UMJETNOST RANOG SREDNJEG VIJEKA ( SVJETSKA

)

KASNA ANTIKA -pojam KASNA ANTIKA nastaje kasno u Beĉkoj školi-nova povijest umjetnosti -definiranje po prostoru kojem pripada, velike promjene, nema jasnog stila -umjetnost kroz 2., 3. i 4. st., izmeĊu carskog Rima i raĊanja jedne Europe -izmeĊu 3. i 7. st. dogaĊaju se promjene, relativno spori procesi -dva sukobljena stava : negativan - kraj ere, pozitivan - zapoĉet novi razvoj Europe -podruĉje Mediterana -Rimsko Carstvo temelj za KASNU ANTIKU -1. st. razdoblje Augusta - pax romanum - procvat na svim razinama -Trajanovo vrijeme- najveća ekspanzija, širenje -na velikom podruĉju RC standard ţivota za sve- jedna administracija- razvoj prometa, kazališta, kupališta -rimski zakoni temelji danas -carstvo iz centra Rima uspjelo organizirati sustav -umjetnost produkt društva; u bogatom društvu cvate i ima je se ĉime financirati, suprotno stagnira i dolazi do promjena -ĉinjenica, kriza i promjena- raspodjela RC u provincije -u 2. st. dolazi do promjena- velike migracije, dolazi masa sa istoka i pritišće RC – sredinom 2. st. -novi etnosi/narodni «barbari» okruţuju RC, ne poštuju rimsku tradiciju -oni su nomadi, pale i pljaĉkaju -gaţenje rimske civilizacije- gaţenje umjetniĉkih temelja -car – centar – August - Oktavijan se proglasio AUGUSTOM- drugaĉija definicija caraprikaz u idealnoj pozi, u vojnoj odori- prioriteti carske osobe- on je vojskovoĊa- usmjerenost na dobro voĊenje politike- carevi nakon njega preuzimaju taj portret- neuredna frizura, jaka muskulatura, vojniĉka odora -portreti odliĉnika - izraz vremena u kojem nastaju -portretne karakteristike bitne- prikaz osobe koja se zaista prikazuje -u 3. st.- dodaju se emotivni portreti- pogled uprt u daljinu

1

-Filip Arapski - razbarušen- portret osobe koja odaje zabrinutost, stvarnost i realnost- rezultat promjena u rimskom društvu - strah i nesigurnost - poduzimanje mjera - muškarci u vojsku, financiranje i opterećenje blagajne -od 2. st. kreće - prije bitno da je vladar pripadnik carske rimske obitelji ali dolazi do velike promjene, na vlast dolaze vojni carevi –vojne sposobnosti, osobe ne nuţno iz aristokratskih obitelji, dolaze iz provincija -dinastija Septimija Severa - sirijska dinastija -drugaĉiji kriteriji organizacije drţave - umjetnost i kultura -provincijski vladari donose sredstva u svoj kraj- diţu se hramovi i gradovi -portreti do kraja 2. st. i poĉetkom 3. st.- nove definicije u društvu i umjetnosti- manje narudţba spomeniĉkih i monumentalnih, kult cara se polako ruši, carska osoba postaje realna i pokušava spasiti drţavu -osobe naborane, namrgoĊene, nema idealne carske liĉnosti, zabrinuta lica -nova filozofija u 3. st. koju predvodi Plotin koji smatra da je uloga umjetnosti da prikaţe stvari ne idealne nego da prikaţe unutarnjeg ĉovjeka i njegov doţivljaj stvarnosti - prikaz refleksije što gleda, trenutno stanje u drţavi u kojoj vlada -car Dioklecijan - u 4. st. dijeli vlast - 2 augusta i 2 zamjenika - tetrarhija- ugraĊena skulptura u zid crkve sv. Marka u Veneciji – TETRARSI - 2 cara i 2 zamjenika - gubici veliki u carstvu, barbari uništavaju -sigurnost u gradu zbog fortifikacije, ne obraĊuje se zemlja, pad svih standarda koje je poznavao rimski svijet - bolesti, smrad, barbari ruše akvadukte -ĉuvanje granica, teritorija, carevi odlaze iz Rima i sele u provincije - Konstantinopol, Trier = koja su bliţe vojsci i granicama -portret Seneke -3. st. – konaĉni preokret - više nema zaglaĊenih formi, brzi pokreti, razliĉiti poloţaji, 1000 faseta, dok gledamo oko bjeţi - izaziva nemir, naglašene oĉi, pogled uprt u daljinu, intenzivni, likovi gledaju svijet koji dopire do njihove duše, otklon od poznatih umjetniĉkih portreta -djeĉaĉki portreti - melankolija, ozbiljnost, pitanje povijesne nesigurnosti -nova uĉenja i filozofije, i religije - sa Istoka - razliĉita magijska vjerovanja -kult Kibele, Ozirisa (boga sunca) - doticaj na istoĉnim granicama carstva - plodno tlo u Rimu u 3. st. i poĉetkom 4. st. - maknimo se od ovoga svijeta -najbolje kršćanstvo - nudilo konkretan odgovor - vaţan pravi ţivot nakon zemaljskog nevaţnog i nebitnog -zabiljeţeno kroz umjetnost i gdje su se provodili kultovi - kult boga Mitre najviše u Rimu 2

-promjena u definiciji tijela - Rimljani svoje mrtve palili a pod utjecajem kultova zadrţavali tijela - prostori izvan grada – nekropole - gradovi mrtvih - pokapanje Rimljana, nekršćana, i pogana - od 2. st. kult mrtvih – sarkofag = grĉ. sarkofagus - kamen koji jede tijelo - bili vrlo skupi -najbogatiji dali ukrasiti prostor za pokapanje - niz radionica koje rade sarkofage (3. i 4. st.) -sarkofazi sa novom ikonografijom - na boĉne ploĉe - dosta sadrţaja -pokazati što je ĉovjek za ţivota poĉinio - jedna tema – vojnici - prikazi bitaka - figura onoga koji je glavni lik -sarkofag Barberini - Kapitolijski muzej Rim - reljefni prikaz - gusti nabijen prikaz, kanona više nema - izbacivanje iz sebe što zanatlija vidi i što ţeli prikazati -prikaz kao snaţne nabijene osobe, detalji lica - razliĉiti izrazi, bol i patos - nov pristup, horor vakui -smrt kao smirenje - razmišljanje o onome nakon smrti - filozof i njegova muza - prikaz na sarkofagu - smisao predmeta u kojem leţi tijelo- sve ovo RIMSKI SARKOFAZI -3 skupine sarkofaga: 1.RIMSKI - S se razlikuju se tamama i obradama -sa S krivuljom - strigili, strigilirani sarkofazi - boĉno flankiraju centralni prikaz, u centru prikazi razni - pastoralni, filozof s muzom, vezano uz Dioniza -u centru sa TONDOM/KLIPEUSOM – zaokruţen prikaz - imageo klipeata – u krugu portret, prikazati sebe na mjestu poĉivališta - supruţnici, braća i sestre -sarkofazi jako moderni - serijska izrada, radionice -krilati geniji na sarkofagu - ţivot s one druge strane -imali gotove sarkofage samo dodali sa boĉnih strana portrete - rimski sarkofazi uza zid, uvijek ukrašena prednja strana i boĉne, straţnja ne jer se naslanjalo na zid -poklopci dvoslojni, imali akroterije kod velikih -mramorni, porfirni, od obiĉnog lokalnog vapnenca -saĉuvano puno mramornih - bogato društvo - mramor sa grĉkih provincija, sa Afrike(?) najskuplji i najteţe obradiv 2.ATIĈKI -u Atici na grĉkom prostoru, pokraj velikih kamenoloma na Atici, jako prepoznatljivi zbog poklopca, sanduk - na poklopcu prikaz umrlog - u paru - sliĉe na etrurske, utjecaj etrurske umjetnosti velik - nova forma - moda i ideja 3

-pokazuju veću vezu s klasiĉnom umjetnosti, pogotovo helenistiĉkim razdobljem - sadrţaji iz mitologije; Heraklo, Eleuzijske sveĉanosti, sadrţaj vezan sa smrću -naĉin izrade - prekrasna tijela, anatomija i odnosi dijelova tijela pomno napravljeni, nema natrpanosti koja smeta, jako duboki reljefi, izvuĉeni u prostor, samo se jednim dijelom drţe za površinu -puno kraćeg razdoblja, kroz 3. st. pa se gasi , jer se gase kamenolomi, pad proizvodnje zbog barbara 3. MALOAZIJSKI -postavljeni u središte prostorije, ukrašeni sa svih strana, monumentalni, vještina klesanja i jake veze sa helenistiĉkom umjetnosti ali promjene u ikonografiji -SIDAMARA grupa - nalazište u Siriji gdje je pronaĊen veliki broj iz MA -lijepo laborirani likovi, velika paţnja detaljima, likovi u arhitektonskom okviru koji je pomno obraĊen, lukovi, stupovi, zabati, vrata, detalji paţljivo obraĊeni -prinošenje ţrtve - izvuĉen reljef, poput punih skulptura u prekrasnoj obradi -u Rimu- druga kategorija umjetnina – SLAVOLUCI - u ĉast careva nakon velikih bitaka na razliĉitim prostorima grada kao prolazi blizu foruma i centra -forma se bitno nje mijenjala - sa 1 ili 3 luĉna prolaza, mijenjala se forma i motivi reljefa -damenaco menore - novi car srušio S prethodnog cara, saĉuvano svega nekoliko -na jednoj strani FORUMA i Viae Sacre - na poĉetku rimskog foruma - slavoluk Septimija Severa - uspostavljaju snaţnu dinastiju vojniĉkih vladara -forma karakteristiĉna za kasnija razdoblja -donji dio - postiment, gornji dio – atika = natpis; tko, za koga i u koju svrhu piše -ukrašavanje na svim plohama, punim skulpturama, reljefima vani i unutra -stavljaju se Viktorije - nose lovorov vijenac i vetrixe -prikaz bitke, puno likova u kompoziciju, akcija i dogaĊanja, drugaĉija kompozicija od klasiĉne umjetnosti, horor vacui -potreba punjenja plohe sa velikim likovima - priĉanje priĉe - putovanje, povratak u Rim, doĉek graĊana -nama jasnog reda, ne obnaša se paţnja kanonu, likovi oblikovani jako grubo, rudimentalno, nema toĉnosti, nisu bitni, shematski, tu su da ispriĉaju vrijednost dogaĊanja unutar povijesnog konteksta - gubi se prikaz lijepog - zašto? - nije bitno prikazati kanon idealne ljepote, nego funkcija prikazati realnost i stvarnost na naĉin koji je umjetnik sam izabrao

