You are on page 1of 84

MEDIJSKO VRELO LJETO: SANELINA TELEVIZIJA I OSTALE PRI^E

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Od reisa
Mustafe
Ceri}a
do Milorada
Dodika

SVI NEUSPJELI ATENTATI


NA BH. POLITI^ARE
www.slobodna-bosna.ba
Gari Kasparov - kralj {aha
Sarajevo je neizbrisiv trag u mojoj du{i
SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12 DEBAKL BH. GRA\EVINACA “Slobodna Bosna” donosi pregled najza- Anatolija Karpova, a od prije nekoliko godi-
nimljivijih prijetnji atentatom kojima su se na aktivno se bavi politikom, pa je tako
Koridor 5C, SCT-ov proteklih godina “hvalili” bh. politi~ari, te 2007. bio i predsjedni~ki kandidat koalicije
gra|evinski eldorado poku{ava doku~iti razloge fenomena zbog ”Druga Rusija”; nenadma{ni velemajstor
kojih je obi~ni poku{aj provale u stan vjer- bio je 10. augusta gost [ahovskog kluba
Gra|evinski me{etari iz slovena~ke kom- skog velikodostojnika napad na ~itav ”[iroki Brijeg”, a za ”Slobodnu Bosnu”
panije SCT odnijeli su jo{ jednu pobjedu narod, dok se na pove}anje broja provala govorio je o turnirima u Banjoj Luci i u
na tenderu za autocestu 5C; “Slobodna u stanove “obi~nih smrtnika” niko ne Bugojnu, antologijskim susretima sa
Bosna“ otkriva kako su Slovenci ponovo obazire. Zajedni~ko za sve prijetnje je da Karpovom, dolasku u glavni grad BiH ratne
nadmudrili Bosance i ko su stvarni su uglavnom nepismene, pune stereotipa 1994., dva ~ovjeka iz Sarajeva koja su ga
pokrovitelji i za{titnici slovena~ke kao da su ih pisale zlice iz Alana Forda i razo~arala, Putinu diktatoru...
kompanije SCT skoro uvijek za njih prvi saznaju “Srna” ili
“Nezavisne novine”. Dok su se policajci
bavili ovim prijetnjama, likovi poput
^au{evi}a su godinama naokolo nes-
metano {etali sa eksplozivnim napravama

16 START IZBORNE KAMPANJE


U ZAPADNOJ HERCEGOVINI
SLOBODNA BOSNA
Za{to je pala Juri{i}eva Vlada nezavisna informativna revija

26 FTV, TV1, K1 I OSTALI IZDAVA^


Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Predizborna kampanja HDZ-a BiH
(ne)zvani~no je po~ela prije sedam dana,
TV ku}e u borbi za medijski prostor
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
kada je na re`iranoj sjednici Skup{tine Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Zapadnohercegova~ke `upanije izglasano Paralelno sa najavama po~etka emitovanja
nepovjerenje kompletnoj Vladi; na{a programa nove televizijske ku}e TV1, ~iji Ure|uje redakcijski kolegij

novinarka otkriva kako je DRAGAN ^OVI] su ve}inski vlasnici SANELA JENKINS i Novinari
pripremao udar na politi~ke rivale iz HDZ SAFET ORU^EVI], pojavila se informacija Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
1990 i HSP-a, tko su bili njegovi saveznici u o pokretanju jo{ jedne televizije – K1 u Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
vlasni{tvu EMIRA KE^E, mostarskog Adisa BA[I], Maja RADEVI]
ru{enju konkurentskih stranaka i kako su,
na koncu, pro{li konvertiti koji su povjerovali biznismena koji `ivi u Rusiji i tako|er Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

slatkorje~ivim obe}anjima lidera HDZ-a bliskog saradnika HARISA SILAJD@I]A; DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
ekipa “SB-a” posjetila je obje nove televiz-
Lektor: Sedina LON^ARI]
ije i ekskluzivno otkriva njihove ambiciozne
planove, programske sheme i politi~ko- Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

poslovni background Marketing i prodaja: Amela [KALJI]


e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

Revija izlazi sedmi~no


Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO


137-042-60011444-55
20 RAT ESTRADNO-POLITI^KIH
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
ZVIJEZDA Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
Fantomska prijetnja nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
32 SIMULTANKA U [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Nakon nedavne hajke povodom “napada Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
na integritet” vjerskog lidera Bo{njaka
[IROKOM BRIJEGU
PDV broj 200333040003
reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a, a samim Gari Kasparov e-mail: sl.bos@bih.net.ba
tim i na Bo{njake, kako je okarakterisan
poku{aj sitnog kriminalca da provali u GARI KASPAROV je 1985. postao najmla-
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Ceri}evu ku}u, te jo{ jedne nepismene pri- |i svjetski {ahovski prvak u istoriji, pobije-
jetnje upu}ene premijeru BiH Nikoli [piri}u, dio je tada vladara u igri na 64 polja Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 3


MINI MARKET
KO IDE UMJESTO BH TELECOM KUPIO POSLOVNU ZGRADU
MEDD@IDE

Peri}, Kreso i Novo sjedište “BH


Mileti} najozbiljniji Telecoma” bit će u poslovnoj
kandidati za
predsjednika zgradi kompanije OKI koja
Suda BiH je kupljena za 35 miliona KM
Premda je do izbora novog predsjedni-
ka Suda BiH ostalo vi{e od mjesec RJE[EN DVOGODI[NJI SPOR
dana, me|u dr`avnim sucima ve} uve- BH Telekom definitivno seli u
liko traje pritajena bitka za nasljednika zgradu OKI na Marijn Dvoru
ili nasljednicu Medd`ide Kreso.
Sude}i, me|utim, prema njezinom
aktivnom anga`manu, ~ini se kako je
upravo dosada{nja predsjednica Kreso
najvi{e zainteresirana da i u narednom
{estogodi{njem mandatu ostane na
~elu Suda BiH, ali i da se u lobiranju za
(re)imenovanje na tu funkciju ne libi ~ak
i ogovaranja vlastitih kolega. Pa se tako
me|u njezinim kolegama otvoreno
govorka da Medd`ida Kreso najvi{e
strahuje od suca Branka Peri}a, koji je
tako|er najavio kandidaturu, iako su mu
izgledi slabi, zbog nacionalnog balansa
na rukovode}im funkcijama u pravosud-
nim institucijama. Podsjetimo da se na
mjestu predsjednika Visokog sudskog i
tu`iteljskog vije}a BiH nalazi Milorad
Novkovi}, koji je po nacionalnosti
Srbin, ba{ kao i glavni dr`avni tu`itelj
Milorad Bara{in. Izborom Branka
Peri}a za predsjednika Suda BiH na
sve tri klju~ne pozicije u pravosu|u bili Tijesnom ve}inom glasova sedmo~lana presudio glas sedmog ~lana uprave Nasufa
Medd`ida
uprava BH Telecoma napokon je donijela Had`iahmetovi}a, koji je, suprotno stra-
Kreso dugo najavljivanu odluku o kupovini na~kim instrukcijama, ipak digao ruku za
poslovne zgrade u Sarajevu. BH Telecom kupovinu zgrade.
}e uskoro preseliti na Marindvor, u zgradu Jo{ prije dvije godine BH Telecom je
koju je jo{ prije dvije godine izgradila objavio tender za kupovinu zgrade, ali se
gra|evinska kompanija OKI, u vlasni{tvu tenderska komisija ni nakon dvije godine
bra}e [evkije i Edhema Okeri}a. Po~etna nije mogla odlu~iti izme|u dvije pristigle
cijena zgrade bila je previsoka - 42 miliona ponude - kompanije OKI bra}e Okeri} i
KM, ali su Okeri}i u me|uvremenu spustili kompanije Teleoptic Nedima ^au{evi}a -
cijenu za cijelih 7 miliona KM, {to je za iza kojih je stajao podjednako mo}an
ve}inu ~lanova uprave bilo prihvatljivo. poslovno-politi~ki lobi. Ravnote`a nemo}i
Odluka o kupovini poslovne zgrade, trajala je sve donedavno, dok stvar u svoje
kako smo rekli, usvojena je tijesnom ruke nije preuzela uprava BH Telecoma.
ve}inom glasova, pored ostalog i zbog toga No, odluka je ponovo izostala budu}i da su
{to su ~lanovi uprave dobili razli~ite se u me|uvremenu u spor upleli razli~iti
instrukcije svojih strana~kih centrala. Za strana~ki interesi. Javna je tajna da je [evkija
kupovinu zgrade glasala su tri ~lana uprave Okeri} izrazito blizak Bakiru Izetbegovi}u i
- svi iz SDA - Ned`ad Re{idbegovi}, vjerovatno su u Stranci za BiH procijenili
Jasminko Ak{amija i Senad Herenda, no tri da bi se dio novca zara|en od prodaje OKI-
~lana uprave iz Stranke za BiH - Emir jeve zgrade mogao preliti u izbornu kam-
Gutu{i}, Bakir ]elosmanovi} i Senad panju Izetbegovi}a juniora.
Kozli} - glasali su protiv. Naposlijetku je (A. Metiljevi})

4 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] bi imenovani srpski kadrovi, {to je goto-
vo nemogu} scenarij. Stoga se kao
najozbiljnija protukandidatkinja
FAHRUDIN RADONČIĆ Medd`ide Kreso sve ~e{}e spominje
njezina kolegica iz Suda BiH Azra
Mileti}, koja se posljednjih mjeseci,
GOSPODA, Čovjek koji stoji dakako nimalo slu~ajno, na{la na meti
`estokih kritika pojedinih sarajevskih
medija. (S. M.)
iza svih uspješnih Bošnjaka
PADDY UP, DODIK DOWN

Premijer RS-a
priprema
dobrodo{licu
Paddyju
Ashdownu
Najozbiljniji kandidat za nasljednika
Dimitrisa Kurkulasa na mjestu {efa
Evropske komisije u BiH je Paddy
Ashdown, nekada{nji {ef OHR-a, koji
navodno u`iva ogromnu podr{ku {efice
evropske diplomatije Catherine
Ashton. Britanski mediji su nedavno
pisali da britanska barunica priprema
ozbiljne promjene u evropskoj politici
prema BiH, {to pored ostalog podrazu-
mijeva i odlu~no discipliniranje bahatih
lokalnih vo|a, u ~emu je lord
Ashdown bez premca.
Premijer RS-a Milorad Dodik izjavio je
da Ashdown “nije dobro do{ao u
Republiku Srpsku” i da bi njegov
dolazak pozdravio samo u slu~aju ako
bi do{ao na - sud! “Po tom pitanju”,
rekao je Dodik, “Vlada RS-a je protek-
lih mjeseci poduzela zna~ajne
korake.” (M. A.)

Paddy
Ashdown

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 5


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TE[KO NAMA SA NAMA -


[TA JE NAMA GARI KASPAROV
Pi{e: SENAD AVDI]

Zna li iko (recimo Zijo Blekić, najnoviji gazda “FK Sarajeva“) ko


je Primo Nebiolo? Ne zna, naravno. Nebiolo je, jasno, Italijan,
višegodišnji predsjednik Svjetske atletske federacije, koji je odmah
čim je rat u Bosni i Hercegovini završen odriješio kesu i požurio da
plati potpunu rekonstrukciju olimpijskog stadiona Koševo: nove klupe,
svjež travnjak, najnovija tartan-staza i milion drugih sitnih kerefeka

B
ezobrazluk koji su {ahovske vlasti Bosne i Hercego- [a}irbegovi} preimenuje u ulicu Susan Sontag! Je li ne{to
vine (preciznije iz Sarajeva) napravile nekada{njem ova dr`ava, odnosno grad du`na tradicionalnoj familiji
okrunjenom svjetskom kralju {aha GARIJU KAS- [a}irbegovi}, neku ulicu, neki trg? Ako jeste, bujrum, neka
PAROVU svakako je jedan od ve}ih skandala koji se se kockarnica Coloseum, ili neka druga ugledna kladionica
uop}e mo`e zamisliti. Te{ko je raspetljavati su{tinu bru- nazove “Muhamed [a}irbegovi}“.
talne sarajevske izdaje po~injene prema Kasparovu, Ima ulica, pogolema i po{iroka, u Sarajevu, zove se
istra`ivati proceduralno-statutarne, birokratske okolnosti Put mladih muslimana. Gdje su, kad i ~ijim parama puto-
koje su joj prethodile, samo treba svakom utuviti u glavu vali Mladi muslimani, to niko `iv ne zna? To je u osnovi,
jednom za svagda: {ta god ka`e i {ta god tra`i Gari ako o Drugom svjetskom ratu pri~amo, jedna kleri-
Kasparov od Bosne i Hercegovine, uvijek je u pravu i za kalisti~ka fa{istofilna zavjereni~ka organizacija koja dalje
svagda zaslu`uje sve. od ku}nog praga mrdnula nije. [to se ta ulica, ili neka
Kada je {ahovski genije, planetarna medijsko-sportska druga svejedno, ne bi zvala Put Srpskog gra|anskog
ikona u ljeto 1992. godine iz sveg glasa vrisnuo protiv pokolja vije}a? Da, da, one bosanskohercegova~ke nevladine,
u Bosni i Hercegovini, bilo je to medijski ja~e i diplomatski kjafirske organizacije koja je usred rata, usred krvavih,
efikasnije od svih rezolucija Ujedinjenih naroda, o{trih apela apokalipti~kih dana, uspjela u Sarajevo (kroz tunel)
OSCE-a i strogih upozorenja NATO-a. Nakon {to je dvije dovesti najplemenitije i najuglednije srpske intelektualce,
godinu kasnije svjetski {ahovski {ampion Kasparov doletio u uz ostale, pokojnog vizantologa Ivana \uri}a iz Pariza, i,

Ima li iko hrabrosti oduzeti ulicu Azizi [a}ir


opkoljeno Sarajevo da odigra simultanku sa pedesetak tako|er pokojne, filozofa Miladina @ivoti}a i politi~ara
izmu~enih logora{a, {to {ahista, {to pacera (Marko Ve{ovi}, Ivana Stamboli}a iz Beograda. Da nas podr`e, ohrabre, i
Jovo Divjak, pokojni Nikodije Stojanovi}...) bio je to svjets- ka`u istinu o nama onima koji je `ele ~uti.
ki medijski doga|aj koji bi se u dana{njim okolnostima Nema ozbiljnijeg grada u Hrvatskoj a da nekoj od
mogao uporediti sa dolaskom Usaina Bolta u Zenicu da se frekventnijih ulica nije dao ime Hansa Dietricha
“potrka“ sa Davidom Beckhamom. Genschera, njema~kog ministra vanjskih poslova u vri-
jeme kada se “stara frajla“ Evropa ne}kala oko priznanja

K
ako smo okrutni i kako smo nezahvalni prema prov- Hrvatske kao suverene i neovisne dr`ave. Barem
jerenim i iskrenim prijateljima koji su `rtvovali i sud- trostruko vi{e je Bosni i Hercegovini bio va`an austrijski
binu i karijeru, i novac i javni ugled, da bi simboli~no ministar vanjskih poslova Alois Mock nego {to je
ili konkretno bili uz nas kada su svi mislili da ni{ta od nas Genscher zna~io Hrvatskoj. Postoji li nekakav, bilo
biti ne}e. Dan kada je umrla velika Susan Sontag svaki nor- kakav, najsitniji oblik ili forma zahvalnosti vlasti u Bosni
malan gradona~elnik Sarajeva bi proglasio za dan `alosti. Ta i Hercegovini tom austrijskom diplomati? Ne. A kako }e
fascinantna `ena-guru cjelokupnog svjetskog umjetni~kog, ga i biti ako se na lokalnom i globalnom nivou lome koplja
knji`evnog i esejisti~kog undergrounda napustila je svoj oko postavljanja spomenika papi Ivanu Pavlu pred sara-
ameri~ki lagodan `ivot da bi u ratu do{la podijeliti stravi~nu jevskom Katedralom. Nakon {to je u prolje}e 1994.
sudbinu sa gra|anima Sarajeva. I sa sobom povela sina i godine katoli~ki poglavar iz Vatikana najavio posjetu
ljubavnicu Annie Leibovitz, najtjecajniju fotografkinju na Sarajevu, gospodari `ivota i smrti sa Pala, Karad`i},
svijetu. Mo`ete li zamisliti kakav bi potres, nacionalni i Mladi}, Gali}... zaprijetili su da }e svim raspolo`ivim
vjersko-politi~ki, a o proceduralnom da i ne govorimo, nas- protuzra~nim argumentima sru{iti avion kojim papa
tao kada bi neko predlo`io da se dana{nja ulica Azize Wojtyla namjerava sletjeti u Sarajevo. Ja~eg, ozbiljnijeg

6 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

OPROSTI NAM, PAPA


Prijatelj se u nevolji prepoznaje

begovi} i preimenovati je u Aveniju Susan Sontag?!


dokaza o tome sa kakvim se divljacima, masovnim ubicama nove klupe, svje` travnjak, najnovija tartan- staza i milion drugih sit-
Sarajevo hrve, nije trebalo od te zlo~ina~ke prijetnje upu}ene nih kerefeka. Pa je, Nebiolo, odmah nakon okon~anja Olimpijskih
~ovjeku koji muhi zla ne misli, a svakom ~ovjeku na planeti nudi igara u Atlanti 1996. godine, natjerao sve va`ne svjetske atleti~are da
najnu`niji humanisti~ki asortiman: mir i dobro. do|u na otvaranje sarajevskog kultnog stadiona.
Dobit }e, barem me u to uvjerava Franjo Topi}, predsjednik Ho}e li ikada Ed Vuliamy, novinar koji je u ljeto 1992. godine
Hrvatskog kulturno-prosvjetnog dru{tva Napredak, papa Wojtyla svoj ~itav svijet upoznao s jezivim detaljima koncentracijskih logora u
spomenika pred sarajevskom Katedralom. Borba jeste bila duga i iscr- Bosanskoj Krajini, dobiti kakav-takav, barem simboli~an, oblik
pljuju}a, pomalo i nepravedna, me|utim, zar nije ista takva, maraton- zahvalnosti od ove dr`ave? Ne}e, kao {to ne}e ni njegov kolega
ska bitka pratila inicijativu da se sportska dvorana Skenderija nazove Roy Gutman, kao {to se niko nikada ne}e sjetiti koliko je va`an bio
imenom Mirze Deliba{i}a, najve}eg genija koji je ikada u nju nogom koncert Joan Baez pod svije}ama u Sarajevu, ili frapantni, ni~im
kro~io. Sve dok nije javnost ustala, peticijama Mirzi osigurala “legi- izazvani dolazak “ha{i{ara“, “tambura{a” Brucea Dickinsona u
timitet“ u Skenderiji, zadrti hod`a, klasi~ni strani pla}enik Nezim Sarajevo, opkoljeni grad. Kako smo se zahvalili Pavarottiju, a kako
Halilovi} nije ukabulio, parafirao da se ta institucija, sportska dvo- Bonu Voxu i Brianu Enu? Da li smo uop}e rekli toplo ljudsko hvala
rana Skenderija, izgra|ena na njegovom zemlji{tu (vakufskom), {vedskim glumicama i francuskim filozofima koji su `ivotima
nazove Mirzinim imenom. Pa nismo je mi samodoprinosom pravili na branili na{e pravo na `ivot?
Muderisovom zemlji{tu u @epi/Rogatici nego u Sarajevu! Stereotipija je op}enacionalna da nas je tokom rata (vas)cijeli
svijet izdao. Neta~no, izdao nas je pokvareni dio svijeta, a

Z
na li iko (recimo Zijo Bleki}, najnoviji gazda “FK Sarajeva“) ko najva`niji i najpametniji, najodgovorniji ljudi iz tog fiktivnog svi-
je Primo Nebiolo? Ne zna, naravno. Nebiolo je, jasno, Italijan, jeta su bili ili s nama, ili uz nas. @alosno je {to smo mi, kao dr`ava,
vi{egodi{nji predsjednik Svjetske atletske federacije, koji je dru{tvo, gra|ani, zaboravom i ignorancijom izdali njih! Svi ovdje
odmah ~im je rat u Bosni i Hercegovini zavr{en odrije{io kesu i pobrojani, a i stotine drugih su mogli i bez nas; mi bez njih te{ko
po`urio da plati potpunu rekonstrukciju olimpijskog stadiona Ko{evo: da bismo opstali... 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 7


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 5. AUGUST sjednikom Svjetske udruge Roma dr. Mandi} prije 40 godina nazvao “proleterom
Na vlastitom portalu DEPO.BA, JAS- Rajkom \uri}em objavljen u “SB-u“ prije me|u autima“) naprosto je fascinantna!
MIN DURAKOVI] objavio pljuva~ki mjesec dana; taj gospodin zasigurno ne bi Darovao ga je kasnih ~etrdesetih godina
komentar na pisanje “SB-a“ o njegovom dao intervju listu na ~ijem je ~elu homofob. pro{log stolje}a gazda Fiata Agnelli svom
“filmskom pregala{tvu“. Jadnik je sve Neka, zlu ne trebalo, pro~ita forum na por- prijatelju J osipu Brozu Titu. Rat u
pogrije{io, kao {to neumorno u svemu dru- talu “Depo.ba.“ gdje neki tip za mene pi{e Hrvatskoj je “fi}u“ zatekao u Lici (rodnom
gom grije{i - pi{e da sam ro|en u Kali- da sam “Cigan, al’ po{ten ~ovjek“. Vi{e kraju Milkinog tate, generala J ove
noviku, hajd’ to se petljancu i mo`e opros- sam ja para potro{io na svoje kom{ije, pri- Mileusni}a), da bi tokom “Oluje“ fi}o-
titi. Ali je su{tinski problem {to taj ono {to jatelje Rome, nego {to je Tani} zaradio pro- nacionale u pratnji traktora prebjegao u
ne pogrije{i sla`e, ono {to ne sla`e izmisli, fesionalno se usmjeravaju}i na njihovu Srbiju. General Mileusni} ga je odmah pri-
{to ne izmisli izma{ta. Ne zamjeram ja za{titu! hvatio kao najro|enijeg, malo ga oporavio,
dotjerao. Za potrebe obilaska Like, general
SUBOTA, 7. AUGUST Mileusni} je ljetos odobrio k}erci i zetu da
Srbijanska je policija u relativno provozaju njegovog ljubimca Fi}u po rod-
kratkom roku pohapsila dvojicu huligana noj Lici.
koji su u Zemunu pretukli novinara “Vre- Te{ka, zamorna, nostalgi~na, ali
mena“ TEOFILA PAN^I]A. I jedan i dalekose`no pou~na pri~a. Tako je jednom
drugi, {to bi se policijskim rje~nikom reklo, Mujo oti{ao na grob druga Tita u Ku}u
“stariji maloljetnici“. E sad mi je malo cvije}a i odmah po~eo lamentirati: “Dragi
lak{e, pa se mogu razigrati o zadatoj temi. dru`e Tito, dok si ti bio `iv, svega je bilo, i
Elem, izveo otac sina u Zemunu u {etnju, posla, i regresa, i godi{njih odmora...“
Utom ga stra`ar opali kundakom u potiljak.
Krvav Mujo sa patosa nastavlja; “...a danas,
dru`e Tito, tvoja vojska nema ni municije.“

UTORAK, 10. AUGUST


Durakovi}u {to je ro|en u nekoj vukojebini Dovr{ih jutros ~itanje uznemiravaju}e,
oko Bugojna, drama po~inje {to nije odras- ali uzbudljive knjige Islamista Eda Hu-
tao nigdje. saina, britanskog muslimana, koji svojom
I ba{ taj “autor“, kao u lo{im vestern fil- ko`om, sudbinom svjedo~i o drami “isla-
movima, ulazi u kafanu u kojoj se danas mizacije muslimana“ u Velikoj Britaniji.
opu{tam u odli~nom dru{tvu; “nosio je Pi{e potanko autor kako je pro{ao put od
mobitel prokleto nisko“. Svi o~ekuju “obi~nog muslimana“ do radikalnog, zadr-
dramu, konflikt, sukob, a ja hladno ka`em: kad se pojavi NLO objekat. “]ale, jesu se tog, isklju~ivog fundamentaliste. Poja-
“Sve je ok, to je najobi~niji Webivjetar.“ ovo pojavili vanzemunci?“, pita neja~. {njava Husain suptilnu tehnologiju i sofisti-
Temeljem toga je ministarstvo prosvjete u ciranu metodologiju kojoj je bio podvrgnut
Srbiji uvelo novi pade` - ZEMUNITIV. da bi ga se izvelo “na pravi put“-
PETAK, 6. AUGUST Odgovara na pitanja: Kad i koga? politi~kog, ratobornog islama. Pade mi na
Zabrinjavaju}e pismo uputio mi je iz- pamet odli~na reklama za mobilne ope-
vjesni Dalibor Tani}. Provjerio sam, raspi- NEDJELJA, 8. AUGUST ratere: MI POKRIVAMO SVE !
tao se, postoji takav autor i neumorno se U jadnoj emisiji, jo{ bjednijeg MATE
posljednjih godina bavi pravima manjin- \AKOVI]A gost je EKREM JEVRI], par- SRIJEDA, 11. AUGUST
skih naroda, osobito Roma. Zamjera mi {to don FAHRUDIN RADON^I]. Na pitanje U sarajevskom Narodnom pozori{tu
sam u pro{lom broju “SB-a“ napisao da o zabrinutog \akovi}a je li hendikep njego- uveliko traju probe za predstavu Zovem se
nekom politi~kom lideru znam podosta voj Stranci za bolju budu}nost to {to je 12. Crvena (O Orhan Pamuk, jasno) koju }e
“peksinluka i ciganluka“. Upozorava me na listi, Ekrem, pardon Fahro, veli da “radi, re`irati makedonski re`iser Martin Ko~ov-
“da re~ ciganluk ima pejorativno zna~enje i radi, a i samo radi“ ali da je 12 sretan broj:
da predstavlja otvoreno vre|anje i diskrimi- “jer je Muhamed a.s. imao 12 sinova“, pa
naciju Roma“. Od mene o~ekuje da uputim jo{ navodi biblijskih 12 apostola i jo{ nekih
javno izvinjenje Romima u BiH “zbog vjerskih povijesno-civilazacijskih elipsi za
neodgovornosti i neprofesionalnosti“, a u {ta ga je o~ito “uo~i ovu kampanju“ brifo-
protivnom }e se “li~no anga`ovati da vala vidovita kolumnistica D`emila.
napi{e ~lanak o tome kako je Senad Avdi} Samo ne pomenu da je Kre~o Hakija u
najobi~niji homofob“. “Zenica Bluesu“ zaglavio 12 godina zatvora!
Eto, izvinjavam se Romima, po izri~i-
tom, ultimativnom zahtjevu gospodina PONEDJELJAK, 9. AUGUST
Tani}a. A gospodinu moram re}i da nije U veselom dru{tvu fo~anskih poduz-
pametno ba{ na osnovu jedne-jedine rije~i etnika, {to u domovini, {to u “rasejanju“,
izvla~iti tako gnusne optu`be. Prije nego raspitujem se kod finog gospodina BRAN-
{to me optu`i za homofobiju, trebao bi KA FORCANA za historijat automobila
pro~itati stotine i stotine stranica koje smo “fi}e-kabrioleta“ u kojem se on sa supru- ski. Istovremeno u Bitolju direktor drame
na ovim stranicama napisali afirmiraju}i i gom M ilkom prije petnaestak dana Narodnog pozori{ta Gradimir Gojer pos-
ohrabruju}i romsku zajednicu u BiH, a i provozao po Srbu (Lika, Hrvatska) a sve u tavlja Becketovu predstavu Sretni dani.
{ire. Neka, prije nego {to me lin~uje, pratnji najvi{ih hrvatskih du`nosnika. Me|udr`avna suradnja? Ma kakvi, najper-
gospodin Tani}, pro~ita intervju sa pred- Sudbina tog “fi}e“ (automobila koji je Igor fidniji, odvratni cehovski talovi!

8 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


MINI MARKET
PRINUDNI JAD NE ZNA DESNICA [TA RADI LJEVICA

Jospu Merd`i Tajni pakt Lagumdžije,


uskra}eno pravo
na - prinudni rad
Izetbegovića i Tihića
Biv{i premijer Hercegova~ko-
neretvanske `upanije i doskora{nji
glavni tajnik HDZ-a 1990 Josip
Merd`o zasigurno je jedini bh. politi~ar
koji za boravka u zatvoru nema
nikakvih povlastica. Iako se od februara
ove godine nalazi u Kazneno-
popravnom zavodu u Mostaru, na
odslu`enju jednogodi{nje zatvorske
kazne, Merd`o jo{ nije dobio dozvolu
za rad. Pravo na radni anga`man, u
pravilu, dobijaju svi osu|enici na ni`e
zatvorske kazne, za koje se procijeni da
ne}e pobje}i, premda su iste pogodnos-
ti u Federaciji BiH nerijetko koristili i
ratni zlo~inci, ubojice, silovatelji. No,
kako je federalni ministar pravde Feliks
Vidovi} kadar HDZ-a, ba{ kao i direk-
tor mostarskog zatvora Romeo
Zelenika, ~ini se da se da Merd`o u
zatvoru ima gori tretman od ostalih
Zlatko Bakir Izetbegovi} i
osu|enika, budu}i da je svrstan u kate- Sulejman Tihi}
Lagumd`ija
goriju “politi~kih neprijatelja“. Josip
Merd`o je, podsjetimo, osu|en zbog
zlouporabe slu`benog polo`aja, odnos- U sarajevskim politi~kim kuloarima uve- ni}ki kandidat @eljko Kom{i} uvjerljivo
no, jer je kao `upanijski premijer sklopio liko se pronose glasine o tajnom paktu koji dobiti predsjedni~ke kandidate HDZ-a i
nezakoniti ugovor s za{titarskom su navodno dogovorili lideri SDP-a i SDA HZD 1990 Borjanu Kri{to i Martina Ragu`a,
tvrtkom Redarstvenik iz Mostara koja je Zlatko Lagumd`ija i Sulejman Tihi}. Prema i da }e mu jo{ “prete}i“ pedesetak hiljada
ovom dogovoru, SDP je navodno pristao glasova koji bi mo`da mogli odlu~iti pred-
Josip pozvati dio svojih bo{nja~kih glasa~a da sjedni~ku utrku izme|u bo{nja~kih predsjed-
Merd`o podr`e SDA-ovog predsjedni~kog kandidata ni~kih kandidata Harisa Silajd`i}a i Bakira
Bakira Izetbegovi}a, a Izetbegovi} je Izetbegovi}a. U slu~aju izborne pobjede
zauzvrat pristao na postizbornu koaliciju Izetbegovi}a i Kom{i}a, novi mandatar
SDA i SDP-a, ~emu se ranije odlu~no protivio. Vije}a ministara BiH bio bi Zlatko
U SDP-u procjenjuju da }e njihov predsjed- Lagumd`ija! (A.M.)

KIKS-BOS

Dodikova vlada obilato


podržava kik-boks
Izvje{taj Glavne slu`be za reviziju “Dra`enko Nini}“ iz Banje Luke uplatilo
javnog sektora Republike Srpske o kon- ~ak 830.000 KM. Kik-bokser Dra`enko
troli rada Ministarstva sporta i porodice Nini} je, ina~e, odbornik SNSD-a u
pokazuje da vladaju}a garnitura SNSD-a, Skup{tini Grada Banje Luke. Prije dvije
osim privilegovanih privrednika i novi- godine, kada se kandidovao na tu funkci-
nara, ~ak i sportiste dijeli po strana~koj ju, Nini} je izjavio: “Otkako sam postao
pripadnosti. Tako je revizija otkrila da je blizak porodici SNSD-a, `ivot mi se
Ministarstvo sporta i porodice RS u 2008. okrenuo za 180 stepeni.“
i 2009. godini na ra~un Kik-boks kluba (N. D.)

10 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


MINI MARKET
u vlasni{tvu Vidovi}evog i Zelenikinog
PRO ET CONTRA strana~kog kolege Rade Bo{njaka.
(S.M.)

Možete li se sjetiti PRELA@NI ROK

ijednog kulturnog Uzbuna na


sarajevskoj
događaja u Sarajevu medijskoj sceni;
najavljenog masovni prelasci
tv novinara
za august? Sarajevsko tr`i{te televizijskih faca
postaje sve zanimljivije, osobito nakon
{to je nekoliko novinara i voditelja s
FTV-a pre{lo na TV1. Menad`ment
DAMIR UZUNOVI] IVICA [ARI] FTV-a nije sjedio skr{enih ruku, pa je
knji`evnik i izdava~ operski pjeva~ krenuo u potragu za novinarskim i
voditeljskim poja~anjima, kako bi
NE nadoknadili odlazak Nikoline Veljovi},
NE Mislim da ne znam za neke kulturne Ognjena Blagojevi}a, Jakova
Avrama, Ivane Strukar, Adise Ru`di},
Bio sam odsutan iz grada dvadesetak dana, doga|aje planirane za august. Pozori{ta
nisam pratio de{avanja i najave, ne pada mi standardno ne rade zbog ljetnog ferija, osim koji su potpisali za TV1. Prema nekim
ni{ta na um. Nekako tradicionalno kulturna onih koja imaju ljetne festivale. U samom informacijama, FTV je zainteresiran za
scena o`ivi u septembru, pa }e tako vjerovat- Sarajevu se de{ava ogroman broj kulturnih novinarku TVSA Edinu [e}erovi} i
no biti i ove godine. programa tokom godine, ali su oni voditeljicu TV Hayat Elmu Kazagi}, a
neravnomjerno raspore|eni. Ovakva su{a uveliko se spekulira i o povratku
MIRSADA LINGO se ipak ne bi trebala dogoditi. Midhete Kurspahi} i
Tomislava \uri}a na FTV.
novinarka “Nezavisnih
MLADEN MILJANOVI] Kako nezvani~no doznajemo, done-
novina” davni urednik Deska FTV-a Sanjin
konceptualni
Be}iragi} definitivno je odlu~io promi-
DA umjetnik jeniti tv ku}u, i prema nezvani~nim
U augustu vlada prili~na pusto{ {to se ti~e informacijama vjerovatno }e potpisati
kulture, ali mi pada na um nekoliko doga|aja
najavljenih za kraj ovog mjeseca. To je
NE za TV1. (M. R)
Ne mogu se sjetiti ni~eg va`nog najavljenog
Alternativna akademija za dramski odgoj koju za ovaj mjesec. Ali mi ionako cijele godine
u Mostarskom tetatru mladih vodi Sead \uli}, `ivimo u kulturnoj pustinji, rijetko se dese Ognjen
zatim je tu Me|unarodni teatarski festival stvari koje bi bile zna~ajne izvan lokalnih okvi- Blagojevi}
autorske poetike tako|er u Mostaru od 27. ra. U augustu je ta situacija samo malo o~itija
augusta i u [irokom Brijegu Mediteran film jer se ne de{ava ni ono malo doma}ih kul-
festival. turnih doga|aja koji su ionako ve}inom
slabog dometa, pro forme.
FERIDA DURAKOVI]
pjesnikinja FARUK [EHI]
knji`evnik

NE
U ovo vrijeme je obi~no bivao Sarajevo Film
Festival, a sad se ne mogu sjetiti da je i{ta
NE
Ne mogu se sjetiti da je ne{to posebno plani-
planirano za august. To mi i ne smeta previ{e, rano, zavr{en je SFF, vlada neko zati{je. Ja
jer treba postojati mjesec kad se presabiraju sam se pomalo isklju~io iz de{avanja,
rezultati prethodne kulturne godine. Ne vjeru- odmaram. Iako nemam odre|eno radno vri-
jem da to previ{e smeta ni turistima koji jeme pa ni godi{nji odmor u uobi~ajenom
dolaze u grad, oni uglavnom ostanu tri-~etiri smislu, sad sam se malo povukao i provodim
dana i imaju {ta raditi u gradu za to vrijeme. vrijeme u prirodi.

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 11


DEBAKL BH. GRA\EVINACA

Građevinski mešetari iz slovenačke kompanije SCT odnijeli su još jednu pobjedu na


tenderu za autocestu 5C; “Slobodna Bosna“ otkriva kako su Slovenci ponovo
nadmudrili Bosance i ko su stvarni pokrovitelji i zaštitnici slovenačke kompanije SCT

PROFIT SLOVENCIMA,
POSAO BOSANCIMA
Pi{e: ASIM METILJEVI] KM! Na temelju ovog iskustva, nije te{ko Slovenci su o~ito dobili blagovremene
Foto: MARIO ILI^I] izvesti zaklju~ak da }e Slovenci pobijediti i insajderske informacije, tako da su prvobit-

S
na novom tenderu, uprkos `estokim protes- nu ponudu naknadno korigirali kako bi bila
lovena~ka gra|evinska kompanija tima predstavnika bh. gra|evinskog kon- za dlaku povoljnija od ponude bh.
SCT nadomak je jo{ jednog zorcija koji su posao izgubili pod krajnje gra|evinskog konzorcija.
krupnog poslovnog zalogaja u sumnjivim okolnostima. Ostaje naravno otvoreno pitanje odakle
BiH vrijednog blizu 50 miliona Upadljiva je naime ~injenica da se ten- su Slovenci dobili dragocjene podatke,
KM. Mada }e kona~na odluka o derske ponude SCT-a i bh. gra|evinskog odnosno da li se njihov insajder nalazi u
pobjedniku tendera za izgradnju dionice konzorcija razlikuju u svega 500 hiljada Federalnoj direkciji autocesta pod ~ijom se
autoceste 5C Gorica - Drivu{a biti objavlje- eura. Slovenci su prvobitno istaknuli cijenu kontrolom odvija tenderski postupak, ili se
na za desetak dana, ve} je sada izvjesno da od 31 milion eura, no kovertirali su i popust pak nalazi unutar poslovodnih struktura bh.
su Slovenci jo{ jednom nadmudrili Bosance od 22 posto, tako da njihova kona~na ponu- gra|evinskog konzorcija. No, puno je
i odnijeli im ispred nosa atraktivan posao. da iznosi 24,4 miliona eura. Bh. gra|evins- va`nije pitanje za{to je Federalna direkcija
Slovenci }e zapravo odnijeti profit a bosan- ki konzorcij (GP Put, @GP, Hidrogradnja i autocesta uop}e dozvolila SCT-u da sud-
skohercegova~kim podizvo|a~ima pre- Euroasfalt) iza{li su s kona~nom ponudom jeluje na tenderu, iako je bjelodano jasno da
pustit }e posao, kao {to su to uradili i na sve od 24,9 miliona eura. Ponuda bh. gra|evin- je slovena~ka kompanija odavno izgubila
tri prethodne dionice autoceste 5C, ~ija je skog konzorcija koncipirana je tako da poslovni kredibilitet u BiH. Nepobitna je
izgradnja svako malo u prekidu zbog pokriva tro{kove matarijala i tro{kove rada, ~injenica da SCT kasni s izgradnjom
hroni~nog ka{njenja SCT-a s isplatom bh. prakti~no bez marke neto profita. No, Sarajevske zaobilaznice i da ne izmiruje 
podizvo|a~a. O tome rje~ito svjedo~i stanje
na prvoj dionici Sarajevske zaobilaznice NI METRA ASFALTA
(Jo{anica - Butila) ~iji se konture jo{ i ne Ni nakon dvije godine ne naziru se
naziru, mada se slovena~ka kompanija SCT konture Sarajevske zaobilaznice
ugovorom obavezala da }e izgradnju
zavr{iti do sredine protekle godine! Javna
je tajna da je SCT zapao u ozbiljne finansij-
ske probleme i da mu za dovr{etak poslova
na Sarajevskoj zaobilaznici nedostaje 30-ak
miliona KM, ne ra~unaju}i milionska dugo-
vanja prema doma}im podizvo|a~ima.

