korman, Spahi}, Kar{i}, Kari{ik, Ali}, Ibri~i}, Nuhanovi}, Lagumd`ija,
Lisi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{i- te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
je.
RAHMETULLAHI ALEJHA
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Is- RAHMETEN VASIAH
tiklal na Otoci. 000
000

POSLJEDNJI POZDRAV [EMSA


Navr{ava se godina od kada sa nama nisu na{i dragi
mojim dragim
MULALI],
ALADINA ro|. MASLO
(MIRSADA) 7. 8. 2005 - 7. 8. 2010.

HUSAKOVI]A
6. 8. 2003 - 6. 8. 2010.
iz Miljkovca - Doboj

Vrijeme brzo prolazi, Njeni najmiliji


5009
ali bol i tuga vje~no
NAD@IJA i RASIM ostaju.

SELIMOVI], SELIMOVI] Neka Te dragi OSLOBO\ENJE


ro|. ^AU[EVI] 8. 8. 2009. Allah d`.{. podari
d`ennetom.
28. 6. 2009. FATI i DUNJI AGENCIJA ZA
EKONOMSKU
RAHMET ALEJHI
VESELEM PROPAGANDU
Mu{ki i `enski tevhid }e se prou~iti u subotu,
7. augusta 2010. godine, u d`amiji Jedileri u 17 sati.
I MARKETING
Tvoji: otac Mirsad,
AL-FATIHA sestra Alma i ostala D`emala
mnogobrojna rodbi- Bijedi}a 185
Nihad, Amela, Adil i Nadia Njihova Hajra \eldum - Kulenovi} na, kom{ije i prijatelji Tel/fax: 472-899
5046 AX
040 i 472-901
OSLOBO\ENJE
subota, 7. august 2010. godine SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Osmog augusta 2010. godine navr{it }e se tu`nih ~e- TU@NO SJE]ANJE Danas se navr{ava {est tu`nih mjeseci otkako nas je napustio na{ dragi
trdeset dana od kada nas je napustio na{ voljeni su- na mog voljenog brata
prug, otac i deda

prim. dr. EKREM D@EMO


MUHAMED MU[O
(ESADA) SIJER^I]
D@EMID@I]

Nikada te ne}emo preboljeti i u na{im srcima }e{ osta-


ti zauvijek.
prim. dr. EKREMA Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima.
D@EMID@I]A
Hvala ti za sve {to si nam pru`io i za sva lijepa sje}anja 7. 2. 2010 - 7. 8. 2010. S ljubavlju i po{tovanjem,
koja su ostala iza tebe.
Sestra Rabija
sa porodicom porodica
Tvoja supruga Binasa i djeca Jasenka, Lejla i Mirza sa 25901 4988
porodicama.

Tevhid }e se prou~iti u stanu, Ul. porodice Ribar br.


IN MEMORIAM IN MEMORIAM
1/IV, u nedjelju, 8. augusta 2010. godine, u 17 sati.
25902

Petog augusta 2010. godine navr{ilo se {est mjeseci ot-

HAJRUDIN
kako nas je napustila na{a draga

SARA^
NAJLA NURA LETI], 7. 8. 1994 - 2010.
ro|. MUTEVELI]

S ljubavlju i po{tovanjem,
OLEG MAJU[EVI]
S ljubavlju i po{tovanjem,
porodica
porodica.
4977 7. 8. 1992 - 7. 8. 2010.
Tevhid }e se prou~iti u subotu, 7. augusta 2010. godi-
ne, u 14 sati, Ul. grada~a~ka 74/3.
5022 SJE]ANJE
Mama, tata i brat
na voljenog supruga, oca i dedu 4929
IN MEMORIAM

dragom tati i djedu SJE]ANJE


na na{e divne roditelje

SINI[A HAD@IVUKOVI]
1991 - 2010.

Hvala ti za svu ljubav i toplinu. JOVAN STJEPANOVI]


Tvoj sin dr. Sergije sa porodicom
7. 8. 1999 - 7. 8. 2010.
IVANKA ANTO SVILA
5035 S ljubavlju i po{tovanjem, MARTINOVI] MARTINOVI]
7. 8. 1992 - 7. 8. 2010. 23. 6. 1996 - 7. 8. 2010.
supruga Amalija, sin Sa{a, k}i Marina, snaha
Vrijeme ide, ali divne uspomene ostaju vje~no.
TU@NO SJE]ANJE Renata, unu~ad Barbara, Andrej i Nikola
4925 Tuga u srcima {to smo Vas izgubili, ali radost {to smo
na dragog prijatelja Vas imali.
Hvala Vam za sve.
Osmog augusta 2010. navr{it }e se {esnaest godi- Va{a uvijek zahvalna djeca,
na otkako je preselila na ahiret na{a najdra`a Lidija i Cako s porodicama
mama i nana 5031

FATA (MUSTAFE) OBAVJE[TENJE


KOMARICA, Ukoliko ste zainteresovani,
ro|. KURTO sje}anja i smrtovnice mogu
imati sliku u boji.
EMIRA EMTU HAD@I]A Prilikom predaje oglasa naglasite
Tvoji najmiliji: k}erka Habiba to u na{oj Oglasnoj slu`bi.
Zub~evi}i: Damir, Deni, Dunja i Zuba i unuci Admir i Edin Cijena ostaje ista!
5039 5017
58 OSLOBO\ENJE
PREDAH subota, 7. august 2010. godine