4

-s druge strane u periodu kasne antike paralelno sa slavolucima djela vezana uz tradiciju nove umjetnosti koja prikazuje drugaĉije sadrţaje i formu -Viktorije uz lik – uvijek -one su krilati glasnici , prenose dobru vijest, posrednici izmeĊu cara i ljudi -KONSTANTINOV S -uz Kolosejum, na izlazu s Foruma s Viae Sacre, pun detalja -podignut nakon velike povijesne bitke 312. na ulazu u Rim na Milvijskom mostu koji je povezivao dvije strane Tibra , sjeverni ulaz u sam grad -vrijeme tetrarhije, Zapadnim carstvom vladaju Konstantin i Maksencije - dva vladara - borba za vlast i teritorij, sukob njih dvojice, u konaĉnom okršaju Konstantin dolazi u Rim i pobjeĊuje i proglašava se jedinim carem jedne i druge polovice RC -legenda - prije bitke usnuo san - anĊeo na nebu upro prstom u kriţ i rekao da će po tome pobijediti - K sebe pokazao kao kršćanskog cara - krajem 3. st. kršćanstvo se već jako proširilo, vodeća religija u Rimu i RC - no poganska rimska elita vodeća , najjadniji prvi prihvatili kršćanstvo – najsiromašniji -zbog svog univerzuma, jer se obraćalo ĉovjeku, brzo se širilo po slojevima rimskog društva - u 3. st. vrlo nesigurno- vrh nije prihvatio kršćanstvo ( temelji Rima na mitologiji i kultu) – teška borba i teţak prelazak - njegova majka Helena predana i zaluĊena za relikvijama – poticala izgradnju crkava u Svetoj Zemlji - Konstantin se tek na kraju svog ţivota pokrstio, gajio odreĊene simpatije, pokrstio se zbog dobrog izlaza, bio je okrutan -legenda i te peĉate jaĉanja kršćanstva vidimo u umjetnosti -bitka – za pobjedu mu narod Rima gradi S – potvrda, predstavlja povijesnu ĉinjenicu - graĊen na mjestu starijeg S ( Damnacijevog ) , iskoristio temelje, sve drugo porušio, «sklepan», na S doneseni razliĉiti elementi iz razliĉitih podruĉja RC -radilo se na brzinu ili nešto drugo uvjetovalo takvoj gradnji -dva dijel – luĉni dio – opus kvadratum – od kamena, veliki kameni blokovi - gornji dio – opus latericium – od cigle, lagan, obuĉen sa mramornim ploĉama – laţan osjećaj -razliĉite tehnike graĊenja – opus reticulatum, opus incertum, opus mixtum – mix opeke i kamena -cigle – tanke i dugaĉke – imale peĉate – rimska cigla – tvornice za izradu – peĉat tvornice i vrijeme nastanka – puno proizvodnje cigle – cigla temeljni materijal

5

-substrukture ranijih spomenika – od elemenata iz Trajanovog ( sa T. Foruma – figure Daĉana), Hadrijanovog ( tonda na dugim stranama po 2 u paru; 8, 4 s jedne, 4 s druge str., Marka Aurelija i Konstantinovog razdoblja ( viktorije ) TRAJANOVI SPOMENICI – figure Daĉana – prazno, uredno, paţnja draperije koja teško pada, psihologizacija lika; reljedi na boĉnim stranama – prikaz bitke, jasno HADRIJANOVI – HADRIJANOVA TONDA – sa H S – sadrţajno druga priĉa, tonde u parovima – s jedne strane prikaz lova – medvjed , vepar i priprema za lov; s druge prikaz ţrtvovanja = hrabrost, muţevnost i onaj koji poštuje tradiciju ţrtvovanja MARKA AURELIJA – reljefi gore, carev odlazak u bitku, priprema, razgovor s vojskom, ţrtvovanje; vojnici s leĊa – gotovo skulptura, helenistiĉko klasiĉni stil; natpis koji spominje bitku KONSTANTINOVI – friz reljefa – od sjeverne strane koja je kraća – car sa svojom vojskom ide prema Rimu, osvajanje Verone, nastavljanje puta, dolazak na most, ulazak u Rim, sjedanje na tron, dijeli novac narodu – libertatis – bijedno , hrpa likova malih tijela, velikih glava, anatomsko nepoštovanje, nema odnosa, nema detalja – forma potpuno izgubila vaţnost, jednina vaţnost na prikazu što se dogaĊa – K S primjer za KA – dokinuće kanona, sve je moguće, ne pridrţavanje kanona, S od SPOLIJA, Konstantin to prihvatio, meĊutim i zbog spolija velikih vladara; najvećih rimskih careva = vaţna poruka, misao -moglo je biti bolje izraĊeno ali to nije bilo bitno, vaţna priĉa Konstantinovog vraĉanja straog poretka i reda -Konstantinovo ustoliĉenje u Rimu – grubost likova u fizionomiji i draperiji tijela, shematizirano RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST -uvoĊenje novih simbola kršćanstva u monumentalnu umjetnost -zna se da kršćani postoje, tek kad K donosi MILANSKI EDIKT 313. , umjetnost poĉinje ulaziti na velika vrata -carevi na novac postavljaju svoje portrete, ne prednjoj strani je uvijek portret cara, na straţnjoj element, simbol vladavine rimskih careva -K kuje novĉiće – na reversu – kao pobjednik, kao vojnik u ruci nosi viktoriju – prednja strana -Kristov monogram – IHR – na novcu – potvrda i peĉat novoj vjeri- na reversu uz simbole rimske vojske simbol kriţa- nova povijest -Konstantin kroz ove simbole otvorio put kršćanstvu da od 2. pol. 4. st. postane vladajuća 6

-na aversu – na konstantinovu šljemu kristov monogram – najpoznatiji novĉić -prave promjene u 2. po. 4. st. , ulaskom kršćanskog svijeta -ranokršćanska umjetnost – od 2. pol. 4. st. – SARKOFAZI – kršćani se sad ne skrivaju, postaju naruĉitelji S, sa kršćanskom tematikom, a sve manje uz poganske motive -osnovne forme gotovo nepromjenjive, mijenja se scena, biblijski sadrţaji ili jasni simboli kršćanskog svijeta -KRIST sa apostolima – glavna tema – nastavljaju ţivjeti rimski i maloazijski S -ima ih svugdje ali su centri generirali formu i sadrţaj -te teme nekada jako nejasne- krilati geniji više ne stoje nego nešto rade – beru groţĊe – simbol Kristove ţrtve – vizualizacija psalma- iskupljenje i ţrtva -teme su ograniĉene, Krist s apostolima, K na prijestolju predaje zakone ili kljuĉeve Petru ili Pavlu, Krist kao Dobri Pastir -strigile, akroteriji – 100% rimska radionica -prikaz Adama i Eve i Kristova ĉuda skromno, ĉuda ĉeste teme – najveće kad je uskrisio Lazara – rana Crkva se koristila ĉudima kao potvrdom i dokazom vjere kroz umjetnost – promoviraju se ĉuda kao dokaz Krista -rimske S od poĉ. 4. st. prepoznajemo po redu u prikazima ( scene ) , potreba za grupacijom a opet da se zadrţi velik broj prikaza, smještaju se unutar arhitektonskih elemenata u niše -S JUNIJA BASSA – rimski perfekt ( gradonaĉelnik ) – javno dokazao pripadnost kršćanskoj zajednici – bogat, monumentalan, S sa kolonadama ( tip S ), stablo ili biljka stvara odvojenosti, prikaz Kristove muke rijetki meĊutim na tom ti prikazi, u formalnom smislu kvalitetan rad, tradicija dobrog klesarstva, ima anatomske pogreške ali pridodaje paţnju detaljima -najbolji primjeri u Vatikanu, u muzeju Pape Pija II. – zbirka 40 S + ulomci -sarkofag – tema anastazis – Kristovo uskrsnuće – rijetka tema na S – zarobljavanje, kod Pilata , ali nema muke – raspeća - u središtu kriţ, ispod dva usnula vojnika – kriţ prikaz Uskrsnuća -kršćanstvo poĉinje u Maloj Aziji, na obalama Palestine, materijalnih ostataka prvih kršćana nema puno -pronaĊene crkve nastale prije Konstantinovih, prostori prvih kršćanskih zajednica – DOMUS AURELIA – crkva/kuća – DURA EUROPAS, prvi takvi u Siriji – grad, saĉuvan sloj s kraja 2. i poĉetkom 3. st. 7

-pravilni raspored ulica, stambeni i drugi objekti, isnule, pronaĊena 3 aktivna prostora kulta – mitrin, sinagoga i kult kršćanstva = DOMUS ECLESIA -prostorno naglašen, ostaci danas prenešeni u muzej u Damasku -sinagoga- Stari Zavjet, ţidovska povijest uništenje hrama, pljaĉkanje -DOMUS ECLESIA- najbolje saĉuvani u Dura Europas-u; govor kakav je bio kult kršćanske zajednice – ljudi ustupili prostore kuća zajednici, samo u poĉetku na jednom katu -kasno antiĉka kuća, atrij povezivao prostorije, velika prostorija za molitvu, prostor za naobrazbu; za vjeronauk – dobro poznavanje vjere -krstionica – najstariji pronaĊen dokaz, jednostavan prostor na jednom kraju niša i bazen sa uranjanjem – vrlo jasni tragovi kršćanske umjetnosti – prikaz Krist Dobar Pastir, dolazak Marije na Kristov grob – Uskrsnuće, iznad sarkofaga – Krist napravio ĉudo, izlijeĉio hromog, ĉovjek drţi krevet; hoda, Krist vrši i drugo ĉudo; uskrsenje Lazara -kršćani u Rimu rade u ilegali i formiraju u stambenim zonama Rima – domus eclesia – TITULUSI – tipiĉni prostor za Rim – nastaje kasnije crkva nad tim prostorima -dobivali imena po vlasnicima koji bi im ustupili prostor -jedan ispod crkve Sv. Ivana i Pavla – prostori u kojima se nekad ţivjelo ali su dati kršćanima na korištenje -titulus – domus eclesia u Rimu – prostor darovan kršćanskoj crkvi, bogatiji ostavljali -neki nose imena po vlasniku neki po muĉeniku – TITULUS CLEMENTIS, TITULUS ANASTASIAE, TITULUS CECILIANE, TITULUS CHRYSGONI -naglasak na smrt, na ţivotu nakon smrti -preseljenje na onaj svijet vaţan, ukapali mrtve i ovijali u plahte i stavljali u grob – poput Krista -u poganskim religijama se osjeća prijelaz s paljenja mrtvih na ostavljanje tijela -poznate ceste u Rimu – povezivanje s provincijom, via – grade se uz prometnice nekropole – prostori za pokapanje mrtvih tijela -rimsko pravo ne dopušta pokapanje u gradu nego van grada -graĊenje nekropola uz glavne prometnice – obiĉaj Rimljana da se mrtvima daje poĉast – nastavljaju kršćani -kolombarij – zajedniĉke grobnice – velike niše sa grobnim urnama -grobno mjesto oznaĉavalo status -hodajući cestama Rimljani se zaustavljali i odavali poĉast umrlima – svijet mrtvih paralelan sa svijetom ţivih – zapoĉinje u poganskom Rimu, kršćani preuzimaju tu tradiciju, ali bili 8