INSAJDERSKA DOJAVA
Na nedopustivu poslovnu nekorektnost
SCT-a, svojevremeno je reagirala i Vlada
Federacije BiH, no njena prijatnja da kom-
panije koje ne izmiruju obaveze prema
podizvo|a~ima “ne}e biti odabrane na bilo
kojem tenderu za budu}e poslove“, ostala je
mrtvo slovo na papiru. Samo mjeseca dana
nakon izre~ene prijetnje federalne Vlade,
SCT je dobio novi pasao na autocesti 5C
(tunel Vijenac) vrijedan preko 108 miliona

Umjesto da pla}aju penale zbog ka{njenja radova, slovena~ka


kompanija nagra|ena jo{ jednim poslovnim ugovorom
12 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.
KORIDOR 5C, SCT-ov GRA\EVINSKI ELDORADO

IZIGRANI
IZIGRANI
PODIZVO\A^I
PODIZVO\A^I
Slovena~ka
Slovena~ka kompanija
kompanija SCT
SCT
duguje
duguje milione
milione maraka
maraka lokalnim
lokalnim
podizvo|a~ima
podizvo|a~ima anga`iranim
anga`iranim
na
na Sarajevskoj
Sarajevskoj zaobilaznici
zaobilaznici

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 13


DEBAKL BH. GRA\EVINACA
OTVORENO
PROTE@IRA-
NJE SCT-a
Direktor
Federalne
direkcije
autocesta
Erdal Trhulj

PODJELA ULOGA:
[OK U BH. KONZORCIJU
Slovenci će zapravo
odnijeti profit a Bh. građevinci
bosanskohercegovačkim je Direkcija kojoj je na ~elu pod stalnom
podizvođačima prepustit
prijete tužbom kontrolom stranih konsultanata imenovanih
od strane investitora-kreditora: Evropske
će posao, kao što su to ^etiri gra|evinske kompanije iz BiH banke za obnovu i razvoj i Evropske inves-
udru`ene u konzorcij (GP Put, Hidro- ticijske banke. Upravo su ove dvije banke
uradili i na sve tri gradnja, @GP i Euroasfalt) ne}e se lako propisale pravila igre koja prvenstveno
pomiriti s porazom na tenderu za dionicu pogoduju inostranim kompanijama —
prethodne dionice autoceste Gorica - Drivu{a. Uvjereni su visoko postavljeni poslovni cenzus, elimi-
autoceste 5C da }e tenderska komisija eliminirati nacija preferencijala od 10 posto za doma}e
slovena~ku kompaniju SCT zbog dosa- kompanije itd. Prema ovim pravilima, niti
da{njeg nesolidnog poslovanja, a u jedna doma}a kompanija ne mo`e
 obaveze prema brojnim lokalnim podiz- slu~aju da se to ne desi, iskoristit }e samostalno sudjelovati na tenderu i zato su
vo|a~ima, i to je sasvim dovoljan razlog da pravo na `albu i zahtijevati obnovu ten- prisiljene formirati da hoc konzorcij, koji u
se ova kompanija najuri iz BiH i da se u derske procedure zbog sumnje da je pravilu funkcionira traljavo i rezultira pora-
startu eliminira iz tenderske utrke. Umjesto kompanija SCT zloupotrijebila insajder- zom na svim ve}im tenderima.
zaslu`ene kazne, Slovenci su u me|uvre- sku informaciju. 
menu dobili novi ugovor na 54 miliona eura KREDITORI
a vjerovatno }e iza}i i kao pobjednici na DIKTIRAJU UVJETE
aktuelnom tenderu s ugovorom od 24,4 mi- Na drugoj strani, EBRD i EIB gledaju
liona eura. kroz prste inostranim, navodno referentnim
kompanijama, ~ak i onda kada ozbiljno
TRHULJ [TITI SCT? naru{e preuzete ugovorne obaveze, kao u
Sude}i prema vi{e nego suzdr`anim slu~aju {panske projektantske kompanije
reakcijama direktora Federalne direkcije INOCSA, koja je vi{e od godinu dana kas-
autocesta Erdala Trhulja, aktuelni tender je nila s izradom izvedbenog projekta za
u formalno-pravnom smislu besprijekoran i Sarajevsku zaobilaznicu, ili u slu~aju slove-
ne postoji ni jedan dovoljan razlog da se na~ke kompanije SCT koja na Sarajevskoj
tender poni{ti. Na izravno pitanje novinara zaobilaznici jo{ nije ugradila ni jedan metar
mo`e li kompanija biti diskvalificirana na asfalta, iako je sav posao morao biti
tenderu ako je na ranijim poslovima ostala dovr{en jo{ sredinom protekle godine!
du`na podizvo|a~ima za ura|eni posao, Podsjetimo, kredit za Sarajevsku zaobi-
Trhulj je odgovorio odre~no. laznicu odobren je prije ravno deset godina,
“Prije 45 dana na{e firme uradile su a jo{ se uvijek ne naziru ni konture prve od
jedan dio poslova na autoputu. Federalna ukupno tri trase na ovoj dionici autoceste.
vlada im jo{ nije platila za ura|eno, nekom Sav posao, od izrade idejnog do izvedbenog
milion, nekom dva. Te firme nisu zbog toga projekata, ekolo{kih studija i tendera, odvi-
mogle platiti svojim podizvo|a~ima, i treba jao se pod strogim nadzorom inostranih
li zbog toga i na{e firme izbaciti iz narednih konsultanata s akreditivom EBRD-a i EIB-a,
poslova“, odgovorio je Trhulj, uz ogradu da no za deset punih godina ura|eno je neu-

14 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


KORIDOR 5C, SCT-ov GRA\EVINSKI ELDORADO

IZGRADNJA MUK U FEDERALNOJ VLADI


PU@EVOM
BRZINOM
Kredit EBRD-a i
EIB-a za
Trhulj šuti, Šećkanović na bolovanju
Sarajevsku Federalna direkcija autocesta
zaobilaznicu na ~elu s direktorom Erdalom
odobren je prije Trhuljem ne pokazuje ni najmanji
ravno deset godina interes da preispita dosada{nje
poslovanje slovena~ke kompani-
je SCT, iako je na to obavezuje
zaklju~ak federalne Vlade s
po~etka marta ove godine, kojim
je predvi|eno da se iz tenderske
procedure eliminiraju sve kom-
panije koje ne izvr{avaju obaveze
prema podizvo|a~ima. Na tom
zaklju~ku najvjerovatnije ne}e
insistirati ni resorni ministar
prometa Nail [e}kanovi}, koji
ve} desetak dana le`i bolestan
na tuzlanskoj klinici. A bez
MINISTAR
MINISTAR izravne inicijative Trhulja i
NA
NA POTEZU
POTEZU [e}kanovi}a, ne}e se oglasiti ni
Ho}e
Ho}e lili resorni
resorni federalna Vlada, pa se ve} sada
ministar
ministar Nail
Nail mo`e zaklju~iti da }e posao na
poredivo manje nego je federalna Vlada [e}kanovi}
[e}kanovi} izgradnji dionice Gorica - Drivu{a
uradila oslanjaju}i se na vlastite izvore ustati
ustati uu za{titu
za{titu pripasti slovena~koj kompaniji
finansiranja i doma}e gra|evinske kom- bh.
bh. gra|evinaca
gra|evinaca
SCT. 
panije. 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 15


START IZBORNE KAMPANJE U ZAPADNOJ HERCEGOVINI

Foto: Mario Ili~i}

RU[ENJE POLITI^KIH
RIVALA - JEDINA PREDI-
ZBORNA STRATEGIJA HDZ-a
Nakon neuspjelog poku{aja vrbovanja
najbli`ih suradnika lidera HDZ 1990
Bo`e Ljubi}a, predsjednik HDZ-a
Dragan ^ovi} `estoko je udario na
prvog ~ovjeka HSP-a Zvonku Juri{i}a

16 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


ZA[TO JE PALA JURI[I]EVA VLADA

Predizborna kampanja HDZ-a BiH (ne)zvanično je počela prije sedam dana, kada
je na režiranoj sjednici Skupštine Zapadnohercegovačke županije izglasano
nepovjerenje kompletnoj Vladi; naša novinarka otkriva kako je DRAGAN ČOVIĆ
pripremao udar na političke rivale iz HDZ 1990 i HSP-a, tko su bili njegovi
saveznici u rušenju konkurentskih stranaka i kako su, na koncu, prošli konvertiti
koji su povjerovali slatkorječivim obećanjima lidera HDZ-a

NEMILOSRDAN OBRA^UN
DRAGANA ^OVI]A S
POLITI^KIM KONKURENTIMA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P
KADROVSKA KRI@ALJKA DRAGANA ^OVI]A
ro{lotjedna odluka zastupnika u
Skup{tini Zapadnohercegova~ke
`upanije da dva mjeseca prije iste-
Umjesto Davora Čordaša, za
ka mandata izglasaju nepovjerenje
`upanijskoj Vladi, `estoki je udar
potpredsjednika RS-a kandidiran
HDZ-a BiH na politi~ke rivale iz HDZ 1990
i Hrvatske stranke prava. Premda je smjena
Ivo Kamenjašević

Foto: Milutin Stoj~evi}


Vlade Zapadnohercegova~ke `upanije for-
malno obrazlo`ena neusvajanjem finan- POVRATAK IZ BANJE LUKE
cijskog izvje{}a za 2009. i navodnim nepos- Potpredsjednik RS-a Davor ^orda{
mandat zavr{ava po~etkom oktobra
tojanjem plana rada za ovu godinu, te igno-
rantskim pona{anjem ministara prema
`upanijskoj Skup{tini, nije te{ko zaklju~iti
kako je provociranjem krize izvr{ne vlasti
HDZ zapo~eo izbornu kampanju u izbornoj
jedinici u kojoj se i o~ekivao nemilosrdan
okr{aj. Da su, naime, predstavnici HDZ-a u
Skup{tini Zapadnohercegova~ke `upanije i
njihovi sateliti me|u “nezavisnim“ zastup-
nicima bili vo|eni principijelnim razlozima,
pitanje odgovornosti Vlade, zasigurno, ne bi Pored kandidature Borjane Kri{to za ti~kog anga`mana. Dosada{njem je pot-
potegli pred same izbore nego bi o radu mi- hrvatsku predstavnicu u Predsjedni{tvu predsjedniku RS-a Davoru ^orda{u
nistara raspravljali znatno ranije. No, budu}i BiH, koja bi se mogla pokazati potpunim strana~ki {ef Dragan ^ovi}, navodno,
da je opoziv aktualne Vlade (koji je, dakako, politi~kim proma{ajem (sude}i prema obe}ao (do)ministarsko mjesto u Vije}u
dugo pripreman) za cilj imao izazivanje pot- rezultatima anketa), nezadovoljstvo ministara BiH, dok sam ^ovi} ra~una na
punog politi~kog kaosa, izvjesno je tek da se velikog broja ~lanova HDZ-a izazvalo je i poziciju budu}eg dr`avnog premijera. No,
u narednim danima u zapadnoj Hercegovini primjetno favoriziranje posve nepoznatih spekulira se kako se ^orda{ razi{ao s
ne}e znati koja vlada zapravo vlada. kandidata, i to na svim izbornim listama. ^ovi}em nakon {to lider HDZ-a nije prih-
Tako je, izme|u ostalih, HDZ BiH za pot- vatio njegov prijedlog da se u Republici
KLJU^NA ULOGA GASTARBAJTERA predsjednika Republike Srpske kandidirao Srpskoj formira svehrvatska koalicija,
ZLATANA JURILJA Posavljaka Ivu Kamenja{evi}a koji, kako Hrvati ponovno ne bi ostali bez svo-
Premijer Zapadnohercegova~ke `upanije barem do sada, nije imao ozbiljnijeg poli- jih parlamentarnih predstavnika. 
i lider HSP-a Zvonko Juri{i}, kojeg je vijest 

Ru{enje Vlade Zapadnohercegova~ke `upanije HDZ BiH


ko{talo je 70.000 eura?!
12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 17
START IZBORNE KAMPANJE U ZAPADNOJ HERCEGOVINI
Foto: Mario Ili~i}

BITKA ZA ZAPADNU HERCEGOVINU


Dok je HDZ BiH ve} imenovao mandatara za sastav nove `upanijske Vlade, aktualni premijer Zvonko Juri{i} i njegovi partneri iz HDZ 1990 i ne
pomi{ljaju na ostavke

 o smjeni zatekla na godi{njem odmoru, ve} PROVOCIRANA KRIZA: rao. Iako je na sada{nju poziciju izabran u
je poru~io kako Vlada ne}e dati ostavku, oktobru pro{le godine, kao kandidat HDZ
budu}i da je za njih odluka pravno ni{tavna Budući da je opoziv 1990, a poslije ostavke Vitomira Filipovi}a,
i neobavezuju}a. U me|uvremenu je pred- taj je lokalni konvertit, za svega nekoliko
sjednik Vlade Ustavnom sudu Federacije aktualne Vlade za cilj mjeseci otkazao lojalnost strana~kom
BiH podnio tu`bu, tra`e}i da se donese imao izazivanje potpunog rukovodstvu, uz ~iju je svesrdnu potporu i
privremena mjera kojom bi skup{tinska izgradio kakvu-takvu politi~ku karijeru.
odluka bila stavljena van snage. Juri{i} i političkog kaosa, izvjesno Jurilj je, naime, do prije trinaest godina, kada
njegovi koalicijski partneri iz HDZ 1990 i se na [iroki Brijeg vratio iz Njema~ke, bio
Narodne stranke radom za boljitak tvrde da je tek da se u narednim tek jedan od tisu}e hercegova~kih gastarbaj-
je pro{lotjedna sjednica sazvana nelegalno, danima u zapadnoj tera. Ubrzo se priklju~io Hrvatskoj kr{-
da je odr`ana iako nije bilo kvoruma, te da }ansko-demokratskoj uniji (HKDU), da bi
je od 23 zastupnika, koliko broji `upanijska Hercegovini neće znati 2000. izborio funkciju dopredsjednika
skup{tina, nepovjerenje Vladi izglasalo Op}inskog vije}a [iroki Brijeg. Na pro{lim
jedanaest zastupnika. Dvanaestom zastup-
koja vlada zapravo Op}im izborima, jo{ uvijek kao ~lan HKDU-a,
niku Marinu Grani}u iz HDZ-a mandat je, vlada Zlatan Jurilj je izabran za zastupnika u
suprotno Poslovniku o radu, verificiran
prije samog po~etka sjednice, zbog ~ega je
njegov glas jednako upitan. Dodajmo tome
da je za opoziv Vlade glasalo osam zastup-
nika HDZ-a, te trojica nezavisnih zastupni-
ka: Vitomir Filipovi}, Jadranko Lasi} i
Zdravko Piri}, ranije predstavnici koalicije
Hrvatsko zajedni{tvo.

DIVERZIJE U REDOVIMA
POLITI^KIH PROTIVNIKA
I mada je koketiranje “nezavisnih“ zas-
tupnika Filipovi}a i Lasi}a (biv{ih ~lanova
HDZ 1990), te Piri}a (iz Hrvatske demo-
kratske unije) s njihovim kolegama iz HDZ-a
ve} odavno javna tajna, klju~nu ulogu u
posljednjem zapadnohercegova~kom poli-
ti~kom prevratu imao je predsjednik
Skup{tine Zlatan Jurilj, doskora potpuni ^OVI]EVE KRTICE
politi~ki anonimus koji je, kako se ~ini, ve} Biv{a ~lanica HSP-a, `upanijska ministrica Vesna Pinjuh i predsjednik Skup{tine
na samom startu kampanje itekako profiti- Zapadnohercegova~ke `upanije Zlatan Jurilj

18 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


ZA[TO JE PALA JURI[I]EVA VLADA
Da su se, me|utim, diverzije u
unutarstrana~kim redovima politi~kih pro-
KOJA VLADA VLADA tivnika pokazale kao naju~inkovitija predi-
zborna strategija ~elnika HDZ-a, dokaz je i
Hoće li Zdenko Ćosić zamijeniti ministrica poljoprivrede, {umarstva i
vodoprivrede u Vladi Hercegova~ko-ne-
Zvonka Jurišića? retvanske `upanije Vesna Pinjuh. Premda je
na tu funkciju izabrana kao ~lanica HSP-a,

Foto: Mario Ili~i}


Predsjednik Skup{tine Zapadnoherce- ministrica Pinjuh je poslije dvije godine
gova~ke `upanije Zlatan Jurilj slu`beno je NOVINAR mandata “promijenila stranu“, stavljaju}i
u utorak (10. augusta) za novog man- U PREMI- se, istina nezvani~no, u slu`bu HDZ-a (gdje
datara vlade imenovao Zdenka ]osi}a, JERSKOJ je i po~ela politi~ku karijeru), zbog ~ega je
ina~e nositelja liste HDZ-a u zapadnoj FOTELJI rukovodstvo HSP-a pokrenulo skup{tinsku
Hercegovini, koji bi se, tako, premijerske Zdenko ]osi} proceduru za njezinu smjenu. Kako
funkcije mogao doma}i i prije nego {to je HSP-ovci u Mostaru nisu, ni poslije neko-
planirao. Budu}i da bi mandatar, u roku od liko poku{aja, uspjeli osigurati parlamen-
petnaest dana, trebao predlo`iti sastav tarnu ve}inu za njezin opoziv, ministrica
nove vlade, dok aktualni premijer Zvonko Vesna Pinjuh se jo{ uvijek nalazi na istoj
Juri{i} i ne pomi{lja na povla~enje, sve su du`nosti, s tim da je, prema oprobanom
prilike da }e u narednih dva mjeseca u receptu, i uz otvorenu potporu HDZ-a, i ona
Hercegovini nastati prava zbrka. (Juri{i} i osnovala novu “prava{ku“ stranku - HSP
njegovi ministri najavili su otvaranje sedam Herceg Bosne. No, znakovito je da se na
novih objekata-{kola i sportskih dvorana, listi HDZ BiH za Parlament BiH koju u
ali je u novonastaloj situaciji nejasno tko
Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji nosi
}e, na koncu, presje}i sve~ane vrpce.) [to
lider te stranke Dragan ^ovi}, ime njegove
se, pak, ti~e novoprogla{enog mandatara
koalicijske partnerice Vesne Pinjuh na{lo
Zdenka ]osi}a, taj se neuspje{ni novinar
na petom mjestu, ispred aktualnog
sa [irokog Brijega politikom po~eo baviti
dr`avnog ministra financija Dragana
prije dvadesetak godina. U poratnim je
Vranki}a?!
godinama bio na funkciji glavnog tajnika
^elnici su HDZ-a udar na politi~ke
HDZ-a, a do konca 2009. je radio kao
direktor Javnog poduze}a Narodne novine
rivale zapo~eli, podsjetimo, u prolje}e
@upanije Zapadnohercegova~ke, koje je
pro{le godine, kada je Dragan ^ovi}, zajed-
ostavio u velikim financijskim gubicima. no s predsjednikom SDA Sulejmanom
Povremeno pi{e kolumne u bh. izdanju Tihi}em, planirao rekonstrukciju Vlade
Ve~ernjeg lista.  Federacije BiH, odnosno, smjene ministara
iz HDZ 1990 i Stranke za BiH. Kako je
^ovi}, na koncu, grubo izigran od strane
Skup{tini Zapadnohercegova~ke `upanije, svog tada{njeg saveznika Tihi}a, obra~un s
ali je ubrzo promijenio strana~ki dres i prik-
SKROMNA POLITIČKA politi~kim konkurentima nastavljen je sup-
lonio se HDZ-u 1990 Kako su mu, po svemu KARIJERA: Jurilj je, tilnijim metodama - vrbovanjem ~lanova
sude}i, naglo porasle politi~ke ambicije, HDZ 1990 i napadnim medijskim forsiranjem
Jurilj se sa HDZ-om 1990 razi{ao prije neko- naime, do prije trinaest navodnog ujedinjenja dvije najve}e
liko mjeseci, kada je saznao da ga strana~ko godina, kada se na Široki hrvatske politi~ke stranke. Povratak odmet-
rukovodstvo, i to upravo zbog politi~ke pre- nutih HDZ-ovaca u “sto`ernu stranku“
vrtljivosti, ne}e kandidirati niti na jednu Brijeg vratio iz Njemačke, zavr{en je, me|utim, neslavno, budu}i da
va`niju poziciju. Ubrzo se u~lanio u novo- su se na listi za transfer na{la tek tri imena:
formiranu stranku HSP-dr. Ante Star~evi}, u bio tek jedan od tisuće Danijel Vidovi}, dotada{nji predsjednik
kojoj je, osim njega, politi~ki anga`man nas- hercegovačkih gastarbajtera. Gradskog vije}a Mostara, Vilim Primorac,
tavila jo{ nekolicina HSP-ovih nezado- zamjenik ministra vanjske trgovine i
voljnika, spremnih za “strate{ko partnerst- Ubrzo se priključio ekonomskih odnosa BiH, i Stipe Mari},
vo“ sa HDZ-om. Iz izvora bliskih Vladi tako|er biv{i ~lan Predsjedni{tva HDZ-a
Zapadnohercegova~ke `upanije doznajemo
Hrvatskoj kršćansko- 1990 U me|uvremenu je i nova predsjedni-
kako je, poslije razlaza s HDZ 1990, Zlatan demokratskoj uniji, da bi ca HSS-NHI Ljiljana Lovri}, ina~e {efica
Jurilj po~eo ucjenjivati i premijera Zvonku kabineta doministra Vilima Primorca,
Juri{i}a, uvjetuju}i potporu izvr{noj vlasti 2000. izborio funkciju sklopila koalicijski sporazum sa HDZ-om,
izda{nim nov~anim donacijama - navodno je ali je ubrzo o{tro ka`njena - smijenjena je s
tra`io 100.000 eura. Nakon {to je njegova
dopredsjednika Općinskog mjesta predsjednice stranke, a njezine je
ponuda odbijena, okrenuo se novim vijeća Široki Brijeg kandidatske liste odbacio CIK. Godinu
politi~kim saveznicima iz HDZ-a koji, dana nakon “povratka na pravi put“,
o~evidno, nisu {tedjeli novca kada je posrije- 70.000 eura?! Poznato je, tako|er, da su Vidovi}, Primorac i Mari} su zavr{ili u
di ru{enje vlasti u `upaniji koja je, sve do predstavnici HDZ-a, prije tri mjeseca, na politi~kom zape}ku. Trojca koji je u jesen
pro{lih op}ih izbora, bila naj~vr{}i bastion i tajnom sastanku u restoranu Kod Cige na 2009., privu~en slatkorje~ivim obe}anjima
simbol vlasti te stranke. Spekulira se, naime, [irokom Brijegu poku{ali “kupiti“ jo{ Dragana ^ovi}a, ponovno preuzeo stra-
da je re`irana sjednica `upanijske Skup{tine jednog zastupnika HSP-a u `upanijskoj na~ke iskaznice HDZ-a, danas nema niti na
i smjena Vlade, HDZ BiH ko{tala oko Skup{tini, ali bez uspjeha. jednoj izbornoj listi. 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 19


RAT ESTRADNO-POLITI^KIH ZVIJEZDA

Nakon nedavne hajke povodom “napada na


integritet” vjerskog lidera Bošnjaka reisu-l-
uleme Mustafe ef. Cerića, a samim tim i na
Bošnjake, kako je okarakterisan pokušaj sitnog
kriminalca da provali u Cerićevu kuću, te još
jedne nepismene prijetnje upućene premijeru
BiH Nikoli Špiriću, “Slobodna Bosna” donosi
pregled najzanimljivijih prijetnji atentatom
kojima su se proteklih godina “hvalili” bh.
političari, te pokušava dokučiti razloge fenomena
zbog kojih je obični pokušaj provale u stan
vjerskog velikodostojnika napad na čitav narod,
dok se na povećanje broja provala u stanove
“običnih smrtnika” niko ne obazire. Zajedničko
za sve prijetnje je da su uglavnom nepismene,
pune stereotipa kao da su ih pisale zlice iz
Alana Forda i skoro uvijek za njih prvi
saznaju “Srna” ili “Nezavisne novine”. Dok su
se policajci bavili ovim prijetnjama, likovi poput
Čauševića su godinama naokolo nesmetano
šetali sa eksplozivnim napravama

NIKO TI NE
PRIJETI? Pi{e: ALMIR PANJETA

“Vidi{, ovaj sat mi je od Ante Su~i}a,

ZNA^I DA SI biv{eg gradona~elnika Sarajeva. Napravili


mu mi valu u stan, drotovi nas ufatili na licu
mjesta, izdegene~ili i zatvorili, ali sam sat
uspio sa~uvati. Kako, ne pitaj”, ispri~ao je
zgodu autoru ovog redaka jedan od prijerat-

NIKO I NI[TA!?! nih sarajevskih provalnika, poznat po tome


“da nije dirao obi~nu raju” i da su mu speci-
jalnost bile provale u stanove politi~ara,
direktora, ali i po{ti {irom Jugoslavije.
Kada bi ga uhvatili tokom ili nakon
kra|e, dobio bi “osnovnu porciju degene-
Svi atentati na Dodika, Tihi}a, ka”, koji mjesec ili godinu zatvora, ali
nikad, kao ni u slu~aju provale u stan Ante
Lagumd`iju, Ceri}a... Su~i}a, nije imao etiketu napada~a na vi{e
nacionalne interese, ustavni poredak i

20 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


FANTOMSKA PRIJETNJA

Foto: Milutin Stoj~evi}


MA~KA OPASNIH NAMJERA
Identitet napada~a na haustor Zlatka
Lagumd`ije nikad nije utvr|en

Foto: Milutin Stoj~evi}

dr`avotvornost. Sat se i danas mo`e vidjeti


na njegovoj ruci, i na fotografiji pokojnog
Su~i}a u Kantonu Sarajevo.
Danas su stvari druga~ije. Kada izvjesni
Alen Veli} Tarco provali u prodavnicu ili
stan obi~nog smrtnika, onda se radi o
obi~noj kra|i. Kada isti taj sitni kriminalac
Veli} vidi kako se poglavar Islamske zajed-
nice u BiH Mustafa ef. Ceri} vozi u skopoc-
jenom mercedesu, pod pratnjom i u skupoc-
jenoj odje}i i zaklju~i da bi reis “mogo biti
pun ko brod” i poku{a provalu, onda je to
napad na Bo{njake i nevi|ena islamofobija.
Dan nakon “napada na temeljne vrijed-
nosti Bo{njaka u BiH” i “otvorenog ataka na
TEMELJNA
TEMELJNA svetost funkcije reisu-l-uleme” me|u prvi-
VRIJEDNOST
VRIJEDNOST BO[NJAKA ma je reagirao Edhem Bi~ak~i}, predsjednik
Stvarni
Stvarni motivi
motivi napada
napada na
na
stan
Sabora Islamske zajednice BiH, izjavom
stan reisa
reisa Ceri}a
Ceri}a -- koristoljublje
koristoljublje
kako smatra da je “napad na rezidenciju 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 21


RAT ESTRADNO-POLITI^KIH ZVIJEZDA
 poglavara Islamske zajednice u BiH Mu-

Foto: Mario Ili~i}


stafe Ceri}a ciljan, da predstavlja ~istu pro-
vokaciju, te da su za takve incidente odgov-
orni i nadle`ni organi koji su du`ni da pru`e
bezbjednost svim gra|anima.”

ATAK NA SVETI NOV^ANIK


“Dovo|enje medijske `i`e na li~nost
reisa Ceri}a i njegovo izrazito negativno
tematizovanje tokom posljednjih godina
svakako mo`e stvoriti teren za ovakve
doga|aje”, rekao je Bi~ak~i} za “Dnevni
avaz” i izrazio nadu da }e istragom biti
otkriveni stvarni motivi napada.
Akcijom pripadnika MUP-a Kantona
Sarajevo “stvarni motivi napada” su
otkriveni: kao {to se moglo i pretpostaviti,
radilo se o koristoljublju.
“Poduzimaju}i potrebne operativne
mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja
krivi~nog djela te{ke kra|e u porodi~nu
ku}u koja je vlasni{tvo M.C. u ulici Hazima
[abanovi}a broj 4, slu`benici policije li{ili
su slobode V.A., ro|enog u Sarajevu, gdje
je i nastanjen”, navedeno je u {turom poli-
cijskom saop}enju nakon {to je uhap{eni
Veli} priznao da je poku{ao provaliti u stan
gra|anina M.C. i pri tome opisao na~in
izvr{enja uz poja{njenje da je “motiv
poku{aja provale bio stjecanje imovinske
koristi”.
Nakon {to je ova vijest objavljena i u
“Dnevnom avazu” pod naslovom “Uhap{en
Alen Veli}, napada~ na rezidenciju reisa
Ceri}a”, reakcija Bi~ak~i}a na otkrivanje BRA]A PO ATENTATIMA
Nikola
Nikola [piri}
[piri} na
na meti
meti
pravih motiva je izostala. nepismenih
nepismenih atentatora,
atentatora, Dodik
Dodik
“Jesmo li postali dru{tvo op}e nesigurnos- ubijen
ubijen najmanje
najmanje deset
deset puta
puta
ti? Pitanje je to koje su ju~er zasigurno mnogi

REKORDER U ATENTATIMA: Poslije serije vjerodostojnih atentata na Dodika,


prijetnje bošnjačkim političarima i zvaničnicima su “mala maca”
gra|ani BiH postavljali sebi dok su gledali namjerom ostvarivanja nekog interesa”, te radijatore, skije, hi-fi ure|aje, satove,
sliku razbijenog prozora na domu vrhovnog da je o~ito da i Ceri} i Islamska zajednica nakit… Ba{ poput na{eg sagovornika sa
poglavara Islamske zajednice u BiH, reisu-l- nekome smetaju. Interes je utvr|en vrlo po~etka pri~e: krivi~na odgovornost je
uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a”, upitao se brzo, a Kavazovi}eva izjava data u odbranu neupitna, ali pri~e o nekakvim napadima na
zabrinuti kolumnista “Avaza” Faruk Vele u voljenog reis efendije, koja je zasigurno nacionalne interese tu padaju u vodu.
pismenoj zada}i sro~enoj prije otkrivanja kod mnogih sljedbenika koji su je ~uli ili Slu~ajeva poput Ceri}evog u BiH se
“stvarnih motiva napada”, za~udiv{i se kako pro~itali izazvala bijes spram “anamo mjese~no dogodi na stotine, kriminal je u
na ovo “gnusno djelo” nije reagovao niko od onih”, osta}e upam}ena: stalnom porastu, i Radon~i} ne bi imao
politi~ara, gradskih velikodostojnika i “ubo- “Napad na Ceri}evu rezidenciju pred- dovoljno papira kada bi na svaki slu~aj
gog ~elnika SDA Sulejmana Tihi}a”. stavlja poruku i upozorenje Islamskoj reagovao saop{tenjem.
“Pona{aju}i se dru{tveno odgovorno, zajednici pred po~etak obilje`avanja mjese-
u~inio je to jedino osniva~ i predsjednik ca ramazana”, dotakao se svetog mjeseca DOBRI ^ETNIK [PIRI]
SBBBiH Fahrudin Radon~i}”, iznio je na Kavazovi}. Prepri~ani slu~aj samo je jedan od br-
vidjelo golu istinu Vele, uzdaju}i se u Alen Veli} zvani Tarco (1982.) i njegov ojnih slu~ajeva gdje politi~ari i vjerski
sporost policije i nadaju}i se da }e usljed brat Eldin imaju ve} dosje u policiji i velikodostojnici poku{aje sitnih lopova da
policijske sporosti bar jo{ nekoliko dana tu`ila{tvu, a provale zbog kojih su hap{eni se “ogrebu” o njihov te{kom mukom
imati razloga da Tihi}u pije krv jer nije stao izvr{avali su na isti na~in na koji je ste~eni kapital, nesretne doga|aje usljed
u za{titu reica Ceri}a od, pokaza}e se kas- poku{ana i provala u ku}u Mustafe ef. kojih do|e do po`ara te ispade neodgov-
nije, sitnog lopova Veli}a. Ceri}a: razbijanjem stakla kamenom. Tako ornih pojedinaca, ili pak doma}ih `ivotinja
Muftija tuzlanski Husein Kavazovi} su provaljivali u prostorije desetina firmi, koje izvr{e nu`du u njihovom haustoru,
ustvrdio je pak da je napad “napavljen s stanove i podrume odakle su krali novac, koriste kako bi na sav glas kukali o

22 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


FANTOMSKA PRIJETNJA

Foto: Mario Ili~i}


“Ne}emo duljiti samo ako te se
@RTVA MA^IJE UROTE do~epamo budi siguran da }emo rije{iti
Nakon
Nakon {to
{to je
je uu haustoru
haustoru otkrio
otkrio `ivota i tebe i tvoju familiju. ... Ako mo`e{
ma~iji
ma~iji izmet,
izmet, Lagumd`ija
Lagumd`ija Tihi}a vu}i i druge za nos vuci i dalje, ali
je
je taj
taj smrdljivi,
smrdljivi, gnusni
gnusni ~in
~in budi siguran da ne}e{ dugo [piri}u. Ti si sa
prijavio
prijavio policiji
policiji Dodikom najve}i ~etnik...” — navedeno je u
anonimnom pismu koje je Srna tada imala
na uvid, uz skoro jednak opis da se radi o
pismu punom psovki i uvreda, koje
zavr{ava rije~ima:
“Ima ljudi koji }e riskirati i svoj `ivot
samo da te uklone.”

DODIK UBIJEN BAREM DESET PUTA


[piri}ev strana~ki {ef Milorad Dodik,
premijer RS-a, vjerovatno je i rekorder po
broju primljenih prijetnji atentatom. Zbog
ograni~enog prostora, izdvajamo samo
neke.
Prvi “ozbiljniji” atentat Dodik je izbje-
gao jo{ u martu 2003. godine kada su
ugro`enosti njihove sigurnosti i njihovog da vidimo koliko mo`e{ biti bezobrazan... “Nezavisne novine” saznale kako je od iz-
naroda, napade na vjeru, tekovine, atentate Ali budi siguran da }e ti do}i kraj... Ima vjesnog pokreta “Nova BiH” dobio pismo
i ko zna {ta sve ne. stara poslovica nije ni}ija gorila do zore, pa prijete}eg sadr`aja.
Proteklih godina mogli smo pro~itati na ne}e ni tvoje ~etni~ko pona{anje...’’, stoji u, Autor pisma navodno poslanog iz Tuzle
desetine naslova u kojima “Crna ruka pri- kako je prenijela SRNA, “o{tro i vulgarno tvrdio je, prema “Nezavisnim”, da namje-
jeti Tihi}u”, “Vehabije prijete Dodiku”, intoniranom pismu, prepunom gramati~kih rava da digne u vazduh kolonu vozila iz
“Islamska armija prijeti svima”, “Po`ar u gre{aka”. Dodikove pratnje, prijete}i da }e pobiti i
Fazlagi}a kuli napad na povratnike”, U pismu atentator pak ka`e kako nema ~lanove njegove porodice.
“Provala u crkvu u Sarajevu napad na namjeru ubiti [piri}a jer je metak skup, i “Ve} smo instalirali vod boraca u
Srbe”… Napada~i i atentatori se rijetko ili kako ga `eli `ivog, “jer radi protiv Bosne i Banjaluci sa najsuvremenijom opremom za
nikako ne otkriju, a i ako ih se otkrije bosanskog naroda’’. uni{tavanje tenkova sa pristojne udaljenos-
naj~e{}e se radi o tipovima koji su poku{ali ‘’Namjerno smo izostavili i Hercegovine, ti, aviona i helikoptera. Cilj je di}i u vazduh
koristiti sigurnost internet anonimnosti jer i tu ima dosta usta{a koji rade protiv mus- kompletnu kolonu vozila koja te bude prati-
kako bi upla{ili (ne)omiljenog politi~ara ili limanskog naroda, jer i vi ~etnici i usta{e nije la bilo kuda iz Banjaluke, zajedno s tobom.
ukrasti novac od priloga iz crkve te bakar sa vam se ostvarilo u mjeri koju ste bili zacr- Platili smo ~ovjeku iz tvoje stranke, koji }e
krova d`amije iz isklju~ivog koris- tali... Mislili ste da }e nas nestati, ali ste se za milion maraka odavati podatke o tvom
toljublja. Ilustracije radi, u periodu grdno prevarili i samo vam mo`emo kretanju”, navodi se u pismu ove o~ito
izme|u 2006. i 2007. kada su se u pru~iti - desi li se opet, ne}e vam se za bogate organizacije. U pismu je, izme|u
medijima u~estalo pojavljivali trag znati...’’, stoji u o{tro intonira- ostalog, prije}eno da }e “Nova BiH”
tekstovi o prijetnjama politi~ari- nom pismu koje kao da je pisao uni{tavati kamione i autobuse sa srbijan-
ma, SIPA je uradila procjene 40-ak neki od negativaca iz Alana Forda. skim registracijama, te da }e poru{iti sve
prijetnji, u svim ovim slu~ajevima Pismo sli~nog rukopisa, koje je mostove na Drini.
ustanovljeno je da se ne radi o i taj put na uvid imala Srna, Pisma su nastavila da sti`u u zavisnosti
ozbiljnim prijetnjama ili o pri- [piri}u je stiglo i u od potrebe, a u novembru 2009. godine
jetnjama visokog rizika oktobru 2009. go- policijske agencije u RS-u u saradnji sa
tako da prema Tu`ila- dine nakon ~ega mu kolegama iz MUP-a FBiH pokrenule su
{tvu BiH nije oti{la ni je poja~ano obez- istra`ne radnje na otkrivanju atentatora.
jedna prijava po ovom bje|enje. Povod je bilo pismo iz oktobra 2009. u
osnovu. Zajedni~ko ve}i- kojem mu je ‘dobronamjerni brat Srbin’ sa
ni ovih prijetnji je i to da NA METI sarajevske adrese uputio pismo upozorenja.
su uglavnom nepismene, “Ovim pismom hteo bih da te upozorim
ARMIJA,
bez ikakvog stila, i pune brate Srbine da ti balije i usta{e pripremaju
RUKU, likvidaciju, ukoliko se ne povu~e{ iz poli-
idiotskih stereotipa iz
jeftinih krimi}a, kakva je DIJASPORE tike ili pak ne bude{ vodio liberalniju poli-
i posljednja prijetnja CHICAGA... tiku prema BiH. ?a ~ujem da govore da si
Sulejmanu
upu}ena predsjedava- Tihi}u
prekarda{io u svemu i da sledi{ politiku
ju}em Vije}a ministara i prijetile Karad`i}a i Milo{evi}a”, napisao je dobri
omiljenoj meti atentato- brojne Srbin premijeru Dodiku poru~iv{i mu:
ra diljem BiH Nikoli organi- “Da ne bi i ti zavr{io kao oni, u~ini ova
[piri}u. zacije dva poteza, jer }e{ ina~e biti ubrzo likvidi-
‘’Na{ dobri ~etni~e ran.” Negdje uporedo s tim, sa znakovite
[piri}u, nemoj misliti da adrese mehomiralem@hotmail.com u Do-
smo te mi zaboravili, dikov inbox je stigla zastra{uju}a poruka u
samo smo te malo pustili kojoj ga je po{iljalac nazvao fa{istom i 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 23


RAT ESTRADNO-POLITI^KIH ZVIJEZDA
 zavr{io sa “smrt fa{izmu, sloboda narodu”,

Foto: Milutin Stoj~evi}


{to je Dodik (valjda se prepoznav{i u TRI SNAJPERA ZA MIRNESA
Ajanovi}u je poru~eno da opasni
odre|enom dijelu poruke) shvatio kao
napada~i naoru`ani snajperima i
vjerodostojnu prijetnju smr}u. Oktobar eksplozivom dolaze da ga likvidiraju
2009. za~inili su “Allahovi ratnici” pismom
koje je potpisao njihov predstavnik kodnog
imena Bumbar. U pismu su, kako je prenio
RTRS, “naveli da }e Dodika poslati na
ahiret uz opise na~ina na koji }e to izvr{iti i
podsje}aju}i na sudbinu mnogih pravo-
slavaca”.