HOROSKOP DANAS
OVAN Djelujete sumnji~avo u procjeni ne~ijih mogu}nosti i stalo vam je
da ostvarite zapa`enu ulogu u poslovnim susretima. Ukoliko se pre-
vi{e udaljavate od saradnika, o~ekuju vas dodatne komplikacije i te`i
uslovi. Zbog novih doga|aja u privatnom `ivotu uz vas trpi i volje-
na osoba. Ali, vi umijete vje{to ili smi{ljeno da okrenete situaciju
u pravcu koji vama odgovora. Nema potrebe da precjenjujete svo-
21. 3. - 20. 4. je mogu}nosti.
BIK Nalazite se u dobroj formi i djelujete pozitivno na okolinu. Obrati-
te pa`nju na ne~ije komentare, va`no je da otkrijete prikrivene de-
talje u poslovnom dijalogu. O~ekuje vas zapa`eni uspjeh na razli~itim
stranama. U susretu sa voljenom osobom izrazite pozitivnu stra-
nu svoje li~nosti. Imate sjajnu priliku da osvojite ne~iju naklonost,
{to }e vas ispuniti nekim posebnim raspolo`enjem. Usmjerite mi-
21. 4. - 22. 5. sli u pozitivnom pravcu.
BLIZANCI U susretu sa saradnicima poku{avate da nametnete volju i strogo
ocjenjujete ne~ije pona{anje. Me|utim, ne mo`ete zanemariti glas
ve}ine i ne~iju ulogu u poslovnoj saradnji. Mimo va{e volje neko
ima zavr{nu rije~. Izbjegavajte neke napornije situacije u kojima se
previ{e uzbu|ujete. Potrebno je da se iskreno iskupite za propust
koji ste u~inili prema bliskoj osobi. Prija}e vam ve}a koli~ina vita-
23. 5. - 22. 6. mina i te~nosti u ishrani.
RAK U zajedni~kom interesu je da se poslovno-finansijski rizik svede na
minimum i da se ispo{tuju svi zadati rokovi. Od vas se o~ekuje va`na
uloga ili posredovanje prilikom novih poslovnih pregovora. Ukoli-
ko vas optere}uju neke emotivne sumnje, razgovarajte sa voljenom
osobom i insistirajte na zajedni~kom dokazivanju istine. Sve se mo`e
da pobolj{a kroz obostrano uva`avanje. Osjeti}ete veliko psiholo-
23. 6. - 22. 7. {ko olak{anje nakon iskrenog razgovora i povjeravanja.
LAV Samo pomo}u suptilnih metoda mo`ete da nametnete stavove i da
zadovoljite raznovrsne kriterije u poslovnim susretima. Nemate do-
voljno strpljenja da u~estvujete u razli~itim poslovnim fazama, ta-
ko da smi{ljate zaobilazno rje{enje. Olako prelazite preko zamjer-
ki koje vam upu}uje voljena osoba. Upotrijebite {arm u odre|enim
situacijama kako biste pobolj{ali odnos. Potrudite se da pozitivno
23. 7. - 22. 8. uti~ete na svoju psiho-fizi~ku kondiciju.
DJEVICA U zajedni~kom interesu je da se poslovni problemi rje{avaju u na-
jkra}em roku. Budite promi{ljeni i pokrenite inicijativu. Potrebne su
vam ~vrste garancije da }e neko ispuniti svoj dio obaveza u poslo-
vnoj saradnji. Voljena osoba mo`da ima neke neobi~ne ideje, ali ne-
mojte donositi zaklju~ak dok ne provjerite u ~emu je su{tina. Brz-
ina je ponekad vrlina, ali ponekad je i mana. Va`no je da ostvarite
23. 8. - 22. 9. psiholo{ku ravnote`u.
VAGA Djelujete vrlo ambiciozno i zainteresovani ste za razli~ite ideje ko-
je omogu}avaju efikasnije poslovanje. Mo`da va{e vizije nailaze na
nerazumijevanje, ali upotrijebite pamet u onoj mjeri koliko je potre-
bno da pridobijete ne~ije povjerenje. Ponekad rije~i nisu dovoljne
da izrazite sve ono {to mislite ili osje}ate pred voljenom osobom.
komet, bta, bul, mrkalj, kil, inatnik, praznoglavo, koprena, som.
RJE[ENJE: d`avid, anasi, bitan, at, ka, rab, m, eoni, okret, tja, barbos, ro, tegle, hk, iverka, rava, kostimograf, o,
Poka`ite vi{e inicijative koja vodi ka zbli`avanju. Nalazite se u sja-
23. 9. - 22. 10. jnoj psiho-fizi~koj formi.
[KORPIJA Poslovni nesporazum koji imate sa jednom osobom mo`e da vas
dovede u neprijatnu situaciju. Polazite od pogre{nih informacija, ta-
OSLOBO\ENJE Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,
Sarajevska hronika: 276-901,
Nagradu slobode (u Skandinaviji),
nagradu "za izuzetnu odanost istini i
ko da va{e prognoze djeluju neubjedljivo. Prihvatite dobronamjer- Nezavisni BH dnevnik fax: 468-054, Kultura: 276-906, slobodi" Oskar Romero (Teksas),
nu kritiku. Partner poku{ava da vam pomogne ili da vas oraspolo`i. Sportska rubrika 276-908, nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije
Web site: www.oslobodjenje.ba
Zajedni~ki susret mo`e da se pretvori u ljep{i dio stvarnosti, u`ivaj- Prilozi: 468-142 nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u
e-mail: redaction@oslobodjenje.ba izvje{tavanju pod najte`im uslovima"
te u onome {to imate i u ne~ijem dru{tvu. Nema potrebe da se op- OGLASNA SLU@BA:
tere}ujete nekim te{kim temama. GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: agencije Inter Press i Service, nagradu
23. 10. - 22. 11. Tel/fax: 205-938
"za zajedni~ki rad novinara razli~itih
Vildana SELIMBEGOVI]
STRIJELAC Zamjerke koje vam neko upu}uje donose suprotan efekt, gubite in- UniCredit bank d.d., nacionalnosti u slu`bi slobode i mira"
teresovanje i volju da zavr{ite zapo~eti posao. Ponekad je te{ko po- PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona),
miriti razli~ite stavove i interese, potrebno je da se naviknete na pro- Vahid PA[OVI] 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije"
mjenljivu klimu u svom okru`enju. Posvetite pa`nju ljep{im tema- DIREKTORICA: ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za
ma i pripremite se za susret sa osobom koja vas inspiri{e na poz- Lidija KORA] ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog
itivno raspolo`enje. Stvari mogu biti i mnogo ljep{e nego {to jesu. KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu
23. 11. - 22. 12. Sa~uvajte prisebnost duha i samokontrolu. UREDNI[TVO: filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih
Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta
JARAC Prepustite drugima da istra`uju ili testiraju nove poslovne mo- Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),
gu}nosti. Potrebno je da za{titite interese i da se pridr`avate pro- Jelena MILANOVI], Nada SALOM i ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero
vjerenog obrasca u poslovno-finansijskoj saradnji. Nemojte Lejla SOFRAD@IJA
obe}avati svojoj porodici ili partneru stvari koje ne mo`ete da is- Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja
punite. Dobra namjera ne predstavlja uvijek i garanciju da ROBNI PROMET I MARKETING: Zorica Pand`i}, {ef DTP-a novina (FIEJ), Nagradu “Premio
mo`ete usre}iti osobu do koje vam je stalo. Potrudite se da po- Meliha Hod`i} Giornalistico Paolo Borsellino”
[tampa: Unioninvestplastika dd,
23. 12. - 21. 1. bolj{ate koncentraciju. Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 koju listovima koji se bore za istinu
Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te
e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba
VODOLIJA Umijete da se nametnete pred saradnicima, ali ne mo`e sve biti po Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa
Tel/fax: 472-899, 472-901,
va{oj volji. Izbjegavajte takmi~arske situacije, nema razloga da se e-mail: marketing@oslobodjenje.ba Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa
dokazujete na pogre{an na~in. Ispo{tujte osnovna pravila u poslo- 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za
vnoj saradnji. Neko vam daje do znanja da tra`i ve}u emotivnu si- ID broj: 4200492600001 Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD).
gurnosti, a ne intrigantne situacije koje trenutno zagovarate. Nemo- predsjednika Tita odlikovano Ordenom
jte nehoti~no povrijediti ne~ija osje}anja. Djelujete napeto, prija}e ADRESA:
bratstva i jedinstva sa zlatnim Vije}e za {tampu
22. 1. - 19. 2. vam {etnja i relaksacija. D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo
vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu u Bosni i Hercegovini
Po{tanski pregradak 686 Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a
RIBE Nedostaje vam realan uvid u razli~ite poslovne mogu}nosti. Va`no je Nagrada ZAVNOBiH-a.
je da se prilagodite mi{ljenju ve}ine i da korigujete prvobitnu stra- TELEFONI: Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba
tegiju. Obratite pa`nju na korisne informacije, imate priliku da Centrala: 276-900, 467-723 za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje
pro{irite saznanje. Pogre{no procjenjujete ne~ije pona{anje ili Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276- Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH
emotivne signale koje dobijate. Suvi{e ste subjektivni u procje- 902, fax: 468-090, modem: 468-018; U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u e-mail: info@vzs.ba,
nama i u stvaranju ljubavne vizije. Izbjegavajte stresne situaci- Uprava 234-718, fax: 461-007; Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270
20. 2. - 20. 3. je, opustite se. Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271
Danas umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om i pljuskovima, uve~er razvedravanje.
Samo na jugu sun~ano tokom cijelog dana. Puha}e slab do umjeren zapadni vjetar.
Minimalna temperatura od 13 do 17, maksimalna dnevna od 24 do 30 stepeni C.
U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne promjenljivo obla~no, povremeno
sa ki{om. Puha}e slab zapadni vjetar. Minimalna temperatura 13, maksimalna dnevna
26° C.

Danas se obla~no sa ki{om o~ekuje na Britanskim ostrvima i na Skandinavskom


poluostrvu, a nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom u centralnoj Evropi i ponegdje
na Balkanu. Prete`no sun~ano u isto~nim i ju`nim predjelima kontinenta. Maksimalna
temperatura }e se kretati od 21 do 29, na istoku i jugu od 35 do 40 stepeni C.
Danas na Balkanu umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om i pljuskovima. Samo na
jugu sun~ano tokom cijelog dana. Maksimalna temperatura }e se kretati od 24 u
Zagrebu do 37 stepeni C u Atini.
60 OSLOBO\ENJE
KULTURNI VODI^ subota, 7. august 2010. godine