siromašni i u poĉetku zazirali od velebnih mjesta, obiĉnom ĉovjeku osigurati praktiĉno mjesto, jednako za sve -preuzimaju naĉin pokapanja koji nije kršćanski – kopanje podzemnih prostora – KATAKOMBE – zapoĉinje u 2. pol. 2. st. – rješenje za gradove mrtvih prvih kršćanskih zajednica -na juţnom prostoru u poĉetku ( Rim ) -dogovor izmeĊu kršćanske zajednice i vlasti koja je dozvolila -mukotrpan proces kopanja tunela, jako dugaĉki, na 2,3,4 razine -tufo – mekan kamen kada stupi u vezu sa zrakom je krhak i tvrd – jednostavan za kopanje -u kopanju sudjelovala cjela kršćanska zajednica, obaveza svakog -unutar tunela, obiĉne rake – lokulusi – rupa, mali prostor razliĉitih veliĉina ( ovisi o tijelu – muškarac/dijete ), za najsiromašnije kršćane, u bijeloj plahti tijelo i prostor se zatvarao – siromašni – obiĉnom vapnenaĉkom ploĉom, bogatiji – natpis na ploĉi, slikarije = opada jednakost -izdubljen u zidu, niša, gornji dio luĉna ukrašena površina – arkosolij – arkos luk lat. – moglo stati nekoliko tijela – obiteljske grobnice -kubikula – soba, spavaonica – obiteljske grobnice -ploĉe ostaci 1. kršćanske umjetnosti 1. i 2. st. u Rimu – natpisi koji nose imena, što je umrli radio – na svim jezicima -mraĉni uski hodnici, danas otkriveno oko 60 % grobnica ( K ) -bile magnet za barbare koji su mislili da će pronaći blago, no nisu pronašli ništa je ĉlanovi kršć. Zajednice nisu bili ukopani sa niĉim vrijednim – barbari razbijali -ukapanje u K do 4. st. -u 16. st. interes za K kada zapoĉinju prve kampanje traţenje prvih K sve do danas -nisu se vidjele na površini, ali ulazni prostor obiljeţen – priĉe da se kršćani tu skrivali neistinite, carevi zahtijevali da budu dole, nisu se tamo vršili liturgijski obredi nego pogrebni ritusi – 1. kršć. preuzeli od pogana taj ritual -ritus aapea ili dr. – nalazimo kamene stoliće sa pravokutnim stupićima - mense – kao oltari ali ne, samo za ritus -crteţi na K – urezi, simboli da obiljeţe mjesto svog boravka, peĉati – dva dupina; simbol drugog svijeta – poganski motiv; Dobri Pastir – preuzet od moshoforosa ; prikaz ţene s ispruţenim dlanovima prema van – orantica – preuzeto iz antiĉke narikaĉe – duga haljina i veo – prikaz molitve – kroz dlan kršć. primaju ljubav Boţju – materijalizirana misao – Krist je svijetlo – 1. molitve; sa 2 ovĉice – to znamo da je ĉisto kršćanski 9

-monogrami Krista – Jesus Hristos - okviren u lovorovu vijencu – pobjedniĉkim vijencem – nije ĉisto kršćanski, preuzimaju od pogana – simbol pobjednika – Krist je pobjednik – jednostavni, na sarkofazima ili freskama -K Via Latina – sjajni prostor, ostali saĉuvani kubikuli i prostori hodnika, prostor kubikula ukrašen – forma klasiĉne antiĉke umjetnosti – geometrijske plohe, paţljivo rasporeĊeno, ne postoje nove kršćanske umjetniĉke forme – jedino sadrţaj ima novo znaĉenje -na vrhu svoda glava meduze, svi elementi unutar antiĉkog likovnog vokabulara – grilande, posude sa voćem i cvijećem, ţivotinje – nema kršćanskih, ali neki jasno kršćanski – kantaros flankiran paunima – paun; rajska ptica – domena drugog svijeta -prostori nisu strogo definirani – kršćanski i poganski elementi – vokabular koji su poznavali umetali elemente kršćanstva -kripta – prostor u ranokršćanskim katakombama, mjesto gdje su bili ukopani vaţni pripadnici – biskupi – ploĉa sa natpisom ili se pokapali 1. martiri – tijelo muĉenika – svi se otimali da tijela muĉenika pokopaju u svoju katakombu – kasnije pomama za relikvijama; trgovina i turizam -neki od muĉenika bivaju pokopani u K namijenjene samo njima – prostori izdvojeni – poploĉen pod, mjesto ukopa ( arkosolij ili sarkofag ) vrlo naglašeno, poploĉeno mramorom -vrijednost materijala simboliĉki znaĉaj – prostori ukrašeni freskama i natpisima – kao prostori za odrţavanje kulta na dan muĉenikove smrti – vršene mise, euharistijska slavlja – 3. i 4. st. ispod zemlje, kasnije izlaze na površinu i postaju monumentalni sklopovi kršćanske umjetnosti -svodovi unutar kripti i kubikula – jasno se odreĊuje što je gore što dolje ( lijepo opisao Plotin ) – jasna distrikcija – donji dijelovi se na ukrašavaju, samo oploĉeni, gornji se ukrašava; gornji prostor je svetiji, najznaĉajniji i najljepši – freske – pokazuju jasno kruţnicama ( upisane jedna u drugu ) – najidealniji , rajski prostor, podijeljen dijagonalama koje se ukrašavaju -u centru – Danijel s lavovima, orantice -Prisciline K – Dobri Pastir u centru freske, Jona, moliteljica, Adam i Eva – simboli ali i sliĉice Starog i Novog Zavjeta, simboli kršćanske vjere -K u Rimu – Svetog Sebastijana, Svetog Kalista, Svetih Marcelina i Petra, Svete Agneze = muĉenici - Domitilline, Comodilline, Prosciline – bogate ţene koje su dale novac i prostor -diţu se crkve na prostoru K martira – na podruĉju K Sv. Sebastijana – podignuta crkva nad K 10

-katakomba – art katakumbus – velika rupa kada berete zemlju, uzrokujete prazninu – u juţnom Rimu se vadio kamen ( 1.st. pr. Kr. i 1. st. po Kr. ) – napušten i stvaraju se prva ukopna mjesta – iskoristili Ţidovi, pogani za stavljanje tijela, ali dali crkvi – grobna mjesta uz depresiju, za podzemne grobove kršćana – naziv potjeĉe iz srednjeg vijeka – u 4. st. se taj prostor puni, gore velika memorijalna prostorija – kapela sa polukruţnom apsidom – smatra se da je primila tijela Pavla i Petra

4. st. RIM -pokret štovanja mjesta grobnica u kojemu su pokopani martiri – prostor znaĉajan – što se bliţe pokopa do muĉenika, bolje mjesto na onom svijetu -kult muĉenika obiljeţio arhitekturu, na ulazu u grad supstruktura od velikih graĊevnih kompleksa -crkve na mjestu puteva, katakomba ( groblja ) – grobne bazilike koje se grade iznad grobova – CEMETERIJALNE BAZILIKE – da saĉuvaju mjesto muĉenika – ulazak u dva razliĉita prostora – prvenstvene mjesta ukopa u te crkve van grada ( gradske u gradu ! ) – potpuno razliĉiti prostori, cemeterijalne od gradskih -bazilika Sv. Sebastijana – iznad groba Sv. Sebastijana – bazilikalni prostor, srednji brod izdignut, longitudinalni prostor, povišen od boĉnih brodova, završava apsidom, boĉni brod nastavlja svoje kruţenje – boĉni brod koji prerasta u deambulatorij – centar martirov grob – svetac je svet, ima moć – kult od sredine 3. st. u cemeterijalnim bazilikama -okolo mauzoleji bogatijih koji su si mogli priuštiti grobnicu i pribliţiti se martirovom grobu -najznaĉajniji martirij u centru – grob Krista – 1. martir, njegov grob referenca muĉenika na Kristovu smrt -grob Sv. Petra – znalo se gdje je pokopan ( kr. 2. st. ), velika peterobrodna c. bazilika sa transeptom – tlocrt orginalne crkve Sv. Petra – smatra se da je zapoĉeo Konstantin, ostaci nekropole veliki – veliko ţidovsko groblje na podruĉju Vatikana, s druge strane Tibra; Transtebereja – vrlo rano se naselili Ţidovi, razvili nekropolu; izgledala kao antiĉka – donosi se tijelo Sv. Petra -rekonstrukcija groba – arheološki potvrĊena 60 – tih godina 20. st. – edikula kao malo svetište u dva dijela – donji; ploĉa sa otvorom, nadprostor, kao oltar, iznad edikula gdje je gorjela svijeća, mensa za agape i poĉast umrlom – magnet i fokus kršćanskog svijeta

11

-zbog velike mase ljudi koji su dolazili trebalo promijeniti – na nagovor pape Konstantin pristaje izgraditi cemeterijalnu crkvu – nekad to brdovit prostor, zatrpala se cjela nekropola, diţe se crkva -u s. pol. 4. st. – crkva Sv. Petra – da se ukapaju kršćani i vrše pogrebni rituali te na dan sveĉeve smrti liturgija -prostor grobnica ispod Sv. Petra – kao gradovi, uliĉice -poganska kubikula – male nišice za urne -Rim – unutar, 312. Konstantin pobjeĊuje, postaje jedan car, 313. proglašava MILANSKI EDIKT – pravi kultni prostor poglavara, rimskog biskupa – ne gradi blizu centra, blizu administrativnog, gospodarskog i poslovnog centra nego izvan, uz same zidine gdje su se nalazile konjušnice; K poklanja taj prostor Crkvi; veliki slobodan prostor s vinogradima i parkovima – biskupski kompleks – crkva, glavna, biskupski dvor, baptisterij -njegova majka Helena daje sagraditi u isto vrijeme crkvu; privatnu kapelu – velika trobrodna, donosi relikvije kriţa Krista – Santa Croce = 1. velike crkve u Rimu – prostori odmaknuti i nisu smetali vladajućoj oligarhijskoj eliti -Lateranska bazilika – peterobrodna, naglašen centralni brod sa testudom ; prozorima, zid, dva broda sa svake strane, središnji viši radi statike -sakristije sa strane – boĉni pomoćni prostor, brodovi razdijeljeni sa arhitravnom gredom, s arkadama boĉni -Lasencijeva bazilika – centralni i boĉni prostor, apside na kraju, kubus – najjdenostavniji prostor za velik broj ljudi – unutrašnji prostor vaţan, vanjski neugledan -podijeljenost – prostor za kler i za vjernike – polukruţna niša eksedra gdje sjedi kler – preuzeli rimsku formu sa novim sadrţajem -freska kako je izgledala Lateranska bazilika – crteţ prije rekonstrukcije -baptisterij – uz biskupske crkve, pokrštavao samo biskup, jednom na godinu, na noć prije Uskrsa, odvojene od crkve , kompleksni prostor, vaţno pokrštavanje i proći obuku odricanja sotone, pokrštavanje u krsnim zdencima -tlocrt Lateranskog baptisterija – preureĊen ali zadrţao svoj oblik , dodana Venancijeva bazilika, centralni prostor – B svi centralnog tlocrta, vrlo monumentalno i lijepo, sa stupovima koji okruţuju bazen, oko bazena postavljeni bronĉani jeleni koji su ispuštali vodu i u koje je voda ulazila – voda temelj