MILE I 40 VEHABIJA
Ove godine nam pak mediji pod
pokroviteljstvom Milorada Dodika servira-
ju pri~e o vehabijama koje uhode omiljenog
im lidera. Tako smo u “Nezavisnim novina-
ma” najprije mogli ~itati o grupi vehabija
koji su u Prijedoru pratili i snimali Dodika
u decembru pro{le godine, te o dvojici
vehabija koji su ga pratili u Lukavici i koje
je SIPA privela.
“Prema operativnom izvje{taju od 26.
NAPADAČI I nijesu dostavile bilo kakve podatke u vezi
sa planiranjem atentata na premijera
decembra pro{le godine, u koji Srna ima ATENTATORI: Rijetko ili Republike Srpske”, saop{tila je Uprava
uvid, petorica vehabija, jedan civil bez policije Crne Gore.
brade (!?) i jedna `ena pokrivenog lica u nikako se ne otkriju, a i Pri~a o atentatu je reciklirana u Glasu
tradicionalnoj islamskoj odje}i tog dana ako ih se otkrije najčešće Srpske u septembru 2009. godine, gdje se
nadzirali su i snimali dolazak Dodika u Kalini} spominjao kao saradnik Darka
Prijedor, gdje se odr`avao strana~ki skup se radi o tipovima koji Eleza dodaju}i kako su i tokom 2008.
SNSD-a”, prenijele su “Nezavisne” Srnin godine ~lanovi “Klana” pripremali atentat.
izvje{taj prema kojem su vehabije valjda su pokušali koristiti U aprilu 2004. godine “Blic” je donio, a
vojnici, dok je civil bez brade posebna ka- sigurnost internet “Nezavisne” revnosno prenijele, kako
tegorija. MUP RS vjeruje da kriminalna grupa Darka
U izvje{taju iz juna ove godine stajalo je anonimnosti kako bi [ari}a stoji iza neuspjelih atentata na pre-
kako je SIPA uhapsila dvojicu opasnih mijera RS-a Milorada Dodika. U nastavku
Saudijaca koje su “prakti~no razotkrili uplašili (ne)omiljenog teksta dr`avni sekretar u Ministarstvu
gra|ani, kojima su bili sumnjivi arapski političara pravde Srbije Slobodan Homen govori da je
dr`avljani u novom crnom FIAT-u 500”. narko-kartel Darka [ari}a, koji je osumnji-
Kako su saznale “Nezavisne”, 28. juna ~en za {verc blizu tri tone kokaina iz
privedeni su Saudijci Alguasem Ahmed 2006. pojavila se informacija MUP-a Latinske Amerike, `ele}i da se osveti za
Ibrahim i Aldaood Ibrahim Abdulaziz, koji Kantona Sarajevo do koje su (a |e ne}e) akciju “Balkanski ratnik”, anga`ovao neko-
su tokom saslu{anja izjavili da su pripadni- do{le “Nezavisne novine” prema kojoj se liko pla}enih ubica porijeklom iz Crne
ci “[erijatske policije” iz Saudijske sprema atentat na Dodika koji je trebalo da Gore, koji ina~e borave u Beogradu, sa
Arabije. bude izvr{en u Sarajevu prilikom njegove zadatkom da ubiju najvi{e zvani~nike
“Dvojica Saudijaca su 28. juna ove posjete OHR-u, a izvr{ili bi ga pripadnici Srbije me|u kojima i predsjednika Borisa
godine u Lukavici pratila slijetanje tri “zemunskog klana” uz pomo} kriminalaca Tadi}a. Dodika nije spomenuo, iako se
helikoptera u kojima su se nalazili Milorad iz BiH. Atentat je, prema pisanju pominje u naslovu i na po~etku teksta.
Dodik, premijer RS, Rajko Kuzmanovi}, “Nezavisnih”, trebalo da izvr{i “izuzetan
predsjednik RS, Aleksandar D`ombi}, mi- strijelac” zemunski veteran Sretko Kalini}, PAKLENA POMORAND@A
nistar finansija RS, i Stanislav ^a|o, mi- “dok bi logisti~ku podr{ku pripadnicima Poslije serije vjerodostojnih atentata na
nistar unutra{njih poslova RS… Tokom zemunskog klana u Sarajevu trebalo da Dodika, prijetnje bo{nja~kim politi~arima i
ispitivanja dvojice Saudijaca ustanovljeno pru`i kriminalna grupa okupljena oko zvani~nicima su “mala maca”, osim ako se
je da su oni do{li u BiH 27. juna, odnosno Ramiza Delali}a ]ele”. ne radi o maci koja se, da prostite, pokakila
dan prije privo|enja, te da su na pitanje {ta Navodili su da je ranije planirani atentat u haustor Zlatka Lagumd`ije nakon ~ega je
su snimali odgovorili ’stablo vi{nje jer im na Dodika odlo`en, a ponovo je aktivirana lider SDP-a sve sigurnosno-obavje{tajne
se svi|a’.”, otkrile su nam “Nezavisne” namjera da se likvidira nakon “nekoliko institucije digao na noge kako bi se
zavjeru. zna~ajnih privatizacija u RS, a posebno prona{ao po~initelj gnusnog atentata. U vri-
nakon privatizacije Telekoma Srpske”. Kao jeme dok je bio ministar vanjskih poslova,
NEMA [TA DA VAM povod za naru~eni atentat na premijera RS-a Lagumd`ija je navodno pet puta bio meta
PRI^AM, UBILI SU ME spominjani su “pranje novca i finansijske atentata. Najzanimljiviji je bio onaj kada je
Pored vehabija i “civila bez brade”, kao transakcije koje je trebalo obaviti na tada{nji ministar vanjskih poslova ispred
neustra{ivi borac protiv kriminala, Dodik je podru~ju RS, a kojima su prethodili svojih vrata na{ao `ivotinjski izmet, {to je
stao na put zemunskom klanu te ekipi odre|eni dogovori u Crnoj Gori”. osnovano smatrao “sna`nom porukom”
Darka Eleza od kojih mu je u nekoliko “Bezbjednosne institucije Bosne i kojom mu se prijeti, pa je odmah taj
navrata prijetila likvidacija. U decembru Hercegovine crnogorskoj Upravi policije smrdljivi, gnusni ~in prijavio policiji.

24 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


FANTOMSKA PRIJETNJA
Policija je postupila po slu`benoj du`nosti ma koje u Bosanskom [amcu od prije rata Gora`da pojedincima nu|eno milion KM
te na licu mjesta zatekla “izmet valjkastog posjedujemo moja porodica i ja.” za likvidaciju Sulejmana Tihi}a i Mirsada
oblika“ za koji su postojali osnovi sumnje Godinu poslije prijetnji iz Chicaga, Kebe.”
da pripadaju nikada identificiranoj Tihi}u je prije}eno “u paketu” sa Harisom Kebo je, prema izvorima “Nezavisnih”,
kom{ijskoj ma~ki nepoznatih namjera i Silajd`i}em i reisom Mustafom Ceri}em a likvidaciju “zaradio” jer ga smatraju
politi~kih opredjeljenja. Tako|er, na nakon oduzimanja dr`avljanstava Arapima. zaslu`nim za hap{enje Senada [ahinpa{i}a
Lagumd`iju je poku{an i atentat korom [aje, kontroverznog “biznismena” iz
narand`e kada je ga|an na protestima bora- TRI SNAJPERA Fo~e/Ustikoline i biv{eg dr`avnog poslani-
ca na Marijin Dvoru. NA OTOKU SRE]E ka, a Tihi}eva likvidacija je navodno
U analima bo{nja~kih velikana kojima “Silajd`i}u, Tihi}u, Ceri}u... Iznevjerili zatra`ena zbog njegovog politi~kog djelo-
je prije}eno nalazi se i predsjednik SDA ste sva ljudska i vjerska na~ela, ako se vanja.
Sulejman Tihi}, kojeg nisu zaobi{le prijet- mo`emo pozvati na vjeru kad ste u pitanju “Imam puno povjerenje u institucije sis-
nje organizacija “Crna ruka”, “Crna ru`a”, vi, koji bi najro|enije dali sa {aku vlasti. tema kojima je zadatak da istra`e ove pri-
“Islamske armije”, srpskih patriota iz Sve nazovi ‘demokratske’ dr`ave svijeta jetnje, a oni ne treba da {tite Mirsada Kebu,
Chicaga… spajaju porodice i daju vize razdvojenim nego instituciju sistema”, kazao je potpred-
“Bi}ete likvidirani i ti i Naser Ori} i ~lanovima porodice, dok je BiH jedina sjednik Federacije Kebo nakon saznanja o
va{a djeca! Ima ko na vas motri!”, stajalo je dr`ava na svijetu, koja razdvaja i baca u prijetnjama, te napomenuo kako je primije-
u pismu poslanom Tihi}u u avgustu 2006. nesre}u i tugu toliko porodica, koje su tio da je SIPA udvostru~ila Tihi}evu za{titu.
iz Chicaga. oformljene, jer ste im VI dali papire i Dodao je da se me|u svim gra|anima BiH
“Uglavnom su to bila prijete}a pisma i obe}anja da mogu ostati. I sad kad su se osje}a sigurno i sretno, te da se ne boji
poruke. Stizali su na adresu Predsjedni{tva porodice formirale, djeca do{la na svijet, vi mafija{a. Ubrzo nakon ovoga policija je
Bosne i Hercegovine kad god sam govorio bi da ih napravite siro~adima, sram da vas uhapsila osobu s inicijalima S.M. koja je u
o genocidu nad Bo{njacima Srebrenice i bude, koji ste spletkaro{i i la`ljivci. Ovo je Te{anjskoj ulici u kojoj `ivi i Kebo skup-
isto~ne Bosne, o ratnim zlo~inima, logori- zadnje upozorenje, imate rok do Bajrama ljala dobrovoljne priloge po ku}ama.
ma. Kada god sam govorio da vlasti entite- da se ne{to poduzme po ovom pitanju i da Prijetnje je ~esto dobijao i potpredsjed-
ta RS ne samo da nisu u~inile ni{ta na se sprije~i moralna i humanitarna katastro- nik RS-a A dil Osmanovi}, a M irnes
hap{enju i ka`njavanju odgovornih, ve} fa. Na Bajram, ako se ni{ta ne poduzme do Ajanovi} iz BOSS-a se jednom prilikom
tako|er negiraju genocid i zlo~ine, od tada, svijet }e mo}i vidjeti mnogo toga, a to pohvalio da su 2006. godine ljudi sa tri
Ravnogorskog ~etni~kog pokreta i njemu }e vas ko{tati vlasti, polo`aja, slobode”, snajpera i eksplozivnim sredstvima krenuli
sli~nih organizacija iz zemlje i inozemstva upozorenje je koje je na Youtube postavio ka Tuzli da bi ga likvidirali, o ~emu ga je,
dobijao sam prijetnje smr}u meni i mojoj izvjesni Hattab72, a {to su prozvani shvatili kazao je, upozorio komesar MUP-a
porodici”, posvjedo~io je Tihi} jednom pri- kao ozbiljne prijetnje i nakon ~ega im je, Tuzlanskog kantona. Dodao je da ga je tih
likom, dodaju}i da su atentatori konkretno kako je bio slu~aj i u svim ranije pobrojanim dana ~uvalo 200 policajaca. Prije}eno je i
na{tetili jedino njegovoj imovini: slu~ajevima, poja~ano obezbje|enje na nekada{njem predsjedniku Sindikata BiH
“Na mojoj porodi~noj ku}i u Bosa- ra~un poreznih obveznika. Edhemu Biberu, predsjednici Sindikata RS-a
nskom [amcu nekoliko puta su ispisani Sli~no je bilo i kada su (opet!) Ranki Mi{i}, a o prijetnjama novinaru
grafiti sa uvredljivim porukama, par puta “Nezavisne novine” saznale da je po~etkom Bakiru Had`iomerovi}u kojeg danono}no
polomljeni prozori na poslovnim prostori- novembra 2008. “iz firme Bekto Preciza iz ~uvaju pripadnici MUP-a KS na{ list je
svojevremeno opse`no pisao. Dok su se
Foto: Milutin Stoj~evi}

policijski profesionalci bavili politi~arima,


likovi poput Harisa ^au{evi}a mirno su
naokolo {etali sa eksplozivnim napravama.
Ne prijete smr}u samo politi~arima, i
medijski uglednici su ~esta meta prijetnji,
koje su katkad ozbiljne a katkad karikatu-
ralne. Iako su federalna policija i
Kantonalno tu`iteljstvo dokazali da su
grozne prijetnje uredniku emisije “60 mi-
nuta” Bakiru Had`iomerovi}u najobi~nija
besmislica, kolega Had`iomerovi} se ve}
godinu dana kre}e uz “roditeljsku pa`nju”
nekoliko samo za tu (ne)priliku pla}enih
policajaca.
Da ne bude da smo i mi niko i ni{ta,
moramo spomenuti da je prije}eno i ve}ini
novinara “Slobodne Bosne” od ~ega nije
pravljena zabava za {iroke narodne mase, te
da je autoru ovih redaka jedan od inspekto-
ra MUP-a, kada je jednom prilikom pri-
javljivao prijetnju, na izlasku iz policijske
SIGURAN ME\U stanice `ele}i ga utje{iti kazao:
SVOJIM NARODOM “Ne boj se ti, momak, kad prijete.
Kebo zaradio prijetnju Ako te budu htjeli roknut, upuca}e te
likvidacijom zbog [aje, bez upozorenja i kad se bude{ najmanje
uhap{en sumnjivi prosjak nado…” 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 25


FTV, TV1, K1 I OSTALI

Paralelno sa najavama početka emitovanja programa nove televizijske kuće TV1,


čiji su većinski vlasnici SANELA JENKINS i SAFET ORUČEVIĆ, pojavila se
informacija o pokretanju još jedne televizije – K1 u vlasništvu EMIRA KEČE,
mostarskog biznismena koji živi u Rusiji i također bliskog saradnika HARISA
SILAJDŽIĆA; ekipa “SB“ posjetila je obje nove televizije i ekskluzivno otkriva
njihove ambiciozne planove, programske sheme i političko-poslovni background

HARIS SILAJD@I], NOVI


KREATOR BH. MEDIJSKOG NEBA
nar magazina 60 minuta i donedavno ured- lobiranje za prelazak novinara i urednika
Pi{e: MAJA RADEVI] nik DESK-a FTV-a, u utorak je dao otkaz u Federalne televizije na TV1.
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ovoj medijskoj ku}i. “FTV je dala saop}enje takvo kakvo je

N
Podsjetimo, Be}iragi} je prije nekoliko dala i ne `elim to posebno komentirati. ^uo
akon masovnog prelaska najpoz- dana smijenjen sa pozicije {efa DESK-a sam insinuacije o tome da sam ja ‘odgovo-
natijih novinara i voditelja Fe- zbog, kako se navodi u {turom slu`benom ran’ za prelazak novinara i urednika na
deralne televizije na novu TV1, saop{tenju FTV-a, “interne kadrovske pre- TV1. U principu, meni stra{no godi ako
koju pokre}e bogata Sarajka raspodjele i kadrovske politike“. Me|utim, sam doprinio tome i laska mi ~injenica da
Sanela Diana Jenkins, FTV je u medijskim krugovima odmah su se poja- bi svi ti ljudi koji su pre{li na TV1 vi{e
ostala bez jo{ jednog svog dugogodi{njeg vile {pekulacije da je pravi razlog vjerovali jednom ~ovjeku u DESK-u, nego
novinara i urednika. Sanjin Be}iragi}, novi- Be}iragi}eve smjene njegovo navodno cijelom menad`mentu FTV-a. Ljudi odlaze 

POLUOTVORENO
NA
NA TV1
TV1
Potencijalni
Potencijalni urednici
urednici
ii vjerovatni
vjerovatni vlasnici
vlasnici

Fahrudin \apo: “TV1 }e biti najgledanija televizija u BiH!”


26 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.
TV KU]E U BORBI ZA MEDIJSKI PROSTOR
sa Federalne televizije ne zato {to ih je neko
nagovorio na to, nego zato {to je to njihovo
pravo i njihov izbor. Svaka pri~a o tome da
sam ja lobirao i nekoga nagovarao da ode je
~isti bezobrazluk. Svi znaju koliko sam ja
sve ove godine bio lojalan Federalnoj tele-
viziji“, ka`e za na{ magazin Sanjin
Be}iragi}.

MASOVNI BIJEG SA FTV-a


Suprotno saop{tenju FTV-a, u kojem se
navodi da }e Sanjin Be}iragi} nakon
smjene sa dosada{nje pozicije nastavljati
obavljati poslove novinara, reportera i
urednika u Informativnom programu,
Be}iragi} je u utorak podnio zahtjev za spo-
razumni raskid radnog odnosa.
“Uvrije|en sam zato {to su me smijenili
i smatram da nisam trebao biti smijenjen.
Zbog toga sam odlu~io da odem. Septembar
}u odmarati, sre}a je da }u izbje}i izbornu
kampanju, a onda }u razmisliti {ta i kako
dalje“, ka`e Be}iragi}.
Odlazak Sanjina Be}iragi}a sa Fede-
ralne televizije samo je jo{ jedan pokazatelj
kadrovskog kolapsa ovog javnog servisa,
koji je zapo~eo prije nekoliko mjeseci sa
prvim najavama osnivanja nove medijske
ku}e — TV1. Nikolina Veljovi}, Ognjen
Blagojevi}, Jakov Avram, Ivana Strukar i
Adisa Ru`di} neka su od imena koja }e
svoju karijeru nastaviti na TV1, uz glavnog
urednika Fahrudina \apu, a sa nekim no-
vinarima FTV-a, me|u kojima je i Sinan
[ari}, jo{ uvijek se pregovara. I Du{ka
Juri{i}, koja je ranije smijenjena sa pozicije
urednika Informativnog programa FTV-a, u
ovoj ku}i je jo{ uvijek zaposlena, ali samo
formalno.
Menad`ment TV1 navodno je poku{ao
u svoj tim pridobiti i Bakira Had`i-
omerovi}a, no Had`iomerovi} je, za sada,
ipak odlu~io ostati lojalan FTV-u. [to se
ti~e Be}iragi}a, premda ka`e da trenutno
nema u planu nikakav konkretan budu}i
anga`man, u razgovoru za Slobodnu Bosnu
Fahrudin \apo isti~e kako bi i ovog no-
vinara volio vidjeti u ekipi TV1.
“Kada je rije~ o novinarima TV1, ‘prvi
tim’ ~ine Nikolina Veljovi}, Ognjen
Blagojevi}, Jakov Avram i Adisa Ru`di}.
Oni }e biti i urednici i prezenteri
Informativnog programa. Tu je i novinar sa
BHT Kenan ]osi}, Ivana Strukar }e biti
{efica dopisni{tva iz Mostara, formirali smo
dopisni{tvo i u Tuzli, gdje }e raditi Jasenko
Ali} i Almir [e}kanovi}, a u Banjoj Luci
tako|er privodimo kraju poslove za formi-
ranje dopisni{tva“, otkriva \apo.
Na komentare kako je TV1 izvr{ila
“diverziju“ na FTV, \apo odgovara: “Nije
to nikakva ‘diverzija’, ni pritisak.
AMBICIOZNI Jednostavno, ljudi su osjetili da se ne{to
MEDIJSKI PLANOVI novo ra|a u na{em medijskom prostoru i
Sanela Diana Jenkins
`eljeli su da sudjeluju u tome. Ovdje mogu 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 27


FTV, TV1, K1 I OSTALI

INTENZIVNE PRIPREME
ZA PO^ETAK EMITOVANJA
Scenografiju studija TV 1
osmislio je Ivica Propadalo

 ostvariti bolje uvjete rada, to je za njih pro- saradnik lidera Stranke za BiH Harisa jedne komercijalne televizijske stanice —
fesionalni izazov i, na kraju, za{to bi neko Silajd`i}a, kojeg Jenkinsova otvoreno K1, ~iji je vlasnik mostarski biznismen koji
cijeli `ivot proveo rade}i u jednoj ku}i?.“ podr`ava. ve} godinama `ivi u Rusiji Emir Ke~o,
U TV1, koja zauzima oko hiljadu tako|er blizak Silajd`i}ev saradnik. Ke~o
kvadratnih metara prostora na tre}em SUKOB KE^E I ORU^EVI]A je, navodno, trebao u}i u projekat TV1, ali
spratu objekta Vila Park u sarajevskom Osim {to }e TV1 biti pod upravom ljudi se sukobio sa Oru~evi}em oko vlasni~kog
naselju Dolac Malta, traju intenzivne koji su Silajd`i}u izuzetno naklonjeni, ovih udjela, te je stoga odlu~io osnovati vlastitu
pripreme za po~etak emitovanja programa. dana pojavila se vijest i o pokretanju jo{ televiziju. Ina~e, Emir Ke~o najpoznatiji je
Ve} je instalirana moderna oprema, radovi
u tri studija iz kojih }e se emitirati program
privode se kraju, a za scenografiju je
zadu`en poznati scenograf i dizajner Ivica SENAD HAD@IFEJZOVI] KAO “ZASEBNI ENTITET“
Propadalo, Livnjak koji `ivi u Zagrebu.
“Eksperimentalni program starta}e od
16. avgusta, sa d`inglovima, najavama,
Naklonost Sanele Jenkins Hadžifej-
{picama, kojima }emo malo uvesti ljude u
pri~u o TV1. To }e biti informativno- zoviću osigurala specijalan tretman
poslovna televizija, bazirana na proizvodnji
Svoju emisiju na TV1 ima}e i Saba- ovoj TV ku}i sebi osigurao jednu od
i emitiranju vijesti svakih sat vremena, od
hudin Baho Topalbe}irevi}, jedan od ure- najboljih pozicija. Had`ifejzovi} }e voditi
sedam ujutro do pono}i, {to je novina u
dnika Sportske redakcije bit }e i mladi centralni dnevnik u terminu od 19 sati,
medijskom prostoru BiH. Vijesti }e trajati
D`an [ebi}, a vijesti iz svijeta }e ure|ivati ima}e potpunu ure|iva~ku slobodu i raditi
od pet do sedam minuta i bi}e ra|ene po Jasenka Paralija-Jaganjac i Amra Kebo, u jednoj vrsti autonomije u odnosu na
jednom brzom modelu globalnih TV biv{a novinarka Oslobo|enja. ostale urednike i novinare. Navodno je
mre`a“, obja{njava \apo. Jedan od novinara o ~ijem se anga- vlasnica TV1 Sanela Jenkins veoma
Prema njegovim rije~ima, TV1 je otkupi- `manu na TV1 najvi{e govorilo je i Senad blagonaklona prema Had`ifejzovi}u, zbog
la najkvalitetnije dokumentarne serijale iz Had`ifejzovi} koji je, kako saznajemo, u ~ega je i dobio specijalan tretman. 
produkcije BBC-a, te najnovija filmska ost-
varenja koje }e bh. gledaoci mo}i premijer-
no vidjeti. \apo ne krije da je ambicija TV1 NOVI TELEVIZIJSKI
da postane najgledanija televizija u BiH. Tu ANGA@MAN
je ve} i slogan za vijesti, koji pomalo pod- Senad Had`ifejzovi}
sje}a na onaj Dnevnog avaza: Gledajte vodi}e centralni dnevnik
vijesti na TV1 i saznajte prvi.
“Svu svoju energiju ulo`i}emo da bude-
mo prvi. Poku{a}emo biti uvijek na licu
mjesta, imamo tehni~ke predispozicije da
se mo`emo u`ivo uklju~ivati i pratiti
najzna~ajnije i najaktuelnije doga|aje i u
svakom trenutku mo`emo reagirati po prin-
cipu breaking newsa. Ostale televizije u
BiH, na`alost, nemaju takve kapacitete“,
nagla{ava \apo.
Vlasni~ka struktura TV1 jo{ uvijek je,
bar zvani~no, misterija. Poznato je da je
jedan od ve}inskih vlasnika Sanela Jenkins,
a tu je i Safet Oru~evi}, blizak prijatelj i

28 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


TV KU]E U BORBI ZA MEDIJSKI PROSTOR

NAKLONJENI SILAJD@I]U, ALI IPAK NEUTRALNI?

“TV1 neće biti propagandistička


televizija“
Na komentare dijela bh. javnosti kako ka`e ono {to `eli, da su~eli svoj stav sa
}e TV1 biti “Silajd`i}eva televizija“, \apo stavom politi~kih oponenata, a onda }e
odgovara: “U nekoj abecedi novinarstva gledaoci sami mo}i da donesu svoje
ili medija, nije ni{ta neobi~no da zaklju~ke.“ 
odre|eni mediji zastupaju odre|ene
politi~ke stavove. Ali, ovo {to vam sada BEZ
govorim nije nikakva fraza: mi zaista
PROTE-
namjeravamo biti, prije svega, profe-
sionalna televizija, a ne praviti propa-
@IRANJA
Fahrudin
gandisti~ku televiziju. Mislim da to ne \apo
bi koristilo ni onome za koga bi ta prop-
aganda radila, a ni medijskoj ku}i koja
ovda{njoj javnosti kao vlasnik mostarskog to radi. Vidjeli smo to ve} na raznim
hotela Ru`a, ~ije je dionice kupio za 2,4 primjerima. Ako vi unaprijed znate
miliona maraka prije osam godina, i to zah- ne~iji stav, onda vam taj medij ne}e biti
valjuju}i upravo Oru~evi}evoj podr{ci. zanimljiv. Li~no, kao ~ovjek koji se bavi
Zbog Ke~inih graditeljskih ambicija, to jest ovim poslom 27 godina, mogu vam re}i
“arhitekture“ obnovljenog hotela Ru`a da su meni stavovi dr. Silajd`i}a jako
kojom je divlja~ki oskrnavljena stara grad- bliski i to su u najve}oj mjeri i moji
ska jezgra Mostara, UNESCO je zaprijetio stavovi. Ali, ponavljam, to je moj li~ni
skidanjem sa liste za{ti}enih spomenika stav i nema veze sa televizijom. Evo,
kulture Starog mosta i istorijske gradske bli`i se vrijeme izbora i omogu}i}emo
jezgre. svakom kandidatu da iznese svoj stav i
Sva|a Oru~evi}a i Ke~e za sada odgo-
vara, ~ini se, najvi{e Harisu Silajd`i}u, koji
je tako dobio ne jednu, nego dvije televizije Direktor televizije K1 je izvjesni Nenad po~etku }e biti najvi{e muzi~kih sadr`aja —
pod rukovodstvom “njegovih“ ljudi. No, za Vu~jak, Sarajlija koji je neko vrijeme ali bez narodnjaka, a onda }emo krenuti i u
razliku od TV1 koja je sa velikim ambicija- proveo rade}i za beogradsku FoxTV. druge segmente programa — sportska redak-
ma krenula u osvajanje medijskog prostora, Jedan od direktora programa televizije cija, art filmovi... Dakle, `elimo radije pri-
situacija sa K1 je ne{to druga~ija. Prostorije K1 Emir Hara~i} za SB ka`e da bi ovaj kazati neki dobar ma|arski film nego
ove televizije smje{tene su na 17. spratu kanal emitovanjem mogao po~eti krajem holivudski blockbuster“, ka`e Hara~i}.
Energoinvestovog nebodera, gdje se ujedno septembra, ali ta~an datum jo{ nije defi- Hara~i} ka`e da K1 ne}e raspisivati
nalazi i internet-portal SportSport.ba, koji nisan. konkurs za prijem novinara, ve} sa svima
}e biti inkorporiran u televizijski program. “I}i }emo isklju~ivo kablovski. To je koje `ele u svom timu pregovaraju direkt-
[to se ti~e novinarsko-uredni~kog tima, za novi koncept u BiH, poku{aj da se napravi no. Smatra i da im postoje}e komercijalne
sada je objavljeno jedino da je na K1 pre{ao kablovski program koji }e biti jedna mala, televizije, kao ni TV1, ne}e biti konkuren-
Marjan Mijajlovi}, koji je od svog dolaska urbana televizija za probraniju publiku. cija, prije svega zbog razli~itog program-
u BiH ve} promijenio nekoliko TV ku}a. Preovladava}e zabavni sadr`aji. Na skog koncepta. Ipak, za sada sve djeluje
dosta nedefinisano i treba}e sa~ekati jo{
najmanje nekoliko mjeseci prije nego {to se
bude mogla realno procijeniti vrijednost
ovog projekta.
[to se ti~e konkursa koji je objavila
TV1, \apo ka`e da su dobili ~ak 522 pri-
jave.
“Izabrali smo dvadesetak najboljih kan-
didata i sada }emo raditi kastinge sa njima,
a sa onima koje zaposlimo formira}emo
takozvani DESK 2. Moram re}i da je me|u
prijavljenima zaista bilo sjajnih mladih
ljudi, izuzetno obrazovanih, koji govore po
tri-~etiri svjetska jezika“, isti~e \apo.
\apo nam za kraj otkriva da }e TV1
direktno prenositi prvu kvalifikacionu utak-
TELEVIZIJA micu BiH za EP sa Luksemburgom 3. sep-
U ZA^ETKU tembra. TV1 je prava za ovaj prijenos, kako
Prostorije nezvani~no saznajemo, otkupila za 85.000
televizije K1
eura. 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 29


SKANDAL NEDJELJE

Izbori prije izbora

Dodik već izabrao savjetnike u svom budućem


predsjedničkom kabinetu i instalirao ih kod
Rajka Kuzmanovića
Pi{e: MIRHA DEDI]
RIJE[ENA

P
KADROVSKA
rije nego {to je oti{ao na godi{nji
odmor, upu}eni izvori ka`u u Italiju, KRI@ALJKA
Budu}i predsjednik
aktuelni premijer Republike Srpske RS-a (?) Milorad
Milorad Dodik rije{io je kadrovsku Dodik ve} formirao
kri`aljku za svoj budu}i kabinet predsjedni- predsjedni~ki kabinet
ka Republike Srpske. Dodik je naime ve}
napravio odabir najbli`ih savjetnika i
instalirao ih u kabinet aktuelnog predsjed-
nika RS-a Rajka Kuzmanovi}a. Njegova
savjetnica za vanjsku politiku bi}e @eljka
Dragi~evi}, biv{a novinarka RTRS i ured-
nica emisije O~i u o~i, koja je ve} po~ela da
dolazi na svoje novo radno mjesto. Da je
Dragi~evi}ka na prijeteljstvu sa Dodikom
dobro profitirala, govori i ~injenica da joj
Dodik pro{le godine preko Investiciono-
razvojne banke RS-a odobrio kredit od pet
miliona KM. Dragi~evi}ka je tako|e dobila
po milion KM kredita od Komercijalne i
NLB banke. Sredstva }e, kako je navela u
zahtjevu, ulo`iti u razvoj privatne firme
Prehrana iz Gradi{ke. Ina~e, Dragi~evi}ka i
njen suprug postali su suvlasnici ove firme
za 250 hiljada KM. “Prehrana” se
uglavnom bavi pakiranjem robe u rinfuzi.
Da bi krediti bili odobreni, zalo`io se li~no
premijer Dodik.
Sini{a Karan je jo{ prije nekoliko
mjeseci imenovan za generalnog sekretara
Slu`be predsjednika RS-a. Mnoge je izne-
nadilo {to je policajac od karijere odnosno
biv{i na~elnik Uprave kriminalisti~ke poli-
cije MUP-a RS-a i na~elnika Odjeljenja za
finansijsko-obavje{tajne poslove u SIPA-i,
odlazi na znatno lo{ije rangirano mjesto.
Me|utim, imaju}u u vidu da se Rajko
Kuzmanovi} ne `eli odre}i svog dosa-
da{njeg generalnog sekretara Mileta
Dmi~i}a, koji je i dalje anga`ovan u Slu`bi
predsjednika RS-a, ali kao savjetnik za
ustavna pitanja, jasno je da je Karan
postavljen kako bi bio u slu`bi budu}eg njeg premijerskog mandata Milorada Me|utim, Simi}u, koji ve}i dio svog savjet-
predsjednika RS-a. Dodika. Pero Simi}, nekada poznat kao ni~kog vremena provodi na slu`benim
Pero Simi}, Dodikov savjetnik za medi- ratni urednik lista SiM (Semberija i putovanjima u Beogradu, porasli su apetiti i
je, pro{le nedjelje se u bliskim prijateljima Majevica) iz Bijeljine i veliki po{tovalac svom {efu je izrazio `elju da ga postavi na
hvalio da }e ga nakon izbora Dodik lika i djela @eljka Ra`natovi}a Arkana, poziciju prvog ~ovjeka RTRS-a.
postaviti za generalnog direktora RTRS-a. novinarstvom se profesionalno po~eo bavi- Ina~e, Simi} je prije nekoliko mjeseci
Ovaj Dodikov savjetnik, koji bi se trebao ti upravo na RTRS-u, gdje je sa novinarkom osmislio visokobud`etni propagandni filmu
brinuti za Dodikov imid` u medijima i koji Biljanom Boki} vodio emisiju Ispod tepiha. ~iji je glavni junak Milorad Dodik. Film o
ima mjese~nu platu 3.500 KM, slu`beni Poznato je da je Dodik odmah nakon {to je uspjesima Vlade RS-a i, posebno, njenog
auto i ostale brojne beneficije, svega je postao premijer RS-a postavio Boki}evu i prvog ~ovjeka, bi}e prikazan tokom predi-
nekoliko puta istupao u javnost za posljed- Simi}a za savjetnike za odnose sa javno{}u. zborne kampanje SNSD-a. 

30 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i


prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD


(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD


(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba


www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!


Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 ––––––––––––––––––-
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!


SIMULTANKA U [IROKOM BRIJEGU

INTERVIEW
Gari Kasparov šahovski buntovnik s razlogom
GARI KASPAROV je 1985. postao najmlađi svjetski šahovski prvak u istoriji,
pobijedio je tada vladara u igri na 64 polja Anatolija Karpova, a od prije nekoliko
godina aktivno se bavi politikom, pa je tako 2007. bio i predsjednički kandidat
koalicije “Druga Rusija”; nenadmašni velemajstor bio je 10. augusta gost Šahovskog
kluba “Široki Brijeg”, a za “Slobodnu Bosnu” govorio je o turnirima u Banjoj Luci i
u Bugojnu, antologijskim susretima sa Karpovom, dolasku u glavni grad BiH ratne
1994., dva čovjeka iz Sarajeva koja su ga razočarala, Putinu diktatoru...

Simultanka u ratnom Sarajevu je


najva`niji doga|aj u mom `ivotu
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] DJECA SU,
Foto: MARIO ILI^I], Arhiv SB IPAK,

N
VOJSKA
ekada{nji svjetski {ampion u NAJJA^A
Gari Kasparov
{ahu, Gari Kasparov, nakratko je na partiji {aha
prekinuo svoj godi{nji odmor u u prostorijama
Makarskoj, da bi u utorak, 10. [ahovskog
augusta, posjetio [iroki Brijeg. kluba [iroki
Svoj dolazak nije uvjetovao, posjeta je bila Brijeg
~isto humanitarnog karaktera, a i {ta o~eki-
vati od velikog ~ovjeka koji nas je zadu`io
toliko da mu to nikada ne mo`emo vratiti.
Sarajlije, a sada i [irokobrije`ane, posebno.
Bio je gost [ahovskog kluba [iroki
Brijeg, posjetio Franjeva~ki samostan, odi-
grao simultanku sa ~lanovima tog kluba i
fotografisao se sa svojim najmla|im simpa-
tizerima. “Svake godine je ne{to druga~ije,
ali jedna stvar uvijek ostaje ista, a to je Trenutno obra|ujem svoje me~eve upravo sa
tradicija. Dolazim u Hrvatsku ~etrnaest ODLIČAN POTEZ: tog turnira u Banjoj Luci, i to dvije partije: sa
godina i ubudu}e }u. A i ranije sam ~esto Darrenom Brownom i sa Dra`enom Maro-
dolazio i igrao {ah u Hrvatskoj i u Bosni i Simultanka u Skenderiji vi}em. Uvrsti}u i me~ sa turnira u Bugojnu,
Hercegovini, tako da ovdje imam puno koji je odr`an tri godine kasnije, a koji sam
prijatelja”, govori nam Gari Kasparov, bila je najneobičniji odigrao sa Lubomirom Kavalekom, a mo`da
nakon {to je ru~ao u hotelu Park. događaj u cijelom mom i onaj sa Svetozarom Gligori}em.
NAJPAMETNIJE PARTIJE životu. Ali, baš zbog toga  U maju ove godine pro~itao sam
 Znam da pamtite ve}inu partija koje ste
do sada odigrali. Sje}ate li se i poneke iz
imam i jako puno podatak da je rezultat u me~u za titulu svj-
etskog prvaka izme|u Bugarina Veselina
1979., kada ste u Banjoj Luci osvojili svoj prvi uspomena. Smatram da Topalova i Indijca Viswanathana Ananda,
veliki turnir? Imali ste tada {esnaest godina... nakon jedanaest partija, bio 5.5:5.5. Sitnica,
Trenutno pi{em knjigu Moje najbolje sam tada uradio jer Vi ste u borbi za titulu svjetskog prvaka
partije. U tu knjigu bi}e uvr{tene moje, pravu stvar dvije godine nakon Bugojna, ta~nije od sep-
ta~nije bi bilo u nazivu, najpametnije partije. tembra 1984. do februara 1985., Anatolija 

32 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


GARI KASPAROV

HERCEGOVINI
U POHODE
Veliki {ampion
tokom svog
boravka u
[irokom Brijegu
posjetio i
Franjeva~ki
samostan

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 33


SIMULTANKA U [IROKOM BRIJEGU

1. 2.

 Karpova pobijedili tek u 24. partiji, dok je SAMO ISKRENO: Smatram da sam tada uradio pravu stvar, jer
on ve} u startu poveo 5:0. Tada je i drugi sam u ljeto te godine do{ao odigrati simul-
izbor Ronalda Reagana za predsjednika Ne mogu vjerovati kako tanku sa ljudima koji su se nalazili u tako
SAD-a ostao u sjeni. te{kom polo`aju. Uvijek `elim pomagati
Smatram da nije bitan rezultat, ve} sve
se ljudi odjednom mogu ljudima koji su `rtve. Bio sam u [ahovskom
to {to se de{avalo bila je jedna dobra {kola. promijeniti. Glas iz klubu Bosna jedan dan kada je granatirano
Tada sam prvi put igrao za prvaka svijeta. Sarajevo, pa su se mnogi i skrivali u nji-
A takvi me~evi imaju druga~iju percepciju BiH za Anatolija Karpova hovim prostorijama. U sje}anju su mi ostale
u odnosu na obi~an, turnirski {ah. Tako da kojeg ja podržavam u vaze, od ostataka ispaljenih granata, u koji-
mi je trebalo vremena da se uhodam. S ma je bilo cvije}e. Nevjerovatno!
druge strane, da nisam gubio 5:0 i da se odnosu Kirsana
nisam uspio odr`ati u tom me~u, vjerujem  Da li su Vas razo~arali Va{i “ratni
da bih danas bio sasvim druga~iji ~ovjek. Iljumžinova i nije toliko drugovi”, aktuelni selektor @enske {ah-
E, u takvim situacijama do izra`aja dolazi važan koliko su važni o vske reprezentacije BiH Kem al
karakter. Osmanovi} i predsjednik [ahovskog kluba
princip i moral Bosna Nusret ^au{evi}?
 Me~ je prekinut kod rezultata 5:3 za
Karpova, jer se tada{nji svjetski prvak
razbolio. Kako ste Vi izdr`ali sve te napore? GENIJALNI UM
U tome i jeste razlika izme|u Anatolija
Karpova i mene, hahaha...