PISMA JULIJI SARAJEVO MUZEJI BANJA LUKA


SARAJEVO komedija, re`ija: Garry Winick, uloge: Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej
Amanda Sayfried, Gael Garcia Bernal, 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i MUZEJ GRADA
Vanessa Redgrave, Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim Izlo`ba slika Ivana Mijatovi}a “Odiseja
po~etak u 13.25 i 15.35 sati. danom od deset do 16 sati, subotom od sna i svjetlosti“ otvorena za posjete do 2.
[UMSKA DRU@INA deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi septembra. Na raspolaganju posjetiocima
objekti zatvoreni za posjete. Muzej su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka
Jevreja otvoren je za posjete svakim i historijska. U tvr|avi Vranduk postavlje-
radnim danom od deset do 16 sati, na je stalna historijska zbirka o ranom
subotom ne radi, dok je nedjeljom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren
otvoren od deset do 13 sati. za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a
KINA
HISTORIJSKI subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava
KINA Izlo`ba “Marian Wenzel izbliza“, otvorena
Vranduk otvorena je za posjetioce tokom
MULTIPLEX PALAS
cijele sedmice, od 9 do 20 sati.
CINEMA CITY za posjete do kraja avgusta ove godine. [REK SRE]AN ZAUVIJEK
NO] I DAN
Wenzel je ameri~ka histori~arka TUZLA animirani,
umjetnosti i umjetnica koja je svoju re`ija: Mike Mitchell,
akcija, komedija, komedija, re`ija: Roger Cumblea, Brendan nau~nu karijeru posvetila BiH, daju}i glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran
re`ija: James Mangold, Fraser, Ricky Garcia, Brooke Shields, doprinos istra`ivanju srednjovjekovnih Jevti}, Ra{a Vujovi}, Boris Milivojevi}...
uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter po~etak u 14.25, 16.20, 18.15 i 20.10 sati. nadgrobnih spomenika. Muzej je za po~etak u 14.15 sati.
Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace... posjetioce otvoren svaki radni dan od 11
po~etak u 18.10, 20.30 i 22.50 sati. GALERIJE do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 14
PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani,
^AROBNJAKOV POMO]NIK sati.
JAVA re`ija: Lee Unkrich,
Postavka fotografija mladih autora/ica ZENICA glasovi: Dragoljub Ljubi~i}, Gordan Ki~i},
Dubravko Jovanovi}...
“Mistika Sarajeva“, sa radovima raznolikih
po~etak u 12 sati.
motiva, `anrova, slo`enih tuma~enja i
iznena|uju}ih impresija. Izlo`ba GALERIJE SALT
fotografija biti }e otvorena do 26. avgusta
2010. Svoje radove su publici ovog puta ME\UNARODNA
predstavili Ranka Deli}, Vanja Jovi{i}, GALERIJA PORTRETA
Davor Tomi}, Vanja Kur tovi} i Dejan
Vladi}. TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela
UNDERGROUND Ismeta Mujezinovi}a,
avantura, Izlo`ba fotografa Almira Zrne, “Tajna KINA stalna postavka Legata “Haim James
ve~era“, fotografija per formansa bh. Pinto“. Galerija je otvorena radnim
re`ija: Jon Tur teltaub,
umjetnika Jusufa Had`ifejzovi}a, klub se MULTIPLEX EKRAN danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, akcija,
uloge: Nicholas Cage, Jay Baruchel, Monica
nalazi u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a 17. IMPYJEV OTOK subotom od osam do 13 sati. re`ija: Phillip Noyce,
Belluci...
uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber,
po~etak u 11.35, 13.50, 16.10, 18.25 i RAIFFEISEN GALERIJA animirani, porodi~ni,
BIHA] Chiwetel Ejiofor...
20.40 sati. Radovi Snje`ane Idrizovi} i Romana re`ija: Reinhard Klooss i Holger Tappe,
glasovi: Wigald Boning, Anke Engelke, po~etak u 20.30 i 22.30 sati.
INCEPTION Sulejmanpa{i}a, studenata Akademije
Florian Halm, Christoph Maria Herbst, ^AROBNJAKOV U^ENIK
likovnih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka
Kevin Iannot ta, Ulrike Johanssen... avantura,
Kiparstvo. Galerija je otvorena za sve
po~etak u 11 i 13 sati. re`ija: Jon Tur teltaub,
posjetioce, radnim danima u zgradi
PREDATORI uloge: Nicholas Cage, Jay Baruchel,
Centrale banke, od 8 do 16 sati.
triler, akcija, Monica Belluci...
UMJETNI^KA BIH re`ija: Nimród Antal, po~etak u 17.30, 18.15 i 19.45 sati.
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i uloge: Adrien Brody, Laurence Fishburne... PO^ETAK
dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati po~etak u 16, 18, 20.15 i 21.30 sati. SF, triler,
(osim nedjelje i ponedjeljka). COCO CHANEL & IGOR STRAVINSKI
SF, triler,
ATELJE ZEC romansa, KINA re`ija: Christopher Nolan,
uloge: Leonardo Dicaprio, Ken Watanabe,
re`ija: Christopher Nolan,
uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Stalna postavka dijela slikara Safeta re`ija: Jan Kounen, UNA Joseph – Gordon Levitt...
Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do uloge: Anna Mouglalis, Mads Mikkelsen, po~etak u 22 sata.
Cillian Murphy, Michael Caine... Yelena Morozova... PRINC OD PERZIJE NEVINE LA@I
po~etak u 17.05, 20 i 22.55 sati. petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 avantura, akcija, spektakl,
sati ili uz najavu na telefon 061/338-186. po~etak u 17.15 i 19.30 sati. akciona komedija,
SAMO GA DOVEDI [TO SA SOBOM PREKO DANA re`ija: Mike Newell,
re`ija: James Mengold,
GABRIJEL dokumentarni,
uloge: Jake Gyllenhaal, Gemma Ar ter ton,
uloge: Tom Cruise, Cameron Dijaz...
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Alfred Molina, Ben Kingsley, Steve
uloge: Josip Marki}, Dalibor Zane, Tomislav po~etak u 20.45 i 23 sata.
Kamernog teatra 55”, otvorena svakim Toussaint, Toby Kebbell, Richard Coyle,
Brgle{... VELIKA 3D REVIJA FILMOVA
radnim danom od deset do 18 sati. Ronald Pickup, Reece Ritchie, Gisli
po~etak u 20.45 sati. AVATAR
Gardarsson...
TALI^NI TOM IDE NA ZAPAD
MUZEJI animirana avantura,
po~etak u 21 sat.
ALISA U ZEMLJI ^UDA
ART-KU]A SEVDAHA po~etak u 12, 14 i 15.30 sati.
komedija, SAMO GA DOVEDI
otvorena je za sve posjetioce svakim
re`ija: Nicholas Stoller, komedija,
danom osim ponedjeljka od deset do 18
uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose re`ija: Nicholas Stoller,
sati.
Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm
Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... ZEMALJSKI uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose
Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm
po~etak u 16.15, 18.30, 20.45 i 23 sata. Muzej je otvoren za posjete utorkom, Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon...
SUMRAK SAGA: POMR^INA srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom po~etak u 17 sati.
od 10 do 14 satI.
STRAVA U ULICI BRIJESTOVA
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV
Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za re`ija: James Cameron, uloge:Sam
posjete od ponedjeljka do petka,od Worthington, Zoe Saldana, Sigourney
fantastika, avantura, obiteljski, Weaver, po~etak u 17.45 sati.
devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne
re`ija: Tim Bur ton,
radi.
uloge: Mia Wasikowska, Matt Lucas, MUZEJI
BO[NJA^KI Johnny Depp, Michael Sheen, Anne
horor, fantazija,
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih Hathaway, Helena Car ter, Crispin Glover, SAVREMENE UMJETNOSTI
re`ija: David Slade, horor, Lucy Davenport, Alan Rickman...
djela, Gazi Husrev-begov hamam i Izlo`ba Envera [talje, otvorena za posjete
uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, uloge: Jackie Earle Haley, Kyle Gallner... po~etak u 20.30 sati.
biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, do 8. avgusta.
Taylor Lautner... po~etak u 19 sati.
petkom i subotom od 10 do 14 sati,
po~etak u 17.45, 20.20 i 22.45 sati.
svaki puni sat uz najavu na telefon 279 SUMRAK SAGA: POMR^INA GALERIJE Repertoare i program
de{avanja u va{oj kulturnoj
PRI^A O IGRA^KAMA 3 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. horor, fantazija,
animirani, sinhronizovano, glasovi: Stalna postavka umjetni~kih djela re`ija: David Slade, GRADSKA ustanovi mo`ete slati na
Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Izlo`ba pod nazivom “Ribe i ptice“ autora mail: jelena.milanovic@
Instituta, te zbirke Mersada Berbera i
Meni~anin, Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki Taylor Lautner... Admira Mujki}a i Fikreta Libovca, oslobodjenje.ba ili na broj
po~etak u 12 i 14 sati. danosim nedjelje bez najava. po~etak u 14.30 sati. otvorena za posjete do 5. avgusta. faxa 033/ 468-054.
OSLOBO\ENJE 61
subota, 7. august 2010. godine TV PROGRAM

FILMOVI
Nema me
HIT
DRAMA/BIOGRAFIJA
DANA
/MUZI^KI
Re`ija: Todd Haynes 22.15
Uloge: Cate Blanchet, PINK
Chistian Bale, Richard Gere,
Heath ledger AKCIJA
15.25 Re`ija: Guy Ritchie
Uloge: Jason Flemyng, Nick Moran,
BHT
Jason Statham, Vinnie Jones
Pjesnik, prorok, odmetnik, rock-ikona, la`ov i
propovjednik... [est je Dylanovih kompleksnih ^etiri ~ovjeka
lica - neka za javnost, neka za intimni krug, ne- zapadaju u situaciju
ka tek plod ma{te - svaki "novi Dylan" izdaje i da duguju 500 hiljada
odri~e se svoga prethodnika. Red stvarnih do- funti lokalnom {efu
ga|aja, red izmi{ljenih, malo pseudodokumen- gangstera, HET^ET-u.
taraca i videospotova... ali nismo ni{ta bli`e Pod veoma ozbiljnom
odgovoru na pitanje tko je, zapravo, Bob Dyla- prijetnjom amputacije
nu. Jer njega doista nema. prstiju njih ~etvorica
dolaze na ideju da
Lepota poroka ukradu novac od svojih
susjeda: grupe te{kih
DRAMA dilera droge...
Re`ija: @ivko Nikoli}
Uloge: Mira Furlan, Alain
Noury, Milutin Karad`i},
Petar Bo`ovi}, Ines Kotman,
Mira Banjac, Eva Ras