12

-osoba koja se priprema za ulazak u crkvu – katakumen – ne moţe prisustvovati euharistiji, izlazili bi van, vrijeme pokrštavanja – u jednoj se skidali i dobivali bijele haljine, pomazivanje uljem, odricanje sotone -kredo – svećenik izgovara prilikom krštenja, krštenik se uranja, kad se svi pokrste ulaze na misu i ĉekaju do 12 sati naveĉer; ĉeka se uskrsnuće, sudjeluju u cjelom euharistijskom procesu -oprema vrlo bogata – mramorni stupovi, ciborij iznad bazena, bazeni kriţni, osmerokuti ili šesterokuti, freske dekoracija, urezivana dekoracija, ikonografija krštenja, broj velika vaţnost – simboliĉko kod planiranja prostora – 6 i 8 – apokaliptiĉki – baza osmerokuti ili šesterokuti -centralne – poligonalne, kriţne – zbog martirija Kristovog groba -uranjanje u vodu jest smrt i ponovo roĊenje -Lateranska bazilika središte biskupa do 13. st. -Santa Croce – postaje prvi reflektorij relikvija – crkva Helene – crkva Sv. Kriţa Jeruzalemskog – Helena boravila u svetoj zemlji i skupljala relikvije i donijela u Rim – komadić kriţa Kristovog, ĉavao kojem je bila probijena Kristova ruka, trnova kruna, prst Sv. Tome – smještene u prostor s relikvijama – komad drvene ploĉe – zapis na latinskom, hebrejskom i grĉkom; spominje Krista, spominje Isusa Krista Nazarećanina, donose povijesni podaci – dnevnik Egerije iz Španjolske koja je išla na hodoĉašće u Jeruzalem i govori o ploĉi sa kriţa koja se je štovala – otkrili su u crkvi Sv. Kriţa Jeruzalemskog – Amerikanci srušili iluziju; dokazali da je falsifikat i srednjovjekovna krivotvorina – ali kršćanski povjesniĉari tvrde da je to kopija pravog natpisa -Bazilika Sv. Petra – rekonstrukcija izvornog – ima transept, transept razlika sa Lateranskom bazilikom, nema deambulatorij , jedini transept u tom ranom razdoblju da regulira promet oko sveĉeva groba – grobovi oko crkve, dva antiĉka mauzoleja -prve bazilike monumentalni prostori zbog dosta kršćana, ali negdje nije – nego pojam veliĉanstvenosti i veliĉine se mora odnositi na Boţju kuću -predprostor, propileji, ulazak u atrij; ima izvor – prvi kršćani se peru da ĉisti uĊu u crkvu kroz narteks u prostor bazilike; ulazak po redu, muškarci na jednu ţene na drugu stranu, djeca na jednu – jasna prostorna dispozicija -šema za kasnije ranokršćanske crkve -cemeterijalna bazilika Sv. Sebastijana – deambulatorij -Sv. Agneza – longitudinalna, oko sebe mauzolej Sv. Konstance – uz crkvu Sv. Agneze prilijepio uz martirij – Konstantin potvrdio njen ulazak u onaj svijet – klasiĉan i antikan, pravilni prstenovi, profilirani i kvalitetni stupovi, mozaici – niše, deambulatorij – kršćanski 13

ali, vinova loza u središtu portret, lik Sv. Konstance; faze obrade groţĊa – tiještenje groţĊa, pretvaranje u vino – simbol Kristovog uskrsnuća -bazilika Sv. Petra i Marcelina – mauzolej Sv. Helene uz ( Konstantinova majka ) -bazilika Sv. Lovre ( Lrenzo ) – podignuta u 5. st., pregraĊena u 6. st., a preureĊena u 12. st., nije barokizirana, jedna od netaknutih u Rimu, na mjestu martirija; groba Sv. Lovre =Konstantinova arhitektura -u Bizantiju gradi Sv. Irenu, Sv. Apostola – jednako monumentalno, ali ništa saĉuvano -gradi u prostoru Svete zemlje – crkva RoĊenja u Betlehemu, crkva Anastazis; Uznesenja, crkva na Maslinskoj gori -monumentalna arhitektonska baza, poĉiva na preuzetom obliku rimskih bazilika ali joj daje nove sadrţaje, dva osnovna oblika – bazilikalni longitudinalni –unutar gradskih zidina cemeterijalne – bazilikalni oblici nešto drugaĉiji, razliĉiti pokopi unutar i uokolo svog prostora -bazilike – naglašeni srednji brod, fokus prema svetištu koje završava apsidom , koja se ne mora uvijek vidjeti izvana -bazilika Sv. Petra nije karakteristiĉna za ranokršćanske bazilike, jer nisu imale transept -narteks – natkriven, za okupljanje katakumena, za okupljanje svećenika pred ulazom u liturgiju -crkve od razliĉitih materijala, razlikuju se po tipologiji – matroneji / galerije – istoĉne crkve sa brodovima ( na katu ), zapadne bez -unutrašnjost uvijek jasno razdijeljena na prostor za vjernike – ulazni dio, glavni brod i boĉni brodovi – razdjeljuju se dalje po spolu ili pokršteni ili ĉak po socijalnom statusu – prostor za kler – vizualno odvojen – kanelumom – oltarnom ogradom, da odredi granicu do koje vjernik moţe doći -santuarij – prezbiterij – svetište = svetište ili na glavnu osobu prezbitera – fokus oltar – jednostavan, najĉešće jednostavne mense – kamena ili drvena ploĉa koju nose postamenti, jedan centralni stup ili arhitektonski element rimske arhitekture; kapitel ali okrenut – negiranje postojanja u funkciji koju je imao prije – 4 stupića kao stol – primanje krvi/vina i tijela/kruh -ciborij – 530./540. se pojavljuje unutar Liber Pontifikalis – nastaje na osnovu utjecaja s Istoka – baldahin – naglašava se vaţnost osobe koja sjedi – kiborij, kiborijum

14

-prostor do same apside; klupe za sjedište klera – sintronom – sintronos – ima katedru, centralnu stolicu na kojoj sjedi biskup – biskup se u ranokršćanskoj liturgiji nije micao, govorio s trona, komentirao dijelove Sv. Pisma – sve se temeljilo na tekstu, ĉitalo se -liturgijska godina podijeljena na datume – ostali datumi obiljeţeni muĉenicima – biskup se na njih referirao -Ċakoni vodili liturgiju, hodali po crkvi – gastalci – stajale Biblije – stalci -kadilo se i pjevalo – statiĉan proces -najsvetiji ĉin – euharistija – oltar dolazi u funkciju – donosi se hostija i vino – Krist prebiva na misi -u boĉnim dijelovima na kraju mense – pastoforije – za odlaganje darova, darovi u naturi, hrana za siromašne, briga za svakog ĉlana zajednice – svaki morao nešto priloţiti – biskup bio postavljen od Krista kao onaj koji se brine o najzanemarenijima -fiksna podjela – biskupi slobodni ali liturgijski namještaj fiksno podijeljen, iznenaĊenja nije smjelo biti -oltarne ograde – od pluteja, pilastri imaju utore da sjednu i flankiraju ih, u ranokršćanskim crkvama niske ograde, ukrašavaju se – kriţ, jeleni piju iz kantarosa, jeleni – osnovna poruka kršćanstva -kasnije se crkveni prostor bitno smanjuje – pregrada doslovno postaje pregrada – dijeli se na svetište i prostor za vjernike -Konstantin ( 306. - 337. ) se seli u Konstantinopol ( 330. ) – naziva se Novi Rim -preseljenje dvora, carevi se nikad nisu vratili u Rim – 2. pol. 4. st. – bogat i plodan rast novoga grada - znaĉajno mjesto -zidine, Septimije Sever izgradio prvu palaĉu, Konstantin pregraĊuje prostor carske palaĉe, Sv. Sofija, Sv. Irena, Sv. Apostola – crkve, hipodrom, izvan grada gradi put Mese koji se odvaja u dva dijela – otvaraju se na tom putu trgovi; postavljaju se kolumne, malo toga saĉuvano, saĉuvan Konstantinov stup – carski stup, element vrlo tradicionalan u Rimu, prikaz slavnih djela, jako korodirao, na samom vrhu imao zlatni kriţ – kršćanski car -potkraj stoljeća stupa TEODOZIJE ( 379. – 395. ) sa 2 edikta – proglasio kršćanstvo jedinom drţavnom religijom 380. ( 28. 2. 380. ), drugi edikt o progonu pogana – svi se morali pokrstiti, proglašava taj dio kulta neprijateljskim – kraj 4. st. – jako malo znamo o meĊusobnim relacijama tih dvaju smjera, ali znamo za strašni rat, za destrukciju, prostori srušeni ostali razrušeni, neki iskorišteni za gradnju novih crkava – razliĉite informacije o tome, uništavanje kultnih mjesta od strane kršćana 15

-Teodozije jedan od prvih koji je uvidio da Rimu prijeti opasnost ( Germani ) barbari – diplomatskim putem rješavao, otvara put barbarima, novaĉio barbare -Teodozije boravi u Konstantinopolu, stvara raskošan Novi Rim, gradi crkve, razvija carski dio – hipodrom –u ranom razdoblju aktivan, ureĊuje se, postavljaju se razliĉite statue – obelisk na mramornom postamentu – razliĉiti prikazi, ukrašen sa sve 4 strane – prikaz Teodozija koji u svojoj loţi drţi krunu i daje ju pobjedniku – likovni jezik, oko 370. taj rad – nema pomaka, kasno antiĉki izriĉaj, tipizirana lica, pomaci jedino gore, nema prostornosti, nema detalja, nema trodimenzionalnosti, razliĉiti prikazi iz carskog ţivota -sam Teodozije donosi zakon ukidanja javnih velikih zabava – utrke, arene , priredbe, terme, kupališta; jer se to protivi kršćanstvu nove crkve, koja vodi nova religija -djeluju veliki kršćanski mislioci koji zabranjuju te prijašnje stvari; ukidanje onoga što je napravila rimska civilizacija – carski dekret -Rim – kraj 4. poĉetak 5. st. – nalaze se najznaĉajniji martiri, papa, i dalje ţivi kao centar ali slabi ekonomska moć, pada standard ali jaĉa kršćanska crkva – boom u izgradnji monumentalnih prostora, grade bogati pripadnici rimske vlastele; senatori, 1. rimski biskupi – ĉitav niz crkava -od kraja 4. st. mnogo se toga promijenilo - mjesta titulusa ( domus ecclesia u Rimu ) prerastaju u crkve – Sv. Sabinu ( gradi Petar Ilirikus iz Dalmacije ), San Pietro in Vincoli, -mjesta titulusa i dalje djeluju, ne gase se, nema prekida i dalje nastoje kroz svoju aktivnost – uloga sakupljanja vjernika u tom djelu grada; ĉak do 6. st. -grade i neke crkve koje nisu nastale na mjestu titulusa - Santa Maria MaĊore, San Stefano Rotondo -Santa Maria MaĊore se gradi na temelju jednog sna – 1. crkva posvećena Bogorodici – nije se prije slavila, tek od 5. st. se proglašava Marija majkom Isusovom – teološke rasprave o Kristu, Mariji, Josipu i svecima – u 5. st. se gradi ta crkva za kult Marije – Sv. Marije Velike -Santa Pudenziana – nastaje na jednom od titulusa, ostao mozaik u konhi same crkve – rana monumentalna umjetnost mozaika – ukrašavanje prostora s poĉetka 5. st. – prikaz – formalni jezik, solidan mozaik u naĉinu tehnike prikaza; Krist na tronu okruţen apostolima, s desne ( l ) strane Pavao a s lijeve ( d ) Petar, iznad Petra ţena koja kruni njega i iznad Pavla, nebeski Jeruzalem, simboli apostola – jasan volumen i jasna ocrtna linija, tipiĉne fizionomske karakteristike, nota netipiziranih likova – izdvajaju se Petar ( Ţidovima ) i Pavao ( svima; gentibus; ostalim narodima ) – centralni prikazi, najvaţniji, vaţna uloga; prikaz Viktorija – ţene koje krune apostole kao misionare, ujedinitelje Ţidova i neţidova kao vjernike – bliskost 16