 Ipak, krajem 1985. ponovo ste igrali,


Najvažnije crtice iz života
a Vi ste osvojili titulu svjetskog prvaka. Da
li je Karpov tada bio razo~aran i, mo`da,
šahovskog genija
Gari Kasparov ro|en je 13. aprila 1963. Kao kandidat koalicije Druga Rusija
neugodan prema Vama u javnim istupima?
u Bakuu, glavnom gradu Azerbejd`ana. sudjelovao je na Predsjedni~kim izborima
Razo~aran je sigurno bio, a intervjui su
[ah je nau~io igrati kada mu je bilo pet u Rusiji, 2007. godine. Pobijedio je Dmitrij
druga pri~a. Po meni, sve se rje{ava za
godina, a od 1974. bio je ~lan {ahovske Medvedev. Ipak, najve}i je protivnik
{ahovskom plo~om. A u nastavku borbe za
{kole jo{ jednog velikana ove igre: Mihaila sada{njeg premijera Rusije Vladimira
titulu prvaka svijeta igrao sam puno bolje
Botvinika. Putina, dok je Medvedev samo jedna od
nego godinu prije. Jer sam izvukao pouke, a
Jo{ kao {esnaestogodi{njak u~estvo- {ahovskih figura tamo{njeg dugogodi{njeg
Karpov nije radio na tome. vao je na turniru u Banjoj Luci, a tri godine vlastodr{ca. Uhap{en je i osu|en na
kasnije u Bugojnu je osvojio prvo mjesto kratkotrajnu zatvorsku kaznu dva puta.
IZDALI ME PRIJATELJI, IZDAO ME RAT na, tada izuzetno jakom, Me|unarodnom Politici se, veli, vra}a kada Svjetska
 Od me~eva sa Karpovom nama je, turniru. Svjetski prvak, i to najmla|i u istori- {ahovska organizacija izabere novog
ipak, bio interesantniji Va{ dolazak u ji, postao je 1985., pobijediv{i Anatolija predsjednika. On se nada - Karpova.
Sarajevo, 1994. godine. Karpova. Nekada veliki rivali danas su pri- Uskoro }e objaviti, ko zna koju po redu,
Simultanka u Skenderiji bila je najneo- jatelji. Gari podr`ava Anatolija u njegovoj knjigu Moje najbolje partije. Njegova
bi~niji doga|aj u cijelom mom `ivotu. Ali, kandidaturi za novog predsjednika FIDA-e. supruga zove se Da{a, a k}erka Aida. 
ba{ zbog toga imam i jako puno uspomena.

34 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


GARI KASPAROV
SRDA^NI 3.
DOMA]INI I
KVALITETAN
PROTOKOL
1. Garija
Kasparova i
njegovu
suprugu
Da{u o
bogatoj
povijesti ovog
kraja upoznao
je fra Vendelin
Kara~i}; 2. Jedan
od doma}ina
slavnom
{ahisti bio je i
@eljko Bogut,
aktuelni prvak
BiH u {ahu;
3. Kasparov je
nakon posjete
Franjeva~kom
samostanu u
[irokom Brijegu
razgovarao i sa
na{im urednikom

Da, i upravo me cijela ta pri~a oko


Kemala Osmanovi}a i Nusreta ^au{evi}a
osobno jako pogodila. Pa, mi smo bili skupa
u opkoljenom Sarajevu, a igrao sam i za sara-
jevsku Bosnu dvije sezone. A onda sam jo{
JAVNO I tri puta dolazio u glavni grad BiH, 1998.,
TRAJNO 1999. i 2000. godine. Ne mogu vjerovati
Kasparov kako se ljudi odjednom mogu promijeniti.
je kao lider Glas iz BiH za Anatolija Karpova kojeg ja
koalicije Druga podr`avam u odnosu Kirsana Iljum`inova, a
Rusija bio i
uhap{en i
u izboru za novog predsjednika Svjetske
zatvoren {ahovske organizacije, i nije toliko va`an
(lijevo); Karpov i koliko su va`ni princip i moral. Jednostavno,
Kasparov su ne mogu dopustiti da za mene ne glasaju
me~ za titulu Hrvatska i BiH. Ba{ me briga kako }e glasati
svjetskog Slova~ka ili neka druga dr`ava, to su izbori
prvaka po~eli u za predsjednika FIDA-e. Ovdje su, ponav-
septembru 1984.,
a zavr{ili krajem
ljam, va`ni princip i moral. @elio bih opet
1985. godine do}i u Sarajevo, odigrati simultanku i dru`iti
se s tim dragim, nezaboravnim ljudima.
Najgore u svemu mi je {to se nismo na{li u
Sarajevu i razgovarali o svemu ovome. ^ak
se na nivou [ahovske unije BiH nije ni znala
moja dobra volja i `elja da do|em u Sarajevo
i razgovaram sa ~elnicima Unije. A Kemal
moje rije~i nikome nije prenio.

 [ahovska unija BiH }e, kako sada


stoje stvari, podr`ati Kirsana Iljum`inova.
Situacija je kompleksna, pa }emo na{im
~itaocima sve to poku{ati objasniti u poseb-
nom segmentu ovog teksta...
Gledajte, smatram da je prijateljstvo ne{to
vi{e od interesa. Ipak, u toj pri~i neki nisu
razmi{ljali o prijateljstvu. Imao sam dugogo-
di{nju vezu sa bosanskohercegova~kim {ahom
i puno sam se dru`io s va{im {ahistima.
Anatolij Karpov ne ka`e: glasajte za mene. On
u svojoj kampanji govori o vlastitim planovi-
ma razvoja {aha kako u svijetu, tako i, konkret- 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 35


SIMULTANKA U [IROKOM BRIJEGU

KIRSANE, NAPOLJE

Sarajevo će uvijek biti uz Garija Kasparova!

U
U DRU[TVU
DRU[TVU VELEMAJSTORA
VELEMAJSTORA
SARAJEVO, 2000. GODINE
GODINE IVANA
IVANA SOKOLOVA
SOKOLOVA
Garija
Garija Kasparova
Kasparova je
je tokom
tokom Superturnira
Superturnira uu Gari
Gari odaje
odaje po~ast
po~ast `rtvama
`rtvama masakra
masakra
Sarajevu
Sarajevu do{ao
do{ao pozdraviti
pozdraviti ii Alija
Alija Izetbegovi}
Izetbegovi} uu ulici
ulici Vase
Vase Miskina
Miskina uu Sarajevu
Sarajevu

Kakva nam je dr`ava takva nam je i [ahovska unija. Zapetljana


do bal~aka, uvijek na rubu raspada i puna prljav{tina. Sastoji se od
[ahovskog saveza Republike Srpske, [ahovskog saveza Herceg-
Bosne i [ahovskog saveza Federacije BiH?! Upravni odbor, pak,
broji devet ~lanova, po tri iz svakog saveza. Da bi Unija donijela
bilo koju odluku trebaju se, kao {ahovske figure, poslo`iti stavovi
barem po dva ~lana iz svakog saveza.
Delegat [ahovske unije BiH na kongresu FIDA-e koji }e se
odr`ati narednog mjeseca bi}e @eljko Bogut, dvostruki i aktuelni
prvak na{e dr`ave, ~lan reprezentacije BiH i sekretar [ahovskog
kluba [iroki Brijeg. Tvrdi da }e po{tovati odluku Unije i svoj glas, BEZ
BEZ [LJEMA
[LJEMA II PANCIRA
PANCIRA
ako se u me|uvremenu ne odlu~i druga~ije, dati multimilioneru Ruski
Ruski {ahista
{ahista uu Sarajevo
Sarajevo je
je prvi
prvi
put
put do{ao
do{ao ratne
ratne 1994.
1994. godine
godine
Kirsanu Iljum`inovu, koji je na ~elu FIDA-e ve} petnaest godina i
prvi je predsjednik bogate Republike Kalmikije, koja je u sastavu
Ruske Federacije. “Da su informacije o namjerama Garija jetu, u na{u dr`avu bi pristiglo oko 50.000 ameri~kih nov~anih
Kasparova na vrijeme do{le do mene, svoj glas bih na na{oj jedinica. Kompletan nov~ani paket Karpova i Kasparova barem je
sjednici sigurno dao njegovom favoritu Anatoliju Karpovu”, tri puta ve}i nego onaj koji je ponudio Iljum`inov.
ka`e Bogut. A za Iljum`inova se ve}inom glasalo zato {to je na{oj U subotu, 7. augusta, Ve~ernji list je na naslovnoj stranici najavio
Uniji obe}ao na ra~un uplatiti 25.000 dolara, a do 31. jula pristiglo intervju sa Garijem Kasparovim: Izdalo me Sarajevo, idem u [iroki.
je, navodno, 15.000 dolara. Glasanje je bilo ne{to ranije. Prihod od Drsko, bezobrazno i, prije svega, neta~no! Nije Kasparova izdalo
dvije simultanke koje bio Kasparov odigrao u BiH, jednu od njih Sarajevo, nego tek dva ~ovjeka, te [ahovska unija BiH, ~iji ~lanovi
sigurno u Sarajevu, legao bi na ra~un [ahovske unije BiH, a od nisu samo iz Sarajeva. Glavni grad BiH je uvijek bio, a i dalje }e biti uz
~etiri miliona dolara koje bi Karpov namijenio za razvoj {aha u svi- Kasparova! Treba li poja{njenje? 

 no, na podru~ju biv{e Jugoslavije. Promjene u U posljednje vrijeme anga`ovan sam biti uspostavljena potpuna diktatura. Ovo je
svjetskom {ahu bile bi vrlo korisne za zemlje isklju~ivo oko Svjetske {ahovske organi- oligarhija. Putin `eli napraviti dr`avu kao
sa dugom {ahovskom tradicijom. A BiH i zacije, FIDA-e. A ideja Druge Rusije je da Staljin, a `ivjeti kao Abramovi~. Za Putina i
Hrvatska su takve zemlje. se protiv diktature moraju ujediniti ljudi njegove istomi{ljenike novac je va`niji od
razli~itih mi{ljenja: i liberali, i komunisti, vlasti. Dakle, vlast je za njih samo sredstvo da
 Sa Bosnom ste 1994., u Lyonu, osvo- pa ~ak i nacionalisti, a da bi svi mi iza{li na se do|e do glavnog cilja, a to je, naravno,
jili titulu evropskog prvaka. Da ste te slobodne izbore. Ono {to se sada radi u novac. A, sada idem malo odspavati, izvinite.
godine nastupali za reprezentaciju BiH Drugoj Rusiji i jeste po mojoj koncepciji. A
vjerovatno bismo pobijedili na [ahovskoj mo`e se re}i i da je moj sada{nji savez sa  Samo da Vam postavim jo{ jedno pita-
olimpijadi. Karpovom “Druga Rusija” u FIDA-i. nje. Ali, ne znam koje }u odabrati od petnaes-
Pa, bili ste drugi! To je bilo sjajno. tak koje sam Vam jo{ namjeravao postaviti.
 [ta je to {to Vam najvi{e smeta kod Dobar {ahista uvijek bira najbolji potez.
OLIGARHIJA, OD GRAHA I KUPUSA predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva i
 Vi ste, ipak, bili prvi. Nego, kako premijera, a nekada{njeg predsjednika,  Nije najbolji potez, ali ovo me intere-
danas napreduje koalicija Druga Rusija, ~iji Vladimira Putina? suje: da li je {ah sport, `ivotni stil, magija...?
ste kandidat bili na Predsjedni~kim izbori- Ama, Dmitrij Medvedev je samo sjenka. [ah stolje}ima ide sa ljudima. Tako da
ma u Rusiji, koji su odr`ani krajem 2007. A Vladimir Putin je diktator! Mada je vam ne mogu dati konkretan odgovor na
godine? sada{nji re`im koncipiran tako da ne mo`e ovo pitanje. 

36 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


MOSTARSKA NOGOMETNA RAZGLEDNICA

Mostarski nogometni klub “Zrinjski“ već godinama je najuspješniji bosansko-


hercegovački tim u evropskim natjecanjima; novinar “Slobodne Bosne“ analizira
sportski, politički i poslovni ključ uspjeha starog/novog mostarskog kluba

“VELE@” I “ZRINJSKI” - DVA


KLUBA POD ISTIM NEBOM
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]
Evropski uspjeh “Zrinjskog“ bio bi

I
ako su njihove najbolje nogometne
potvrda ispravnosti i mudre
godine “pruhujale sa vihorom“, biv{i
danski reprezentativac T homas “euroatlantske politike“ jednog
Helveg, nekada{nji igra~ Manchester
Uniteda Erik Djemba-Djemba i njihovi ili drugog HDZ-a!
suigra~i iz danskog Odensea bili su ipak
prejaki za nogometa{e mostarskog evropskih kupova. No nisu razo~arali. Tim kako u BiH ima timova koji znaju igrat
Zrinjskog. Protekle su se nedjelje, kao na{i u ~ijem obrambenom redu igraju mahom dobar nogomet. Nagradila je to i mostarska
posljednji predstavnici, nakon {est odi- 22-godi{njaci, kojem na klupi sjede dje~aci publika koja je pro{log ~etvrtka fanati~no
granih utakmica, Mostarci oprostili od tek iza{li iz juniorskog pogona, pokazao je bodrila svoj tim tokom cijelog me~a. “Zbog

38 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


OPERACIJA “ZRINJSKI”
njih mi je i najvi{e `ao {to nismo dali makar to ovdje i smije{no.“ Njihovo rivalstvo sa ite vrijedi li ono {to je tamo ura|eno tih
jedan gol“, govorio nam je nakon utakmice navija~ima Vele`a, na`alost, su{ta je suprot- para.“ Na na{u se tvrdnju kako je i Zrinjski, u
s Odenseom Dragan Jovi}, trener nost od odnosa navija~a Sarajeva i liku Zdenka D`idi}a, vlasnika gradskih
Zrinjskog. “Odigrali smo onako kako smo @eljezni~ara. Dok u Sarajevu navija~i oba bazena, imao svog ]emalovi}a, sla`u se, ali
se dogovorili u svla~ionici. Svi momci su kluba skupa dolaze na utakmice i gotovo se ka`u kako je D`ida, iako je iz iza{ao iz
dali svoj maksimum i nemamo za ~im da nikada ne sukobljavaju, u Mostaru kontakta Upravnog odbora ba{ zbog sukoba sa navi-
`alimo. Odense je, objektivno, prejak pro- nema. Ustvari, ima ga tek kada se sretnu prije ja~ima, godinama davao svoj novac za trans-
tivnik za nas. @ao mi je samo zbog publike i nakon utakmica i kada redovito dolazi do fere nogometa{a. “On je dao pare za neke od
{to bar nismo uspjeli dati taj jedan gol. sukoba. Politika i ratna zbivanja u gradu najboljih igra~a koji su igrali u Zrinjskom.
Ipak, opet ponavljam, ovo je bio na{ maksi- debelo su i definitivno odredili njihov Dogovori, ‘iske{ira’ sto, dvjesto hiljada
mum. Ovogodi{nju evropsku ekskurziju rivalitet koji skoro pa vi{e i nema nikakve maraka i potpi{e se ugovor. To su stvari koje
mo`emo okarakterisati kao uspje{nu.“ veze sa sportom. O~ito dobro upu}eni u sve su nesporne. Drago nam je da njegov sin sada
{to se de{ava “na lijevoj strani“, tvrde kako igra za Zrinjski, talentiran je, bi}e ne{to od
NOGOMET I POLITIKA Vele` ne}e nikada stati na zdrave osnove sve njega.“
Zrinjski je danas najbolji sportski, a kako dok u njemu glavnu rije~ vode politi~ari i
se bli`i predizborna kampanja i politi~ki pro- ljudi poput Samira Pike ]emalovi}a. “VELE@“ I “ZRINJSKI“ -
jekat zapadnog dijela Mostara. U ovaj vi{e od Poslijeratni kapiten Vele`a, danas i ~lan DVA OKA U GLAVI
stolje}a star nogometni klub svaki je bolje Izvr{nog odbora NS BiH obogatio se, kako Pred po~etak ove sezone desile su se
stoje}i businessman iz ovog dijela grada i tvrde, skupljaju}i donacije za klub koji danas krupne promjene u upravi kluba. Ante
Hercegovine ulo`io vlastiti novac, sve kako jedva pre`ivljava. “Pa to je u Mostaru javna Vida~ak je na mjestu predsjednika kluba
bi se osvajali naslovi i dovodili igra~i. “Znam tajna, to svi znaju kako kod njega stvari zamijenio Ivana Beusa, no navija~i
da mnogima smeta {to mi u imenu imamo funkcioniraju“, ka`u nam. Pitamo kako Zrinjskog i nisu ba{ odu{evljeni njegovim
prefiks hrvatski, ali to u su{tini za klub i funkcioniraju, svi uglas, uz smijeh, odgo- postavljanjem u predsjedni~ku fotelju. “A
igra~e ne zna~i ni{ta“, pri~aju nam pripad- varaju: “Teniserski! On krene po gradu tra`iti kako }e{ biti zadovoljan kada na prvoj
nicu Ultrasa. “Pogledajte na{ prvi tim, tu novac od privatnika za Vele`. Skupi 20 hilja- press konferenciji po~ne kukati kako nema
igraju i Bo{njaci i Hrvati, ovoga ljeta iz da a sebi uzme 30 hiljada, pa vi ‘skontajte’ para, kako su nas utakmice u Evropi ove
Lakta{a je do{ao Nemanja Stjepanovi}, kakva je onda finansijska situacija u klubu.“ godine ko{tale skoro 200 hiljada maraka.
odranije su tu Mladen @i`ovi}, bio je Zoran Pri~aju kako je Vele` funkcionirao kada je u Pa tako bi svako mogao biti predsjednik,
Rajovi}... Nama uop}e nije va`no kako se ko Mostaru vlast imao Safet Oru~evi}. Sada, sjesti i kukati. Zna se {ta se od predsjedni-
zove, va`no je da je dobar nogometa{ i da kada se zahuktala predizborna kampanja, ka o~ekuje, da vodi klub i donosi novce.“
po{teno zara|uje novac ovdje.“ Ostali klima- klub je ostavljen sam sebi. “Mo`ete vi misli- Smeta im i {to se u Mostaru zna kako je
ju glavom i, naravno, odmah pote`u paralelu ti o Safi {ta ho}ete, ali kada jedan tako jak Vida~ak ~ovjek Dragana ^ovi}a i {to se
sa rivalskim Vele`om za kojeg tvrde kako je ~ovjek u gradu stane iza kluba, on mora klub i igra~e ve} po~elo koristiti u predi-

MOSTARSKI
MAMI]
Ante Vida~ak
predsjednik je
Zrinjskog
koji je oko ovog
kluba uspio okupiti
najuticajnije i
najbogatije
Hercegovce

KADROVSKO POJAČANJE: Pred početak ove sezone desile su se krupne promjene u


upravi kluba. Ante Vidačak je na mjestu predsjednika kluba zamijenio Ivana Beusa, no
navijači Zrinjskog i nisu baš oduševljeni njegovim postavljanjem u predsjedničku fotelju
su{ta suprotnost Zrinjskom. “Mora se to funkcionirati. Sada toga nema. [tavi{e, po zbornoj utrci. “Prije utakmice s danskim
uporediti, zato {to se oni time busaju po novi- gradu se pri~a kako su stopirane sve donacije Odenseom HDZ po{alje ~estitku i zove na
nama a stvari su jasne“, pri~aju nam. “Oni su klubu jer su pro{le godine imali za sponzora prijem. Onda sedam dana kasnije to isto
vratili petokraku na grb, kunu se u multiet- Vakufsku banku ~iji su vlasnici u sukobu sa uradi i HSP. Sad se sjetili kluba prije izbo-
ni~nost a u timu skoro da svih jedanaest ~ine gradskim vlastima i sada iz osvete nema para ra a godinama maltene nisu ni znali da pos-
Bo{njaci. Kunu se u golmana Pudara, a onda za Vele`. A zna se da je za izgradnju nji- toji.“ Vida~ak je gra|evinski poduzetnik,
on do|e ovdje konkurirat za mjesto trenera hovog stadiona u Vrap~i}ima grad dao 700 vlasnik firme Promark, ~iji je poslovni
golmana, jer tamo nema novaca, nema od hiljada maraka, dok je Zrinjski dobio 150 uspon uslijedio u poslijeratnim godinama
~ega ~ovjek `ivjeti. To je `alosno, a nama je hiljada maraka. Eto, oti|ite tamo pa procijen- uz naklonost lokalne vrhu{ke, prije svih 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 39


MOSTARSKA NOGOMETNA RAZGLEDNICA

^ASTAN OPRO[TAJ OD EVROPE


Nogometa{i Zrinjskog pora`eni su od danskog Odensea

 Dragana ^ovi}a i Miroslava ]ori}a. Kako D`idi}, to je sponzorski ugovor sa


poslovna, tako je bila munjevita i njegova Aluminijem, to je gospodin Mand`o iz
nau~na karijera. Nakon {to se povukao s ^itluka, za kojeg svi znaju, ali niko ne zna
funkcije predsjednika Gradskog odbora ta~no ~ime se bavi. On do|e na sastanak,
HDZ-a u Mostaru i Vida~ak se, ba{ kao i svi ~lanovi uprave donesu po 20 hiljada
ve}ina kadrova te stranke bliskih njihovom maraka, a on sam da koliko svi oni zajedno.
politi~kom lideru Draganu ovi}u, posve- Tako danas funkcionra sport kod nas i tako
tio daljem {kolovanju. Iako je uz posao }e i biti dok se klubovi ne privatiziraju i dok
direktora Slobodne zone Hercegovina ne postanu dioni~ka dru{tva. Ne{to poput
vodio i svoju privatnu firmu Promark, splitskog Hajduka.“
Vida~ak je uspio zavr{iti postidoplomske
studije na Ekonomskom fakultetu u MULTIETNI^KI HRVATSKI KLUB
Mostaru, a onda spremio i doktorsku dis- Kako god bilo i ko god donosio novac,
ertaciju. Vida~ak je prije rata radio u Zrinjski u novu sezonu ulazi finansijski sta-
mostarskom Sokolu, nakon rata, izme|u bilan i igra~ki oja~an. ^etvorica, za na{e
ostalog, postao i vlasnik sru{enog hotela prilike, izvanrednih nogometa{a poja~ala
Hercegovina. Kako je jednom prilikom su klub koji u sezonu ulazi sa ambicijom
objavljeno u programu FTV-a, Vida~ak je osvajanja prvenstva ili Kupa i ponovnim
vlasnik dionica firme Soko bravarsko- izlaskom u evropska takmi~enja. Mirza
limarsko, zatim firme Soko helikopteri, ~iji Rizvanovi} iz Sarajeva i Nemanja
je direktor njegov ro|ak Zvonko Vida~ak. Stjepanovi} iz Lakta{a u Mostar su stigli
Tvrdi se i kako je Vida~kova gra|evinska po~etkom prelaznog roka dok su Ivan
kompanija Promark uklju~ena u sve Lendri} iz splitskog Hajduka i Fenan
ozbiljnije gra|evinski poduhvate u gradu. Sal~inovi} iz norve{kog Sandeforda to
Novi predsjednik kluba bio je umije{an i u uradili protekle sedmice. Na predstavljanju
skandal oko prodaje hotela Hercegovina novih nogometa{a Ante Vida~ak je kazao
koji je kupila Vlada Federacije BiH kako bi kako Zrinjski ima tim za prvo mjesto.
u njega smjestila svoja ministarstva. “Juri{at }emo na prvo mjesto jer smo doveli
Vida~ak je imenovan i u Nadzorni odbor igra~e koje smo tra`ili. Imamo najbolju
Razvojne banke Federacije, zatim i za ~lana mom~ad, dobro stru~no vodstvo i prvo
Nadzornog odbora Direkcije za ceste FBiH mjesto je isklju~ivi cilj“, ustvrdio je ambi-
a u sredi{tu skandala na{ao se i zbog ten- ciozni Vida~ak. Kazao je i kako klub, iako
dera koju je raspisala Klini~ka bolnica je izvanredno igrao u ovoljeto{njim evrop-
Mostar. Tada je Promark dobila posao skim utakmicama, nije imao nikakve
izvo|enja gra|evinskih i instalaterskih pomo}i gradskih i kantonalnih vlasti. “Ipak,
radova na Objektu za angiografiju vrijedne nekako smo se sna{li, pozajmicama i razu-
pola miliona maraka, sve u vrijeme kada je mijevaju ljudi iz Federacije. Od grada
Vida~ak bio ~lan Upravnog odbora ove bol- Mostara dobijamo sedam hiljada maraka
nice. Po Mostaru se posljednjih dana pri~a mjese~no, od @upanije ni{ta a predstavlja-
da je Vida~ak u naselju Bare kupio ku}u mo i grad i `upaniju i dr`avu. To je nesh-
Ante Jelavi}a. Navodno je biv{em ~lanu vatljivo i sramotno“, kazao je Vida~ak, pre-
Predsjedni{tva BiH i bjeguncu od dr`avnog cizno pojasniv{i koliko je klub ko{tala ovo-
zatvora za gra|evinu ispla}eno dva miliona godi{nja evropska avantura. “Oko 95 hilja-
maraka, iako je po~etna cijena bila 700 da eura. Putovanja u Evropu su skupa i
hiljada ve}a. “Ma Vida~ak ne donosi lijepa. Zato }emo se potruditi da i dalje
novac, zna se ko je uvijek davao pare putujemo i da izvu~emo {to vi{e novca od
Zrinjskom“, pri~aju Ultrasi. “To je Zdenko UEFA-e.“ 

40 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


EVROPA, ODMAH
RUMUNIJA DOBRO
PROVODI MJERE
U Grčkoj raste strah od sprege te
[TEDNJE
Prema ocjeni ekonomskih stru~njaka
EU-a, Rumunija je provela dovoljno
duboke bud`etske rezove te tako
ispunila uvjete za isplatu tre}e tran{e
sredstava u sklopu multilateralnog pro-
grama pomo}i za tu zemlju, saop{tila je
Evropska komisija. Komisija je saop}ila
da su njeni stru~njaci zaklju~ili da su
uvjeti za isplatu tre}e tran{e sredstava
iz EU paketa pomo}i ispunjeni.
Tre}a tran{a zajma iznosi 1,2 milijarde
eura a preporuku stru~njaka za njenu
isplatu jo{ moraju odobriti najvi{i
du`nosnici EU-a te nacionalne vlade
zemalja ~lanica. Rumunija je bila na
rubu bankrota zbog svjetske financijske
krize, a od katastrofe ju je spasio 20
milijardi eura vrijedan paket zajmova
EU-a, Me|unarodnog monetarnog
fonda i Svjetske banke.

EVAKUIRAN
PRVI ILEGALNI
KAMP ROMA U
FRANCUSKOJ
Policija je krajem pro{le sedmice
evakuirala ilegalni kamp u kojem je od
maja `ivjelo najmanje stotinu rumunskih
Roma na podru~ju grada Saint-Etiennea
u sredi{tu Francuske, prenijeli su mediji
pozivaju}i se na udru`enje Mre`a soli-
darnosti Roma. To je prvi ilegalni kamp
Roma evakuiran u Francuskoj nakon {to
je predsjednik Nicolas Sarkozy najavio
niz mjera protiv nekih Roma i nomada.
On je posebice najavio evakuaciju 300
Nakon brojnih demonstracija, protesta, požara i
ilegalnih kampova u tri mjeseca. nestašice benzina, Grčka se suočava sa Sektom
Francuska vlada je donijela niz strogih
mjera prema Romima koji `ive u revolucionara, terorističkom grupom koja poručuje
Francuskoj. Po tim mjerama, tokom tri
mjeseca trebalo bi se raspustiti oko 600
da su poslije novinara i policajaca, njihova
ilegalnih kampova i deportirati do granice naredna meta turisti
prema Rumuniji i Bugarskoj Rome koji
su po~inili kaznena djela.

S
Nakon nedavnog “obra~una” vlade
Nicolasa Sarkozyja sa Romima, fran- tru~njaci za sigurnost sve ~e{}e upo- zanosti terorizma i kriminalnih struktura.
cusku javnost, politi~are i borce za prava zoravaju da je Gr~ka u{la u novu fazu Predstavnici vlasti vjeruju da je veliki uti-
imigranata {okirala je videosnimka na nasilja iza koje stoje anarhisti~ke caj na aktiviranje ovih grupa imala
kojoj se vidi kako policija brutalno postu- organizacije koje su opasnije, beskrupu- ekonomska kriza i ogromni gr~ki dugovi.
pa sa `enama i djecom afri~kog porijekla loznije i nemilosrdnije od bilo kojih koje su Da je terorizam u Gr~koj uzeo maha i pri-
i odnosi ih iz improviziranog smje{taja u se do sada pojavile. Strahuje se da se ova jeti da zemlju pretvori u ratnu zonu u ~ijem
siroma{nim predgra|ima Pariza. zemlja suo~ava sa nasiljem kakvo do sada }e se sredi{tu na}i i turisti, upozorio je
nije upoznala a koje se temelji na pove- nedavno i ameri~ki State Department. Rije~

42 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


STABILIZACIJSKI
erorista i kriminalaca FOND EU-a
jo{ uvijek se ne zna puno. Ipak, stru~njaci
ZABRINJAVAJU]A za sigurnost smatraju da bi njihovi ~lanovi POSTAO
UPOZORENJA mogli biti te{ki kriminalci sa dugo-
Da je terorizam u Gr~koj uzeo maha godi{njim zatvorskim sta`em. Policija
OPERATIVAN
i prijeti da zemlju pretvori u ratnu vjeruje da su ~lanovi grupe relativno mladi,
zonu u ~ijem }e se sredi{tu na}i i u dvadesetim i tridesetim godinama, te da Stabilizacijski fond EU-a, koji bi mogao
turisti, ukazao je nedavno i imaju jake veze sa anarhisti~kim }elijama. prikupiti do 440 milijardi eura i pomo}i
ameri~ki State Departement Na internetskim fotografijama uo~ljivo je zadu`enim ~lanicama EU-a, potpuno je
da od naoru`anja grupa koristi kala{njikove operativan, objavili su du`nosnici EU-a.
i poluautomatsko oru`je, ~e{ke {korpione, a Evropski fond za financijsku stabilnost
dobijaju ga najvjerovatnije podzemnim ka- (EFSF) ~elnici Unije usuglasili su u
nalima sa Balkana. Stru~njaci se sla`u da }e junu, a posljednje jamstvo je dala Italija.
I dok je fond, sa sjedi{tem u
Luksemburgu, postao potpuno operati-
NOVA PRIJETNJA van, jo{ uvijek nije dobio kreditni rejting
{to je klju~no u odre|ivanju koliko
GRČKOJ: Stručnjaci za skupo }e se zadu`ivati, ako }e to
sigurnost smatraju da će uop}e biti potrebno. O~ekuje se da }e
od glavnih kreditnih agencija dobiti
samo pojavljivanje Sekte rejting AAA, isti onaj koji prilikom
zadu`ivanja ima EU.
revolucionara pogoditi
zemlju koja je ionako u
teškom ekonomskom U MOSKVI
stanju, naročito ako se UDVOSTRU^ENA
ima u vidu da turizam STOPA SMRTNOSTI
čini oko osamnaest odsto Pozivaju}i se na gradski ured za zdravs-
njenog bruto društvenog tvo mediji su izvjestili da u Moskvi u kojoj
ina~e na dan, u normalnim okolnostima,
proizvoda umire izme|u 360 i 380 ljudi, u jednom
danu umrlo pribli`no 700 ljudi. Stopa
smrtnosti u Moskvi udvostru~ena je
nakon {to su grad prekrili toksi~ni plinovi
nastali od velikih {umskih po`ara u okolici
grada. Ruski se vatrogasci oko Moskve
bore se sa po`arima na podru~ju od goto-
vo dvije hiljade kvadratnih metara.
Meteorolo{ke slu`be ve} su objavile da
su vru}ine u zapadnom dijelu Rusije od
po~etka jula sru{ile sve rekorde i u tem-
je, kako je navedeno u njihovom godi{njem samo pojavljivanje Sekte revolucionara peraturama i u trajanju od otvaranja regis-
izvje{taju, o najja~em talasu terorizma u pogoditi zemlju koja je ionako u te{kom tra moderne Rusije prije 130 godina. S
posljednje dvije decenije. Samo tokom ekonomskom stanju, naro~ito ako se ima u druge strane, ki{a i nevrijeme, koji su
jedne godine registrirane su 43 manje ili vidu da turizam ~ini oko osamnaest posto pogodili sredi{nju Evropu, istok
ve}e akcije iza kojih stoje teroristi. Gr~ku BDP-a i petinu radnih mjesta. Nakon Njema~ke, Poljsku i ^e{ku, prouzrokovali
je nedavno posebno uznemirilo upozorenje masovnih otkazivanja rezervacija, gr~ka su velike poplave.
Sekte revolucionara da bi „turisti trebalo vlada je jo{ u maju objavila da je osnovala
da shvate da Gr~ka nije vi{e sigurno krizni odbor, a udru`enje hotelijera Gr~ke Moskva
uto~i{te kapitalizma“. CD sa sadr`ajem nji- je tada, na po~etku sezone, navelo da je
hove poruke poslan je nedavno jednom otkazano blizu 20.000 no}enja u hotelima
gr~kom ljevi~arskom listu, a u njoj ova Atene i okolice. Ova zemlja, ina~e, go-
grupa prijeti „po`arima, sabota`ama, nasil- di{nje privu~e izme|u 15 i 17 miliona tur-
nim demonstracijama, bomba{kim napadi- ista, a tre}inu gostiju ~ine Britanci i
ma i ubistvima“. O Sekti revolucionara, Nijemci. Prosje~an godi{nji gr~ki prihod od
koja je u sredi{te pa`nje javnosti do{la turizma dosad je iznosio od 11 do 12 mili-
pro{le godine nakon {to je policijski jardi eura, ali ove godine Gr~ka je ve} osta-
zvani~nik ubio petnaestogodi{njeg Aleksa- la bez milijardi eura prihoda od turizma.
ndrosa Grigoropulosa u predgra|u Atine, (D. Savi})

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 43


BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI]

 Elektroprivreda BiH pokre}e investicioni ciklus


 Zao{trava se konkurencija u industriji osiguranja Osiguravajuće
 Prekomjerni uvoz piva u BiH
 Povoljna struktura vanjskog duga BiH kuće
FAVORIT ZA
prekoračile
VRANDUK
Izgradnu HE
Vranduk
entitetsku
najvjerovatnije
}e dobiti sarajevski
Energoinvest
granicu
Osiguravaju}e ku}e sa sjedi{tem u
Federaciji BiH napravili su sna`an proboj
na tr`i{te Republike Srpske, koje je do ju~er
bilo zatvoreno za federalne kompanije. U
samo {est mjeseci ove godine, filijale
federalnih osiguravaju}ih dru{tava u RS-u
uspjele su udvostru~iti premiju - s 4,2 na 8,4
miliona KM. U cijeloj osiguravaju}oj
industriji RS-a, federalne kompanije trenut-
no sudjeluju s 13 posto, {to je iznena|uju}e
dobar rezultat budu}i da su u manjem bh.
entitetu prisutni tek nepune dvije godine.
Najve}i rast tr`i{ta osiguranja u RS-u
zabilje`en je u oblasti osiguranja od kra|a i
loma (72 posto) te u oblasti `ivotnog osigu-
“Energoinvest“ spreman ranja (22 posto). Najve}i proboj na tr`i{te
osiguranja RS-a na~inile su ~etiri kompani-
je: Grawe, VGT, BSO i osobito Sarajevo-
za HE Vranduk osiguranje koje dr`i primat i u industriji
osiguranja Federacije BiH.
Dva velika projekta u elektroenerget- ergetskih objekata finansirat }e isklju~ivo Direktor SO Midhat Terzi} za Slobo-
skom sektoru u aran`manu Elektroprivrede dvije federalne elektroprivredne kompani- dnu Bosnu ka`e da je zadovoljan po-
BiH - izgradnja hidroelektrane Vranduk i je. Strate{ki partneri birat }e se samo za ~etnim rezultatima i najavljuje {irenje
termobloka u Tuzli - izazvala su prili~no izgradnju termoblokova, kakav je naprim- poslovne mre`e i lepeze proizvoda.
neodmjerenu reakciju dijela opozicione jer novi termoblok u Tuzli, ~ija }e izgradnja “Konkurencija je temelj svakog tr`i{ta
politi~ke scene. Projekti su odobreni puno ko{tati preko 1,2 milijarde KM. Za takve i svakako je dobro {to su federalne osigu-
ranije na sjednicama federalne Vlade, vrste projekata dvije elektroprivredne kom- ravaju}e ku}e prisutne na tr`i{tu RS-a,
uskla|eni su s energetskom strategijom panije mogu tra`iti strate{ko partnerstvo, kao {to je dobro i to {to su osiguravaju}e
Federacije BiH i realiziraju se u skladu s no i u tom slu~aju du`ne su zadr`ati 100- ku}e iz RS-a sve prisutnije na tr`i{tu
op}eprihva}enim na~elom da svi novoiz- postotno vlasni{tvo u novoizgra|enim Federacije BiH. Konkurenija }e osna`iti
gra|eni objekti moraju ostati u isklju~ivom objektima. Strate{ki partneri za izgradnju cijelu industriju osiguranja, a vjerovatno
vlasni{tvu Federacije BiH. termoblokova birat }e se na me|unarod- }e potaknuti akvizicije i spajanja manjih
Izgradnju hidroelektrane Vranduk (110 nom tenderu, kakav je nedavno raspisan za osiguravaju}ih dru{tava“, ka`e za Slobo-
miliona KM) u cjelini }e finansirati izgradnju novog termobloka u Tuzli. Na taj dnu Bosnu ~elni ~ovjek Sarajevo-osigu-
Elektroprivreda BiH iz vlastite akumuli- tender javila se renomirana {vicarska kom- ranja Midhat Terzi}.
rane dobiti, a najizgledniji nosilac posla bit panija Alpiq, kojoj je me|utim SDP ospo-
}e sarajevski Energoinvest u suradnji s rio kredibilitet budu}i da je rije~ “o trgovci- Midhat
Hidrogradnjom, budu}i da imaju sve ma strujom“. Istina je, me|utim, posve Terzi}
potrebne reference i da }e od eventualnih suprotna: Alpiq u vlasni~kom portfelju ima
inostranih ponu|a~a biti u startu jeftiniji za nekoliko d`inovskih hidro i termoelektrana
10 posto, koliko iznosi standardni tenderski a vlasnik je i nuklearne elektrane u [vi-
bonus za doma}e kompanije. U Energoin- carskoj, koja proizvodi vi{e elektri~ne
vestu nam je potvr|eno da }e sudjelovati na energije nego cijela Elektroprivreda BiH!
tenderu i da se uveliko pripremaju za Legitimno je pravo opozicije da prob-
najve}i poslijeratni posao u BiH vrijedan lematizira poteze vladaju}e koalicije, ali se
preko 110 miliona KM. pri tome mora dr`ati ~injenica kako ne bi
U skladu s izri~itom preporukom fede- otkliznula u jeftino politikantstvo i opstruk-
ralne Vlade, izgradnju svih novih hidroen- cionizam.