22.45
FTV

FILMOVI
U zaostalim selima crnogorskog kr{a obi~aj je
da mu` nevjernu `enu maljem ubije preko po-
ga~e. U takvoj sredini `ivi mladi bra~ni par. @ive
siroma{no i rado prihvate poziv ~ovjeka koji je
oti{ao za lakom zaradom u primorje. On se za-
posli u solani, a ona kao sprema~ica u nudis-
ti~kom kampu. Tradicionalno vaspitana, u`asava
se nad golotinjom, naro~ito kad posprema apar-
tman dvoje mladih stranaca koje zabavlja njena
zbunjenost. Uz njihov podsticaj, ona postepeno
osloba|a tradicijom sputanu senzualnost.
Romeo
Glorija Slu~ajni milijuna{ mora umrijeti Burni ponedjeljak
AKCIJA KOMEDIJA Re`ija: Steven Brill AKCIJA Re`ija: Andrzej Bartkowiak DRAMA Re`ija: Mike Figgis
Re`ija: Sidney Lumet
Uloge: Sharon Stone, 20.05 NOVA 22.20 HRT 1 00.20 HRT 1
Jeremy Northam, Kada vlasnik pizzerije u malom gradu Hang Sing, biv{i hongkon{ki polica- Brendan dolazi u Newcastle i zaposli
George C. Scott
Longfellow Deeds naslijedi 40 mili- jac, dolazi u SAD da bi istra`io bratovu se kao ~ista~ u jazz-clubu kojem je
jardi dolara od svog ujaka, preseli se smrt. Ubrzo otkriva da se na{ao u sre- vlasnik Finney. U obli`njem restoranu
20.15 u velegrad i na|e se okru`en pre- di{tu sukoba kriminalaca azijskoga radi Kate s kojom Brendan stupi u lju-
PINK vrtljivcima koji `ele svoj dio kola~a. podrijetla s afroameri~kom bandom bavnu vezu. Tu ~uje dvojicu koji se
Sharon Stone igra Gloriju, biv{u djevojku mafi- Babe, televizijska voditeljica, glumi da koju predvodi Isaak O'Day. No, dok se spremaju posjetiti Finneya kako bi ga
ja{a. Igrom slu~aja ona }e iz jedne pucnjave je nevina djevojka iz provincije kako u krvavom ratu jo{ nekako i snalazi, prisilili da proda klub. Naime, beskru-
spasiti osmogodi{njeg dje~aka ~ijeg oca su ubi- bi razotkrila Deedsa. No umjesto toga otkri}e da se zaljubio u Trishu, k}er pulozni Cosmo ima namjeru milom ili
li njeni nekada{nji prijatelji. Sada njih dvoje za- ona se u njega zaljubljuje... ~ovjeka koji stoji iza bratova ubistva... silom pokupovati lokale u Newcastleu.

FILMOVI
jedno moraju da bje`e da bi spasili svoje `ivote.
Ona je, me|utim, navikla da `ivi sama, a djeca
mogu da budu nesnosna. Ipak, s vremenom
koje provode zajedno posta}e nerazdvojni.

La Bamba
BIOGRAFIJA/
DRAMA
Re`ija: Luis Valdez
Uloge: Lou Diamond
Phillips , Esai Morales,

Ubij me kasnije Neukrotivi bijes


Rosanna de Soto

17.00
MRE@A TRILER Re`ija: Dana Lustig 21.00 MRE@A AKCIJA Re`ija: Ronny Yu 20.00 OBN
Ovo je istinita pri~a o Ritchieju Valensu, mladom Zlatna ribica joj je uginula, njen ljubavnik je otkriven kao cin- Poput oca Brucea, i Brandon Lee je u akcijskom filmu os-
pjeva~u koji tragi~no gine u avionskoj nesre}i u karo{, a Shawn Holloway napu{ta svoje radno mjesto i penje tavio dubok trag. U ovoj ~istoj akciji Brandonu Ma,
17. godini. Pri~a prati Ritchieja od njegovih dana se na krov da izvr{i samoubistvo. Prije skoka, kao taoca uzi- obi~nom momku koji radi u Hong Kongu, podmetnuto je
u Paicomi u Kaliforniji, gdje je njegova porodica ma je Charlie Anders, plja~ka{ banke. On i njegovi partneri su ubojstvo. Krivac za to je njegov prijatelj Michael, ina~e
vodila skroman `ivot zara|uju}i na planta`ama, ukrali milion dolara i planiraju da pobjegnu u Venecuelu. narko -diler, koji je bacio oko i na Brandonovu djevojku
do njegovog uspona me|u zvijezde. Saznajemo Shawn pristaje na saradnju ukoliko Charlie obe}a da }e je May. Dok je Brandon u zatvoru, May s njihovim djetetom
sve o Ritchiejevom prijateljstvu, ali i rivalstvu s ubiti na kraju. Dio njihovog plana kre}e po zlu i Charli po~inje bje`i u Brazil kako bi izbjegla Michaelove zamke. Nakon 8
njegovim starijim bratom Bobom... da razmi{lja o Shawn, a ona po~inje jasno da vidi svoj `ivot... godina Brandon izlazi iz zatvora, `eljan istine i osvete...
62 OSLOBO\ENJE
TV PROGRAM subota, 7. august 2010. godine