sa poganskim – ţene personifikacija Viktorija – poruka jedinstva svih u okviru Crkve; nove religije -mozaik jedan od najskupljih medija – crkva bogata ako ima mozaik -Teodozije dijeli carstvo izmeĊu Honorija i Arkadija ( sinovi ) – Istok i Zapad – podjela carstva -politiĉki vaţan ali i zbog pritiska i razliĉitosti, razliĉite povijesne priĉe obiljeţene razliĉitim vladarima i sposobnostima, razlog tomu ( 4. i 5. st. ) novi etnosi koji ulaze u RC, stoljeće pljaĉka i upada u gradove -etniĉka grupa zapadnih Gota – kreću i naseljavaju se u blizini Konstantinopola IRC Teodozije dozvolio ulazak u carsku vojsku, pohod za otuĊivanjem teritorija, neprijateljski pohod, jezikom diplomacije se pokušao ustanoviti odnos -410. velika pljaĉka Rima – šok, spalili i opljaĉkali pod Vizigotskim voĊom – Rim više nije carski centar, ostao na milosti i nemilosti, strah i promjena -u Rimu Teodorikova kćer Gala Placidija; oteo ju Alarik Vizigot, ona sestra Honoriju i Arkadiju -na prostoru Španjolske osnovali Tuluzijsku drţavu, Alarik oţenio Galu Placidiju - ĉinjenica pogodovala odnosu Honorija, Teodozija s Vizigotima; kratko vrijeme nisu ratovali, nakon smrti Alarika one ne odlazi u Rim nego u Ravenu – postaje novi veliki centar; grad na Jadranskoj obali, veliki carski centar – u doba tetrarhije Milano jedan od centara za vrijeme Dioklecijana, no u jednom trenutku vrlo opasan, boravi i biskup Ambrozije; protivnik Teodozija; seli u Ravenu – prolaz samo morskim putem, zaokruţen muljevitim tlom – vrlo teško osvojiva, najznaĉajnija luka za carsku flotu; Honorije seli u Ravenu; za sigrurnost -Gala Placidija 480. se vraća, udaje se za magistra Milituma, njezin sin postaje rimski car jer Honorije nije imao nasljednika, njezin si maloljetan, Gala preuzima vlast -gradi se carska rezidencija, velika bazilika Ursina – katedralni centar, administrativni centri -GP gorljiva kršćanka, ortodoksna, ĉesto boravi u Konstantinopolu -sukobi u 1. st. oko teološkog mišljenja o Kristu – podijelila ranokršćanske oce, vjernike na dva tabora – ortodoksni – prihvatili dvojnost Krista - arijanci, arijevci – slijedili uĉenja Arija – Krist ne moţe biti bog i ĉovjek, naglašavali boţansku osobu Krista -novi barbarski narodi uglavnom arijevci – crkve se na posvećuju Mariji, neki ortodoksni sveci manje naglašeniji

17

-GP u Konstantinopolu pokupila novi trend; zaluĊenost relikvijama – Zapad vrlo strogo oko relikvija, no GP to donosi u Ravenu – donosi komad kriţa Kristovog – gradi crkvu Sv. Kriţa – Santa Croce – u obliku latinskog kriţa – prilagoĊava ideju relikvije crkvenoj formi -crkva Sv. Ivana EvanĊelista – GP potakla izgradnju u 5. st. – dobio gotiĉki prilaz i srednjovjekovni zvonik, ali ostala saĉuvana -GP poticala umjetnost, izgradnju i kult, Ravena posljednja gubi znaĉaj, bolje oĉuvani spomenici iz 5./6. st. -crkve u Raveni – bazilikalne trobrodne sa istaknutim brodom, gradilo se ciglom – karakteristiĉno za prostor sjeverne Italije – ali nisu se saĉuvale slikarije -veliki široki srednji brod sa jasnom kolonadom stupova, široki luk vodi u prostor apside, trijumfalni luk dijeli glavni dio broda od apside, prozori osvjetljavaju prostor, ukras se nije saĉuvao -kapitel – prikaz klasiĉne forme, bogati lisni motivi akantusa, ima impost ukrašen sa Kristovim monogramom ili biskupskim monogramom – kao forma se serijski proizvode -saĉuvan mali ulomak podnog mozaika – natpis – spominje donatora muţa i ţenu – bez bogate figurativne dekoracije, grafiĉki ili figurativni motivi – jer po tome hodamo -crkva Sv. Kriţa – saĉuvana samo kapela, 5. st., velika bazilika u obliku kriţa; referira na relikviju koju ima, ispred crkve 2 grobne kapele – u nišama kriţno oblika i duboke, niše pravokutne – sarkofag s tijelom umrlog – ne nalazi se van zidina grada nego unutra – najraniji primjer – najvjerojatnije namijenjen GP i njezinim potomcima – ostaci sarkofaga – nova stvarnost zakona koji dozvoljava ali skromno; samo za carsku obitelj, pokapanje unutar gradski zidina – nema martira nego relikvija; nema vaţnog korpusa za ukop kršćana -donijela relikviju i tu će se GP pokopati – to je martirij – relikvija postaje jednaka liku – to donijela sa Istoka; Konstantinopola -Ravena iznimka u ZRC u 5. st. – prenijela duh Konstantinopola u veoma latinski grad Italije -kriţni oblika kapela ( referira na relikviju ) sa istaknutim centralnim dijelom – obrada vanjskog zida – slijepe arkade, lezene – razbija ziĊe, elementi unutrašnje dekoracije na zid – novo – utjecaj sa Istoka – rastvaranje zida – Ravena u vrijeme GP pod utjecajem iz K – dovela i graditelje iz K -kapela Gale Placidije = kapela Sv. Lovre – saĉuvana od kompleksa crkve Sv. Kriţa, uz crkvu – lijepa izvana ali i iznutra – unutrašnjost – razlika izmeĊu prostora dolje i gore – donji dijelovi goli, nema ukrasa; presvuĉeni tankim mramornim ploĉama, vijenac, istak – linija stvara razliku izmeĊu dijela koji nosi; koji je nošen – jaki debeli zidovi nose, postamenti, rast u jednom trenutku da bi se u jednom trenutku napravila linija i nalijeţe na ono dolje – remek 18

djelo zanatstva – prikaz dvojnosti u dekoraciji – nosi; materijalan, nošen; nadgradnja, likovi iz biblijske mitologije – Krist i sveci – lijep prostor, geometrijski i vegetabilni ukras – freska, najĉešća mozaik -ideja odnosa prema arhitekturi roĊena na Istoku u K , majstori i GP vodi u ZRC -bogat mozaik. Svaki djelić gornjeg dijela prevuĉen mozaikom – figuralni prikaz Apostola, Dobrog Pastira – forma još uvijek koja poĉiva na tradiciji – kasnorimski mozaik – plastiĉnost i volumen, svaka ovĉica u drugom poloţaju, okrenute prema Kristu, jasno definiran prostor oko Krista – ĉvrsti likovi - s druge strane u glavno dijelu u centralnoj apsidi nasuprot Dobrom Pastiru – nove interpretacije otkrivaju nove tenzije prikaza – ne na prikazu Sv. Lovro nego Krist pobjednik – ima pobjedniĉku knjigu, rešetke i vatra; gore arijanske knjige; ili za muĉenje Sv. Lovra

-GP umire prije nego provaljuju Huni i Avari, Valentijan; njen sin kasnije kada vlada vrlo nesposoban, kasnije smjena vladara vrlo brza, uglavnom pripadnici vojnog staleţa sve dok ne sjeda na prijestolje posljednji vladar Romul Augustul ( carska linija, vrlo nesposoban, sukob vojnog i aristokratskog dijela; nesposobni ) do 476. – smjenjuje ga vojnik Got – Ostrogot Odoakar – dolazi na prijestolje ZRC – Goti postaju dijelom, meĊutim Odoakar je pametan i sebe nije proglasio carem nego kraljem, šalje insignije caru Zenonu ( IRC ) – savjetuje Zenonu da se ponovo ujedine, Odoarak bi bio njegov podanik i kralj Italije, ali Zenon se vara jer O proširuje svoju vlast; stvori snaţno Kraljevstvo Ostrogota koje je ugrozilo Zenona i IRC – O sve manje poslušan zakonima IRC – donio svoje zakone; uvoĊenje germanskog elementa – unutar samog središta na podruĉju srca ZC unosi se novi element barbarskog naroda, kulture i tradicije; pogotovo u domeni prava; drugi elementi – nije drago IR caru – Zenon šalje svog sugovornika Gota TEODORIKA koji se nalazio na podruĉju Balkana, mlad i obrazovan, vojskovoĊa, vrlo sposoban; odlazi i svrgava O i postaje kraljem -prikaz Teodorika na novĉići – ima brkove i dugu kosu – oznaka barbara – sve drugo isto u prikazu; carsko odijelo, nosi kugli insigniju, na njoj viktorija koja potvrĊuje njegovu titulu, natpis – novi element u jasnu imperijalnu formu – prikaz frontalno, on je rex; kralj – prikazuje se kao imperator, car -Teodorik će se ţeljeti odvojiti od IRC, nikako se to ne sviĊa velikom Justinijanu -T stupa na kraljevsko prijestolje, nasljeĊuje Odoakrovo carstvo, sposoban, neke teritorije otpustio ali uspostavio dobru vladavinu – odnosi izmeĊu barbara i Rimljana, ortodoksa i arijanaca 19

-arijanac kao i većina barbara, zaluĊen ali dozvoljava da se paralelno vrše dvije konfesije -katedrala i biskupski dvor Arijanaca – dvojna religijska vlast paralelno -napravio nosi sklop palaĉe, sagradio San Apolinare Nuovo ( Ravena ) – dvorska kapela uz palaĉu – biskupski arijanski sklop -San Apolinare Nuovo – razliĉito u dekoraciji u odnosu na ortodoksne – nema Bogorodice i nekih svetaca -jednostavna jasna bazilikalna struktura sa širokim brodom i apsidom, prozorski lijepi zid, stupovi sa kapitelima i impostom vegetabilne dekoracije -mozaikalni ukrasi u 3 razine – prostor praznog zida – povorke svetaca i svetica – NIJE Teodorikovo – 2. iznad povorke Apostoli i Proroci, 3. male kockice sa vegetabilnom dekoracijom + prikazi iz S i N ZAVJETA – sjeverni brod – SZ – hladan; juţni brod – NZ – okupan -Teodorikovi prikazi u mozaiku i kuĉice sa lukovima – promjena kolora – nedostaje okvir, volumen i prostor – likovi na zlatnoj pozadini – figurativni prikazi pokazuju zlatnu, pozlaćen apstraktan prostor, nema arhitekture, plastiĉnosti i volumena; likovi frontalni, stoje strogo i simetriĉno, nema psihologizacije i specifiĉnih detalja; jako tipizirano – promjena -u donjem dijelu, najvećem i najljepšem – prikazi vezani uz arijanske svece, prikaz Teodorikove palaĉe – lukovi, zavjese nisu orginalne, u nišama ostaci likova – kad je Justinijan osvojio Ravenu ušao u crkvu i naredio da se ti mozaici skinu jer su vrvjeli arijanstvom – zamijenili zavjesama, crnom površinom i povorkama svetica i svetaca – predstavnici najvećih ortodoksa – crkva bila posvećena Isusu Spasitelju ( posvetio Teodorik ), a Justinijan posvetio Sv. Martinu – borac protiv arijanstva -baptisterij Arijanaca – Santo Spirito kasnije – klasiĉan, poziva se na Lateranski b. , centralni dio sa ophodom + piscina iznad koje je mozaik sa prikazom Kristovog krštenja - prazno prijestolje, apostoli nose vijence i ruke su im prekrivene; hetimasija – Arijanski baptisterij – zlatna pozadina, ukoĉeni likovi, u centru prikaz krštenja -utjecaj Istoka; Konstantinopola od kojeg ništa nije ostalo ali se vidi po ZRC – širenje ideja -Teodorikova grobnica – izvan grada na putu prema Classeu – od istarskog vapnenca, forma rimskog mauzoleja, od 2 kata; donja etaţa – sarkofag; gornja – oratorij za molitvu – sav u kamenu; radili Istarski majstori – u unutrašnjosti centralan sarkofag oblika sjeverno-afriĉkog tipa; od granita; donesen, Teodorik ga uvezao iz Afrike – Goti i Istra – Istra se pojavljuje kao znaĉajan lokalitet – bogata ostavština Kasiodora – T osobni tajnik, kroniĉar, pisac, savjetnik – povijest T carstva – ĉesto se spominje Istra – prekrasan kulturan prostor sa divnim vilama – Istra u 6. st. bizantsko-gotskih ratova i Justinijana - Poreĉ; Eufrazijeva bazilika – veza 20