44 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


Pivarska industrija pred slomom
Predsjedavaju}i odbora pivarske industri-
je pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Edin
Ibrahimpa{i} tvrdi da se lokalna industrija
piva nalazi pred potpunim slomom zbog nelo-
jalne uvozne konkurencije. Svaka druga boca
popijenog piva u BiH sti`e iz uvoza, a ~etiri
doma}e pivare rade s minimalnim kapaciteti-
ma od oko 23 posto. Pivari se ne bune protiv
konkurencije, ali tvrde da se u konkretnom
slu~aju radi o smi{ljenoj dampin{koj politici
pivarskih kompanija iz susjedstva koje koriste
neure|enost i neefikasnost dr`avnih instituci-
ja BiH. Uvozno pivo fakturi{e se po nerealno
niskim cijenama: puna boca piva ko{ta jed-
nako kao prazna boca koju na inostranom
tr`i{tu kupuju bh. pivari. Na tako nisku
osnovu obra~unavaju se porezi i akcize, pa su
uvoznici piva u golemoj prednosti pred
doma}im proizvo|a~ima. Pivari pozivaju
dr`avne institucije BiH da provjere ove
navode i da sankcioniraju fiktivno fakturisanje
uvoznog piva, koje podjednako nanosi {tetu i
dr`avnom bud`etu i doma}oj industriji piva.
U najte`oj poziciji nalazi se Banjalu~ka
pivara, koja ve} nekoliko godina zaredom
posluje s gubitkom ve}im od 10 miliona KM.
Unato~ ovim tvrdnjama, dr`avni ministar
vanjske trgovine Mladen Zirojevi} ne nalazi
dovoljno razloga za dr`avnu intervenciju.
Zirojevi} ne negira podatak o prekomjernom
uvozu piva i nelojalnoj konkurenciji inos-
tranih pivara, ali tvrdi da je uvoz piva u
prolo{loj godini pao za 2,75 posto, {to bi valj- PREKOMJERNI UVOZ
da trebalo utje{iti doma}e pivare. Svako drugo pivo popijeno u BiH dolazi iz uvoza

Servisiranje vanjskog duga - 4,4 posto


bh. izvoza
Bez obzira na sna`an rast vanjske
zadu`enosti koji je zabilje`en u posljednje
dvije godine, BiH se jo{ uvijek ubraja u
nisko zadu`ene dr`ave, pored ostalog i
zbog povoljne strukture ino duga. Naime,
glavnina ino duga odnosi se na dugoro~ne
kredite s dugim grace periodom otplate i
niskom kamatnom stopom. Zahvaljuju}i
povoljnoj strukturi, BiH je za servisiranje
ino duga u protekloj godini izdvojila 341
milion KM, {to ~ini tek 3,2 posto ukupnog
izvoza BiH. U visoko zadu`enim
dr`avama, poput Gr~ke, Ma|arke,
Hrvastke, Srbije, servisiranje ino duga u
ukupnom izvozu sudjeluje u rasponu od
30 do ~ak 110 posto.

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 45


MUHAREM PERVI]

Muharem Pervić(76), beogradski kritičar, teatrolog, pisac i esejista, za naš list


govori o jugoslovenskim književnim velikanima s kojima je proveo čitav svoj
život, analizira koliko je raspad bivše zemlje uticao na kulturne prilike u
novonastalim državama i demistificira kulturnu scenu Srbije

RASPALI SMO SE TAKO DA MI DO\E


DA PLA^EM, BJESNIM I POLUDIM

O[TAR KRITI^AR
DRU[TVENE ZBILJE
“U Srbiji su vrata {irom otvorena
kvazikulturi i kvazimuzici”

Razgovarala: MIRHA DEDI] Ba~koj Palanci. Svjetsku knji`evnost diplo- urednik Kulturno-umjetni~kog programa
Foto: PE\A MITI] mirao na Beogradskom univerzitetu zajed- Televizije Beograd u njeno, ka`u, najbolje

Z
no sa Danilom Ki{om, svojim dugo- doba, koje su obilje`ile emisije: Kino oko,
godi{njim prijateljem. Sredinom pro{log Petkom u 22, kvalitetan dramski i serijski
a Muharema Pervi}a upu}eni vijeka, u vrijeme kada je bio urednik lista program. Po `elji Ive Andri}a, jedan je od
tvrde da je jedan od najzna~ajnijih Student, po~inje njegov stvarala~ki put. prire|iva~a njegovih sabranih djela.
pozori{nih kriti~ara na ovim pros- Ne{to kasnije ure|uje ~asopis Delo, gdje Njegove kritike koje objavljuje u Politici
torima u posljednjih pet decenija. okuplja tada mlade, kasnije ugledne pisce, pomjerale su knji`evne i pozori{ne tokove.
Ovaj Bosanac, rodom iz Klju~a, pjesnike, kriti~are i teoreti~are, s kojima Dobitnik je mnogih nagrada, izme|u osta-
ve} po~etkom Drugog svjetskog rata kao sti`u sve zna~ajne novine iz svijeta lih Sterijine i Povelje za `ivotno djelo
{estogodi{nji dje~ak dospio je u internat u knji`evnosti. Bio je i glavni i odgovorni Udru`enja knji`evnika Srbije (2005.) Bio je

46 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


@IVOT KAO KRITIKA
predsjednik `irija za izbor dvanaest najbo- perspektivu za budu}nost, bar za sada je ja osnovnu {kolu, zatim sam bio u internatu u
ljih srpskih pisaca od 1945. do 1985. ne vidim, onda se pitam da li je zaista sve to Zrenjaninu gde sam zavr{io srednju {kolu.
godine. Tako|e se redovno nalazio u `iriju tako moralo biti i da li mi mo`emo, a U Beogradu sam diplomirao svetsku
za Ninovu nagradu. Autor je desetak knjiga, moramo, da smognemo snage i da po~nemo knji`evnost i u Beogradu `ivim ve} {ezde-
me|u kojima je i nedavno objavljena jo{ jednom ispo~etka, kako pesma ka`e, set godina. Malo sam `iveo u Bosni i znam
“Do|e mi da poludim”. Za na{ list Pervi} je “po~nimo ljubav ispo~etka”. Ra~unice je onoliko koliko sam uspeo da je prepoz-
pristao da govori o poznatim piscima i pjes- mo`emo beskrajno ravnati, ali opet }e neko nam u literaturi. Preko pedeset godina
nicima koje je poznavao, kulturnoj sceni u nekom ostati i du`an i kriv. I svi smo izgu- bavio sam se pozori{nom kritikom i radim
Srbiji koja je po njegovom svjedo~enju bili, neko vi{e, neko manje, ali da se to jo{ uvek, tako da ja nisam imao izbora,
pretvorila u estradu i cirkus. }eramo unedogled, to je dokaz ludila. Mi sama istorija me ovde postavila. Na`alost,
danas u Srbiji `ivimo kao da smo u prokle- nemam puno li~nog iskustva s Bosnom. Pre
MORAMO NA]I NA^IN ZA toj avliji, ogra|en je svako od svakoga. rata dolazio sam u sarajevsko Narodno
KOMUNIKACIJU Samo jedno zrelo pona{anje svih nas koji pozori{te, na MESS i pozori{ni festival u
 Nedavno je objavljena Va{a knjiga smo ~inili jedan svet donedavno, mo`e Jajcu. Tada sam prvi put video kako izgleda
“Do|e mi poludim”. Knjigu ste, ako se ne u~initi da iza|emo iz jedne situacija koja je Klju~. Taman kada sam hteo da mu se malo
varam, tako nazvali jer najbolje oslikava nepovoljna za sve nas kao pojedince i za pribli`im, po~eo je rat. Tako da mi se `elja
dana{nju atmosferu u Srbiji? ~itave nove dr`ave koje su nastale od stare jo{ nije ispunila, ali mislim da jo{ nije
Moja knjiga oslikava atmosferu u Srbiji, Jugoslavije. Ako su se pomirili reditelj kasno, naro~ito u ovim godinama ~oveka
ali i na ovom brdovitom Balkanu, koja je Emir Kusturica i scenarista Abdulah povuku koreni i zavi~aj.
posledica na{e duhovne i politi~ke novije Sidran, mo`emo valjda i mi da na|emo neki
istorije i ~injenica je da bi to mogao biti na~in za komunikaciju. To nije pri~a o tome  Vi ste veliki dio `ivota proveli u
refren `ivota koji `ivimo. Raspali smo se, ko }e kome da oprosti ili zaboravi. Oprost pozori{tu, koliko je to uticalo na Vas?
na`alost, na jedan civilizacijski neprih- nije ritualni ~in, mi }emo `iveti s tim {to U po~etku sam sebi govorio Bo`e, {ta
vatljiv na~in, {to nas je desetine i desetine smo do`iveli, ali moramo da gledamo mi bi da pristanem na ovo mu~enje, a kas-
godina bacilo unazad. Kao {to za ~oveka unapred. Li~no ne verujem da me|unarod- nije sam se privikao. Tokom putovanja i
ka`u da je “`iva rana”, tako je u svim tim na zajednica mo`e da uspostavi poredak dru`enja s glumcima shvatio sam da je to
zbivanjima od nas i ~itavog Balkana nasta- umesto nas u na{em svetu. Ako uzmete, stvarno jedan specifi~an pogled na svet.
la jedna `iva rana. Do`iveli smo, zaista, recimo, film, na tako uskom prostoru nema Uvek kada nisam znao {ta }u sa sobom, a to
jednu istorijski tragi~nu situaciju koja nas ga smisla ni prikazivati a te{ko ga i se u ovim na{im okolnostima ~esto doga|a,
izbacuje na marginu i kao pojedince i kao proizvoditi, pa ~ak i sportom se te{ko bavi- ja sam odlazio u pozori{te. Sada kada ne
dru{tvo, a biti na margini zna~i biti blizu ti u dr`avama koje su veli~ine deset odem u pozori{te ose}am da sam bolestan.

MODELI
POMIRENJA
I OPROSTA
“Kada su se
pomirili scenarista
Abdulah Sidran i
reditelj Emir
Kusturica, {ta
onda ~eka
ostali svijet”

Mi danas u Srbiji `ivimo kao da smo u prokletoj avliji,


ogra|en je svako od svakoga
ludila i zato sam tu knjigu nazvao “Do|e mi igrali{ta, prema tome ne vidim dugi izlaz Tamo sam upoznao divne glumce, video
da poludim”. Stvari se menjaju tako da svi nego da se udru`imo u projektima. veliki broj interpretacija ^ehova ili
na kraju, kako je kazao Me{a Selimovi}, Dostojevskog. To ~oveku pro{iri glavu do
budemo na gubitku. Bojim se da danas  Struka ka`e da ste najzna~ajniji pucanja.
nikom nije bolje nego {to mu je bilo. pozori{ni kriti~ar u Srbiji, rodom ste iz
Naravno da ~oveku zbog toga do|e da Klju~a. Mo`ete li nam ispri~ati va{u `ivot-  Va{a je ocjena da dana{nja knji`evna i
pla~e, da besni ili da poludi! Kada istorija i nu pri~u, kako ste oti{li iz BiH u Srbiju? umjetni~ka upu}enost ostaje na nivou estrade
na{e li~no pona{anje probudi neku lo{u Sticajem ratnih okolnosti oti{ao sam u i da dominiraju kulturni sadr`aji koje nazivate
pro{lost za koju smo mislili da smo je pre- zbeg prvo u Hrvatsku, potom preko “gluvarenjem”, tako|e tvrdite da dominira
vazi{li, kada taj rascep ne otvori nikakvu Ma|arske u Stari Be~ej gde sam zavr{io subkultura. [ta nazivate subkulturom? 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 47


MUHAREM PERVI]
 Jedna estradna i trivijalna kultura koja ~om, Mirom Trajlovi}, glumcem Ljubom
apsolutno elimini{e elemente vrednosti i Tadi}em… Ko je u to vrijeme dominirao
ukusa ne mo`e da bude korekcija neke intelektualnom scenom?
zvani~ne kulture. I bukvalno i metafori~ki, Jedno vreme ljudi od najve}eg autorite-
pome{ani su telo i duh, tako da se ponekad ta bili su Vasko Popa, Oskar Davi~o,
pitate da li neki umetnici pevaju nogama ili Antonije Isakovi} i Dobrica ]osi}. Onda se
glasom. Ovaj kulturni trenutak do`ivljavam to pomeralo prema Mihizu, Stevanu
kao malo izgubljen u povr{nosti i komerci- Rai~kovi}u, potom je do{la generacija
jalizmu. Knji`evna i umetni~ka upu}enost Ki{ova i moja i Vidosava Stevanovi}a, koji
ostaje na nivou estrade sa retkim izuzecima je malo mla|i od nas. U pozori{tu je bio
I, rekao bih, neke ~udne modne informi- najzna~ajniji Stupica, a sa osnivanjem
sanosti. Preovla|uju, pa i u Beogradu, kul- Ateljea 212 do{li su Mira Trajlovi}, Ljuba
turni sadr`aji koji se uklapaju u filozofiju Tadi}, Mija Aleksi}, ^kalja… Oni su otvo-
`ivota, koju nazivamo gluvarenje. Mislim rili novi prozor za tu pozori{nu modernu
da je zvani~na politika zanemarila brigu za umetnost. Beograd je tada zaista bio bogat
pravu umetni~ku vrednost i da je to otvorilo individualnostima i gledi{tima, od Andri}a,
{irom vrata jednoj kvazikulturi, kvazimuzi- Ki{a do Davi~a. ^inili smo jedan intelektu-
ci, jednom cirkuskom shvatanju umetni~kih alni i umetni~ki front. Najlep{e pesme
vrednosti, a jedna sredine bez kulturne ikada napisane na ovim prostorima su
dimenzije i bez esteti~kog klju~a ne}e nika- Vladislava Petkovi}a Disa “Mo`da spava” i
da mo}i da bude dovoljno zrela sredina. Davi~ova “Hana”. Oskar Davi~o je pisao sa
velikim proredom da bi izme|u mogao da
 Za roman “Dervi{ i smrt”, napisali ste dopisuje. Kada mi ka`u da ne razumeju
predgovor od dvadesetak strana koji se i Davi~a, ja im ka`em ~itaj prvi, tre}i i peti
danas pre{tampava, u kojem izme|u osta- red, a potom prvi, tre}i i peti. Svako je imao
log ka`ete “ono {to je zavi~aj i judaizam za svoju majstoriju, mi smo se na katedri tako
Kafku, to su Bosna i islam za Selimovi}a”. ve`bali. Ki{ je bio na{ poglavica na uni-
Vi ste li~no poznavali Me{u Selimovi}a, verzitetu. Stranci su se sa po{tovanjem
poznato Vam je da je on u BiH osporavan i DOÐE MI DA POLUDIM: odnosili prema na{oj zemlji koja je pre-
kritikovan kao srpski pisac… vodila knjige kakve su izdavale Prosveta i
Smatram da roman “Dervi{ i smrt” To bi mogao biti referen Nolit. I pored pri~e o cenzuri, briga o kul-
spada u sam vrh jugoslovenske knji`evnos- života kojim živimo. Kao turnoj, knji`evnoj i pozori{noj vrednosti je
ti. Jo{ 1938. godine kada su Oskara Davi~a postojala. Tada je od Sarajeva do Skopja
pitali {ta je i ko, on je kazao ja sam Srbin što za čovjeka kažu da bilo umnih i velikih ljudi. Imali smo
Mojsijeve vere. Isto tako Me{a Selimovi} je mno{tvo ~asopisa koje sada nemamo. Isto
sedamdesetih godina kada je do{ao u je “živa rana”, tako je u tako ni tih ljudi vi{e nema i danas te{ko
Beograd kazao ja sam Srbin islamske svim tim zbivanjima od mo`ete da sastavite intelektualnu i umet-
veroispovesti. Ta crta islamske duhovnosti ni~ku reprezentaciju. Mo`ete me nazvati i
i, razume se, dru{tveno-politi~kog iskustva nas nastala jedna jugonostalgi~arem, ali ja uvek mislim da je
koje smo mi poneli iz rata i socijalisti~ko bolje biti sa drugim, nego bez drugoga.
doba u kojem se on bavio filmom,
živa rana
pozori{tem i izdava{tvom, ~itavo to iskust-  Koga biste Vi na dana{njoj kulturnoj
vo je sa~inilo roman “Dervi{ i smrt”. Andri}a u Herceg - Novom. Tokom {etnje, sceni Srbije izdvojili kao markantnu figuru
Njegova veli~ina je u tome {to mi nemamo spontano mi je kazao: “Vidite ovu na{u koja kreira kulturne tokove?
predstavu da je to roman samo jednog vre- dr`avu, izgleda da }e `ivot u njoj da se To je te{ko pitanje. U pozori{tu je to
mena nego je Me{a zahvalju}i svom zagor~a i da }e zemlja da se rasturi. Pitao Du{an Kova~evi}. Tako|e dramaturzi
razumevanju za vreme koje je nasledio od sam ga kako }e to biti, a on je rekao: Biljana Srbljanovi} i Milena Markovi} iz
tih isto~nih mudrosti i filozofija u~inio da “Vidite koliko ima republika i koliko ima JDP-a. Ima darovitih mladih ljudi na filmu,
njegovo iskustvo postane iskustvo ne samo naroda, svi oni imaju svoja prava, ali ako ali u knji`evnosti nije nastao neki preokret,
jednoga vremena, naroda ili jedne kulture svako svoje pravo do kraja iskoristi, mi smo niti je neka li~nost tako sna`no isko~ila da
nego sinteza kolektivnog iskustva i propali, do}i }emo na ivicu jedne provalije dominira knji`evnom scenom. Ukidanjem
pam}enje vremena u kojem je Me{a `iveo. i pa{}emo u tu provaliju.” Andri} je hteo da dr`avnih nagrada nisu ustanovljene nove u
ka`e da biste `iveli sa drugima morate da ~iji suverenitet mo`emo da verujemo, tako
IVO ANDRI] JE SLUTIO pustite i da drugi budu u pravu, i ne smete da se u Srbiji najvi{e dr`i do Ninove
RASPAD ZEMLJE svoja prava koristiti do kraja i ne smete nagrade.
 Bili ste prire|iva~ sabranih djela Ive uvek misliti da ste u pravu. Jedna duboka
Andri}a, dobro ste ga poznavali. Ka`ete da razlo`nost je vladalo tim ~ovekom. Kada  Bili ste predsjednik `irija za izbor
je Andri} imao svoju ideologiju, koja je bila bih hteo da opona{am ne~ije predstavljanje dvanaest najboljih pisaca od 1945. do 1985.
njegova ideologija? o `ivotu, onda bih najvi{e voleo da li~im na godine, tako|e ste redovni ~lan `irija za
Andri} je ~ovek koji je sa najvi{e Ivu Andri}a. Ninovu nagradu. Da li se sje}ate dodjele
obazrivosti `iveo pa ipak je uvek mislio da Ninove nagrade kada je Skender Kulenovi}
je i gre{io. Ljudi smatraju da je Andri} bio  Dru`ili ste se sa velikim brojem bio glavni favorit, ali je `iri preina~io
neutralan, me|utim on je bio sklon mudrom pisaca koji su pripadali samoj intelektual- odluku i oduzeo mu nagradu. To ga je,
i miroljubivom re{avanju problema. Pred noj eliti, sa Danilom Ki{om, Borislavom navodno, jako pogodilo i bilo uzrok nje-
sam kraj njegovog `ivota bio sam kod Mihajlovi}em Mihizom, Oskarom Davi- gove smrti?

48 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


@IVOT KAO KRITIKA
za njegovo stradanje. Mo`da mu je neko
javio da je dobio, ali verujte da mu nije
UTICAJ KLUBA KNJI@EVNIKA IZ FRANCUSKE 7 dodeljena pa oduzeta jer to bi bio zaista
skandal.
Uloge Dobrice Ćosića i Brane  Pisali ste eseje gotovo o svim
Crnčevića u raspadu bivše zna~ajnijim knji`evnicima sa prostora biv{e
Jugoslavije. Izuzetno cijenite esejistu
Jugoslavije bile su pogubne Radomira Konstantinovi}a, koliko je on
danas ~itan pisac?
U preko pedeset godina koliko se tivno zna~ajan, zato {to je situacija bila Mi smo dugogodi{nji prijatelji,
baviti ovim poslom u~esnik ste i svje- komplikovana i zbog toga {to su njegove Radomir je retka i zna~ajna li~nost. Osobito
dok mnogih de{avanja u kulturi. Koliki re~i dovodile ljude u zabludu. Dobrica je je zna~ajna njegova “Filozofija palanke”.
je bio uticaj pisaca okupljenih u Kluba uvek bio politi~ki ~ovek, ali sva njegova Bio sam u `iriji kada smo mu dodelili
knji`evnika u Francuskoj 7 na de{ava- politi~ka i kriti~ka stanovi{ta nisu se mogla Ninovu nagradu za roman “Izlazak”, a
nja devedesetih, odnosno koliko su prihvatiti. On je imao veoma zna~ajnu zatim “Bi}e i jezik”. Tih njegovih deset
knji`evnici kreirali ili podsticali zlo koje ulogu, uostalom kao i Mihiz i Mi}a Popovi}, knjiga “Bi}e i jezik” izdr`ali su stroge i
nam se desilo? u stvaranju tog javnog mnjenja iz kojeg su nepravedne komentare, a ja to smatram
Udru`enje knji`evnika po mom proizi{le nekada i korisne stvari, ali ne veoma zna~ajnim knjigama. Konst-
ose}anju nikada nije odigralo pravu ulogu uvek i one najbolje.  antinovi} je razumeo ono {to je dragoceno
koju je trebalo. Pre svega nije brinulo o u srpskom mentalitetu i knji`evnoj tradiciji,
svojim ~lanovima, njihovim socijalnim i i ono {to je u njemu pogubno, i to je izlo`io
profesionalnim problemima, ~esto se na jedan majstorski na~in. To je zaista ne{to
me{alo u politi~ke stvari na na~in koji je, dragoceno. To je jedno vreme izlagao na
po mom mi{ljenju, bio neprihvatljiv. Ja radiju, a potom je nestao sa scene, me|utim
nikada nisam bio pristalica rezolucija na kada se vodila polemika o predstavi Kosa,
op{te teme, me|utim u posljednjim zbiva- video sam da je Filozofija palanke stigla i
njima pojedini pisci su uzimali na sebe do mladih ljudi. Zna~i da ta knjiga ima
ulogu tuma~a ili zastupnika nacije i ta filo- neko trajno dejstvo i da se aktivirala u vre-
zofija je uticala na nedovoljno upu}ene menu za koje to ne biste o~ekivali.
ljude da stvari shvate onako kako nije tre-
balo i da se opredeljuju na pogre{an na~in.  Zanimljivo je da ste Vi i pjesnik
Me|utim, to nije ~inilo Udru`enje kao orga- Branko Miljkovi} voljeli istu `enu, odnos-
nizacija ve} njeni pojedini ~lanovi. Osobito no bili ste suparnici…?
su se isticali Brana Crn~evi}, Dobrica Mi smo isto godi{te i to su `ivotne
]osi} i neki glumci koji su recitovali i pri~ali
DOBRICA ]OSI] slu~ajnosti da se jedan od nas na|e s jedne
razne stvari po Srbiji. Uticaj Dobrice
Kreator mr`nje i zla strane vrata, a drugi sa druge, i da ne znate
]osi}a bio je zna~ajan, ali nije bio pozi-
kako da postupite. Ne bi bilo smisla da
ka`em koja je `ena u pitanju jer je jo{ `iva.
Nije tako bilo. On je prije toga dobio nagradu dali jednom mladom piscu iz Me|utim, Brankov tragi~ni slu~aj se ne
AVNOJ-evu nagradu. Mi smo mislili da je Subotice, koji je bio manje zna~ajan pisac, izvodi iz njegovog odnosa prema `eni, nego
Ninova nagrada nakon AVNOJ-a u tako ali je apsolutno preterano re}i da jednom pre svega iz odnosa prema poeziji, prema
kratkom roku suvi{na. Zbog toga smo tako priznatom ~oveku to mo`e biti uzrok ~injenici da je tako rano uspeo i rano se ost-
vario kroz dobre pesme i kao u
Rimbaudovom slu~aju do{ao do pitanja — a
{ta sad? Na to pitanje nije lako odgovoriti. Ja
ne verujem ni u mistifikacije da mu se u
Zagrebu ne{to montiralo i dogodilo {to nije
bilo stvar njegove lutaju}e volje. Branko je
bio ~ovek koji je voleo `ivot, nije podnosio
nikakve konvencije. Iz njegove poezije goto-
vo prirodno proizilazi ta neprirodna smrt.

 Da li ste u Srbiji imali problema kao


Muharem Pervi}?
Kada je po~ela to ludilo i raspad zemlje,
onda je bilo ljudi koji bi, kada bi u kafani
~uli moje ime, kazali {ta radi tu taj [iptar ili
Tur~in. Me|utim, to se de{avalo uglavnom
u malim sredinama, ali u Beogradu ne.
MUDRI
MUDRI II MIROLJUBIVI
MIROLJUBIVI Recimo, u vreme studija kada je na
IVO
IVO ANDRI]
ANDRI] Beogradskom univerzitetu bilo oko sto hil-
Pred
Pred sam
sam kraj
kraj `ivota
`ivota jada studenata, 1956. godine, ja sam bio
Andri}
Andri} je
je izlo`io
izlo`io svoje
svoje slutnje
slutnje predsjednik Beogradskog univerziteta tako
raspada
raspada biv{e
biv{e Jugoslavije
Jugoslavije da nisam ose}ao tu vrstu pritiska. 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 49


FILMSKI DEBI BIV[EG PREDSJEDNIKA

OD DISIDENTA DO
PREDSJEDNIKA
Vaclav Havel bio je
najpoznatiji protivnik
komunizma u ^e{koj, a
nakon Bar{unaste revolucije
u toj zemlji osvojio je
predsjedni~ki mandat

50 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


PALA PRVA KLAPA FILMA VACLAVA HAVELA

U Českim Skalicama, gradu udaljenom oko sto četrdeset kilometara od Praga,


počelo je snimanje filma ODLAZAK u režiji bivšeg češkog predsjednika VACLAVA
HAVELA. Film je ekranizacija istoimene Havelove drame koja govori o odlasku sa
vlasti ostarjelog državnika, a za koju autor tvrdi da nije autobiografska

PRVO HAVELOVO
REDATELJSKO ISKUSTVO
ULAZAK
Pi{e: DANKA SAVI]
U SVIJET

I
FILMA
ako je to `elio, dramski pisac, esejista, Biv{i ~e{ki
najpoznatiji isto~noevropski disident i predsjednik,
dramski
~e{ki dr`avnik Vaclav Havel nije imao
pisac Vaclav
priliku studirati filmsku akademiju i Havel
biti reditelj. San iz mladosti, ipak, nije odlu~io je da
ostao neostvaren — upravo ovih dana se oproba
Havel je postao i filmski reditelj svoje i kao filmski
posljednje drame Odlazak (Odcházeni), reditelj
premijerno izvedene prije dvije godine u
pra{kom teatru Archa. Nakon {to je pred-
stavljena tamo{njoj publici, ~e{ki kriti~ari
su je do`ivjeli kao Havelovu osobnu pri~u
kojom je biv{i ~e{ki predsjednik i disident
ismijao najpoznatijeg euroskeptika
Vaclava Klausa, svog nasljednika na pred-
sjedni~koj funkciji.
U vrijeme dok je bio predsjednik Havel
je optu`ivao premijera Klausa za desni-
~arski populizam i o~ite proma{aje njegove Lidovim novinama. Havelov stric Milo{ je ta. Film u produkciji UBC filma }e biti pre-
ekonomske politike “gangsterskog” kapi- sagradio ~uvene filmske ateljee, a otac i mijerno prikazan marta naredne godine.
talizma koja ne samo da omogu}uje nego i djeda su bili, tako|e, poznati pra{ki gra- Odlazak se bavi unutarnjim dilemama
podsti~e korupciju. ditelji. Bur`oasko porijeklo u politi~kim ostarjelog politi~ara (izmi{ljenog kancelara
prilikama u tada{njoj ^ehoslova~koj, prije Viliema Riegera), suo~enog s iznenadnim
POVRATAK U MLADOST {est decenija, primoralo je Havela da se gubitkom vlasti. Kada je pro{log ljeta
Prema Havelovom djelu Odlazak koje odrekne filma. Ipak, danas, kao sedamde- najavljeno da }e Havel re`irati film prema
je, u me|uvremenu, s velikim uspjehom settrogodi{njak, o~ito se odli~no snalazi u svojoj najnovijoj drami “Odlazak”, produ-
izvedeno u vi{e od trideset teatara {irom ulozi reditelja. Novinarima je ispri~ao da, centica filma Radka Kadlecova je ve} tada
svijeta, narednih nekoliko sedmica }e se na neki na~in, on ima vi{e snage u svojim kazala da “on ima jasnu ideju kako bi film
snimati film u ^eskim Skalicama, gradu rukama kao reditelj nego {to je to bilo trebao izgledati.” Havel je vode}e uloge
udaljenom oko 140 km isto~no od Praga. slu~aj dok je bio {ef dr`ave. “Bio sam odlu~io povjeriti svojoj drugoj supruzi
Ideja da snima na velikom platnu, kako prili~no iznena|en kako sve ide brzo i Dagmar Havlovoj i glumcu J osefu
je sam ranije kazao, ponijela ga je i vratila glatko. Samo sam sa idejom do{ao gore na Abrhamu. Njegova supruga, koja glumi
na po~etak njegove karijere kada je `elio da set, objasnio je osobi koja je stajala pored kancelarovu suprugu, kazala je da joj je bila
se posveti upravo ovoj umjetnosti. “Tada se mene, a ve} slijede}eg dana smo po~eli sni- prava ~ast dobiti ovu ulogu. Ipak, nastavila
za to morala imati zavr{ena FAMU (film- mati film. To sigurno nije bio tako (glatko) je: “Moram naglasiti da je Václav napisao
ska akademija), {to iz kadrovskih razloga kad sam bio predsjednik!” ulogu za mene, a ne o meni!”
nije moglo jer sam imao strica koji je izgra- Snimanje filma, ~iji je bud`et 1,7 mi- U “Odlasku” Havel govori o onome {to
dio ~e{ki film”, kazao je ranije Havel liona eura, trebalo bi trajati do kraja augus- poznaje i u ~emu je osobno sudjelovao - 

Havelov film govori o “prokletstvu” politi~ara koji se opra{ta


od `ivota na politi~koj sceni i ostaje bez svih privilegija
12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 51
FILMSKI DEBI BIV[EG PREDSJEDNIKA
 “prokletstvu” politi~ara koji se opra{ta od
`ivota na politi~koj sceni i ostaje bez svih
privilegija koji mu je on donio, te se
suo~ava sa promijenjenim odnosom onih
koji su ga do tada gledali kao mo}nika.
Poslije godina u politici tokom kojih je
stekao dr`avni~ka iskustva i zbirku darova
koje na kraju treba vratiti dr`avi, u krugu
svoje familije i suradnika, Kancelar pakuje
stvari, iako se nada da ga ne}e iseliti iz vile
u kojoj je boravio. Na njegovo mjesto
dolazi novi, koji simbolizira novo kapital-
isti~ko doba. Drama “Odlazak”, ipak, ne ODABRANA
govori o Havelovu odlasku iz politike, FILMSKA
nego o univerzalnim odlascima iz EKIPA
politi~kog ili javnog `ivota te opisuje Havel je vode}e
situaciju u kojoj su oni iznenada na{li. uloge odlu~io
Havel je kazao da je ovaj komad, napisan povjeriti svojoj
nakon osamnaestogodi{nje spisateljske drugoj supruzi
Dagmar Havlovoj i
pauze, obogatio sopstvenim iskustvom, ali glumcu Josefu
da nije autobiografski, iako se radi o Abrhamu
odlasku s vlasti.

Havelova karizma i snaga po~ivaju na


TRNOVIT PUT VACLAVA HAVELA tome {to nikada nije bio “obi~ni” politi~ar,
nego neko koga je u politiku gurnulo
uvjerenje iz najranije mladosti, da svaki
Na početku karijere Havel je radio ~ovjek treba popravljati dru{tvo u kojem `ivi.

kao scenski radnik i dopisno OPASNOST OD NOVIH OBLIKA


TOTALITARIZMA
studirao dramu na praškoj Govore}i pro{le godine na proslavi
dvadesetogodi{njice pada komunizma u
dramskoj akademiji DAMU ^e{koj, Havel je kazao da era totalitarnih sis-
tema nije zavr{ena. “Iskorijenjeni su totali-
Vaclav Havel ro|en je 5. oktobra 1936. forum pokrenuo tzv. Bar{unastu revoluciju tarni re`imi u klasi~nom obliku kakve znamo
u poznatoj poduzetni~koj i intelektualnoj nakon koje je Havel imenovan za predsjed- iz perioda Pra{kog prolje}a, ali se ra|aju
familiji, koja je bila usko vezana za kulturna i nika ^ehoslova~ke. Na mjestu predsjednika novi, kao daleko sofisticiraniji na~in kontrole
politi~ka zbivanja u ^ehoslova~koj od 1920- ostaje do 1992. kada podnosi ostavku. dru{tva. Zato je potrebno da budemo budni,
ih do 1940-ih. Zbog ove veze komunisti nisu Godinu dana kasnije, Havel je izabran za oprezni i da prou~avamo tu pojavu.” Havel je
dozvolili Havelu da nastavi sa obrazovanjem predsjednika ^e{ke i na tom mjestu je svakako jedna od najistaknutijih li~nosti iz
po vlastitoj `elji. Pedesetih godina pro{log proveo dva mandata. Kao predsjednik druge polovine pro{log stolje}a ~ije je poli-
stolje}a Havel se obrazovao za laborator- ^e{ke ukinuo je smrtnu kaznu te je pomilo- ti~ko djelovanje bilo presudno u najva`nijim
ijskog asistenta, nakon ~ega po~inje studi- vao brojne osu|enike za lak{e zlo~ine. Iako trenucima novije evropske povijesti.
rati ekonomiju na Tehni~kom fakultetu u disident u komunisti~kom re`imu, protivio se Predvode}i ^ehe u ru{enju komunisti~kog
Pragu. Od studija odustaje poslije dvije dono{enju lustracijskog zakona. Za vrijeme re`ima, postao je jedan od najzna~ajnijih
godine. Nakon odslu`enog vojnog roka svojih mandata pripremio je ^e{ku za evropskih dr`avnika. Politi~ki se aktivirao
radio je kao scenski radnik te je dopisno ulazak u EU i NATO. Nakon povla~enja s tokom Pra{koga prolje}a kada mu je zabra-
studirao dramu na poznatoj pra{koj dram- mjesta ~e{kog predsjednika i te{ke bolesti njeno bavljenje teatrom. U to je vrijeme
skoj akademiji DAMU. Za vrijeme studija od koje se oporavio, bavi se pisanjem.  Havel pisao mnogo eseja i ~lanaka koje je ile-
po~inje pisati drame. Havel je napisao vi{e galno objavljivao. Tada{nje vlasti ponudile
od 20 drama koje su prevedene na nekoliko su mu da napusti ^ehoslova~ku, ali on je to
jezika i postale poznate u cijelom svijetu. odbio rije~ima: “Rje{enje ljudskih prava nije
Zajedno s stotinjak ~e{kih intelektualaca u tome da napustimo zemlju.”
1977. pomogao je u stvaranju Povelje 77 Godine 1977. sti~e svjetsku slavu vo|e
kojom se od vlasti tra`ilo da osiguraju ~ehoslova~ke opozicije, budu}i da je bio
gra|anima osnovna ljudska prava, ali je jedan od inicijatora pisanja Povelje 77,
uhap{en prije nego je ovaj dokument dospio najva`nijeg ~ehoslova~kog antikomuni-
do {ire javnosti. Osu|en je na ~etiri i po sti~kog dokumenta. Zbog kritikovanja
godine zatvora zbog povezanosti sa grupom komunisti~kog re`ima, sedamdesetih je
zvanom Komitet za obranu nepravedno pro- godina le`ao u zatvoru, a ova iskustva
ganjanih. Iz zatvora je pu{ten 1983. a {est dokumentirana su kasnije pod naslovom
godina kasnije proveo je jo{ devet mjeseci u PREDSTAVA KOJA JE OBI[LA SVIJET Pisma Olgi, njegovoj prvoj supruzi, s
zatvoru zbog sudjelovanja u demonstracija- Drama Odlazak premijerno je izvedena u kojom je, do njene smrti, bio u braku preko
ma. Te je godine opozicijski Gra|anski maju 2008. godine u Pragu trideset godina. 

52 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


S DRUGE STRANE OGLEDALA

HUGH HEFNER,
JEDAN I JEDINI
Ljubitelj lijepih `ena i dobrog
provoda, borac za rasnu jednakost i
seksualne slobode, protivnik
la`nih moralista i cenzure

54 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


PLEJBOJ, AKTIVIST I BUNTOVNIK

Kažu da ne postoji muškarac koji bar jednom u životu nije poželio da bude HUGH
HEFNER; njemačka režiserka, oskarovka BRIGITTE BERMAN, u svom novom
dokumentarcu predstavlja drugo lice osnivača i vlasnika magazina “PLAYBOY“,
do sada nepoznato široj javnosti: od njegove borbe za rasnu jednakost i prijateljstva
sa MARTINOM LUTHEROM KINGOM, preko sukoba sa zloglasnim republikanskim
senatorom JOSEPHOM McCARTHYJEM, do žestoke kampanje koja je protiv njega
pokrenuta za vrijeme mandata RONALDA REAGANA...

HUGH HEFNER
KAKO SAM MIJENJAO AMERI^KU ISTORIJU
Playboyu rat koji je trajao ka najpoznatijeg magazina za
Pi{e: MAJA RADEVI] decenijama. mu{karce na svijetu.