BHT FTV RTRS HAYAT OBN PINK


07.10 Izvan granica, 07.00 Povratak u Stolac, 06.00 Sestrice, 08.00 Miffy, 07.15 Gusarska akademija, 06.25 Sarajevo
strana dokumentarni program serija crtani film crtani film On line (r)
dokumentarna 07.30 Povratak Bosni: 06.50 Muzi~ki program 08.30 Jagodica bobica, 07.35 Nimboli, 06.35 Made in
serija, 1/26 Od rane do Rame I, 07.10 Ah, ta planeta! (r) crtani film crtani film Banja Luka (r)
07.35 Izvan granica, dokumentarni program 07.30 Zdravlje je lijek (r) 09.00 Ben 10, 07.55 Transformersi, 06.45 Sportissimo (r)
strana 08.00 Vijesti 08.00 Vijesti crtani program crtani film 06.55 Vremenska
dokumentarna 08.05 Slatka tajna, igrana 08.15 Jutro u Srpskoj, 10.00 Ninja kornja~e FF, 08.20 Dora istra`uje, prognoza
serija, 2/26 serija, 145. epizoda (r) Prijedor crtani film crtani film 07.00 Gre{ne du{e,
08.00 BHT vijesti - Program za djecu: Mala TV 11.00 Autoklub 08.50 Pocoyo, serija (r)
Program za 09.00 - Lutkokaz 09.00 Henrijeve `ivotinje, 11.30 Bistro BiH crtani film 08.00 Osveta
djecu i mlade 09.20 Bakine pri~e: Pri~a o ~aju crtana serija 11.58 Biometeorolo{ka 09.00 Oggy i @ohari, revolvera{a,
08.05 Mumijevi, 09.30 Hranoljupci - Ananas 09.50 Leonardo, prognoza crtani film film
animirana 09.45 24. Me|unarodni dje~iji crtana serija 12.00 Tajno oru`je, 09.30 An|eli i prijatelji, 10.00 [ta je s tobom,
serija, festival (r) 10.05 D`imbo i d`et set, crtani film crtani film Nina?,
58/74 10.10 Barimba program za djecu 13.20 Najbolje godine, 09.55 Gusarska akademija, film
08.30 Galakti~ki fudbal, 10.35 Kako to 10.15 Muzika za djecu igrana serija, crtani film 12.15 Info top
animirana 10.50 Mekanike u misiji 10.25 Moderni Zoo vrtovi, 129.ep. 10.15 Nimboli, 12.20 Gold music
serija, 11.05 Rolo Koster dokumentarni program 13.58 Vremenska crtani film 14.00 Info top
11/22 11.20 Bo u pokretu 11.10 Bijela hronika prognoza 10.35 Fudge, 14.05 Sarajevo
08.55 Gor{tak, 11.45 ^arli i Mimo 11.20 Svemirski brod zemlja, 14.00 Showbiz Serija On line
animirana serija, 11.50 Tomica i prijatelji obrazovni program magazin 11.00 ^uvari planete:, 14.15 Made in
11/30 12.00 Dnevnik 1 11.25 WWM magazin, 14.25 Dokumentarni Jednorog Banja Luka
09.15 Du{ko Dugou{ko, 12.15 Mozaik religija, vjerski muzi~ki program program 11.55 Ke~eri, 14.25 [ta se zgodi
animirani film program 12.00 Vijesti 15.00 Hoda~ po vatri, sportski kad se ljubav rodi,
09.20 Mornar Popaj, 12.45 Vrijeme je za bebe 12.15 Turizam plus igrani film program film
animirani film 13.20 Crusoe, igrana serija, 7. 13.00 Dje~iji festival “slavjanski 17.00 La Bamba, 12.45 Skrivena kamera, 15.50 Info top
09.30 Osamdesete, epizoda bazar 2010.”, igrani film zabavna emisija 16.00 Gre{ne du{e,
muzi~ki 14.10 Grizli Adams, igrana snimak 19.00 Vijesti u 7 13.00 Lonci i poklopci, serija
program serija, 27. epizoda 14.40 Ukr{tene sudbine, film 19.27 Vremenska prognoza kulinarski show 17.00 Show time
10.00 BHT vijesti
10.10 The Doha Debates
11.00 Festival cirkusa,
revijalni
program
12.00 BHT vijesti
12.10 Impresije s
krajnjeg juga,
strani dokumentarni
program (r) Zvjezdani studio Jutro u Srpskoj: Prijedor Ninja kornja~e FF Lonci i poklopci Ni{ta za sakriti
12.40 Samo za zabavu, MUZI^KI PROGRAM 16.30 JUTARNJI PROGRAM 08.15 CRTANI FILM 10.00 KULINARSKI SHOW 13.00 ZABAVNA EMISIJA 19.30
revijalni
program 15.00 Slatka tajna, igrana 16.10 Pravila igre, 19.29 Stanje na 13.45 Nogometni rivali: 18.30 Info
13.15 Moj prijatelj Ma~uka, serija, 146. epizoda serija putevima Galatasaray vs. top
igrani film 15.50 Dobri ljudi 16.40 Ah, ta planeta 19.30 Sport Fenerbahce, 18.45 Vremenska
15.15 BHT vijesti 16.30 Zvjezdani studio 17.00 Vijesti 19.40 Horizonti sportski program prognoza
15.25 Nema me, 16.55 Vijesti 17.10 Pod obru~em 19.50 Eko Ing 15.25 Pjesnik, film 19.00 Sarajevo
ameri~ko-njema~ki 17.00 Sarajevska hronika 18.00 Razotkriveni - 20.00 Najbolje godine, 16.25 Tehnologija danas, On line
igrani film 17.25 Dolina sunca, igrana Gerls Alaud, serija, dokumentarni program 19.15 Made in
17.35 Retrovizor, serija, 53. epizoda zabavni program 130.ep. 16.55 Ekolo{ka pitanja, Banja Luka
muzi~ki 17.50 Dnevnik, najava 18.45 Moba, reporta`a 21.00 Ubij me kasnije, dokumentarni 19.30 Ni{ta za
program 18.15 Dolina sunca, igrana 19.10 Zec grebit, igrani film program sakriti,
18.00 Morska ~udovi{ta, serija, 54. epizoda crtana serija 23.00 Val zlo~ina, 17.25 Strogo povjerljivo, zabavna
strani dokumentarni 19.00 ^arli i Mimo, crtani film RTRS preporu~uje igrani film dokumentarni emisija
program 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.30 Dnevnik 00.30 Bruce Lee, program 20.15 Glorija,
19.00 Dnevnik 19.20 Tomica i prijatelji, crtani Sport serija, 18.55 OBN Info film
Sport film 20.15 Ljubav, la`i i ubistvo, 40. ep. 19.15 Exkluziv, 22.15 Dvije ~a|ave
Vrijeme - BSO sigurne minute mini serija 01.30 Vremenska zabavna emisija dvocijevke,
19.35 London Live, 19.30 - Dnevnik 2 21.50 Prvi talas, prognoza 20.00 Filmski maraton:, film
muzi~ki 20.10 Grmalj: Dijamanti, serija Reprizni program Neukrotivi bijes 00.10 Ljubav je
program italijanska mini serija, 3. 22.45 Vijesti Hayat TV 22.15 Filmski maraton:, pi{tolj,
20.05 Kad se jednom rodi{, epizoda /RP/ 22.55 Ku}a strave, 02.02 Vijesti u 7 Vatreni ples film
igrani film 21.40 CSI Miami, igrana serija, film 03.00 Showbiz 00.10 Filmski maraton:, 02.00 Sarajevo
22.05 BHT vijesti 2. epizoda 00.45 Ukr{tene sudbine, magazin Grad nasilja On line (r)
22.15 Prljavo kazali{te u 22.25 Loto, dobitna film 03.30 Autoklub 02.00 Filmski maraton:, 02.10 Made in
Sarajevu, kombinacija broojeva 02.15 Pravila igre, serija 03.45 Bistro BiH Neukrotivi bijes Banja Luka (r)
koncert, 1/2 22.30 Dnevnik 3 02.40 Dnevnik 04.10 Dokumentarni 03.35 Filmski maraton:, 02.20 Gold
23.05 Muzika za sre}u, 22.45 Lepota poroka, 03.10 Prvi talas, serija program Vatreni ples music (r)
ameri~ki jugoslavenski igrani film 04.00 Turizam plus 04.35 Nepodno{ljiva lako}a 05.00 Filmski maraton:, 03.50 Glorija,
igrani film /RP/ 04.45 Bijela hronika postojanja Grad nasilja film (r)
00.40 Kad se jednom rodi{, 00.35 Zvjezdani studio 05.10 Pod obru~em, 05.00 Muzi~ki 06.30 Ke~eri, 05.40 Pink
igrani film (r) 01.10 Centralni zatvor serija program sportski program jubox