PROVINCIJSKA UMJETNOST – ne nosi negativnu konotaciju, ne pripada velikom centru, kopira centar -umjetnost centara, periferije, provincije -umjetnost kasne antike provincija – unutar granica RC, brojne, znaĉajne, vrlo bogata, arheološki dokazi da se širenjem kršćanske zajednice širi novi jezik, svaki dio prilagoĊava svome centru -npr. Arhitektura – statiĉna i prepoznaju se najviše razliĉitosti; drugi mediji pokazuju zajedniĉko prepoznatljive odlike -slikarske radionice – mozaik i fresko slikarstvo – crkveno ureĊenje -razlike u mediju – arhitektura – statiĉna, vertikalna; drugi – vodoravno širenje ( slikarstvo, kiparstvo i primijenjena umjetnost ) -2 velika centra koji generiraju forme na naše podruĉje – Milano ( carski grad ), Akvileja ( jedan od najvećih centara umjetnosti, velika luka, jak gospodarski centar – dvojna bazilika – centar za širenje kršćanstva i umjetnosti za ĉitav prostor Jadrana ) – izvorište formi i širenja kršćanske misli

RAZDOBLJE JUSTINIJANA - ( 526. ), 6. st. – pokrenuo velik broj projekata, pokrenuo ideju rekonstrukcije RC, vratiti veliki sjaj RC -kroniĉari ostavili bogate zapise – arhive – Prokopije; obraĊuje razliĉite teme njegove vladavine ( govori o njemu kao i o teologu ) -ideja da ponovo obnovi RC, da proširi i stvori ĉvrstu drţavu; uspio proširiti granice – ponovo prostor Italije osvojio od Gota – u sagi Prokopijevog djela o tom ratu – protjerao Vandale – ponovo zaokruţio Mediteran -trgovina, promet – vladar Mediterana vladar cjele Europe -nakon osvajanja, 540. ( pala Ravena – 2. carski grad na Zapadu ); 540. – 580. – mirno razdoblje, iluzija ponovo vraćene snage obnovljenog RC – procvat u gospodartvu i kulturnom smislu ( umjetnosti ) – veliki mecena; graditelj, sudjelovao u crkvenim raspravama o umjetnosti -razvijao Konstantinopol – ne širi ga, ostaje unutar Teodozijevih zidina, ali puno gradi ( 38 crkava ) – malo saĉuvano, Turci u 15. st. pretvorili u dţamije -graditelj korpusa svjetovnih graĊevina – voĊa i car – da bi saĉuvao grad od upada barbara – podzemni prostori – bazilike; spremnici za vodu i ţito – spremao se za opsade barbara, zbog

21

zaliha se oduprli mjeseĉnim opsadama – ti prostori opremljeni mramornim stupovima, najvišom arhitekturom, mali arhitektonski biser ispod zemlje – skladišta; cisterne -6. st. – obnova crkava unutar carske rezidencije koje je naslijedio iz Konstantinovog vremena; pobuna frakcija – mali graĊanski rat; Pobuna Nika – uništavanje palaĉa i crkava; poţari; stradala Sv. Sofija i Sv. Irena ( Sv. Mudrost i Sv. Mir ) – temeljne dogme, nema muĉenika – dvije ruševine – Justinijanova obnova – iznova na temelju starih bazilika – pozvao najvrsnije arhitekte – danima se raspravljalo kakve trebaju biti da prikaţu sav sjaj njegove politike i temelje crkve – program koji mora pokazati veliĉinu kršćanske crkve i misli – Plotinovo uĉenje – kanon za umjetnost 6. st. – crkva mora biti izraz prostora u kojem obitava Bog i mora biti sasvim razliĉita od prostora za ljude -Bog – Svjetlost – logos nasuprot materiji; zemlja, tvar, ĉovjek – mraĉno, vrijedno samo ako je okupano Boţjom svijetlošću -prije samo jedna putanja u crkvi – fokus oltar, meĊutim Justinijanovi arhitekti uvode vertikalu – emanacije svjetlosti, teţnja prema svjetlu – horizontala + vertikala -Sveta Sofija – zabiljeţeno u dokumentima 6. st. – arhitekti grade pravokutni bazilikalni prostor od središnjega dijela koji je viši i od boĉnih brodova, središnji brod završava apsidom; iznutra polukruţnom, izvana poligonalnom; 2 narteksa – egzonarteks i endonarteks -novo – velika kupola; polukrug iznad centralnog prostora – spajanje klasiĉnog longitudinalnog sa novom idejom prostora – jasna referenca na prostor neba – novi fokus; vrh kupole; ne samo hod od ulaza prema oltaru nego i rast – mraĉno prema svjetlu kupole, prostor koji nosi – zatvoren, ĉvrst zid; mraĉan; gore elementi za otvaranje – spoj teoretiĉara Justinijanovog doba – simboliĉko znaĉenje javno i zapisano – kanon – što se treba poduzeti; ali to je ideja stvorena u vrijeme Justinijana i trebat će vremena – teško i vrlo sporo; carski centar ali teško i slabo prihvaćeno izvan centra – promjena kompletnog naĉina gradnje -njegov utjecaj nakon 50. godina slabi – Langobardi zauzimaju, Istok nastavlja tu ideju tek u 9 st. ( bizanstka crkva gdje je ta ideja razvijena od 9. st. ); na Zapadu prestaje ta ideja; nastavlja tradiciju longitudinalnosti -Sv. Sofija, Sv. Irena, Sv. Sergija i Bakha, Sv. Apostola -Sv. Sofija – zasebna, zbog toga jer je carska crkva ( krunidba i druge stvari carske politike ) – prikazala se moć J, ali i moć biskupije u K -promjena unutrašnjeg rasporeda – glavni patrijarh imao drugaĉiju liturgiju, morao imati nešto posebno, spektakl – Mali i Veliki ulaz; vrste liturgija – Mali ulaz – svećenici sa pratnjom; iz glavnog ulaza na glavna vrata iz narteksa, do prezbiterija do svog mjesta

22

-otvaraju se boĉna vrata kroz koja ulaze vjernici ( pastva ) ; glavni ulaz za glavne svećenike i za njegovu pratnju – solea – sveti put od ulaza do oltara ( prostor kroz koji Ċakoni prolaze pri prinošenju darova na oltar ) -povećava se oltarni prostor – Veliki ulaz – donošenje hostije – kriţanja, kaĊenja, pjevanja – bogat proces = promjene -do koje mjere su provincijalna podruĉja uzimala utjecaj centra, velik i znaĉajan utjecaj crkve I i Z umjetnosti ranog srednjeg vijeka -osnovni elementi Sv. Sofije – 4 polukupole i kupola, temeljno longitudinalno, od ulaza prema istoku; oltaru – osnovni put – kupola na 4 ogromna stupa koji nose pandative, oni tambur koji nosi elipsastu kupolu ( izduţeni oblik ne krug ) – zahtjevno; 1. pala, izgradili 2. i postavili 4 manje; dodatno uĉvršćenje -novi element – lukovi koji poĉivaju na stupovima i ĉine polukrug – eksedra –u prostoru, samo luk sa stupovima, razbija oštrinu longitudinalnog prostora; da se obogati prostor razbijen dodatnim elementima -danas muzej, skidanje oplata i pojavljuje se mozaik izvornog 6. st. -ukrasi – znamo iz izvora – kronike iz 6. st. ekfrazis – vrsta pisanja umjetniĉkih djela gdje se koristi rjeĉnikom mašte i što su ţeljeli vidjeti – neupotrebljivi -podni mozaik, donji zidovi obloţeni mramornim ploĉama, gornji dio mozaici i štukature – najvrsniji majstori -podni i zidni ukras, ostali dijelovi arhitektonske dekoracije – stupovi, kapiteli, kolonade, lukovi – ranobizantski kapitel 6. st. – kapitel Justinijanovog razdoblja – ne izlazi iz kamene površine – dubljenjem – posebna svrdla ne klešu kamenu površinu nego buše i dube, poput plašta prekriva, ĉipkasti ornament; tipovi kapitela – obrnuta piramida, ravne samo se buši, zoomorfni i vegetabilni motivi – lakše i brţe za napraviti i lakše transportirati – veliki boom – ali za opremu crkava mramor, ali mramor/kamenolomi pod carem – Peloponez i Pentelikon ( Mramorno more ) – carske radionice, nabavljanje mramora iz carskih kamenoloma i radionicama specijaliziranim manofakturama ; prijevoz brodom, brzo, lijepo i da nije osjetljivo; jer bi se u transportu lako okrznulo, ali takvi kapiteli dolaze takav kakav jest do odredišta – negiranje teţine i funkcije oblika; negira teţinu kamena kao materijala – novi naĉin, perforiranje i bušenje i na luĉnim prostorima i na svim prostorima gdje se to moglo uvesti ( raniji – Teodozijanski do 5. st.) -J obnovio crkvu Sv. Irene, vrlo blizu Sv. Sofije – mala kopija Sv. Sofije – korištena od konstantinopolskih biskupa i po uzoru, longitudinalni brodski prostor sa kupolom u središtu, veliki atrij, narteks; posebno znaĉenje 23

-više se odjeća spoj longitudinalnog i kupole koja je puno manja, jasniji osjećaj kombinacije; kupola bez dodatnih podupiraĉa, pravilna kruţna, završava u apsidi; poligonalna izvana polukruţna iznutra -galerijski prostor – široki matroneji ( galerijski prostor ) – Istoĉna crkva i K -crkva Sv. Sergija i Bakha – napravljena iskljuĉivo centralno, najranija centralna na Icarstvu -stupovi oko kvadrata diţe se kupola, brodovi se upisuju, od centralnog broda okruţen velikim stupovima, izdiţe se tambur sa kupolom, stoje na luĉnim dijelovima, rade eksedre; polukruţni lukovi, dodatni -dvokatna, naglasak na prezbiteriju, iznutra polukruţan izvana poligonalan -povećanje prostora svetišta – novo – povećava se od glavnog broda, više prostora – diţe se oltarna ograda, diţu se stupovi povezani arhitravom – visoka pregrada zatvara pogled u svetište – donji plutejima, gornji zatvoren zavjesama - euharistija – mora biti mistiĉna da nitko osim svećenika ne vidi – spuštaju se zavjese; preobrazba kruha u tijelo, vina u krv -solea ograĊena s oltarnim ploĉama diţe se ambon; kao propovjedaonica – element crkvenog namještaja s 2 stepenice – jedne za ulazak, jedne za silazak – za ĉitanje Sv. Pisma – stalak; širi se i na I i na Z -plutej oltarne ograde – oltarna ploĉa okrenuta prema vjernicima; za dekoraciju – elementi koje ţelite postaviti u svetištu, dijeli svetište od prostora za vjernike – ukrašavanje jednostavno – jezik jednostavan od krizmona ( 2 kriţa ) povezana, puno praznog prostora – 3 elementa – centriĉna kompozicija, strogo simetriĉna, skulptura i slika – novi odnos – ista stvar kao oni na zlatnoj podlozi apside – rajski prostor – jasan okvir, odnos izmeĊu likova i pozadine – kanon u umjetnosti Bizanta do današnjih dana -krizmon flankiran sa 2 pauna - forma i naĉin jasna -dekoracija – arhitektonski element koji ne nosi nuţno poruku – ne komunicira poruku - dekoracija ziĊa i namještaja prenosi poruku =razlika namjene, forme i ideje -uvoĊenje Marije – Bogorodica dobija u 6. st. posebno mjesto u ikonografiji - rasprave – 431. proglašena Theotokos; Majka Boţja – scena – Navještenja, Poklonstva itd. – u kristološkom sklopu – u 6. st. se izdvaja – naglašavanje osobina majke, djevice, ĉistoće, posvećenosti – postaje 1. zaštitnica K i cijelog « Bizantskog carstva « - njezina pojava ĉesta u umjetnosti; u monumentalnoj – glavni lik u apsidama ( i u Poreĉu ) i intimnije uporabe primijenjene umjetnosti – moda na I carstvu – ikone – svete slike – ne slika u smislu predmeta nego u ikonografskom, ono što predstavlja; moć sveca ili Krista, ili Marija u prostoru u kojem im moţete prići i gdje ih fiziĉki dodiruju – na drvu ili freska – posebnim nadahnućem direktno od 24