K
Brigitte Berman, dobitnica
ada se u decembru 1953. na KING U PLAYBOY VILI Oscara za dokumentarni film
tr`i{tu SAD-a pojavio prvi broj U dvosatnom dokumentarcu Artie Shaw: Time is All You’ve
Playboya, magazin je doslovce pod nazivom Hugh Hefner: plejboj, Got o legendarnom ameri~kom
preko no}i stekao ogromnu po- aktivist i buntovnik, koji se upravo muzi~aru Shawu, upoznala je
pularnost i istovremeno postao po~eo prikazivati u ameri~kim Hefnera zahvaljuju}i svom drugom
najkritiziranije izdanje u povijesti ame- kinima, njema~ka re`iserka sa dokumentarcu, posve}enom tako|er
ri~kih medija. Osniva~ i izdava~ Playboya kanadskom adresom B rigitte jednom jazz muzi~aru — Bix Bei-
Hugh Hefner, unaprijed svjestan reakcija Berman otkriva javnosti jednu do derbeckeu, jednom od Hefnerovih
koje }e uslijediti, nije bio siguran da }e biti sada uglavnom nepoznatu Hefne- idola iz djetinjstva. Hefner je pozvao
drugog broja, pa tako ovaj prvi nije ni dati- rovu stranu. Imid` Hefnera kao hedo- Bermanovu na proslavu svog 80.
rao. Ipak, samo jedna fotografija na kojoj niste i velikog zavodnika koji se i ro|endana u Playboy Mansion, i tako je sve
holivudska seks-bomba Marilyn Monroe danas, u dobi od 84 godine, ne pojavljuje u po~elo.
pozira gola bila je i vi{e nego dovoljna da javnosti bez najmanje tri-~etiri “preslikane“ “Svi ti ljudi koji su do{li na zabavu sla-
privu~e {iroke narodne mase, dok su sa silikonske plavu{e koje ga maze, paze i vili su samo jednu Hefnerovu stranu — nje-
druge strane bijesne “sile“ Crkve i gledaju s obo`avanjem, zapravo je samo gov hedonizam i ljubav prema `enama.
ameri~ke vlade objavile Hefneru i jedan aspekt li~nosti kontroverznog vlasni- Nisu ga slavili zbog njegovih dostignu}a i 

[OK NA
AMERI^KOM
MEDIJSKOM
TR@I[TU
U prvom broju
magazina
Playboy,
objavljenom u
decembru 1953.,
na{la se ~uvena
fotografija
legendarne
holivudske
glumice Marilyn
Monroe

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 55


S DRUGE STRANE OGLEDALA
UZBUD-
LJIVA
@IVOTNA
PRI^A
Hefner sa
poznatim
ameri~kim
aktivistom za
gra|anska
prava,
vele~asnim
Jesse
Jacksonom,
te rediteljkom
Brigitte
Berman za
vrijeme
snimanja
dokumen-
tarca

 uticaja koji je imao na Ameriku i cijeli svi- istine, otkriva rediteljka Berman. Malo je bila je tako|er iznimno popularna. Mnogi
jet. Osje}ala sam da veliki dio nedostaje u poznato da je magazin Playboy osigurao Amerikanci i danas pamte intervju sa tada-
toj cijeloj pri~i“, obja{njava Bermanova. piscima poput Margaret Atwood, Vladi- {njim predsjedni~kim kandidatom Jimm-
U filmu je Hefner prvi put prikazan kao mira Nabokova, Raya Bradburyja i Alexa yjem Carterom, objavljen u novembru
osoba koja je bila katalizator mnogih Haleyja mnogo potrebni publicitet (odlom- 1976., u kojem je Carter, izme|u ostalog,
va`nih dru{tvenih i politi~kih promjena u ci iz Bradburyjevog kultnog romana priznao: “U svom srcu sam po~inio preljub
Americi od polovine pro{log stolje}a nao- Fahrenheit 451, kao i Korijeni Alexa mnogo puta.“ Intervju sa Johnom Lenno-
vamo: od njegove borbe za rasnu jednakost, Haleyja prvi put su se u {tampi pojavili nom i Yoko Ono objavljen je u januarskom
pravo na abortus i slobodu seksualnog upravo u Playboyju). Kratke pri~e u izdanju Playboya 1981., neposredno nakon
opredjeljenja, preko sukoba sa cenzorima Playboyu objavljivali su i Arthur C. Clarke, Lennonovog ubistva, a kasnije je na osnovu
McCarthyjeve ere, do `estoke anti-Playboy Ian Fleming, P. G. Wodehouse i mnogi tog iscrpnog razgovora {tampana i knjiga.
kampanje koja je pokrenuta za vrijeme drugi autori. Rubrika Playboy Interview Godine 1970. Playboy je postao prvi maga-
mandata Ronalda Reagana. Hefner je zin za mu{karce koji je {tampan na
Bermanovoj dozvolio pristup svojim nika- Brailleovom pismu.
da do sada vi|enim rukopisima i dnevnici- PLEJADA PISACA: [ezdesetih godina jedan od ljudi bliskih
ma koje je vodio tokom godina, a u filmu se Za “Playboy” su pisali Hefneru bio je i Martin Luther King koji je,
mogu ~uti mi{ljenja kako ljudi koji su prema Hefnerovim rije~ima, ~esto boravio
podr`avali njegov rad, poput borca za Margaret Atwood, u njegovom domu.
gra|anska prava vele~asnog Jesse Jacksona “Mnogi ~lanovi klera su 60-ih dolazili u
i frontmena grupe Kiss Gene Simmonsa,
Vladimir Nabokov, Ray Playboy Mansion. To je bilo vrijeme prave
tako i nekih od Hefovih naj`e{}ih oponena- Bradbury, Alex Haley, revolucije dru{tvene scene u Americi i
ta kao {to su pjeva~ i kr{}anski aktivist Pat crkva je bila jako involvirana u sve to. King
Boone i feministica Susan Brownmiller. Arthur C. Clarke, Ian je u to vrijeme zapravo bio u Chicagu, grad
U onom poznatom, {aljivom opravdanju Fleming, P. G. je jo{ bio duboko rasno podijeljen, i
mu{karaca kako Playboy kupuju poku{avao je da ukine segregaciju u {kola-
“isklju~ivo zbog tekstova“ ima mnogo Wodehouse... ma. Tako sam prvi put upoznao i Jesseja
Jacksona, a King je kasnije pisao za
Playboy“, ispri~ao je Hefner.
Posljednji Lutherov ~lanak, pod naslo-
vom Testament nade, objavljen je u
Playboyu, podsje}a Hefner: “Objavili smo
taj tekst posthumno, a uredila ga je njegova
udovica. Ljudi ne shva}aju, ili ne prepozna-
ju, u kolikoj je mjeri san Martina Luthera
Kinga bio i dio mog sna.“

PRIJATELJ “OZNA^ENIH“ KOMUNISTA


Po~etke Playboya obilje`io je Hefnerov
sukob sa zloglasnim ameri~kim republikan-
skim senatorom Josephom McCarthyjem i
njegovim pristalicama. Suprotno onome {to
bi se moglo o~ekivati, McCarthyjevoj
HEDONISTA I ZAVODNIK
Osniva~
Osniva~ ii vlasnik
vlasnik najpoznatijeg
najpoznatijeg magazina
magazina
“inkviziciji“ nisu toliko smetale fotografije
za
za mu{karce
mu{karce uu javnosti
javnosti se
se uvijek
uvijek pojavljuje
pojavljuje uu golih `ena koliko ~injenica da je Hefner u
dru{tvu
dru{tvu najmanje
najmanje tri
tri Playboy
Playboy ze~ice
ze~ice svom televizijskom showu Playboy’s
Penthouse ~esto znao ugostiti izvo|a~e sa
56 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.
PLEJBOJ, AKTIVIST I BUNTOVNIK

AMERI^KE FEMINISTICE I HEF

Žene kao seksualni objekti


Borba sa ameri~kim feministicama je bizarno. Upravo je `enska ljepota i
posebna pri~a, koja Hefnera prati sve do ~injenica da su `ene u fokusu, da su
danas. Zastupnice `enskih prava zgro- seksualni objekti u pozitivnom smislu,
`ene su na~inom na koji Hefner `ene razlog zbog kojeg imamo civilizaciju.
predstavlja “kao seksualne objekte“. @ene su te koje su prihvatile vlastitu
Protivljenju `enskih udruga umnogome seksualnost, zbog toga se {minkaju i
je doprinijela Gloria Steinem, jedna od nose visoke potpetice. U tome je
najpoznatijih predstavnica feministi~kog smisao civilizacije“, obja{njava Hefner.
pokreta u SAD-u koja je 60-ih godina, kao 
freelance novinarka, neko vrijeme provela
rade}i u jednom od Hefnerovih klubova
kako bi “iz prve ruke“ iskusila kako `ive
Playboy ze~ice. Steinem je nastavila o{tro
kritikovati Hefnera ~ak i u 21. stolje}u, pa
njihove “crne liste“, poput folkera Pete ga je tako prije par godina napala u medi-
Seegera, blues muzi~ara Josha Whitea, ili jima zbog njegovog “poligamijskog“ na~ina
pak rasno izmije{ane grupe The Gateway `ivota. Ipak, uprkos brojnim poku{ajima
Singers. Bermanove, odbila je da govori za doku-
“Pete Seeger, kao i Larry Adler bili su mentarac.
ozna~eni kao komunisti i apsolutno niko ih “Taj antiseksualni ili anti-Playboy
nije `elio u svojim emisijama, osim pokret, posebno unutar `enskih organi-
Hefnera. Njega, jednostavno, nije bilo briga zacija, potpuno je pogre{no postavljen.
{ta }e neko o tome re}i. U publici su sjedili Playboy se od samog po~etka vrlo
zajedno i crnci i bijelci, {to je u to vrijeme jasno borio protiv istorijskog ugnjeta-
bilo ne~uveno. Hefneru nije bilo va`no vanja `ena. Prigovori da je bilo dru-
ho}e li zbog takvih poteza izgubiti mnogo ga~ije su jednostavno neutemeljeni“,
novca. Njegovi principi su bili ja~i od toga ka`e Hefner. “Primjedbe da je Playboy
i svi ti ljudi su bili njegovi prijatelji“, pri~a iskori{tavao `ene zbog toga {to ih je
Brigitte Berman. prikazivao na lijepim, seksualno suges-
tivnim fotografijama, djeluju mi prili~no
ODGOVOR NA
REPRESIJU
Hefner je 80-ih godina pre`ivio i kon- jim anga`manom u proteklih vi{e od pola
stantne `estoke napade i poku{aje cenzure stolje}a ameri~kom dru{tvu dao mnogo
Meesejeve komisije zadu`ene za detekti- vi{e od golih ljepotica sa duplerice.
ranje i uklanjanje pornografskih sadr`aja iz “Hef je iskoristio svoju popularnost
ameri~kog dru{tva, a bio je tu i jedan kako bi ispravljao nepravde: rat u Vijetna-
neuspjeli poku{aj FBI-a da mu smjeste pos- mu, manjak gra|anskih prava i slobode,
jedovanje droge. Playboy je u to vrijeme neopravdano policijsko nasilje nad ljudi-
do`ivio osjetan pad tira`a, a povrh svega, ma“, smatra Jackson.
ubijena je jedna od Playboyjevih ze~ica, Sam Hefner ka`e da bez kontroverzi
kanadski model i glumica Dorothy Stratten. koje su ga pratile i koje je vrlo ~esto sam
Ubistvo Strattenove, koja je imala samo 20 namjerno proizvodio, danas ne bi bio tu
godina, uzburkalo je javnost, a konzervativ- gdje jeste:
na struja je jedva do~ekala da optu`i “Mislim da ne postoji generalno priz-
Hefnera da je iskori{tavao mladu ljepoticu. nanje onoga {to sam postigao u dru{tvu.
“Od svih predsjedni~kih administracija, Ljudi projektuju svoje snove, fantazije i
Reaganova je vjerovatno bila najvi{e nepri- predrasude na moj `ivot. Ili su obo`avatelji,
jateljski nastrojena prema meni. Osam- ili su ljubomorni, ili se ne sla`u sa mnom.
desete godine i dolazak Reagana u Bijelu Odgojen sam u jednoj tipi~noj ameri~koj
ku}u bili su po~etak mije{anja religijske obitelji na Srednjem zapadu, uz mnogo
desnice u politiku i upravo je ta religijska represije. Moj `ivot i nastanak Playboya
desnica pomogla da Reagan bude izabran. bili su odgovor na tu represiju. Poku{ao
On im se odu`io osnivanjem Meesejeve sam da napravim ne{to druga~ije i mislim
komisije. Tada je Playboy prvi put ozna~en da sam u tome uspio.“
kao pornografija i do danas nije u pot- Na kraju, treba re}i i da je Bosna i
punosti uspio pobje}i od te etikete“, pri~a Hercegovina danas jedna od rijetkih zema-
lja koje nemaju svoje izdanje Playboya. Ko
Hefner. OSTVARENJE @IVOTNOG SNA
Za vele~asnog Jesse Jacksona, ne posto- Hefner je pokrenuo Playboy kao odgovor na zna, mo`da se nakon oktobarskih izbora i to
ji nikakva sumnja da je Hugh Hefner svo- konzervativnost ameri~kog dru{tva promijeni... 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 57


SNJE@ANA KORDI], LINGVISTICA

Ugledna hrvatska
lingvistica SNJEŽANA
KORDIĆ svojom nedavno
objavljenom knjigom
“JEZIK I NACIONA-
LIZAM“, u kojoj
dokazuje da se u Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj,
Srbiji i Crnoj Gori govori
OBRA^UN
istim jezikom, razbjesnila SA JEZI^KIM
je nacionalističke PURISTIMA
Snje`ana Kordi}
“čuvare“ jezičke čistoće;
U intervjuu za “SB“
profesorica Kordić
govori kako je pravo na
jezik postalo opravdanje
za ekstremni naciona-
lizam, zašto je purizam
za lingviste pogrdan
pojam, kako su lektori
preuzeli ulogu cenzora...
Razgovarala: NA\A BEGOVI]

S
je}a li se neko pri~e o Carevom
novom ruhu? To je ona pri~a u
kojoj svi vide da je car go, a niko,
osim jednog djeteta, ne smije to
da mu ka`e. Na{a sagovornica,
lingvistica Snje`ana Kordi}, upravo je
objavila knjigu Jezik i nacionalizam u
izdanju zagreba~ke ku}e Durieux. I u toj
knjizi povikala da je car go!
Knjiga kroz tri poglavlja - Jezi~ni pur-
izam, Policentri~ni standardni jezik te
Nacija, identitet, kultura, povijest - dokazu-
je ono ~ega smo godinama svjesni, ali {to
nam je, na neki na~in, zabranjeno da
znamo. A to je da, svidjelo se to nekome ili
ne, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji
i Crnoj Gori govorimo istim jezikom.
Koliko god se nacionalni jezi~ari trudili da
nam doka`u suprotno.
“U na{oj sredini, na`alost, oni koji bi
trebali predstavljati lingvistiku zastupaju
stavove koji su suprotni od lingvistike. Zato
{iroj javnosti nije poznato kako izgleda
znanstveno utemeljen opis na{e jezi~ne
situacije“, ka`e Snje`ana Kordi}.

58 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


JEZIK U SLU@BI NACIONALIZMA

JEZIK ZA ZUBE
GOVORI KAO [TO GOVORI[
ili davno zaboravljenim rije~ima i za-
Lakše je reći da se ne razumijemo nego datkom da te rije~i trebaju koristiti jer to je
navodno “standard”. Sve to je, me|utim,
da, zapravo, mrzimo druge nacije suprotno od standarda.
[to se ti~e tvrdnje da imamo ~etiri stan-
dardna jezika, ni ona nije istinita. Hrvatima,
 Va{a knjiga jedna je od rijetkih koja tici je definirano da se radi o istom jeziku Bo{njacima, Srbima i Crnogorcima je
znanstveno dokazuje da se razumijemo, te ako je najmanje 81% osnovnog rje~ni~kog zajedni~ki ba{ standardni jezik. Dokaz je
da govorimo jednim jezikom. Koji su kri- blaga zajedni~ko. A Hrvati, Srbi, Bo{njaci i {to se jedino na standardnom jeziku mogu
teriji za odre|ivanje radi li se o jednom ili o Crnogorci kad govore standardnim jezikom te~no sporazumijevati. ^im se sa standar-
nekoliko jezika? imaju 100% zajedni~ko osnovno rje~ni~ko dnog jezika prebace na dijalekte, npr. na
Najva`niji kriterij ste vi upravo spo- blago. kajkavski, ~akavski, torla~ki... onda izme|u
menuli, a to je me|usobna razumljivost. njih vi{e nije mogu}a te~na komunikacija.
Njema~ki lingvist Bernhard Gröschel pod- “PREKROJENA“ LINGVISTIKA
sje}a na{e jezikoslovce da je taj kriterij  Kod nas je ~esta tvrdnja da se radi o  Vi u knjizi navodite da je taj stan-
hijerarhijski najbitniji jer proizlazi iz razli~itim standardnim jezicima. ^esto se i dardni jezik policentri~an. [ta to zna~i?
osnovne definicije jezika koja glasi: jezik je lektorira uz obrazlo`enje “da to tako mora“ To zna~i da nekoliko razli~itih nacija
sredstvo za sporazumijevanje. O zapostav- u standardnom jeziku. govori tim jezikom, pa on ima nekoliko
ljanju tog kriterija kod doma}ih jezikoslo- Opet je rije~ o tome da doma}i jezi- centara. Svaki centar ima svoju razli~itu
vaca Gröschel ka`e da je znak provincijal- koslovci potpuno iskrivljavaju lingvisti~ke varijantu. Sve ~etiri varijante su ravno-
izma u struci. Pored me|usobne razumlji- pojmove. Standardni jezik je ono {to je pravne, nije jedna od njih nekakav “pravi”
vosti, postoji i nekoliko drugih znanstvenih najvi{e pro{ireno u upotrebi, {to je neutral- jezik, a druga “varijacija” tog jezika.
kriterija, svi su opisani u knjizi, i svi daju no, obi~no i {to omogu}ava nadregionalno Policentri~ni su svi svjetski jezici, a i brojni
jednak rezultat kao i kriterij me|usobne sporazumijevanje. A doma}i jezikoslovci drugi. Razlike izme|u njihovih varijanti su
razumljivosti. Pogledajmo, naprimjer, tvrde da je standard ono {to nije pro{ireno u ~esto ve}e nego u na{em slu~aju.
osnovno rje~ni~ko blago kao kriterij. [to upotrebi, i uvjeravaju svoju okolinu da ne
ulazi u osnovno rje~ni~ko blago definirao je zna standardni jezik. Tvrdnju da nitko ne  Dok se ~ak i Sud u Haagu poslu`io
Morris Swadesh sastaviv{i listu od sto zna standardni jezik lansiraju sa ciljem da naukom kako ne bi pla}ao tri prevodioca, u
osnovnih rije~i. Na njoj su rije~i koje bi uzdrmali povjerenje ljudi u vlastita institucijama BiH imamo lektore za ono {to
ozna~avaju dijelove ljudskog tijela (oko, jezi~na znanja, uvjerili ih da su takva znanja se naziva “tri standardna jezika”?
kosa, srce, usta), `ivotinje (riba, pas), rad- data samo izabranoj kasti jezikoslovaca, pa Sud u Haagu je zamolio dva ugledna
nje (jesti, piti), brojeve (jedan, dva, tri), da se onda izvorni govornici ne bune kad profesora iz Amerike, Mortona Bensona i
zamjenice (ja, ti, on) i tako dalje. U lingvis- im ta kasta stalno dolazi s novosmi{ljenim Waylesa Brownea, da stru~no procijene da
li je potrebno imati tri prevodioca. Oba pro-
fesora su nezavisno jedan od drugoga izvi-
OPTU@BE ZA “POTKOPAVANJE TEMELJA HRVATSKE DR@AVE“ jestili Haag da to nije potrebno jer su raz-
like podjednake kao izme|u britanske i
ameri~ke varijante engleskog jezika, a kod
Besmisleno je tvrditi da država i njih nije potrebno prevo|enje. Bio je prim-
jer u Haagu da je 2004. optu`eni inzistirao
nacija ne može postojati bez na prevo|enju na zaseban srpski jezik, pa je
predstavnica Suda Hildegard Uertz Retzlaff
zasebnog jezika odbila to, rekav{i da “inzistiranje optu-
`enoga na postojanju srpskoga kao poseb-
 Kakve su reakcije na va{ rad? tojala {vicarska nacija i dr`ava, ni kanadska, noga jezika nema realnu podlogu“. U
Prije nekoliko godina ste bili optu`eni argentinska, brazilska, austrijska, ne bi lingvisti~kom smislu, srpskohrvatski jezik
da “potkopavate temelje hrvatske postojala ve}ina dr`ava i nacija u svijetu. ne mo`e se razdvojiti na dva ili vi{e jezika.
dr`ave“ zbog Va{ih stavova o jeziku? ^ovjek stvarno mora biti potpuno neuk, da Iako nacionalisti kao {to je optu`eni mogu
Ta optu`ba je do{la jer doma}i ne ka`em slijep, pa da misli da lingvisti~ki inzistirati na upotrebi ’srpskoga’ ili
jezikoslovci uvjeravaju ljude da dr`ava i dokazi o postojanju zajedni~kog standard- ’hrvatskoga’ ili ’bosanskoga’ jezika, to su
nacija ne mo`e postojati ako nema zase- nog jezika ugro`avaju postojanje Hrvat- samo razli~ite oznake koje se daju istome
ban jezik sa zasebnim imenom. To je, nar- ske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne ~lanu ju`noslavenskoga ogranka indo-
avno, besmislica jer ina~e ne bi postojala Gore kao ~etiri zasebne dr`ave, ili da evropske porodice jezika. Razlike u pisanju,
~ak ni ameri~ka dr`ava i nacija, ne bi pos- ugro`avaju postojanje ~etiriju nacija.  sintaksi i izgovoru nisu dovoljno zna~ajne
da bi se ’srpski’, ’hrvatski’ i ’bosanski’ tre- 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 59


SNJE@ANA KORDI], LINGVISTICA
 tirali kao odvojeni jezici. Svaka eventualna i nacionalisti~koj ideologiji”. Ima niz
autonomija koja zaista postoji izme|u tih dokaza za to, naprimjer Dennis Ager isti~e
takozvanih ’razli~itih jezika’ potje~e od da “za vrijeme nacisti~kog razdoblja u
ideolo{kih i politi~kih pozicija koje su sa Njema~koj je jezi~na politika bila glavni
znanstvenoga, lingvisti~koga stajali{ta dio oblikovanja identiteta Rajha. Najo~i-
bezvrijedne. glednija manifestacija toga bila je jezi~na
reforma s ciljem uklanjanja stranih leksi-
JEZI^NA NETOLERANCIJA ~kih posu|enica i osiguravanja kori{tenja
 Mo`e li naziv jezika biti “~uvar“ ’izvornog’ jezika”.
nacionalnog identiteta?
Kad bi naziv jezika bio ~uvar naci-  Tih reformi ima i kod nas. U BiH zas-
onalnog identiteta, onda ni najmo}nija tupnici nacija tvrde da im ona druga nacija
nacija na svijetu ne bi imala nacionalni ugro`ava pravo na jezik.
identitet. A ne bi ga imali ni Austrijanci, I takve tvrdnje pojavljivale su se u
[vicarci ni brojne druge nacije u svijetu. drugim sredinama kada je vladao ekstremni
Usput re~eno, kod nas je “nacionalni iden- nacionalizam. Istra`uju}i odnos prema
titet” postao fraza koja se ~esto koristi, a da jeziku u Tre}em Rajhu, Christopher Hutton
se pritom ne spominje kontradikcija koja je zaklju~uje da “nacizam je bio ideolo{ka
u njoj. Naime, ljudi koji imaju istu koalicija, a jedan od osnovnih elemenata u
nacionalnost nemaju i isti identitet, nego su toj koaliciji bio je za{tita prava materinskog
individualno razli~iti. Zato brojni autori u jezika: nacizam je bio pokret za jezi~na
svijetu pokazuju da je pojam “nacionalnog prava”.

ZAJEDNIČKI STANDARD: Što se tiče tvrdnje da imamo četiri standardna


jezika, ni ona nije istinita. Hrvatima, Bošnjacima, Srbima i Crnogorcima je
zajednički baš standardni jezik. Dokaz je što se jedino na standardnom jeziku
mogu tečno sporazumijevati
identiteta” itekako problemati~an i da u Ako pogledate u nezaobilazni lingvi-  U ime tih “jezi~nih prava“, kod nas se
stvari slu`i nacionalistima. Va{e pitanje me sti~ki leksikon Davida Crystala, vidjet }ete djeca u pojedinim {kolama razdvajaju u
sjetilo zapa`anja pisca Maria Vargasa Llose da je purizam za lingviste pogrdna rije~. To odvojene razrede...
da je nacionalni identitet klju~na rije~ je i razumljivo jer lingvisti znaju, da citiram Govore}i ba{ o BiH, Robert Greenberg
nacionalisti~ke retorike i da “utopijsko Heinza Dietera Pohla, da “ne postoje ~isti naziva jezi~nim apartheidom kad se djecu
predo~avanje jedne potpuno homogene i u jezici. Na razini jezika nikad nije postojala zbog navodno razli~itih standardnih jezika
sebe zatvorene zajednice nestaje ~im ga netrpeljivost prema stranome, jezi~ni dodiri razdvaja u zasebne {kole ili razrede. Opet je
poku{amo usporediti s realno postoje}im i razmjena jezi~nog materijala uvijek su bili ovdje rije~ o primjeni one maske koju smo
nacijama u konkretnoj stvarnosti. Kulturna, ne{to prirodno, spontano, dok je jezi~no ve} spomenuli: politi~ki je prihvatljivije
etni~ka i dru{tvena heterogenost, koja je u razgrani~avanje prema susjedu koji dru- re}i “mora se zbog jezika”, nego “mora se
njima vi{e ili manje jako izra`ena, dokazu- ga~ije govori ili ~ak isklju~ivanje njega uvi- jer ne `elimo da se djeca dru`e”.
je da pojam ’kolektivnog identiteta’ - a ’na- jek neprirodno i abnormalno”. Lingvistima
cionalni identitet’ da i ne spominjem - vodi poput Jamesa Milroya je poznato i da “je  Postoji li pozitivan nacionalizam?
potpuno u zabludu”. jezi~ni purizam oru|e koje slu`i rasisti~koj Ako ka`emo da je to patriotizam, ne mogu

 U BiH ve} godinama traje polemika o


jeziku koji se koristi u medijima. Tako, NOVE RIJE^I I ARHAIZMI
naprimjer, Hrvati tvrde da javni televizijski
servisi zanemaruju njihov jezik, isto tvrde i
Bo{njaci govore}i da isti ti mediji pro-
te`iraju hrvatski jezik...
Kod nas se lektoriranje pretvorilo u
Kad pojedinci razdra`eno reagiraju na
neke rije~i koje prepoznaju kao znak druge
cenzuru
nacije, to je izraz jezi~ne netolerancije. A  Lektori danas ~esto zahtijevaju ili medijskim ku}ama koje imaju lektora, on
jezi~na netolerancija je, kako Roseann kori{tenje novih, “podobnih“ rije~i, ili radi ne{to sasvim drugo: njegov osnovni
arhaizama. Tako smo u situaciji da zadatak je dati prijedloge za pobolj{avanje
González zapa`a, ~esto politi~ki prihvatljiva
upotrebljavamo rije~i koje godinama jasno}e pojedinih re~enica, a autora se
maska za netoleranciju prema drugoj naciji.
nisu u razgovornom jeziku, npr. ~etve- pita za dopu{tenje kod svakog pojedinog
Ta maska se koristi jer je u dana{njim
rica, peterica? prijedloga. Ni u kojem slu~aju lektori u
dru{tvima politi~ki prihvatljivije govoriti o
Ve} su brojni autori zapazili da se kod inozemstvu ne vr{e odstrijel rije~i nave-
jezi~noj ~isto}i nego govoriti direktno o
nas razmahala jezi~na cenzura, koja se denih na nekakvim listama nepodobnosti,
neprijateljstvu prema drugoj naciji.
skriva pod nazivom lektoriranje. Ono {to a upravo to ~ine doma}i lektori. Ispravan
rade doma}i lektori, to nije posao lektora, naziv za njih je cenzori, a posao koji obav-
 Kakav status ima u lingvistici jezi~na nego cenzora. U inozemstvu, u izdava~kim ljaju je jezi~na cenzura. 
~isto}a, tj. purizam?

60 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


JEZIK U SLU@BI NACIONALIZMA
a da se ne sjetim izreke da je “patriotizam
posljednje uto~i{te hulja“.
Tipi~no je da mislimo da nacionalizam CRTICE IZ BIOGRAFIJE SNJE@ANE KORDI]
postoji uvijek samo kod drugih, a na{
nacionalizam predo~avamo kao ’patrioti-
zam’, koristan i neophodan. Me|utim, Dugogodišnja znanstvena i
Michael Billig zapa`a, “problem je kako u
praksi razlikovati ta navodno vrlo razli~ita
stanja svijesti. ^ak i najekstremniji naci-
sveučilišna karijera u Njemačkoj
onalisti }e tvrditi da imaju patriotske po- Snje`ana Kordi} ro|ena je 1964.
bude”. Jenö Szücs lijepo opisuje kako je godine u Osijeku, gdje je 1988. zavr{ila
“nacionalni ponos u praksi vrlo kliska i studij kroatistike. Zaposlila se 1990.
labilna kategorija jer druga strana ponosa je kao istra`iva~-pripravnik iz podru~ja lingvi-
oduvijek preziranje drugoga ili drugih. sti~ke kroatistike na Osje~kom sveu~ili{tu.
^ovjek je samo u usporedbi s ne~im Tokom 1991. godine pre{la je na Filozo-
ponosan na ne{to. Te{ko je kontrolirati gdje fski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za
zavr{avaju jednozna~no lijepe predod`be o asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski
’dragocjenom materinskom jeziku’, a gdje jezik Odsjeka za kroatistiku. Odmah nakon
po~inje da ovaj ili onaj narod ’ima grozan {to je zavr{ila postdiplomski studij lingvis-
jezik’, da je na{a zemlja tako lijepa, a ona tike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i
zemlja izrazito odvratna... Pogotovo je magistrirala 1992., te odbranila disertaciju
te{ko kontrolirati gdje zavr{ava da smo mi 1993. godine, ponu|eno joj je da u
prijateljski, susretljivi i otvoreni, a gdje Njema~koj nastavi sveu~ili{ni rad. Tamo je
po~inje da su oni odbojni, odvratni, stekla status habilitiranog znanstvenika
zatvoreni. Isto i s povijesnog gledi{ta: mi (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.
smo oduvijek voljeli slobodu i bili heroji, Predavala je petnaestak godina kao
oni su bili podmukli i kukavice”. Eugen znanstveni suradnik, docent i profesor na
sveu~ili{tima u Bochumu, Münsteru,
Lemberg nas tako|er podsje}a da “ponos
Berlinu i Frankfurtu. 
{to se pripada nekom carstvu, nekoj
religijskoj ili kulturnoj zajednici podrazu-
mijeva preziranje ili sa`aljevanje onih koji da li se pi{e “podstanar” ili “potstanar”,
u tome nemaju udjela”. NACIONALISTIČKA pravopis }e sadr`avati tu rije~, a ne}e
MIMIKRIJA: Kad sadr`avati rije~ “stanar” jer kod nje ne iskr-
POPIS PODOBNIH I sava nikakav problem prilikom pisanja.
NEPODOBNIH RIJE^I pojedinci razdraženo Ako pojedini doma}i pravopisac svoj
 Kuda vodi u doma}oj sredini jezi~no- pravopis shva}a kao popis podobnih i
pravopisno rodoljublje i odvajanje po svaku reagiraju na neke riječi progla{avanje nepodobnih rije~i, onda
cijenu? Da li je mogu}e da se jednog dana samo pokazuje da ~ak ne zna ni {to je to
napravi jedan zajedni~ki pravopis umjesto koje prepoznaju kao znak pravopis. Pa onda ni preporuke tako nek-
da se svakih par godina {tampa nekoliko druge nacije, to je izraz valificiranog autora ne treba uzimati
nacionalnih pravopisa? ozbiljno.
Mo`emo prvo napomenuti da pravopi- jezične netolerancije. A
sne razlike ne zna~e da se radi o razli~itim
jezična netolerancija je,  Najve}u korist od tog jezi~no-
jezicima jer pravopis nije jezik i ne opisuje lingvisti~kog rodoljublja imaju upravo oni
jezik, nego samo na~in bilje`enja jezika u kako Roseann González koji insistiraju na nacionalnim razlikama u
pisanom mediju. Ve}ina postoje}ih jezika jeziku nalaze}i u tome razlog za {tampanje
na svijetu nema pravopis. Osim toga, zapaža, često politički novih pravopisa i rje~nika. Pitanje je da li
~injenica je da u Bosni i Hercegovini do su nacionalni lingvisti spremni odre}i se
danas relativno velik broj ljudi ne zna pisati
prihvatljiva maska za mogu}nosti zarade koju im nudi postoje}e
niti poznaje nekakav pravopis, ali bez obzi- netoleranciju prema stanje i po{tedjeti svoje domovine nepo-
ra na to jezik dobro znaju, imaju bogat trebnih tro{kova?
rje~nik i gramati~ki ispravno govore. I taj drugoj naciji O~ito je da nisu spremni. Ovako na lak
primjer zorno pokazuje da pravopis nije na~in mogu ra~unati s raznim privilegijama
jezik. Stoga nisu u pravu oni koji misle da zajedni~ki pravopis, i pokazalo se da on u u dru{tvu: s financiranjem novih radnih
}e mijenjanje pravopisa doprinijeti tome da praksi sasvim dobro funkcionira. mjesta i projekata, s brzim napredovanjem
se radi o razli~itom jezicima. Kad pogle- u karijeri, ~lanstvom u akademiji,
damo situaciju u drugim policentri~nim  Da li se za rije~i koje se nalaze u nagradama spojenim s nov~anom pot-
jezicima, vidimo da se i pravopis u pravopisima mo`e re}i da su jedine porom, prihodima od gramatika, pravopisa
Engleskoj razlikuje od pravopisa u ispravne za upotrebu? i rje~nika koje je ministarstvo odobrilo za
Americi, pravopis u Njema~koj se razlikuje Ni u kojem slu~aju. Funkcija pravopisa {kole. Osim toga, raste im dru{tveni ugled.
od pravopisa u [vicarskoj, a svejedno se te je da ljudi u njega zagledaju kad ne znaju Ina~e se {ira javnost ne zanima za lingviste,
nacionalne varijante ne klasificiraju kao kako napisati neku rije~. To zna~i da bi ali ako uspiju uvjeriti tu javnost da }e
razli~iti jezici. U svijetu ima primjera i da pravopis trebao sadr`avati samo one rije~i propasti nacija i dr`ava bez njihove djelat-
su se predstavnici nacionalnih varijanata koje su ljudima problemati~ne za pisanje. nosti, onda ih se obilato podupire i uva`ava
policentri~nog jezika dogovorili da imaju Naprimjer, s obzirom da ljudi nisu sigurni u dru{tvu. 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 61


OTKRIJMO DOMA]E OVOG LJETA

Putujući svijetom tragamo


za vrijednim spomenicima
kulture i najatraktivnijim
znamenitostima, a često
previđamo ljepote koje su
nam nadohvat ruke; u
mini vodiču kroz najljepše
historijske i kulturne
spomenike Bosne i
Hercegovine podsjećamo
vas koji su to dragulji koje
neizostavno treba obići u
našoj zemlji

MAPA
SKRIVENOG
BH. BLAGA
10 najvećih kulturnih atrakcija u BiH

62 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


NAJLJEP[A BH. ODREDI[TA ZA LJUBITELJE KULTURNOG TURIZMA
Prekrasni stari bh. gradovi (Travnik, sakralni objekti poput pravoslavne crkve
Pi{e: ADISA BA[I] Grada~ac, Bu`im, Srebrenik, Te{anj ili brvnare u Prijedoru ili crkve [klopotnica u
Vranduk) svaki ponaosob zaslu`uju mjesto op{tini Fo~a.).

Z
u ovom izboru, ali bi takva lista bila pre- Ovom prilikom treba podsjetiti da je
a ljubitelje kulture koji od ljeta i duga~ka, pa oni ostaju za neki novi, mo`da veliki broj spomenika iznimne kulturne i
odmora o~ekuju malo vi{e od samo njima posve}en tekst. historijske vrijednosti uni{ten u proteklom
puke dokolice, pripremili smo Neki objekti poput Titovog bunkera u ratu, a to se ponajprije odnosi na d`amije i
mini vodi~ kroz bh. kulturno Konjicu izostavljeni su zato {to nisu druge objekte iz osmanskog perioda
blago. Ovdje je deset prijedloga za otvoreni za javnost (bunker jo{ uvijek pri- (hamami, medrese, ku}e...). Nasilje i
kratka putovanja i izlete u vlastitoj okolini pada vojsci, ali je zato naprimjer obnovljeni razaranja iz bliske pro{losti, na`alost,
ili na drugom kraju zemlje, koji }e putniku Stari kameni most u Konjicu, mjesto koje nepovratno su o{tetili zajedni~ku kulturnu
sigurno ponuditi nezaboravni do`ivljaj. svakako treba posjetiti). Niz vrijednih i ba{tinu.
Ovaj izbor je, kao i svaki sli~an, uzbudljivih odredi{ta za turiste ljubitelje Ovaj vodi~ treba shvatiti i kao podsti-
nepravedan prema barem desetini interesan- bh. kulture tako|er je izostavljeno zbog caj da svako od nas za sebe otkriva po
tnih mjesta u Bosni i Hercegovini, ali je ograni~enog prostora, ali ih treba barem Bosni i Hercegovini mjesta koja se isti~u
napravljen u namjeri da se pa`nja skrene na spomenuti (npr. djela Ismeta Mujezinovi}a ljepotom i zna~ajem, a koja u nama bude
dostupne i izuzetno atraktivne a manje u Me|unarodnoj galeriji portreta u Tuzli ili neke posebne emocije i motivi{u nas na
posje}ene bh. kulturne ljepote (Po~itelj, Stari rijedak primjer industrijskog bh. naslije|a - razmi{ljanje i dalje istra`ivanje. I da nara-
most, Blagaj ili Sarajevska Hagada naprim- stara postrojenja za proizvodnju soli u vno, svoja otkri}a i impresije dijelimo sa
jer, svakako su uobi~ajena meta za turiste). spomenutom gradu. Tu su i brojni neobi~ni drugima...