RTS RTCG TV ATLAS HALLMARK DISCOVERY N. GEOGRAPHIC


06.00 Vijesti 08.00 Crnom Gorom kroz gradove 07.30 Op~injeni, 06.00 Pomorska patrola, 06.25 Limarska radionica 06.00 Megastrukture
06.05 Jutarnji program 10.00 Zapis (r) serija (r) serija 07.15 Lovci na oluje 07.00 Potraga za
09.00 Vijesti 10.30 Sat spot 10.00 Kuhinjica, 09.00 Posljednja prilika, 08.10 Ameri~ka luka d`inovskim
09.05 @ikina {arenica 11.00 Herceg Novi — Filmski vikend izdanje, film 09.05 Ameri~ke oktopodom
10.00 Vijesti festival, hronika (r) serija 11.00 Skrivena mjesta, drvosje~e 08.00 Ugrizi me
11.00 Vukovarska hronika 11.30 Mali koncert 11.00 Film film 10.00 Megagraditelji sa dr Majkom
11.30 Knjiga utisaka 11.55 Kalendar 13.00 U povjerenju, 13.00 Prije nego ka`e{ “da”, 10.55 U srcu ma{ine Lihijem
12.10 Vrijeme odluke 12.00 Vijesti dok. film 11.50 Gra|evinske 09.00 Raj na zemlji
12.30 Svijet zdravlja 12.05 Dokumentarna emisija (r) serija 15.00 Tra~, intervencije 10.00 In`enjerske veze
13.00 Dnevnik 13.00 Etno 14.00 Elite film 12.45 Trgovci automobilima 11.00 Poznati kosmos
13.15 Sport plus 14.30 Emisija za djecu Exclusive (r) 13.40 Limarska radionica 12.00 Istra`ivanje planete
13.25 Vrijeme 15.20 Kalendar 15.00 Dr Who, 14.35 Auta po mjeri Zemlje
13.30 Leti, leti pjesmo moja 15.30 Dnevnik 1 serija 15.30 Takmi~enje u 13.00 Opasni susreti
mila 15.45 Muzi~ki mix 16.00 O… sa Oljom (r) izradi 14.00 Ugrizi me
14.15 Ekskluzivno 16.30 Zapis (r) 16.30 Taggart, automobila sa dr Majkom
15.00 Vijesti 17.00 Herceg Novi — Filmski serija 16.25 Kako se to pravi Lihijem
15.10 Verski mozaik Srbije festival, hronika (r) 17.30 I love my car 16.55 Kako se pravi 15.00 Razbijanje
16.00 Potjera za sre}kom, 17.30 Dokumentarna emisija (r) 18.00 Forum 60 17.20 Velike selidbe Berlinskog
film 18.00 Muzi~ki mix 19.00 Vikend 18.15 Megagraditelji zida, 2 epizode
17.40 Muzi~ki program 18.30 Dokumentarna emisija (r) film Pomorska patrola 19.10 Gra|evinske 17.00 Generali u
18.30 Kvadratura kruga 19.20 Kalendar 20.50 Vijesti SERIJA 06.00 intervencije ratu, 2 epizode
19.00 Slagalica 19.30 Dnevnik 2 dana 20.05 Grmljavina 19.00 [apta~ psima
19.30 Dnevnik 20.00 SAT TV: 21.00 Business 17.00 Karmin, film iz Kanzasa 20.00 Upoznajte
20.10 Sti`u dolari, serija 20.30 Dokumentarna emisija Exclusive 19.00 D`eki Buvije Kenedi 21.00 Takmi~enje u domoroce
21.10 TV lica: Marko @ivi} 21.00 IX Internacionalni ljetnji 21.30 Taggart, Onazis, serija izradi automobila 21.00 ]orkirani u
22.00 Trendseter Kotorski karneval serija 23.00 Sigurna luka, 21.55 Borna kola inostranstvu
22.45 Tvoje pjesme, 22.30 Sat spot 22.30 @ivot je film bra}e Hau 22.00 Crveno upozorenje za
moji snovi: 22.50 Kalendar lijep 01.00 Posljednja prilika, 22.50 Sam u divljini spa{avanje
Bata @ivojinovi} 23.00 Dnevnik 3 Specijal film 23.45 Ameri~ka luka 23.00 Granica
23.45 Svijet sporta 23.20 Crnom Gorom kroz 23.25 Vijesti 03.00 Pomorska patrola, 00.40 Izgubljeni raj 00.00 [apta~ psima
00.15 No}ni program gradove (r) dana serija 01.40 Lovci na oluje 01.00 Upoznajte domoroce
OSLOBO\ENJE 63
subota, 7. august 2010. godine TV PROGRAM
HRT1 HRT2 NOVA TV MOSTAR MRE@A PLUS TV SA
06.45 Hrvatsko podmorje 3: 07.00 Panorame turisti~kih 07.25 Surfer iz Nice, 12.00 Tajno oru`je, 12.00 Tajno oru`je, 07.00 Svi vole Rejmonda,
Sv. Andrija (r) sredi{ta Hrvatske igrani film crtani crtani igrana serija (r)
07.15 Najava programa 08.10 Najava programa 09.10 Dora istra`uje, film film 07.25 Svi vole Rejmonda,
07.20 Glas domovine (r) 08.15 @utokljunac: crtana serija 13.00 Najbolje godine, 13.00 Najbolje godine, igrana serija (r)
07.45 TV kalendar Nezvani gost (r) 09.35 Timmy Time, serija, 129.ep. serija, 07.45 Program za djecu
08.00 Vijesti 08.45 Vrijeme je za Disneyja: crtana serija 15.00 Hoda~ po vatri, 129.ep. 10.50 Taina, igrana serija
08.15 Kinoteka - ciklus klasi~nog 101 dalmatinac 09.50 Ben 10: Alien Force, film 15.00 Hoda~ po vatri, za mlade (r)
vesterna: Od pakla do Vrijeme je za Disneyja: crtana serija 17.00 La bamba, film 11.25 Bh veza,
Teksasa, ameri~ki film (r) Moji prijatelji 10.15 Dodir s neba, serija film 17.00 La bamba, informativni
09.50 Fotografija u Hrvatskoj Tigar i Pooh 11.15 Frikovi, serija 19.00 RTM vijesti film program (r)
10.00 Vijesti 09.30 Pse}a ophodnja, 12.05 Smallville, serija 20.00 Najbolje godine, 20.00 Najbolje godine, 11.55 Autoshop magazin,
10.09 Vrijeme danas serija za djecu 12.55 Surfer iz Nice, serija, serija, emisija o
10.10 Vijesti iz kulture (r) 09.55 Slu~aj za ekipu BARZ, igrani film 130.ep. 130.ep. automobilizmu
10.15 Ku}ni ljubimci serija za djecu (r) 14.45 Njihova liga, igrani film 21.00 Ubij me kasnije, 21.00 Ubij me kasnije, 12.30 Tribunal
10.50 Normalan `ivot, 10.20 Slu~aj za ekipu BARZ, 17.00 Vijesti Nove TV film film 13.00 Vijesti TVSA
emisija o obitelji serija za djecu (r) 17.10 Nad lipom 35, 23.00 Val zlo~ina, 23.00 Val zlo~ina, 13.15 Sarajevsko ve~e,
12.00 Dnevnik 10.45 Sportske igre mladih humoristi~no- film film zabavni program (r)
12.11 Sport 11.00 Briljanteen (r) glazbeni show 01.00 Bruce Lee, 01.00 Bruce Lee, 14.55 @ene s broja 13,
12.13 Vrijeme 11.45 Hrvatski pisci na TV 18.05 Lud, zbunjen, normalan, serija, serija, igrana serija,
12.15 TV kalendar (r) ekranu - Drago Gervais: serija 40.ep. 40.ep. 19/27 (r)
12.30 More ljubavi, serija Reakcionari (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 15.30 Poaro,
13.20 Prizma, 12.20 Batman - 20.05 Slu~ajni milijuna{, TV SLON TV ZENICA igrana serija,
multinacionalni magazin tajna Batwoman, igrani film 13.02 Katalina i Sebastijan, 09.05 Pozdravna melodija 37/38
14.05 Ekumena: Ugovori ameri~ki film (r) 21.45 Izravni udar, igrani film serija 09.08 Dje~iji pr. [arengrad, (r) 16.25 Muzi~ki program
dr`ave i vjerskih 13.35 ^ovjek i afri~ka fauna: 23.25 No}ni lovci, igrani film 15.25 Tuzla u`ivo 09.30 Dje~iji program 17.00 Vijesti TVSA
zajednica, religijski pr. (r) Blaga i pohlepa, 01.05 Male no}ne pri~e, show 15.30 Super Zvijezda Slona 11.00 Zakupljen termin: 17.10 Dokumentarni
15.00 Reporteri - izbor: dokumentarna serija (r) 02.35 Dan Trifida 1, igrani film 2010., muzi~ki program [iri izvje{taj sa sjednice program
Razvoj ili smrt 14.30 KS automagazin 04.09 Dan Trifida 2, igrani film Skup{tine ZDK, (r) 17.55 Bh veza,
16.55 Radio iz moje ulice 13.00 Zabranjena ljubav, serija
15.45 Znanstvene vijesti 15.00 4 zida 05.40 Bra}a u vjeri, igrani film 18.00 Crno i bijelo, info- inf. program
14.55 Mali oglasi
15.55 Euromagazin: program, vikend izdanje 15.00 Vijesti 18.30 Dnevnik TVSA
Zemlja Baskija 18.32 Tuzla u`ivo 15.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 Program za djecu
16.25 Fotografija 18.45 Extra DJ, muzi~ka 17.00 Bonaventura 20.00 @ene s broja 13,
u Hrvatskoj (r) emisija za mlade 17.30 Portret umjetnika (r) igrana serija,
16.40 Vijesti 19.45 Tuzla u`ivo 18.00 BH veza, info. magazin 20/27
16.49 Vrijeme sutra 20.00 KVIZ Extra 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 20.30 Vijesti TVSA
16.50 Kulturna ba{tina: 20.20 @uta minuta, zabavni pr. 19.00 Vijesti 20.35 Sarajevska
Gajeta - sveti brod (r) 19.15 Zoo hoby (r)
20.30 [e}ernica, revijalni pr. 20.00 Koncert {kola filma
17.05 Jelovnici izgubljenog 22.35 Turska, Antalija 2010., 21.00 Igrani film 22.15 Igrani film
vremena: Glavono{ci - Mu}ke Frikovi putopis Tu`na sje}anja 00.00 Reprizni
gastronomske stope SERIJA 18.30 SERIJA 11.15 23.00 Slon extra Info 23.00 Vijesti (r) program
iz podmorja (r) 23.10 @uta minuta, zabavni pr. 23.15 Dokumentarni program 01.00 Dnevnik TVSA (r)
17.25 Prirodni svijet 3: Titus - 15.40 Moj ro|ak Vinny,
kralj gorila, dok. serija ameri~ki film TV KAKANJ TV TK RTV USK RTV VOGO[]A
18.20 Lijepom na{om: 17.35 Vrhunska putovanja: 10.20 Denis napast 07.05 Vijesti 08.00 Studenti (r) 08.00 Sevdah za dobro jutro
Sveti Martin na Muri (r) Mikronezija, 10.30 U~enje kur’ana 07.10 Iz dana u dan... 09.50 Crtani film 08.30 Na tragu prirode,
19.15 Vrijeme dokumentarna serija (r) 10.40 Program 07.15 Dje~ije filmsko jutro 10.00 Vijesti dok. serija (r)
19.16 LOTO 7/39 18.30 Mu}ke 3b, TV Sahar 08.00 Taina, serija 10.05 Top shop 09.00 SENSE - Ha{ki tribunal
19.30 Dnevnik humoristi~na serija 11.30 Te{anjska 08.30 Brzi kuhar, kulinarski show 10.20 Ruska imperija 8/16 (r) 09.30 I.R.I.B. - program na
19.56 Sport 19.00 Mu}ke 4a, hronika 09.00 Pod suncem St. Tropea, (r) 11.20 Za{tita `ivotne sredine 7/45 bosanskom jeziku (r)
20.01 Vrijeme humoristi~na serija 12.00 Flash vijesti 10.00 Selu u pohode 11.30 Meri Kejt i E{li u akciji 10.00 VOA - Glas Amerike(r)
20.10 Luckasti profesor 2: 19.30 Tu|inci u Americi, 10.30 Razglednica 3/28, serija za djecu
12.05 Bonus 10.40 Svijet tajni, serija (r)
Obitelj Klump, humoristi~na serija (r) 11.15 Glas Amerike (r) 12.00 Vijesti
13.00 Razbojnici, 11.55 Iz dana u dan... 15.00 Autovizija
ameri~ki film (r) 19.50 Cocco Bill, crtani film (r) serija 12.05 Divlja planeta 12/13 (r) 16.00 Program za djecu
12.00 Vijesti 12.30 Old time
21.55 Vijesti 20.05 Ve~eras... 14.00 Koncert 16.30 Video`urnal iz Srebrenice
12.15 Velikani stolje}a 13.05 Meraklije 8/26
22.10 Vijesti iz kulture 20.10 HNL: Vara`din - Dinamo, 15.30 Brzina, 13.15 D`ejmi kod ku}e, kul. show 17.00 SENSE - Ha{ki tribunal
22.20 Romeo mora umrijeti, prijenos 14.00 Musolini i ja 3/4, serija (r)
film 13.55 Iz dana u dan... 17.30 Sevdalinko pjesmo najmilija
ameri~ki film (r) 22.10 Struna u krvi 6, 15.00 Folk time
17.00 Flash vijesti 14.10 Za svaku bolest trava raste 17.50 Bijela hronika
00.20 No} kultnih filmova: serija (r) 15.30 Dok. film
17.05 Intervju 14.30 Muzi~ko popodne 18.00 Sedam dana u Vogo{}i
Burni ponedjeljak, 23.45 Mini HNL 16.00 Dok. program
18.00 Filmovi i zvijezde 16.00 Vijesti 18.30 SMS music
britansko-ameri~ki film 00.05 Mu}ke 3a, 16.15 Na{e pri~e 16.45 Auto shop magazin
18.30 Glas naroda 17.25 Glave koje govore 20.00 Turizam plus
01.50 No} kultnih filmova: humoristi~na serija (r) 19.00 Denis napast 16.45 Hod vijekova 21.00 City Lightz,
17.00 BH veza 17.45 Otisci 5/25, dok. program
Gorkoslatki `ivot, 00.35 Mu}ke 3a, 19.30 Dnevnik FTV muzi~ki program
17.30 Moj dom, magazin 18.20 Program za djecu
ju`nokorejski film (r) humoristi~na serija (r) 20.00 Vijesti IC 22.00 Sportski program
18.00 Na selu na sijelu 19.00 Dnevnik TVUSK
03.45 Skica za portret (r) 01.05 Mu}ke 3a, 20.15 Filmovi i zvijezde 19.30 Muzi~ki program 23.30 I.R.I.B. - program na
04.00 Kulturna ba{tina: humoristi~na serija (r) 19.00 Dnevnik RTV TK
21.00 Proces i kazna i dio, 19.30 Crtani film 20.05 Hronika kraji{kih gradova bosanskom jeziku
Gajeta - sveti brod (r) 01.35 Mu}ke 3a, film 20.50 Ronjenje u Crvenom 00.00 Muzi~ki program
20.05 Film
04.15 Jelovnici izgubljenog humoristi~na serija (r) 23.00 Vijesti 21.30 Modna pista, reality show moru 4/4, dok. program 01.30 Turizam plus (r)
vremena: Glavono{ci - 02.05 Mu}ke 3b, TV Sahar 22.15 Vijesti 21.15 Dok. program 02.30 Autovizija(r)
gastronomske stope iz humoristi~na serija (r) 23.30 Autovizija 22.30 Folk top lista 21.30 Vijesti 03.00 Auto Shop Magazin (r)
podmorja (r) 02.35 Mu}ke 4a, 00.00 Vijesti IC 23.30 Film 21.35 Mini igrana serija 03.30 Sportski program (r)
04.35 More ljubavi, serija(r) humoristi~na serija (r) 00.20 Vikendom u 9 01.00 Dnevnik RTV TK (r) 22.20 Igrani film 05.00 Info blok TV Vogo{}a

