P. 1
Osnovne mjere zaštite od djelovanja nuklearnih eksplozija i zračenja

Osnovne mjere zaštite od djelovanja nuklearnih eksplozija i zračenja

|Views: 166|Likes:
Published by BmSTmR
Referat iz fizike.
Naslov govori sve...
Referat iz fizike.
Naslov govori sve...

More info:

Published by: BmSTmR on Aug 13, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/04/2010

pdf

text

original

Osnovne mjere za tite od djelovanja nuklearnih eksplozija i zra enja, i prva pomo

Oru je u kojem se kao eksploziv primjenjuje nuklearno gorivo naziva se atomsko ili nuklearno oru je. Ja ina nuklearne eksplozije mjeri se prema ukupnoj energiji koja se osloba a pri eksploziji: u obliku energije svjetlosnog i toplotnog zra enja , u obliku mehani ke kineti ke energije, te u obliku veoma prodornog i tetnog nuklearnog zra enja. Najopasniji su gama zraci koji se prostiru brzinom svjetlosti, i neutroni koji se kre u sporije ali brzo sti u na velike udaljenosti. Mnogo du e traje naknadno nuklearno zra enje kao posljedica ozra avanja predmeta brzim neutronima. Kada nuklearna bomba eksplodira u vazduh se alju estice pra ine, loma, djeli a izgorjelih predmeta i stvari i otpad uop te. Taj otpad se pod fisionim zra enjem kontanimira i predstavlja opasnu prijetnju. Zbog toga to nuklearna bomba spr i dosta estica, vodu,

gra evine pa i zemlju taj otpad je naj e e veoma male veli ine i ra una se u µ-gramima. Uz taj sitan otpad koji se druk ije naziva i radioaktivna pra ina stvara se i krupniji otpad koji te i od nekoliko miligrama do nekoliko desetina kilograma. On se di e visoko u vazduh, konkretno u stratosferu i tu ostaje odre eno vrijeme. Dok su u vazduhu nuklearne padavine lebde i zra e. Njihovo zra enje nije opasno na velikim visinama za ljude ali po zakonu gravitacije one padaju nazad na Zemljinu povr inu, naj e e razasute na velikim povr inama i kako na samom mjestu tako i daleko od mjesta eksplozije. Dok padaju nuklearne padavine zra e ali gube na snazi srazmjerno sa vremenom jer se energija tro i. Ona se ra una u jedinicama. Jedan sat posle eksplozije padavine sad e 100 r jedinica, posle sedam sati oko 10 jedinica a posle 48 sati samo jednu jedinicu. Me utim, prose no je dovoljno i ne to vi e od jedne dvadesetine jedinice odraslom oveku da bude ozra en i primi opasnu dozu radijacije. Kada radioaktivne padavine padn na zemlju one u dodatno gube na snazi i svoju radijaciju odaju povr ini na koju su pale. Samim tim, ako padnu na oveka mo e do i do opasnih bolesti i smrti. Ako padnu na golu ko u izazivaju opekotine i tumore u kasnijem periodu. Ako padnu na biljke ozra i e ih srazmerno preostaloj nuklearnoj energiji koju posjeduju. Naj e e poslije nekoliko dana one prestaju da ugro avaju ljude i ivi svijet (same po sebi) ali zato ono to ozra e preuzima energiju i zadr ava je. Najopasniji uticaj nuklearnog zra enja je na ljude. Ono dovodi do opasnih poreme aja u ivotu i funkciji elija i organa. Naro ito su osjetljive o i, unutra nji organi, posebno spolni, ko tana sr i elije koje se brzo mno e.

Nuklearno zra enje se manifestuje na vi e na ina: 1. kroz trenutne reakcije kao to su opekotine, svrab, nesvjestica, povra anje 2. kroz kratkoro ne reakcije kao to su oboljenja kostiju, ko e, o iju 3. kroz dugoro ne posledice kao to su tumori, te ke bolesti kostiju i smrt. Padavine deluju trenutno neposrednim kontaktom sa njima, dodirom ili uno enjem u organizam. Kratokor ne i dugoro ne posljedice po inju nekoliko dana poslije kontakta i traju tokom cijelog ivotnog vijeka individue. Uticaj na ivotinje je sli an kao i uticaj na ljude s tim to ivotinje su mnogo podlo nije uginu u i deformitetima nego ljudi sa par izuzetaka. Uticaj na biljke je druga iji. Slabije biljke naj e e prolaze sa uni tavanjem spoljnog omota a i uginu em dok ja e biljke, sa ve om povr inom kro nje, sna nijim korijenovim sistemom i korom mogu da ovo prebrode bez ve ih posljedica. Neke se i adaptiraju radijaciji ali ve ini biljaka radijacija smeta i uni tava ih. Najva nije je za titi se od nuklearnog otpada. Postoji vi e na ina ali se svi baziraju na osnovnim principima: - Ako se ovjek na e na otvorenom a zna da postoji opasnost od nuklearnog otpada mora odmah potra iti skloni te (najbolje u zatvorenom prostoru, skloni tu, ku i). Ako skloni ta nema u blizini treba odmah zatvoriti o i im se zapazi bljesak i okrenuti mu se le ima. Ako je teren ravan, baciti se na zemlju licem ka zemlji, uvu i ake u rukave i pokriti glavu. - Ako se do e u kontakt sa nuklearnim padavinama mora se odmah pristupiti uklanjanju istih sa odje e, pranjem, bacanjem i odlaganjem odje e/obu e. Spaljivanjem se ne e uni titi radioaktivnost. - Tokom trajanja opasnosti od radioaktivnih padavina ne sme se izlaziti na otvoreno ili ako se izlazi mora biti kratko i moraju se pokriti svi dijelovi tela. Posle toga odje a se mora o istiti. - Ne smiju se koristiti u ishrani voda, hrana i svi prehrambeni proizvodi koji su bili izlo eni direktnom kontaktu sa padavinama. Izuzetak su koko ija jaja, krompir koji je svje e izva en iz zemlje, voda iz dubokog podzemnog izvora. - Svaki pojedinac treba da ima opremu za li nu za titu od zra enja: za titnu masku, ogrta s kapulja om, rukavice, obu u ili za titne arape, i po mogu nosti li ni dozimetar. Najsigurnija za tita od djelovanja nuklearnog oru ja jest borba da ne do e do njegove upotrbe, te da se zabrani njegova proizvodnja. Umjesto za ubijanje ljudi, za razaranje i uni tavanje materijalnih dobara, nuklearna energija mo e itreba da se upotrijebi za op u dobrobit ovje anstva.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->