LIVNO JAJCE
Slike Gabriela Jurkića u Katakombe
Galeriji Gorica U Jajcu postoji barem dvadesetak spomenika koje neizo-
stavno treba obi}i (stari grad, Medvjed-kula, anti~ki sakralni
Istaknuti bh. slikar Gabriel Jurki} ro|en je 1886. godine u spomenik Mitrej posve}en nepobjedivom bogu Sunca, Dom
Livnu, odakle je na {kolovanje i stru~no usavr{avanje oti{ao u AVNOJ-a, slapovi i mlinice na Plivi...) ali se jedno mjesto ipak
Sarajevo, zatim Zagreb pa Be~. Nakon zavr{etka {kolovanja isti~e svojom posebno{}u, a to su Katakombe. Ova gra|evina
`ivio je i radio u Sarajevu, gdje se o`enio knji`evnicom izdubljena je u `ivoj stijeni, a sastoji se od podzemne crkve i
[tefom Fialka. Njihov dugogodi{nji skladni brak, posve}enost kripte. Poti~e sa kraja 14. vijeka, iz vremena Hrvoja Vuk~i}a
religiji i vjerskim motivima u umjetnosti, spadaju u Hrvatini}a, “jaja~kog kneza“, kada je Jajce bilo na vrhuncu
najosobenije pri~e bh. kulturne historije. Od 1956. godine njih razvoja i mo}i. Katakombe su izgra|ene po njegovom nalogu
dvoje preseljavaju u franjeva~ki samostan Gorica u Livnu, kao porodi~na grobnica, a danas su dobro o~uvane, osvijetljene,
gdje im je dato do`ivotno izdr`avanje. Gabriel zauzvrat svoje impresivne na pomalo sablasan na~in i nezabilazne na mapi bh.
slike, crte`e, skice, namje{taj iz ateljea, li~ne predmete i svu kulturnog blaga.
skromnu imovinu ostavlja samostanu. Danas se u samostanu
pored veoma zanimljivog muzeja sa arheolo{kim nalazima iz
ovog kraja, mo`e pogledati i impresivna kolekcija Jurki}evih
djela zbog koje se svakako vrijedi uputiti ka Livnu. U Gorici
se nalazi skoro 200 slika ovog klasika bh. slikarstva (me|u
njima su Snje`na idila i Autoportret) kao i veliki broj njego-
vih izuzetnih crte`a.
Foto: Mario Ili~i}

Foto: Mario Ili~i}

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 63


OTKRIJMO DOMA]E OVOG LJETA

FOJNICA SARAJEVO
Biblioteka i muzej Botanička bašta
Franjevačkog samostana Zemaljskog muzeja

Foto: Milutin Stoj~evi}


Iako najpoznatija po zdravstvenom turizmu, Fojnica krije i kul-
turno blago koje je ~ini atraktivnom destinacijom za ljubitelje aktivno
i pametno provedenog odmora. Muzejska zbirka i bibliote~ki fond
Franjeva~kog samostana Duha svetoga su nakon vi{egodi{njeg
obnavljanja otvoreni prije dvije godine i u punom sjaju predstavljeni
javnosti. U samostanskoj biblioteci se nalazi skoro 40.000 knjiga, a
fond je veoma raznolik i {irok, od savremene beletristike, do rariteta
starih po nekoliko stotina godina i knjiga koje su franjevci stolje}ima
donosili nazad u Bosnu i Hercegovinu vra}aju}i se sa {kolovanja u
inostranstvu. Fojni~ki franjevci sa posebnim ponosom pokazuju
Ahdnamu iz 15. stolje}a, dokument koji je sultan Mehmed Fatih
predao fra An|elu Zvizdovi}u garantuju}i franjevcima slobodno
prakticiranje katoli~ke vjere na ovim prostorima. Nezaobilazan
eksponat je i fojni~ki grbovnik a samostanska riznica ~uva i kolekciju
izuzetnih crkvenih i svjetovnih filigranskih predmeta od srebra. U
Fojnici se nalazi i Musafirhana, objekat izuzetne ljepote za koji se
smatra da je nastao u prvoj polovini devetnaestog stolje}a. Bila je
to ku}a u kojoj su putnici namjernici mogli dobiti besplatan trodnevni
boravak i hranu za sebe i konja. Danas ru{evna i napu{tena, ova
zgrada ipak mami poglede svojom misti~nom ljepotom. Putnicima Unutar kompleksa Zemaljskog muzeja, skrivena od pogleda
u Fojnicu vrijedi i da posjete obli`nje Kre{evo, posebno radi auten- sa glavne gradske saobra}ajnice, nalazi se Botani~ka ba{ta, jedan
ti~nih pitoresknih starih ku}a. od najatraktivnijih i najnjegovanijih vrtova u na{oj zemlji. U njoj
su smje{teni neki od najljep{ih ste}aka prona|enih {irom Bosne i
Foto: Mario Ili~i}

Hercegovine. Osim toga {to u vrelim ljetnim danima nudi prijatnu


svje`inu, potpuni mir i idili~an pogled na fontanu sa lokvanjima
i zlatnim ribicama, ova ba{ta je mjesto od velikog zna~aja za
prou~avanje biljne raznolikosti u Bosni i Hercegovini. U
Botani~koj ba{ti Zemaljskog muzeja rastu ovda{nje endemske
biljne vrste poput Pan~i}eve omorike, kao i atraktivne biljke
poput sekvoje, ginka, magnolije, neobi~nih kaktusa, a tu je i
razno ljekovito i ukrasno bilje. Stara skoro jedno stolje}e, ova
ba{ta osnovana 1913. godine, znatna o{te}enja pretrpjela je u
ratu, ali danas je revitalizirana i ~ini privla~no meditativno mjesto
koje svakako treba posjetiti.

desetlje}ima prije rata ovaj most je izgubio svoju prakti~nu vrijednost,


ROGATICA a zadr`ao kulturno-historijsku. Ta~an podatak o njegovom graditelju i
godini gradnje nije sa~uvan. Iz izuzetne gracioznosti i slo`enosti
Most na rijeci Žepi tehni~ke izvedbe jasno je da graditelj nije mogao biti prosti neimar iz
naroda, ve} da je to vrhunski majstor, {kolovan kod najboljih graditelja
Te{ko da }e dana{njeg putnika namjernika put slu~ajno nanijeti kroz svog vremena. Smatra se da je most nastao krajem 16. vijeka a da ga je
selo @epu. Da bi se vidio Most na @epi, potrebno se tamo planski uputi- gradio majstor koji je pripadao istoj {koli kao i veliki Mimar Sinan koji
ti. Iako je nekad bio va`an za komunikaciju u ovom kraju, i je izgradio Most Mehmed-pa{e Sokolovi}a u Vi{egradu, jo{ jedno
arhitektonsko ~udo u ovom kraju. Oba mosta pojavljuju se kao
Foto: Mario Ili~i}

zna~ajan motiv u djelu bh. nobelovca Ive Andri}a. Most na @epi se,
iako vrlo sofisticiran, odli~no uklapa u pomalo divlji krajolik. [ezde-
setih godina pro{log vijeka most je do`ivio neobi~nu sudbinu: radi
stvaranja akumulacionog jezera za HE Bajina Ba{ta premje{ten je na
drugo mjesto na rijeci i zarotiran za 180 stepeni. Ova egzibicija nije
ostala bez posljedica. Most na @epi danas je pomalo zanemaren i zab-
oravljen, ali posjetiti njega i obli`nju Red`ep-pa{inu kulu, te porazgo-
varati sa ljudima u selu ~iji su `ivoti i sje}anje neraskidivo vezani za
most, iskustvo je za pam}enje.

64 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


NAJLJEP[A BH. ODREDI[TA ZA LJUBITELJE KULTURNOG TURIZMA

STOLAC
Bregava sa mlinicama,
stupama, mostovima i
starim kupalištem
Malo je gradova u na{oj zemlji koji toliko obiluju spomenici-
ma izuzetne historijske i kulturne vrijednosti kao Stolac. U
samom gradu i njegovoj neposrednoj blizini su naprimjer ~udesni
helenisti~ki grad Daorson (nalik na igra~ku kakvih drevnih divo-
va), zatim brojne nekropole sa ste}cima me|u kojima je najpoz-
natija i najbolje sa~uvana Radimlja, a tu je i stambena cjelina
Begovina, te brojni drugi objekti od kojih je, na`alost, ve}ina
do`ivjela o{te}enja u proteklom ratu. Dragulj koji zavre|uje
posebnu pa`nju je smaragdno zelena rijeka Bregava sa svojim
mostovima, vodopadima, stupama i mlinicama. Korito ove nest-
varno lijepe rijeke ~ija svje`ina donosi spas od nemilosrdnog
hercegova~kog sunca bogato je malim gra|evinama koje svje-
do~e o vremenu kada se snaga vode koristila za ispiranje ve{a ili
za pokretanje mlinskog kamenja. Na Bregavi se nalazi i javno
ljetno kupali{te sa po~etka dvadesetog stolje}a Kupaje, izgra|eno
najprije za austrougarske oficire a kasnije i sve do danas namije-
njeno svim gra|anima. Putnici kroz Hercegovinu dakako ne}e
zaobi}i Mostar, ali umjesto uobi~ajenog pogleda na biser sa liste
UNESCO-a, Stari most, preporu~ljivo je poznati ambijent pogle-
dati sa o~aravaju}eg panoramskog vidikovca na vrhu kule Tara u
kojoj je smje{ten Muzej Starog mosta. U Mostaru je, podsjetimo,
pa`nje vrijedan i monumentalni kompleks Partizanskog spomen
groblja, kao i spomenici stambene kulture, ku}e Bi{}evi}a,
Kajtaza i Muslibegovi}a.
Foto: Milutin Stoj~evi}

VAREŠ
Srednjovjekovni kraljevski
grad Bobovac
Bobovac je definitivno napu{ten davne 1626. godine, ali iako u
njemu niko ne obitava ve} skoro ~etiristo godina, lokacija na kojoj je
bio ovaj srednjovjekovni bosanski kraljevski grad sa~uvala je svoju
magi~nu privla~nost. Bobovcu se mo`e pri}i iz dva smjera, od
Kraljeve Sutjeske i od Vare{a, ali u oba slu~aja putnik treba biti spre-
man na {etnju {umskim prilazom koja ga dovodi na istaknuti plato
Foto: Mario Ili~i}

za koji je odmah jasno da ima odli~an odbrambeni polo`aj. I danas


mu, naime, nije sasvim lako pri}i. Bobovac je bio klju~no mjesto
bosanskog srednjovjekovnog kraljevstva, u njemu su stolovali ban
Stjepan II Kotromani}, te kraljevi od Tvrtka I do Toma{a. Danas su
vidljivi samo ostaci nekada{njeg kraljevskog grada (prije osam god-
ina obnovljena je Grobna kapela), nema vi{e mo}nog vladarskog
dvora, ku}a, utvrde niti pomi~nog mosta kojim se vjerovatno ulazi-
lo u Bobovac. Ali su ostali arheolo{ki nalazi koji svjedo~e o `ivotu u
ovom gradu i ostalo je mjesto na koje se treba uputiti i na kojem se
polo`aj, sudbina i historija Bosne mogu jako dobro razumjeti.
Putnici iz smjera Kraljeve Sutjeske mogu tako|er posjetiti ovu
idili~nu varo{, obi}i tamo{nji muzej i biblioteku franjeva~kog
samostana u kojem se ~uvaju ~ak 22 inkunabule, ili jednostavno
u`ivati u razgledanju nekoliko bisera stare stambene arhitekture.

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 65


OTKRIJMO DOMA]E OVOG LJETA

CAZIN

Foto: Mario Ili~i}


Kiparska kolonija u starom
gradu Ostrožac
Jo{ jedno od mjesta na kojem su vidljive burne promjene iz
bh. historije je stari grad Ostro`ac, na uzvisini iznad rijeke
Une nedaleko od Cazina. I ova utvrda je izgra|ena u srednjem
vijeku, da bi svoj pe~at ostavile i Osmanlije, i Austro-Ugarska.
Osvajanja, ratovi, po`ari, sve to mijenjalo je lice Ostro`ca, a
dana{nji oblik dobio je 1901. kada je austrougarski poru~nik
Lothar von Berks ovu utvrdu otkupio i sagradio dvorac po
svom ukusu. Njegova obitelj nastavila je koristiti dvorac sve
do Drugog svjetskog rata, nakon kojeg je imanje Berksovih
nacionalizirano. Od 1967. ovdje se odr`avala kiparska koloni-
ja (prekinuta za vrijeme posljednjeg rata i nedavno obnovlje-
na) tako da veliki broj skulptura postavljenih oko dvorca
stvara poseban, bajkovit ugo|aj. Bogata hladovina, lijep
pogled, ugodan ambijent, zanimljiva povijest, sve su to razlozi
za posjetu Ostro`cu.

TRNOVO BANJA LUKA


Selo Umoljani sa Muzej savremene
stećcima i džamijom umjetnosti u staroj
Selo Umoljani na Bjela{nici idealno je odredi{te i za lju-
bitelje kulture i za ljubitelje prirode. O{tar i blagotvoran
željezničkoj stanici
planinski zrak ve} je dovoljan razlog za posjetu ovom selu, Prije ~etrdeset i jednu godinu Banja Luku je pogodio razoran
ali u njemu je tako|er na relativno malom prostoru saku- zemljotres, a samo godinu dana kasnije u grad su po~ela da sti`u
pljeno mno{tvo zna~ajnih spomenika koji svjedo~e o posto- djela koja su istaknuti umjetnici poklanjali u znak suosje}anja sa
janju naselja na ovom terenu jo{ u prahistorijsko doba. U Banjalu~anima. Umjesto planirane Galerije solidarnosti, 1971. je
Umoljanima je jedna od najzna~ajnijih nekropola sa na profesionalnim standardima osnovana Umjetni~ka galerija koja
pedesetak ste}aka posebno lijepe izrade, tu je i jedanaest uskoro obilje`ava 40 godina postojanja i koja je prije {est godina
starih ni{ana sa prelaza iz 15. u 16. vijek, kao i zarasli i transformisana u Muzej savremene umjetnosti RS-a. Osamdeset i
utonuli ostaci srednjovjekovne gra|evine. Sama lokacija je prve godine ova institucija smje{tena je u renoviranu zgradu stare
impresivna jer se sa nekropole pru`a prekrasan pogled na `eljezni~ke stanice, {to je ~ini jedinstvenim i posebno zanimljivim
okolne planinske vrhove Viso~ice i Treskavice. Posebnu spojem tehni~kog i kulturnog naslije|a. Ovaj muzej posjeduje
dra` selu daje d`amija sa po~etka 20. vijeka sa kratkom, djela D`evada Hoze, Ede Murti}a, Vladimira Veli~kovi}a,
{irokom munarom oblo`enom limom. Ovakvom gradnjom Friedensreicha Hundertwassera, Mustafe Skopljaka, Mersada
munara je prilago|ena opstanku na jakim planinskim Berbera, Emira Dragulja, Franje Likara i brojnih drugih uglednih
vjetrovima. Iako je selo 1993. autora, a njegov rad u budu}nosti usmjeren je ka afirmaciji savre-
godine bilo zapaljeno, d`amija menih bh. umjetnika.
je jedina ostala netaknuta i o
Foto: Mario Ili~i}

tom doga|aju se ispredaju


razne legende. U izvje{taju
Komisije za za{titu nacional-
nih spomenika stoji da je na
stropnoj konstrukciji d`amije
urezan }irili~ni natpis “gata~ki
~etnici“. Sat vremena vo`nje
makadamskim putem od
Umoljana nalazi se i `ivopisno
selo Lukomir, naselje na
najvi{oj nadmorskoj visini u
BiH (skoro 1.500 metara).

66 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


VOLIM SLU[ATI RADIO

RADIO TNT osnovan je u Travniku prije trinaest godina, kao jedina privatna
radiostanica u Srednjobosanskom kantonu, a proteklog vikenda prisustvovali smo
“3. Code Music Festu” koji su za svoj rođendan organizovali u Novom Travniku;
za “Slobodnu Bosnu” menadžer Radija TNT ALEM LOLIĆ govori o ambicijama,
željama i planovima zaposlenih u medijskoj kući koju je “sagradio” njegov otac

DVA FESTIVALSKA DANA


Uposlenici i saradnici Radija TNT
iz Travnika svoj trinaesti ro|endan
proslavili su u Novom Travniku

JAVNA GRUPA TNT


Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: RADIO TNT
Alem Lolić: “Želimo biti najbolji

P
roteklog vikenda Radio TNT iz prijatelj našim slušateljima”
Travnika proslavio je trinaesti T.B.F, Letu {tuke, KillingJazzHardCoreBaby, O`ujskog, Bet Live kladionica... Ali sma-
ro|endan. Tim povodom je u KZU ole, ole & PZU oje,oje, St!llness, Zinedin tram da Code Music Fest polako raste i da
Klubu TI u Novom Travniku Zidan, Zabranjeno pu{enje... Na`alost, posjeta }emo u narednim godinama imati jedan od
odr`an 3. Code Music Fest. na ovogodi{njem Festivalu je mala tako da vode}ih festivala u BiH”, tvrdi Alem Loli},
“Radio TNT, u saradnji sa CODE-om, ve} nisam potpuno zadovoljan. Neki ka`u da su menad`er Radija TNT.
tre}u godinu organizuje Code Music Fest. narodnjaci krivi za sve. Ja ipak mislim da
Cilj Festivala je da dovedemo poznate, ali i ovdje ima mnogo ljudi koji vole muziku “KONZUMIRAJTE” DOBAR RADIO
neafirmisane muzi~are, ~ije pjesme u ma- koju mi furamo, ali su finansije glavni prob- Kada je 20. augusta 1997. Dino Loli}
njem ili ve}em obimu emitujemo u progra- lem. Mi nikada ne bismo uspjeli organizo- osnovao Radio TNT, njegov sin Alem imao je
mu Radija TNT. Do sada su nastupali Laka, vati Festival da nema sponzora poput FDS-a, tek dvanaest godina. “TNT je tada bio, i ostao,

68 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


SUTRA BOLJI NEGO DANAS
poslu{ati samo najve}e hitove. “Najva`nije
I SEXON SLAVI osobe na na{em radiju su muzi~ki urednik i
Zabranjeno pu{enje voditelji. Slogan nam je Slu{aj i u`ivaj, cilj
bilo je specijalni gost
nam je da slu{atelje oslobodimo neke {uplje
na 3. Code Music Festu
pri~e, te{kih tema, crne hronike. Nastojimo
stvoriti jedan poseban mali svijet u kojem
se mo`ete opustiti i u`ivati u zanimljivim
voditeljima i najboljem muzi~kom miksu u
ovoj regiji. Svaki dan od 7 do 17 sati
imamo program u`ivo i kontakte sa
slu{ateljima putem SMS-a i telefona. Za taj
program su zadu`eni Rahela ^abro, Esad
Eso Durmi{evi} i Admir Muj~i}. Nave~e
emitujemo legendarne muzi~ke emisije
Vremeplov i Bumerang, koje vode i
ure|uju radijski fanatici Vlado Mu{icki i
Mitar Daki}. Nedjeljom emitujemo najs-
lu{aniju evropsku top listu - EUROPEAN
44 na bosanskom jeziku, koju vodi na{
saradnik Davor \erbez. Va`no je spomenu-
ti da nikada ne ispunjavamo muzi~ke `elje i
da nikada ne pri~amo du`e od trideset
sekundi”, obja{njava Alem Loli}.

NE]EMO DA POBIJEDI
NARODNA MUZIKA
jedina privatna radiostanica u Srednjo- Na Radiju TNT ne emituju narodnu
bosanskom kantonu. Osniva~, vlasnik i direk-
PARE, PARE, POKREĆU muziku, a donja granica je, da tako ka`emo,
tor radija TNT je moj otac Dino Loli} koji je, SVIJET: “Neki kažu da su Gibonni. “Nikada nismo emitovali narodnu
izme|u ostalog, zaslu`an za moj anga`man na muziku. Nemamo ni{ta protiv narodne
radiju. Jednostavno, od malena sam zaljubljen narodnjaci krivi za sve. Ja muzike, ali smatramo da je takvih radiostan-
u radio, to je medij koji me fascinira i jedini je ica previ{e na na{em tr`i{tu. Usmjerili smo
kojeg mo`ete konzumirati u bilo kojem
ipak mislim da ovdje ima se ciljnoj grupi koja ne slu{a narodnjake na
momentu. A dobar radijski program je kao mnogo ljudi koji vole radiju. Mi smo prva potpuno formatirana
dobra knjiga. Uglavnom, 1998. sam odlu~io radiostanica u BiH, emitujemo manje od 500
napraviti emisiju Fun sport, koja mi je ostala muziku koju mi furamo, pjesama i u svakom momentu samo hitove, a
na{ fokus su doma}i i strani pop i rock
u pam}enju po tome {to sam u premijernom ali su finansije glavni hitovi. Redovno pratimo {ta interesuje na{e
izdanju umjesto prve najave {utio trideset
sekundi. Mislio sam da }e me mikrofon problem. Mi nikada ne slu{atelje, koju muziku vole, {ta su slu{ali
pojesti, ali zahvaljuju}i ljudima koji su tada ranije, {ta slu{aju trenutno i {ta bi `eljeli ~uti.
radili na radiju, posebno legendarnom
bismo uspjeli organizovati Kreiranje ovakog programa je jedna mala
travni~kom novinaru Karlu Juri}u, oslobodio Festival da nema nauka, spoj matematike, logike i psihologije.
sam se straha i kasnije sam i ljetne i zimske Ovako rade svi na zapadu, a mi smo dobili
raspuste provodio za mikrofonom”, veli na{ sponzora” priliku da se edukujemo za kreiranje
sagovornik. ovakvog programa i mogu re}i da nam
Najve}i uspjeh ovog radija je {to je do odli~no ide. Naravno, ogla{iva~i prate `elje
sada opstao kao jedina privatna i nezavisna na{ih slu{atelja tako da redovno biraju Radio
radiostanica u Srednjoj Bosni: “Mi opstajemo TNT za svoje kampanje”, ka`e Loli} mla|i.
zahvaljuju}i slu{ateljima koji su prepoznali On govori i o usvajanju “svjetskih” stan-
na{ trud i ogla{iva~ima koji su u nama pre- darda u kreiranju radijskog programa i prila-
poznali profesionalne partnere. Naravno, tu go|avanju na{em tr`i{tu, te o njihovoj ciljnoj
su i brojne nagrade te vrlo poseban radijski grupi. “Sve se svodi na prepoznavanje `elja
program. Danas imamo pet profesionalnih i potreba ciljne grupe i ne odstupanje od
zaposlenika i isto toliko saradnika koji onoga {ta slu{atelji `ele. Mi smo njihov
u~estvuju u kreiranju na{eg programa. servis i razonoda. Nikada ne radimo za {to
Naravno, u budu}nosti `elimo zaposliti jo{ mi mislimo da je dobro, mi pitamo slu{ate-
nekoliko profesionalnih voditelja i ljudi u pro- lje {ta je dobro i to i radimo. Naravno, ima tu
daji. Na{ program se danas mo`e slu{ati na tri i mali milion pravila i tajni koje na{ program
frekvencije od Kupresa do Visokog (95.1 ~ine onakvim kakav jeste.”
Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busova~a, Ambicija Radija TNT je da sutra bude
Kiseljak; 93.4 Zenica, Kakanj, Visoko i 93.5 bolji nego danas. Alem Loli}, na kraju
Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf).” na{eg razgovora u Travniku, ka`e i ovo:
Radio TNT ima vrlo zanimljiv program. “Nastavljamo sa na{im razvojim planom i
A emituju samo pa`ljivo izabranu muziku, Alem `elimo biti najbolji prijatelj na{im slu{a-
tako da u svakom momentu slu{aoci mogu
Loli} teljima.” 

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 69


KULT MARKET
KNJI@EVNA KRITIKA
SR\AN MR[I]
Krici iz geta Roman Herte Müller “Ljuljačka daha” (Oceanmore, Zagreb, 2010.)
Klackalica// Jesenji dan/
U parku se igraju/ Neka
Roman čije čitanje izaziva
tu|a djeca/ ^uje se
samo/ [apat prirode/ I
tiho {kripanje/ Sprava
gotovo fizičku bol
za mu~enje. Zbirka pje- Leopold Auberg ima ugljena pra{ina koji se
sama Krici iz geta stu- sedamnaest godina i zaje- uvla~e u svaku poru nje-
denta knji`evnosti iz dno sa ve}inom rumun- nih junaka. Zlo opisano
Isto~nog Sarajeva skih Nijemaca 1945. kod Herte Müller nije ni
Sr|ana Mr{i}a godine deportovan je u stihijsko, ni bezumno,
nagra|ena je kao najbolji pjesni~ki prvi- sovjetski radni logor, da ve} je, kao {to u stvarnos-
jenac na konkursu kre{evske Zaklade Fra
u~estvuje u “obnovi“ ti i biva, sistemsko, dobro
Grgo Marti}. Cijena je 12 KM.
Sovjetskog Saveza. Nje- organizovano, na korist
`ni, pomalo razma`eni po~initeljima. Ono je
ROLAND BARTHES mladi} svoj odlazak ipak zastra{uju}e u svojoj
najprije shvata kao oslo- kratkovidosti i gluposti, i
Kritika i istina ba|anje jer je kona~no u
prilici da se izmakne iz
kao takvo u {irem histor-
ijskom kontekstu osu|eno
sku~ene sredine u kojoj na propast. Naprimjer,
Prema konvencional-
nom mi{ljenju zadatak
svoju homoseksualnost slaboumna zato~enica u
kritike je da vrednuje mora sakrivati kao naj- radnom logoru koja je
knji`evno djelo, a stra{niju tajnu. Tek po zapravo nesposobna za
jedan od glavnih ospo- dolasku u logor Leo rad i koja pet godina
ravatelja tog mi{ljenja upoznaje `ivot u obliku uop{te ne razumije gdje
bio je Roland Barthes, kakav nije ni slutio da je, simbol je glupog,
jedan od najzna~ajnijih postoji. besmislenog zla re`ima,
i najintrigantnijih teo- Rumunsko-njema~ka vrijednog ne samo prezi-
reti~ara knji`evnosti knji`evnica Herta Müller POSLIJERATNI LOGORI ra nego i podsmijeha.
druge polovine 20. vijeka. U svojoj i sama je k}erka `ene Ljulja~ka daha fiktivna je autobiografija Vje{tina sa kojom
raspravi Kritika i istina (Algoritam, Zagreb, koja je na isti na~in Nijemca koji je pre`ivio sovjetski logor ova knji`evnica ispisuje
2010.) Barthes propituje tradicionalna deportovana i u sovjet- svaku misao, te duboka
uvjerenja o kriti~arevoj objektivnosti i
skom logoru provela pet godina. Müllerova je promi{ljenost, ta~nost i potresnost svake te
shvatanje kritike kao dijela znanosti o
knji`evnosti. Cijena je 14 KM.
odlu~ila da napi{e roman o temi deportacije misli, ~ine Ljulja~ku daha uz majstorski
koja je u Rumuniji bila tabu jer je podsje}ala ispripovijedanu pri~u, istinski velikim knji-
na rumunsko savezni{tvo sa nacistima na `evnim djelom na{eg doba.
PASCAL BRUCKNER po~etku Drugog svjetskog rata. Jednog (A. Ba{i})
rumunskog Nijemaca koji je pre`ivio logor,
Paradoks ljubavi Oskara Pastiora, Müller je upoznala 2001.
godine i godinama se dru`ila s njim, slu{ala i PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
bilje`ila njegova sje}anja, planiraju}i da U SVIJETU (Amazon)
Polo`aj ljudi
danas je ne{to napi{e knjigu. Nakon njegove iznenadne
smrti smogla je snage i na osnovu sakupljene 1. Geneen Roth: Women Food and God
bolji nego 2. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked
po~etkom osam- gra|e napisala fiktivnu autobiografiju mladi}a
the Hornet’s Nest
naetog stolje}a Leopolda Auberga koja joj je pro{le godine
3. Suzanne Collins: Mockingjay
kada je zapo~ela donijela Nobelovu nagradu za knji`evnost. 4. Stieg Larsson: The Girl with the
“revolucija Ljulja~ka daha roman je ~ije ~itanje izazi- Dragon Tattoo
osje}aja”, va gotovo fizi~ku bol. Kad se ~inilo da se o 5. F. Scott Fitzgerald: The Great Gatsby
smatra francuski logorima sve zna, da nema u`asa ni opisa
mislilac Pascal u`asa koji mo`e biti bitno druga~iji, Herta
Bruckner, ali je Müller napisala je knjigu koja se svakom
paradoksalno to PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
re~enicom usijeca u na{u svijest, svakim U BiH (Knji`ara Nur, Sarajevo)
da je uprkos zadobivenim individualnim
retkom sve dublje. Müller uspijeva da prika`e
slobodama `elja za ljubavnim vezivanjem
koje se tim slobodama protivi, jaka kao i
gradaciju strave, ni na jednoj stranici romana 1. Vedrana Rudan: Dabogda te majka
uvijek! Kako to da su osje}aji ostajali isti a nismo otupjeli, niti se privikli, uvijek mo`e da rodila
da su se dru{tvena shvatanja ljubavi i nas zaboli vi{e. Glad, dosada, strah, bezna|e i 2. Sherry Jones: Ma~ Medine
braka mijenjala, Bruckner obja{njava u banalnost logorske svakodnevice opisani u 3. Israel Zwi Kanner: @idovske pri~e
svom eseju Paradoks ljubavi (Algoritam, ovom romanu ostaju u nama zauvijek: zalije- 4. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca
Zagreb, 2010.). Cijena je 32 KM. pljeni su iznutra za na{ krvotok kao cement i 5. Dan Brown: Izgubljeni simbol

70 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


KULT MARKET
LIFESTYLE SAD

Internet veoma snažno stimuliše socijalne strahove, Arogancija


a broj fobija konstantno se povećava
Ameri~ki nau~nici

Moderne fobije su utvrdili da su


arogantni ljudi
~esto nesre}ni i da
im prijeti opasnost
od psihi~kih
oboljenja. Ako
imamo pozitivan
stav prema drugima, to veoma pozitivno
djeluje na na{u li~nost i tada se i sami
osje}amo sre}no i emocionalno stabilno.
Negativno nastrojeni ljudi, ka`u nau~nici, imaju
sklonost narcisoidnosti, asocijalnom pona{anju
ili nekim ozbiljnijim psihi~kim oboljenjima.

“APPLE“
Pametni bicikl
Kompanija Apple
predstavila je
patent za
futuristi~ki “pamet-
BIZARNI STRAHOVI ni“ bicikl kojim }e,
Razlozi porasta broja fobija izme|u ostalog,
su razvoj nauke, prirodne i mo}i da se upravl-
tehnolo{ke kataklizme... ja glasom, a voza~i }e dok vrte pedale mo}i
i da razmjenjuju informacije o saobra}aju.
Bicikl }e izme|u ru~ki imati prostor za iPod i
Strah od visine, leta avionom, zatvorenog sa osudom. Dolazi do toga da ne mogu da iPhone, koji }e senzorima biti povezani sa
prostora, automobila, muzike, samo}e, broja jedu u prisustvu drugih ljudi, ne mogu ~ak ni konstrukcijom bicikla, tako da }e biciklista
8, ~ak i od rimskog pape, ili strah od le`anja da iza|u na ulicu, boje}i se da }e biti mo}i na ekranu da vidi razli~ite podatke uz
na jednom boku - broj razli~itih vrsta fobija, ugro`eni. Uzrok strahovima mo`e da bude i pomo} 3G internet-konekcije. Na ekranu }e
od kojih se mnoge ve}ini ljudi ~ine bizarnim, televizijski program. Era glamura, koja je se mo}i vidjeti i brzina otkucaja srca bicik-
dosti`e nekoliko stotina i u neprestanom je zauzela ekran, tjera ljude da pri`eljkuju liste, snaga, brzina vjetra, pre|eni put i
porastu u savremenom svijetu, upozoravaju skupe stvari i ra|a kompleks ni`e vrijednos- druge informacije.
svjetski znanstvenici. ti, ka`e Ko~etkov. Veoma je va`no biti
Razlozi porasta broja fobija su razvoj uspje{an i imati visoku kupovnu mo}, pa ~ak
nauke, prirodne i tehnolo{ke kataklizme, i reklame otvoreno eksploati{u strahove. GOOGLE BOOKS
ja~anje teroristi~ke opasnosti i drugi faktori, U savremenom dru{tvu internet-kontakti
prenosi Glas Rusije. Deset posto stanovnika veoma sna`no stimuli{u socijalne strahove, 130 miliona knjiga
Rusije je bar jednom u `ivotu do`ivjelo isti~u psiholozi. Onaj ko pati od socijalne
pani~an strah, a tek tri do ~etiri procenta je fobije mo`e godinama da ne izlazi iz ku}e, Google Books, usluga
onih koji stradaju od fobija, pokazuju da naru~uje hranu preko interneta, igra kom- pretra`iva~a Google za
istra`ivanja. Nau~ni saradnik Moskovskog pjuterske igrice i radi iz svog doma. pristup digitalizovanim
knjigama, izbrojala je da
instituta psihijatrije Jakov Ko~etkov ka`e da Istra`ivanja psihologa pokazuju da su reli-
u svijetu trenutno ima
je trenutni nastup bezrazlo`nog straha stanje giozni ljudi manje skloni fobijama. Nada i 129.864.880 knjiga. Prebrojavanje nije bilo
koje mo`e da pro|e samo po sebi: “Recimo, vjera u Boga ~ine da ~ovjek bude mirniji i ne jednostavno, prije svega jer nije lako
~ovjek mo`e da hoda ulicom i neo~ekivano dozvoljava vlastitoj ma{ti da ode unedogled. odrediti definiciju knjige, a i sami kriteriji za
osjeti da mu srce jako lupa, da su mu ruke i Ako nas strahovi ne napu{taju i ometaju nor- ra~unanje su slo`eni. Naprimjer, oznaku
noge hladne i ima osje}aj da }e svakog ~asa malan `ivot, treba se obratiti stru~njacima, ISBN ne sadr`e samo knjige, ve} i mnogi
umrijeti. Osje}a pani~ni napad koji ne mo`e iako mnogi ljekari smatraju da fobije nisu drugi proizvodi kao {to su markeri strani-
da kontroli{e. Hitna pomo} tu ne poma`e. To bolesti. ca, ili majice. Druga te{ko}a je definisanje
je stanje koje kroz neko vrijeme mo`e da Bilo bi ~udno, ka`u, da neko od nas nema pojma knjiga koji za Google predstavlja
pro|e samo po sebi.“ bar jednu fobiju. Strah je u ~ovjekovoj priro- svaki tekst objavljen u vidu toma
Drugo mjesto po u~estalosti zauzimaju di, pa ~ak i ako je iracionalan. Strah je (povezan). To je, kako su prenijeli mediji,
socijalne fobije. Ljudi se boje gu`vi ili ne ponekad i potreban i poma`e nam da mo`da op{irnija definicija knjige,
mogu dugo da se nalaze u ne~ijem okru- pre`ivimo. ali istovremeno i najjednostavnija i
najpreciznija.
`enju. ^ini im se da ih stalno gledaju, pa jo{ (Priredila: M. Radevi})

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 71


KULT MARKET
KINO KRITIKA
BUNTOVNICA SA SICILIJE
Marco Amenta Film “Bebe” (Francuska, 2009.), reditelja Thomasa Balmesa

Film inspiriran
istinitim
Vrijeme je za “Bebe”
doga|ajem.
Jednog jutra u
studenom
1991.
sedamnaesto-
godi{nja djevojka pojavila se na sudu u
Palermu spremna osvetiti se ubojicama
svoga oca i brata, koji su bili mafija{i. Po
prvi put djevojka iz mafija{ke familije
pobunila se protiv te tradicionalno
ma~isti~ke organizacije. Od tog trena za
Ritu dani su odbrojani. Ocjena: 5

BU\ENJE
Junji Sakamoto ISKRENA DJELA
Ovaj film vas ne}e uznemiriti, a i saznat }ete ne{to {to do sada niste znali

Tri godine nakon Ovog puta predstavljamo jedan divan dokumentarac o kravljem ludilu iz perspek-
odlaska u mirovinu, dokumentarni film. Rije~ je o portretiranju tive Indijanaca, The Gospel According to
Toshikin suprug umire
ne~eg najljep{eg u na{em `ivotu, a to su the Papuans, film o prelasku papuanskog
od sr~anog udara.
djeca, u ovom slu~aju bebe. Film je poglavice na kr{}anstvo, A Decent Factory,
Pripremaju}i sve za
sprovod, njezina obitelj
prekrasna slika njihovog postojanja. Ostva- pri~a o menad`erima finske Nokije u
se okuplja: k}er Miho i renje Thomasa Balmesa vam, naprosto, inspekciji tvornice telefona u Kini. Taj je
sin Akiyuki sa supru- daje pozitivan osje}aj `ivljenja. Naviknuti film prikazan na vi{e od pedeset festivala,
gom koju Toshiko prvi smo na dokumentarce koji nam otkrivaju, gdje je osvojio brojne nagrade, uklju~uju}i
puta upoznaje, jer par pa ~ak, na`alost, na jedan ru`an na~in i Europa Award.
`ivi Kaliforniji. Igrom slu~aja, Toshiko upu}uju na neke stvari apeliraju}i tako da ih Raduje postojanje ovakvih autora zbog
saznaje da je njen suprug imao aferu sa zamijetimo. Ovaj film vas ne}e uznemiriti, bar dvije stvari. Prva su njihova djela.
starijom `enom kojoj je odlazio svakoga a i saznat }ete ne{to {to do sada niste znali. Drugom dokazuju da se mo`e i druga~ije,
~etvrtka, govore}i joj da ide na te~aj Bebe je re`irao nagra|ivani dokumen- da ne ka`emo iskrenije.
kuhanja. Ocjena: 4 tarist, dakle, Thomas Balmes, prema origi- (D. Jane~ek)
nalnoj ideji producenta Alaina Chabata.
Film ima jednostavan koncept i izvedbu.
BEZ MILOSTI On prati ~etiri bebe s ~etiri strane svijeta od AMERI^KI BOX OFFICE
Alberto Lattuada ro|enja od prvih koraka. Djeca su, redom
pojavljivanja na ekranu: Ponijao, koja `ivi s 1. Predsjedni~ka igra (Rod Lurie)
roditeljima i osmero bra}e i sestara u selu 2. Avatar (James Cameron)
blizu Opowoa u Namibiji; Bayarjargal, koji 3. Sve o jednoj djevojci (Lone Scherfig)
s obitelji `ivi na maloj farmi u Mongoliji; 4. Coco Chanel (Anne Fontaine)
5. Susreti ~etvrte vrste (Olatunde
jedinica Mari, koja s mamom i tatom `ivi u
Osunsanmi)
Tokiju i Hattie, k}i ekolo{ki osvije{tenih
roditelja iz San Francisca. Balmesove
kamere snimile su vi{e od 400 sati materi- TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
jala promatraju}i bebe kako se hrane, peru,
spavaju, vuku ma~ke, `va~u toaletni papir i 1. Shrek uvijek i zauvijek (Mike Mitchell,
Po zavr{etku Drugoga svjetskog rata, rastu. Razgovori odraslih koje je kamera Dreamworks Pictures)
prilikom povla~enja ameri~kih vojnika iz zabilje`ila slu~ajna su tonska pozadina, 2. Seks i grad 2 (Michael Patrick
sjeverne Italije brojni crna~ki vojnici radije koja nije ni prevo|ena. KingNew, Line Cinema)
biraju dezertiranje iz vojske i ostanak u Thomas Balmes radi kao neovisni 3. Princ Perzije: Pijesak vremena (Mike
Italiji nego da se vrate u rasno nesno{ljivu redatelj i producent dokumentarnih filmo- Newell, Walt Disney)
Ameriku. Glavni lik filma, Jerry, odlu~i va, a ve} 1992. specijalizirao se za 4. Robin Hood (animirani) (Wolfgang
ostati u Italiji i nedugo potom se zaljubi u me|unarodne koprodukcije. Prvi film koji Reitherman, Walt Disney Pictures/Blitz
lokalnu plavokosu bjelkinju Angelu. film i video)
potpisuje kao redatelj, Bosnia Hotel, pri~a
Ocjena: 4 5. Bijela vrpca (Michael Haneke, X-Filme
je o kenijskim pripadnicima UN-ovih snaga Creative Pool)
u Bosni. Slijede Mad Cows; Holy Cows,

72 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


KULT MARKET
CRVENI FENJER ENGLESKA
Nova politička partija u Rumuniji Holly Peers
Stranka lijepih ljudi
IMA LI MJESTA
ZA KOKUZE
Rumunska
Rumunska
manekenka
manekenka
Sanziana
Sanziana
Burui
Buruianaana
planira
planira
osnovati
osnovati Jo{ jedna u nizu prsatih Britanki koje do
stranku
stranku
slave poku{avaju do}i uz pomo} golotinje.
“lijepih
“lijepih
ljudi” Najnoviji goli{avi editorijal snimila je za
ljudi”
~asopis Nuts, a usput je i izjavila “Volim
poljupce, ma`enje i pa`nju.“

LITVANIJA
Edita Vilkeviciute
Rumunska manekenka Sanziana Burui- okosnica politi~kog programa dvadesettro-
ana planira osnovati stranku “lijepih ljudi”. godi{nje rumunske plavu{e je porez na salo.
Sanziana, model rasko{nih oblina, `eljela bi Sve to skupa navodi na zaklju~ak da }e
uvesti porez na te`inu koji bi pla}ale pretile samo bogati dr`avljani Rumunije u`ivati
osobe, a koji bi iznosio deset eura po privilegij vi{ka kilograma i prevare, barem
svakom kilogramu vi{ka. Osim toga, prema njezinoj filozofiji. A uspije li se nje-
manekenka `eli kaznom zatvora sankcioni- zina nova stranka probiti u politi~kom
rati sve one koji se besramno {ale na ra~un `ivotu i postave li kao turisti~ke vodi~e
plavu{a. “Svi koji se tako {ale, na ra~un isklju~ivo ljepotice u bikinijima, onda bi
glupih plavu{a, trebaju zavr{iti u zatvoru“, Rumunija mogla postati idealna destinacija
prenosi britanski Mirror rije~i 23-godi{nje za neo`enjene mu{karce. Ili one kojima
manekenke. Tako|er, Sanziana se zala`e i brak ne predstavlja nikakvu prepreku.
za zakon prema kojem bi samo manekenke Rumunka je tako krenula tragom Australke Brend Victoria’s Secret dobio je poja~anje.
u kupa}im kostimima mogle raditi kao tur- Fione Patten koja je ve} registrirala seks Rije~ je o lijepoj Editi koju krasi vitko tijelo
isti~ki vodi~i, a prema njezinom bi poli- stranku koja nastupa sa sloganom Ozbiljno zamamnih oblina. Ima tek 20 godina a
ti~kom planu trebalo uvesti i nov~anu od o seksu. Programom njene stranke ve} joj na poslovnom planu cvjetaju ru`e.
stotinu eura za nevjeru. Sve }e ove mjere, predvi|en je i nacionalni program seksu-
smatra Sanziana, pove}ati popularnost alnog odgoja u svim osnovnim {kolama. “S
Rumunije kao turisti~ke destinacije. Dakle, internetom i strahom da }e pojedini sadr`aji SAD
koji se na njemu mogu na}i, a koji su dos-
tupni i djeci, na njih negativno utjecati, prvi Jenni Farley
korak u prevenciji tog problema jest seksu-
alni odgoj“, ka`e Patten. Obja{njava i pro- Reality show starleta po~astila je svoje
vokativno ime stranke za koje tvrdi kako je obo`avatelje modnim editorijalom u
odabrano s namjerom. “Problem je {to je ~asopisu Maxim u kojem je, nauljena
politi~arima jo{ uvijek neugodno kada se tijela, pokazala razne modele bikinija.
spomene rije~ seks, pa zato i imamo takvu
lo{u politiku na dr`avnom i federalnom
nivou.“ Pored ovoga stranka planira zabran-
iti pornografske materijale sa `enama koje
imaju male grudi. Strahuju da `ene s “ravn-
im prsima“ tako izazivaju pedofile. Stranka
je objavila kako je Odbor za klasifikaciju
ve} po~eo zabranjivati prikaze `ena s malim
grudima u ~asopisima i porni}ima iako su
ve}inu ve} pregledali agenti FBI-ja da se
uvjere da modeli i glumice imaju vi{e od 18
godina.  (N. Hasi})

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 73


KULT MARKET
MUZIKA
LORDI
Babez For “Telephantasm: A Retrospective”, kompilacija
grupe “Soundgarden”
Breakfast
Nekad pob-
jednici
Samo naprijed, mnogo ste jaki!
Evrovizije,
finski bend
Lordi, 14.
septembra
}e promo-
visati svoj
peti
studijski album u SAD-u, a dan kasnije
ovo izdanje }e biti u prodaji i na na{em
kontinentu; njihov prvi singl sa ovog
fri{kog ostvarenja zove se This Is Heavy
Metal. Pjesme za Babez For Breakfast
po~eli su snimati u januaru ove godine u
Nashvilleu.