EUROSPORT EUROSPORT 2 SPORT KLUB VIASAT HISTORY ANIMAL PLANET TV 1000


08.30 Reli, Portugal 07.30 Ameri~ki fudbal, E[ 06.00 Championship: Norwich 07.00 Pri~a o dvorcima i 06.00 Neobi~ne `ivotinje 06.00 Elizabeta, film
09.00 Fudbal na Frankfurt am Main, - Watford kraljevima 06.25 Posjed merkata 08.00 Pla~ljivko, film
pijesku, Njema~ka, finale 09.00 ATP 500 Washington, 08.00 Umjetnost rata 06.50 Najsmje{nije 10.00 Negdje daleko,
Portimao, Portugal 09.30 Fudbal, Japanska liga ~etvrtfinale 09.00 Tajne dubina `ivotinje na film
10.00 Biciklizam, 11.00 Australijski fudbal 13.15 Carling Cup 10.00 Krunisanje kraljice planeti, 2 epizode 12.00 Nepobjedivi,
Tour of Poland 14.00 Bejzbol, Finale 2010: 11.00 Tokio: Dan kada se 07.40 Sve o psima film
11.00 Ski-skokovi, E[ Stuttgart, Aston Villa - Manchester zavr{io rat 08.35 Oti}i predaleko 14.10 Carevo novo odijelo,
Hinterzarten, Njema~ka, United 12.00 Rimsko carstvo 09.00 Lete}a ~eljust film
Njema~ka finale Ili 13.00 Ku}a iz edvardijanskog 09.55 [kola za gorile 16.00 Majmun~e,
12.00 Tenis, WTA 13.15 England League 1: doba 10.20 @ivot delfina film
San Diego, Southampton - 14.00 Knjiga koja je {okirala 10.50 Policija za `ivotinje
USA, ~etvrtfinale Plymouth, direktno svijet 11.45 Veterinari sta`isti
14.00 Ski-skokovi, 15.15 Premier League Magazin 15.00 Pri~a o dvorcima i 12.10 Spa{avanje ljubimaca
Hinterzarten, 16.00 Championship: Burnley - kraljevima 12.40 Policija za `ivotinje
Njema~ka Nottingham Forest, 16.00 @ena u ljubavi i ratu - 13.35 Spa{avanje divljih
15.00 Fudbal na direktno Vera Britan `ivotinja {irom svijeta
pijesku, 18.00 TWS 17.00 Drevni kineski sportovi 14.00 SSPCA
Portimao, Portugal, live 19.00 ATP 500 Washington, 18.00 Gerouov zakon 14.30 Opasno blizu, 2 epizode
17.15 Ski-skokovi, Australijski fudbal polufinale, direktno 19.00 Japan u ru{evinama 15.25 Velike morske avanture,
Hinterzarten, 11.00 21.00 Belgijska liga: 20.00 Tajni gradovi Amazona 2 epizode Hrabro srce
Njema~ka Charleroi - Anderlecht 21.00 Ku}a iz edvardijanskog 17.15 Lete}a ~eljust FILM 20.00
18.00 Ski-skokovi, 15.30 Tenis, direktno doba 19.10 Pitbul terijeri i biv{i
Hinterzarten, Njema~ka, WTA San Diego, 22.00 CH TV: Hamburg - 22.00 Revolucija na srebrnom zatvorenici 18.00 Kazanova,
live ~etvrtfinale Chelsea platnu: Nova lica u 20.05 Ljubitelj ajkula film
19.45 Biciklizam, Tour of 17.00 Biciklizam, 00.00 Najava Championship Holivudu 21.00 Ajkule napadaju 2 20.00 Hrabro srce,
Poland Tour of Poljska 00.30 Premier League Magazin 23.00 Pri~a o dvorcima i 21.55 Policija za `ivotinje film
20.45 Reli, Portugal 18.30 Kuglanje 01.00 ATP 500 Washington, kraljevima 22.50 Divlje i bez cenzure 22.50 Nezasiti, film
21.15 Tenis, WTA San Diego 20.00 Fudbal na pijesku, polufinale, 00.00 @ena u ljubavi i ratu - 23.45 Pitbul terijeri i biv{i 00.30 Heteroseksualac 1 - ne
22.00 Tenis, WTA San Diego, Portimao, direkitno Vera Britan zatvorenici ba{ tako nevin, film
USA Portugal 03.00 Championship: 01.00 Drevni kineski sportovi 00.40 Ljubitelj 02.00 Lovac na stare koke,
23.45 Fight Club 22.00 Australijski fudbal Leeds - Derby 02.00 Gerouov zakon ajkula film
Sabit Had`i} nakon trijumfa protiv Ukrajine