Boga, da pomogne u nevolji – u 6. st. puno posvećeno Mariji – najkorištenije u jednom trenutku, praksa da se te ikone nose u vojne pohode, u procesijama, na Istoku zatvoren unutar « Bizanta « - samostan Sv. Katarine; najveća kolekcija ikona Zapad – Ravena -padom Rima Bizant zauzima prostor Jadrana, ponovo poprište, nadbiskupija -Justinijan šalje Maksimijana ( pulski ) i postavlja ga za nadbiskupa u Raveni; gaĊaju ga sa trulim povrćem i kamenjem – opiranje društva da kralj postavlja nadbiskupe; najznaĉajnija uloga u gradu u kojem stoluje -Justinijan se ponaša kao car na naĉin boţanstva; ţeli odrediti sve; iskoristio papa – buna protiv Justinijana; otpor prema centralnoj vladavini J – to srušilo Bizant; nezadovoljstvo zbog ţelje uspostave prisilnog jedinstva; dogodilo se suprotno, osjeća se kolaps; Zapad; opet procvat, pod Justinijanovim patronatom i zahvaljujući potpori bogatih graĊana, dolaskom J gradi se nekoliko crkava; arheološka zona i saĉuvane -San Vitale; lokalni svetac; kompleks nadbiskupske kapele, novi namještaj u skladu s novim idejama; ambon, ciborij, proširenje svetišta -nadbiskupska kapela – mozaici; prazna površina, puno zlata, likovi oštra crta, ukoĉeni, gledaju prema gledatelju -Krist kao vojnik; pobjednik; gazi zmiju i lava -Stolica od bjelokosti nadbiskupa Maksimijana – prikazi S i NZ -San Apolinare in Classe – Classe ravenska luka – ravan prostor, polovica 6. st.; dolaskom Bizanta na ove prostore – klasiĉni bazilikalni objekt, istaknut središnji brod, završava apsidom iznutra polukruţna izvana poligonalna, atrij, narteks, glavni brod naglašen otvorom u gornjoj zoni prozorskim zidom, lezene izvana, unutrašnjost – široki visoki glavni brod, veliki široki trijumfalni luk, široka apsida; apsida saĉuvana, mozaik trijumfalnog luka, konhe i apside i izmeĊu prozora; sveci i biskupi s podruĉja Ravene -kanon prikaza umjetnosti 6. st. – zlatna, centriĉna kompozicija – u centru kriţ i Sv. Apolinar u donjem dijelu; simetriĉna, apostoli kao ovĉice – jasnoća, apstraktne; prostor raja; s druge strane svijeta – simboliĉan mozaik nosi puno poruka – program prikaza – razliĉite razine ĉitanja, odozgo prema dolje, od centra prema rubnim stranama – poruke; teološko znanje, kompleksni program; dekor nastaje na temelju promišljene ideje -transfiguracija – temeljni prikaz; potvrda – ne u figurativnom obliku nego kao kriţ na plavoj pozadini sa zvijezdama, iz oblaka izvire Boţja ruka, jedna ovĉica s jedne ( Petar ) i 2 s druge

25

strane ( Ivan, Jakov ) – apostoli koji su bili s Kristom; Mojsije i Ilija – s jedne i druge strane s gornje strane kriţa -Apolinar obuĉen kao biskup; hijerarhijsko; on je taj ispod u stavu molitve, predstavlja crkvu na zemlji, apostoli ga nadahnjuju – simboliĉka scena; prikaz prenosi poruku/ideju a ne dogaĊaj -crkva Sv. Vitala – financirao Julian Argentarijus ( Argentarije ) bankar; bliske veze sa carskim dvorom, a crkvu dao sagraditi sam Justinijan; carska fundacija; graditelji došli iz Kutjecaj K -lezene se proteţu s cjelom visinom, potpornji; kontrafori, vanjski, mogućnost otvora zida i u donjoj zoni – okupana u svjetlosti; centralni prostor od unutrašnjeg broda, prsten, ophodni brod poligonalan -eksedre – niše u prostoru nose stupove; razbija monotoniju ophoda; dugaĉko svetište, narteks od osi; odmaknut od osi – atrij se širi, namjerno u planu narteks ukoso na u osi; usmjeren ulazak u crkvu, 2 osi; 2 ulaza, os kretanja prema boĉnoj kapeli; grobne kapele dva velika biskupa; mauzoleji – juţna kapela; Ecclesius, Ursicinius, Victor, sjeverna; moţda namijenjena Julianu Argentariju – prema 1. ravenskom biskupu usmjerena os narteksa; znaĉaj tog prostora, kombinacija -unutar – poštuje elemente kanona ukrašavanja – donji dio; mramor s prekrasnim kapitelima i lukovima; nakon zona oslikavanja -centralni brod, tambur, obojani kapiteli – dokaz da su bili obojani ( restauracija ), sa impostima i štuko dekoracijom na lukovima -apsida – mozaikalni ukrasi; gornji dio; svodni dio – Krist kao Janje nose 4 anĊela; fokus - Krist; krizmon nose 2 anĊela; svjetlo – anĊeli nose krizmon, prikaz boĉno ( 2 boĉno i iznad apside ), krizmon flankiran elementima rogova obilja s jedne i druge strane; unutrašnji luk apside - centralni prikaz – Krist na kugli/kozmosu okruţen anĊelima; anĊeli odjeljuju zemaljski svijet od rajskog, citati koji upućuju na Krista, jedan biskup nosi model crkve u ruci; Eklesijas s D ( l ) strane, s L Sv. Vital - zidovi sa strane, boĉno - prikaz 2 ţrtve – ţrtva Izaka i Abela + Melkisedeka – jedna s jedne druga s druge strane boĉno -u konhi – « slike « - Justinijan sa pratnjom – jedna strana svjetovna pratnja, s druge crkvena pratnja na ĉelu s Maksimijanom; J ima aureolu, obuĉen u purpur – boţanstvo, drţi zlatnu posudu/pladanj; trenutak ulaska pratnje i J u crkvu; donose se darovi ( obiĉni puk nosi hranu,

26

car darove; zlato, relikvijar ) – nije nikad bio u Raveni, nije povijesni prikaz nego simboliĉki; usudio se pribliţiti Kristu u najsvetijem prostoru - Teodora sa pratnjom dvorskih dama – nosi kaleţ/kantaros; ulaz s jedne strane cara s druge carice, Teodora već mrtva kad je to napravljeno; tipološka ali i fizionomska lica, bogatstvo tkanina, sjaj u prikazu; stvarno bogatstvo i sjaj Bizantskog dvora; na rubu Teodorina plašta prikaz Poklonstva kraljeva -frontalni, ukoĉeni likovi, pogled prema naprijed, simetrija i centriĉnost , prostor nije apstraktan jer su ljudi, jasnoća i mirnoća gesta; jasno komponirano -San Apolinar u Raveni – posvećena Sv. Spasitelju; crkva Sv. Spasitelja – J zatiĉe dekoraciju arijanstva u toj crkvi, skidaju se ukrasi centralnog dijela; gornji ostaje; pristojne scene – postavlja se s juţne strane Povorka svetaca; poredano i tipološki, frontalno sa muĉeniĉkim krunama idu prema oltaru ali ih doĉekuje Krist na prijestolju flankiran anĊelima; prvi do Krista Sv. Martin; predvodnik; crkva se ( u 6. st. ) posvećuje Sv. Martinu; pogled prema poĉetku s desne strane – zavjese; prikaz Ravene 1. sloj Teodorikova palaĉa -sa sjeverne strane niz svetica obuĉene u zlato i bijele plašteve i svetaĉke krune – Kristove nevjeste; lijepe kreću prema oltaru, predvodi ih Sv. Eufemija; borac protiv arijanstva i hereza; ubaĉen u prikaz 3 kralja, slijedi Bogorodica s Kristom na prijestolju; kraljica, flankirana pratnjom anĊela, zlatna podloga

NACIONALNA UMJETNOST -granica Uĉkom preko Karlovca i Siska do Drine; Panonija i Dalmacija graniĉne provincije prema Istoku; pripadaju Zapadnom Carstvu -kultura ţivljenja ostaje ista, dolazak Germana; 480. – 490. u Ostrogotsko kraljestvo -krajem 520 – tih Justinijan ţelio obnoviti RC ( povratio cjelu Dalmaciju, Italiju, sjevernu Afriku i dio juţne Španjolske; Hispaniju ) -ratovi s Ostrogotima; Dalmacija pošteĊena -Justinijan nije uspio osvojiti ĉitavo podruĉje; samo dio Panonije, do Dunava dio neosvojen; pritisak Gerpida i Langobarda; zauzimanje Sirmija -Dalmacija – rekonkvista cara Justinjana; sve dio jedne drţave; Dalmacija bizantska provincija ( Venecija kasnije pravo na Istru zbog toga jer je bila bizantska ) -izgradnja velikih crkava i kompleksa