GEORGE MICHAEL
Faith (reizdanje)
U septembru
ponovo Faith i
ponovo George GRUNGERI IZ SEATTLEA
Soundgarden je ponovo aktuelan
Michael.
Njegov solo
prvijenac Nekom je Pearl Jam najve}i grunge Soundgarden bio itekako zna~ajan faktor na
objavljen je bend ikad, nekom Nirvana, ima ih i koji svjetskoj muzi~koj pozornici.
1987., a za navijaju za Alice in Chains, ali, Boga mi, i Na kompilaciju su uvrstili i prve pjesme
tridesetak dana Soundgarden ima ogroman broj po{tovala- koju su objavili, 1986. na albumu Deep Six,
svi zaintereso- ca. Pa i me|u onima koji su bili klinci kada koji potpisuju - razni izvo|a~i. Ali i sve ono
vani }e mo}i kupiti i reizdanje ove plo~e, su oni oti{li sa scene. Bilo je to prije samo najzna~ajnije {to su (re)producirali u nared-
koje }e objaviti Sony Music. U razli~itim dvanaest godina, ali uz fin i kvalitetan nih deset godina na albumima: Ultramega
formama, to se podrazumijeva. Jer, usko- odgoj i Soundgarden se po~ne rano slu{ati. OK, Louder Than Love, Badmotorfinger,
ro }emo valjda pjesme mo}i kupovati i u Ostanimo jo{ samo malo na prvoj re~enici: Superunknown i Down on the Upside. I to
razli~itim agregatnim stanjima. “Well I svaki izbor je po{ten, realan i legitiman. Jer im je bilo dosta da se i prije njihovog oku-
guess it would be nice...” Samo nas-
svako, normalno, ima pravo na svoje pljanja po~esto spominju, ali nek’ su se
tavite.
mi{ljenje. vratili.
Svi po{tovaoci ovih potonjih ve} su Ponovo }emo, zna~i, jahati na krilima
PAUL SMITH se obradovali kada su pro~itali ili ~uli jednog od najve}ih bendova devedesetih
informaciju da su se ponovo okupili. A godina. Ponovo, zna~i, uz zvuke nastale u
Margins sre}i njihovoj nikad kraja kada su obavi-
je{teni da }e prvih dana ove jeseni u pro-
Seattleu. (D. Bajramovi})

daji biti kompilacija njihovih najboljih


Prvi samostalni studijski
album objavi}e sredi-
pjesama. Jo{ kada protutnjaju svijetom TOP LISTA
nom oktobra Paul sviraju}i... Samo ako budu imali volje, (iz “Top 40” BH radija 1)
Smith, vode}i ~ovjek `elje i snage!
britanske grupe Uglavnom, njihovo novo izdanje }e se 1. M.I.A.: Born Free
Maximo Park. Na CD-u zvati Telephantasm: A Retrospective. Mo}i 2. Underworld: Scriblle
zvanom Margins mo}i }e se kupiti u nekoliko verzija: jednos- 3. Gossip: Pop goes the World
}e se poslu{ati trinaest trukoj, dvostrukoj, sa DVD-om, kao deluxe 4. Jamie Lidell: The Ring
pjesama snimljenih u i superdeluxe set... Ma, svega u ba{ti 5. Unkle ft. Sleepy Sun: Follow Me Down
koprodukciji sa Andyjem Hodsonom, a 6. Grace Jones: I love you to life
Bo`ijoj! Bi}e tu i objavljenih, ali i
na omotu }e biti od{tampana etiketa 7. Tinie Tempah ft. Labrinth: Frisky
neobjavljenih pjesama, kao {to je Black
Billingham Records. Pjesma North Atlantic 8. Vampire Weekend: Giving up the gun
Rain iz 1991., potom promotivnih video- 9. Violent Soho: Son of Sam
Drift prvi je singl sa Marginsa.
spotova, `estoke svirke i svih onih elemena- 10. New Young Pony Club: We want to
ta koji }e vas vratiti u period kada je

74 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


KULT MARKET
SPORT AUTOMOBILI
Nagrada za Cecu Kitić Ferrari 458
Najbolja na svijetu

Foto: Mario Ili~i}


VELIKA CECA
Najbolja rukometa{ica
planete u istoriji

Novi klasi~ni model sa V8 motorom


umjesto evolucije nudi pravu revoluciju i
najbr`i je Ferrari do sada, stvoren da
pomete konkurenciju kakva je Audi R8 i
Lamborghini Gallardo.

MOTOCIKLI
Motus MST-01
Bosanskohercegova~ka rukometa{ica presretna“, kazala je Ceca nakon {to je
Svetlana Kiti}-Magi}, nekada{nja reprezen- zvani~no progla{ena najboljom. Sada radi
tativka Jugoslavije, izabrana je od Svjetske kao direktorica beogradskog Radni~kog,
rukometne federacije za najbolju igra~icu kluba u kojem je igrala najbolji rukomet
planete u historiji. Nekada{nja vedeta karijere. Ka`e kako je tokom igra~kih godi-
beogradskog Radni~kog i jugoslovenske na najvi{e ispa{tao njezin privatni `ivot.
reprezentacije osvojila je u glasanju na “Ostala mi je slomljena vilica, nos, jedan
internet stranici IHF-a 84,1 odsto glasova, a prst koji prakti~no nema funkciju, brojne
najbli`i pratilac bila joj je [ve|anka povrede ruku i nogu... Izgubljeno djetinjst- Motus je osnovan 2008. godine u Alabami
i prvi cilj im je da razviju prvi ameri~ki
Anderson s 10,3 odsto. Njemica Krets- vo, pola mladosti, djeca koja su prakti~no
sport-tourer sa V4 agregatom. Sada{nji
chmar zaradila je svega 3,7 odsto, dok je odrastala bez majke, pa pod stare dane naziv tog budu}eg modela je MST-01, a
Ruskinja Turchina osvojila 1,7 procenata poku{avam da im to nadomjestim. Ali valj- nedavno su objavljene prve konture
glasova. “Nije lako biti najbolji na svijetu u da }e direktorici Radni~kog, najboljoj budu}eg modela.
klikerima, a kamoli u sportu kao {to je igra~ici svijeta, sada neko u ovoj dr`avi da
rukomet. U po~etku glasanja bila sam skep- pomogne“, kazala je Kiti} i dodala: “Klub
ti~na kada sam ~ula da mi je jedna od koji je nekada bio strah i trepet u Evropi,
konkurentkinja Anja Anderson, jer Skan- koji je osvojio vi{e odli~ja nego ijedan DESIGN
dinavci sada dominiraju svjetskim ruko- sportski klub u Srbiji, sada je na rubu egzis-
metom. Me|utim, rukometni svijet me nije
zaboravio i kad pogledam kako sam razbila
tencije. Pre`ivljava isklju~ivo od moje
ljubavi i po`rtvovanja mog supruga Milana.
Mazda CX-5
konkurenciju, naravno da moram da budem Niko u Srbiji ne brine o sportistima i
Mazda je najavila lansiranje novog malog
klubovima. Djeca napu{taju zemlju i
Svetlana SUV-a. Vozilo }e imati oznaku CX-5, a
takmi~e se za druge dr`ave. Ostali bi samo bazirat }e se na konceptu Kazamai pred-
Kiti}-Magi} kad imali da se prehrane i da treniraju dva stavljenom 2008. godine. Bi}e pokretan
puta dnevno.“ Svetlana Kiti} ro|ena je u novom generacijom ultraefikasnih
Tuzli, sedmog juna 1960. godine. Osvajala Mazdinih Sky motora.
je Kup evropskih prvaka 1980. i 1984.
godine, Kup pobjednika kupova 1986.
godine. Sa jugoslovenskom reprezentaci-
jom osvojila je zlatnu medalju na Olimp-
ijskim igrama 1984. godine, ~etiri godine
ranije osvojila je srebrno i bila bronzana na
Svjetskom prvenstvu 1982. godine. Za
reprezentaciju nekada{nje Jugoslavije odi-
grala je 177 me~eva i postigla 544 gola.
(N. Hasi})

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 75


U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO BOBO JELČIĆ, scenarista i reditelj iz Zagreba


Od 6. augusta, mo`ete posjetiti:
www.mtv.rs/ema ili www.mtv.com.hr/ema i
predlo`iti najbolje regionalne bendove i
Film o Mostaru,
izvo|a~e za koje vi mislite da treba da
ponesu titulu MTV EMA Best Regional Act.
prijateljstvu, ku{nji...
“MTV }e sakupiti sve prijedloge koje nam  Kada }e po~eti snimanje
dostave gledaoci MTV-ja, posjetioci sajta, filma Obrana i za{tita, koji }ete
dosada{nji pobjednici u ovoj kategoriji, kao re`irati po vlastitom scenariju?
i pro{logodi{nji nominovani izvo|a~i”, ka`u. Najvjerojatnije negdje u ovo
doba naredne godine. Prije tri dana
Matica hrvatska Mostar obavijestila nas smo u Mostaru po~eli gledati
je da su ~lanica Saveza evropskih festi- lokacije na kojima }emo snimati
vala, manifestacija Mostarsko prolje}e -
film, a devedeset posto }e biti
Dani Matice hrvatske i Me|unarodna kul-
snimljeno u ovom i mom rodnom
turna manifestacija Crne Gore, pod stalnim
gradu. To }e biti prvi dugometra`ni
pokroviteljstvom UNESCO-a, KotorArt, pot-
igrani film ~ija je radnja usko
pisali u Kotoru Ugovor o trajnoj kulturnoj
vezana za Mostar. Prije dva mjese-
saradnji dvaju festivala.
ca osvojili smo prvo mjesto na
natje~aju hrvatskog Audio-vizu-
U utorak, 10. augusta, u Likovnoj
galeriji Muzeja grada Zenice otvorena je
alnog centra, tako da nam sada ni
izlo`ba radova sedam mladih akademskih
novac nije problem. Obrana i za-
likovnih umjetnika iz BiH. Svi oni su bili
{tita je pri~a o prijateljstvu koje je,
u~esnici ovogodi{nje, 5. likovne kolonije uslijed situacije i vremena u kojem
Vranduk 2010. Trajala je pet dana, a zbog `ivimo, do{lo na ku{nju.
nedostatka finansijskih sredstava ove
godine u njenom radu nisu u~estvovali  Kome }ete, ili ste ve} dodi-
mladi umjetnici iz dr`ava regiona. Na`alost! jelili uloge?
Jo{ uvijek nismo napravili
Zona dobrog fazona u septembru dolazi gluma~ku podjelu. Glavni lik ima
u devet gradova BiH. A do tada vrijedi {ezdeset godina, pa }emo vidjeti...
poziv - Prijavi se! Pusti glas! - bendovima
iz Prijedora, Mostara, Doboja, Zenice,
Br~kog, Bijeljine, Tuzle, Banje Luke i
Sarajeva, kao i susjednih gradova i mjesta.
Svi koji se prijave, do 24. augusta, imaju SAMIR SUĆESKA, akademski skulptor
mogu}nost da u~estvuju u izborima za
najbolji bend u svom gradu. SAMIR SU]ESKA
“Za izlijevanje
Sredinom septembra premijerno }e biti mog rada u bronzu
potrebno je oko
prikazan Autograf, novi dokumentarni film
30.000 KM”
autora [emsudina Gegi}a. Snimanje je
zavr{eno, a u toku je postprodukcija.
Stefan Ivanov je iz Plovdiva, granicu
Bugarske nikada nije pre{ao, a iz sinopsisa
smo izvukli da je on “jedinstveni kolek-
cionar autograma, koji }e oboriti svjetski
rekord u prikupljanju potpisa najpoznatijih
ljudi na svijetu”.

[opovi dani na Plivi bi}e odr`ani od 2.


do 4. oktobra, “mada postoji mogu}nost
da se zbog izbora termin manifestacije
mo`da malo i pomjeri”, vele organizatori,
iz Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak
Jajce. Kad god bili odr`ani, [opovi dani na
Plivi bi}e posve}eni rano preminuloj
knji`evnici Jozefini Dautbegovi}-
Krajinovi}.

76 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


DŽENANA ORTAŠ, direktorica Izdavačke kuće V.B.Z. za BiH

Na{a misija je pribli`iti knjigu ~itatelju


 Do{lo je, dakle, vrijeme da nimljivije. U skorije vrijeme planirali
V.B.Z. Sarajevu pokloni knji`arski smo pustiti u prodaju i poklon vau~ere
prostor? za one koji se ne mogu odlu~iti {ta da
Naravno! Izdava~ko preduze}e poklone dragoj osobi.
V.B.Z. Sarajevo d.o.o., u prostoru
Umjetni~ke galerije, dakle u strogom  Koliko naslova je do sada obja-
centru grada, otvara prodajni prostor na vila Izdava~ka ku}a V.B.Z. Sarajevo?
200 m2, gdje }e svaki ljubitelj knjige Vi{e od 400 naslova unutar 20 bib-
mo}i na}i ne{to za sebe. Hrvatska izda- lioteka, ali se i dalje svim silama trudi-
va~ka ku}a V.B.Z. u Bosni i mo da svom tr`i{tu ponudimo najkva-
Hercegovini postoji od 2003. u vidu litetnije naslove iz na{e mati~ne ku}e.
podru`nice V.B.Z.d.o.o. Sarajevo, ali Mo`emo se pohvaliti ekskluzivnim zas-
smatramo da je tek sad do{lo pravo vri- tupni{tvom za BiH izdava~ke ku}e
jeme da u Sarajevu otvorimo kvalitetnu Taschen, jedne od najpoznatijih svjet-
knji`aru. Sam prostor je osmi{ljen tako skih ku}a koje se bave arhitekturom i
da postoje dvije cjeline - jedna nami- umjetno{}u. Va`no je ista}i da je V.B.Z.
jenjena poeziji, beletristici, slikovnica- ekskluzivni izdava~ za BiH djela jednog
ma i sl., dok je dio na spratu namije- od naj~itanijih autora dana{njice Paola
njen stru~noj ~itala~koj publici - povi- Coelha, pa je nedavno iz {tampe iza{ao
jesni~arima, modnim stilistima, lju- i njegov novi roman Valkire koji je u
biteljima fotografije, arhitektima, te kratkom periodu pobrao velike simpati-
medicinarima. Budu}i da je na{a misi- je. Dolaze}u {kolsku sezonu V.B.Z.
ja pribli`iti knjigu ~itatelju, povodom Sarajevo }e do~ekati potpuno spremno,
otvorenja napravit }emo prigodno s pristupa~nim cijenama i veoma boga-
sni`enje svih V.B.Z. izdanja, te malu tim izborom ud`benika i priru~nika, a
nagradnu igru kako bi sve bilo za- tako|er i {kolskog materijala.

“Kraljica Neretve” sada je u gipsu


Galerija Paleta pokrenula je akciju s ciljem oplemenjivanja
gradskih parkovskih povr{ina i drugih javnih prostora u
Sarajevu prezentiranjem skulptura koje bi radili mladi akadem-
ski umjetnici. U parku ispred Palete do 15. augusta Sarajlije
mogu vidjeti skulpturu Kraljica Neretve, rad u gipsu u prirod-
noj veli~ini 1:1 akademskog skulptora Samira Su}eske.
“Po~etna ideja bila je da u kamenu, u Po~itelju, radim
`enski akt kojem je pjesnik Admiral Mahi} dao naziv Kraljica
Neretve. Me|utim, uradio sam akt koji zahtijeva neki drugi
materijal, kao {to je bronza. Pa sam zajedno sa vlasnikom
Palete Izom \irlom odlu~io da taj rad u gipsu, koji je u tom
tehnolo{kom procesu samo model, ne nosim u Po~itelj. Bar
zasad. Za izlijevanje ovog rada u bronzu potrebno je oko
30.000 KM. To su jako velike pare, a ja ih nemam. Kao {to
nemam ni neku jasnu predstavu odakle bih ta sredstva mogao
nabaviti. Ako grad u toj skulpturi vidi neku vrijednost, mo`da i
odvoji neka sredstva za bronzu”, govori akademski skulptor
Samir Su}eska.
U Galeriji Paleta vele da je u “posljednjih trideset godina
ovo prvi put da se `enski akt pojavljuje na javnoj povr{ini”.
Ako se pojavi. “Ako moj rad negdje bude postavljen, meni je
svejedno na kojoj je to lokaciji. Negdje u parku, u prirodi, to bi
bilo fino”, ka`e Samir Su}eska.

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 77


PUT OKO SVIJETA

Priredio: NEDIM HASI]

Moderno ropstvo
Moderno ropstvo, izrabljivanje djece... Sve su to pojmovi koji se hova djeca, a ona su jo{ manje za{ti}ena nego roditelji“, ka`e
koriste u najnovijem izvje{taju organizacije za za{titu ljudskih prava Bajsakova. Vi{e od dvije godine HRW je istra`ivao uslove rada na
Human Rights Watch o radu djece u Kazahstanu. ^injenice su privatnim planta`ama duhana u podru~ju oko velegrada Almatyja.
{okantne, ali na`alost predstavljaju svakodnevnicu u ovom Ustanovljeno je da vlasnici planta`a nezakonito upo{ljavaju
podru~ju. To je ustanovila saradnica organizacije za za{titu ljudskih migrante, o platama se uglavnom dogovaraju usmeno, tako da se
prava Zulfija Bajsakova. Ve} za vrijeme SSSR-a, kazahstanska rijetki poslodavci na kraju pridr`avaju onoga {to su obe}ali. Da bi
djeca nemilosrdno su izrabljivana za rad na planta`ama duhana i zaradili dovoljno novca, rade cijele porodice. Glavni kupac duhana
pamuka u ju`nom dijelu dr`ave. Iako se ve} tada dobro znalo je ameri~ka kompanija Philip Morris International. Prema izvje{taju
koliko je to {tetno za zdravlje, djeca su za vrijeme ljetnog raspusta HRW-a, i oni indirektno profitiraju od rada djece. U izjavi za
morala pomagati roditeljima. Ranije su za svoj rad nagra|ivani Deutsche Welle, glasnogovornik kompanije je rekao da se aktivno
sladoledom ili kartama za kino, danas na taj na~in zara|uju za bore protiv nelegalnog zapo{ljavanja. “Oni to uvijek tvrde, no
mobitel. No ne radi se uvijek o zara|ivanju d`eparca. Brojni su te{ko je ustanoviti {ta od toga zaista i ~ine. Kompanija je vrlo
slu~ajevi u kojima su djeca prisiljavana na rad do iznemoglosti, u netransparentna“, ka`e Bajsakova. Da bi se uistinu rije{io ovaj
jednakim koli~inama kao i odrasli. Naime pojedine porodice problem, potrebna je suradnja izme|u dr`ave, privrede i dru{tva.
druga~ije ne bi mogle pre`ivjeti. Uglavnom je rije~ o porodicama Iako je rad djece zakonom zabranjen, u dru{tvu se ova problemati-
ilegalnih migranata iz susjednih dr`ava. Bajsakova se pla{i da bi se ka posmatra druga~ije nego na Zapadu. ^esto se smatra efikas-
situacija u narednih nekoliko mjeseci mogla dodatno pogor{ati. nom odgojnom praksom jer mnogi roditelji smatraju da dijete kada
Novi neredi u susjednom Kirgistanu mogli bi prouzrokovati novi val radi nema vremena da ~ini gluposti kao {to su pu{enje, opijanje ili
migranata. Skupa sa odraslim migrantima naravno dolaze i nji- konzumiranje droge. 

78 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


PATINASTA KUTIJA

Njen Clyde i njegova Bonnie


Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


NAJPOZNATIJI LJUBAVNI PAR
U SVIJETU KRIMINALA
Na Bonnie Parker i Clydea Barrowa ameri~ki
policajci su 23. maja 1934. ispalili 150 metaka
Svi, ba{ svi se sla`u da su se Bonnie pomo} pobjegao, da bi onda iza re{etaka onako usput, pravili belaje, u ~ak osam
Parker i Clyde Barrow isticali kao prvi proveo dvije godine. Ona je samo jednom saveznih dr`ava. Ali, svemu {to je “lijepo”
ljubavni par u modernom svijetu kriminala. bila uhap{ena, zbog kra|e, 1932., ali je nekad do|e kraj. U 9.15 sati, 23. maja 1934.
Bilo je kvalitetnih kriminalaca i u njihovo vri- pu{tena nakon tri mjeseca zbog nedostatka negdje u Louisianai, {estorica policajaca
jeme, bi}e ih vazda, ali ovo dvoje su, ipak, dokaza. Imali su ve} tada Bonnie i Clyde iza spremila im je zasjedu. U sivi, naravno
ne{to posebno. Kao {to je i istoimeni film, sa sebe sve {to treba za jednu kvalitetnu filmsku ukradeni, Ford u kojem su se nalazili Bonnie
Faye Dunaway i Warrenom Beattyjem u pri~u. No, ono {to se doga|alo u naredne i Clyde ispalili su 150 metaka. Na sajtovima
naslovnim ulogama, za sva vremena. dvije godine bio je pravi - spektakl! pi{e da je ona na sebi imala crvenu haljinu,
Bonnie i Clyde upoznali su se u januaru Plja~kali su banke, vozili se ukradenim a on plavo odijelo. Eh...
1930. godine. On je prvi put uhap{en 1926., automobilima, pucali u policajce, ubijali, I danas, negdje u zraku iznad bilo kojeg
a po izlasku iz zatvora bio je vo|a bande koju napadali sistem, ismijavali sve one koji su se dijela SAD-a, stoji upitnik na kraju ovog niza
je okupio. “Zaglavio” je, opet, nedugo nakon dali u potjeru za njima. A to je trajalo upravo rije~i: da li su ih policajci trebali ubiti. Jo{
{to je upoznao Bonnie, potom je uz njenu dvije godine. Malo su se skrivali, a vi{e, tako mu~ki i sa 150 metaka. 

STRIP ARTIST

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 79


HRONIKA IZ MALOG MOZGA

PRODANA ZEMLJA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Mnogo mi se sviđaju književnici i filmadžije, ali od njih nikakve


koristi, sve nešto izmišljaju, a nikako da se uhvate naše tragedije -
nacionalizma. Samo igrarija i šega. Najjeftinija branša su pjevači,
možeš ih dobiti za šaku košpica. Zato kod nas svi pjevaju, a nije im
do pjevanja

V
idim kako se u nas sve privatizira, uzimaju se u pri- Ne mo`e{ vidjeti politi~ara sa `enom ispod ruke, kao da su
vatluk fabrike, preduze}a, firme, a posebno je zgodno `ensku kupili ispod ruke. Hajde, je li ko vidio Du{anku
kada ljudi postaju ne~ije privatno vlasni{tvo. Tome se Majki} s nekom `enskom, ko da je ~uvena poslanica, gluho
jako veseli Bakir Izetbegovi}, neka nema vi{e op{teg dobra, bilo, peder. I jo{ ima `entura~a {to se bune kako ih niko ne
fino je {to privatnici vladaju ovim svijetom. Profesor na bira. Jer koju god izabere{, ona ve} zauzeta da ~isti i pegla,
Ekonomskom fakultetu Zlatko Lagumd`ija tako|e u`iva {to i povremeno ra|a.
radni~ka klasa crkava, milo mu je kad radnici ostaju bez Razmi{ljao sam da privatiziram klini~ki centar. Nema
posla. Ne}e Zlatko da radni~koj klasi u pomo} pru`i ruku, ni{ta bolje nego biti vlasnik bolesnika, oni se pona{aju kao
samo nogu, kako bi je {utnuo {to dalje od sebe. ovce, slu{aju svaku tvoju rije~. A ti vlasnik tih privatnih
Pa {to ne bih onda i ja krenuo u privatizaciju? Bi}e da bolesnika, mo`e{ ih rezati i parati koliko ho}e{, dr`ati ih na
sam i ja malo zakasnio, vrijedni ljudi su sve {to valja ve} dijeti stalno i jo{ im prodavati aspirine i pra{kove. Samo
pohapali, a mo`da su ne{to zaboravili da prisvoje. pogleda{ sa svog vlasni~kog mjesta, a ono stotine robova
Namjeravao sam privatizirati jednu tvornicu namje{taja, gleda u te kao da si svemogu}i. Plaho mi se dopada ta
uvijek se tra`e stolice da se smjeste guzice, a treba imati i situacija, ali me moj Tresiga}a odgovorio, jer je to mjesto
krevete da se ~ovjek odmori poslije napornog privatnog zauzeto, ve} dugo otamo gospodari Faris Gavranka-
rada. Te sam pitao poznanika Avdagu Tresiga}u, koji o uzi- petanovi}.
manju pod svoje sve zna, ho}e li valjati da drvnu industriju

G
uzmem pod svoje? Ka`e meni Tresiga}a da }u imati veliku dje god poku~im ruku, a ono zauzeta! Zato sam naumio
pomo} od vlasti, naro~ito od Vahida He}e i premijera da privatiziram televiziju, kao i mnogi drugi. Pu{tao
Mustafe Mujezinovi}a, oni se vesele kada neko uzme pod bih samo reklame i vjerski program. Ponekad bih
svoje neke pogone, a radnici se nagone na ulicu. Njih dvoji- naru`io mog kom{iju Kasima Had`iselmanbegovi}a, ni{ta
ca }e dobiti ovoliki orden od inozemnih industrijalaca {to mi se ne svi|a. Kad mo`e Bakir Had`iomerovi} u svakoj
sve vi{e na{ih dobara dolazi u privatne ruke, a sve manje svojoj emisiji da ru`i Milorada Dodika, jer mu je za sve on
biva dru{tvenog dobra. kriv, mogu i ja tog Kasima po{to i on ne voli BiH. A naku-
pio bih ja bukadar onih {to tako|e ne vole BiH, pa bih sve

S
avjetovao me je taj stru~njak Tresiga}a da uzmem njiha izgrdio.
kredit od Razvojne banke, da}e meni Ramiz D`afero- Pitam se, ako je ovo kapitalisti~ka zemlja, gdje je na pro-
vi}, samo neka mi u budu}em preduze}u njegova pri- daju sve {to se mo`e prodati, za{to taj Bakir ru`i samo
vatna firma napravi reviziju. Malo se kolebam, pa sam pitao Dodika, kad su i drugi privatizirali dobar dio zemlje? Mo`da
Tresiga}u da li bih mogao da imam svoju privatnu vladu? Bakir ne smije druge da ru`i, a Dodik mu nije blizu. A meni
Ka`e meni upitani da su to mnogi poku{ali, a istina je da su se ba{ svi|a {to je Dodik uzeo pod svoju privatnu vlast pola
neki i uspjeli. Ali Borjana Kri{to postavlja ministre, to je dr`ave, barem zna{ ko je odgovoran. A u Fedearciji BiH
njen privatluk, svi su u vlasti kupljeni, vladaju}e nacionalne nema odgovornosti, samo privatna zemlja, privatne banke i
stranke kupile su nevaljaste kadrove, a one {to su dobri, e ti privatni ljudi.
nisu na prodaju. Najbolje bi bilo za tebe, veli meni Tresiga}a, da kupi{ za
De{ava se da oni {to su kupljeni budu prodani, kao u sebe nau~nike, jo{ ih ima na rasprodaji. Ja odbijam, jer su
slu~aju Zvonka Juri{i}a i Ljiljane Lovri}, koji su izgubili istori~ari i ostali iz humanisti~kih nauka uglavnom potku-
mjesta s kojih komanduju. A mnogo im je drago da su na pljeni, a oni matemati~ari, fizi~ari, hemi~ari i drugi nisu ni
vrhu, pa su se tu`ili sudu {to su im izmakli stolicu ispod za {ta, ne mo`e{ ih upotrijebiti u tr`i{ne svrhe. Ako ima
dupeta. Oni vjeruju da sud odre|uje demokratiju! No kad se nekih koji bi mogli da krivo ra~unaju, valjalo bi razmisliti.
jednom popne{, savjetuje mene Tresiga}a, te{ko te mogu Mnogo mi se svi|aju knji`evnici i filmad`ije, ali od njih
skinuti, rijetki su slu~ajevi da te {upiraju. nikakve koristi, sve ne{to izmi{ljaju, a nikako da se uhvate
Nije meni jasno kako to da na{i politi~ari kriju svoje na{e tragedije - nacionalizma. Samo igrarija i {ega.
`ene! Kupili ih na pijaci, pa ih negdje u bud`ak zdekovali, Najjeftinija bran{a su pjeva~i, mo`e{ ih dobiti za {aku
boje se valjda da im neko ne bude dirao njihovo vlasni{tvo. ko{pica. Zato kod nas svi pjevaju, a nije im do pjevanja. 

80 SLOBODNA BOSNA I 12.8.2010.


REAGIRANJA
Ured za odnose s javno{}u stranu svaki put kada je Jasmin Imamovi}
Ameri~kog univerziteta - osumnji~en za ilegalne radnje?
Uredni{tvu Napomene radi, predsjednik AUBiH
Denis Prci}, u oktobru 2009. godine,
pobrkao je talove i planove Jasmina Ima-
Imamović ponovo movi}a o dodjeli neizgra|enog gra|evin-
napada američke skog zemlji{ta na Trgu slobode, za koji je
Ameri~ki univerzitet u BiH dao najbolju
državne institucije u ponudu i prakti~no bio pobjednik tendera.
BiH i Denisa Prcića Me|utim, Jasmin Imamovi} i uhodana
“gra|evinska hobotnica“ mutnih radnji u op}ini
(“Ameri~ki univerzitet u BiH: Ameri~ki Tuzla, za “ekstra debeli“ pau{al, donosi odluku
psyho Denis Prci} (II)“, SB, br. 713) o dodjeli zemlji{ta Edinu Delibegovi}u, zvanom
Pike. Nakon dobijene bolje ponude od strane
Suprotno navodima magazina “Slobodna AUBiH-a, Op}insko vije}e Tuzla, nad kojim dik-
Bosna“, prvoj generaciji diplomaca AUBiH taturu vr{i Jasmin Imamovi}, ve}inom glasova
ve} su uru~ene ameri~ke i bh. diplome. Sve poni{tava tender. Va`no je napomenuti da je -
Va{e tvrdnje koje ste navodili o SUNY diplo- prije raspisivanja tendera - Delibegovi} od
mama i o ovom Dr`avnom univerzitetu u New Jasmina Imamovi}a dobio dozvolu da registru-
Yorku, kao i o (ne)brizi prema studentima, je firmu pod nazivom Nau~no-tehnolo{ki park
ve} je demantovao doga|aj sve~ane dod- d.o.o. Tuzla. Nakon toga je promijenio urban-
jele diploma. Prvoj generaciji AUBiH u Tuzli isti~ke parametre i “na{timao“ tender za tu
SUNY diplome je dodijelio prof. dr. Joseph firmu, po nomenklaturi koja uop}e ne postoji u
Kennedy, predsjednik State University of zakonima Bosne i Hercegovine. Kada je
New York at Canton. Na sve~anoj ceremoni- AUBiH tu`io Op}inu Tuzla i protiv nadle`nih
ji, uprili~enoj 09. juna 2010. godine, diplomci- podnio krivi~nu prijavu zbog poku{aja
ma i svim prisutnim su se obratili visoki namje{tanja tendera i naknadnog poni{tava-
zvani~nici Ambasade SAD-a u BiH, ugledni nja istog, Nau~no-tehnolo{ki park d.o.o. Tuzla
ameri~ki industrijalci, kao i biv{i predsjednik je oti{ao u likvidaciju i ste~aj, upravo zbog toga
SAD-a William Jefferson Clinton, upu}uju}i {to se nisu ni namjeravali baviti nau-
svoju ~estitku putem video linka. ~noistra`iva~kim radom, nego gradnjom i
^lanak “Slobodne Bosne“, baziran na prometom nekretnina. Tako|er, bitno je
objavi isje~aka e-mail korespodencije prof. napomenuti da su i ~lanovi SDP-a BiH OO
Richarda Demarchija, ina~e biv{eg uposleni- Tuzla na neki na~in osudili poku{aje Jasmina
ka AUBiH, sugeri{e da je namjera ovog Imamovi}a da Ameri~kom univerzitetu i gradu
~lanka “bacanje ljage“ na ime Ameri~kog uni- Tuzli nanosi {tetu, pa su ga prekri`ili sa predi-
verziteta u Bosni i Hercegovini, kao i na pred- zborne liste za Parlament BiH. Ina~e, o
sjednika Denisa Prci}a. Imamovi}evom pona{anju na javnim mjestima
Obzirom da je poznata ~injenica kako i desetinama urbanisti~kih malverzacijskih
aktualni na~elnik Op}ine Tuzla Jasmin “bisera“, Tuzla bruji ve} mjesecima.
Imamovi} “kontroli{e“ novine “Slobodna Nova tu`ba, povodom novih kleveta,
Bosna“, a da je AUBiH skrenuo pa`nju na bi}e proslije|ena nadle`nom Sudu jo{
malverzacije u Tuzli i na Jasmina Imamo- tokom ove sedmice.
vi}a, ne mo`emo a da se ne zapitamo:
Stavlja li se novinski integritet na Ured za odnose s javno{}u
AMERI^KI UNIVERZITET U BiH KRAMER PROTIV KRAMERA

Predsjednik Upravnog odbora Ameri~kog univerziteta u BiH DENIS PRCI] tu`io je AKADEMSKI PREVARANT
nedavno “Slobodnu Bosnu“ tra`e}i od{tetu od 205 hiljada KM, zato {to se zbog Denis Prci}, predsjednik
Upravnog odbora Ameri~kog
negativnog publiciteta u na{em list na njegov Univerzitet upisalo pet studenta univerziteta u BiH

manje nego u pro{loj {kolskoj godini; na{ novinar do{ao je u posjed pisma koje je
studentima AUBiH uputio njihov biv{i profesor, Amerikanac Richard Demarchi, i
Prci}evog odgovora na te{ke optu`be iz tog pisma

AMERI^KI PSYCHO
DENIS PRCI] (II)
Profesor Richard Demarchi Denisa Prci}a
okarakterisao kao “dvotre}inskog glupana i
jednotre}inskog lopova”. Prci} odgovorio: “Demarchi PRCI] JE
je frustrirano bolesna osoba `eljna osvete” DVOTRE]INSKA BUDALA
Pismo profesora doktora Richarda
Demarchija upu}eno novinaru
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Slobodne Bosne

P
GLAS (NE)RAZUMA “LIDERA” PRCI]A
redsjednik Upravnog odbora
Ameri~kog univerziteta u BiH
(AUBiH) Denis Prci}, reaguju}i Kad postanete lideri, shvatit }ete u
na tekst objavljen u na{em listu 4.
februara 2010. godine, pod
naslovom Ameri~ki Psycho – Denis Prci},
kakvoj sam ja poziciji
izme|u ostalog je najavio da }e za iznesene “Kada zavr{ite AU i po~nete raditi i danas na javnim i nekim privatnim
la`i u spomenutom tekstu tra`iti satisfakci- ako bogda postanete lideri, tek onda institucija te mene ne podnose jer
ju na sudu. Po prirodi skromni Prci} je shvati}ete u kojoj sam ja trenutno imam jasnu viziju i misiju od koje ne
preko svog advokata Faika Muhi}a podnio poziciji. Vi li~no }ete se suo~avati sa odustajem, ali bo`e moj to je `ivot i
tu`bu protiv Slobodne Bosne, glavnog i ovakvim problemima. Vi sami vidite cijena uspje{nog rada. Uvijek }e se
odgovornog urednika Senada Avdi}a i gore
kvalitetne rezultate AUBiH to je nasta- neko na}i kome smetate. Ali volja i
potpisanog novinara, autora “spornog“ tek-
sta tra`e}i ni manje ni vi{e nego 205 hilja- lo samo upornim radom, borbom i ljubav prema AUBiH daje toliko pozi-
da KM, jer se na njegov Univerzitet zbog planiranjem. Naravno u BiH da bi se tivne energije meni i svih nas da sve
negativnog publiciteta upisalo pet studenta ovako ne{to kvalitetno napravilo ima ovakve nazovimo ih udarce bez prob-
manje nego pro{le {kolske godine! Da li }e puno obstrukcija (!), ljudi koji ne`ele lema rje{avamo jel’ radimo ~isto i
AUBiH i Denis Prci} dobiti tra`enu bolje obrazovanje nego {to nam je po{teno”, napisao je Prci}. 
od{tetu, odlu~it }e Op}inski sud u Sarajevu.

PRCI] – “GLUPAN I LOPOV“ mu, male. Osnovni razlog je Prci}, la`ov i nagraditi diplomom, ako svi njihovi uslovi
No, o kakvom se profesionalcu, sveobuhvatni idiot, koji je zadu`en da i zahtjevi ne budu ispunjeni. Zavaravate se
menad`eru i ~ovjeku radi, najbolje svjedo~i osigura da ispunite sve maturalne i ako mislite duga~ije”, naveo je profesor
e-mail koji je biv{i predava~ na AUBiH diplomske uslove koje postavlja SUNY. Da Demarchi na po~etku svog e-maila u kojem
profesor Richard Demarchi uputio studenti- budem iskren, ni on, ni njegove tuzlanske je, opravdano, ili ne, iznio niz najgorih
ma u januaru pro{le godine. fufice, nemaju pojma kako osigurati ispu- mogu}ih kvalifikacija i optu`bi na ra~un
“@elim vas informisati da su {anse da njavanje tih uslova. Uvjeravam vas da Prci}a. Kao prvo, Demarchi je studente
dobijete ono za {to ste platili, SUNY diplo- SUNY Canton nema obavezu, niti }e vas upozorio da SUNY diplomu ne}e dobiti 

2 SLOBODNA BOSNA I 15.7.2010. 15.7.2010. I SLOBODNA BOSNA 3

12.8.2010. I SLOBODNA BOSNA 81