Isplatila se agresivnost OSLOBO\ENJE PRVO IZDANJE

U ODBRANI 49. strana subota, 7. august 2010. godine

@eljko Kom{i} posjetio Me|unarodni kamp u Stocu

MLADI SU PRIMJER
kako se gradi su`ivot Komorowski
polo`io zakletvu
Novoizabrani poljski predsje-
Bosanci i dnik Bronislaw Komorowski po-
Hercegovci lo`io je u petak zakletvu pred par-
lamentom i time postao ~etvrti
biraju kako predsjednik izabran demokrat-
skim putem, od pada komuni-
}e im biti, zma prije 20 godina. Proevropski
lider Komorowski naslijedio je na
ko }e ih mjestu predsjednika dr`ave tra-
predstavljati, gi~no pre mi nu log Lec ha
Kaczynskog, koji je poginuo u
ho}e li avionskoj nesre}i u aprilu u Ru-
siji, prenosi AP. Na prijevreme-
imati jednu no odr`anim predsjedni~kim
smireniju ^lan Predsjedni{tva Bosne i Mehmedba{i}a u Bradama i pod- Prema Kom{i}evim rije~ima,
izborima, Komorowski je u dru-
gom krugu pobijedio Jaroslawa
situaciju bez Hercegovine @eljko Kom{i} po-
sjetio je ju~erMe|unarodniljetni
gradskomkonaku, te lokacije~ija
su izgradnja i obnova u toku:
Stolac je jedno vrijeme slovio
kao grad slu~aj, grad u kojem su
Kaczynskog, brata blizanca po-
ginulog predsjednika.
tenzija bilo kamp Mladi i naslije|e - }uprija Me|unarodnu ku}u razgovora i na etni~koj razini bile ~este
2010, koji se odr`ava u Stocu. pomirenja i podgradskumlinicu. tenzije.
kakve vrste, Tom prilikom Kom{i} se upo- Me|unarodniljetnikampMla- - Ja se nadam da }e ovaj inter- Erupcija vulkana
znao sa tokom rekonstrukcije di i naslije|e- }uprija2010 je pro- nacionalni, a samim tim i Vulkan Karangetang na os-
etni~ke ili Stoca, te obi{ao obnovljeno gro- jekat koji uklju~uje radne, obra- me|uetni~ki kamp, doprinijeti trvu Sulavesi u Indoneziji erup-
politi~ke blje uz pravoslavnucrkvu u Polju-
bi, vakufskuku}uhad`iJunuz-age
zovne i rekreacijske aktivnosti, a
okuplja oko 80 mladihljudi iz Bo-
da se me|usobno povjerenje
me|u ljudima koji `ive u Stocu
tirao je u petak, izbacuju}i lavu
i visoke stupove vrelog pepela,
sne i Hercegovine, Sjedinjenih ponovo izgradi i pobolj{a, ista- potvrdili su indonezijski zva-
Ameri~kih Dr`ava, Luksembur- knuo je Kom{i}. ni~nici. Dr`avni predstavnik za-
ga, Francuske, Velike Britanije, [to se ti~e njegovog mi{ljenja du`en za vanredne situacije,
Hrvatske, te zna~ajan broj do- oko predstoje}ih izbora, Kom{i} imenovan tek kao Surono, izja-
ma}ih i stranih predava~a, sve s je kazao kako odgovor na to pi- vio je tamo{njim medijima da je
ciljem izgradnje i promocije to- tanje le`i u rukama Bosanaca i sudbina nekoliko desetina selja-
lerancije me|u ljudima, te pro- Hercegovaca. ka koji `ive na obroncima Karan-
mocije zajedni~kog kulturnog - Oni biraju kako }e im biti, getanga, najaktivnijeg vulkana u
blaga na{e zemlje. ko }e ih predstavljati, ho}e li Indoneziji, jo{ nepoznata te da se
Kom{i} je istakao da to {to imati jednu smireniju situaci- oni vode kao nestali. Ne{to ka-
u~esnici Kampa rade mo`e po- ju bez tenzija bilo kakve vrste, snije informacije govore o ~eti-
slu`iti kao dobar i plemenit pri- etni~ke ili politi~ke ili `ele da se ri poginule i ~etiri nestale osobe.
mjer, primjer da ljudi, bez obzi- nastavi ovakvo stanje kakvo
ra na to kako se zovu i kojim je- imamo posljednje ~etiri godine
zikom govore, mogu zajedno od kada je aktualna vlast na
ne{to u~initi u cijeloj zemlji, a ti- vlasti, kazao je Kom{i}.
me i u Stocu. J. F.

POSLJEDNJE VIJESTI Ljetne ve~eri Janja 2010.


KAMI[ALI] POZVANA NA KONSULTACIJE -
Ambasadorica BiH u Haagu Miranda Sidran-Ka-
mi{ali}, osumnji~ena za pronevjeru oko 100.000
Promovisana knjiga San o ocu
U okvi ru tra di ci onal ne
eura, stigla je u Sarajevo na konsultacije. Ovaj
skandal trenutno istra`uju u Ministarstvu vanjskih kulturne manifestacije Lje-
poslova BiH i SIPA. Od januara do maja 2010. tne ve~eri Janja 2010. preksi-
no} je odr`ana promocija Wyclef Jean za
godine ova ambasada je potro{ila oko 223.000
maraka, {to je 89 posto planiranih sredstava za knjige “San o ocu – Srebre- predsjednika
ovaj period, a za gorivo od januara do marta nica, petnaest godina po- Zvi jez da hip-hop mu zi ke
2010. godine za vozilo koje nije pripadalo Amba- slije”, autora Uzeira Bukvi}a. Wyclef Jean registrovala se u pe-
sadi potro{eno je vi{e od 600 eura, prenosi FTV. Pored njega, na promociji tak kao kandidat za predsjedni-
knjige su govorili profesori- ka rodnog Haitija, gdje je u toku
PIRATI OTELI BROD - Antipiratske snage EU sa-
ca Azra Verla{evi} iz Tuzle, obnova nakon razornog zemljo-
op}ile su u petak da su somalijski pirati oteli tere-
tni brod sa 22 Sirijca i dva Egip}anina koji su bili
knji`evnik Hazim Akmad`i} tresa koji je ovu zemlju pogodio
~lanovi posade. Snage EU navode da je brod MV i predsjednik Bo{nja~ke za- u januaru. Brojne pristalice poz-
Syria Star otet u Adenskom zalivu dok je prevozio jednice kulture Preporod Bi- dravile su ga po njegovom dolas-
{e}er, prenosi AP. jeljina Jusuf Trbi}. ku sa suprugom i k}erkom u
Tokom knji`evne ve~eri ured izbornog savjeta u glavnom
PLJA^KA U [VEDSKOJ - Grupa lopova provalila prikazan je i dokumentarni gradu Haitija Port-au-Princeu.
je u petak u Kineski paviljon u blizini {vedske kral- film “Po slje dnja Mu ji na Posljednji rok za predaju regis-
jevske rezidencije u Stockholmu i odnijela pred- ispovijest iz he}im avlije”,
mete ~ija je vrijednost, kako policija navodi, po-
tracionih dokumenata za u~e{}e
autora Halida Rifatbegovi}a, Ve~eras }e u okviru mani- roda RS-a i Nusret Heli}, na izborima zakazanim za 28.
tencijalno neprocjenjiva. Plja~ka u Kineskom pavi-
ljonu, koji je kralj Adolf Fredrik poklonio kraljici
koji je ra|en u produkciji festacije Ljetne ve~eri biti na~elnik op}ine Gra~anica. novembar je 7. august. Jean, ko-
Louisi Ulrike kao dar za ro|endan 1753, trajala je Federalne televizije. Ina~e, odr`ana javna tribina Ru- Za sutra je planirana promo- ji `ivi u New Yorku, rekao je da ga
samo {est minuta, a odigrala se u trenutku kada jedna od pri~a iz knjige San ralni razvoj Janje, na kojoj }e cija knjige “Janja i Janjarci je zemljotres motivisao da se
su se stra`ari nalazili u obilasku terena. o ocu je inspirisana upravo govoriti mr. Edin Rami}, {ef kroz historiju“. kandiduje za predsjednika.
ovim filmom. Kluba Bo{njaka u Vije}u na- S. K.