27

-Panonija – pregraĊena u 5., 6. i 7. stoljeću zbog Huna, Vizigota, Ostrogota, Avara, Slavena – razoreno i oštećeno -Siscia, Cibale, Mursa, Certisa ( pored Đakova ), Vanjane – Panonija; ostaci u tragovima -Salona, Jader, Narona, Osor, Krk, Rab, Senj, Trsatica, Fulfinium pokraj Omišlja – Dalmacija -Salona – sigurna luka uz rijeku Jadro, pitka voda i pogodna za mlinove; u blizini krajem 3. st. Dioklecijan gradi svoju vilu/palaĉu -Dioklecijanova palaĉa – kraj 3. st. – 4. st., oko 305. car uselio u nju -gradili majstori sa Istoka, car iselio iz Nikomedije + domaći majstori -nema uzora, zaseban i jedinstven primjer, ali uzor na castrum i na urbanistiĉko planiranje Rima -jasna podjela, ortogonalna mreţa, trjemovi na ulicama, juţno krilo – rastvoreno portikatom ; ladanjsko ostalo fortifikacijsko; zatvoreno – istovremeno ladanjski i fortifikacijski – posluga i vojna posada + udoban ţivot za cara – podijeljena na dvije polovica – juţni rezidencijalni dio – raskoš i udobnost; sjeverni dio – za poslugu i vojnu posadu, sliĉna organizacija -po središtu ulaz flankirale 2 oktogonalne kule, na krilu po 6 obrambenih kula - cardo ( s – j ) – glavna komunikacija od glavnog ulaza prema peristilu - kriţanje – otvoreno predvorje i pristup kultnom dijelu i carskim odajama -plastiĉki oblikovani likovi na ulazu, u nišama kipovi, u dijelu atike; kipovi Tetrarha i Jupitera – istaknuti dijelovi ulaza dekoracije; raskošno -obrambeno dvorište, ostaci lukova – lijevo, zapadna strana – unutar dvorište, vojna posada; istoĉna strana – podni mozaici; reprezentativne svrhe -peristil – interkolumnij zapunjen plutejima, ulaz u mauzolej i hramove, u dva pravca – kroz podrum – pristanište za laĊe; prema gore u carsku loţu – luĉne arkade, ostali trjemovi arhitravi; ravno greĊe -mauzolej – istoĉno krilo, osmerokutna zgrada centralnog tlocrta – stupovi i vijenci; stupovi u 2 nivoa, ispod cele kripta -stupovi nose greĊe – vijenac s obratima – vijenac sa stupovima istiĉe se prema van + gornji stupovi; dobro klesano -na vijencu – prizori lova; eroti u lovu; portret cara i carice -detalji nadvratnika – naĉin rovašenja --kripta – carev sarkofag izgubljen – pokapanje u porfirnom mramornom sarkofagu -hram posvećen Jupiteru i Janusu – 4 stupa u proĉelju, 2 sa strane; cela – kasetirani baĉvasti svod – ispred hrama 2 kruţna hrama; ţenskim boţicama; Kibeli i Veneri 28

-terme do kultnog dijela – za samog cara – juţni dio, istoĉni – pristup ostali -carki stan juţno krilo – raspored prostorija u podrumu oslikava i preslikava izgled kata – vestibul; predvorje – kruţna dvorana sa nišama presvoĊena kupolom; mozaik – nakon kroz tablinum – prolazna prostorija vodi do šetnice istoĉno i zapadno od tablinuma niz od 6 prostorija - ? spavaonice za careve goste – velika dvorana sa apsidom rašĉlanjena nišom – za audijencije – za primanje gostiju -istoĉno krilo – centralna prostorija rašĉlanjena nišama – tiklinij – blagovaonica -Vila u Mogorjelu – s ugaonim kulama; Bosna, rezidencijalno i gospodarsko -Salona – napuštena, kasnije kao kamenolom u srednjem vijeku, sredinom 18. st. 1. pisani podaci -Dyggve – sustavni pregled – od 3 dijela – urbs antiqua u središtu – pravilni -pravilno širenje prema zapadu a zatim neuredno prema istoku, opasan zidinama, obnavljane i nadograĊivane zbog opasnosti od barbara -forum sa kapitolijem i teatrom, arena, palaĉa namjesnika provincije, nekoliko terma, grad nekoliko ulaza -ranokršćanski dio – biskupski kompleks – salonitanska katedrala – u poĉetku ne velik prostor – domus eclesia toĉno uz rub zidina – nikomu vidljivo – stambena isnula sa privatnim kućama – 1. oratorij – sa ulice u privatnu kuću domus eclesia; dvorana za molitvu podijeljen prostor ogradom, supselij – polukruţna klupa za svećenike, u oratorij pristup i odstraga, dvorište sa atrijem i kantarosom – ostaci odvoda – 1. baptisterij = Oratorij A -Oratorij B – ne zna se ĉemu je sluţio – moţda hram ili baptisterij -lomljenje kruha i vina samo sjećanje na Posljednju Veĉeru -1. crkva sa 1 apsidom, u 5. st. Simferije i Euzebije grade 2 bazilike na tom mjestu – monumentalno – sjeverna kao katedrala – bazilika gemina – dvojna bazilika – trobrodne obje sa širokim apsidama -baptisterij – pravokutna prostorija s heksagonalnom piscinom, katekumejon – za poduku vjere -biskupska palaĉa sjeverno; ukrašena podnim mozaikom, skupocjen i bogata dekoracija = Epsikopalni centar -sredina 6. st. – biskup Honorije dao preurediti – umjesto juţne crkve gradi kriţnu s apsidom – utjecaj Bizanta; Justinijan prikljuĉuje Dalmaciju B – koncili u Dalmaciji 530. i 533. -preko puta crkava dvorana sa stupovima, sveĉana sa apsidom za takve sastanke -oktogonalan baptisterij – ziĊe rašĉlanjeno sa stupovima, piscina u baptisteriju kriţna -katekumejon ostao, vestibul zajedniĉki za jednu i drugu crkvu 29

-u biskupskoj palaĉi u prizemlju gospodarski a na katu biskupski stan -mozaici raskošniji – radionice mozaika i klesarske radionice – Vis – bogat grad -iz katekumejona u ĉekaonicu pa u garderobu, nagi ulazili u baptisterij u piscini, odjenuli bijelu tuniku; iz predvorja crkve ulazili u crkvu – na noć krštenja; subota prije Uskrsa -mozaik u katedrali – 6. st. – raskošan -nekoliko bazilika u samom gradu i memorijalni prostor – u Areni – muĉeni Dujam, Asterije i Anastazije – Oratorij u Areni – za odavanje poĉasti; oslikan freskama s prikazom muĉenika -bazilike u gradu iz 5. st. – u juţnom dijelu – Basilica Justa Portum – pokraj luke, uz pristanište -druga – bazilika i baptisterij – Arijanska katedrala – Ostrogoti zavladali Salonom – zasebna crkva za arijance – blizu ostrogotska palaĉa namjesnika – baptisterij poligonalan s piscinom -bazilika Occidentalis – zapadna i Orientalis; istoĉna -6. st. – bazilika – Gradina – crkva u Gradini – justinijanski program crkve – apsida + 2 apsidiole; upisane u zaĉelni zid; centralni tlocrt ( sve široke sa širokom polukruţnom apsidom, baptisterij iznutra kriţan, izvana oktogonalan ) -izvan grada – nekropole – Manastirine, Kapljuĉ, Marusinac ( poganska zapadno od grada ) -Kapljuĉ – najstarija cemeterijalna bazilika – sredina 4. st. – pokopan muĉenik Sv. Asterije, u niši prostorija za posmrtni kult – grob u apsidi, narteks natkriven -sarkofazi – s prikazom Hipolita i Fedre – Manastirine – atiĉki - Dobri Pastir – sa dvoslivnim krovom – na boĉnoj strani; put sa preokrenutom bakljom 6. st. – ravni, zaobljeni -Marusinac – najsjevernije groblje, u poĉetku pogansko, Anastazije – Sv. Staš – tijelo pokopala bogata Esklepija – Esklepijin mauzolej – s jakim istaknutim kontraforima, na 2 razine – kripta – u apsidi u sarkofagu pokopan Anastazije, u pregraĊenom zidu – rešetke – kontakt - pokopan Esklepijin muţ i ona -velika trobrodna bazilika – iz mauzoleja Anastazijev sarkofag prebaĉen u apsidu bazilike -basilica discoperta – bazilika bez krova – u središtu atrij okruţen trjemovima – pokopani kršćani u atriju -dvojna bazilika – bazilike gemine

30

-Salona pada sredinom 7. st. – prebjegli u Dioklecijanovu palaĉu dopuštenjem cara – grad odumirao, zbog nesigurnosti

Zadar i okolica -na poluotoku antiĉki grad, izvan grada arena i nekropole; cemeterijalne bazilike -oktogonalni rast insula – gradski forum : u središtu sa kapitolijem okruţen tabernama ( dućanima ), trijem sa visokim stupovima, kapitolij sa hramom, bazilika sa trţnicom -1. oratorij na forumu – zaĉetak katedralnog kompleksa ( sredina 4. st. ) – na forumu – oratorij u javnom prostoru; kršćanstvo u Zadru kasnije, kad je već bilo legalizirano – taberne zazidane prema trgu, pristup oratoriju sa zaĉelja – podruĉje 3 taberni – dvoranska prostorija sa polukruţnim supselijem ( klupom ) – jeftiniji mozaik, supselij nije u osi prostora – sredina 4. st. = oratorij -kasnije uz oratorij u 5. st. prva katedrala – sjeda u gradski prostor – dodiruje oratorij, , juţni dio zauzeo ulicu sve do decumanusa, ostale taberne se ruše, ispred narteks i atrij – zadnja taberna se prereĊuje u episkopij – do episkopija baptisterij i oratorij koji je ostao u memorijalnoj funkciji = u 6. st. katekumenej ( + baptisterij ) -katedrala – apsida šira od glavnog broda – kasnije utjecaj na okolicu Zadra, supselij od zida apside, bijeli i zeleni stupovi, bogati mozaici -baptisterij – šesterokut, heksagon izvana, na 2 razine i 2 dijela – heksagonalni tambur podrţan s kontraforima, unutrašnjost rašĉlanjena od 6 niša – piscina; kriţna -mjesto oratorija – katekumej – 6. st. – izvana poligonalna prije apside polukruţne – epsikopij -mozai iz katekumeneja – 2 kantarosa i jelen -druge kršćanske zgrade u Zadru – bazilika Sv. Marije Velike – 3 broda sa apsidom Sv. Petra- crkva sa dozidanim dvobrodnim prostorom Sv. Stjepan – kasnije Sv. Šimun ( raka Sv. Šimuna ) – kolonada, otvoreni prozori na juţnom zidu – bifore sa impost kapitelima + boĉna vrata – uz apsidu prislonjen supselij, malo šira od glavnog broda, trijumfalni lukovi ( po modi ) – modu diktirala katedrala – stupovi s jedne kanelirani s jedne ĉisti Sv. Toma – 3 broda – uz crkvu Sv. Krševana Sv. Ivan izvan Zadra – 5. st. cemeterijalna

31

Okolica Zadra -NIN( Enona ) – pod zadarsku biskupiju – 3 crkve : -Ţupna crkva – jednobrodna, široka apsida, sa lezenama, pokraj još jedna – dvojna -Sv. Marije – u samom gradu – 6. st. – poligonalna apsida izvana iznutra polukruţna -Sv. Andrije – troapsidalnost – kraj 6. st. -MULINE – mauzolej, memorija s grobovima i pokraj bazilika – kratki trobrodni prostor uz narteks, polukruţna apsida isto kao brod, apsida ponovo napravljena šira od broda -PRIDRAGA – trikonhalna crkva – sa 3 apside – izvana lezene, po 2 bifore na juţnom zidu – 3 široke apside , na apsidi plitke lezene povezane lukovima + baptisterij blizu

KVARNER -RAB – 3 ranokršćanske crkve : Sv. Toma, Sv. Ivan EvanĊelista ( supselij odmaknut od zida ) -OSOR – 2 faze gradnje – rano 5. st. obiĉan dvoranski prostor s ravnim zaĉelnim zidom, prostor za supselij povišen, baptisterij sa heksagonalnom piscinom 6. st. – pregraĊuje se – stupci – 3 broda, juţni se prigraĊuje – izduţen jednobrodni prostor, pravokutni prostor u baptisteriju dobio apsidu, kapela ( dvojna ) -KRK – katedrala – u 5. st. sjela na prostor antiĉkih termi, na prostoru palestre, katedrala omeĊena ulicama zato apsida plitka i « uvuĉena « zidovima u glavni brod, narteks se otvarao na cardo -FULFINIUM – pored Omišlja – jednobrodna, narteks, supeslij dotiĉe zaĉelni zid, lezene, juţni trijem, transept – niski – patuljasti -TRSATIKA – katedrala i 2 cemeterijalne nekropole

32

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful