INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. Josip Tone. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. Ivana Rukavinu. Terezija Troha i Milan Mlakar. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. Mandu Rukavinu. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. nogama i kundacima pušaka. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. Zlatan Pinčar. unatoč toga. Roziku Vlatković. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. započeli ga udarati rukama. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. Adama Krupu. Iku Biškupović. Juraja Borovca. Rozaliji Borovac. inače držan kao talac.Marijan Matičić. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. 7) U selu Četekovcu. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. dok su za to vrijeme pljačkali. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). Josipa Butorca. Miru Lovrinca. kad im se Marko Rukavina. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. lišili ih života. Milanu Butorcu. i Mile Starčevic. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. te ih koristili kao živi štit. naredili civilima Roziki Ivčic. Đuri Ivčicu. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. Marka Rukavinu. . Ružici Butorac.

1960. u Lisičinama 8. 04. 1960. sin Steve. sin Goluba. 06. RAJKO CRNOBRNJA. 1957. 1956. rođen 22. g. u Kraskoviću 9. SAVO RADOŠEVIĆ. u Gornjim Meljanima 18. MILAN JURIŠIĆ. 02. u Virovitici 2. LJUBISAV OBRADOVIĆ.1956. u Pušini 15. sin Gaje. BORIVOJE LUKIĆ. 11. sin Branka. u Humu 16. g. SLOBODAN RADMILOVIĆ. sin Budimira. sin Marka. sin Bože. STEVO IVKOVIĆ. u Osijeku 14. u Voćinu 17. 1958. u Đuričićima 22. rođen 13.04. sin Marka. rođen 01. sin Jakova. rođen 22. sin Joce. 1962. g. rođen 12. SAVO TANOVIĆ. g. sin Jovana. 07. 1962. rođen 08. sin Andrije. rođen 20. rođen 03. u Slatinskom Drenovcu 5. 1948. rođen 08. u Ćeralijama . 1933. rođen 22. rođen 20. 1962. rođen 08. g. MILAN GRAOVAC. 11. Daruvaru 6. VELJKO VUKELIĆ. 02. 09. JOVAN KOVIĆ. sin Petra.1962. u Voćinu 20. u Ćeralijama 10. sin Dušana. g. RAJKO BOJČIĆ. rođen 31. rođen 25. rođen 13. 1946. u Balincima 19. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. u Osijeku 3. RANKO DRAGOJEVIĆ. 08. u Macutama 21. DRAGOMIR KELEUVA. rođen 05. 09. 1947.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. u G. 02. LJUBOMIR MAKARIĆ. u Krivaji 13. rođen 26. 1925. sin Nikole. sin Veljka. rođen 20. GORAN BOSANAC. 06. 05. sin Marka. rođen 01. 10. 07.02. 1948. 1952. 03. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. g. sin Paje. MILOVAN BOJČIĆ. 1958. sin Laze. BRANISLAV BOLIĆ. sin Đure. 1961. 1957. MILAN CRNOBRNJA. rođen 1957. rođen 06. u Slatinskom Drenovcu 12. u Novoj Bukovici 4. 06. 1955. u Višnjici 11. rođen 23. ILIJA DRAGIČEVIĆ. sin Petra. g. 02. 04. u Voćinu 7. sin Relje.

c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. te vršili njihovu obuku. Ceralije. Krasković. god. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. Gornji Meljani. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. Dobrići. Macute. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. Curičići. Sekulinci. posebno selima Pušina. Bokane. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. . a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. Kometnik. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. godine na području Podravske Slatine i Voćina. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. d) izvršili dopremu ratne opreme. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. e) vršili razradu. Slatinski Drenovac.

1964. u Grabovici 19. u Voćinu 11. 1962. 1965. sin Petra. rođen 03. sin Stevana. SREĆKO LAZARAC. 1953. sin Milana. VASIL MIHAJLOV. u Blatnici 14. rođen 05.1966. 1966. 05. 12. sin Đure. sin Steve. 1970. g. ZORAN MIŠČEVIĆ. rođen 02. rođen 18. MIROSLAV SIMIĆ. 1969.1970. ZDRAVKO DRAGO. rođen 22. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. rođen 10. 10.u Voćinu 5. rođen 06. rođen 10. 12. u Rajčilovcima 15. GORAN ROMIĆ. GOJKO TOMAŠ. MILORAD MAKSIMOVIĆ. sin Ane. u Macutama 6. RAJKO KARANOVIĆ. MILADIN LEGEN sin Stanka. 1967. u Voćinu 2. 12. u Slavonskoj Požegi 20. rođen 06. BOŽO DOBRIĆ. SR Njemačka 13. MIROSLAV CRNOVČIĆ. 05. sin Vasila. rođen 12. rođen 19. sin Predraga. ACO PLAVŠIĆ. 10. g. rođen 25. g. sin Dušana. u Blatnici 22. u Šišavi 23. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. rođen 03. RICHARD GLUŠAC. rođenog 03. 01. g. 1969. u Voćinu 7. g. 1967. MILENA MIHAJLOV. GORAN MIHAJLOV. sin Joce. g. g. DARKO PAVLOVIĆ. sin Simeuna. g. 1965. rođen 12. 1967. u Podravskoj 17. kćer Jove. 1967. 12. MLADEN REBIĆ. 08. rođen 05. MITAR SIMIĆ.09. rođen 22.u Španatu 10. 10. 02. 03. 02. sin Bože.09.1960. 09. rođen 25. rođen 03. u Beogradu 4. sin Save. sin Kirila. g. rođena 20.12.1969.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. sin Đure. 04. u Virovitici 9. rođen 14. 1943. 1969.1934. sin Pere. u Voćinu 21. u Ćeralijama 16. u Sekulincima . MILENKO SMOLJANIĆ. u Virovitici 18. g. sin Branka. sin Milana. sin Stevana. rođen 19.04. GORAN NENADOVIĆ. u Blatnici 12. 1971. sin Steve. u Voćinu 3. sin Petra. g. rođen 09. 1968. 1944. u Voćinu 8. 02. 01. u Schweningenu. 06.

DRAGAN PLAVŠIĆ. g. sin Pave. rođen 21. g. JOCO JORGIĆ. 1964. sin Slobodana.1960. DAMIR DANILOVIĆ. rođen 15. 1949. 1946. MOMIR SRDIĆ. 10. rođen 04. u Macutama 45. sin Dragića. 01. rođen 01.1973. sin Steve. 1969. sin Jove. sin Krste. ANĐELKO PETROVIĆ. u Orahovici 44. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. 1966. rođen 03. u Slatinskom Drenovcu 43. u Lukavcu 38. MILENKO MATIĆ. 06. rođen 25. 08.u Bokanama. 10. sin Cvetana. rođen 27. rođen 24. sin Bogdana. 1971. g. ĐORĐE CAREVIĆ.1959. 1962. 10. u Balincima 28.1953. sin Petra. rođen 05. g. sin Ranka. DRAGAN ŠEVA. sin Slavka. sin Jovana. 11. u Voćinu 40. rođen 01. 1970. MIODRAG MITROVIĆ. 03.u Voćinu 30. JOVAN ALINČIĆ. u Sekulincima 25. g.05. 08. 10. 11. sin Mare. 05. DAMIR ŠAKIĆ.1961. 07. 07. sin Zdravka. rođen 06. 1960. g. STEVO TOMAŠEVIĆ. rođen 16. g. MILORAD GRKNIĆ. g. g. 39. 1963. g. DRAGOSLAV RADOVIĆ. rođen 28. rođen 10. rođen 01. DALIBOR DESANČIĆ. 01. 04. rođen 21. sin Radovana. rođen 05. RATKO JORGIĆ.1964. u Novim Kusonjama 26. sin Dragana. 1946. rođen 25. rođen 31. u Virovitici 41. RAJKO IVKOVIĆ.1961.1970. u Humu 35. u Virovitici 46. 11. u Podravskoj Slatini 36. u Aleksandrovcu 27. 11. u Orahovici 32. g. g. sin Jovana. u Macutama . sin Nikole. sin Bože. MILENKO BOGATIĆ. rođen 16. u Voćinu 34. u Aleksandrovcu 33. sin Petra.1968. PETAR VESELINOVIĆ. rođen 10. g. g. 1962. 1966. ZORAN JOVAKARIĆ. RANKO RADMILOVIĆ. g. u Voćinu 42. u Sekulincima 29.03. rođen 22. g. u Orahovici 31. sin Vladimira. rođen 23.24. 05. 01. sin Alekse. g. sin Rajka.08. g.u Lukavcu 37. DRAGOSLAV DOKMANAC. 1964.

1964. 02. sin Branka. RAJKO VUKADINOVIĆ. 08. MILAN OSTOJIĆ. g. rođen 26. u Gornjem Miholjcu 54. sin Boje. 1946. 09. MILAN OBRADOVIĆ. rođen 01. 01. 1955. 1954.03. STEVO ŠIMIĆ. NEVEN VESELINOVIĆ.1961. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. sin Dragutina. u Gornjem Miholjcu 62.09. 1971.1969. rođen 01. rođen 16. u Balincima 68. u Balincima 66.u Ćeralijama 67. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. rođen 04. 01. rođen 21. 1967. u Mikleušu 61.47. g. u Aleksandrovcu 57. sin Pere. u Gornjem Miholjcu 63. sin Ljubana. BORIVOJE SMOLIĆ. g.g. 09. u Sekulincima 49. sin Đurađa. sin Nikole. g. g. JOVAN GRKINIĆ. sin Pante. u Voćinu 50.1964. rođen 19. sin Milorada.1963. JOVO RADETIĆ.09.06.1966. sin Steve. rođen 06. SAVO KOVAČEVIĆ.1957.02. 05. g.1952. 1968. 12. 03. rođen 15. sin Miloša. sin Milana. g. MILE PUŠKARIĆ. sin Kate. u Virovitici 56. 07. sin Milana. 10. g.1971. 05. 09. SLOBODAN ŽEŽELJ. rođen 13. DRAGOLJUB MARGETIĆ. 1936. 1955. 09.1961. sin Marka. 1967. rođen 18. rođen 20. DRAŽEN VESIĆ. rođen 15. rođen 16.02.1951. u Sekulincima 48. g. u Sopjanskoj Gredi 64. rođen 02. u Kometliku 52.u Gornjem Viljevu 58. rođen 12. rođen 06.1966. MILAN VESELINOVIĆ. u Balincima . g. DOBRIVOJE SMOLIĆ. sin Radivoja. sin Dimitrija. g. u Lisičinama 60. RAJKO IVKOVIĆ. 1967. u Gornjem Miholjcu 59. u Balincima 65. 01. rođen 20. rođen 16. sin Nikole. sin Đure. NENAD ŠOPALOVIĆ. g. u Orahovici 51. rođen 10. ŽELJAN ŠEKULJICA. u Sekulincima 55. JOVAN VUČKOVIĆ. sin Milana. u Španatu 53. sin Obrada. MILORAD KESIĆ. rođen 15. g. sin Milenka. rođen 20. 03.

MLADEN STARIJAŠ. TOMISLAV MITRIĆ. u Voćinu . g. u Voćinu 76. u Podravskoj Slatini 88. sin Petra. MILORAD DRAGIČEVIĆ. sin Nikole. MILAN ROMIĆ. 1955. 1969. u Balincima 70.1969. DRAGO STARIJAŠ.1960. rođen 26. sin Dragana. MLADEN BUKARICA. ILIJA BOLIĆ. ZDRAVKO BUKARICA. rođen 04. u Voćinu 71. u Balincima 72. rođen 28. g. 1953. 1924. 05. g. sin Mladena. 1956. rođen 14.10. MIROSLAV STOJANOVIĆ. sin Cvetana. rođen 23. sin Mirka. 09. sin Branka. sin Blagoja. u Balincima 75. u Erveniku 74. u Balincima 78. u Balincima 73. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. rođen 07. 02. 01. g. 04. g. ZDRAVKO ŠEKULJICA. rođen 11. MILE BOLIĆ. g. rođen 12. sin Zdravka. sin Petra. SVETISLAV ROMIĆ. rođen 16. sin Milana. u Đurčićima 91. MILAN DRAGIČEVIĆ. 08.07. rođen 12. 08. 04. g. rođen 28. ĐORĐE BOSANAC. 11. g. sin Tribuna. u Balincima 90. u Voćinu 83. 10. 01. rođen 01. g. 03. u Balincima 82.10. DRAŽEN ROMIĆ. u Ćeralijama 87. 11. u Balincima 92. rođen 24. g. sin Boška. 1960. rođen 12. MIRKO GRAVONJA. u Gornjim Meljanima 89. u Orahovici 93. u Osijeku 77. sin Bože. u Mikleušu 79. MOMČILO GRAVONJA. u Macutama 80. g. sin Miloša. SVETOZAR MITRIĆ. 08. 11. rođen 30. g. rođen 13. u Ćeralijama 84.1962. rođen 30. sin Joce. 09. u Gornjim Meljanima 85. sin Ilije. sin Mile. u Ćeralijama 86. sin Boška. g. sin Svetislava. sin Stevana. rođen 15. ŽELJKO BUKARICA. MILAN MILIVOJEVIĆ. u Ćeralijama 81. ŽARKO GRAVONJA. 1948. sin Petra.1967. rođen 28. 1971. 1966. 03. 1964. sin Nikole. 1960. 1955.1956. sin Mile. MILE KOKIĆ. g. 1963.1965. DRAGOMIR BOSANAC.1959. rođen 08.1957. g. rođen 24. rođen 30.1958. 1970. g. 09. TEODOR MIŠČEVIĆ. rođen 13. 09. 1967. sin Petra. 08. rođen 26. 1968. 04. rođen 21.69. 02.

sin Gavre. PETAR MATIĆ. u Balincima 106. rođen 04.1957. rođen 06. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. rođen 17. 1952. rođen 11. sin Stojana. 1958. sin Stojana. 1956. u Gornjim Meljanima 103. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. sin Obrada. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. sin Dmitra. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. g. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. XII. rođen 26. u Kometniku 95. sin Nikole. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. sin Stevana. 09. u Voćinu 97. 09. rođen 04.1960. 07. PREDRAG BOSANAC. 04. 06. civila. sin Ljubomira. u Balincima 101. do 15. sin Svetislava. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. 1961.1972. rođen 28. rođen 02. MILE MARTIĆ.1957.1970. pripadnici tzv. 01. SLOBODAN GRAVONJA. g. u selima Voćin i Hum. rođen 17. u Gornjim Meljanima 105. ĐURO ROGIĆ. MLADEN ŽEŽELJ. god. g. rođen 14. g. 05. sin Todora. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . 04.u vremenskom periodu od 5. ILIJA DRAGIČEVIĆ. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. MILE BOLIĆ. 12. kulturnih i privrednih objekata primjerice . u Bokanama 96.u Bokanama 98. u Ćeralijama 100. 1955. u Balincima 99. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. BRANKO BOLIĆ. g. MOMČILO SUBOTIĆ. 1960. g. 09. sin Bože. 1964.94. rođen 02. 08. rođen 04. rođen 12. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. sin Miloša. u Balincima 104. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. razoružali legalne policijske snage. 06. MILAN ROMIĆ. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. prosinca 1991. g. g. g. 05. SAVO ZUBIĆ. sin Relje. 1957. uveli svoju vlast. u Balincima 102.

u Batinjanima 7. 1943. rođen 13. TOMO LEGEN. rođen 15. u Staroj Krivaji 11. LJUBIŠKO KRAGIĆ. VLADO GATARIĆ . g. g. u Blatnici.g. g. 6. g. rođen 10. 1955. rođen 5. sin Save. TIHOMIR DRAIĆ. 1949. 9. 1959. VLADIMIR KEZELE. sin Nikole. sin Blagoja. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. 1952. u Koreničanima 15. JOVAN CAREVIĆ. sin Sretena.12. g. rođen 12. 1954. rođen 2. u Borovi 19. 1967. sin Petra. 1954. rođen 6. 1959. g.g. 1951. u Dujakovici . rođen 15. rođen 10. društvene. sin Petra. 7. DARKO CRNOBRNJA. 3. u Koreničanima 12. g. sin Antuna. rođen 18. g. u Pakranima 13. u Bastajskom Murkovcu . rođen 30. RANKO DŽELAJLIJA. 1. općina Teslić 10. "Kečka". "Liška". 2. rođen 7. 8. 1956. sin Lazara. VELJKO DUJANOVIĆ. sin Dušana. u Pivnici 5. 3. g. 3. 5. 4. sin Srđana . ŽELJKO BOSANAC. 1952. 2. u Gornjoj Vrijesci 2. rođen 10. u Staroj Krivaji 3. 1961. 1965. rođen 7. PETAR RONČEVIĆ. sin Petra. rođen 16. općina Banja Luka. 4. MILAN ŠARČEVIĆ. sin Jove. sin Tome. g. 1950. 1954.g. SAVO DRAGULA. g. 6.1959. sin Jovana. u Batinjanima 6. g. sin Dušana. u Ratkovici 14. VELJKO STJEPANOVIĆ.9. sin Dušana. sin Save. u Virovitici 17. g. u Velikoj Klisi 9. rođen 4. MILAN MIRKAJLOVIĆ. DMITAR ŽARKOVIĆ. zv. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. u Pakracu 18. 4. 11. KOSTA MALIVOJEVIĆ. zv. RAJKO ANIČIĆ. sin Rade.1958. sin Ranka. rođen 25. rođen 17. 10.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. u Velikim Bastajima 4. u Novoj Krivaji 16. g. g. BiH 8. rođen 24. 1963. LJUBAN AMIDŽIĆ. g.

sin Steve. NEDELJKO KOSANOVI Ć. g. sin Milana. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . SINIŠA PLAVŠIĆ. rođen 5. rođen 4. u Virovitici 27.20. g. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. zv. rođen 4. 1963. rođen 9. odveli ih u zatvor u Đulovac. zv. studenog 1991. 1. g. g. rođen 9. 1961. sin Živka. g. ALEKSA DŽELAJLIJA. g. rođen 9. 2. sin Radoslava.1949. sin Marka. RANKO ŽARKOVIĆ. god. u Batinjanima 34. zv. 12. g. 4. MILAN ŠOPALOVIĆ. 1964. sin Pave. u Virovitici 23. uhitili su Vladu Paljevića. 1952.g. 1968. sin Blagoja.4. rođen 6. «Kos». sin Rade. u Daruvaru 35. u Donjoj Vrijesci 31. "Vjeverica". 5. 1. rujna 1991. rođen 1. SAVO ŽARKOVIĆ. sin Dušana. sin Petra. zv. sin Ljubana. da bi potom bili ubijeni b) 1. 1962. 1949. g. rođen 1.2. 10. sin Gojka. 1965. ZORAN MARKOVIĆ. rođen 1. STEVO REKIĆ. 5. 1972. studenog 1991. rođen 25. g. g. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. g. u Španatu 28. 1951. sin Pere. sin Milana. u Virovitici 26. 11. u Daruvaru 33.9. DANIJEL VRAČARIĆ. 6. u Virovitici 22. ZDRAVKO POZNIĆ. u Virovitici 24. rođen 1. MILAN REKIĆ. MILORAD ŽESTIĆ. Ivana Goluba. VELJKO MARIĆ. rođen 2. u Bastajskim Brđanima 21. rođen 26. 1965. g. 1967. 3. rođen 17. g. g. CVETO POZNIĆ.1969. 1. g. 4. u Pakracu 30. "Šop". MILOŠ BOSANAC. sin Vojislava. "Mišo".g. 1968. g.g. u Virovitici 32. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. u Bastajskim Brđanima 25. 1964. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. BORISLAV BOGDANOVIĆ. u Grdenici 29. rođen 25.

uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. g. tučen. g. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. rujna 1991. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. e) 12. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. f) 14. gažen. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. Siniša Plavšić. prosinca 1991. g. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . kolovoza 1991. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. g. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. otvorili vatru iz automatskog oružja. g. Vladimir Kezele. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. 1991. Milan Šopalović. svakodnevno tučen. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. g. 10. Pero Matijević i Marica Perišić. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. 3) Kosta Malivojević. studenog 1991. Veljko Marić. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. g. te kuće Pere i Mirka Matijević. g. te nož pod vrat. odveli ih u zatvor u Đulovcu. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. bio razmijenjen za drugu osobu. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. d) krajem studenog 1991. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. rujna 1991. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. Boška Budimliju vezali za stablo. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. Vladimir Kezele. g. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. Alfreda i Anu Salutner. 6) Kosta Malivojević je 22. Vladimir Kezele. g.ustrijelili Miju Novakovića. rujna 1991. 7) Savo Dragula. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. g. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. 2) Milan Mirkajlović. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. g. prosinca 1991. Jagu Prša. tukli različitim predmetima.

ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. studenog 1991. g. te Milanu Blažanu te ih ubio. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. otvorili vatru iz vatrenog oružja. 17) Jovan Carević. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića.te ga ranili u lijevu nogu. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. niti se na bilo koji način javljali. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. g. 16) Jovan Carević je 7. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. kolovoza 1991. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. 13) Miloš Bosanac je 24. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. odveli ih u zatvor u Bučje. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. rujna 1991. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. listopada 1991. rujna 1991. g. 15) Jovan Carević. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . trožilnim kablom i kundacima pušaka. g. rujna 1991. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. a oni se kasnije nisu vratili kućama. g. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. Kosta Malivojević. g. g. g. kolovoza 1991.

u Bjelovaru 2. 3. koje su držali kao taoce. rukama i nogama po čitavom tijelu. godine u Somboru. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. u Erveniku 3. prosinca 1991. sin Luke i Marije. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag.. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. lipnja 1963. listopada 1991. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. ŽELJKO ĆUJO. rođene Borojević. god. u cilju. g. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. usmrtili civile Ivana Jandrića. kojeg oni nisu niti imali. kolovoza 1991. 1968. listopada 1991. u Policijskoj stanici Voćin. 1968. dana 19. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. sin Dragana i Jele.prosinac 1991. rođen 4. rođen 15. rođen 17. g. kolovoza 1991. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. SLOBODAN BOSANAC. sin Gojka i Koviljke. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. 7. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. ispred društvenog doma 30. god. NIKOLA MACURA. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. sin Đure i Milice. 05. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. godine u Voćinu.1963. rođen 3. g.1. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. g.

godine u Humu. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. ispitivali. ožujka 1992. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. Ivan Biškupić. Četekovac i Čojlug.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. uhitili Franju Dorića. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. Juraj Borovac. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. dana 22. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. Marko Sabo. Josip Tone. da bi dana 29. Marko Rukavina. do večernjih sati. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. ostavljali su ih bez hrane i vode. prijetili im. palicom. kolovoza 1991. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. gdje su zatvoreni u jednu baraku. kolovoza 1991. morili žeđu i glađu. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. godine u Macutama. prosinca 1991. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. . započeli udarati kundacima pušaka. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. Josip Butorac. rujna 1991. Zlatan Pinčar. rujna 1991. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . tukli ih. dana 8. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. Teodora Miščevića. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. godine oko 12. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. Ika Biškupić. Rozika Vlatković. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. Ivan Rukavina. a onda su tako nastavili sutradan. te odvezao na lager Sekulinci.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. Manda Rukavina. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. Terezija Troha. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. a zatim na lager Sekulinci. dana 4. bez ikakvog povoda i razloga. Milan Mlakar. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. godine u selima Balinci. Marija Matičić. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. dana 26. tako da se stanovništvo dalo u bijeg. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. bez ikakvog razloga i povoda. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. Mijo Lovrinac. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. 128. Krešimir Dorić i Darko Božičković.

Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. st. 2 Protokola II. kolovoza 1949. travnja 1993. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. godine i čl. . kao što su mučenje. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. te nakon mjesec dana ubijeni. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. st. 3. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. mučio. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. 4. nečovječno s njim postupao. 1 toč. posebno odredbi čl. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. osobito ubojstva i okrutno postupanje.

BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. vunenih čarapa te vesti. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. i lubanja broj 12. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. MIHALINA ZDRAVKO .12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. Radi se o računu Croatia osiguranja. ) 1. te prema remenu hlača. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. 4. 2. 3.

smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. 7. 5. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. vesti i satu. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. 9.Identifikacija izvršena prema vesti. . LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. 6. čarapama. 10. 11. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 8. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru.

Lička 191 13. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. god.10. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god.1941. u Bočinji. god.1934. BiH. općina Nova Gradiška. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Marka i Boje rođene Vujasinović. rođen 24. rođen 18. god u Biljanima Donjim. sin Gavre i Gospave. rođen 08. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. MILAN JOVANOVIĆ. u Vasiljevici.10. Lička 258 36. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. u Vukovaru. RAJKO BLAZIĆ. god u Lađavici.1950. GAVRO PEDIĆ. općina Maglaj. 14. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Milana i Božice rođene Gajić.05. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. JOVAN KOROLIJA. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. općina Benkovac. u Vasiljevici. Lička 177 32. Lička 187 22. sin Petra i Sofije rođene Lakić. općina Maglaj. Lička 170 27. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.12. sin Save i Cvjetke rođene Božanović. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.07. rođen 30. u Vasiljevici.1938. u .1943. rođen u Ivoševici. rođen 10. rođen u Kokanoviću. sin Boška i Smilje rođene Lukić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 170 24. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. rođen 1936. god u Gornjoj Bočinji. općina Vlasenica. rođen 16. BiH.1939. Lička ulica 9.02. BiH. RADOSLAV JOVANOVIĆ.1961. MILADIN MITROVIĆ.13.03. rođen 29. LJUBOMIR LONČAR. općina Lukavac. općina Lukavac. DUŠAN RADEKA. Lička 189 18.11. rođen 05. općina Knin. vesti i cipeli. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. BRANKO VOJNOVIĆ. Lička 163 39. Lička 140 43. općina Lukavac. sin Nikole i Ljube rođene Ilić. RAJKO VUKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1958.

Republike srpske krajine.11. MARKO RADIĆ.Biljanima Gornjim. sin Luke i Rose rođene Mišić. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. " lički korpus ". koreničkog.b. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. MILOŠ ŽABARAC. 59. BiH. općina Vlasenica. u Bočinji. Lička 138 48. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. sin Makse i Petre rođene Ignjić. MILOMIR PEDIĆ. u Vukovaru. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja.06. Lička 145 53. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Maglaj. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. god.1942.02. god. ličku formira tzv.1952. NEDO LAZIĆ. god. Stara banijska 14 67. MILE SAVIĆ. rođen 02.05. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. dana 4. u Priluku. MILOVAN VIŠEKRUNA. u Pavkovićima. sin Stanka i Stake rođene Vidović. " komandant" gospićke vojarne. god. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. u Ličkoj. općina Gradačac. gdje po uzoru na nekadašnju 6. rođen 19. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. rođen 11. općina Zavidovići. u Srednjoj Slatini. god. rođen 23. sin Todora i Milke rođene Jeremić. srpnja 1991. BiH. u Borovom Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ.11.1953. god.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika.1949. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . BiH. Kozaračkoj. god. Lička 139 57.04. Stara banijska b. BiH.1962. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. srpnja 1991. rođen 22. BiH. sin Rajka i Ljube rođene Pejić. pukovnik bivše JNA. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. gračačkog i ostali dijelova Like. u Zelini Gornjoj. rođen 12. općina Benkovac. Stara banijska 18 63. općina Gradačac. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv. STEVO OBRADOVIĆ.1935.

novinar. ostavivši . podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. NIKOLA VARIĆAK. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". U rujnu 1993. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. No. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića.a za Gospić. " vojvoda". zvanja i ostaloga. a živi u Srbiji.i Jurasović . Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista.u i tzv. bez škole. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). RADE ČUBRILO . No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. Marije Magdalene 1991. diplomirani ekonomist. poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . gračačkoj brigadi na području Divosela. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. " vlade" zadužen za poljoprivredu. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac." Krajini". ŽELJKO STEVIĆ. tzv. koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . a danas živi u Beogradu. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. Dr. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. bio je član glavnog odbora SDS . Inače. za bivšu Općinu Gospić.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. " velikoj Srbiji" . Danas živi i radi u Novom Sadu. godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. besposličar. SIMO ŠIJAN. LJILJANA JELAČA. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). DANE NARANDŽIĆ. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. u početku agresije na Gospić. Napuštajući. jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. zet tada visokog funkcionera SKH. na Plitvicama. te član tzv.

kolovoza 1991. u Raduču. MIRKA. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. godine . " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac.1954 u Liparu. rođen 1970. "vlade SAO Krajine". Gospić je bio slobodan. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. rođen 1970. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. bili su se sklonili na sigurno. u Raduču.tzv. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. rođen 1965. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. STEVO BASTA. pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. ČUBRILO . Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. kao i uvijek u duboku" hladovinu ". nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. Postoji . u Gračacu. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". u Raduču. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. a zvali su ga " Rade vojvoda. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. izvršili napad na civilno stanovništvo. Četnici su kao što je poznato 5. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. ŽEGARAC . Danas živi u Beogradu. bježi u okolicu Udbine. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. a dijelom kao pripadnici tzv. odbora itd. solunce i junake". Marka Pavičića. koji je imao za posljedicu smrt više osoba. u Raduču. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". član raznoraznih komisija. te 1991. rođen 07. rođen 1931. Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. MILORAD. rođen 1954. GOJKO MRKAILO. Juru Sekulića. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. s mjestom prebivališta u Ploči. DRAGANA. MILORAD. Općina Kula. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. "Čačak "..

držav. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević.g u Zalužnici. BOROVAC DANE. držav. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. 135. g. DORONTIĆ MIĆO. sin Milovana. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. gdje i prebiva u Zalužnici bb. djela iz čIo 124.1950. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. Općina OtoSrbina. listopada 1997. gdje i prebiva na kbr. Srbin. rujna 1996.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142.rodjen 28. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić.kao članova vijeća. 11. gdje i prebiva na kbr. st. OKZRH. sin Vaje. . u Otočcu. sada nepoznata boravišta. IV opt. zbog kriv. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl. preuzetog Kaznenog prava. RH. sada nepoznata boravišta. uz sudjelovanje Katice Radaković.11.god Presudio je I opt. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu.. 01. kao i eventualno novi svjedoci. 1. u Zalužnici. II opt. 196 0. kao zapisničara. odv. rođen 8. predsjednice suda. 132. Josipa Bašića i Nikole Galac. god. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. HINIĆ RADE. te vratio slučaj na ponovni postupak. iz Gospića. kolovoza.1954. Općina Otočac. sin Steve. RH. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. listopada 1997. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. god. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. rođen 1. III opt. dana 14.

RH. g. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. RH. 4. sada nepoznata boravišta.1953. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. Markovca 5. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. dakle. oženjen Milenom. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. označeno i kažnjivo po čl. r. VIII opt. rođen 01. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. u Otočcu. i Boško Radić.1955. u Zalužnici. kolovoza 1949. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. gdje i prebiva na kbr. Općina Otočac. sin Mane i Dare. 57. Općina Otočac.03. držav. sa boravištem u Zagrebu. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. 159.124. 140. Općina Otočac. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. Osvaldić Zvonko. Mećavica Smajil. VII opt. nedaleko Hinić raskrsnice. Pokupska Luka kbr. Srbina. vojsku nije služio. sina Budimira. MILINOVIĆ NEDJELJKO. RH. sada nepoznata boravišta.u Zalužnici. držav. želeći usmrtiti vojnike. P.05. Srbin. sada nepoznata boravišta VI opt. Srbina. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Općina Otočac. IV opt. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion.st. 124. POPOVIĆ ĐURO. Srbin.Srbina. 1958. RH. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. čime su počinili kriv. pa se temeljem čl. Srbin.OKZRH.1959.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. sin Vaje. V opt. držav. BRAKUS MILAN. 121. držav. st.00 sati u mjestu Zalužnica. sada u pritvoru od 30.1958. držav.02.travnja 1997. rođen 01. 1977. gdje i prebiva. na kbr. protivno čl. u Zalužnici. 06. RH.04. god oko 15.12. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. sin Branka. lipnja 1993. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. RH. IVANČEVIĆ DARIVOJA. rođen 18. sa prebivalištem u Karlovcu. držav. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. OKZRH osudjuju . 1. Brakus.l. rođen 5.

kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. listopada 1997. VII opt. oko 15 sati.AC DANE. 100. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. god do 14. II Borovac Danu. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. označeno i kažnjivo po čl. kolovoza 1949. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. 124. OKZRH. Mećivica Smail. Općina Otočac. temeljem čI. II opt.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. 1. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I .I opt. Temeljem čl. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. Nakon. 45. st. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. III Hinić Radu. Vojni sud u Karlovcu predao je. travnja 1997. 4. god. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. lipnja . II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. IV opt. želeći usmrtiti vojnike. K-11/97-20 od 12. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. IV opt. HINIĆ RADE. 90. 06. III opt. st. BOROV. god o zaštiti. lipnja 1993. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. DORONTIĆ MIĆO. nedaleko Hinić raskrsnice. Temeljem čl. zbog kriv. god optužilo je I Dorontić Miću. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. IV Brakus Milana. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. POPOVJĆ ĐURO. protivno čl. VI opt. listopada 1997. god i nadalje. V opt. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. toč. u mjestu Zalužnica. BRAKUS MILAN. 3. POPOVIĆ BRANISLAV. 1.VIII. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. god. ZKP optuženici od I . kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. V Popović Branislava. djela protiv čovječnost međunarodnog prava .944. BRAKUS MILANU. VI Popović Djuru. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. 1997. rujna 1996. 2. Temeljem čl.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja.

Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. god i na glavnoj raspravi dana 28. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". koji su se tu nalazili. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. utrčao je u spavaonicu. koji je bio komandir odjeljenja. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. te su svi bili mirniji i sigurniji. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". Hinić Milanu. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. Ostali su ustali i uzeli puške. Popović Branislavu. kolovoza 1997.a neki u noviji rov. Iz kamiona nije bilo pucnjave. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. te da se čuvaju zolja i metaka. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. Ivančević Darivoj. odnosno okvir se od udara otvorio. lipnja 1993. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. a dolazi od pravca Rajkovića. Hinić Milan i Brakus Milan. te je izletio preko. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Tu su sjedili. jer su zidovi bili debeli. god. selo Zalužnica. Hinić Radi. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. zaselak Hinići. Cesta je na tom dijelu položena koso.1997. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Ovaj kamion je bio uočljiv. niti osobni niti teretni. Kamion UNPROFORA-a . Popović Đuri. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. Nakon toga Popović je potrošio municiju. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. IV opt. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. Milinović Nedjeljko. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. i uzeo "osu". lipnja 1997. neki u stariji. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. ali su tu stali. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu.džip je prošao bez . a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. ceste i ispalio iz nje u kamion. Borovac Dani. Zapovjednici su bili Popović Branislav. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. te je počeo rafalno pucati. pa su iz njega ispali municija i feder . Popović Milan. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. Ostali su otišli. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. Ivančević Darivoju. te stražari Hinić Rajko. Borovac Dane je ispalio "zolju". te je čuo kada je on rekao da je promašio. Ppopović. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. god optuženicima Dorontić Mići.

a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. torbe i drugo. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. koji je također došao. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. na toj udaljenosti bili su od Popovića. Do tada se pucalo pojedinačno. već je došao nakon zarobljavanja. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. pretvorenoj u krajiške dinare. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. jer da su iza njih mine. Sa vojnicima je razgovarao. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. Bili su udaljeni od njih 80 . Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. On da mu je odgovorio "neka imam". Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. te Popović Milana. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. te da će dobiti 1. te da ga kazni ako hoće. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. jer da su se počeli predavati. da s tim vojnikom odu po pištolj. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. Također im je rekao da je sreća što su se predali. Skinuli su se najprije u majice. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. te da se skinu. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. Oni su to i učinili. što je i učinjeno. Pitao ih je otkuda idu. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. a od njih još 5 . Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen.6 metara više. te je Popović rekao da svi izađu van. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana.90 metara.000 DEM nagrade. Kada su prišli do Popovića. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. Pitao je gdje je poginuli vojnik. Pitajući od kuda su. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. na 100 metara iza njih. odnosno to je on rekao. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. a kasnije su i njih skinuli. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. Čulo se pucanje i iz bunkera. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. a zatim u Knin. VI opt. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. Do predaje pripadnika HV-e došlo . tzv. da otvore vatru. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. od tuga su otpremljeni u Korenicu. Kamion je dovežen. nešto voća.zaustavljanja prema Vrhovinama. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. Popović i Dorontić. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. da se predaju. jer da bi inače sa kote bili potučeni. Dubrave. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. a njega je odredio da bude čuvar. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. Mina ustvari nije bilo. odnosno. a oni su odgovorili "od Zagreba. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu.

a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. On je upravljao kamionom. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Zna da se pucalo iz rova.je nakon što su prošla vozila UN. maskirne boje i sa oznakama HV-a. Usporio je vožnju kamiona. međutim. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. te je prvi dezertirao. zbog čega je imao posljedica. a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. Kada su došli na punkt tzv. Popović je obustavljao pucnjavu. Tonković Mile /L 89 i 121/. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. te je bio primoran ići na prvu crtu. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. rujna 1997. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. . Siniše Perić /L 117/. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. . uvjeren da ide u pravcu Zagreba. iako je bio vojno nesposoban. Dujmović Petra /L 90 i 122/. Od početka okupacije nije ništa oštetio. pucnjava nije prestajala. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. preko koga je bila prebačena cerada. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. jer nisu imali iz čega. Također je uočio sa lijeve strane ceste. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. Međutim. Krenuo je dalje. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. ona je pucala duže od ostalih. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. korpusa /L 39 i 40/. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. a da je drugi dio kolnika slobodan. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. Boška Radić /L 119 i 120/. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". srpske vojske krajine komande 7. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. Slobodana Damjanović /L 158-160/. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. prva dvojica su digla ruke. tako da se nije moglo proći. lipnja 1993. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. Nije vidio nikakvu vojsku. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. tzv. odmah je započela pucnjava. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. jer se nalazio na sredini ceste. jer su išli kući na odmor. međutim. god /L 133 do 135/. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. koji je priječio prolaz cestom. Zadobio je povredu nosa. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/.

ali ga je nakon . U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. a kraj' njega Djuro Hofer. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. odnijeli su im novac. iz jednog projektila. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. jer su ježevi maknuti. netko je bio bos. zlatni lančić. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. tj. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. Također. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Radić je došao sam iako je bio ranjen. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. Skinuli su ih do gaćica. a da je dio prolazan. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona.kraju sanduka Mećivica. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. Damjanovića. Osvaldić i Ožeg. satove. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. lančiće. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. Među prvima su bili on. Mećivicu i Osvaldića. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. 200 DEM i oko 300 HRD. Pucnjava je i dalje trajala. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. netko u čarapama. jer je od pucnjave bio u strahu. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Uzeta mu je osobna iskaznica. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. a kasnije kad su već bili vani u žitu. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili.

god oko 15 sati kao pripadnik 133. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. koji je pitao vozača kuda je krenuo. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. Kamion je krenuo polako. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. te par detonacija. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. koji se nalazi na cesti Čovići . gledao je kuda bi se mogao skloniti. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. Međutim. gledajući od položaja u kom je bio kamion. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. Boško Radić govori da ne pucaju. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. Tim istim putem su i njega odvukli. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka.Zalužnica. predaju i da izađu. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. a potom je počeo ubrzavati vožnju. Međutim.par sekundi pogodio rafal po nogama. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. da se predajemo. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". zajedno sa Tonković Milom. i Otočcu. Prva ''zolja" je pala prije ove. Osvaldića i Radića. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. Pala je jedno 15 metara ispred njega. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. UNPROFOR nije došao k njima. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. lipnja 1993. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. jer dolazi UNPROFOR. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. pucnjava je i dalje trajala. ali od nje nije povrijeđen. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. ne zna kakvog porijekla. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. a pored njega još Mećivicu. a nakon toga su ušli neprijatelji. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. pa pretpostavlja da su ga sačekali. Punkt se nalazi na cesti od . Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28.

kako su rekli. Kamion je bio maslinastozelene boje. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. gdje su ih ispitivali. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. a druga polovica ceste bila je slobodna. a njih ostale pripadnici paravojske. te su im pružali prvu pomoć. jer nisu imali čime. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Pucnjava je počela odmah. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. kad se kamion zaustavio. a oni su odgovorili da jest. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. od prvog metka. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se.500 m. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. te su se morali predati kad se vatra utišala. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. a nakon toga je ubrzavao. Kamion se od njih polagano udaljavao. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona.Čovića prema Zalužnici. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Međutim. Na punktu na polovici ceste bio je jež. Nije vidio pripadnike paravojske. te počeli puzati prema žitu. O tome je obavijestio UNPROFOR. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. Kada je pitao vozača kuda ide. gledajući u pravcu . U kamionu nije vidio oružje. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. jedan po jedan. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. ali se i kraj njih moglo proći cestom. Damjanović Slobodan. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb.3 minut. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. koji je obaviješten o događaju. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. Oni nisu pucali. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. maskirne boje. odnosno. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. misli da ih je bilo oko dvadesetak. Na to ga je on propustio da prođe. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. a nakon toga izgubio ga je iz vida. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. ali zna da ih je vidio Nikolić. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. Nastavili su voziti naprijed. skupili su ih u garažu. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. jer su oni pucali sa njegove strane. niti su se branili. Oni nisu znali što se dešava. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. a nakon toga u Knin. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. Pratio ga je u dužini od oko 400 . u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. Kamion se zaustavio. zašto se puca i tko puca. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. koji je imao na vratima oznaku HV. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. Ne može reći da li ih je tko čuvao. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Dali su im zavoj. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva.

Mahmuljin. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. se puno. . a neki da bježe. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. a da je Ožeg govorio ''kriči. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. da vodi za Zagreb. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". iako su im mi govorili da prestanu. a Damjanović je ostao ispred garaže. Nisu bili naoružani. Hoferu su uzeli novčanik. ključnu kost. te su bili frontalno raspoređeni. Hofera i njega. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. Kada je pucnjava prestala. Bila je kiša od metaka. Kamion je bio prekriven ceradom. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. rameni zglob. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". Mećivica. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. Između sebe su razgovarali. da su nenaoružani. te da imaju ranjenih i mrtvih. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. a gdje su sjedili Damjanović. te su se iživljavali sa slikama. Hofer i on. te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. Perića. tj. da mu mater piptarsku. Ožeg. odveli su u garažu. u jednom momentu je iskočio. lipnja 1993. ali on to nije htio učiniti. već ga je držao u spuštenoj ruci. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika.Zalužnice. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". koja je bila podignuta sa zadnje strane. Nisu znali što bi učinili.boga. kriči". Kalinić. Bježati nisu imali kuda. Ranjene Osvaldića. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. da ponavlja da se predajemo. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. U kamionu su bili popadali. Većina je bila naoružana. na kojoj je bio kamion. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo.. što ne prestaju. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. a bacili su mu "Moravu''. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. te nije mogao uočiti sve oko sebe. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. ali da isti nije držao uperen prema njima. jer nisu poznavali teren. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila.. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. Bili su prisiljeni na oboren pogled. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. Međutim. podijeljeno u nekoliko grupa. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. Mahmuljin je poginuo. Ožegu su. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. ne nude predaju". zapomaže i viče "ljudi. nisu prestajali pucati. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. te je isto tako čuo odgovor "jest". Vrijeđali su ih. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. lijevo bedro. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. te su neki predlagali da se predaju. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. ljudi". Ljubić. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . što je također jedan od razloga da prestanu pucati. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. govorili da je šiptar. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio.

srpske vojske krajine komande 7. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. protivno čl. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. kolovoza 1949.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. Saslušani su . razdor grudne aorte. Refika Mahmuljin. na mjestu događaja. Đuro Popović. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. Hinić Rajko. Tihić Milovan.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. 1997. Ivančević Darko. Milanović Neđo. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. Popović Milan. Ulazna rana nalazi se na leđima. Branislav Popović. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. te po izjavi okr. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. 5. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. Milan Brakus. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. 06. Hinić Rajko. 06. kao i položaj prepreke na cesti. Dane Borovac. razdor lijevog pluća. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana.a četvorica su ranjena. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. god zarobljeni hrvatski vojnici. Borovac Dane.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. te da su svi pripadnici . gore lijevo. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. opisane u izreci presude. 4-. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. od kojih je jedan poginuo.000 m prije Hinić raskrsnice. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Bosnar Alana. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. sud je utvrdio da su. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . Hinić Milan. Brakus Milan. a koja oružja su istog kalibra. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. 1993. te krvarenje u oba prsišta. Praktički trenutačno. napada na vozilo i pripadnike HV-a. lijevo gledajući prema Zalužnici.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. Rade Hinić. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''.120 m. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. Refika Mahmuljin.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. nih ukupno 11. vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. u kome je zaključio da je smrt nasilna. optuženici Mićo Dorontić. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. Milana Brakus. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. god. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. Iz fotodokumenta.

srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. međutim. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. vezano za isti kritični događaj. vozač kamiona Miroslav Nikolić. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. kao i u momentu predaje. navedenom punktu "Rajkovići". Svi optuženici su postupali protivno čl. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. hrvatska vojnika su ranjena. Rade Hinić. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. Ovo kriv. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. koji je sjedio uz vozača u kamionu. Zalužnica u Lici. Mravinac. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. Boško Radić i Slobodan Damjanović. Prema tome. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. pa do momenta zarobljavanja. koji su sjedili u sanduku kamiona. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. 1. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. Isto tako. Oni su upravo ručali.svjedoci koji su se nalazili na._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. a 4. IV optuženik se brani da nije pucao. kako je to iskazao i svjedok Damjanović. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. Tonković. Dane Borovac. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. Iz obrane IV opt. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. da je bio dan. 124. Milana Brakus. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. iz naredbe glavnog štaba tzv. Branislava Popović. Đure Popović. Upravo u tom periodu. . Medjutim. što je posebno istakao Damjanović. te iz "ose" i "zolje". 4. u rejonu sela. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. pucnjava je bila silna i žestoka.OKZRH. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. Optuženici su izvršili terećeno kriv. označeno i kažnjivo po čl. držeći se putokaza i upitao ih je da. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. Također.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. i Damjanović. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. od 120 m. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. li je to put za Zagreb. st. te Siniša Perić.

Oštećenici su bili nesposobni za borbu. Milanu Brakus. Matilda Krunić v. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili.. nepoznavajući put. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. tako da je. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. krenuli su kamionom u Zagreb. 90. 3. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. Dane Borovac. Mogli su biti zarobljeni. Dani Borovac. 1. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. te su zalutali. Darivoj Ivančević. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. od dana dostave prijepisa presude. OKRZH. Sud je optuženicima Mići Dorontić. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. st. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. budući da nisu imali sredstava za obranu. Radi Hinić. 100. Temeljem čl. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Branislavu Popović. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. Temeljem čl. listopada 1997. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. djelo temeljem čl. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. Gospić. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić. Boško Radić i Smail Mećivica. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. koje utječu na odmjeravanje kazne. Djuri Popović. . Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. 1. Đuro Popović. bez sredstava za obranu.r. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. Milan Brakus. st. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. Branislav Popović. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. st. 14. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. 37. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. 124. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. 31. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. S druge strane. Rade Hinić.r.944.

2. godine. 1. kao predsjednika vijeća. Đure Popovića. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt.O TOM OBAVIJEST: 1. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. te Neve Šibl. listopada 1997. Ane Garačić. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. kao zapisničara. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. odv. u kaznenom predmetu protiv opt.KT-8/97. Branislava Popovića. zbog kaznenog djela iz čl. Rade Hinića.III i od V . ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. 124. Miće Dorontića i dr. godine br. Branitelju opt. st. Optuženicima od I. veljače 1998.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. Branka Zmajevića. Dane Borovca. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. Presudio j e: Žalba opt. OKZRH. STJEPANU NIKŠIĆ. u sjednici održanoj 18. Miće Dorontića. Milana Brakusa. K-11/97-64.

st. Međutim. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30.prava. dok je ošt. odvjetnika iz Gospića. 1. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. ZKP/93. pa nadalje. suprotno navodima žalbe optuženika. toč. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. nije počinjena. 11. a radilo bi se. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. 1. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. 124. 354. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. Takva povreda. dakle. OKZRH. OKZRH. 1. Milana Brakusa. OKZRH opt. travnja 1997. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . Odgovor na žalbu nije podnesen. 124. godine. 45. o bitnoj povredi odredbe iz čl. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. povrede kaznenog zakona. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. st. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. st. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. Temeljem čl. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. Žalba nije osnovana. odnosno povredom kaznenog zakona.

S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. Prema tome. tj. niti odmah.činjenice. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. a niti kasnije. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. umišljaj optuženika za počinjenje djela. te iz iskaza preslušanih svjedoka. da je pucnjava dalje trajala. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. preslušani kao svjedoci. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. Milana Brakusa. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. a što je sve nesporno. da se predaju i da nisu naoružani. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. . Prema tome. Dapače. međutim. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. Milan Brakus . te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. dok su optuženici sa svojih mjesta. Vojnici Siniša Perić. I ne samo to. pa su unatoč tome i dalje pucali. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje.

jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka.S obzirom na prigovor opt. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. 1. ZKP/93. od kojih je jedan poginuo. U pogledu same radnje i posljedica. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. nego je odlučna njihova zajednička svijest. korpusa tzv. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. 124. . njih ukupno 11. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. a što se odnosi i na opt. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. 37. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. Dakle. a četvorica ranjena. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. godine zarobljeni hrvatski vojnici. st. 1993. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. 1. Naime. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. st. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. 366. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. st. 1. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. VI. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. Đuru Popovića.

v. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. Rukavine.U Zagrebu. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. Srbin. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. 03. 1 OKZRH na glavnoj. državljanin RH. ul. i BRANKA BANJEGLAVA. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. veljače 1997. Srbin. s prebivalištem u Titovoj Korenici. kao predsjednika vijeća. Vladimira Nazora br. rođen 08. Nikola Ga1ac i Bože Babića. 1949.r. 1958. općina Korenica. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. 03. sada nepoznatog boravišta. kao članova vijeća. koje brani Nenad Mamula. g. javnoj raspravi održanoj 27. sada nepoznatog boravišta krivi su . istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. veljače 1998. 18. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. godine u Mogoriću. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. državljanin RH. rođen 01. djela iz članka 120 st. općina Gospić. 2.74.

čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Mate Nikšića /24 i 50/. Općina Gospić. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. logični i potpuno iskreni. krvarila je. godine u vrijeme agresije tzv. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Bili su naoružani s automatskim oružjem. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. br. 1 OKZRH. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. rujna 1991. skočio je kroz prozor i utekao. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. a bojeći se za sebe. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. godine. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. kako na prsima.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik.što su u rujnu 1991. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. jer je bilo opasno šetati po selu. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. uvjerljivi su. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. dakle. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. kolovoza 1949. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. K. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac.

a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. čije ime je čuo i u policiji. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. što je on nekoliko mjeseci ranije. što je i učinio.tog dana. jer je prošlo dugo vremena. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. da je bio crnomanjast. srednje visine i bez desnog oka. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. srednje visine i srednje razvijenosti. Dakle. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. koja mu je pravila rane i dala lijekove. da vide dali je preživio. da je tamne kose i srednjeg rasta. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . s jako kovrčavom kosom. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. crne kose. Jedan od njih nije imao desno oko. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. rujna 1991. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. nije poznao. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. k njemu kući. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. Međutim. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. Nadalje. 1 OKZRH. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. no. radi se o čovjeku tamne kose. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. a i upozoren je od susjeda. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. Istina. kojega je osobno poznavao. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. rujna 1991. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. to je odlučio pobjeći. a medu njima i jedna ženska osoba. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. sličnim nožem u trbuh. potom su se udaljili. Drugi dan došle su druge osobe. Pogon Korenica. srednjeg rasta. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav.

način izvršenja. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina .sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. 4.r. O TOM OBAVIJEST: 1. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. visok stupanj krivične odgovornosti. Nikole Tesle br. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. v. čime postupaju protivno odredbi članka 3. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. godine. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. . Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. . 2.sada nepoznata boravišta. U Gospiću. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. točka 1. II opt. jer čine ubojstva. KT. kao pripadnici paravojnih formacija tzv. maltretiraju i muče civilno stanovništvo.putem oglasne ploče suda. Dakle. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. odvjetnik Karlovac. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. 3. 74. BRANKO BANJEGLAV. odnosno branitelju. tako i izvršiteljima. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. I opt. veljače 1997. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. po primitku pismenog otpravka ove presude. Vladimira Nazora 2. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. maltretiraju i muče stanovništvo. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. kako krivičnom djelu. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. Korenica. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. sada nepoznata . Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. VLADIMIR KORICA.r. Istina. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. Bunić kbr. dne 27. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v.boravišta . putem oblasne ploče suda. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav.

u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr. 10.209 DEM. 1 OKZ RH. oženjen. strojarski tehničar. 08. Rukavina. 9. kolovoza 1995. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. i topova ZlS kalibra 80 mm. kao zapovjednik vojske tzv. državljanin RH. 1991. 1 i 4 i čl.11. rođen 19. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. Prozoru. Ličkom Lešću. Eve Burić poginule 12. 10 .Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. zbog kriv. nakon održane glavne. u Vrhovinama. do 6. 1991.1991. 1991. u svojstvu kućnog majstora. njegovog branitelja Stjepana Nikšića. ne osuđivan. .1991. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. 09. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. Drenovu Klancu. s prebivalištem uVrhovinama kbr. kao članova vijeća. Srbin. 1950. Marine Banić poginule 24. listopada 1995. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. koga brani Stjepan Nikšić. odvjetnik iz Gospića. javne rasprave dana 11. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm. djela iz članka 120 st. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. 52 st. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. Nikole Mileusnića poginulog 16. kolovoza 1949. Milana Lončara poginulog 17. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. kao predsjednika vijeća. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. 1991. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. kolovoza 1995. u pritvoru od 11. . što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6.. i na zgradama u vlasništvu stambenog . 12. 09. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. Marice Mudrovčić poginule 29. 9.996. te mjestima Sincu. Covićima. 9. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama.127. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

Budačka 7. g. putem oglasne ploče ovog suda 3. srpnja 1993. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. odvjetnika iz Gospića. g. zbog kriv. dana 21. u Doboščici. i 21. RbiH. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. sada nepoznata . STJEPAN NIKŠIĆ. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. općina Vareš. sin Stjepe.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. s prebivalištem u Gospiću. oficir JNA. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. KT-44/92 od 26. predsjednice suda. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. svibnja 1993. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. oženjen. 1963. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. državljanin BiH. 10. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. Branitelj opt. srpnja 1993. Opt. rođen 27. kao zapisničara. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. Hrvat. O TOM OBAVJESTITI 1. ČORAK MILAN. uz sudjelovanje Katice Radaković. kao predsjednik vijeća. kao članova vijeća. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. i sudaca porotnika Petra Pavelić. te Miroslave Jurjević. kod suda.

s prebivalištem u Beogradu. N. s prebivalištem u Gospiću. 1961. rođen 23. 01. kapetan JNA. Budačka bb. sin Veselina. oženjen. državljanin Makedonije. Trbojević. sin Sime. V optuženik RELJA TOMIĆ. Srbin. sada nepoznata boravišta. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. podoficir JNA. 1957. IX optuženik GOCE KONESKI. u Titovom Drvaru. državljanin RH. 11. sin Vukole i Koviljke. podoficir JNA. rođen 17. sin Petra i Savke. u Otočcu. s prebivalištem u Gospiću. državljanin BiH. Hrvat državljanin RH. 19660 u Prilepu. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. RbiH. Radića 1. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. sada nepoznatog boravišta. Tesle 17. sada nepoznata boravišta. RBiH. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. sada nepoznata boravišta. podoficir JNA. 04. II optuženik ČAČIĆ TOMO. u Savniku. 10. 1960. rođen 23. državljanin BiH. Srbin. sada nepoznatog boravišta. SO gospić. SO Gospić. vodnik I klase u JNA. Osiku. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. Jovica. državljanin Crne Gore. r. s prebivalištem u L. S. sada nepoznatog boravišta.boravišta. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. u Širokoj Kuli. zv. sada nepoznata boravišta. 1947. X. kapetan JNA. 10. SO Gospić. zv. rođen 12. 03. Nikitović. rođen . Srbin. s prebivalištem u Gospiću. 1952. oženjen. 12. rodjen 23. rodjen . Makedonija. sin Sime. Budačka 7. sin Miće. državljanin RH. oženjen. 19600 u Titovom Drvaru. s prebivalištem u Gospiću. Crna Gora. rodjen 03. Dević. „Mišo“. Budačka bb. sin Mile. major JNA. r.

kolovoza 1991. Bagi. s prebivalištem u Karlovcu. R Srbija. sada nepoznatog boravišta. 1947.28. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. s prebivalištem u Karlovcu. do 18. 1950. Bagi. s prebivalištem u Gospiću. 12. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. rodjen 03. sada nepoznatog boravišta. Stjepana Radića 1. Srbin.sada nepoznatog boravišta. Proleterska 8. sin Dušana. u Vrepcu. sada nepoznatog boravišta. državljanin Srbije. u Visuću. Srbin. Trg Stjepana Radića 1/4. Ul. s prebivalištem u Ličkom Osiku. Kosovo. općina Titova Korenica. s prebivalištem u Gospiću. i Soke. 01. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. sin Petra i Jele. državljanin RH. Radiša. br. s prebivalištem u Karlovcu. Vile Velebita. s prebivalištem u Gospiću. r. rodjen 1. rujna . Sunajko. građanska osoba u službi u JNA. sin Koste. ostali podaci nepoznati. državljanin RH.poručnik JNA. zastavnik JNA. u Peći. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv. 15/4. Kralja Tomislava 27 B. u Klašnici. stariji vodnik I klase JNA.1957. državljanin RH. građanska osoba u službi u JNA. 09. sada nepoznatog boravišta. sada nepoznatog boravišta. Srbin. sada nepoznatog boravišta. ostali podaci nepoznati . općina Titova Korenica. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. rodjen 30. sin Milutina i Ljubinke. 1957. općina Gospić. rođene 31. u Pirotu. 03. 1953. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ.

kolovoza 1949. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. IX optuženik GOCE KONESKI. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. dakle. . VII optuženik MIĆO VASIĆ. a XIV i XV okr. kao oficir KOS-a. puškomitraljeza. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. II optuženika TOMO ČAČIĆ. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. pucaju po stanovnicima. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . a I opt. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. g. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda.1991. V optuženik RELJA TOMIĆ. bolnici. organizirala i provodila na području Gospića. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. školama.

Kuprešanin Jovu. Čačić Tomu. bolnici. Koneski Gocu. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. Radenković Radovana. stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. Bajić Duška. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. organizirala i provodila na području Gospića. kolovoza 1949. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. god . što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima.18. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. Odanović Bogdana. . da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. rujna 1991. Drakula Danu. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. puškomitraljeza. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. Tomić Relju. a I okr. kolovoza 1991. Dotlić Slobodan. dakle. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba.da bi u vremenskom periodu od 30. 12 kolovoza 1949. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. . protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. KT-44/92 od 26. školama. školama. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. Lazarević Dragoljuba. kolovoza 1991. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. kao oficir KOS-a. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. g. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. puca po stanovnicima.18. rujna 1991. V sić Miću. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. V 1993. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. god tužilo je Marcela Dusper. organizirala i provodila na području Gospića. pucaju po stanovnicima. Milojkovic Bratislava. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. bolnici. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br.

Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. iza pobrojanih funkcija iz 9.XV. Jagetićem što učiniti. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). i 29. Marcel Dusper i Mićo Vasić. optuženicima Marcelu Dusper. Radovanu Radenković. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. Slobodanu Dotlić. za pojedinačno obučavanje. god napali grad Gospić. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. Medjutim. Tomi Čačić. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12.VI i od VIlI . Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. ali nije mogao ništa učiniti. dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". izvještaja i slično. Mići Vasić. načelnik štaba. Bratislavu Milošević. srpnja 1993. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. god. žive će nas oderati". dostavu pošte. za obuku rezervnog sastava. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Bogdanu Odanović. a u . kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. Želio je da se vojarna preda. divizije". Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. kolovoza 1991. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. da se nalazio u svojoj kancelariji. Goci Koneskom. Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. Jovi Kuprešanin. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. tzv. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. Dragoljubu Lazarević. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina.Relji Tomić. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. da je bio major Relja Tomić. DuškuBajić.

U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. zašto se već ne puca“. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti.94-95/. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. god otpremljen je u bolnicu. Koneski. Čačić. 93. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. Nakon pada vojarne 18. dr. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju.-37. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. Tako kada je napadnut Gospić u 1. da su vodili Bajić i Tomić. Bogdanović. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad.kojoj je i on bio. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. i da oni to nisu pucali. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. On. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. Kuprešanin Jovica. Krešimir Tomljenović /50-51. Milošević. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. 45. Danu Drakulu da puca. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. Odanovićem. To da je bila grupa najzagriženijih.kurira.15 ljudi. Medjutim.g. Ljubčo Veljanovski /42-43. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. njemu da je bio komandant Čavar. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. 96-97/. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima.95-96/. a odatle selo Klanac par dana. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. 92. i Bajić da su sa njima komandirali. rujna 1991.94/. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. Stjepan Škrinjarić /38-39. Stevo Pražić /36. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. sve u dogovoru sa Tomićem. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. Odbio je razmjenu. devetog 1991. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. te Djuro Milošević. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević. Bilo je 10 . Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. i 29. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. 96/. Goce Koneski. Marko Jagetić /52-53. koji je bio komandir komande staba. Odanović. te da je znao govoriti "što se čeka. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. kolovoza 1991. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. logor za ratne zarobljenike. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. 94/. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. plavoj i crvenoj zgradi. Imali su samo jednog vojnika . Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić.15 sati u noći izmedju 28. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak.

Odanović.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Tomić. Medjutim. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. god kada su pale tri mine u krug vojarne. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. ili 8. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. te da su okrenuti u pravcu vojarne. Transporter je pucao po čelu bolnice. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. rujna 1991. VII optuženika nije vidio da puca. a zapovijedali su Pešut i Tomić. Jedne prilike 3. Koneski. Medjutim. Čačić i Lazarević. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. Tenkista zv. Odanović. do 7. g. devetog 1991. devetog 1991. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. do njenog pada 18. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. god. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. god. slabo je poznavao ljude. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Koneski. Kuprešanin. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. osmog 1991. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. g. Svjedok dr. Tomić i Lazarević. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana.

X optuženik Slobodan Dotlić. VI optuženik Duško Bajić. Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. IX optuženik Goce Koneski. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. kolovoza 1949. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. V otpuženik Relja Tomić. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. II optuženik Čačić Tomo. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. III optuženik Jovo Kuprešanin. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. te da je bila provjera cijevi da se puca. XII optuženik Radovan Radenković. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv."Bagi". listopada 1991. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski.VIII optuženik Mićo Vasić. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. te da je kasnije došao Čačić. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. kada se zadržao oko 15 minuta. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. a iz minobacača Goce Koneski. Takodjer mu je poznato da su Bajić. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. Medjutim. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. g.. do 20. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. . srpnja 1991. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. g. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". XI optuženik Dragoljub Lazarević. Nije vidio VII optuženika da puca. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. XIII optuženik Bratislav Milojković. "Bagi". a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. g. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. g. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. IV optuženik Bogdan Odanović. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. zv. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. Milošević. Bogdanović. zv. Iz minobacača da je pucao Koneski. boravio na Plitvičkim jezerima.kući. Zna da je iz snajpera pucao Vasić.

Krešimira Tomljenović. a proizlazi i iz obrane VII opt. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. Dane Drakule. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. II opt. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . Stjepana Škrinjarić. dr. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. Steve Pražić. Dane Drakula. Relja Tomić u 6. Stjepana Škrinjarić. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". g. Iz obrane VII opt. Marku Šaljaj. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. naredjivao da se puca po gradu. a iz obrane VII opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. Ljupču Veljanovski. Marka Jagetić da je I-okr. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Ljupča Veljanovski. Medjutim. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. Marka Jagetić. IV opt. Takodjer iz obrane VII opt.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. i Branka Basta. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. dr. Marku Jagetić. Stjepana Škrinjarić. te se protivio predaji vojarne. te da je prenosio zapovijedi. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. mjesecu 1991. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". VI opt. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić.opt. Marka Jagetić i Branka Baste. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. III opt. VIlI opt. te se protivio predaji vojarne. Steve Fražić. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. Branku Basta. dr. kako se ona tada zvala. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. Duško Bajić zajedno sa V opt. V opt. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Pucao je iz minobacača i tenka. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. Krešimiru Tomljenović. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. a proizlazi i iz obrane VII opt. Odbijao je da se vojarna preda. IX opt.

III opt. VIII opt. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. Relji Tomić. II opt. XIV opt. Pripadao je ekstremnoj grupi. XI opt.15. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Tomić Relje. Milojković Bratislava zv. zgradi“ iz koje je pucao. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. Koneski Goce. IX opt. Jovi Kuprešanin. XIV opt. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. mjesecu 1991. "Bagi“. XIII opt. Bajić Duška. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Bogdanu Odanović. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. Radenković Radovana. Dotlić Slobodana. XIII opt. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Slobodanu Dotlić.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Goci Koneski. i V opt. XV opt. Radovanu Radenković. Lazarević Dragoljuba. Mići . Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Odanović Bogdana. XII opt. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. Bratislav Milojković zv. Dragoljubu Lazarević. XII opt. Vasić Miće. Marcelu Dusper. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. Bio je tenkista. Bratislavu Milojković. Iz Obrane VII opt. Bogdanu Odanović. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. te da je pucano po zaduženju. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. X opt. njih 10 . To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. a proizlazi i iz obrane VII opt. Dušku Bajić. Stevi Milošević i XV opt. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. Mići Vasić. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Jovi Kuprešanin. god te govorio da će poravnati Gospić. Tomi Čačić. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. V opt. III opt. VI opt. X opt. IV opt. Čačić Tome. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu". kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. XI opt. koje utječu na odmjeravanje kazne. Kuprešanin Jove. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. VIlI opt. Čačić Tomi.

Bogdanu Odanović. Dragoljubu Lazarević. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Bratislavu Milojković. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Relja Tomić i VI opt. Bratislavu Milojković. XII opt. Marcela Dusper. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. Medjutim. XI opt. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. Goci Koneski. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. Slobodanu Dotlić. IX opt. a optuženicima Tomi Čačić. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. V opt.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. Dani Drakula. Kao otegotne okolnosti. Relje Tomić i VI opt. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. Mići Vasić. Radovanu Radenković. I opt. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. Goci Koneskom. Radovanu Radenković. Dragoljubu Lazarević. s druge strane. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. znajući da su u gradu djeca. dok kod I opt. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. Medjutim. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. Slobodanu Dotlić. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. X opt. V opt. Stoga je temeljem čl.Vasić. . XIII opt. Mićom Vasićem. Danu Drakulu kao snajperistu. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. XIV opt. Stevi Milošević i XV opt. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. Jovi Kuprešanin. Temeljem čl. u toku kriv. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. 339. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. žene i starci. Marcel Dusper. Stevi Milošević. i u razaranju grada.

IV BOGDAN ODANOVIĆ. III JOVO KUPREŠANIN. DANE DRAKULA. 21. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. Kovačića 12 4. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. kod suda. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. VIlI MIĆO VASIĆ. Branitelj Stjepan Nikšić. I. Ul. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. G. O TOM OBAVIJEST: 1. Optuženicima: I. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude.U Gospiću. MARCEL DUSPER. VII opt. V RELJA TOMIĆ. II TOMO ČACIĆ. Pula. IX GOCE KONESKI. VI DUSKO BAJIĆ. X SLOBODAN DOTLIĆ. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. srpnja 1993. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. broj:: PRESUDA . 3.

lipnja 1994. sin Jovana i Kate. Srbin. 60. V opt. u S. gdje i prebiva. kbr. Zubović. r. sin Bogdana i majke Milice. br. 04. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. sad nepoznata boravišta. Općina Gospić. sada nepoznata boravišta. u kriv.1958. zv. Vukelić. kao predsjednika vijeća. VUNJAK DRAGAN. MARIJAN UZELAC. Kuli. u S. Općina Gospić. BARAĆ MILORD. u Gospiću.g. rođen 15. r. Srbin. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. sada nepoznata boravišta.g. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. VI opt. Srbin. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. Kuli br. NIKOLA ZAGORAC.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. rođen u Kozjanu. 56.g. Općina T. II opt.09. 63.1955. i majke Milice. s prebivalištem u L. dana 16. sada nepoznata boravišta. Barać. Vukmirović. 10. . i 16. r.01. rođen 05. zbog kriv. sin Nikole i majke Dušanke.10.god presudio je I opt. Jasikovačka br. sada nepoznata boravišta. Uzelac. u Gospiću. te Miroslave Jurjević. rođen 26. Osiku br. rođen 10. DUŠAN UZELAC. Srbin.11. lipnja 1994. sada nepoznata boravišta.1963. Općina Gospić. IV opt. sin Miloša. star 30 godina. s prebivalištem u Gospiću. VII opt. sin Đorđa. predsjednika suda. III opt. sada nepoznata boravišta krivi su . DANE SERDAR.06. god. r. r. u Metku. Srbin. u Gospiću. i majke Soke. kao zapisničara. rođen 10. djela iz članka 120 OKZRH. s prebivalištem u S. kbr. sin Milana i majke Danice. kao članova vijeća. gdje prebiva.1944. s prebivalištem u S. Kuli. rođen 23. Korenica. odvjetnika iz Gospića. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. 1966. god. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. 19. Srbin. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. Jokić. Kuli. sin Stojana i majke Latinke. ''Braco''. Srbin. 1952. r. MIROSLAV SERDAR. 8.

iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. od oko 14. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. MIROSLAV SERDAR VII opt. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. Orešković Nikicu. od 30. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. NIKOLA ZAGORAC. Dušana Uzelca. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. Miroslava Serdar. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. zv. ograničavali im kretanje dalje od kuće. 22.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "Braco" II opt. Orešković Anu. postupka. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. listopada 1991. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. BARAĆ MILORAD VI opt. Katu Orešković i Mariju Nikšić. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. 1. kolovoza 1949. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. g. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. XII 1992. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. da bi dana 13. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. Orešković Milana. 52. Nikšić Veru. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. god optužilo je Nikolu Zagorca. listopada 1991. DUSAN UZELAC V opt. protivno čl. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. zbog kriv.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. st. Orešković Anku. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Danu Serdara. Barać Milorada. g.kolovoza 1949. DANE SERDAR IV opt. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama.

Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. ograničavali im kretanje dalje od kuće. kolovoza 1991. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. Orešković Milana. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. Dani Serdar. Orešković Nikica. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Orešković Anu. Marije Nikšić /72/. Dušanu Uzelac. g. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Ive Orešković /29/. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. Nikšić Veru. listopada 1991. 22. st. Orešković Nikicu. kolovoza 1992. Miroslavu Serdar. Dana 13.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. listopada 1991. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. kolovoza 1949. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. Blaža Oreškovic /26/. Barać Miloradu. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. svibnja 1993. Orešković Anku. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. Mare Orešković i svjedok. pa se netko sklonio u prvi. Orešković Mara. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. koji je bio "glavni" u selu. njih 11 stanovnika. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". On se je sklonio u zadnji dio podruma. pa nadalje. bio je zapovjednik. Orešković Milan. Pucao je iznad njih. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . Oršekovic Ane. Orešković Nikicu. protivno čl. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. i Orešković Milana. koje im je podijelila bivša vojska. l. Nikole Orešković /28/. Također. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. Milke Orešković /27/. Katu Orešković i Mariju Nikšić. god optuženicima Nikoli Zagorac. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. Nikšić Marija. Orešković Anu. tako da nisu mogli napustiti selo. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. Mile Orešković /14/. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. /23-24/. iako su to pokušavali. Nije vidio tko je tada izašao. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. Orešković Anka. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Orešković Anku. 52. a netko u drugi dio podruma. Nikšić Perica. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Orešković Anka. Marija Orešković /36/. Posebno da je počela napetost od 29. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli.odnosno. Orešković Kata. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. ali im isti nije pomogao. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. Mande Orešković /30/. Nikšić Veru. Orešković Ane i Nikšić Marica. 22. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. da bi dana 13..

Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. koji je bio pripadnik bivše JNA. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. U konobu su ušla 4 četnika. X 1991. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. Međutim. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. Oni su bacali vreće i tražili je. ona se nije javljala. a Mile po desnoj. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. V opt. koji su prošli kraj njih. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. On ju je vidio kada je ušla. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. a jedan ju je pogodio u kuk. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. tako da ga nisu mogli vidjeti. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. jer da će u protivnom biti ubijeni. 13. a troje je ostalo živih. Tu je ostala do . Za drugoga također ne zna kako se zove. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. jer je bila u velikom strahu. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. Nikola Orešković i Ane Orešković. 12. a neki u zelenim jednobojnim. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. jedan više ramena. Dane Serdar. Klenovca i Vukave. jer je bila pokrita dekom. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. Također je zapaljena i štala. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. Nakon nekog vremena oni su otišli. sakrila se. pa se je sakrila iza jednog kazana. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. III optuženik Dane Serdar.ispred podruma. jer je čula glas Mile Oreškovića. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". IV optuženik Dušan Uzelac. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". Mara Srešković i Marica Nikšić. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Kule. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. Ostale ne zna. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. što smo mi krivi". koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. ali je nisu našli. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. da ćemo platiti Klenovac". II optuženik Miroslav Serdar. neki u šarenima. Barać Milorad i VI opt. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. te je govorio ''tražite je. X 1991. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". gdje je spavala. te je zaplakala. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. staju i gospodarske zgrade. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. ali zna da je sin Đure Vičina. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. majku joj ustašku". Zagorac i Sudžuković. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. Naime. Nije je vidio.18 sati. te da idu natrag u sklonište. koje ne zna poimenice. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. Kada se je vraćala kući II opt. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. svjedok. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. Tu su se i sklonili. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. Da se tu sklone govorio im je i III opt. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. listopada 1991. On je pucao po lijevoj strani konobe.

Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. Dana 13. svi naoružani. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. došli u njenu kuću. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. te da su pobijeni i drugi. star 95 god. te misli da su se zbog toga i spasili. te im je rekao što gledaju.im se kuha kava i da rakija. koji je pucao u njenom pravcu. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. isto kao i V opt. Kuli bilo naoružano i organizirano. IV opt. Osika naselja. djever i jetrva. Kule. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. listopada 1991. te je svima zabranjivao kretanje. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. Također je vidio kada je VII opt. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. Dragan Vunjak i Milan Serdar. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. te tražili da . Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. Tako su negdje početkom listopada 1991. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. da im majku. te da nakon toga te zgrade gore.navečer. ne zna što se s njim dogodilo.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. Barać Milorad i VI opt. te da su im odnijeli oružje. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. Marijan Uzelac. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. pa čak i lovačke puške. kolovoza 1991. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. ali misli da je izgorio u kući. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. a oni su izašli van. Kule organizirali i naoružali. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. zv. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. Nike Orešković. "Mršić". izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. II opt. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. Od toga je pala. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. sin Đure. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. je po krovovima njihovih kuća. Oni su zapalili štale Ive Orešković. te se je prijetio zajedno sa ostalima. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. od kuća. Tako jedne prilike oko 29. i pucao je preko njih. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". II opt. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. te uspjeli pobjeći u Perušić. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke.

Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. posebno I i II optuženi.kada ga je upitala što će biti. Dana 13. god došla u kuću Dane Oreškovića. moja vojska gine". po noći su ih plašili i pucali po selu. jer je kuća zapaljena. godina. a ne u lice. ubijeno je pred konobom. ostala je sama pa je oko 3. star 96 god. Kule. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. da li je ubijena ili zapaljena. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. U njegovoj kući ostala je njegova majka. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. 13. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. Odvezli su gumenjak s alatom. listopada 1991. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. Tako da je razbijen prozor. a po noću su pucali po kućama. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. koji je ostao u kući. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. koji su njih "čuvali". jer su pucali op njoj. Kada su dana 29. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. a kasnije su ih palili sami. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. Oni da su tamo bili najgori. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. Također je u grmlju čuo VII opt. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. Njegovu kuću su oštetili. listopada 1991. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. X 1991. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. jer su vidjeli da su oni naoružani. platit ćete vi Klenovac". Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. zajedno sa suprugom. stara 90 godina. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. da govore "dobro smo sredili babu". Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. Drugi su ušli poslije nje u podrum. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike.kao i štale zapaljene su tromblonima. osim Dane Serdara. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. petero u konobi. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". Mogli su se kretati samo između svojih kuća. odakle je . ali ih je vidjela samo do iznad pasa.ograničavali kretanje. Iz konobe se je povukla u grmlje. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. VII opt. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Osik. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. god gledali kako se puca na L. god oko 14. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. jer je štala zapaljena. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. koji su tuda prolazili. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. U kući je bilo sve razbijeno. o kojoj ne zna ništa. koja se zvala Marija Orešković. VIII 1991. te pljačkaju. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. stara 90. Prve kuće koje su izorile isto . U njenoj kući ostala je njena svekrva. Prolazili su kroz selo i pucali. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. te misli da je izgorio. te je pucao iznad njih. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara.

Nikšić Vera. a kasnije da su ih sami palili. Dane Serdara. kolovoza 1949. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. Tako. kao i poslije tog događaja. zv. objektima. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. Miroslava Serdara. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. Dušan Uzelac. Kule. god vidio da se u Š. Svjedok Krešimir Tomljenović. Orešković Ana. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. Dušana Uzelac. Barać Milorada. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Miroslav Serdar. Barać Miloradu. Marijanu Uzelac i VII opt. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. IV opt. Dani Serdar. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. II opt. da su noću pucali po civilnim. Dane Serdar. te da se osjeća ugroženim. god.sudjelovali u tom masakru. Nikoli Zagorac. O događaju od 13. Orešković Milan. a zapravo da su svi bili glavni. Barać Milorad. god kada su ubijeni mještani Š. tako i žene. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. zv. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. a i ranije. Orešković Anka. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Dušanu Uzelac. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. Svjedok Ivan Orešković. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. vidio je VII opt. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. najprije tromblonima. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. Kata Orešković i Marija Orešković. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. skrivajući se. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. VI opt. listopada 1991. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. 520 st.sa ostalima krenula prema Perušiću. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. Dragana Vunjak i Milu Serdara. U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. 1. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. III opt. ''Đurin". Miroslavu Serdar. X 1991. "Cvekin". Dušan Uzelac. listopada 1991. V opt. Orešković Nikica. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. kako muškarci. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje.

Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. IV opt. Nikole Zagorca. Dane Serdar. 2. Barać Miloradu i VI opt. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. ove presude. po primitku pismenog otpravka. Vunjak Dragan. dok kod I opt. ' O TOM OBAVIJEST: 1. Dani Serdar. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. Dušanu Uzelac. IV DUSAN UZELAC. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. Naime. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. III . Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. lipnja 1994. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. 3. Matilda . i nadalje su nepoznata boravišta. V opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. S druge strane. Miroslav Serdar. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. Dušanu Uzelac. a optuženicima Dani Serdar. II opt. i VII DRAGAN VUNJAK. svibnja 1993. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. Miroslava Serdar i VII opt. odvjetnik iz Gospića. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. VI MARIJAN UZELAC. putem oglasne ploče suda. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. 16. . te u ubijanju civila i razaranju sela. SERDAR. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka.DANE. koje utječu na odmjeravanje kazne. V-BARAĆ MILORAD. U Gospiću. Branitelj: Stjepan Nikšić. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. II MJROSLAV SERDAR. Dušan Uzelac. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela.

Srbin. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- .GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. kuhar. sada nepoznata boravišta. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. trgovac. Dubici. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. ostali podaci nepoznati. godine Svračkovom selu. općina T. 79. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. s prebivalištem u Plitvicama kbr. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. sada nepoznatog boravišta. Srbin. T. odvjetnika iz Gospića. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. općina T. Korenica. Srbin. svibnja 1942. rođen 26.12. konobar. u Bos. rođen 12. Korenica. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. srpnja 1994. djela iz članka 142 KZ. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. 67. 64. u Plitvicama selu. rođen 22. Korenica. Korenica Srbin. kao predsjednika vijeća. sada nepoznata boravišta. u Plitvicama općina T. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana.1961. lipnja 1958. Rukavine. s prebivalištem u Plitvicama kbr. vodoinstalater. Korenica. općina T. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. ostali podaci nepoznati. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. svibnja 1953. s prebivalištem u Krbavi kbr. rođen 08. ostali podaci nepoznati.

a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. sada nepoznata boravišta.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. pa se temeljem članka 142. rođen 24. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. veljače 1951. u Titovoj Korenici. općina T. 67. rođen 10. 56. prosinca 1960. s prebivalištem u Plitvicama kbr. Vuković Danu. 22. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. siječnja 1965. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. u selu Plitvice. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. tehničke stvari i potom kuće zapalili. Vuković Nikolu Vjekoslava. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. devizni novac i novac RH. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. Korenica. 1949. rođen 10. s prebivalištem u Plitvicama kbr. zlatninu. u T. rođen 1. Srbin. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. rođen 12. ostali podaci nepoznati. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. 08. Srbin. i Jovanke. travnja 1944. u Plitvicama kbr. sada nepoznata boravišta. studenog 1991. travnja 1944. Srbin. šumski tehničar. s prebivalištem. Korenici. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. ušli u selo Poljanke. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. 93. meteorolog. trgovac. Matovina Nikolu. ostali podaci nepoznati. godine u Poljanku. Korenica. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. st. općina T.

novac i sl. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković.21/93-2 od 17. svibnja 1993. jer nisu dostupni ovom sudu. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. K – 15/92-8 i Kv. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. 7. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. sam čin ubijanja nije vidjela.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. U skladu s rješenjem ovog suda br. sklonila se je. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. Momčilo. Prije nego što su počela razaranja. Točnije sve do kritičnog dana. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. jer su njih pustili. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. jer je bio u strahu. nakit. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. Kritičnog dana 11. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. . izvodili ljude. Slavica Vković /39/. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. a kasnije u izbjeglištvo. tako da ih nije mogao prepoznati. zaposjeli su selo. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. već je jedino čula rafale. studenog 1991. postrojili su ih i rafalom pokosili. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. a za ostale ne zna što se dogodilo. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. studenog 1991. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. a kasnije su sve zapalili. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani.Marije Vuković /list 44 i 84/. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. počeli su vikati i galamiti. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. jer je cijelo selo bilo okupirano. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani.

Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. Žalba se podnosi ovom . Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. dana 4. jer je u to vrijeme bila zarobljena. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v.r. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. U Gospiću. izuzetno velika posljedica. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. srpnja 1994. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno.r. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. 120 istog Zakona/. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. istina. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. odnosno branitelju. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. ovaj ih svjedok nije prepoznao. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana.

10. Slavko Grbić13. Branitelj Stjepan Nikšić. . Optuženici : 1. 14. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. Vinko Grbić6. Republike srpske krajine napustio Rovinj. Vladimir Grbić11. Momč17.. Republike srpske krajine. i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. Dane Rodić15. O TOME OBAVIJEST : 2. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. . sin Bože i Stanke rođene Glušica. . gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. 12. Boško Žujić2. god. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. . .1962. . god. suda 6. 5. općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. MIRKO BOGUNOVIĆ. Mić8. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. te je bio zapovjednik tzv. u Donjem Lapcu. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . odvjetnik Gospić.sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik.06. rođen 04. 3. 3. 16. Boško Grbić4. . . 7. o Grbić9. putem oglasne ploč19. ilo Grbić18.

04.g 19.1946.12.g 29. do 1995.1969.1955.1952.1956.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.01.g 17.11.06.g 10.09.g 10.01.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.g 02.09. mjesec i godina rođenja 30.1940.11.g 15.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .1967.g 15.1968.10.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.1945.01.1958. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.g 28.g 05.g 10.g 02.1942.04.Hrvatskoj od 1991.08.g 19.1968.1951.1959.1960..g 03.05.01.1958.08.1950.01.1954.g 09.1940.06.1957.10.g 05.g 19.g 29.g 15.09.08.1961.1931.09.1964.g 16.01.1960.03.

10.08.g 11.g 14.09.g 19.1960.g 28.1964.1934.1960.09.05.05.1961. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .g 14.1966.g 31.g 20.09.1964.g 05.g 15.09.1948.1962.1955.g 22.1953.g 24.05.g 08.01.11.1924.1969.09.1957.03.1936.g 22.g 20.g 16.g 26.g 24.g 14.1947.1951.1955.g 13.g 26.04.03.g 22.g 01. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.1962.1967.g 28.1969.08.10.01.03.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.05.g 02.1957.02.g 01.1971.04.1969.11.1963.09.g 01.1951.1968.04.09.03.10.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.1971.g 02.

g 18.g 18.1952.03.11.01.g 08.03.06.1947.1955.1958.1962.1962.1950.1964.04.1933.02.02.1956. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .04.g 13.10.08.1949.1959.g 15.1949.1960.1968.g 06.02.04.g 19.02.g 20.1956.1970.07.g 02.08.g 08.g 27.g 20.g 05.g 31.1965.g 13.1955.06.g 26.04.1933.07.1966.g 03.1957.g 21.09.g 22.g 22.1960.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.g 08.02.06.04.07.g 15.09.g 22.g 01.g 20.09.g 19.1957.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.g 09.1946.06.05.03.1957.1947.1960.1958.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.

12.03.01.g 10.1934.06.g 20.10.1971.10.12.10.07.1960.g 10.1961.g 16.1953.1960.05.1970.g 04.1964.1946.g 03.1967.1970.1964.1965.04.g 22.08.1970.1973.g 10.g 09.11.g 06.1943.07.g 06.g 01.03.1971.g 15.1959.1967.09.1967.1954.10.g 19.g 26.g 20.1970.01.g Schweningen.1960.g 15.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.09.g 01.06.10.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .g 21.08.1966.g 25.g 06.g 06.g 27.1949.10.g 18.1961.g 10.05.1964.1971.g 22.1953.09.12.03.05.1967.1967.1969.05.04.g 13.1968.1966.g 21.1966.01.1969.g 28.g 25.1960.1955.g 23.02.06.g 15.g 21.09.g 19.10.02.08.g 05.02.1961.g 25.1962.g 24.g 05.g 31.03.12.12.1966.08.g 03.11.1962.11.g 12.g 16.g 16.1966.1964.11.g 01.1964.1946.g 10.1963.g 19.04. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.02.

1957.1967.g 04.g 13.g 11.05.09.05.g 08.1956.05.08.g 04.1969.g 16.11.10.1967.03.g 24.g 06.04.09.09.06.11.g 04.04.g 30.1958.09.g 26.g 14.1936.01.1951.g 07.03.1962.g 20.09.g 01.09.g 28.1958.g 24.09.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .08.g 28.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.1957.08.05. Liška (Savo) 04.1956.g 16.1972.1960.1965.g 02.1968.1970.1955.g 17.g 15.g 30.10.g 20.1961.g 11.1969.1960.1948.1959.1960.1956.g 04.g 26.1970.12.08.g 12.11.1957.07.g 14.1955.1963.g 12.1960.g 28.g 13.1924.02.1971.g 15.07.10.07.g 30.01.g 02.1964.01.1953.1952.g 28.1955.03.08.12.g 02.05.1966.g 12.04.1943.1951.1960.09.1967.09.g 17.10.1963.g 01.g 12.02.g 26.01.04.g 23.1968.g 06.g 21.1957.04.1961.1957.

02.1967.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.02.g Stara Krivaja 17.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.1965.g Bastajski Brđani .1952.03.g Pakrani 16.1949.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.1951.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.09.1958.02.Vlade Gatarić (Jovo) 07.1959.05.11.04.1968.01.1965.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.04.1954.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.04.1955.09.06.1963.1952.1954.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.03.

Zalužnica Otočac Otočac.03. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. 30. 01. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar.1957. 08. 23.09.1958. 31 Gospić.1950.1953. Bud Beograd – S Gospić. 03. 01.05. 01. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. 23. 31.12. Krbava Duboščica općina Vareš.1958. 28.1957.1950. Dr. 12. 01. Lič Tesle 17 Gospić. Karlovac.10.03. 27.1959.1953. M Korenica.1947.02. Zal Otočac.11.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.04. K Gospić. Vile 15/IV. P 121 Zagreb. Gospić.10.12. U Nazora 2 Korenica. 21. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica.03.1955. Zalužnica Mogorić.10. Otočac.11.1952.04. 01. Trg Radića 1/IV Gospić.01. 19.1949.1961. BiH (državljanin BiH) Štip.1963. 17. Crna Vlast 9 Otočac. Jasi . Stje Gospić. Bud Gospić.04. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik.12.1958. Me Gospić.04.1957. 18.1947.1952.03. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26.1966.1960.03. Zal Karlovac. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć. Zalužnica Otočac. Bud Gospić. 01.1954. Stje Gospić. 26.01. P.

god. 7 .god. 14.01.Milan Miljević ( Đuro ) 08.god. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac.god.04.god.1957. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić. 22.10. Okić br.god.god.01. 14.god. 18.06.1953. 02. 27.1958.1967.10. Karlovac Karlovac.01. 01. Slunj Nova Kršlja. 50 Karlovac. 29.1936.1948. Duga Resa M. Primišljanski Tržić. Slunj Vojnić Tobolić. 26. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03.god.09.01.1970.07. B Karlovac.1956. B 153 Karlovac. G br. Duga Resa Kosijersko Selo. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo.10. 04. N 14 Slunj. u br. K Brigade bb Karlovac.1952.god. Stuttgart. 05.1955. B 154 Karlovac.09.1967. Kozinac.god. Slunj Koranski lug.1958. Karlovac Donji Skrad.god. Karlovac Okić. 40.god.1971. 5 Primišlje br Karlovac.06.1967.1964. Okić br. u br.03.1944. Okić br.god.god.god. 13.1954.09. Slunj Manjerović Selo.1937. 34. 32. M br.11.12.1963.1960. Karlovac.1972.1959. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja. 02.10. XV. Karlovac Okić. 16.god.05. 19.09.god.04.1968. 04. 24. u 10/A Karlovac.god. Njemačka Kordunski Ljeskovac. 10. 06. 06. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19.03. Glina Gređani br.god. Okić br.god.god. 07.06. 28.god.

07.1958. 9 Slunj.1948. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan. u kbr.1950.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš . 11. 12. Karlovac Benkovac Gejkovac.god.g 06.g 12.god. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.03.god.12.1949. 13 Karlovac. u br.g 19.1943.06.05.02.1934.06. Gornja Trebinja.g 07.1960. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac.08.02.1956.11. mjesec i godina rođenja 15.1967.1932.god.g 08.g 28.04.1950.1968.1959.g 31.05.02. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv.10.god.g 24.01. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.g 18. Vojnić Tuk. do 1995.g 20.1960.god.1966. 30.1953. 05.12.1956. 10.07.1962. br. Karlovac Gornja Trebinja. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1969.god.1936. 05.II.01.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20. Vojnić Kosijersko Selo.1937..g 07.g 30. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.1949.01.08.1969.1965.01.god.06.g 06.g 15.g 03.1961.1959.11.03.04. 2 Karlovcu.g 18.07.g 15. 20. u Duga Resa.

g 10. Kordun .1970.12.1951.04.1962.g 15.02.04.05.04.011964.g 29.g 27.1956.081946.1965.1951.g 26.1951.05.1950.1937.01.g 09.1960. Šurijak Ružić Milenko zv.04.g 20.01.1945.1942.1955.06. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.12.g 01. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv.1970.g 17. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.g 16.05.10.1968.g 15.g 07.g 10.1950.03.g 13.1941.01.g 15.11.1950.g 18.03. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.01.1961.09.01. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.g 02.g 09.1969.g 19.g 22.1959.04.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.g 26.g 20.g 24.1967.1944.08.g 14.

1957.1957.g 06.12.g 11.1951.09.1966.01.07.g 24. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .02.1959.04.g 03.1970.g 06.g 12.11.03.1961.11.03.1954.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.1965. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.1956.1925.04.g 22.1955.07.g 16.g 04.06.01.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.1957.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.g 19.1933.g 31.1966.11.g 15.1964.g 09.01.1955.011962.g 25.g 25.04.

1955. Gospić.02. 8 Plaški. 23.1958.1973.1952.04. T Svačića br. 13.10.03. Heroja Karlovac.10. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište.1956.1946. u br. Latin Plaški. 10.1957. Sve Vrginmost. Korenica Plitvice.1934.1954. Glina Banski Moravci Karlovac. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić.1947.1946.04.07. Karlovac Kompolje.Đuro Varda ( Dane ) 23.07.11. 21.05.09. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30.1969. Srpsko Polje. SO Titova Korenica Mazin.1947.1961. 01. Bosanska Dubica Gornji Budački. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19. u . Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02. Počitelj br. ul.1946.01. 10. 27.04. Gospić Karlovac.11.12. Go Ogulin. 5 Počitelj br.04. 30. Pješćenica.09. ul. Počitelj br. 06. 02.10. N 9 Karlovac.1954. 02. Otočac Divoselo. u Karlovac.08. Gračac Počitelj.01. 01.1958. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. Ogulin Karlovac. Gospić Počitelj.01. Gornji Sjeničak.1961.1941.1926. Karlovac Vojnovac. 17.10. J. 11. 25. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br.02.1954.1927.1928. Donji Klasnići. Staro Selo. ul. 10.10.1956. T. 24. 10. 15. P Ogulin Plaški. br.

u 04. SO Knin Bruvno. 01. 20.1968. Vojnić Duga Resa.03. SO Gračac Glogovo. Proleter Otočac. 20. selo Vel. 15. G VI. 09. SO Obrovac Bruvno. SO Gračac Hripavci. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29. R Karlovac.06. Plavn Gračac. Rad Gračac. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar. Klju Karlovac.08.1955.1961.1955.05.1958.03. Vojnić Karlovac.1954.1968. 14.03. T Cerovac 19 Karlovac.11.03.1954.04. 20.12. SO Gospić Mazin.1969. 26.1957.1956.1964. Ze Gračac. SO Gračac Zelengrad.1960.1965. 05.1958. 25. SO Kula Vojnić. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. G. P Knin.07. 26. Ključar. Neteka Gračac. S Karlovac. Glo Srb. Slunj Mala Crkvina. SO Ključ Orahovica Raduč. Ma Obrovac. 13. 28.1950.1953. 06. SO Gračac Gračac Donji Poloj.10. Gospić Gospić. Rad Gračac. 06. 24.06. u Gračac.08. Gospić Raduč kbr. Slunj Ploče 117. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno. 18. 03.02.10.03.01.1960. Plo 03.1947.05.04. M .07.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16.01.1959.1949. 10. Karlovac Cvijanović Brdo. 01. u obala br.08.1938.1954.1967.07. 02.1962.10.1957. Popina Karlovac. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić. 22. B Karlovac.1968.1954. Raduč. 20.04.09.11.1910. Vojnić Vođević Brdo. 20.06.

03. Gračac Gračac.g 22.09. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.g 06.1949.g 10.1947.g 23.g 02.g 07.1957.1958.01.1952.g 20.g 15.1937.1965.07.g 01.10.02..1951. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.1962.1953.1959.10.10. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.07. mjesec i godina rođenja 04.IV.g 09.1964.01.1968.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.09.1962. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .02.g 05. 01.g 07. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .01. do 1995. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan. Gračac Gračac kbr.07.05.04.02.g 24.1958.1951.1960.1955.12.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.

1950.06.1954.g 09.g 03.1956.g 31.1939.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.g 08.g 18.02.011954.g 14.1960.11.1969.g 24.1963.g 03.1949.1956.g 21.05.1959.05.05.1951.g 07.08.01.1950.03.g 6.g 01.1951.g 04.g 0504.1958.03.12.1964.1952.06.01.g 16.g 1707.1971.g 18.g 15.07.g 14.09.g 17.10.g 15.1941.01.01.1953.05.1966.1967.g 04.1939.09.05.1954.1941.g 09.g 02.g 24.05.1956.1946.1953.g 17.02.1950.1953.01.06.g 24.01.1955.07.g 09.07.11.g 09.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 20.g 05.09.1949.03.1962.10.1959.1951.g 24.g 06.g 22.

Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.g 21.g 01.01. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.07.1968.g 23.06..g 22. Klina.1955.g 04.1956.03.1950.g 15.g 20.g 04.1938. Tit D.03.01.g 19.1952.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.1960.09.g 05.1939.g 04.g 28.05.1948. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .1947.08.1947.10.g 25.09.g 09.g 24.02.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga . Slunj Miljevac .1955.05. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .V. do 1995.01. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.1957.g 03.1968.1947.02.07.1955.g 12.01.g 10.03. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1943.1936.1954.1947.06.g 21.04.g 06. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S.1947.1954.g 21.1935.g 15.06.g 02.01.09.1958.12. Kosano Industris Vojn S.g 2304.1951.g 20.g 26.01.g 02.1948.04.09.11.1954. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.06. Slunj Slunj Rakovica Grovac.03.g 20.g 04. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.12.06. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.1951.1941.1966.1934.1966.g 25.g 28. Slunj Nova Kršlja Ruševica .g 05.1962. Kosano Lapat M.

Karlovac Zagreb. Otočac Srpsko Polje kb Otočac .Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03. Sjeničak br. 20.01. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29. SO Karlovac Klipino Brdo. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.1961. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. 20.1946.11.1965.06.04.1970.01.1923. SO Karlovac Prkos Lasinjski. Sjeničak br.1949. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.05.1944. Kar Prkos br. Sjeničak br.1968. 26. Karlovac L. Srpsko Polje. 30.1941. 05. 14. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.1925.1954.01. Srpsko Polje. 10. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09.1948.1967.05. Srpsko Polje.03.12.05.03. Srpsko Polje.1937. Cazin.2 Karlovac L. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15.01. Republika BiH Lasinjski Prkos. 9. 08. 1 D. 06. SO Karlovac Donji Sjeničak.09. SO Karlovac Lasinjski Prkos.04.1949. SO Karlovac Srpsko polje. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24. Srpsko Polje. Sjeničak br. Ka Klipino Brdo br Karlovac L. Španjol boraca br. 25. Nova Krš Prkos br. Otočac Slunj.

12.1951.1955. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.03. Otočac Brlog kbr. Bart br.08. Otočac Otočac. ul.1959.1950. ul. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20.04.01. Ponori. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26.1951. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Otočac Otočac.03. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13.06. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02.Branislav Janjatović ( Petar ) 14.1970. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima .1942.02.1951.. do 1995. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24.

opć. 1962. Bihać. 1965. 06. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. B. 24. 1962. Slovenija Bović. 1951. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 23. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. 01. 1968. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 10. Osik. 12. 1968. 1949. Korenica Škanalija. SR BiH Karlovac Perna. Fortička Otočac. opć. Naz Karlovac. Topusko. 03. Kalnič Zagreb. opć. JNA Brinje. 1935. 06. V. Rep. 04. Crna Vlast. 07. 11. 02. 07. 05. Topusko. 24. Srbija Krbava. 08. 1952. opć. 09. Lug. 08. 30. Vrgi Topusko. 24. 19. 30. 05. 22. 1937. 15. 1967. opć. 1951. Karlovac. 1964. 02. Otočac Klipino Brdo. 1951. Otočac Kragujevac. 1947. 1939. opć. Kralja IV br. 07. Brnja Vrginmost. 19. Kidri - Zagreb. 12. opć. Bačka Topola Babin potok. 28. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 1951. 1947. 03. 13. 04. 03. opć. Ul. 1952. s . 01. 1958. 1952. 1956. 01. opć. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. opć. Dvor Bović. 1955. 1960. R. 04. 1938. 1952. Vrginmost Maljevac. 05. 09. Fra Filip Zagreb. opć. B. Perna 1 Vrginmost. 07. 07. 06. Grada V - Velika Gorica. 01. Vrginmost M. 05. Ivice Lov Otočac. 03. 07. Korać Brlog Donji Lapac. 07. 27. 2. Trg. 04. opć. opć. 26. 01. Ul. 1952. 15. 04. 03. 10. 03. K Tomislava 43 Karlovac. 1949. 1950. 1953. Karlovac Poljani 185. 04. Karlovac Ajdovščina. 04. 10.

02. 1966. 21. Karlovac Brinje. Vergašev Vojnić. Nade D Vojnić. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. Loskunja Karlovac. 1961. 26. 1955. 1949. 08.1930. 1962. 1950. Lipanj L. Dubro Rapain Dol 25. 01. 1963. 10. 18. opć. opć. 1957. 05. 07. Ive Se Vojnić. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. 01. 07. opć. 1956. Bakars Vojnić. 1949. opć. Jasenica. Otočac Janja Gora. 14. 05. opć. 1967. op. 1946. 01. 1946. 06. 1967. 1962. Jasenica. 1963. 1956. 13. 04. 15. 1954. Omladin Vojnić. 15. 02. 16. 06. 01. 12. Ogulin L. 06. 26. 03. 10. O Janja Gora 183. 16. Mostar. 02. 25. mjesec i godina rođenja 24. Slu Karlovac. Partizansk Gospić. 29. Plaški Karlovac. opć. 1964. Rakić Zagreb. 10. Dvor na Uni Gornja Brusovača. opć. opć. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 13. 02. 18. Korduna Vojnić. Gejkovac Vojnić. Kolarić b Duga Resa. Og Latin 38. opć. 06. 08. 08. Vojnić D. Vojnić Gaćeško selo. T. 1954. 08. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. opć. općina Ogulin L. 1964. Jasenica Plaški. opć. 01. 1953. 07. 31. 01. 23. 1963. Domag Karlovac. 25. opć. 01. 1947. Slunj Vojnić Bukovica. 1969. Jasenica 148 L. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. Slavs Karlovac. 01. Jasenica 182 Blata 14. 19. 05. D. Ogulin Broćanac. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. 15.02. 06.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . 1967. Og Begovac L. 05. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 1934. Jasenica. opć. 16. Jasenica 106 L.. 05. 08. 1962. Jasenica L. 1950. Budačka. D. 18. opć. 25. 13. 11. Lapat 1/F Plaški. 1954. 1946. 10. Jurga 8 Vojnić.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. BiH L. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. 1941. opć. 11. Jasenica. 01. opć. 1967. 07. opć. Verga Karlovac. 10. Ilica 245 Broćanac 12. 07. 1951. 05. Korenica Janja gora. do 1995.

1955.1951.12. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02. Kašića 2 Staro Selo 38 .g 1936.1955.g 1945.01.g 16.11.g 07.g 1960.g 1950.08. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa. Karlovac T.05.g 05.g 1941.g 1947.1941.08.g 1956.04. Vrginmost Cerovac.g Žagrovići.g 20. Cerovac.1971.g 1935.1960.g 1941. Vojnić Vojnić Brnjevac.g 1950.1991. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.g Glina Mala Trepča .g 02.g 18.g 18.1946.1970.g 1947.g 02.03.12. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.

g 08.g 04.g 15.1950.1945.1965.1953.g 29. Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5.g 10.08. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29. do 1995.1940.01.1951. V Gornji Poloj 8.1940.09..1948. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1969.04.1957.g 22. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor .01.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb.01.1935. Klupica 12.06.g 13.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17. Sjeničak.03.g 02. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.Vojnić Mandić selo.g 02.g 30.1936. Karlovac Ponorac.04. Karlovac Topusko Veljunska Glina . Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj. Sjeničak S. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.05.05. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7. G. Karlovac Ponorac G.1945.g 21.05.g Velika Rušina.1959.12.05.g 30.10.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.1948.07. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24.g 15. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.1949.g 20.05.g 08.1946.1951. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.1939.g Slunj Gornji Skrad.11.12.

06.g 23.1950. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj .1935.11.09.04.g 11.1937.1969.05. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.1937. Ogulin Janja Gora..g 13.03. Karlovac Veljun. Ogulin A.g 22.g 16.g 20. do 1995.04. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17.g 01.08. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21. Bijelo Polje.06. Korenica Perić Selo.1950.1958.g 20. Slunj Lapat.1952.g 28. Crna Gora Lička Jasenica.g 10.1940. Ogulin D. Gračac Jamari.1946.1935.05.g Turilovići.04.1950.g Lekovina. Karlovac Zagreb Veljun.06.03.04.g 15.1947. Žerve Gora G.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.g 15.1944.g Gornje Trebinje. Slunj Velika Popina. Trebinja Šalamunić.1948.g 14.1953.08.04.

02.08.1969.08.06.1971.1963.1961. 22.10. 04. Gosp Čremušnica br.12. Vrginmost Dugo Selo br. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul. N kbr. 16. Ostrovica kbr.01. ul.B kbr. Vo Stipan br. 24.06.1959. Urij Gospić Lički Osik. 04. 17. 15. T.05. Vojnić Široka Rijeka b . ul. ul. Lasinja Karlovac Stipan.1958. 62. ul.02. Gospić Široka Kula Beograd Davos.01.03.09.03.1947. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. Švicarska Šalamunić.1935. 08. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20.N kbr.1931. 28.1951. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.20.01.1934. 02.1968.1953.09. 01.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. Gospić Čukovac Čremušnica.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.1964. 8 Krstinje bb. 07. 10. Gospić Lički Osik.09.06. Gospić Tolić.1955. 06. 3 Ostrovica. 2.1925. 29.1971.09. K kbr.1944.1931. 01. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01. T.08. 01.1968. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr.Korenica Gornja Barska.12.1968.04. Korenica Gospić Gospić Široka Kula. Dugo Selo.1942. Lasinja Lički Osik.02.1930. 29.P bb. SO Cazin.

Janja Gora br.06. .1952.1959.1950. 20. Karlovac Janja Gora.22 Zebić br.1938. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14. Vojnić Vojišnica. Janja Gora. Senjs Pavlovac br.1937. Ogulin Tušilovački Cer 28.09. 12 Vojišnica br.BiH Gospić Karlovac. 02.1954.10.1959.Milić Miljuš ( Nikola ) 01. VIII. Vojnić Vojišnica.06. Tušilovački Cerovac. Barilović Orjavac br.03. Vrginmost Plaški Buzeta. 10. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27.08. 12 Kupljenski br. Lipa.1952.1950. Vojnić Vojnić Vojišnica br. Vojišnica. Glin Vrginmost.1940.1962.04. Donji Primišalj Slunj Kestenak br.1976. 15. Bihać. 05. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24.1941. 09. Vo Malička kbr. 10. 15. 13 Vojišnica br.05. 22.02. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb.07.1953.09.1943. Vojnić Malička. Koransko Selo.1944. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10.06.04. 5. Krstinje.06.1956. ul. 10.09.09.11.1955. 08.08. Ogulin Janja Gora br. 23. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15.Kordunašk br. 155 A Buzeta bb.

02. 06.1942. Otočac Bruvno. 01. 22. Škare br. 105 Sombor. 21.1946. 08.1975. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. 17. 11.1947.Am Savčevića br.11.1933.06.10. K . 05. ul.10. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb.1927.08.1953. 17 Zalužnica kbr. 123.10. 36/I Zalužnica kbr. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. Otočac Otočac Zalužnica. 21.01. K G. Otočac Gornji Vrhovi. 20 Zalužnica br. mjesto rođenja Kljaić Brdo. do 1995.1946. 01. Boris Uzelac ( Branko ) 30.01. 07. 10. G. Otočac Otočac Doljani br. Otočac Doljani. 10.1 Dabar kbr.04. Zalužnica br.1937. Gračac Glavaci. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15.. 1947.1949. 201. 1960.11. Otočac Dizeldorf.1975. Otočac Škare. Trebinja 51.01. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Njemačka Zalužnica. Otočac Glavaci br. op. Otočac Dabar.1934. 1951. Doljani. 02. mjesec i godina rođenja 25.05. 9 Doljani br.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07.05.1932. opć. Otočac Zalužnica. 29. Trebinja 41.

opć. opć. opć. 01. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. 1947. 08. Korenica Vranovača 60. 1955. 1964. 1935. Heroja Korenica. 09. 09. 1955. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. Vrginmost G. Vrginmost Vojnić Pješčanica. Korenica Bunić 135. 10. 02. 05. opć. Poljani.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. 1941. 06. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. 10. „Veljo“ (Rade) 01. 07. 1968. Kore . Vojnić Katinovac. 10. opć. 09. 12. 1941. slu Crevarska Strana Zagorje 22. 01. Vrginmost Mandići. Slunj Crevarska Strana. Slunj Primišlje. 1938. 10. 1934. 1960. 02. 01. 19. 1946. 1939. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. op. Primišlje. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. V Topusko. V. 02. 1950. K Milan Bubanj (Rade) 28. 04. 1941. opć. Topusko Staro Selo. opć. 09. 1956. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. Korenica Želajva 38. 08. Poljan Topusko Staro Selo 104. opć. Vrginmost Krbavica Ponikvari. 11.

28.g 06. Otočac Duga Resa. BiH Mladenovac . 1959. diviz Gređani 76. Vrginmost Ogulin. 02. op. 17. opć. 06. 1959.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . Jugo Duga Resa. 07. opć. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . 1961. 10.1939. 1973.1940. 1957. 1956. 24. SO Duga Resa Brnjevac.01.05. 30. Rend Karlovac.11. 28. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan.g 12. Džema Karlovac.g 03. 8.10. 11. 20. 12. 10. Lenjin Duga Resa. Rend Duga Resa. Džema Karlovac. Vrgi Doljani 88. 03.1952. 12.1969.1940. 1961. 04. Save M Duga Resa. Jugo Topusko.02. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac. 1946.g mjesto rođenja Dugi Dol.12. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina. 06. SO Gospić Mali Kozinac. 15. 09.1955.03. 03. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26. 02. mjesec i godina rođenja 10.g 23. 05. Otočac Ostrovica . 29. 1952.09.1940.g 10. 01.. 19. 1964.05.g 08. 1957. Ključ. Vrginmost Raduč. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1940. do 1995. Bukovica. Srbija Dabar.1967.1937. opć. 1937. 1966.g 27. Vrginmost Gređani. Vrginmost Doljani. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo.g 25.g Gospić Podum Zemun.04.

g 09.1941. Gračac Drenovac. Korenica Studenci.04.g 01.1950.08.g 12. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .09.03. Karlovac Točak.g 14.01.1946.1941.g 09.02.11.09.10.1932. Gospić Veljun.07.g 25.g 17.g 20.1946. Duga Resa Blatuša.1938.03.g 14.1962.1960. Korenica Tuk Janja Go 14. Slunj Donji Budački.1941. maj Dren Ve Donji B To Bl V.1959.02.g 05.1947.04.1961.08.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.1939.01.g 29.g 07.1942.g 07. Plaški Ploče. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .03.g 20.g 28.g 30.06.g 03.g Janja Gora.05.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.1955.1934.1949.02.1937.

1960. 18. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska.1966.1955.04. Don 82 Pakrac.07.1944.. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24. 13. 08. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan.1948. 20. 09. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega.Hrvatskoj od 1991. mjesec i godina rođenja 25.1962.01.03. BiH (državljanin BiH) Imljani.1955.04. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09.1970.08. BiH (državljanin BiH) Crljenice. 08.04.05. Skender Vakuf. 14.1966.1966. Srbija (državljanin Srbije) Imljani.1965.1919. 29.1956.1966.07. Bjel Novska. Skender Vakuf. Požega Nova Gradi 18.03. Vra Požega.10. Uli Požega.1967.05. 07. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23. Požega Bjelajci. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica. 10. Ale Pakrac. 06.1972.03. 09. don 23 . do 1995.02.05. Crl Kutina.11. Nova Gradi 7 Pakrac. Prokuplje.07.1965.1952.08. Novska Požega Novska.

Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .1943. kbr Kostajnica Panjani. Gra Pakrac.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.03. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan.god.1959.08.1960. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac. Jadra Pakrac.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01.1961. Opć Panjani.12. Pakrac Pakrac.01. do 1995.11. 26.1972. Don bb Pakrac.05. Španovica Pakrac.10. kbr Kostajnica .1949. 18.10. Kra Novska.12.god. mjesec i godina rođenja 01. Špa 08. Kra Lipik. 02. 06. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31.1948. 15. 08.1968.1957.1960..1958.10.god. 01.05.

26.1963. 1 Šaš.1954. 26.02. S 18.06.god. 06.god.02.god.12. 14. 1 Živaja. Dubica Bos. 23.god.06.1950. 22. 10.god.god. 29 kbr. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br. 12. 2 Živaja.1966. kbr.god.god. Dubica Mura.god.11.1953.01. 11.06.10.1964.1953.11. kbr.1958. 08.1949.112 G. Bos.1967. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.05.03.2 Dragotina k . 2 Živaja br. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13.1946. Dubica Bos. S Dragotina. Klasnić k Glina.god. br.god.1943. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08. S 09.1957.god.09.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18. S kbr.12.10. 07. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina.god. 27. Dubica Bos.1967.10. 18.god.06. Dragotina SO Glina. god.1932. Dubica Bos. SO Glina Glina Dragotina. 30.god. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D.10. ul.1959.god.04.03.1962. kbr. k Dragotina. 09.1959.1966.god.1950.god.12. 27. 07.1974. Glina Glina Brubanj.god. Šaš. Dubica Bos.02.god.1935.god.

10. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja. 18.1958.01.god.11.03.09. B partizanskog Glina. SO Glina Šibine Karlovac.11. Petrinja. SO Petrinja Dvor Stajkovac.god. VII u 35 Glina.1962.god.1966.1960.1944.god.05. Rade kbr. 19. Vino Glina.1957. 09.Siniša Martić ( Vladimir ).1963.god. VII u kordunske d Glina G. H Begovići Sisak.1955.11.1965. Begovići.03. 01. SO Petrinja Joševica.01.08.god.god. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01.1948.1948.1957.god.god.09. A Balinac kbr Glina.1962. Frank 2 Petrinja.1953.1949. Ha 30. Pol Trem.god. Kolo Šibine 53 Glina . Trg M Glina. SO Bos.god.02.04. 02. 20. SO Petrinja Joševica. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica. 28.god. ul.god. 07. 15.05.god. 7 Glina.1966. 29. ul.1963. Radn Glina. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13. Selište. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš. ul. 09. 01. 19. ul. 10. kbr Glina.1949. SO Petrinja Joševica.god. voj Petrinja. Gorn Križevci Sisak.10. R 4 Zagreb.god. 24. 26.1949. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G.god.god.god.god. 18.09.09. Novi Glina. 13. 15.05. J.1951.1956.03.1965.1952.1956.1952.god.12. voj Petrinja.god. Strizivojna.god.god. voj Petrinja kbr Petrinja. 1957. 03.08.god.god.03. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24. Selište kb Glina. 11.12.09.

ul. Pakrac Pakrac Ratkovac. Vin br.god. 16.11. ul.1965.07.god.1930.03. 19.04. 09. Novska Ozalj Donji Grahovljani.god.1972. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin.01.1964.god. Općin 97 Vrginmost. Lovča Petrinja.god.02. 11.god.1971. ul. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10.07.god. 11.02.1935. 27. Miočinovići Petrinja. br. ul.1967. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.1956. br. 14.1951. ul Stanivukovi Gavrinci.01. 01.1943.god.07. 39 Borovac.09. St ul. Niko .god.Damir Čakara ( Milan ) 15.god.1963. Sisak Petrinja. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10. 16.09.god. Vrginmost Staro Selo Glina.01. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. 01. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.1954.god. ul.06.1968. ul. Jošavica Petrinja. br.1944.god. Omarska Petrinja.1937.god.07. u Vlahovića k Okučani.01.god. 01.god.1956. 06.god.04.10.god.1937.1956.02. 50 Dobrovac.god. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići.1950. B jedinstva 82 Novska. Osj Pakrac. 01.

mjesec i godina rođenja 15.1947. 1.05.god.god. 05.08. 1.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići.12. 12. ul. općina Dvor Dvor Kozarac.1960.1967. Dvo jedinstva Dvor. 09. ul. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan.03.god. Dvor Dvor Hrtić.03.1968.04. 21.1956. b divizije bb Dvor.05. 7.god. Gom 13 Dvor.07.god.01. Velešnja.god.10.04.1949. Matijevići.1964. Trg I Inte 4a D.god. ul.01.1947. 1964.06.1951..1953. SO Kostajnica D.god. M Dvor. u.1951.god.1965. D.god.god. ul. 09. 15 Divuša.god. 13. Jo br.1953. ul. do 1995.1930. M Zagreb. Dvor. općina Dvor Dvor Šamarička Draga. općina Dvor Trgovi. 17. M Dvor. Dvor. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .god. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20.god.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25. Novi Draškovac. ul.01. 14.08. 22. 1.god. 24. Dvor. Prijedor B.god. ul.1955. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. 18. Velešnja kbr . ul.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 31.1941.05. 06. 1.

Općina G 97 27. god. 11. Mil Kljaić br. Kirin Cerovljani 95.1951.god.1962. Kirin.01. ul.1963.12. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. ul.04. Dubica Staro Selo Cerovljani.1944. Mil Kljajić br.03.god.09. An Petračića br. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost. 27.1962. Miočinovići Petrinja. Sisak Petrinja. Brn Borovac kbr. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.god. Jošavica Petrinja. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3.09.1954.. ul.1937. 27.06.02. Mil Kljajić br.01. K Glina.10. ul.god.god. z Cerovljani kbr. 26 . ul.god.04. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02. 01. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29. 20 Petrinja. ul.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26.god. Sisak Petrinja. Sisak Petrinja.god. 19.god. Bos.03.1968.1967.god.09. Suad Đanić ( Abdulah ) 21. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.god. Mil Kljajić br.01.god Sisak Petrinja.1972. ul.1935.1943.1964.1950. 06.god. 01.god.1968.01. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15. 08.

32. Kostajnica Panjani kbr. Švicarska Kostajnica D.god. 15.12. Dubica Bos. 05. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. ul. br.04.god.1964. Velešnja kbr D. 251 Živaja br.07. kbr.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. 23. 26 Panjani kbr.1952. 06. Vujasinović br.05. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna.04. 145 . 233 Živaja. N. 18.1961. Dubica Bos.god.6 Gornje Selište k Novska. br.1957.god.god.1952.god. 01. 14. B. 23. 167 Šaš. ul. D.god.1966. 04.03.1970. 06. br.1949.10. 275 Živaja. Kukuruzari k 01. ul. Otokara Keršovanija br.1948.god.03.god.1952.god.10. 1 Živaja.08. 22. Dubica Sisak Sisak Bos.05.god. 285 Živaja. br.god.1958. A 17 Borovac kbr. Babina Rijeka Kostajnica. Glina. 18.1963. god. 15. rođ. ul. 17.08. br.11.1959. 29 no br.1957.1950.god. 235 Živaja br.god.god.god.god.god.11. 26.12.1959. 17. Dubica Mura. Dubica H. D. Dubica Bos. 15. br. 10. 09. 121 Živaja. 32. br.god.1947.1950.04.1974.04. Sisak.god. 3 Sisak. Lađevac. 22.1957.god. 127 Živaja br. 179 Živaja.1961. kbr. Rade br.god.god.09.1955.04.05.12. 1946.1962. Kukuruzari b Kostajnica Šaš.03. 285 Živaja.god.04.1929. Velešnji.03. ul. Kostajnica Bos. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24. 01. Kostajnica Petrinja Šaš Bos.

god. općina Dvor Trgovi. 6 selo D.06. ul.god.god. 6 Dvor. 05. ul. Jove V br. ul.T Dvor. M. M Dvor. ul. 30. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić.god.1933. Trg M. M Dvor. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor.god. ul.1968. 09. 14.1965.12.08. Bratst jedinstva br. Novi Unčani br. 1.12.1955. 1. ma Dvor.god. Ul.1947.05. 09.1951.god. 1. maj .Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20.god. 17.1970. maj Matijevići.god.god. 18. 15. 19.god. ul.god.03.1966. 12. općina Dvor Hrtić.god. 15.01.09.1960.1954. selo Unčani selo Grmušani.03. maj Dvor.10.1956.1944. u i jedinstva Dvor. M.1960. ul.1958. Bratst jedinstva br. 1. 29. M.08.god.1955.03.01.11.god. Prijedor B.god.05.1965. 06.1941.1950. 17. 25. 15 Divuša. 27.god.god. 31. M. maj Dvor. Dvor.01.12.05. 1. 22. ul. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov.1956. ul. Javoran Dvor.Ti Dvor. M Dvor. ul.03.god. općina Dvor Dvor Kozarac.

Vrginmost Vukovar. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. Vukovar. B V.05.1956.05.1951. 22.1938.1961.03.07. BiH Vukovar. B Ul.04. 16.1955.08. Vlahović Vukovar Vukovar. 18.06.1951.03. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke.10.1936. BiH Vukovar. L. Groblj Vukovar. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar. Bršadin.01.1946. U Vukovar Vukoar.05. I. 07. O Vrana kod Biograda Pačetin.1954.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan.1953.1964. 26. BiH Vukovar.01.1954.1955.1967. 02. U Vukovar Vukovar. Že Srbija Krepšić kod Brčkog.03. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar.06. U BiH 42 Virovitica Vukovar. Mark 21. 03. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca. S. 27. Doboj. S.03. 10.1957.1948.01.1939.1956. Pr Brčko. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar. mjesec i godina rođenja 09. B Školska 16 Banja Luka. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar.11.12.1958. BiH Vukovar.1954. 24. Pan Borovo Vukovar. Vukovar. B Dubice.1935.1946. B Trpinjska ce Vukovar.05.08.1954. B .1952. N Petrovačka Vukovar Vukovar. 27. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar.11. U Priluk kod Zavidovića. 31. 01. 04.1965.11.06. S.1954. 17. BiH Vukovar. Vukovar.03. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja.G Vukovar. 28.01. 20. O Ilok. I. 04.1954. Vukovar. 11. R Vukovar Vukovar. K.1959.09.1952. 31.» 86 Vukovar Vukovar. 27.09. U 1945.1936.07. 08.02. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1947. 13.1946.L Drugovići kod Laktaša. 18. BiH Vukovar. 08. Vukovar.05. 15.08. 05. 21. M Bosanski Novi. 14.05. 03.

03. 27. 27. 27. I.09. 20. 01. 07. D Vukovar. Vukovar. Vukovar. 25. 1964. 1937. S. Zr Vukovar. B Nova Banijs Vukovar. U Vukovar. 1946. Vukovar.1966. 05. 22. 05. 24. O Vukovar. 05. 01. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 04. 01. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. 1955. 02. 1. S. 1925. O .07. 28. O Vukovar. 05.1946. 04. 02.1932. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. Vukovar. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak.04. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. D Vukovar. Pr Vukovar. Lj Vukovar. 1931. 1970. 1949. 1950. 1957. 11. R Vukovar. O Vukovar.03.01. B Vukovar. 1962. 13. 25. 1948. 25. 28. 11.1954. 01. Vukovar. Sa Vukovar. 1971. Tr Vukovar. 10. Vukovar Pariz. 1935. Vukovar.08. ul Vukovar. S. 08. B Vukovar. 10.04. 1. 01. 01. V Borovo Nas br. 06.1963. 10. 12. Tr Vukovar. A Vukovar. 28. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. ul.1953. 03. 1943. 23. 10. 1933. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 08. 01. ul Vukovar. 10. 03. 1959. 10. 1952. 16. 1962. 02. 04. I. Vukovar. 21. 1957.05.1953. B Milutinović Vukovar. 07. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva.1940. Francuska Vukovar. 06. 02. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. 12. B Ustanička 2 Vukovar. Sta Vukovar. 28. 1952. BiH Vajska kod Bača. 1956. 22. 18. 24. 03. 1946. 07. Sa Vukovar. 01. 25 Vukovar. 12.1948. 1947. 06. 1966. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 03. 1949. 1958. 24. Sa Vukovar.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. B Vukovar.12. 1973. 1953. 03. 1957. 05. 07. 03.

05. 01. 1963. S. K Vukovar. 20. 1931. 02. 08. 1957. V. Va Bršadin. 29. 1930. 05. O Bršadin. I. S. V. Pi Vukovar. Pr Negoslavci. 1955. 1960. 06. 1972. 1937. Vukovar. s. Vukovar. 01. 10. 02. 15. S. 1959. 08. Vukovar. 20. Vukovar. 1975. 03. 1932. 06. 21. ul Vukovar. 19. K Negoslavci. Borovo Nas 30 Vukovar. 03. ul .Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. 11. 1956. 16. 25. Vukovar. 1949. 18. br. 04. 18. 19. 01. 06. 06. Sa Vukovar. Vukovar. Zr Vukovar. 1965. Vukovar. 1937. 11. 1971. 1933. S. 08. S. 1932. BiH Natpolje kod Šipova. 27. 09. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 08. 1970. 08. 02. S. 1948. 1962. 1957. Vukovar. 03. BiH Kljajićevo kod Sombora. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . 1967. 29. 07. 1966. 11. 04. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 1946. 01. 18. a. 08. 01. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. Vukovar. 06. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. 07. 29. 1957. 1958. 05. 1965. Vukovar. 1961. 04. 01. 18. 1958. S. 12. Vukovar. 1969. 15. 1959. B Vukovar. S. 06. 09. 1956. 11. 1954. 08. 26. A Vukovar. 1953. 18. 01. 07. 1950. 22. 1952. Bršadin. 03. 20. Sa Vukovar. 03. 11. 05. ul 1945. 04. 03. 30. I. 07. S. S. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 24. 03. Vukovar. D Vukovar. 03. Vukovar. P. 20. 1950. Sa Vukovar. 1941. 17. Pa Vukovar. 11 Vukovar. Vukovar. Srbija Odžaci. 20. 10. 09. 09. N Vukovar. 08. 1963. S. 1949. 06. 02. 1955. 1950. B Vukovar. V Vukovar. 1949. 1967. 01. A Vukovar. Vukovar. 18.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. 29. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. 19. 1952. ul proleterske Vukovar. 29. 07. 06. Vukovar.

13. 06. 12. Vukovar. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. 19. 05. 11. 24. 1928. 02. Vukovar. 11. 1935. 1949. 1970. 02. 05. S. 10. 1949. Vukovar. 18. 1962. 1966. I. 1950. 03. 04. 29. 04. 1941. 03. 1975. S. 1951. 24. 02. S. 02. 1974. Vukovar. 06. 08. 1948. 1956. D Vukovar. 12. 1958. 10. 1936. 10. 1936. 05. 1951. 1934. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 1947. 03. 01. 16. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. 05. S. 03. 1938. Vukovar. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 05. 1949. S. 05. 07. 1959. 1951. A Vukovar. 06. 1968.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 1954. 1943. 11. 1991. 07. 1952. 28. Vukovar. 06. 1948. 01. ul Vukovar. 1952. 11. dr Stojanovića Vukovar. 1953. 18. 15. 09. 11. 02. V Vukovar. 08. 06. 02. s. 11. Vukovar. Vukovar. 1948. 1949. 07. D Vukovar. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 06. ul Osijek. 01. Le Mladena Sto . 06. 11. 01. S. 05. 1939. 1942. 01. 02. 29. Vukovar. I. 08. 13. Dalm Vukovar. 10. 30. 01. 16. 1961. 28. 02.

opć. 1960. 10. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. 1953. 06. 1921. 10. 29. 11. opć Benkovac Buković. 15. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. 1962. 11. 09. Smilčić Biljane Gornje. Biograd Nadin. 02. 04. 1927. Smilčić Biljane Gornje. 07. 1966. 09. opć. 1961. 1962. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. 1966. 1948. 03. 1949. 1942. 1965. opć. 10. opć. opć. 14. 20. 24. 03. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. 12. 20. 09. 1972. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. opć. opć. 06. 10. 18. 1967. opć. 18. 1959. 09. 01. 01. 20. 08. opć. 02. 15. 01. 01. 07. opć. 07. 01. 1967. Smilčić Biljane Gornje. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. opć. 23. 20. 1961. 06. Islam Grčki. 24. 1961. opć. Smilčić Biljane Gornje. 25. 1963. 01. 12. 09. 1968. 02. 1960. 02. opć. 1960. Smilčić Biljane Gornje. 02. 1961. 1955. Smilčić Biljane Gornje. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. Biograd.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. Ostrovica. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 12. 1955. 03. 08. Smilčić Zadar Buković. 20. 21. Smilčić Biljane Gornje. 1961. 1963. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 1963. 1951. opć. 02. 24. 29. 04. opć. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. 1952. 10. 12. 1968. 03. 1968. 05. Smilčić Biljane Gornje. 10. P. 04. Smilčić . 19.

opć. 1961. Zadar - Rijeka. 1965. 14. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 08. 05. 1958. A. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. 1948. 1968.01. 09. 1954. 07. Lišane Ostrovičke - Zadar. 01. 1963. 1966. 1961. 10. 1967. 08. 20. 01. opć. Sta Murvica Don Korlat. 1971. 28. 1936. 1947. 01. 28. 1946. 03. 1951. 01. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 13. 01. 1966. 03. 1963. 08. P Korlat. 1963. 01. 22. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 15. 05. 05. 01. 02. 1930. 01. 09. 06. 06. opć. 30. 03. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. opć. 31. opć. 1958. 13. opć. Zadar Ostrovice.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). 01. 08. 1962. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 11. 18. 01.

1949. 1958. 1958. 09. 1964. 01. 1956. 1952. 11. 03. 1949. . 31. 04. 1953. 10. 1951. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 26. 12. 14. 20. 1949. 17. 20. 03. 08. 01. 1961. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. 1964. 25. 06. 06. 03. 07. 03. 1939. 11. 1971. 1964.Boško Jokić (Đuro) 06. 1966. 04. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 03. 03. 03. 1969. 22. 27. 15. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 1953. 24.

08. 27. 1953. 1971. 09. 1953. 08. 21. 06. 24. 15. 1955. 1943. 1947. 16. 03. 1966. 10. 06. 01. 30. 23. 11. 1963. 09. 1937. 05. 02. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 08. 05. 10. 1957. 1953. 01. 14. 1949. 1962. 1969. 10. 25. 1957. 1959. 03. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 05. 1967. 19. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 09. 12.

10. opć. 1966. 11. 12. 29. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 22. 1955. 12. 1963. 01. 1961. 19. 1940. 05. 1956. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. 1957. op. Ben opć. 10. 10. 09. opć. Benkovac Biljane Gornje. ranije opć. Benkovac Benkovac Smilčić. 08. op Smilčić. 24. 1963. 1965. 10. 03. 08. 1955. 11. 1970. 04. 11. Benkovac Ceranje Gornje. 01.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 10. 1963. Benkovac Kožlovac. 02. 1962. 23. 21. opć. opć. 03. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 1960. 1965. 03. Benkovac Buković Nunići. 04. 10. 1939. 25. 1954. 04. Benkovac Buković Buković Kožlovac. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 1969. 1957. 22. 03. 01. 19. 12. 1948. 1962. 21. 10. 12. 22. 16. 10. 1937.

Miladin Milanko mslt. Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

12.07. 13.'55. 05. 4.'67.'64. Adresa ti Petrinja. opć. - Muškovci. 03. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. 10 1965. 01.D Brđani HK. Dubravko Arbutina. 1965. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. 7. Obrovac Obrovac.01. 1965. Igor Berić. 06. 2.Kostajni . 02. opć. 19. Obrovac Korlat.'68. 04. Željko Arbutina. 07. 06. opć. 6. M. Zaton. 1946. 01. Dragan Babočajić. 11. G Brezo HK. opć. 10.09. 1954. 09.'55. 07. Benkovac Benkovac Kolarina. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. R.10. opć Ostrovačke Kolarina. 08.'55. 10. Obrovac Zaton. 07. Grk 18.05. 1968. Zdravko Basrak. 1966.'74. 1. B Div Bos. 3. Ime i prezime Adamović. 5. 10.11. 1949. opć. Željko Arambašić.

Željko Ćelić. 12.'73. 26. Milenko Crnojević.'75.08.03. 02.09.'76.11. 31.'63. Milorad Dotlić. 27.06.'68.Dragoljub Đukarić.Novi. 23. Bo Dvor. Jovo Dragičević. Georgije Džakula. Mar Dvor. K Petrinja. J. Nikola Čugalj. 12. 02. 07. 48.'57. G Čuk Dvor.01. 26.'65.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. 20. 28. 12. 24.11. 46. 22. S.03. HK. Š Sisak.'49. 51. 42. Vlado Gemović. G. 10. Zoran Bunčić. 64.'66. 28.03.'65. 30.01. R Glina.06. 10.11. Stevo Đaković. 02. 23. Stevo Dževerlija.04.08.10. Glina. HK. Marinko Eić. 27.i Zagreb. 15. 60. Ž O Bos. 47. G HK.'67.03. 31. 52.02. 21. B Sisak.07. Ša Dvor. 26.'54. 32. 03.'69.'67.'37. 03.'72. 65. Veselin Brajenović. Hr Petrinja. Stevo Buinac. Radomir Đurić.V Bos. Slavko Bulatović. Milan Durman. 18.07.08.'60. 66. Ša Dvor. Milanko Brajenović. Boromisa.'72. S. Zoran Borota. M Bos. 14. Mirko Đukanović. 02. Siniša Gavrilović. 19.12. Petar Dotlić. 04.'68.'54. 18. Radomir Đermanović.07.'70. Dalibor Delić. Gra Glina.07. Veljko Erkalović.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK. Željko Dmitrović. M HK.'75. 13. 24. 44.04. 55. 57. Ž.07.08. P Petrinja. Petrinja. 17.'71. Jefto Drobnjak. 34.'47. U HK. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17.18. 26.07. L HK. Ilija Dotlić. 53.01.10. Pero Čugalj. Đorđe Dobrić. Dušan Čugalj.Novi. Ž HK. T Sisak. 23. 29.'54. Mile Đermanović.05.03. Ilija Čučković.Čip sredin V. 18. D. 56. Željko Bunjevac. 04.Dubica. G.i V. P. 28. P Dvor. 1957. Boško Dragosavljević. 43.'75. 22.09. 21.'55. Mile Gavranić. 62.'74. D. Slobodan Damjanović. C HK.'69.'74.04.'63.'54.03.12.12. G. R.'68. 23. 25. 22.'51.02.10. Dragoslav Božović. Milan Crevar.'49. M HK.Ž Dvor. 41.08. 29. Kr Beograd.Kostajnic HK. 25. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja. 54. 58.'57.10.08. Darko Čavić.'63. 08. 21.12.'71. Žrtav HK. 01.'55. 30. 20. Ri Beograd.'50. 33.'53. P. 63. 21.'68.08.05.11.'60. Ša B. 59.10.04. Bojan Dotlić. Dalibor Čugalj. 61. Iva . Branko Čavić. Lazo Brajenović. Bos. 35. 02. 26. 02. 02. 39. Stevo Bunčić. 50. 49.Ž HK. 37. Sisak Bos.'48. Petrinja. Goran Ćorković. 45. 38. 36. 40.'67. Dragan Čizmić.'60.06.'71.'70. Ljuban Davidović.

04. Kuk Petrinja.06. 96.'67.N Majske Petrinja. D HK. A.02.05.'56. 75. 03.03. Milan Lipak. Predrag Grublješić. 83. 15. 116. Vesna Juzbašić.'72. Petrinja. Marijana Keić. Milan Kljajić. Vlado iz Nove Drenčine Končar.'60. Miroslav Knežević. Milan Haler. Mirko Kovačević. 13. Milan Kukoleča. 111. Milan Kukurika.08.'61. 72. 09. 71.sij Beograd. 70. 100. 73. 98. 85.12.'68. Š. Željko Gvozden.05. 10. V Boro HK. Zoran Kepčija. Duško Haler. 80. 22. Siniša Kordić.05.12.04. 82. 06.'67. 27. 15. Dragan Jekić. Babi Dvor.B Bos.10. Brats HK.'71. S. Siniša Hoti. 26.'72.'57. 114. 78. 89.09. 12. Š.'51.'65. 26. 26.'66. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72.'70. 03.04.'54.pl Glina. Đuro Lončar. 91. 118. 92. J.'72. Georg Nashid Karaica. Grnović. 113. 02. Beograd. 08. 110.02.G Dvor. 105. 95.'65.'67.11.01.'73.06. Dvor. 79.'65. G. Nenad Ljiljak. 1971. Ljubiša Juzbašić. V Sisak. O HK.'75.J.'72. Dragana Kljajić. Dragan Lađević. 08.S HK. 06. 99. 74. 20. 76.'60. 23. Dejan Juzbašić. Bos. 19.'57.'61. Branko Korasić. 86. 90.12.'51. Ž Glina. 12.01. 05. 1969. 25. Željko Kolaić. V.'69.K .'74. HK. 112.'65.69. 14.Hrv.08.Kostajnic D. 106. Anđelko Hrnjak.'71.12.D Glina.'66.04.09. 17.'71.08.07. 30. Milan Ljubišić.'73. 03.Kostajnic HK. Ljubomir Janjanin. M Kovin. 108. 09. 15.M Petrinja. P Bos. 94. Dragan Jovčić. G Bijele HK. V.'59. 77. Zoran Janić.02. 87. 81.02. 107. Ju Glina. 28.05. Siniša Kamal.06. 20. U Dvor. 102. Vladimir Lončar. K HK.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. 01.08. Goran Jovanović. HK. Dvor. 08.04.08. Kom Dubica. Zdravko Karasić. 11. i Glina.'70. 104. 88.01.'61.'71.07. Duško Koljačić.'67. Vasilj Lekić. Duško Ićitović. 109.01.12.Novi. 93. 26. 12. D.03. Milan Korasić.01. Davor Knežević.'62. 97. 14. Milan Kukić. Dragan Ivanić. Milan Lazić.12. Milorad Japranin.'71. 101. Sv Sisak. Dragan Kukić.11. 02.'71. 115. 02. 04.01. 26. Tomislav Kovačević. Branko Kovačević.'65. Zlatk HK. S. Pe HK.'65. Petrinja.10.Ku Petrinja. Ive Dvor.'70. ku Dragan Sisak. G. 29.06.11.03. 11. 84. 117. Kne Glina. S Bos. Momčilo Krnjeta. 11. 02.'47.sij Glina. Milan iz Nove Drenčine Kolaić. 103. 30.'56.

138. Dragan Mirković. Đorđe Ostojić. M.'72.09. 31.02. Borislav Mikulić Simo Miladinović.01.'72.'68.'68.'51. P Dvor.'71.01. I. 03. Ša ( medicins Bos. Damir Matijašević. 04. 142. 129.Vin Jabukovac.'63.10. 15.07. Miroslav Menićanin.'65.'66. Srećko Ostojić. 18. 156. 143.120. 20. 146. Mile Miljević. Rade Milošević. Zdravko Medić.'53.'68.04. 21.'68. 130. 13.'50. 136. 05. 152. 163.'68. 153. 151. 165. L HK. 24.Ra HK.04.'70.'72. 23. 13. Glina.11. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku. 23. 27. 11.08. 149.'72. 13. Michell Miočinović.'68. O Pe Dvor.01. 131.08.'72. 01. 135.10.04. 157.'61.06. D. Darko Maljković.07. 04. G. U Glina. Miljan Miljuš. 19.B G Nikas Beograd.'66. Stevo Milinović.03. D Zemun. 02.11.09. 15. 161. Kuk Bršadin. P Petrinja.'68. Ž. Božidar Milković. 20. Miladin Miličević. 29.06. 137. Miodrag Marinković. 124. Dragoslav Malobabić. Dušan Meničanin. HK. 123.'60. Srđan Pašić.02. 07. 144. Malobabić.01.'67. 23. B Bos.03.Glin Goc Sifa Glina. Smederevo D. 145. P . Dušan Martić. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04. 133.'48.12.Šu H Petrinja.'70. 159. Željko Papović. 20. 10. Dušan Nikolić. Diana Milošević. Kostajn V. A. 30.06. 134.Kostajni Bos. Duško Matijašević. 155.02. Nenad Martić. 18. S. Saša Milašinović.04. Nedjeljko Miodrag. Stevo Miočinović.01. Glina. 19. Fra HK. Miroslav Medić.10.01. Milorad Martić.Kostajni HK. 05.'65. 22. 126. Veljko Milković. I.03.Kostajni Dvor. Nikola Marin. 10. 06. Igor Novalić. Živko Mećava.12. Mil Saint Deni Petrinja. HK. 25. 127. 141. D. Siniša Maslovara.'74. Drago Miljuš.'62. S. 09.'64. 164. F Zagreb.'74. B Mošćenica Glina. 21.02. Siniša Menićanin. 09.'66. Miroslav Maljković. 10. 122. 154.08. 128.'65.03. 139.i Dvor. T Derventa.'58 21. 160. 147. 24.'68. Zdravko Miščević. Beograd. 20.08.06. Goran Meničanin.09.V G Bos.05.06. 18.07. Aut Zagreb HK.'71.12.'64.'57. Vlado Mićević.'73. Živko Ostojić. 125.04.'60. 140.'67. 162. Rajko Mitić.'70. 121.V HK.08. 150. 10. 148. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK. Slobodan Munikravić.'65.11.'64. 132. 158.'62.

179.06. 26. 194.12.'61.11. Miljenko Radmanović.09.06.'73. 03.10. 187. Željko Pilipović. 207. R Dvor. Zoran Preradović.03. Ivica Rula.'66. Željko Rabat. 208. Kom Beograd. Ljubomir Rodić. 16.'55.09. 177.'67.08. Drago Plavljanić. ili '71. 20.'70. Ba Dvor.03. Dejan Slijepac. 23.N G Glina. 15.04.'57.04. Željko Puzić.'60.Novi Bos. G Bos. 10.12. Đorđe Sladović.'74.Novi Klin Petrinja. 206. 28.'68. 190. 24. 29.01. Vaso Stefanović.08.06. 20.Pet a 189 ( Ramb Petrinja. Nedjeljko Puzić. Darko Polimac.Dubic ( medicin Dvor. Bos. 183.Kostajn Dvor. 22. Ljuban Prusac.'71. 203. 204.'68. 02. Ki Joša HK.03.07.'58. G D. 182. 173. L Slatki Bos. 213. Pe Petrinja.07.'68. 20. 180.06.'63.10. Bani če HK. Mirko Rudić.'63.'63. 202. Predrag Petrinjac. 12. Dragan Radosović. 212. 16. 10. 08.V Dvor. 185. 211. Milan Ponediljak.'65.05. Drago Radišević. Petković. 214.'61.09.Damir Prodanić. 172. 184.'71. 215.12. 06.11.Novi. 186.Vel Glina.11.'68.'63.03.'64. 07. Ra V. Kos Petrinja. 24. 216. Mićo Smiljanić. 26. 21. 200.'66. S Beograd. D Glina. 205. Željko Rukavina. 178.'72. 14. Željko Sekulić. '70.08.'69.04. Branko Petrović.Dubica.'62. M HK. Liv V.'65. 21.S. Zoran Sanader.'71. Z Petrinja. Đuro Polimac. 195. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06.03. Iv Sova Petrinja.'44. R Bos. 176.12.Kladuša. G.'59.i Bos. Zoran Popović. 193. 198. Jovanka Radosavljević. 189.03.'52.05.07.'66.'60. 18. 201. 199.01. Goran Ponediljak. Gornji K Sunja. Predrag Ratković. 24. D D Petrinja Petrinja Dvor.'71.Kostajnic Petrinja. Milenko Rakas. 209. 02.171. Milan Polimac.08.'72.09.'67. 196. 30. 197.02. Stevo Priljeva. 08. 192. Ratko Puzić.Kladuša. 23. 188. 09. Dejan Polimac. 191. 17. 28. Slobodan Rajšić. Pive .12.'70. 17. Milorad Rabljenović. Ljiljana Stambolija. Zdravko Skadarka. Branko Sekulić. 30. 25.05.Kralja Bos. V.12.'74. Damir Popović. Ranko Puzić.'51. HK. Mirko Rudić. 13. 175. 210. 26.07. 174. HK. Momir Puškar.01. 181. 13.'62.'66. U Dub HK. 16.'70. 15. Dragica Serdar.

'64. Vr Dvor. Drago Šurlan. R. Dvor.09. 12. 29.'71.'64. 19. G G.'71. Milan Trivanović. Branko Svilokos.05. 08.01.02. 25. 06.'72. Davor Španović.05. 265.'48.08. L Bos. Željko Šimunović.'66. Gojko Šarengaća. 261. D Sisak. 256. 04.'72.'68. 236.Kostajnic Zagreb. Žarko Tepšić. Željko Tubić.12. 26. Milorad Turopoljac. Dubica. 227. 268.'71. Đuro Šipka. 225. 01.'68. Nenad Vučinić. Ko Gvozd. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13.'69.10. 31. Kojo Vučenović.02.12. 13.06.02. Simo Tintor.'69.'68. 243.Kostajni Bos. HK. Goran Trninić.04. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK. Milan Turopoljac.05.10.'55.Pa D. 20.09. 249. 223. U HK.03. Branislav Trkulja. 245.'53.'62. 240. G Bos. 09. 248. 10.'71.09. Slobodan Trninić.V HK. Milan Šćepanović. 257.01. 18.11. Bos. Mirko Vasić. 239. 242. 254.'73. 23. Milan Trninić. 232.'51. 03. VI Beograd. Stojić. 29. Slobodan Vujanić. Pero Vignjević. 259.'68. 231. Željko Trajković.Dubic Petrinja.222. 01.Dubica Glina. 17.'66. 24. 22.'69. 03. 224.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK.'59.'58. D.06. 226. Nevenka Trninić.01. Đorđe Vasić.'72. 263. Sla HK. L HK. Petar Šiljak. 229. HK.'66.sij HK. Mat Petrinja. Miroslav Tambić. Dragan Trbojević. H. 20.11. Zlatk Bos. 05.'56.'72.'65.12. Pa Bos.'64. Kom Dvor. Slobodan Vranešević. R Pe Petrinja. 250. 258. Nebojša Vinčić.06. Miroslav Tadić.02. 11. Radoja Uzelac. Milan Svilokos.'68.03. 16. Željko Šurlan. Miodrag Šljivo.'72. 238. 255. Kom Petrinj Bos. 19. 252. 237.Dubica. 17. Mićun Šćepanović. G HK. U HK. Milovan Šiklić.'62.12. 14.'70. 266.08. 11. Bos Bos Glina. Borislav Trkulja.06.'67. 244.'56. Nenad Uskoković. Pero Todorović.Novi. 234.12. Braco Vranešević.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. 14.07. 228.06.'73. 06.'70. 235. Mirko Tadić.09.'67. 247. 15. 267. 241. 251. 233.'76. 13.01. Š . Predrag Vidić. Njemačka.06.05.02. 08. 269.10.'74.Dubica Glina. 13.11.11.11. Dušan Vidić. Stojan Subotić. Sla Bos. 25.11. Gordana Trninić. 230. 264.'64. 01. 246. 253. Gojko Šiklić.'69. 262. 23. Pe Milan 02. 15. 1966.06. 260. 07.

278.'51. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. SRJ. 25.10. 283. 31. 275.Brodu.1..10. st. I opt. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. zbog kaznenog djela iz čl. 24. 280. Gr Dvor. Srbina državljanina SRJ. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. čl. RADISAV STOJANOVIĆ.'72.09. Dragan Stevo Vaso 31. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. prosinca 1991. općina Prokuplje. oficira JA. 284. a posebnog članka 51. Vukas. 05. u Mečenčanima.12. 01.'69. u činu kapetana I klase. prosinca 1991. lišenog slobode 17.2. Nenad Zaklanjac. kolovoza 1948.Broda. protuavionskih topova. oficira JA. Milan Zec. minobacača. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. 52. ručnih bacača. g. općina Kostajnica RH.12. 277.Kuku D. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada. 06.t.'68. i č1.Kukuruzar (vozač Med.st. g. u Bublici. sin Ničifora i Dušanke r.2. 1.'66. Andrije Šampara 38. g. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9.st.01. rujna 1991. sada nepoznata boravišta.00 sati.. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno. g.. čin major iz Sl.'67. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. državljanina SRJ. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. Rebić. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV. Beograd. Robna . prosinca 1991. g. KT-72/91-34 od 6. sin Jovana i Ljubice r. Miloš Zorić.'50.st.120.Jovanović. 281. 282. rođ. Dragan Vukmirović. 276. 1. g. L Dub D. puškomitraljeza. kolovoza 1949.ce S. g. g. D. 28. pješadijskog naoružanja.273. JANKO RADMANOVIĆ.'66. srpnja 1997. Milenko Vuković. 05. 279. II opt. rujna 1991. Dvor.05. listopada 1993.00 sati. svibnja 1955. sada nepoznatog boravišta u RH. Srbina.57. Nebojša Vukičević.06.g. Damir Vukšić. i 16. u 07. Dragoslav Vukšić. sa stanom u Sl. u 07. dana 15. Dragoslav Žarić.g. lišenog slobode 17. Andrije Štampara 38.09. rođ. Siniša Zec. 14 Dvor.09. 18. g.4.'65.'42. 274.. 1969. 06. bestrzajnih topova. rujna 1991.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. oklopnih transportera i dr. Nikola Vukmanović. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić".

Dolić Dušan. Ergović Ante. "Bamby" . pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". Ljubičić Radislav. Svjedoci: Jović Nešo. Jona Marija. Todorović Danilo. Todić Željko. Vladisavljević Pero. Vuzberg Viko. Paun Darko. Svilar Rajka. Mutin Zlatko. Terzić Marija. Selimbegović Mirsad. Mešter Andrija. Pupić Miroslav. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. Topić Duško. Kruljac Marija. Bašić Drago. Bolnica "Plavo polje" . Dječji vrtić "Pčelica". Požgajčić Zvonko. Bmadić Stipe. Vidaković Srđan. Đorđević Negoslav. Jurković Zdravko. Vlahović Vlatka. Nikola Tavelić " . Šajgaj Josip. Jergović Ivka. B1ajer Marija. Jurišić Jelena. Pavelić Marko. Ljubišić Vesna. Tomas Vera. Vukušić Vladimir. Luc Zdravko. Babij Jelena. Jaredić Nikola. Stojanović Gajo. Pavičević Boris. Vladić Eva. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Samardžija Vesna. Čormatović Zorica. Mihić Pavo. Dokuzović Josip.4. Marković Aleksandra. Dorić Marija. Mihajlo Ana. Andrijevaca. Lučić Niko. Skoko Verica. Janković Antun. Kolarević Zora. Katolička crkva" Sv. Kovačević Anka. . Radničko Naselje br.kuća "Vesna". Vasić Zdravko.Broda. Banovac Stjepan. Vujković Bosiljka. Borojević Stojan. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. Brkić Ružica. Čulić Ante. Matajić Ivan. Đukić Nenad. Muharemi Ekrem. Krajina Šime. Opačak Dragutin. 1 OKZRH. Kordić Violeta. Kovačević Marijan. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Gošić Vlajko. Sportska dvorana "Klasje". Matić Ivka. 120. Redžić Osman. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Jukić Mijat. Lozuj Stjepan. Kulić Ivan. Marcegović Darinka. Andić Nikola. Bodrožić Gordana. Jović Dragan. Martinović Pero. Štefan Vladimir. Popović Vlasta. Neličić Josip.2. Resanović Milan. Petra Krešimira IV br. Lujo Radojka. Čičak Marica. Konstantin Bašić. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Milošn Marica. Beratović Adam. Kolakovski Josip. Brkić Željko. Vukojević Željko. Nikić Željko. Vučković Mirolsav. Kover1ica Božo. Pletikosić Ivan. Ljubetić Viktor. Brkić Beudina. Bešlić Borislav. Čurić Mara. Krmpotić Ivan iz D. pa su osuđeni: I opt. st. Nosović Anđelko. Brinzej Slavica.hoteli "Park" i "Brod". Suhecki Josip. Stanišić Zlata. Pejičić Milica. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Vidaković Drago. Bajić Milan. Ferić Mitar. Osnovna škola "Mika Babić". kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Cvijanović Milan. Matić Dragica. RADISAV STOJANOVIĆ. Marinić Marija. Čalgarević Mirjana. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Relić Josip. Kurtušić Mato. dakle. Bašić Konstantin iz S1.. Luketić Antun. Bilčević Aleksandra. Babić Ivan. Gabrić Anđelka. Bencun Slavko. Melvan Vesna.

kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. R BiH. Aleja Vukovar kbr.PZ-0002 2. 142. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. rođ.2. općina Požega.. K-6/93 PONORAC LUKA. rođ. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. općina Požega. PONORAC LUKA.3. NIKODINOVIĆ LUKA. rođen.travnja 1960.g. gdje je i imao prebivalište. 9. općina Skender Vakuf.g. 142. sada u bijegu. sin Milivoja. III opt. 6. R BiH. dakle. kolovoza 1949. kolovoza 1991. OKZRH. g. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. u lmljanima. sin Marka. IV opt. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. . siječnja 1966. oko 13. g. sin Jovana.civile sa područja Slavonije. NIKODINOVIĆ LUKA. srpnja 1955. poljodjelac. RAJKO DREKOVIĆ.. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. g. sin Boška. II opt. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. 13. sada u bijegu. u Bjelajcima. 8. općina Pakrac. II opt. protiv: I opt. LUKA PONORAC . općina Požega. III opt. siječnja 1993. da pođe s njima. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. u Imljanima. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. NIKODINOVIĆ LUKA. u presudi. sada u bijegu.00 sati u selu Lučinci. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. Srbin. g. sada li bijegu. rođ. veljače 1962. općina Skender Vakuf.3. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. u Cr1jencima. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. pa se osuđuju: I opt. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. kao i druge zatočenike . te uzeli od istog razne robe.

g.. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. g. kao pripadnik paravojne formacije tzv. maja kbr. pa do 12. travnja 1995.g. 1. st. ĐORĐE BOŽIČIĆ. u presudi posl. u kaznenom predmetu protiv: Opt.. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. veljače 1996. protiv: . prosinca 1991. zbog kaznenog djela iz čl. br. sin Milana i Danice rođ. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. g. opisano i kažnjivo po čl. OKZRH. rujna 1994. po optužnici ŽDO iz Požege br. Srbin. 128. kolovoza 1949. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. 142. g. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. zvo "Đoko".. državljanin RH.K. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju. studenog 1966. u Staroj Gradiški. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991.13/93-24 od 3. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. OKZRH. rođen 9.Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. sada nepoznata prebivališta. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH.g. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. maltretirajući ih pri tome. u Novskoj. g. Čolić. dakle. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE.26. zbog kaznenog djela iz čl.128.KT-2/94 od 8. OKZRH.

29. ulica 5. K-18/93 ČOKORAC NENAD. Vojnović. godine. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. kolovoza 1966. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. po presudi posl. kršeći pravila međunarodnog prava. sa prebivalištem u Št.18/93-6. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH . nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. K. te sa grupom uniformiranih osoba. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. Živko Guberović. maja kbr. 1. općina Nova Gradiška. nepoznata boravišta. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. nečovječno postupao. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. zbog kaznenog djela iz čl.Gradiški..opt. svibnja 1952. rođen 9. "SAO Krajina".1. uhitio Željka Goladinovića u St. osuđivan. te pljačkao njihovu imovinu. Gradiški. općina Novska. travnja 1993. dakle. g. sin Andrije i Milke rođ. OKZRH. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. protiv: opt. sada nepoznata prebivališta. PZ 0005 5. 142. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. Ilija Bukvić. za vrijeme oružanog sukoba mučio. od 15. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. god. Ružica Filjević. sin Georgija. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. ČOKORAC NENADA. g. st. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Matija Filjević. u Staroj Gradiški. Naselje P-4. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. st. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. rođen 8. travnja 1993. veljače 1993. br. Srbin. ŽIVKOVIĆ MARKA. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. 144. hapsio.g. g. Mileva Matokanović. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl.

Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . uslijed čega je Radenko Kliva zadobio.Gradiška. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. s prebivalištem u Rasnoj. 13 . g. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. sin Petra. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. BOGDANA DELIĆA.25. II opt. kolovoza 1991. PZ-0006 6. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". kao pripadnici tzv. sa prebivalištem u Opršincu kbr.st. rođ. dakle. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OKZRH. općina Požega na kbr. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. općina N. g.1. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. Srbin. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. sada nepoznata prebivališta. protivno odredbama čL31. rođenog 24. g. Prodanović. travnja 1966. OKZRH. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. te tako naredio vojniku Pejiću zv. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. STEVAN ŠTEKOVIĆ. u Požegi. g. 120. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. ožujka 1993. što je isti učinio. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. što je teška tjelesna povreda. g. broj K-31/93-7 od 20.st. ožujka 1944. sin Stojana i Ane rođ. protivno čl. i 34. 20. nepoznata prebivališta. u Požegi.l5. svibnja 1993.a po pravomoćnoj presudi. u bivšem KPD St. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29.1. zbog kaznenog djela iz čl. općina Požega. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac. Srbin.g. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima.l44. Gradiška kao pripadnik tzv. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. milicije "SAO Krajina". Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović.. protiv: I opt. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče.

kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. Srbina. umirovljenika. 120. 61193-9. oženjenog. sada u bijegu. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. OKZRH. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO.. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. zbog kaznenog djela iz čl. dakle. izvršili pretres. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. nepoznata boravišta. STANKA BORJANIĆA. g. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. ožujka 1919. g. drž. RH. g. 120. ožujka 1965. drž.st. a u presudi poslovni br. rujna 1993. g. listopada 1993. K. ZORANA LUŽAJIĆA. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt.Milivojevci. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. Zoran Lužajić . i 2. pravomoćno. u Novoj Gradiški. rođen 18. zvo "Jordan". sada u bijegu. pa se osuđuju prvoopt. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . II-opt. OKZRH. otac jednog djeteta. dakle. listopada 1991. svaki. st. rođenog 29. sve do 13. listopada 1991.prikolicom prolazio cestom Striježevica . gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. 1. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. od 7. Srbina. sina Milana i Savke rođene Savić. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. sada nepoznata boravišta.. u kaznom predmetu protiv: 1. po presudi K-61193-9. Stevan Šteković. I-opt. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. općina Pakrac. 1. Bodgan Delić i drugoopt.. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. g. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. . rujna do 14. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. RH. godine. nalazio se u pritvoru od 10.

122. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. prosinca 1993. opisano i kažnjivo po čl. ANTUN MLINEK. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. oca jednog djeteta. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. Srbina. RH. u Okučanima. OKZRH. 9 mm. drž. 120. kršeći pravila međunarodnog prava. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. OKZRH. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.. 1. rođen 18. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. a IIopt. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. g. kolovoza 1991. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. ožujka 1965. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. PZ 0008 8. kada je dana 26.. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te se zadužio za oružje kod tzv. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . zbog kaznenog djela iz čl. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. u Novoj Gradiški. oženjenog. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. općina Nova Gradiška. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK.g. d a k l e. st. g. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. godine. Svjedoci: MILAN MLINEK.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. sina Milana i Savke rođene Savić. "SAO Krajina". kolovoza 1949. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. broj K-47/9312 od 31. nepoznata boravišta. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. siječnja 1994.

kako je Nova Gradiška pala. dana 26. Ivana Vinkeševića. 1. "SAO Krajina". drž. 122. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te Đuru Mikanovića. . sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. prijelom nosnih kostiju. sina Milana i Savke rođene Savić. RH. godine. g. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. rujna 1993. st. od 28. rujna do 14. oženjenog. d a k l e. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. kolovoza 1949.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. te tako u razdoblju od 16. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. rođenog 18. ožujka 1965. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. kolovoza 1991. OKZRH. godine. g. tukao nogama i rukama. koje su povrede teške naravi. opisan i kažnjiv po čl. OKZRH. travnja 1994.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. listopada 1991. zbog kaznenog djela iz čl. Srbina. 120. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. otac jednog djeteta. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. 9. kolovoza 1949. kolovoza 1991. do 29. sada nepoznata prebivališta. nalazio se u pritvoru od 10. godine. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . Ivan Vinkešević i Josip Herceg.11/94-26. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. br. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. K.. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. krvne podljeve po cijelom tijelu. u Novoj Gradiški. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. PZ 0009 po presudi posl.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. Ivan Marjanović.

u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. kći Milutina i Ljerke.g. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. u Novoj Gradiški.. opisano i kažnjivo po čl. travnja 1970. kolovoza 1949. sada nepoznata boravišta. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. 3. zadavši mu smrtonosnu povredu.g. a ovaj naredbu izvršio. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. PZ 0010 10. te ga tjerala da joj liže čizme..broj K-85/94-7 od 21. Stjepan Čorak. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. protivno odredbi čl. st. prosinca 1994. naredio da se civilna osoba ubije. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. g. d a k l e. u pravomoćnoj presudi posl. studentica. po optužnici ŽDO u Požegi. svibnja 1996. OKZRH. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.9. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. Srpkinja. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Antun Mlinek. 1. 120. broj KT-50/92-6 od 22. 120. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. jednom od zatočenika sisa spolni ud. godine do prosinca iste godine. st. OKZRH. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. "milicije SAO Krajine".mm. godine. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. da se Antun Čorak liši života. rođene 7. zbog kaznenog djela iz čl. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19.IV. godine na dalje. Franjo Kozman i Josip Herceg. 1. na taj način vređajući . Svjedoci: Milan Mlinek.

od 6. Novska. OKZRH.g. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. Mato Guberović. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. rođenog 10. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. kao pripadnici tzv. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. Srbina. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. oca jednog djeteta. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. 122. d a k l e. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. 2. svibnja 1972. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Nova Gradiška. II-opt. Srbina. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. siječnja 1995. opć. protiv njezine volje zlostavljali je. opisano i kažnjivo po čl. Svjedoci: Matija Filjević. sada nepoznatog boravišta. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu.. RH. st. tako i psihičke boli. sada nepoznata boravišta.g. PZ 0011 11. godine u Staroj Gradiški. oženjenog. godine u Pakracu. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. 1. srpnja 1956. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.njihovo dostojanstvo. drž. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. u Banja Luci. repetirali oružje prema istoj. . opć. 120. Jovan Petković i Rajno I1isić. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. rođen 14. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. -opt. godine. JOVANA PETKOVIĆA. nanoseći joj kako fizičke. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. OKZRH. lipnja 1996. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. sina Ilije i Savke. zbog kaznenog djela iz čl. kolovoza 1949. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. RAJKA ILISIĆA.

kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. nalazi se u pritvoru. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. st. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. protiv: 1. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. rođenog 23. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Srbina. KZRH. KT-31195 od 12. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. nalazi se u pritvoru.d a k l e. 2. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23. "velike Srbije". ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. 120. kolovoza 1949.l. g. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt.g. zbog kaznenog djela iz čl.g. a u tijeku rata je boravio. PZ 0012 12. 2. listopada 1967. sada bez državljanstva. 236.. . srpnja 1992. opisano i kažnjivo po čl. u Pakracu. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. kršeći pravila međunarodnog prava. Srbina. OKZRH. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. srpnja 1995. u v. ulica Vinogradska 53. neosuđivan. 122. dana 18.st. godine u Pakracu.. sina Milana i Nade rođene Marković.00 sati. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. bez državljanstva. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. svaki. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. čl. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.g. srpnja 1965. OKZRH. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. godine oko 09. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. 244. listopada 1995. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH.. po optužnici ŽDO u Požegi. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. te stvaranje tzv. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. rođenog 9.

studenog 1993. PZ 0013 13. . a zatim mu na glavu stavili vestu. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. OKZRH. protiv: PETRA BAŽDARA. u Pakracu. godine. rođenog 16. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. opisano u čl. 120. Srbina. te ga vezao špagom. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. oko 07. godine. godine. kada je razmijenjen. drž. uhitio Stjepana Piceka. d a k l e. kolovoza 1949. OKZRH. Oštećenik: Zdenko Filipin. Svjedok: Ivan Rendić. st. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. godine. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. 1. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. st. OKZRH. K-41/95 PETAR BAŽDAR. kolovoza 1995. zbog kaznenog djela iz čl. 120. na području razgraničenja. st. te uz prijetnju da će ga zaklati. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. 1. RH. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. rujna 1949. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. rujna 1995. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi.d a k I e.00 sati. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. udarcima nogama. "SAO Zapadna Slavonija". ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. gdje je bio zadržan do dana 17. u ulici Slunjskog odreda. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. svibnja 1993. svaki. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. godine u Omanovcu. godine. 1.

godine u Kukunjevcu. odveli ga u jednu šupu. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. Srbin. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. d a k l e. u šljiviku. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. općina Pakrac. sa završenih četiri razreda osnovne škole. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. Kralja Tomislava kbr.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. oko 09. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. 1. sada općina Brestovac. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. udovac. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. otac dvoje djece. PZ 0014 14. u blizini štaba tzv. kolovoza 1949. otac troje punoljetne djece. nalazi se u pritvoru.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. rođene Milošević. godine u Sažijama. kolovoza 1925. "vojske RSK". osuđivan..00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. nakon čega je I-opt. st. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. . a koji je u tijeku. g. zemlje u Kukunjevcu. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. starih 22 i 24 godine. 29. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. sada Trg. krojač i ugostitelj. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". gdje su mu zavezali ruke.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. Srbin. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. umirovljenik. a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. zemlje u Sažijama. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. prosinca 1948. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. rođen 4. 8. siječnja 1996.. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. sada na izdržavanju kazne. oženjen.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. 120. OKZRH. ulica M. Stanivukovića kbr. nakon čega ga je II-opt. zbog kaznenog djela iz čl. rođen 25. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. sin Đure i Mileve. . godine. listopada 1991.

sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. označeno po čl. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. 1. uzimao taoce. . Svjedoci: Marija Sinjaković. Skeledžija Stipe. Nađ Željka. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina.ZRH. godine. g. oca dvoje djece. 120. Dragica Krimer.. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. Đak . siječnja 1996. zbog kaznenog djela iz čl. godine. 120.120. neosuđivanog. godine. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. godine.g. 1.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OKZRH. PZ 0015 15. PREDRAG SARAJLIJA. Stipe Skeledžija. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. u Pakracu. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. čina kapetana. rujna 1995. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. nalazi se u pritvoru od 30. Djak Gorana.1. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. OK. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. st. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. siječnja 1992. rukama i nogama po tijelu. lipnja 1995. Marijan Šmit. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. OK. svaki. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. kolovoza 1949. rujna 1991. rođen 10. a odatle u logor na Bučje. oženjenog. Marija Pintarić. dakle. K-50/95. po presudi K-50/95-43 od 30. Slobodanom Marićem. Šmit Marijana i Nađ Drage. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. broj KT-27/94 od 13.ZRH. listopada 1963. st. Željko Nađ.st. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. Svjedoci: Miler Zvonimir. po optužnici ŽDO u Požegi.g. opisano i kažnjivo po čl. Nada Sljepčević. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba.

ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. neosuđivan. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. kolovoza 1991.. 16. dakle. oženjen. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. službenik bez zaposlenja. OKZRH. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. Josip Jakša. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji .kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. otac dvoje punoljetne djece. te stvaranje tzv . 120. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. nogama i drugim podesnim sredstvima. KT-51195 od 14. g. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. siječnja 1951. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. Ranić.Goran i Nađ Drago. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi.. u kaznenom predmetu protiv: opt.st.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. općina Đurovac. plastificiranim električnim kablovima . na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . Srbin. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. Zlatko Erlbek. g. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. Zvonimir Miler. kolovoza 1949. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. Marijan Šmith.. državljanin RH. Mirko Zelić. listopada 1995. Jura Blažević. 1. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. u Donjoj Vrijesi. prosinca 1991. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. sin Steve i Ane rođ. primjenjivao mjere zastrašivanja.g. po presudi broj K52/95-11 od 13. g. g. zbog kaznenog djela iz čl. "Velike Srbije". rođenog 2. Željko Nađ. Bohumil Dostal i Dražen Takač. do 14. rujna 1995. Goran Srnko.99.g. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Damir Rambousek. Darko Petrovički. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu.

svibnja 1995. . zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine"..00 i 15. Josip Jakša. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. sin Đorđa i Zorke rođ. kovinotokar.g. Srbin.g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. neosuđivan.st. K-66/95 KAURIN VLADO. 122. studenog 1995. svibnja 1993. po presudi K-66/95-29. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. . Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. PZ 0017 17. listopada 1961. ožujka 1996. rođen 23.19. kolovoza 1949. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. g. državljanin RH. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. OKZRH . OKZRH. Kozomara. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. po optužnici ŽDO Požega br. . KT-20/94-23. Zvonimir Miler. Vinogradska ulica br. u mjestu Uljanik općina Daruvar. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE.g. dakle. Marijan Šmith. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. od 4.120.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta.g.g.. kao pripadnik tzv. Domobranske bojne Pakrac. zbog kaznenog djela iz čl. između 14. nalazi se u pritvoru od 13. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur".1. Zlatko Erlbek. srpnja 1993. od 13.g. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4.

postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. OKZRH.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. godine oko 16. godine. sa prostrjelom srca. godine u Japagi. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. naoružani automatskim puškama call. svibnja 1974. J. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. sada nepoznata boravišta u RH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. s posljednjim prebivalištem u Japagi. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. ožujka 1970. zbog kaznenog djela iz čl. Nikola Dragušin. 122. Markovića 44. sin Mane. Željko Milanković. između petlje i medicinskog centra Pakrac. srpnja 1996. d a k l e. Srbin. Srbin. rođen 20. siječnja 1997. godine. godine u Pakracu. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. MIĆO RADIĆ. s posljednjim prebivalištem u Japagi. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. DUŠAN LUKIĆ. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. Svjedoci: Dario Erlbek. pa kada su došli u Školsku ulicu.62 mm. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u kaznenom postupku protiv: I opt. sin Jovana rođen 11. u presudi K 20/96-24 od 13. Jovo Marušić. sada nepoznata boravišta u RH.st. ratni . PZ 0018 18. 7. kolovoza 1949. koje povrede su dovele do njegove smrti. OKZRH. veljače 1993. "Veliku Srbiju". krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. Miroslav Vujčić. godine. II opt. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. Mirko Bosanac. 1. Đurđica Kaurin. 120.

kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. oženjen. otac dvoje djece. od 25.70/94.00 DEM. kolovoza 1943. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. Zukanović Amalija. rođen 13. 120. K. godine. broj KTR. godine.631. OKZRH. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. kolovoza 1949. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška. sina Trajka. svibnja 1997. Tomić Milan.00 DEM. SIMIĆ NOVICA. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. 120. godine do mjeseca lipnja 1992. Marinović Matija i Štrbac Predrag. Svjedok: Nikola Dragušin.88/92-35. Bilić Josip. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. godine u Bojniku. Grgić Marija.585. K. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. 1. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega.678. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. na objektima DP "S. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. 70/94-12. od 29. Rapaić Sofija. Jucko" imovinska . izdao zapovijedi da se avionski. br. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. zbog kaznenog djela iz čl. Vitković Ilija.500. Zukanović Vjekoslav. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška. listopada 1994. st. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera.00 DEM. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. lipnja 1991. OKZRH. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. Srbin. sa završenom visokom školom. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. godine. st.S. Kraljić Nevenka. 1. Republika Srbija. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". šteta većih razmjera. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije.

sin Milana i Stane. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. oženjen. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. općina Daruvar. u nepravomoćnoj"presudi posl. PZ 0020 K. st.055. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. što nije opravdano vojnim potrebama. Srbin.šteta u vrijednosti od 1. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. te da se uništava imovina stanovništva. ožujka 1996. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. 43. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. rođen 16. OKZRH. Ivan i Ivanka Zukanović.00 DEM. LJUBIČIĆ ŽELJKO. drž.Praljka bb. godine. oženjen. dakle. rođene Rusmir. ulica P. sin Petra i Ljube. OKZRH. djece. st.00 HRD. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. gdje je i živio kbr. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. RH. sada . K. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. otac dvoje malt. br. nalazio se u pritvoru. od 11. KOMLENAC MILUTIN.38/95-39. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. godine u Šibovu. Srbin. 1. DAMJANOVIĆ GOJKO. 1. SVAKIDAN VELJKO. zbog kaznenog djela iz čl.56/95-29. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. 120. rođen 13.760. i čl. 122. Julijana Bilić. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. otac dvoje malt. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. bez imovine. šteta velikih razmjera. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. lipnja 1955. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera.620. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška. rođene Kranjčević. bio u pritvoru. prometni tehničar. listopada 1995. godine. od 15. šteta u iznosu od 176. 120. prosinca 1951 godine u Pakracu. djece. II optuženik Veljko Svakidan..

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

Stevo Milošević. pa se Dragušin Nikola. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. godine. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. Srbin. opisano i kažnjivo po čl. drž. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. godine. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. zvani "Koka". godine. a osim toga dana 15. 120. te u svojstvu tzv.25/96-45. veljače 1997. vozač. r. GoranPašić. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. što su isti učinili. godine. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. neosuđivan. vojsku služio 1971. pismen. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. Miko Đurić. do mjeseca svibnja 1995. Nedjeljko Spasojević. dakle. godine.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. Vladimira Zvonarića. sin Joce i Jele. Srboljub Tomić. sve do razmjene dana 6. Radovan Samardžić. rođen 30. Stevo Cvijanović. zvanog "Niger". Dušan Vukadinović. Đorđe DRagušin. RH. općina Pakrac. OKZRH. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. Milorad Kulušić. 32. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. od 12. st.Momčilo Kovačić. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. u Skenderovcima kod Pakraca. 1. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. Milorad Kovačić. bio u pritvoru. Pero Kovačić. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. prosinca 1991. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. godine. Predrag Vujić. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . veljače 1992. oženjen. Svjedoci: Vladimir Solar. Trivanović. otac dvoje punoljetne djece. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović.od 18. kolovoza 1949. studenog 1952. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. sa završenom OŠ. bez čina. naselja i pojedine civilne osobe. i stvaranje tzv. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. Živko Žestić. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. "Velike Srbije". Mile Marjanović. Veljko Svakidan. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. Vukašin Ninković. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. zatvor "Bučje". te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. zemlje. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kolovoza 1991.

Mile Marjanović. bio u pritvoru. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. godine. Vladimira Zvonarića. sin Joce i Jele. K. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. što su isti učinili. Vukašin Ninković. vojsku služio 1971. pismen. veljače 1992. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. i stvaranje tzv. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. bez čina. Radovan Samardžić. Srboljub Tomić. godine. Momčilo Kovačić. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. 1. prosinca 1991. Dušan Vukadinović. "Velike Srbije". godine. zatvor "Bučje". Živko Žestić. dakle. RH. godine. vozač. kolovoza 1991. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. Predrag Vujić.od 18. kolovoza 1949. rodjen 30. neosudjivan. naselja i pojedine civilne osobe. studenog 1952. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. do mjeseca svibnja 1995. otac dvoje punoljetne djece. Milorad Kovačić.25/96-45. od 8. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. Trivanović. st. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. OKZRH. godine. te u svojstvu tzv. drž. r. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. kolovoza 1995. a osim toga dana 15. ratnog zločina protiv civilnog . godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. 36/95-8. od 12. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. godine. oženjen. 120. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Nedjeljko Spasojević. Pero Kovačić. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. Srbin. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. Stevo Cvijanović. u Skenderovcima kod Pakraca. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. sve do razmjene dana 6. Stevo Milošević. veljače 1997. Milorad Kulušić. općina Pakrac. Đorđe Dragušin. zvanog "Niger".25/96. zvani "Koka". protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić.26. 32. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. zbog kaznenog djela iz čl. sa završenom OŠ. godine. zemlje.

zemlje. šumarski tehničar. godine. pa se Dragušin Nikola. Miko Đurić. u Prekopakri. nalazio se u pritvoru. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. za vrijeme rata. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. godine. zbog kaznenog djela iz čl. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. godine. gdje je bila smještena minobacačka četa. rodjen 4. u ulici Matkovac. Veljko Svakidan. od 3. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. 47/96.47/96. OKZRH. Goran Pašić. kući kbr. broj K. "Velike Srbije". vlasništvo Zdravka Jukića. osudjivan. 1. Kovačića. vlasništvo Rudolfa Friša. broj KT. pismen. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. godine. prosinca 1943. 120. po optužnici ŽDO u Požegi. OKZRH. od 20. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. Hebranga.G. vlasništvo Ljilje Janković. oženjen. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. sa završenom srednjom šumarskom školom. a Janković Zdravko je zadobio lake. od 12. Srbin. 20. kojom se proglašava krivim što je dana 1. st. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. sina Save i Ane r. st. postupio po naredjenju. 1.stanovništva. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. brdo Čukur. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. presudom Vojnog suda u bjelovaru. opisano i kažćnjivo po čl. kući kbr. od 10. 9.-12. granatirajući grad minobacačkim projektilima. godine. u ulici A. kolovoza 1949. otac mlt. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. tijekom oružanog sukoba. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Svjedoci: Vladimir Solar. prosinca 1996. djece. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. suvlasnik kuće i 1 kj. svibnja 1995. ožujka 1997. kbr. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. 55/96-9. u ulici I. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. dakle. stanu broj 14/1. 120. Sudar. 29. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. u nepravomoćnoj presudi posl.93/95-38. 1. na izdržavanju kazne. rujna 1995. bataljuna 51. broj K. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. K. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. godine.

u nepravomoćnoj presudi posl. K. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. Svjedoci: Zdravko Janković. postupio po naređenju. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. tijekom oružanog sukoba. u ulici A. kbr. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. 1. od 12. Hebranga. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. gdje je bila smještena minobacačka četa. granatirajući grad minobacačkim projektilima. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. 55/96-9. OKZRH. 120. Srbin. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. rujna 1995. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. prosinca 1943. osuđivan. po optužnici ŽDO u Požegi. vlasništvo Ljilje . "Velike Srbije". Sudar. Ljilja Gerhard. od 20. godine. 1. šumarski tehničar. nalazio se u pritvoru. za vrijeme rata. otac mlt. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. godine. st. 120. označeno i kažnjivo po čl. prosinca 1996. pismen.-12.47/96. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. broj K. st. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. rođen 4. godine. 47/96. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. 29. stanu broj 14/1. kojom se proglašava krivim što je dana 1. broj K. godine. od 10. kolovoza 1949. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. broj KT. djece. na izdržavanju kazne.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. zbog kaznenog djela iz čl. svibnja 1995. MILAKOVIĆ MILANKO. sa završenom srednjom šumarskom školom. suvlasnik kuće i 1 kj. od 3. godine.93/95-38. zemlje. OKZRH. ožujka 1997. Rudolf Friša. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. 1. bataljuna 51. PZ 0027 28. presudom Vojnog suda u bjelovaru. brdo Čukur. sina Save i Ane r. oženjen.

s prebivalištem u Grahovljanima. u ulici Matkovac. III optuženik Milan Pavić. gdje je i prebivao. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. općina Pakrac. siječnja 1997. K. Srbin. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. Svjedoci: Zdravko Janković. st. 120. od 12. PZ 0028 29. rođen. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. bez imovine. zbog kaznenog djela iz čl. označeno i kažnjivo po čl. rođene Sekulić. br. posl. studenog 1972. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. neoženjen. listopada 1968. u Pakracu. ožujka 1997. ulica Jadranska kbr.9/97. OKZRH. rođene Čalić . rođen 2. IV optuženik Milan Sudar. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Srbin. godine u . sina bogdana i Danice. u ulici LG. kući kbr. automehaničar. 9/97.Janković. 1. sin Jovana. listopada 1957. a Janković Zdravko je zadobio lake. II optuženik Veljko Budić. u kaznenom predmetu protiv: I. kući kbr. godine. st. strojobravar. godine. OKZRH.-9. u nepravomoćnoj presudi. rođen 31.65/96-10. kolovoza 1959. po optužnici ŽDO u Požegi br. dakle. sin Ilije i Jovanke r. državljanin RH. u Prekopakri. Srbin. neoženjen. 1. Ljilja Gerhard. godine u Pakracu. Rudolf Friša. 9. sin Branka i Ane. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. bez djece. 120. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. Kovačića. vlasništvo Rudolfa Friša. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. 19. vlasništvo Zdravka Jukića. godine u Donjim Grahovljanima. KT. godine. bez djece. Vujanić. K. 1. optuženika Željka Milankovića. bez imovine. sada nepoznata boravišta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. rođen 18. od 10. 20.

što su dana 9. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. bez zanimanja. čin desetar. neoženjen. pismenog sa završenom OŠ. zbog kaznenog djela iz čl. i lijeve uške. OKZRH. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. označeno po čl. st. iz automatskog oružja cal 7. 235. bez imovine. svibnja 1949.26/97-11 od 24. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. godine. vrata. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. listopada 1996. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. kojom je oglašen krivim. prosinca 1991. Srbin. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. st. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. za vrijeme rata od 12. 1. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 1. 244. dana 15. veljače 1997. 1. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. izvršen napad na pojedine civilne osobe. sina Milana i Mire. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. 2. . osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. KZRH. Srbin. od 28. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. kolovoza 1949. u vezi čl. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. 73. godine u Pakracu. strijelni kanal. st. pripadnikom iste paravojne .Pakracu. 120. st.62 mm. oz. rođen 8. 120. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim. kolovoza 1949.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. travnja 1997. rođene Vuk1iš. bez djece. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. 54/96. godine. Franje Drobnija bb.26/97. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. zajedno sa Sokolović Željkom. kroz jetru i desno pluće. godine. "Velike Srbije". godine. osoba bez državljanstva. ĐURIĆ MIRKO. po optužnici ŽDO Požega broj KT. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. DA 308. K. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. dakle. OKZRH. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. sa prebivalištem u Pakracu. kolovoza 1994. "SAO Krajina". protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. godine. nalazi se u pritvoru.

te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. OKZRH. i Ante Validžića. 42/97-9. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. ŠPANOVIĆ MILAN. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. u pravomoćnoj presudi posl. po optužnici ŽDO Požega broj KT.-9. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. godine. K. koje povrede su teške i po život opasne. te više struke eksplozivne povrede trupa. lipnja 1997. 1. Zvonarić Ana. godine. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. zbog kaznenog djela iz čl. 120. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. "SAO Krajine". "Veliku Srbiju". te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. od 5. njegova kćerka Marina i supruga Ana. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. godine. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir.42/97. st. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. listopada 1960. ubijao civilno stanovništvo. PZ 0030 31. br. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. kolovoza 1949. a Zvonarić Marina. crijeva i kralješnice. Ivković. sina Stevana i Milice.75/96. od 16. koje su povrede teške i po život opasne. Marija Validžić i Marina Zvonarić. rođen 8. serijske prijelome desnih rebara. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. K. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. . te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. razdor ošita. te vršio mjere zastrašivanja i terora. svibnja 1997. a zatim naređuje Ivi Latinskom. godine u Novskoj. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. Latinski Ivana. kako bi izbjegao masakar . s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. r. općina Novska. sa trajnim posljedicama. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . koje ovi civili nisu imali. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. zadobila je povrede jetre. dakle. Valdižić Anti i Validžić Mariji.

1. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. opisano i kažnjivo po čl. OKZRH. Alemke Sladić. 5. dakle. godine u Borovcu. Đure Sertić. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. članovi vijeća i Nataše Galinić. što je kod njih ostavilo teške posljedice. listopada 1993. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. Opć. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Ivana Blažinić. Predsjednika vijeća.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Novska. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. Svjedoci: Luka Filipović. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. 26. Maček . člana vijeća. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. pa se Španović Mfi1an. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. Đuro Bogunović. odvjetnika iz Siska. Josip Kvočić. st. kao pripadnik četničko . SI 0001 K – 28/93 . ožujka 1948.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. koje je tukao lancima. zv.terorističkih je . sin Vlade i Marije. godine. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. Terezija Grgić i Željko Grgić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. 120. rođen 01. zapisničar. održane glavne i javne rasprave. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. jer im je zdravlje znatno narušeno. a prema Željku Grgiću. u odsutnosti optuženog.

te Vladu Ivaštinović. 2. st. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. OKZRH. 87. 1. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. Temeljem propisa čl. tjekom 1991. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. Temeljem propisa čl.000. dvorišta i kuća. pa je tako : 13 dana 05. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. što je i učinjeno. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. 120. 343. Đuru i Jelenu Bogunović. tukao. uhićivao. – HRD. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. 120. – HRD te paušalni iznos od 5. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. palio. 21 dana 11.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. 1. rujna 1991. Martin podmetnu mine i aktiviraju. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. dakle. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. zatvarao. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. st. 90. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. 1. – 7. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv.formacija tzv. rujna 1991. st. te televizor. godine oko 15. OKZRH. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. Grgić Slavka. toč. ZKP-a u svezi čl. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Ivaštinović Ive i Rudolfa. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. svibnja 1993. protuzakonito zatvarao. 1. 18 22. Josipa Kvočić. st. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. To stoga. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. 1. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. gdje su isti zadržani i tučeni. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. st. što je i učinjeno. te navodno zadržao za sebe. 28 neutvrđenih dana. rušio. studenog 1991. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. . uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. godine u Borovcu iz garaža. što isti nije dostupan državnim organima. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao.

Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. rujna 1991. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a od 1949. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. Bogunović Đuro. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. koja je već naprijed već označena. 31. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da je tokom 1991. studenog 1991. proveli ih u zatvor u Okučane. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. a sud. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. Kvočić Josipa. Filipović Luka.. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Brulja Ivan. Ivaštinović Nikola. što se. da je dana 22. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. Bogunović Jelena. što je uzrokovalo njeno rušenje. ZKP-a. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. gdje su zadržani i tučeni. izrijekom. To stoga. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. da je 05. st. godine naredio miniranje crkve Sv. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. zadržavši to za sebe. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. rujna 1991. Uz. pa tako. Ivaštinović Marija. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. te televizor. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Bulatović Reza. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. Ivaštinović Rudolf. da je dana 11. po ocjeni ovog suda. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Martin u Borovcu. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. 353. godine. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Brulja Katarina.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. 1. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Ivaštinović Mato. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. godine. Znači. . lipnja 1993.

OKZRH. v. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. listopada 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. svibnja . održane glavne i javne rasprave. zapisničara. Alemke Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. zbog kaznenog djela iz članka 120.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. ZKP-a). nakon dana 13. st. dana 5. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. odvjetnika iz Siska. Dragana Japranin. rođen 15. Đure Sertić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Nikole Begović i Branka Matijašević. članova vijeća Marije Bogdan.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. listopada 1993. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. predsjednika vijeća. 115. Josipa Žinić. u odsutnosti optuženih.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. člana vijeća. U Sisku. sin Stojana. 4. godine. Nikole Maljković. stavka 1. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K.

SSS./ u tijeku 1991. oženjen. sa prebivalištem u D. 15 dana 08. vozač. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. godine. Opć. godine u Babinoj Rijeci. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Srbin krivi što su : 1. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. godine u Kostajnici. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. 32. godine u Sisku. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br.1991. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. poslovođa. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. umirovljenik. Srbin. rođen 24. rođen 1. Brkljačić Jagoda. Bišćan Anđelka. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. SSS. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. travnja 1929. u proizvodnji papira. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. Kukuruzarima kbr. Begović Nikola 2. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. otac dvoje djece. III. rođen 06. 27./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. ul. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. SO Kostajnica. rođen 23. 7. Velešnji. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. Srbin.optuženi DRAGAN JAPRANIN. rujna 1991. Srbin oženjen. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. Velešnji kbr. BUD br. godine u H. sa prebivalištem u Kostajnici. Srbin. godine u D. sin Bogdana. 2. Općina Kostajnica. godine D. oženjen. sin Stojana. otac dvoje djece. dakle. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. a potom po kući pucali. SSS. sin Slavka. prosinca 1958. 59. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. sa prebivalištem u Panjanima 32. a njegovu suprugu Milu silovali. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. sin Ilije. prosinca 1952. 96. radnik. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. studenog 1952.

jer je očito. st. ZKP-a u svezi čl. II – opt. 120. – HRD i temeljem toč. 90. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. za reći je.800. st. 7. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. 87. st. 1. – HRD. Japranin Dragana i IV – opt. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. možda. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . kojima ih se tereti. st. Ivanišević Ane. 343. toč. 1. sadržan optužnicom. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. na postupanje u stjecaju. OKZRH. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. 1. IV – opt. označeno u čl. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. Begović Nikoli i V – opt. ovaj sud to tako ne shvaća. 2. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. Maljković Nikoli. st. 120. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. lipnja 1993. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. 6. Japranin Draganu. Ivanišević Molke. Temeljem propisa čl. izgleda. je optužnicom KT-184/92 od 21. Iako. OKZRH. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. što isti nisu dostupni državnim organima. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine stavilo na teret I – opt. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. Maljković Jovanu. Temeljem propisa čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1. da se radi u odnosu na III – opt. OKZRH. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). 120. III – opt. Begović Nikolu.000. 1. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

te ni po kome. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. v. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. U Sisku. Krivična odgovornost optuženih nije. dovedena u dvojbu. u krajnjoj liniji. a sa nespornim posljedicama. te stoga optuženici. uvjerenje je suda. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. riječ o jedno te istom ratu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. dana 13. tokom kojeg. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. temelji se na u izreci citiranim propisima. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih.r . Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. odgovarajući je težini od njih učinjenog. a potom imali za to osnova. dakle. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. naročito pogibanjem ljudi. stupanj krivične odgovornosti.stanovništva. v. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. a sadržan i izrekom presude. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Odluka o trošku. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. opisan po svjedocima. pobude iz kojih je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. Način postupanja svakoga od optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. listopada 1993. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne.

rođen 1946.1957. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st.1964. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br. god u Šašu. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. DUŠKO GLIGORIĆ. NIKOLA RENDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. BiH.05. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. s prebivalištem u Cerovljanima 20. god. BOŠKO POLJAK. u Bosanskoj Dubici. 16. u Bosanskoj Dubici. u Muri. sin Dušana. MARTIN BRNAD.1950. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Miće. sin Petra.1955. STEVO KOKRLJA. rođen 27. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br.07. Švicarska. u Bosanskoj Dubici. ŽELJKO VUKSAN. NIKOLA BEGOVIĆ. rođen 09.04. 167 14. STEVO DŽAKULA. STEVO GVOZDEN.1962. god. u Kostajnici. god. sin Rajka. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. 251 11.12. rođen 22. rođen 27.11. 1 15.121 10. RANKO BRADARIĆ.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.1953. BiH. sin Milke. rođen 15. god u Hrvatskoj Kostajnici.11. god. rođen 17. sin Miloša.1959. NENAD NOVAKOVIĆ. god. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br.1949. rođen 23.06.1970. općina Kostajnica 4. DMITROVIĆ NENAD. u Sisku. u Bosanskoj Dubici. sin Dušana.1963. sin Ilije. sin Nikole.10.1959.196. sin Nikole. rođen 10. BiH. god. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici. god u Petrinji. 285 7. rođen 17.1949.03..10. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Milana.1953. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god. ILIJA RATKOVIĆ. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17. u Sisku. u Bosanskoj Dubici.1974. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 275 9. 285 8. BiH. sin Mirka. s tadašnjim prebivalištem u D.03. BiH. rođen 07. RAJKO PAUKOVIĆ. u Bosanskoj Dubici.04. rođen 30. 113 . sin Vase. sin Jove. SRETO KOKRLJA. god. rođen 04.10. rođen 17.1943. sin Đure. rođen 10. sin Ilije. BIH. u Šašu. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19. 4. rođen 18. 115. 235 12. sin Milana. sin Mojice. sin Jovana.03. god. u Kostajnici.12. u Sisku.05. Cerovljanima br. 233 13.1966. STEVO POLJAK. god. god. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 26.1961. MILISAV TEPIĆ. u SR Njemačkoj. rođen 14. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.10. god. 158 22. BiH. DRAGO RADIŠIĆ. 158 21.09. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 179 6. god. BiH. rođen 15. 14 16.

1932. odvjetnika iz . studenog 1993. MILE VELIMIR. Vinčić Jovice. pristupili tzv. SRETEN TOMAŠEVIĆ. Ivana Kasaić. Dana 24.23. sin Đure. god. Vukičević Momira. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. člana vijeća. 95 24. god. god. Španović Dušana. god. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21.06. sudaca porotnika. Plinja Barica stara 73. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata.03. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. godine. rujna 1991. Janus Nikole. Josipa Budinski. sin Petra. predsjednik vijeća. u odsutnosti optuženih. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. te su 21. rođen 07.06. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. u Bosanskoj Dubici. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 120. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. Likić Nikola star 75. 1. god.1954. Vojsci Republike srpske krajine. nakon dana 17. Dabić Mirka. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Jelić Stojana. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. Sladović Milana. god. zbog kaznenog djela iz čl. rujna 1991. Radaković Milana. god. Dabić Milana. rođen 22. st. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. Pavlica Đure. 87 25. članova vijeća. Josipa Žinić.1950. 3. zapisničara. rujna 1991. Galjen Milana. Varkaš Steve. OKZRH. Jakovović Dragana. uz sudjelovanje Jagice Blašković. rujna 1991. BiH. ŽELJKO TULEKOVIĆ. Mirka Švaljek. sin Đure. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. Jelić Stanke. u Bosanskoj Dubici. u Kostajnici. rođen 26. Prusac Dragana. god. i 24.

. studenog 1963. ul. 1967. SO Glina na kbr. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. rođen. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. rođen. sin Petra. godine u Glini. SO Glina. 11. Srbin. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. Srbin. Srbin. rođen 13. Srbin. Srbin. SO Glina. sin majke Draginje. 08. 153. sa prebivalištem u Glini. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. 18. sin Petra. iz Dragotine SO Glina. sin Dušana. rođen. godine u Glini sa prebivalištem u G. SO Glina. Srbin. Srbin. lipnja 1962. iz Bijelih Voda. novembra kbr. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. sin Dušana. 33. 171. 150. poljoprivrednik IX. 29. Gavrilović rođen 12. Srbin. SO Glina. siječnja 1964. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. sin Gojka.Siska. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. Klasniću kbr. 112. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. SO Glina. rođen 13. rođen 06. gdje i prebiva na kbr. SO Gline. rođen 9. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. sin Gojka. sa prebivalištem u Dragotini. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. iz Bijelih Voda. godine u Bijelim Vodama. 93. 2. Srbin. sin Ilije. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. rođ. Srbin. SO Glina. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. rujna. sa prebivalištem u Dragotini. održane glavne i javne rasprave. godine u Dragotini. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. veljače 1967. gdje i prebiva na kbr. Srbin. prosinca 1958 u Brubnju. iz Dragotine.optuženi STANKO JELIĆ. iz Dragotine. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. lipnja 1960. prosinva 1946.

kuću i traktor Davodović Matije.optuženi MILAN PODUNAVAC. godine. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. 3. iz Dragotine.godine u Glini. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . stvari kuća i gospodarske zgrade. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. rođen 16. poljoprivrednik XVI. Srbin XV. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. štalu Nogić Marijane. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Srbin. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. izudarali Matijević Ivu. rođen 5. Srbin. 1. kuću Lamza Marka. štalu i kuću Tonči Mije. listopada 1951. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. prodavač krivi što su : dana 18. OKZRH. traktor. sin Petra. u Dabrini SO Glina. pljačkali imovinu stanovništva. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. 18. sa prebivalištem u Dragotini kbr. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. kolovoza 1991. društvene i sakralne objekte. kulturne i sakralne objekt. djelatnik XVIII. st. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. godine u Glini. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. iz Dragotine. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. naoružani došavši u ta sela. hranu. 120. godine u Maji i Svračici. sa prebivalištem u Dragotini bb. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. oduzimati im novac. sa prebivalištem u Dragotini kbr. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. sin Dušana. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. štaku Davidović Slavka. Srbin.optuženi STEVO VARKAŠ. prosinca 1959.

7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3. Temeljem propisa čl. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. XIV. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti.optuženom Pavlica Đuri.optuženom Gavrilović Dušanu. listopada 1993. 87. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. XVII. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. optužnicom KT-53/93 od 13. 1. toč. VI. st. st.optuženom Milanu. stavilo je na teret I. XIII.optuženom Sladović Milanu. Temeljem propisa čl.300. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme .optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5.optuženom Jelić Stanku. 1. VIII.optuženom Španović Milanu.optuženom Dabić Mirku. IIoptuženom Radaković Milanu. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. HRD.optuženom Jelić Stojanu. koji prileži ovom temeljnom spisu. IX. st.optuženom Podunavac Milanu i XIX. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. godine.optuženom Prusac Draganu. XVI.optuženom Vukičević Momiru.000. 90. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. st. 2. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. IV.000. XVIII. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. – HRD i temeljem točke 6. III. ZKP-a u svezi čl. Xoptuženom Galjen Milanu. 343. VII. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice.optuženom Vinčić Jovici. XI. XVoptuženom Jakovović Draganu.optuženom Španović Dušanu. XII. V. OKZRH. 120. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.optuženom Varkaš Stevi. 1. kolovoza 1993. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.optuženom Janus Nikoli.

to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17. 120. u krajnjoj liniji. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). a sa nespornim posljedicama. 1. OKZRH. te stoga optužnici. temelji se na u izreci citiranim propisima. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.oružanog sukoba. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Krivična odgovornost optuženih nije. 17. pobude iz kojih je djela učinjeno. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . te ni po kome. st. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. te spram civilnih osoba. studenog 1993. naročito pogibanje ljudi. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. opisan po svjedoku. označeno u čl. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Odluka o trošku. odgovarajuće je težini od njih učinjenog.r. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Način postupanja svakog od optuženih. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih.r. a sadržan i izrekom presude. stupanj krivične odgovornosti. uvjerenje je suda. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. PREDSJEDNIK Željko Barać v. dakle dovedena u dvojbu. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.v.

tokom 1991. Josipa Žinić. 1. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. travnja 1957. rođen 26. sudaca porotnika Ivana Kasaić. članova vijeća i Nataše Galinić. odvjetnika iz Siska. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sin Petra. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. 142.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. OKZRH (ranije čl. nakon dana 26. predsjednika vijeća. svibnja 1993. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. istog zakona). 120. godine. godine u Glini. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. gdje i prebiva u ul. sin Vuje rođen 1. st. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. održane glavne i javne rasprave. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. godine i 1992. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. u odsutnosti optuženika. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. godine u selu Bojna SO Glina. 11. kolovoza 1957. novembra br. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. zbog krivičnog djela iz čl. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. 29. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . člana vijeća. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. zapisničara. Alemke Sladić. II-optuženi KORAČ MILAN. 6. godine u Glini. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Mirka Švalje.

nacionalnosti. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. 120. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. uslijed čega su Šmicl Stjepan. Temeljem propisa čl.HRD-a. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. – 7. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. iste treba osloboditi od optužbe. 1. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.000. Bagić Vlado. OKZRH. 9. Svjedoci Lipak Karlo.. 87. 1. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14.66/93 od 3. 2. ZKP-a u vezi čl. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Međutim. 343. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. svibnja 1993.HRD-a. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. st. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. godine. svaki u ponekom dijelu.. Prišek Boris. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. OKZRH. dakle. 1.000. travnja 1993. toč. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. st. Branitelj. Temeljem propisa čl. st. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. st. Palajić Ivan. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. 120. st. ali . Štajduhar Pavle.

115. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. Visina izrečene kazne zahtjeva. s tim.st. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 120. pozivom na propis čl. v. ZKP-a). ZKP-a. u krajnjoj liniji. 31. konačno. dvojbena krivična odgovornost optuženih. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. navode optužnice. Prilkom odmjeravanja kazne. st. Odluka o trošku krivičnog postupka. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. u cijelosti. dne 26. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. pobude ih kojih je djelo učinjeno. OKZRH). te ni po kome. 1. OKZRH. Kako su krivična djela obojice optuženih. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. temelji se na u izreci citiranim propisima. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva..r. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. stupanj krivične odgovornosti. 1. . 343. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. v. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. U Sisku. svibnja 1993. nosilaca vlasti na svojem području tada. 4. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. Nije.svi. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. označeno u čl. st. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. određivanje pritvora. te stoga optuženici ne moraju biti. dakle.

srpnja 1993. sa prebivalištem u Novskoj. održane glavne i javne rasprave. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. Adžije br. OKZRH). po sucu Željku Barać. Srbin. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. 150. studenog 1991. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. 17. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. zapisničara. zbog krivičnog djela iz čl. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. Kliba Radenko i Matekalo Živko. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. godine u Paklenici. godine u Voćarcima. k r i v što je: j e dana 22. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Bogdana i Drage r. nakon što su prethodno Gobac Vinko. 128. nogama i kablom po glavi i tijelu. ul. odvjetnika iz Siska. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Nogić. nalazi se u bijegu. OKZRH (sada čl. nakon dana 8. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. godine. Kovačević Veljko. rođenog 22. B. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. . kolovoza 1950. „SAO Krajina“. u odsutnosti optuženika.

150. 1. – 6. toč. Sam način postupanja optuženika. st. ZKP-a u vezi čl. te ni po kome. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. i 87. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. st. godine. st. svibnja 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.HRD. OKZRH).500. 98. 1. 2. bila dovedena u dvojbu. Branitelj. ZKP-a (sada čl. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio.dakle. 1.000. travnja 1993.HRD i paušalni iznos od 5. vršeći pravila međunarodnog prava. Uračunljivost optuženika nije ničim. st.. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKP-a (sada članovi 90. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. Svjedoci Kovačević Veljko. OKZRH (sada čl. 128. 95. 150. . 343. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka.. postavljen po službenoj dužnosti. 353. Temeljem propisa čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 128. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. OKZRH (sada čl. OKZRH). ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. Iz rečenog slijedi. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 1. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa čl. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika.

i to. jačinu povrede. 343.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. i 144. 353. ZKP-a). ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. temeljeno na propisu čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. dne 8. pobude iz kojih je djelo učinjeno. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Prilikom odmjeravanja kazne. 31. 1.r. te stoga optuženik. st. doređen je pritvor. godine. OKZRH (sada čl. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. subjektivna i objektivna. u krajnjoj liniji. međutim. U Sisku. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. po sucu Željku Barasć.r. stupanj krivične odgovornosti. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 33. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. . srpnja 1993. OKZRH). Barać. Ženevske konvenciej iz 1949. v. v. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. ZKP-a (sada čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. Obzirom na visinu izrečene kazne. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. Za reći je.

zbog krivičnog djela iz članka 128. OKZRH (ranije čl. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. OKZRH. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. SUP-a Okučani. suprotno odredbama čl. sa prebivalištem u Okučanima. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. Temeljem propisa čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika.zapisničara. 143. Vujasinović br. godine u Okučanima. N. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 353. održane glavne i javne rasprave. ožujka 1952. nakon dana 26. svibnja 1993. i 144. Srbin. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. OKZRH). ZKP-a (ranije čl. 1. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. 150. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. odvjetnika iz Siska. st. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. nalazi se u bijegu. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. . 5. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. otac dvoje djece. dakle. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. umirovljeni milicioner. SAO Zapadna Slavonija. oženjen. SSS. 343. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. godine. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Ul. u odsutnosti optuženika. rođen 10. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. primivši oružje i uniformu tzv.

90. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. subjektivna i objektivna.000. 87. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. godine. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Ženevske konvencije iz 1949. 21. 31. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. 128. godine. i to. st. To tim prije. stupanj krivične odgovornosti. 1. ZKP-a u svezi čl. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. bila dovedena u sumnju.. međutim. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. istog zakona). Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. opisan po svjedoku. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. pobude iz . 33. ožujka 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. 6. st. a ranije čl. ZKP-a (ranije članovi 98. Uračunljivost optuženika nije ničim. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. tokom cijelog postupka. te ni po kome. OKZRH. st. u krajnjoj liniji. i 95. Sam način postupanja optuženika. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH). Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. svibnja 1993. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73.HRD. Branitelj. te stoga optuženik. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. ZKP-a) Kv-71/93 od 3.750. Za reći je. Prilikom odmjeravanja kazne. – 6.. toč.Temeljem propisa čl. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. i 144. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Dakle. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.HRD i paušalni iznos od 5. 1. Konkretno članaka 143. 2. postavljen po službenoj dužnosti.

v. srpnja 1993.r. St. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. 3. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. SUDAC SUDAC Željko . određen je pritvor.čl. Obzirom na visinu izrečene kazne. Dabić Milenko. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2.. odvjetnku. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. U Sisku dne 26. ZKP-a (ranije čl. temeljeno na propisu čl. ZKP). da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 123. 4. jačinu povrede. DNA: 1. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.kojih je djelo učinjeno. 5. 353. 4. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. svibnja 1993. branitelju opt. Obavijest PS Okučani 5. 4. istog zakona). dne 21. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.r. st. lipnja 1993. godine U Sisku. v. 343. OJT-u Sisak na br. okr. 1. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Ivanu Rafaj. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. 15. Sada 115. Oglasna ploča – ovdje 3. Barać. st. Sisak 4.

120. rođen 5. otac dvoje djece. Kuzmić Zorana.opt..opt. zapisničara. rođene Martinović. 340. odvjetnika iz Siska. godine. sin Slavka i Marije. RS. Hrvat. Mirka Švaljek. službeni.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. člana vijeća. u svezi ss. nakon dana 8. godine u Zemunu. Ivana Kasaić. travnja 1950. 2. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. održane glavne i javne rasprave. srpnja 1993.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. ul. II. sa prebivalitšem u Sisku. Alemke Sladić. toč. Srbin. predsjednika vijeća. rođen 6. rođene Desimirović. u krivičnom predmetu protiv I. travnja 1947. zbog krivčnog djela iz čl. kapetan unutrašnje plovidbe. članova vijeća i Nataše Galinić. 3. Otokara Keršovanija br. godine u Sremskoj Mitrovici. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. razveden. 1. 3. st. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . sin Rudolfa i Zore. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. 12. u odsutnosti I-optuženika. Općina Zemun. Rade Končara br. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. Temeljem propisa čl. OKZRH. Mihajlović Ljubiše i II.

87. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. iako je znao da je I-opt. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu./ dana 22. 1. toč. II. 91. listopada 1991. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. 1. ožujka 1993. st. 23. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. u Sisku. Dakle. OKZRH. st. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. 1. Dakle. godine. godine. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. opt./ dana 23. listopada 1991. i 24. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. godine. KUZMIĆ ZORAN 2. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. u Sisku. – 5. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. Pa. i 24. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. 120. u svezi st.Da su i to: I-opt. Temeljem propisa čl. 2. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. OKZRH uz primjenu čl. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. 2. 24. st. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. omogućio I-opt. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv.. da su time I-op. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi.

dvojici pripadnika ZNG-a. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo.00 sati. tim prije. tako i 24. oko 16. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. Naime. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. travnja 1993. Gavrane javi se“. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. kanalu jedan kratki razgovor. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. OKZRH uz primjenu članka 24. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. kako 23. jer ga 24. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. što su i učinili. st. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. označenog u članku 120.stanovništva. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru.. godine. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. listopada 1991. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. listopada 1991. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. listopada 1991. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. 1. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. 2. jer isti nije dostižan državnim organima. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. Dana 22. Nakon što se odazvao. dana 19. godine. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. istoga Zakona. godine. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. svibnja 1993. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Na istom 16. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. „Dunavskog Lloyda“. u svezi st. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. godine. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. po . Kako nisu mogli uspostviti vezu. listopada 1991. godine oko 16. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. Dana 22. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“.00 sati. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka.

Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. kao i „Gavrana 1.i IIoptuženika.dolasku na radno mjesto. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. 2. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. 1. dispečer. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. kanalu. sud je utvrdio da je . Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . što bi mu bila obaveza da ih je bilo. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). Također. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Željko Milković (list 56 spisa)m. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. nalazili na brodu „Zibel“. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Naime. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. OKZRH uz primjenu članka 24. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. Antun Jakirčević (list 59 spisa). utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. st. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. Braco Grozdanić (list 57 spisa). jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. ni tko ih je slao. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. Dragan Dakić (list 59 spisa). kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. a da se ne zna. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. „Novi vjesnik“. jer je jasan. 2. u svezi st. niti je u dnevniku načinio bilješku. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. ni što su one značile. jer su dali jasne i kategorične iskaze. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. OKZRH. 3. godine. Brigade. tako i II-optuženika. Nadalje. te da su slate razne šifrirane poruke. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. listopada 1991. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. koji su se 22. i 4“. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. preko radio-stanice na 16. do tada nepoznate. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske.

godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. jer je to isključiva nadležnost direktora. Kako ničim nije dokazano pomaganje.r. v. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. srpnja 1993. niti je naredio. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. 8.„Dunavski Lloyd“. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. već se mora dokazati motivom i umišljajem. odnosno grad Sisak. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. sud je optuženike temeljem članka 340. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. dakle. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji.r. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZKP-a). ZKP-a oslobodio optužbe. koje se ne pretpostavlja. „Hidroput“. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. st. st. PREDSJEDNIK Željko Barać. U Sisku. U odnosu na II-optuženika. 3. SI-0009 . 115. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. 4. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. već naprotiv obrnuto. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela.

godine u Jasenovcu i Demirovcu. svibnja 1953. sin Ilije i Julke.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. OKZRH). rođen 21. uz sudjelovanje Nataše Galinić. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . Sabe. sada u bjegstvu. zbog krivčnog djela iz članka 128. održane glavne i javne rasprave. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. nakon što su Sabić Željko. kao funkcioner i oficir tzv. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. dakle. lipnja 1993. gdje i prebiva na Trgu Đ. bili zarobljeni od strane tzv. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. godine u Rajićima. po sucu Željku Barać. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. kao zapisničara. OKZRH (ranije članka 150. nakon dana 8. nanijevši im tjelesne povrede. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. u odsutnosti optuženika. rođene Grgić. pripadnici MUP-a RH. k r i v što je: j e tijekom 1991. odvjetnice iz Siska.

ožujka 1993.“. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli.. te povremeno sada gubim sjećanje. ZKP-a u svezi čl.HRD i temeljem toč. 353. 343. šakama. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. istog zakona). istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. nogama. 98. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. koljenima po cijelom tijelu. 128. s tim. ZKPa (ranije čl. 7. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. OKZRH (ranije čl. 6. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. istog zakona) Kv-67/93 od 3. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. KT-23/93 od 23. 1.HRD. Temeljem propisa čl. 2. Temeljem propisa čl. st. 150. OKZRH. te sam izudaran po bubrezima. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. i 95. Njihova su kazivanja (kao. 128. toč. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 23.surovim postupanjem s ranjenicima. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Udaran sam palicom. 1. 90. st. a ranije čl. st. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. 21. ZKP-a. potres mozga.000. „Zadobio sam fakturu kičme. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.500. st. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak.. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. 6. svibnja 1993. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. pa ovaj drugi udari i tako. 87. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. ZKP-a (ranije čl.

pobude iz kojih je djelo učinjeno. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. ZKP-a). . te ni po kome. lipnja 1993. i 144. st. v.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. 4. r. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 31.r. st. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. v. 343. među ostalim“. OKZRH). Barać. godine. st. ZKP – prije čl. dne 8. Ženevske konvencije iz 1949. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 115.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 1. 4. ZKP-a). U Sisku. 123. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. Prilikom odmjeravanja kazne. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. subjektivna i objektivna. stupanj krivične odgovornosti.

V-opt. sudaca porotnika Mirka Švaljek. u odsutnosti optuženih. R. 1. godine. Žrtava fašizma bb. SO Bos. Ul. sin Milutina. liječnik. Ante Jukić. OKZRH). Dušana Kačar. Milana Milanković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 1. VI-opt. rođenog 13. st. Milana Muiđe. SO Glina. Stanka Divjakinje. VII-opt. održane glavne i javne rasprave. VII-opt. IV-opt. siječnja 1942. odvjetnika iz Siska. Srbin. Boškovića br. nakon dana 9. 142. OKZRH (sada čl. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. rođen 24. sa prebivalištem u Glini. III-opt. rođen 16. IV-opt. sin Stevana. Ilije Nišević. predsjednika vijeća. godine u Donjem Klasniću. svibnja 1949. godine u Dobrljinu. Dušana Jović. zbog krivičnih djela iz čl. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. godine u K- . rođen 20. SO Glina. rujna 1939. članova vijeća i Nataše Galinić. sin Stevana. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. inženjer II-opt. siječnja 1935. Ilije Bjelajac. člana vijeća. Novi. godine u Donjem Klasniću. MILAN MUIDŽA. Vračar. sa stanom u Beogradu. III-opt. Josipa Budinski. 1. 120. sin Miljkana.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Ivana Kasaić. Sime Karaice i IX-opt. DUŠAN JOVIĆ. DUŠAN KAČAR. II-opt. Mikelić Borislava. lipnja 1993. st.

29. sin Petra. izrađivao planove mobilizacije. Rimska ul. b. VII-opt. svibnja 1949. STANKO DIVJAKINJA. sa prebivalištem u Petrinji. Norberta Vebera bb. da se uništavaju stambene zgrade. Filipa kljaića 3 V-opt. SO Petrinja. ul. sin Damjana. gospodarski objekti i sakralni objekti.b. SIMO KARAICA. ILIJA BJELAJAC. SO Glina. MILAN MILANKOVIĆ. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. naređivao nelegalno s u . bravar. Ul. sin Steve. SO Glina. SO Glina.b. sa prebivalištem u Glini. novembra bb. godine u Glini.. godine u Begovićima. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. VIII-opt. prosinca 1960. godine u Roviški.. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu./ u tijeku 1991. ILIJA NIŠEVIĆ. sin Pavla. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. Mihanovića b. Ul. sa prebivalištem u Sisku. rođen 16. sin Dragana. rođen 18.Banskom Drenovcu. godine u Petrinji. godine u Malom Gradcu. defektolog. srpnja 1956.. rođen 29. listopada 1956. sa prebivalištem u Sisku. sa prebivalištem u Glini. štab četničkih formacija. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. i 1992. rođen 7. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. SO Glina. IX-opt. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. VI. A. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. rođen 15. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. opt. godine u Velikom Gradcu. Malinova 94. gdje i prebiva. lipnja 1933. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv.

Dušan Kačar. VII. dok su Drakulić Nikola. Milan Muidža. st. II-opt. Lovre i dr.opt./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Jovanović Rezika. i 1992. te ranjeno deset osoba. VI-opt. Milan Milanković. a II-opt./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Herelić Ramiz. st. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. lipnja 1991. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Milan Muidža. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. crkva Sv.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. 120. Kendjel Ivan. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. Vujaklija Rajko. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. Ilija Bjelajac. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. 1. Ilija Bjelajac. dakle. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. Djurač Rajko. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. OKZRH./ u tijeku 1991. sakralne objekte i gospodarske objekte. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. godine u Glini i okolnim mjestima. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. III-opt. IV. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Dušan Kačar. Milan Milanković.. Ilija Nišević. te uništavali stambene zgrade. III-optuženi MILAN MUIDŽA. 2. dakle. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. Dušan Jović. a IIIopt. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. oštećenja. Dušan Jović. paljenja i rušenja stambenih. . Banadinović Angelina.opt. 120. „SAO Krajina“. IV-optu. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. Crkva Sv. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. pljačkali imovinu. V-opt. gospodarskih i sakralnih objekata. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. VI-opt. VII-opt. Ilija Nišević. Katarine. V-opt. 1.

na glavnoj raspravi održanoj 3. 1. godine. Štrk Ivan Šantek Ivan. ožujka 1993. st. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. st. kojima ih se tereti. 2. Mato. travnja 1993. Iliji Niševiću. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1.. postavljen po službenoj dužnosti. lipnja 1993. 120. 87.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. navode optužnice. Branitelj. Kušan Djuro. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. OKZRH. 1. ZKP-a u svezi čl..000.HRD. Malić Hamdija. Milanu Muidži. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima.199. 343. OKZRH. 119. bila . svaki u ponekom dijelu. ali svi. Svjedoci Kovačević. konačno. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Temeljem propisa čl. te ni po kome. st. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. godine stavilo na teret I-opt. da bi. Juzbašić Živko. u cijelosti. zbog izvršenja kojeg su tuženi. toč. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. OKZRH. st. a optuženicima Dušanu Joviću. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Ličina Berislav. 1. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici.OKZRH. Dušanu Kačaru. 90. 1. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Iliji Bjelajac. – 7.050. Temeljem propisa čl. Milanu Milankoviću. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. 120.

ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. .dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. 115. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. v. nije dvojbena. st. 1. sakralnih i gospodarskih objekata. pozivom na propis čl. 1.) a za vrijeme oružanog sukoba. označeno u čl. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 4. s tim. temelji se na u izreci citiranim propisima. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. stupanj krivične odgovornosti. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. određivanje pritvora. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. dakle.r. U Sisku. ZKP-a). jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Krivična odgovornost optuženih.r. OKZRH. lipnja 1993. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. 120. Visina izrečene kazne zahtijeva. v. Odluka o trošku krivičnog postupka. Prilikom odmjeravanja kazne. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Barać. OKZRH). st. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. u krajnjoj liniji. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. te stoga optuženici. te uništavanjem stambenih zgrada. dne 9. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. 31. 343.

nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. nakon dana 1010 svibnja 1993. 03. TO i JNA. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. člana vijeća. sa završenih četri razreda osnovne škole. održane glavne i javne rasprave. pa se istog temeljnog zakonskog propisa . dana . OKZRH. tapetar. Alemke Sladić. listopada 1991. Ante Jukić. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Đure Sertić.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. sudaca porotnika. Dvorneković Maru i Holija Stevana. godine u Velikoj Kladuši. st. R. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. rođenog 20 rujna 1930. razveden. otac jednog djeteta. sin Jusufa i Tinke.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. članova vijeća i Nataše Galinić. Ivana Zlovolić. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. Musliman. 7. zbog krivičnog djela iz čl. 1. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. predsjednika vijeća. rođene Stibuhar. 120. Boškovića br. godine u odsutnosti zatvorenika. 120. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. st. godine na području općine Petrinja. odvjetnika iz Siska. OKZRH. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. godine u Gorama. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru.SI – 0011 K.14/93.

7. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. st. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. u vezi čl. 139. u kojoj se uračunava pritvor od 16. 90. Ja sam uhićen 3. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. uz podizanje optužnice. st. očito pogrešno označenog prezimena.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . koji prileži ovom predmetu. istog zakona) da bi. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. Stevana Holija i Maru Pavičić. st. OKZRH. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. 120 st. st. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. 1. godine. listopada 1991.08. i 118. Darinko Herak (list 43 spisa). 6. toč. na glavnoj raspravi javni tužitelj. kako se zvala. Temeljem propisa čl. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . 1.03. do 14. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. Istovremeno. 90. st. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. da je rekao. među ostalim. 1. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. i 2. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). OKZRH (sada označeno u članovima 109.000-HRD i temeljem toč. travnja 1993. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. ožujka 1993. njegovu ženu. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. 2. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKP-a a u vezi čl.1992. 87. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti.1992.000 HRD. 120. Tokom dokaznog postupka. te Maru Dvorneković. koja je. 1.

dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. st. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. Nema. 343. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. ZKP-a. 1. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. Odluka o trošku krivičnog postupka. koje ni po kom nije bilo osporeno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. godine. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. a iz čl. Slijedi. te ni po kome. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. 142.r. svibnja 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno. . važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. Povreda međunarodnog prava. stupanj krivične odgovornosti. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. 120. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. temelji se na u izreci navedenim propisima. 1. koja je već naprijed jasno označena. PREDSJEDNIK Željko Barać. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 31 OKZRH). st. U Sisku. v.r. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. u krajnjoj liniji. st. Prilikom odmjeravanja kazne. v. OKZRH (ranij čl. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. 1. istog zakona).na način opisan izrekom ove presude. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. bila dovedena u dvojbu. dana 10. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Ženevske konvencije.

opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. god. st. god. 4 ZKP-a).1945. Rade Grumić Rare 7 7. ZKP-a. «ŠILT». god. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. s tadašnjim prebivalištem u Glini. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4.1956. rođen 25.. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. sin Ilije i Ane. rođen 28. zv. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. općina Glina 6. zv. «GULA» i «ZMAJ». iz kojeg su upravo bili izišli. 4. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. sin Slavka.08. rođen 13. SINIŠA MARTIĆ. sin Vladimira.. s tadašnjim prebivalištem u Glini. u Skeli. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. VLADIMUR VILIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30.08. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! .11.1965. 123. srpnja 1991. prije čl. BRANKO ČUČKOVIĆ. 115. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju. srpnja 1991. st.

prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. 2. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. veljače 1993. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. rođen 19. 98. nalazi se u bijegu.000. u odsutnosti optuženika..000. Godine i Strizivojnni. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. Temeljem propisa čl. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. godine u Glini. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. zbog krivičnog djela iz čl.HRD i paušalni iznos od 5. Hrvat. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. SO Đakovo. Ul. oženjen. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. suprotno odredbama članka 143. OKZRH. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. 1. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. toč. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. 150. 95. nakon dana 17. st. sin Franje. zapisničara. Temeljem propisa čl. održane glavne i javne rasprave. 1. OKZRH. 353. sa prebivalištem u Glini. j e . ZKP-a u svezi čl. odvjetnice iz Siska. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. 1. po sucu Željku Barać. i 144. dakle. st. Rade Grmuše kbr. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 150. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. – 7. listopada 1948.HRD. godine.Okružni sud u Sisku. st. 4.

1. Braniteljica po službenoj dužnosti. godine oznake Kv-9/93. Prilikom odmjeravanja kazne. u krajnjoj liniji. OKZRH). ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. opisan po svjedocima. s tim. U Sisku. Uračunljivost optuženika nije ničim. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. te ni po kome. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. temelji se na u izreci citiranim propisima. pobude iz kojih je djelo učinjeno. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. naročito ovaj potonji. veljače 1993. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju.. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. dne 17. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Sam način postupanja optuženika. Dakle. .st. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. prosinca 1992. stupanj krivične odgovornosti. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. te stoga optuženi. 353. veljače 1993. 150. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 33. (čl. To tim prije. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. OKZRH. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga.

listopada 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. godine. godine do 31. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Barać. godine u Glini. „milicije SO Krajina“. v. zv. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. v. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. rujna 1952.r. sada u bjektstvu. 8. godine u Crkvenom Boku. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. ožujka 1993. j e . pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. sin Miloša. nakon što je Makarić Neven. nakon dana 26. odvjetnika iz Siska. Polakova kbr. rujna 1991. zbog krivičnog djela iz članka 150. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16.r. „kapetan Pero“. rođen 10. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. po sucu Željku Barać. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. zapisničara. održane glavne i javne rasprave. u odsutnosti optuženika. kao kapetan tzv.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić.

Temeljem propisa članka 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Ženevske konvencije iz 1949. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. stavka 1.000. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5.HRD. Temeljem propisa čl. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.dakle. 95. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. godine. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. istovremeno i oštećeni. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. toč. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Svjedok. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. godine. Branitelj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. i 144. st. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.. st. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. ZKP-a u svezi čl. 150. 23. ZKP-a. G. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 6. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. čl. postavljen po službenoj dužnosti. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. veljače 1993. subjektvina i objektivna. 1520. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 2. ožujka 1993. 98.

ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. 4. Zakona o krivičnom postupku. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. st .pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Alemke Sladić. SI-0016 K. Jovanovski Budimira. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Tarbuk Ranka.godine. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Visina izrečene kazne. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. u odsutnosti optuženih. v. nakon dana 27. 33. ZKP). Prilikom odmjeravanja kazne. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. 1. ožujka 1993. pozivom na propis čl. v. i Podunavac Sime. st. travnja 1993. 1. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. člana vijeća . Zbog krivičnog djela iz čl. predsjednika vijeća.r. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. 353. st. U Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. Jakić Ante. 142. Članova vijeća. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Đure Sertić. pobude iz kojih je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti.r. 123.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. dne 26. OKZRH. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. zapisničara. Begović Jove. SUDAC Željko Barać. razlogom je određivanju pritvora. a u prisutnosti zamjenika .

krivi što su : dana 2. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. zapovjednika garnizona u Petrinji. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. Marković Đuro. da otvore tenkovsku. rođen 15. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. te stambenim.optuženi PODUNAVAC SIMO. 16 i 21. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. provodeći ovakova naređenja i učinili. sa posljednjim prebivalištem. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. sin Mirka. Lokner Nikola. 2. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. J. Br. sin Milana. rođen 24. minobacačku i drugu vatru. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. godine u Dvoru.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. ožujka 1951. godine u Petrinji. u Petrinji. a potom. svibnja1963. nakon što su od Tarbuk Slobodana. godine u Sokolišu. sin Rade. II – opt. 24. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. vodnik bivše JNA. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. Bateriji haubica 105. V. Podunavac Simo. održane glavne i javne rasprave. godine. pristali da provedu ovakova naređenja. rođen 13. IV – opt. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. Jovanovski Budimir. kapetan I klase bivše JNA. i 155 mm. artiljerisku. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. rujna 1949. 66. Frankopanska ul. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. rođen 30. rujna 1991. Klarić Milana i su . koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. niti jedinica. SO Bos. Haulikova br. 8. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. odvjetnika iz Siska. Hanžekova kbr. oficir bivše JNA. sin Dragutina. što su njihovi podređeni. III – opt. minobacačkom vodu 120 mm. Novi. Janjića br. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. rujan 1957. ul. stariji vodnik u bivšoj JNA. Bučar Štef. Begović Jovo. Babić Milorad vodu tenkova T – 55.

142. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. što isti nisu dostupni državnim organima.910. broja uviđaja 834/91. Dumbović Zvonko. Temeljem propisa čl. ZKP-a u svezi čl. 353. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. crkva sv. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. Banjan Miko. Ceković Ljubica. 1. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. – HRD i temeljem toč. 1. crkva sv. optuženim Babić Miloradu. – HRD. toč. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. što je i učinjeno. 142. Cerjak Branka. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Kovačević Janko. Općinski sud u Petrinji. Vujaković Rajko. 1. st. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. 98. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. 95 st. Banjadinović Andjelina.Mouća Alojza. Trklja Jasmina. Tarbuk Ranku. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Katarine. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. 6. Marić Mladena i Talaja Josipa. datih tokom istrage. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Podnar Stjepana. Vujatović Đuro. pa tako. Temeljem propisa čl. st. 7. veljače 1993. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Drakulić Nikola. 1. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. ožujka 1993. 2.. dakle. Jovanovski Budimiru. 23. To stoga. Đuričić Rajko. st. 6. prijave medicinskog centra Sisak . st. Lovrenović Ivice.000. st. OKZRH. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. OKZRH. Lovre i drugi objekti. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Sekulić Branko. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. Popović Marijan. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.

sakralne i druge objekte u Petrinji. OKZRH. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Vujaklija Rajk. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Općinski sud u Petrinji. ZKP-a. Lovre i dr. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Marković Đure. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. st. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. JNA u Petrinji. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. 1. koje su gađale kako stambeno. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. OKZRH. te uvidom u pismenu dokumentaciju. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. TZV. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. Herelić Ramiza. st. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Bučar Stjepana. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. . tako komunalne. izdavanje zapovjedi. crkvu Sv. 33. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. 1. predstavlja. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. također navođenu. Banadinović Andjeline. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 353. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. Djuričić Rajka. svakome.o povredama Drakulić Nikole. crkvu Sv. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. a primjenom propisa čl. Kendjel Ivana. Klarić Milana i Mouča Alojza. Jovanović Rezike.142. Katarine. a iz čl.

ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 123. travnja 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. U Sisku. PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . 4. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a).Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. dana 27.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . st.

Nazora – Trg M. I. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. I. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. V. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . V. Nazora – Trg M. Nazora i Trga M. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Tita. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. locirane u Petrinji u ul. J. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice.1991. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. F – 16 prikazuje ulicu V. V. M.09. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Gundulića. gdje su vidljiva oštećenja. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. godine. V.

Ivana Blažinić. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. rujna 1949. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. godine. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. predsjednika vijeća. oficir tzv. srpnja 1991. god. članova vijeća i Nataše Galinić. Srbija i Crna Gora 3. člana vijeća.1944. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. u odsutnosti optuženika. i 15. Tijekom 14. Alemke Sladić. rođen 01.PODACI O POČINITELJIMA 2. sin Rade. sin Staniše. 1. zbog krivičnog djela iz čl. srpnja 1991. st.03. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . siječnja 1993. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. godine u Dvoru. sudaca porotnika Josipa Žinić. 142. i 15. zapisničara. Ivana Kasaić. nakon dana 18. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. god. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. rođen 24. u Stajkovcu. ĐORĐE STOJANOVIĆ. JNA. općina Surdulica.

pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. godine. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. neizazvan za borbeno djelovanje. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.740 USA dolara. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. dakle. 353.749. 1. Temeljem propisa čl. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. Temeljem propisa čl. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 95. 7. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. 1. Grubić Đuro. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. travnja 1992. Isaković Čeho. st. u Petrinji. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. JNA. 1. ZKP-a u svezi čl.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. tzv.749. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. toč. st. topničkim i raketnim jedinicama. u više navrata. 142. 98. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 108.000 HRD.000 – HRD i temeljem točke 6. st. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. Temeljem propisa čl. Kovačević Ivica. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. 2. Kostić Branko. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Obrazloženje . studenog 1991. st. godine do 04.

prosinca 1992. 142. što. prosinca 1992. godine (list 94 i 95 spisa) te. a iz člana 142. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. JNA. izdao zapovijed. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta.749. koja prileži spisu. 6. i 90 – 91 spisa). 23. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. a sam grad Sisak. o kojem. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. godine (listovi 94 i 95 spisa). Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. prosinca 1992. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 6 da je to činio. iako nema formalna obilježja rata.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . tzv. što isti nije dostižan državnim organima. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Učinjenom nisu stavljeni prigovori.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. st. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. 46 – 59. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra.1268/91 i – 311/92. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. stav. sud ne nalazi potrebnim govoriti. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. kao i njegova industriska zona. (objava istog i dr. 1. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. ovom zgodom. 1. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. godine. u Petrinji. . izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. a pročitani su. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). st. prosinca 1992. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). za vrijeme oružanog sukoba koji. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. siječnja 1993. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Zakona o krivičnom postupku. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. određen je pritvor. dana 18. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. PREDSEDNIK Željko Barać. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. Shodno visini o izrečene kazne. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. kao ni primjerenosti istog. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. U Sisku. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima.r. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1. primjenom propisa člana 353. v. . st. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. v.r. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima.

kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. sin Milana. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. svibnja 1993. II. u odsutnosti optuženih.Paunović Dušana. 142. godine u Joševici. Zubanović Jove. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. st. 127. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. kojima su su . godine u Jošavici. kolovoza 1991. sin Ljubana.b. Radišević Nikole. Srbin. godine. SO Petrinja gdje prebiva na kbr.predsjednika vijeća. Srbin. sin Dušana. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. gdje i prebiva na kbr. znajući da mještani sela Pecki. OKZRH. Horvat Đuro. SO Petrinja. zvani Tito. godine u Joševici.opt. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. rođen 11. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. godine . valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. krivi što su : dana 16. godine u Joševici. kolovoza 1960. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. svibnja 1960. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. odvjetnice iz Siska. sin Stanka. rođen 1. zbog krivičnog djela iz čl. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. Malinova (odvojak) b. nakon dana 25. oko 7. rođen 2. u krivičnom predmetu protiv I. zapisničara. rođen 29. sa prebivalištem u Petrinji. člana vijeća i Nataše Galinić. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. 116. siječnja 1955. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. SAO Krajina. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. Alemke Sladić. Horvat Stjepan.opt. 4. IIIPlavljanić Sime i IV. ove bez ikakva razloga napali. 1. siječnja 1962. SO Petrinja.

učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi..000. optužnicom od 30. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. navode optužnice. činjenično. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. 142. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. OKZRH). studenog 1992.178/92. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. Dvorenković Stjepan. 142. 87. ZKP-a u svezi čl. godine. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. u potpunosti. 1. 343. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo. Temeljem propisa čl. pobliže opisano izrekom ove presude. Bugarin Andrija. oznake KT. 2. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. kako je tuženo. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. st.000. OKZRH. godine. pa i po provedenom dokaznom postupku. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. Temeljem propisa čl. st. 1. odvjetnica iz Siska. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. 120. st.HRD. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. te ni po kome. OKZRH (sada čl. Abramović Ivo. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. 1. prosinca 1992. dakle. Svjedoci Stanešić Danijel. 1. ali svaki. toč. 90. Zubanović Jovi. st. 1. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. svaki u ponekom dijelu. 1.

međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. PREDSJEDNIK Željko Barać v. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 343. 115. 4. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. 142. Visina izrečene kazne zahtjeva. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Nije dvojbena. Odluka o trošku krivičnog postupka. svibnja 1993. v. dakle. st. Prilikom odmjeravanja kazne. pozivom na propis čl. OKZRH. 31. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. s tim. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.) a za vrijeme oružanog sukoba. označeno u čl. 1. ZKP-a. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . temelji se na izreci citiranim propisima. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. dana 25. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.r. ZKP-a).r. st. određivanje pritvora. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 1. U Sisku.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

IV-optuženog Bogunović Djuke. IX-optuženo Djaković Ilije.optuženi TINTOR DRAGAN. Ivana Zlovolić. i Nataše Galinić.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. sin Petra. otac jednog djeteta. 12 VI.optuženi BJELAJAC STEVAN. Srbin. sin Nebojše. 1962. policajac. Kovačevića b. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. 02. sa stanom ul. Srbin. gdje stanuje u ulici A. stražar. V-optuženog Ljubičić Milana. godine u Glini. rođen 18. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. oženjen.b. 1957. VI-optuženog Čordaš Vlade. 04. 05. 1. sin Mare. rođen 09. godine u Glini. st. IV. održane glavne i javne rasprave. stražar. sin Milana. X-optuženog Matijević Dragana.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. oženjen.optuženi ČORDAŠ VLADO. Radnička kbr. u odsutnosti optuženih. člana vijeća.b. odvjetnika iz Siska. stražar. sin Stevana. Banijskog partizanskog odreda b. 1952. predsjednika vijeća. godine. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. 12. 34. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. 03. rođen 03. nakon dana 22.Okružni sud u Sisku. rođen 20. II-optuženog Baltić Petra. neoženjen. sa prebivalištem u Glini. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 1965. zbog krivčnih djela iz člana 142. članova vijeća. . oženjen. godine u Glini. rođen 18. sa stanom u Balincu kbr. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. III. VI Udarne kordunaške divizije 36. Srbin. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. V. 12. 1966. godine u Glini. sin Milana. kažnjavan. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. rođen 01. rođen 19.b. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. policajac. oženjen. sa prebivalištem u Glini. Mirka Švaljek. Srbin.optuženi BALTIĆ PETAR. Alemke Sladić. sin Alekse. godine u Zemunu. i iz člana 144. 1953... siječnja 1993. zapisničara. otac jednog djeteta VII. godine u Dvoru. Srbin. 03. 1958. Vinogradska b. II. VII-optuženog Tintor Dragana.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

st. subjektivna i objektivna. Temeljem propisa članka 353. ZKP-a u svezi čl. prosinca 1992. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Branitelj. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga.. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. toč. 6. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa članka 98.se pri tome.000. dakle. prosinca 1992. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. .HRD i paušalni iznos od 5. postavljen po službenoj dužnosti. 23. ZKP-a) Kv-103/92 od 30. 2. stavak 1.. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. st. 95. – 6. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1. godine.HRD. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1. i 144. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.000. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16.

U Sisku. 1. Mirka Švaljek. Prilikom odmjeravanja kazne. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. godine. SUDAC Željko Barać. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. siječanja 1993. v.ženevske konvencije iz 1949. 33. predsjednika vijeća. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. pobude iz kojih je djelo učinjeno. v. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Obzirom na visinu izrečene kazne. Ivana Kasaić. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. člana vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste.r. Alemk Sladić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. a putem ovoga suda.r. Zakona o krivičnom postupku. određen je pritvor. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. st. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. dne 19. temeljeno na propisu člana 353.

nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. sin Đure rođen 20.117. Srbin. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. 142.i 4. radnik. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sin Draginje. radnik. Grge Novaka b. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. sin Jovana. oženjen. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. sa prebivalištem u Petrinji. st.listopada 1991. SO Petrinja. sin Đure rođen 16. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. Radićeva kbr.siječnja 1993. oženjen. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. 1. Srbin.b. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. uz pomoć tzv. održane glavne i javne rasprave. zbog krivičnog đela iz čl. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. godine u Tremušnjaku.Nikole. III-optuženog Zorić Ljubana. Ivana Trnskog kbr. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dakle. u odsutnosti optuženih. godine u Bosanskoj Bojni. sa prebivalištem u Petrinji. III-optuženi Zorić Ljuban i. 11 1968. sa prebivalištem u Petrinji. radnik. nakon dana 22. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. otac jednog djeteta. godine. odvjetnika iz Siska. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . IV 1954. oženjen. IX 1947. Srbin. Ul. godine u Sisku. Ul. 13. IV-optuženi Krnjaić Đuro.. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. IV-optuženog Krnjaić Đure. godine u Petrinji. Filipa Kljaića b. JNA okupirali grad.IV 1947. rođen 5. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.. godine u Jošavici SO Petrinja. rođen 9.b. Srbin.

čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. a potom u zajednici. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . Temeljem propisa čl. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . spajati žicom na strujni krug. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. 1.prosinca 1992. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. 98. sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. ZKP-a u vezi čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO.prosinca 1992. . već u Petrinji). toč. 142. st.HRD. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. st. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. Plavljanić Nikoli. 1. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. pa tako. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . a svaki od njih paušalni iznos od 5.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku.HRD. 2. Temeljem propisa čl.st. godine. 95.000. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. 353.iz čl.500.označeno u čl. st. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. . st. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih. i 7. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. 6. . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . 142. . vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili.

sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. a iz člana 142. 33. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava. Ženevske konvencije.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. temelji se na u izreci navedenim propisima.r. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. dne 22. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. st. v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). Slijedi.r. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda. koja je već naprijed jasno označena.siječnja 1993. 1. 353. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. Povreda međunarodnog prava. Odluka o trošku krivičnog postupka. SI-0024 K-22/92 . st. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . Zakona o krivičnom postupku. Barać. godine. sud je optuženima Rađenović Željku. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. v. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. pobude iz kojih je djelo učinjeno. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. složenosti postupka.

zv. svibnja 1957. krivi su . II-opt. sudaca porotnika Ivana Kasaić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. Sanader Dragana. Drobnjak Milana i IV-opt.1ipnja 1953. godine u Ljeskovcu. Mlinoge. I.siječnja 1993. Ul. godine. “ iz G. u odsutnosti optuženika. Mirka Švaljek. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. „Prelac Mlinoge. zbog krivičnog djela iz čl. 2. „Prelčić“ iz G. zapisničara. Drobnjak Slavka. zv. III-optuženi DROBNJAK MILAN. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. u krivičnom predmetu protiv I-opt. sin Branka i majke Milke rodjen 18. rođen 3. godine u Ljeskovcu. Ul. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. odvjetnika iz Siska. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. star 22 godine. članova vijeća te Nataše Galinić. 2.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Sanader Mile. predsjednika vijeća. I. člana vijeća. 144. Zajca kbr. A1emke Sladić. od oca Branka i majke Milke. Ivana Zlovolić. održane glavne i javne rasprave. trgovac. II-optuženi SANADER MILE . III-opt. nakon dana 2l. Zajca kbr. star 28 godina. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku.

da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. III-opt.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . uslijed čega su Cerjak Dražen. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Drobnja1k Milanu i IV-opt. dakle. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. suglasivši se sa ovakovom naredbom. Jelačić Ivica. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. zajedno sa njime pucali u njih. 7. 144. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25. 98. III-opt. godine. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. . čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. godine u Petrinji. Sanader Mile. st. Drobnjak Milanu i IV-opt. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv.HRD. Kovačić Božidar. u ovom času. 95. II-optuženom Sanader Mili. IIIopt.prosinca 1992. studenog 1992. toč. ZKP-a u svezi čl. nakon čega su II-opt. Alijagić Meho. 144. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. Drobnjak Slavku. 1. Dumbović Nikola. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko.HHD. a ubijeni bili Bursik Tomislav.rujna 1991. godine I-optuženom Sanader Draganu. kršeći pravila međunarodnog prava. Temeljem propisa čl. Mikulin Vlado. Lukačević Franjo. st. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. Tutić Radislav. st. Svoboda Mišo. Muškić Neno. 353.000. 2.iz čl. 1. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. njihove prisutnosti glavnoj raspravi.200. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". Temeljem propisa čl. a zatim.. 1. Gregec Dejan. Tomašić Branko. Rogulja Milivoj.što su: dana 16.

"povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. Njihova su kazivanja (kao. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. Turajlić Miroslava. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). pao . Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa). da se ne kaže previše. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika.naoružanje. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije. neposrednih očevidaca događaja. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“. da ni jednom izvedenom dokazu. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv... nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja... nije prigovorio. čiji je i on bio pripadnik „. ali on nije htio o tome ništa razgovarati. uvjerenje je suda. Turajlić Milana. ali da je ipak.. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju.. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih.. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno.. pročitani. Nedvojbeno je. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka.. "... predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . Turajlić Ilije. (pa tako Turajlić Milorada. čiji su iskazi. Požar Zorana. može se reći srećom. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa). postavljen po službenoj dužnosti. koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. uz suglasnost stranaka.. već spominjanih. Popara Dušana.Branitelj. nastojeći čuvati sebe. dopremila vojska“. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen .“. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. Popara Dušan (list 71 spisa). neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa). “TO“.odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. „.. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela.pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest.. Međutim. kako je i pledirano u završnoj riječi. pak. Galijan Zlatka.. ali ne znam kako se zove.. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. Turajlić Nikole. Turajlić Milovana... Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže.

tada nije bio ratni zarobljenik.. Konkretno.. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. Naime.samo glede stradalih osoba). jer se ovome sudu. Pečirko Marijan. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. po saznanju za postupke i imena učesnika u njima. glede upravo rečenog.. Sve se ovo kazuje stoga. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). Izostavljena je. To ne čudi. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . već samo. 89. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen..je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života.rujna 1991. Žugaj Vlado. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su..iz ratne zone u Petrinji .1992. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. Kovačević Ivica i Svoboda Mišo. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“.. Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23. godine predveče . „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. rujna 1991. . kao smrtno stradali istom zgodom. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena.. „Ja sam ostao neozlijeđen. koji je to stvarno i bio.. utvrdili njegov identitet. prepoznao Sanader Dragana.. nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . ovoga puta iz izreke presude . kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu. godine u Prosekturi bolnice Sisak.je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. Nadalje. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81.. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan.11. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa).. i 99. a prema utuženom takove nisu bile. 93. kada mi je predočena slika. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ".i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. spisa. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. 83. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji. „Sanader Dragan između ostalog je rekao . pa ni izvješće Policijske uprave Sisak.. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. Mile (također Sanader . . Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar". 97. konačno. No. a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika..opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola.do Bolnice u Sisku. izostavljen je.

Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. v. te stoga optuženici. Sam način postupanja.označenog u članu 144. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava .već civil.r. Nema. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. U Sisku. optuženih. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. s tim. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). bila dovedena u sumnju. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. temelji se na u izreci citiranim propisima. javljanje. u krajnjoj liniji. . te ni po kome. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dakle. st. određivanje pritvora. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . v. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka.r. Prilikom odmjeravanja kazne. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. stupanj krivične odgovornosti. među inim i dobrovoljaca za to. Odluka o trošku krivičnog postupka. 1. 33. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pozivom na propis čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dne 21.siječnja 1993. PREDSJEDNIK Željko Barać. Zakona o krivičnom postupku. Visina izrečene kazne zahtjeva. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika.

12.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Ivana Kasaić. Gaćeša br. i iz čl. sin Pere. članova vijeća te Nataše Galinić. 1. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. strojarski tehničar. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. u odsutnosti optuženih. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. godine u Glini. V. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. gdje i prebiva u ul.09. nestali su . 54. Trg narodnog heroja br.12.1956. Željka Barać. Srbin krivi što su : 1. Palaić Ivan. oženjen. sa prebivalištem u Vrginmostu . godine u Bos. zbog krivičnih djela iz čl. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. održane glavne i javne rasprave. I. člana vijeća. rođen 12. Srbin. veljače 1993. odvjetnika iz Siska. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. u vijeću sastavljenom od sudaca. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. godine do 31. 142. 1954. Mirka Švaljek. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. godine u Glini. sin Marka. st. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. 144. rođen 10. predsjednika vijeća. muče i tuku. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. ožujka 1992. godine./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991.SI – 0025 K – 23/92 . Dubici. nakon dana 5. zapisničara. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Josipa Budinskog.

st. 1. st. a opisani pod 2. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. 2. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . . 2. 95. a za krivično djelo opisano pod 2./ istovremeno. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. 144. Kaurić Joso. st. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice./.Litrić Milan i Žužić Ante. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. – 7. čime su opisanim pod 1. 1. i 2 toč. Pa se temeljem propisa čl. toč./.500. 48 st 1.000 – HRD./. dakle. st. Temeljem propisa čl. studenog 1992. dakle. 353. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. 1. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. muče i tuku./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. te i sami to činili. ZKP-a u svezi čl. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. u istom mjestu i na isti način kao pod 1. od kojih udaraca su Litrić Borislav. koju naredbu su ovi prihvatili. a svaki od njih paušalni iznos od 5. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. – HRD. 142. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. 98. od 25. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije.

Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. st.) . u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. Način postupanja svakog od optuženih. 1. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. 142. što isti nisu dostižni državnim organima.označenog čl. a sa nespornim posljedicama. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). godine. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. 23. 6. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. Postupali su optuženici. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. prosinca 1992. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. st 1. označenog čl. da djelo mora biti . kojima ih se tereti. 144. dakle. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. te ni po kome. st. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. postavljen po službenoj dužnosti. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Svojstvo civilnih osoba. naročito pogibanjem ljudi. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. 142. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. a sadržan i izrekom presude. Krivična odgovornost. opisan po svjedoku. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Branitelj. nije dvojbena. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. dakle. nitko nije oprostio. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.

Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. PREDSJEDNIK Željko Barać v. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Zakona o krivičnom postupku). ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. rođen 19.r. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. stupanj krivične odgovornosti. st. dana 5. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. s tim. sin Mije i Marije rođene Petanović. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. Vedrog .protupravno i po međunarodnom pravu. pobude iz kojih su djela učinjena. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. temelji se na u izreci citiranim propisima. 353. veljače 1993. Odluka o trošku krivičnog postupka. državljanin RH. Pobrđana. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu.09. po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u krajnjoj liniji. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl.r. god u Sisku. U Sisku. odgovarajuća je težini od njih učinjenog.1969. 1. te stoga optuženici. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. po nacionalnosti Hrvat.

Alemke Sladić. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. god. koja je privremeno okupirana.rujna 1991. potpukovnik bivše JNA. KZJ. kolovoza 1995. sin Nikole. godine. Općina Glina. nakon dana 7. rođen 27.00 sati te 16. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju. u odsutnosti optuženika. nalazi se u garnizonu u Petrinji. Mirka Švaljek.srpnja 1992. zbog krivičnog djela iz članka 142. Komogovine. sudaca porotnika Ivana Kasaić. a nakon što je takova vatra otvorena. god. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. god pa sve do 06. što je: dana 2. i branitelja optuženika Davora Škugor. te nakon što su artiljerijske i . članova vijeća. kolovoza 1995. stavak 1. godine u Petrinji. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. i 21. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše.rujna 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. kolovoza 1995. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK. Đure Sertić. bio pripadnik tzv. god do 06. oženjen. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. zapisničara. Dana 06. advokata iz Siska. kao zapovjednik garnizona Petrinja. održane javne glavne rasprave. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. godine u Balincu. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk.rujna 1991. godine oko 12. otac dvoje djece.siječnja 1946. u svezi članka 24. predsjednika vijeća. god. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku. člana vijeća.Polja.

53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. ZKP-a u svezi čl. 6.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan.380. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji.i temeljem točke 6.svibnja 1992. st. Drakulić Nikola. komunalnih i drugih objekata u gradu. dakle. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. izišli . odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom.označeno u čl. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". 98. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi. st.rujna 1991. 1. 353. toč. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. 142. 95. 1. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje. Temeljem čl. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. te razrušeno i uništeno više stambenih. 1. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16.. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. 2. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. st. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. st. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st.sa tenkovima . Temeljem propisa čl. godine.rujna i 21. u svezi čl. H-alereić Ramiz. 1. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. Općinski sud u Petrinji. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. . čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .minobacačke granate počele padati po Petrinji. a teško ranjeni Đuričić Rajko. 53/91). radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. 1. 24.

Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. srpnja 1991. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16.kolovoza 1991. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). Denis Latin (list 62 i 110 spisa). vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju.1ipnja 1992. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova.kolovoza 1991.200 metara. godine. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). Dana 7. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). godine. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. Dakle. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). Oko 10 minuta nakon te eksplozije. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). Osim toga. Osim toga. Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna .Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). godine. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. godine bilo ratom zahvaćeno. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu.rujna 1991. sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom. Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. Primopredaju je vršio do 10. Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede.rujna 1991.

Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. Oko 19. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). sve do 19.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. i ukupno oko stotinu vojnika. Konferencija je odmah prekinuta. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom.godine a iz video-kasete je uočljivo. majku im ustašku. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. Neki su ušli u ambulantu. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme . a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. haubica i VBR-ova. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. dakle. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. Pucalo se iz topova. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina. minobacača od 82 i 120 mm. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. kao i optuženika. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. . Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. pala granata od minobacača 82 mm. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. Došlo je do oštećenja krova.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske.rujna 1991. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. ali je i priličan broj rezervista. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). tenkova i teškog naoružanja.granata. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava.00 sati.

Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. godine kada je i izvršen. a zatim je taj posao . da je došlo do znatnog oštećenja grada. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. Znano mu je. Palajić Ivo.rujna 1991. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. zatim. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. Nikola". Mrtve su pronalazili po kućama. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. Osim toga. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. da je sve ovo dakle. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. Svjedok dodaje. Kako je vodio o tome statistiku.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. Da li je to učinio ne zna. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. da se ponovi napad na Petrinju. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". godine. Svjedok kaže. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. Benedikt" i "Sv.rujna 1991. ZNG-a ili građana Petrinje.6 dana. a to su činili na dva načina: Prvo. a počeli su iza posljednjeg napada 21. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. da je 15. Mrtve su tako skupljali 5 . Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. rujna 1991. Napad je dogovoren za 21. Po ovome zaključuje da je dana 21. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16.rujna 1991.rujna 1991. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. i drugo. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. nije mu poznato. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. Napad je počeo oko 6 sati.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. raspolagali su jedino sa pješadijskim. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. ulicama i podrumima. vrtovima. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. Osim toga. godine kada je izvršen treći napad. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. smatra.

te se sa ukućanima sklonio u podrum. Dana 16. Bio je u samom centru grada. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. Nije poznavao poginule. Benedikt" i u cijelosti uništena. Svjedok na kraju iskaza iznosi. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu. razorenu kuću Dangubić Mije. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja. Šmisl Stjepan. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima.rujna 1991. godine. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. dapače. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. a kada . a niti je bilo kojeg prepoznao. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. 21. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Nalazio se je u Petrinji i 16. godine kada je uslijedio drugi napad. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. ali i nakon toga. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. Palajić Ivo. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. Djecu nisu našli. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici.rujna . da je bilo poginulih iz napada 16.rujna 1991. godine u Petrinji. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2.Lovre" koja se u njemu nalazi.rujna 1991. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. Čuo je brujanje tenkovskih motora. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Danilović Kosta i Babić Vlado. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. vrtovima. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji.rujna 1991.rujna 1991.rujna 1991. Sve ostalo civilno stanovništvo. Napad je vršen tenkovima.rujna 1991. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. Nalazili su ih u podrumima. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. sakupljao poginule civile po Petrinji. po civilnom stanovništvu.

Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom.rujna 1991. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. logični. Sa sigurnošću tvrdi. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila.rujna 1991. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. srušen most na rijeci Petrinjčici. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. uopće može se samo reći . da za napad koji je učinjen 2. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. rujna . zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. što sa sigurnošću tvrdi.rujna 1991. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. 16. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. Nakon što se sakrio u obližnju kući. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. da napusti podrum i kuću. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. Iskazom svjedoka Ing Harceta. kulturnih i drugih javnih objekata. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. godine. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad. godine. kao i njihov povratak. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. kada je već prestao napad.rujna 1991. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. na Petrinju 2. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. raznih sakralnih. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo.rujna. izlazak tenkova. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. decidirani.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". Nadalje je vidljivo da su dana 5. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi.

Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". Kako je ona u pismenom obliku. civila. Dogovara konferenciju za tisak 2. obavljaju uviđaj. KZJ u vezi čl. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. grad u vatri. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina.rujna 1991. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . Isti je uslijedio 21. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. a ubrzo i izlazak tenkova. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna.u Petrinji. izdaje odmah naredbu za napad. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. novi napad. povodom jedne nesreće. kao npr. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. sa više poginulih civila. dvorištima. kako napad ne bi bio zaustavljen. 24. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . Sve do te naredbe u gradu je mirno. Mrtvi na ulicama.rujna 1991.i 2l. vežama. dugotrajniji. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih.i 21. podrumima.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske.rujna 1991. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. Jedina moguća konstatacija . Dakle. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. 142. Neki i masakrirani. Popis poginulih ostao je u kasarni. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. Ovaj još jači i snažniji. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. Naime. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne. godine kojom rukovodi. U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. više teško i po život opasno ranjenih.rujna 1992.. gradjani žive i provode uobičajeni dan.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova. Svi poginuli potječu iz napada 16. vrtovima. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. godine. opet bez ikakova razloga i povoda.

prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. Dakle. Naime. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka.srpnja 1992. 1. ZKP-a. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. KZJ. međutim. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. dne 7. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. napada koji je učinjen na grad. 33. da bi do kraja izvršio svoj naum. upravo suprotno u toku postupka. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. U Sisku. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. 353. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. a ne izdavao. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske.r. st. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. . iz kasarne. Prema tome.r. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. njenog rušenja i ubijanja civila.

1991. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90.locirane u Petrinji u ul.09. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. S.1991.1991. godine. V. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak. 09. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. događaja 02. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 .09. prikazuju objekte na križanju ul.09. I. Gundulića. god.O. godine.

prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice.. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. gdje su vidljiva oštećenja. V. V. ul. Nazora fotografirano od pravca križanja ul.06. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul.F-16 prikazuju ul. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. V. V. prikazuju Trg J. god u Novskoj. V. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. kao i tragovi zrna-projektila. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. prikazuju Trg M. M. Tita u pravcu Gajeve ul. V. Nazora-Trg M. prikazuju stambene objekte u ul. pločnika i. V. kolnika. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja.1967. rođen 10. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. I. J. prikazuju križanje ul. Nazora-Trg M. Tita. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora – Trg M. nadalje . su vidljivi tragovi oštećenja. DAMIR BOGDANOVIĆ. V. god. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila.

i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. Milana Krajačić. temeljem propisa čl. u svezi st. RH. gdje i prebiva na kbr. god. sin Mirka i Danice rođene Rudan. s prebivalištem u Ostrožini kbr. "Čvoljac". izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. Srbin. 340.veljače 1997.. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. Alemke Sladić. drž. Srbin. 1. člana vijeća. radnik. 197. 1956. 2. poljodjelac. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. zbog kaznenog djela iz čl. odvjetnika iz Siska. I. 1956. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 123. drž. 3. zv.07. članova vijeća. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. rođen 16. OKZRH. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. 197. toč. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. nakon dana 06. sin Mirka i Danice rođene Rudan. Stjepana Benčić. st.07. godine u Ostrožinu. održane glavne i javne rasprave. ZKP-a . predsjednika vijeća. RH. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. godine u Ostrožinu. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. neoženjen. zapisničara. rođen 16.

nije preostalo drugo. 97. to jest nisu iznijeli svoju obranu. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 2. ZKP-a. ZKP-a. 123. 2. u svezi st. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. s:. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. ama baš ni jednom riječju. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. a činjenično opisano i izrekom ove presude. no. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. kako tijekom istrage. 340. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. . dakle. opet. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. OKZRH.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. Mirko Gvojić. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. Temeljem propisa čl. 123.siječnja 1997. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. 3. ZKP-a. toč. "Krajine". 2. . padaju na teret proračunskih sredstava. pozivom na propis čl. st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. 1. Stjepan Šuntić. troškovi kaznenog postupka iz čl. 1.5. Sudu. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. OKZRH. 208. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. protjerivanjem stanovništva. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. u svezi st. navode optužnice. pa. Ni jedan od njih. Oba optuženika. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. 2. 91. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. st. tako i na glavnoj raspravi. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 1. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. toč. 1. st. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. ZKP-a. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. st. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva.

ZKP-a. Srbin. 1. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.rujna 1996. Alice Freiberger. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. st.RH. 67.listopada 1954. člana vijeća. a shodno načinu okončanja postupka. godine u Cerovljanima. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. strojobravar. 1.5. 87. . optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. zbog kaznenog djela iz čl. 91. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sin Đure i Ljube rođene Čorić. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. padaju na teret proračunskih sredstava.r. U Sisku. v. dne 06. godine. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. v.Pozivom na propis čl. OKZRH. sudaca porotnika Ivana Kasaić. nakon dana 26. 2. zapisničara. uz sudjelovanje Nataše Galinić. drž. bez zaposlenja. sa završenom . odvjetnika iz Siska. Jalšo. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. predsjednika vijeća. troškovi kaznenog postupka iz čl. pismen. st. 120. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r.veljače 1997. Mirka Švaljek. ZKP-a. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. rođen 11. zv. toč. 1. st. PREDSJEDNIK Željko Barać. Josipa Žinić. članova vijeća.

toč. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. "SAO Krajina". a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. do 21. pristupio u paravojne formacije tzv. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. st. Temeljem propisa čl. godine broj KT-36/96.SSS. 87. 90.kolovoza 1995. svoju obranu. st. 1. u svezi st. neoženjen. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. OKZRH. OKZRH. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. do 1995. 123. 1. godine pa nadalje.travnja 1996. a na glavnoj raspravi 26. . pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. najprije. veljače 1996. 45. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. u vezi st. OKZRH. kriv je tijekom razdoblja od 1991. 2. dakle. OKZRH u izrečenu kaznu se. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. Temeljem propisa čl. sada ponovno. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. 120. te odcepljenja općine Hrv. srpnja 1996. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. 123. 1. st. bez djece. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.rujna 1996. protjerivanje stanovništva. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. st. kao i od 19. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.6. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. da bi. para državi "Krajina". st. .organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 2. 1. kroz čitavo navedeno razdoblje. 4. ZKP-a. 2. tbč.

te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". 31. pozivom na propis čl. 123. kao i od 19. Vojna pošta 9139 Kostajnica". uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom.). što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. jer nije dorečeno. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. veljače 1996. a iz "reversa ličnog zaduženja. koje mogu utjecati na visinu kazne. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. godine pa nadalje.r. v. 4. „Srpske vojske Krajine 39. nije ničim dokazana. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. da je bio pripadnik tzv.. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . U Sisku. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. OKZRH. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. PREDSJEDNIK Željko Barać.. pretpostavlja se. do 21. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. 2. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja.rujna 1996. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. municije. 45.r. pa je tako. ZKP-a. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. sada u tom pravcu.travnja 1996. 1. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. učinjenog sa umišljajem. v. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl.Korpus. honorirati. revers i dr. st." da je bio "četni stariješina". OKZRH. ustanovljeno. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. te drugo. dne 26. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. također se ne može. a da tome nitko ne prigovara. st.kolovo za 1995. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. u vezi st. 90. OKZRH. zastrašivanja i protjerivanja. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv.

očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. sudaca porotnik " Bogdana Josip. predsjednika vijeća.OKZRH.svibnja 1997. u selu Crna Draga . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. vozača. 123. u svezi st. 3. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. člana vijeća.01. 339. st. Ivana Plemenčić. odvjetnika iz Zagreba. zbog kaznenog djela iz čl. godine. toč. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . sina Rade i Jelice rode ne Miličević. gdje i prebiva. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. godine. 2. Temeljem propisa čl. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 1.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. Brnjevac 70. Alemke Sladić.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. održane glavne i javne rasprave. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . RH. članova vijeća. Srbina. do 1995. "Krajine". nezaposlenog. Vladimira Jerković. godine u Vrginmostu. nakon dana 2l. drž. zapisničara. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. neoženjenog. rođenog 27. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sa završenom SSS. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 1963.

toč.pripojenja tzv. Temeljem propisa čl. u svezi st. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.svibnja 1997. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. para državi "Krajini". Pri kraju provedenog postupka. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 123. Barać. OKZRH. a na glavnoj raspravi održanoj 21. 91. u svezi st. padaju na teret proračunskih sredstava.r. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.svibnja 1997.5. 1.siječnja 1997. dne 21. st. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. v. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 1. 123. st. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. v.r. . 1. 2. OKZRH. 1. 2. Rečeno je razlogom. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. godine. protjerivanjem stanovništva. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. U Sisku. st. st. . 87. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. ZKP-a. dakle. 2.

uz sudjelovanje Nataše Galinić.studenog 1996. pismeno sa završenom SSS. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. Omladinska 3. neosuđivan. godine u Starom Selu. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. člana vijeća. rođen 01. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . sa posljednjim prebivalištem u Glini. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. st. RH. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. nakon dana ll. odvjetnika iz Siska. predsjednika vijeća. „Krajina“. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. OKZRH. oženjen.1951.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. vojsku služio u bivšoj JNA. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. 1. automehaničar. Mirka Švaljek. zp. zbog kaznenog djela iz čl. članova vijeća. 2.01. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Josipa Žinić. kriv je što je: tijekom 1991. Srbin.Holzer. održane glavne i javne rasprave. vodi se u VE u Glini. otac jednog djeteta. godine do mjeseca kolovoza 1995. u svezi st. Ljubice Rendulić . godine. 24. drž. Nikole Tesle br. Ćepin. a sada na adresi Livana. 123. zapisničara.

za vrijeme rata. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.6. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. 1. godine ista bila izmijenjena na način. OKZRH. 1. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. na glavnoj raspravi dana 23. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). Temeljem propisa čl... 123.srpnja 1996.. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. pučana hrvatske nacionalnosti. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. iako sam Srbin. toč.. st. godine.65 mm. godine. .. kroz čitavo navedeno vrijeme. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA.. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. kako se navodi optužnicom. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . da bi..srpnja 1996." (list 28/11). st. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“.. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. morao sam to biti . ZKP-a. počam od 04. Temeljem propisa čl. 2. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.1istoDada 1996. 45. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. do izbijanja sukoba. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. ZKP-a.mogu još na kraju . s tim da dodaje ". ".. 120. st. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju.označeno u čl. oružje sam imao još iz bivše milicije . optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. u okviru takvog zločinačkog plana. paravojnih formacija milicije . pa nadalje. st. 1. . palio kuće i stambene i gospodarske objekte... 1.. st. u svezi st. 4. OKZRH.bio sam pripadnik. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. 87. 2.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. imao sam automatsku pušku.

122. dostavljenom po sudu u Hagu. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu.godine ) u čl. st. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka.N. do čl. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. 1. 80. 120. st. 1. OKZRH. pa i onima. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. OKZRH. .N. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. paravojnih formacija milicije. rujna 1996. br. 7. bilo rečeno. što je sud propustio ustanoviti. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. istog temeljem čl. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. godine. Koje je optuženik predložio. a Zakon o općem oprostu ( N. dodatak Međunarodni ugovori br. tvrdi. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 3. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. 123. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl.list 82/II) i dalje. Mile Martić. 2. mimo njegove volje. a ne nečim. makar na tzv. u konkretnom slučaju. 120.rujna 1996. a da je tjeralica sredstvo da se. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. Dušan Zelenbaba. OKZRH u svezi sa čl. 1/10 od 26. kako to obrana tvrdi. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. kako je već ranije navođeno. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. pri navođenju njegove obrane. Isto tako. negativnu okolnost. st. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. jasno kazuje. OKZRH“. a optuženik prihvaća. konačno. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. Naprotiv. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. da je izostalo. Branitelj. Morao sam to biti''. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. 3. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. 123. kao i da je.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. . od 27. st. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. Milan Babić.priznaje i sam optuženik. istog Zakona. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. 2.

pljačkalo na veliko. čl. Sud. Točno je. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. smješten u samicu. svinje odvlačile. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. nasuprot optuženiku. ponuđen po optuženiku. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. nanosio psihičke i fizičke povrede. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. Zapaljena mu je kuća. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. kao pripadnik skupine. da je . postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. . odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. što se lako zaključuje iz njegove obrane. kao pripadnika skupine. Trajalo je to četiri dana. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. 2. znajući za sve to i ne reagirajući. 123. riječju. Istina je. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. a uznastoji samo sebe izuzeti. otuđivao vrijedne predmete. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. godine. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. a sve stoga da sa vješala skine . križima i leđima oborenog na pod. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi.Posjedovanje naoružanja nije sporno. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . tu nema šta. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. a da bi priznala "postojanje grupe". a i ljude iz svjedokova okruženja. a sve prateći psujući mu ustašku majku. a kroz to vrijeme sada opt. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). glasi u najmanju ruku ironično. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. "milicioneru“ koji. dozvoljavao paljenje imovine.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. prijeteći da će ih zaklati. da bude jasno. ali. psujući im ustašku mater. kada se znade. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. na čemu uznastoji obrana. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. primjenjivao mjere zastrašivanja. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. Mogućnost. Istovremeno ga je vrijeđao. poistovjećuje se sa skupinom.

Prijetio mu je. nakon što je pretražio. iz Bijelih Voda. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". sve dok je do 26. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. starog oko 45 godina. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. a na poziv Kotur Bogdana. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. obučenih u razne uniforme. . Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. polijevali po kućama.. . Uvijek se samo veselio. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. Nije po njima tada pucano.. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. da je 17. udarajući ga naizmjenično. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin.kolovoza 1991. ali mu ne znam imena. . među tridesetak naoružanih osoba. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. Kotur u tome nije učestvovao. godine živio u Glini. Ja oružja nisam imao. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. Svjedok se prisjeća ". a kada je dolazio do njega.listopada 1991. preko razglasa.. ubojstvima i zlostavljanjima. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. prepoznao sada optuženoga. u Jukincu. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu... godine. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. a posebno u Jukincu. Kada sam izišao .svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . a "spominjanjem" ustaške majke. prijetio obračunom. među . bacali ručne bombe u iste i palili". a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. godine. bez razloga za to. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur.. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. Bio je sa ostalima i u njegovu. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. ima je neprilike. a ne da bi slučajno to osudio. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu.obješenu baku. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. ." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. datuma kojega je dobro zapamtio. vojne i milicijske. nije mu poznato kuda. pored drugih i po Kotur Bogdanu. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. a sa njima i ja.

ti materina. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. a koje je izostalo. ali to ne znači. a u pogledu mogućnost. Klobučar Nikola. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. konkretno Matijević Ivan. istovremeno. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. da optuženik spram ostalih. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. za koje se više nikada nije čulo. . na imanju Zibara. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti.". kojim su prilikama. Uviđajem na mjestu događaja. krave. primjerice poljoprivredne strojeve. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. Slado. nije doista postupio kako su oni govorili. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. odakle je. godine. nije jasno. Sva trojica su ga tukla. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. u biti.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. to potvrdili. ovaj puta u selo Prijeka. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. naime. u kuću Divjak Branka. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. kada je odvožen kamionom. treba te zaklati". doslovno rekao: "p.rujna 1992. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. Ferenac Milan. opljačkan i gliser. . začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. Ti-su svjedoci. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. za razliku od optuženika. gdje je svjedok tada živio. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. mještane tukli i zlostavljali.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. koji je tamo došao. kojem je. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. Nije to uspio ni pri suoćenjima. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. "negativnu okolnost". Po prevoženju kamionom u Jukinac. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. nešto poslije pola noći. među ostalim. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. sudu. koji su pljačkali sve što su stigli. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. Svjedoci predloženi po optuženiku. iako kolovodja. zv. . ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. ponovno ga je optuženik. reagirao. bez njegovog obrazloženja. zapaljivim metcima. ama baš svi svjedoci govorili. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. svinje. o kojima je već bilo riječi.kojima je prepoznao sada okrivljenog.

koje je postao pripadnikom. pa sud. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. koje u smislu propisa čl. OKZRH utječu na visinu kazne. dakle. godine.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. jer povreda istog. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. predviđena čl. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. čije je zločinačko postupanje. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. v. pa tako. slijedom iznošenoga.r. nasuprot obrane optuženika. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl.0KZRH. kako je već isticano. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Željko Barać. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. 4. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 37.r. 90. v.srpnja 1996. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. OKZRH. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. pozivom na propis čl. tim prije što ih ni obrana nije istakla. znane i neprijeporno.studenog 1995. pa nadalje. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. U Sisku. dne ll. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. optuženik i veoma aktivno. 45. kao otegotno . a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi.Činjenica je. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. 31. st. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine.

Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. Alice Freiberger. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. sin Đure. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora.06. u kaznenom predmetu protiv opt. OKZRH. Dubici. 120. branitelja opt. st. nakon dana 24. od vj. uz sudjelovanje Slavice Režić. automatsku pušku i dr. kao zapisničara. s stanom u CerovIjanima 95. održane javne i glavne rasprave. člana vijeća. iz Siska. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . VELIMIR MILE. lipnja 1996.1950. pokretna imovina otuđena. zaduživši uniformu. 1. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". sudaca porotnika Ante Jukić. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. god. "Krajine". Josipa Sladić. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. zbog kaznenog djela iz čl. Đure Sertić. članova vijeća. rođenog 26. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. sa kojim je bio očito nezadovoljan. u Bos. VELIMIR MILE. prije svega mještana iz sela Cerovljana. predsjednik vijeća. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. Ivana Blažinić. godine do 1995. godine u nazočnosti optuženog. oružje i streljivo. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

v. dok olakotnih okolnosti. počam od 11.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. OKZRH.godine. kada je mislio da će mu to biti od koristi. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. v. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. . 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini.optuženika spram nje kritične zgode. OKZRH. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. dne 28. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. PREDSJEDNIK Željko Barać. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. Slabe imovinske prilike optuženika. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. 31. Vrijeme provedeno u pritvoru. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. pa nadalje pozivom na propis čl. siječnja 1996. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.r. a temeljem u izreci citiranih propisa. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 45. U Sisku. studenog 1996.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. u kaznenom predmetu protiv opt. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .g. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. SSS. 1. predsjednik vijeća. 1. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. Vukotić. pješačke brigade vojske tzv. iz Zagreba. Općina Pakrac. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. Općina Novska. 08. OKZRH . "RSK". odvj. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. članova vijeća. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. godine u jutarnjim satima. u nazočnosti optuženika. zbog kaznenog djela iz čl. RH. Alica Freiberger. oženjen. 20.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 120. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. otac jednog djeteta. MRZIĆ MILANA. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. svibnja 1995. VE Pakrac. k r i v je što je: dana 1. konobar. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva.opisano u čl. MRZIĆ MILAN. st. branitelja optuženika Laze Veselinović. Srbin.12. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. kolovoza 1949. st. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. zapisničara. godine. neosuđivan. sin Dragutina i Ljube r. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. drž. u Gornjoj Subotskoj. dakle. člana vijeća. OKZRH. Općina Novska. sudaca porotnika Ivana Blažinić. te ispaljenje raketa call 57 mm. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. 120. rod.1968. Đure Sertić i Mirka Švaljek. siječnja 1997. nakon dana 23. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije.

1. Dana 1. 87. 2.05. ali ne i po Novskoj.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. 90. Babić Milan.zbog toga se temeljem čl. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. OKZRH. OKZRH primjenom čl. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. 1. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. toč.1995. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm).00 kuna. st. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . 1. pješadijske brigade vojske tzv.05. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. godine. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. 1. 120. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. st. pješadijske brigade. Primjenom čl. 120. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk. Temeljem čl. a u svezi čl. st. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. godine pa nadalje. 1. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. st. 38.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. odnosno da ima zastoj.000. toč. 1. Nadalje. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. i 2. gdje je bila minobacačka četa. toč. 1. ZKP. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. 1. st.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. tek na djelovanje po njima. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE.64 kn i paušal od 1. "RSK" od 7 mjeseca 1994. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. 39. st. godine bio je u Paklenici. Spavao je do 6. – 6. 45.1995. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška. i čl. Na Novsku se djelovalo iz BiH. i održavanja oruđa u funkciji.

te podaci o liječenju optuženika. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. osim u početku kod Starog Grabovca. Nadalje. podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. Vojnović Nikolu (str. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato.39. bio ranjen. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu. 89). 1. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci. S obzirom da je opt. 76). stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. te je tom prilikom ranjen. Takav zaključak u odnosu na opt. proizlazi iz fotoelaborata. procjena Komisije za ratne štete. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. pješadijske brigade vojske tzv. svibnja 1995. do vremena njegova ranjavanja. zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2.14. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. "RSK". vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. Čičak Zlatka (str. nakon čega je pobjegao.145-182). Razaranje pomenutih mjesta opt.2-3. 136). "RSK". Stipu Vulić (str. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. u prilogu Pravilo brigade. svibanj 1995. pješadijske brigade vojske tzv. 74-75).6465. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat.19-20. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. godine i 3. godine (str. Milana Čorak (str.svibnja 1995. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. te zapisnik o obrani optuženika (str. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije. nije dvojbeno da je opt. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka .66). stacioniranih u . svibanj 1995.135). "RSK". Nije dvojbeno da opt. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. saslušao svjedoka Babić Željka (str. To se sve događalo u periodu oko 7.30 sati.135).5). također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. presliku iz vojne knjižice za optuženog (str.7). godine (str. 72).

U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. Općina Novska. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj.g. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. Gradišci. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. Isto tako. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.svibnja 1995. Inače. kolovoza 1949. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. Zajedno sa opt. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. . koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. godine ostao u zastoju. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak". te ispaljenje raketa cal. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. pješadijske brigade vojske tzv. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi.00 sati. To je bilo negdje oko 7. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. "RSK".

30 pa cijelo dopodne. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. Naime. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. Komandna grupa priprema odluku.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. U skladu sa iznesenim. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. načelnik štaba. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. organizira. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. "RSK" kojoj je pripadao opt. koordinira i analizira borbena djelovanja. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. pomoćne grupe. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. . a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. obavještajni organ i organ za rodove. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. Novskoj i okolini. organ za obavještajne poslove. planira. komadant donosi odluku.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. a može imati i opću grupu. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. brigade vojske tzv. a sastoji se iz komandne grupe. Svaka brigada ima komandno mjesto. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. operativni organ. Komandnu grupu čini komandant. a može djelovati i šire. organ za rodove i kancelarije. centra za vezu. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. organ za popunu i personalne poslove. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju.

98. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. 1. 1. 1. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. st. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. ZKP-a. organizira. 6. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. "RSK" . koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. toč. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. st. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. 87. i 2. 90. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. valja navesti. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. I u najblažem obliku za optuženog. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. pješadijske brigade vojske tzv. a u svezi čl. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. ZKP. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen).Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. a odnosi se na troškove postupka prema . U sferi izvršenja. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. planira.

troškovniku (svjedoci. odvjetnika iz Siska. Milenka Janjetović i II-opt. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić.sin Mile i Marte. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. zapisničara. kao predsjednika vijeća. suca Županijskog suda. stavak 2. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. SI-0043 K-32/1995. te imovinskom stanju optuženika. v. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. (K-31/1995). godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. vještaci). rođene Kljaić. gdje i . nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. Ljubice Rendulić-Holzer. uz sudjelovanje Nataše Galinić. v. te sudaca porotnika Ante Jukić. zbog kaznenog djela iz članka 123. godine u Hrvatskoj Dubici. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. veljače 1997. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. 11. OKZRH. u kaznenom predmetu protiv I-opt. travnja 1996. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak.r. rođen 19.r. kao člana vijeća.1950.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. kao članova vijeća. dana 16. U Sisku. dne 27. Jovana Jerinić.

Bunjevac Kata. paravojnu snagu navedene tvorevine. ul. Đuričić Stevo. Đukić Maca. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. lipnja 1911.1947. Trninić Ivo i Kata.godine. Juratović Marija. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. 51. Volarević Soka. Jurić Janja. RSK. Volarević Antun.Dubičkih partizana br.ul. Krivajić Antun. Vuković Pero. Jukić Iva. Batinović Antun. Durinović Antun. Švračić Antun i Marija. do mjeseca kolovoza 1995. Mucavac Antun. Trninić Terezija. Likić Nikola. Krnić Mijo. kolovoza 1949. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske.Blinja Barbara. godine protivno odredbama čl. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. Barunović Nikola. Bunjevac Tomo. Flekać Jozo. Dikunić Ruža i Sofija. Šestić Milan. rođen 3. Šestić Marija.godine u Hrvatskoj Dubici. Jukić Vera i Marija. stoku i drugo. ubijali civilno stanovništvo. 3. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. Luić Janja. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. -završio osnovnu školu. Vatinović Anka. Flekać Franjo. Dragičević Ivica. kućanske i druge aparate.8. Krivajić Reza. Huska Stjepan. rođena 1940.sin Mile i Ane. Bačin. Srbin. Abaza Željko. Trninić Ivan. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. Đurđević Luka. Vrpoljac Nikola. Lončarević Antun.Felbabić Nikola. Alavančić Kata i Reza. Kulušić Ivan. Glavinić Grga. Antolović Roko. Ordanić Luka. kolovoza 1949. Ferić Anka. Pavić Antun. Đukić Antun. gdje i prebiva. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. oženjen. i čl. Vladić Kata. Petrović Juraj. Kropf Pavle i Bara. Stanković Veronika. Josipović Ivo. Jukić Filip. Čaušević Idriz. poljoprivredne strojeve.prebiva. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. rođene Duričić. Knežević Antun.3.. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. tj. Josipović Anka. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Karanović Jozo. Pezo Ivo i Soka. Cerovijane. godine pa sve do oslobođenja tog područja. oženjen. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Zaočević Šajnović Milka i Slavica.Zdravka Buzadžića 71. i 33. poljoprivrednik.. radnik. Ferić Đuro. Ferić Kata. od tada. Krnić Štefo. u selu Bačin . a naročito od mjeseca kolovoza 1991. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. Delić Marija. Sabljar Štefo. Bunjevac Antun. Flekać Marko.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi.. Josipović Anka. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. u Cerovijanima .31. Kata i Liza. Piktija Anka. otac dvoje djece. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. Barić Sofija. Tepić Dušan i Ana. otac jednog djeteta. Dukić Danica. Mišić Mijo. Lončarević Nikola. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. žena Ive. Dikulić Stjepan. Mišković Ivica. Pavić Matija. Kaurin Jaga. Čorić Mara.32. do 53.13. Nikolić Ana. Srbin. Batinović . Karagić Josip. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991.

Blinja Katarina. OKZRH. te se na temelju odredbe članka 123. stavak 1. Barunović Marija. stavak 2. Antolović Marija. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. 1. Čorić Antun. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. Barunović Matija. stavak 1. Lončar 'Kata. Ordanić Antun. Na temelju članka 45. Čorić Josip. toč. Čorić Vera.193. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. Perković Nevenka. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. istoga članka. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Naime. do 6. OKZRH/a u svezi sa st. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. Blinja Josip. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. Rješenjem od 6.00 kn. tj.listopada 1995. dvije kapelice i crkve. Lončar Stjepan. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). te svaki platiti paušalni iznos od 5. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. stavak 1. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. stavak 2. Felbabić Marija.studenog 1995. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 1. ZKP-a u iznosu do 8. Perković Vlado. stavak 1. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. i 3.000. provede jedinstveni postupak. stavak 2. OKZRH. Blinja Nikola.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. Blinja Ana i Likić Andrija. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995. dakle.Marija. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. godine broj KT-34/1995. Lončar Antun.listopada 1995. Da bi se . Čorić Bara.00 kuna. Lončar Anka. kolovoza 1995. koje je činjenično opisano u optužnici. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. Lončar Kata.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123. Zaočević Nikola.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Perković Zoran. stavak 2. godine broj KT-35/l995. protiv opt. Na temelju članka 90.

po stavu suda. dolazeći u komandu . da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. Vrativši se 22. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. navodi. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. Željka Abazu i Čaušević Idriza. Prema izjavi optuženika. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. On ne zna zašto.da su tijekom 1994. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. on ga je postavio za pisara (čatu). 10. Tek u tijeku 1992. 1991. bio je pisar u komandi. godine. Inače. 10. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. nezna od koga. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. navodno. Navodeći da je 13.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. Kasnije je ušao u graničnu policiju. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike. 9. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. Prije ove akcije.da se negdje sklone dok prođe akcija. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša.mjeseca 1991. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. Knežević Antuna. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. SAO Krajine. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. tvrdi optuženik. 1991. da su dvije minirane. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. Neki od njih su već od prije imali naoružanje. Navodi. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. 1991.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. da su kuće opljačkane. Đukić Ivana i Nikolu.a on. ali nezna tko je to učinio. mjeseca 1991. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. rad na popravku mosta).utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. da je 13. Čorić Miću.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti.' Budući da je s njime bio dobar.čuo. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. rujna 1991. bez obzira. Viđao ih je. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. Izjavio je. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. da nije pljačkao kao niti palio. Slavka Kučuka. Miću Čorić. pa i on sam ga je dobio tada. No. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. Poljoprivredna mehanizacija je . godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. Poznato mu je. a neki su ga dobili tada. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. Josipa Josipović. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. U svojoj obrani izjavio je. 9. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. Nadalje. Osim toga. Cerovljana i Predora. Danicu Krizmanić. kako je već napred navedeno. I-opt. godine. godine. u svojoj obrani je naveo. da je počev od 8. 1991. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. Tvrdi da nikoga nije ubio. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina.da je jednom došla zapovjed. Tom prilikom. godine izvršena njihova mobilizacija. Ejuba Čaušević i dr.

godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima. Juratović Anku (139). da ih nije vidio i nezna. da je iz Hrvatske Dubice otišao. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Trivić Milku (129). Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. Josipović Josipa (104-106). Nezna tko je pucao. Bilo mu je poznato. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992. godine premještena je na položaj u Uštice. ali si u tome nije mogao pomoći. Ostalo je nešto starijih ljudi. a također i od domaćih ljudi. Ribarić Nikolu (151). ali. U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Izjavio je. Bunjevac Radmilu (131). ističe. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. Kao pripadnik .a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. Šestić . Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. jer se bojao. Tepić Snježanu (133). Abaza Nikolu (133). već da su pogubljeni u Bačinu. Kučuk Slavka (115-117). Krizmanić Danicu (137). da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe.koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš.tko su bili. Ordanić Matiju (161). Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. Tvrdi. iz Hrvatske Dubice. do polovice 1993. Kulišić Anu (141). Matijević Marka (131-132). Đukić Nikolu (103). Nadalje.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. pošto je više puta čuo pucnjavu. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. RSK i on. Po izjavi svoje žene znade. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. U tijeku 1993. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Izjavio je. tj. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. ali nema detaljnijih saznanja o tome. oko 50 do 60 osoba. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Višnjicama i Predorama. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. Čorić Milana (139). Bunjevac Milana (130). Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. Juratović Stjepana (138). zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Vuruna Evu (140).zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". jer je čuo. Krajem mjeseca rujna 1991. Anić Nikicu (151). Šprčić Antuna (141). Trečić Mariju (131). Čorić Miću (117-119). II-opt. Krnić Milana (162). čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. Šnjarić Marina (149-150). Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991.

Stanković Mariju (208). osim ocjene navoda njihove obrane. svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. godine (209). koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. obavio očevid 28. okupljanju. stavak 2. Poljak Marka (179). Josipović Josipa i Čorić Miće .a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. Tijekom 8. Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. Milenko Janjetović i II-opt. spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). diglo na oružanu pobunu. Hrvatske Dubice. 2.priložen spisu. jer nije uvjerljiva. Šabalj Nikolu (208). Ercegovac Milana (208-209). se stavlja na teret. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. pa sve do Siska. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij. OKZRH.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Naime. čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. mjeseca 1991. mjeseca 1991. opće je poznata činjenica. godine u Hrvatskoj Dubici. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. godine. Međutim. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. godine koji je bio informativni list 26. Redžić Osmana (184). a naročito poslije toga. Perković Ivana (181182).Tomu (163).1995.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. Doduše.a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi.a činjenično je opisano u izreci ove presude. Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. Unčanin Mirka (182).godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Juratović Ivana (219). i 8. 1996. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. naoružavati se tijekom 7. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. Dvora. iako ih nitko nije ugrožavao. ožujka 1996.ponovno saslušanje (218-219). stavlja im se na teret djelo iz članka 123. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). Stanišek Velislava (165-166). i na temelju iskaza brojnih svjedoka. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. Već tijekom toga mjeseca. Zapravo. godine u neodređeno vrijeme. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. o organiziranju. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. Naprotiv. Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio. Karagić Miška (183). tj. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. broj 511-10-8232/96.2. stvaranju grupa i naoružavanju . Matijević Draginju (219). pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7.

Poljak Marko (179). 1991. proizlazi.a imao je pušku. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166). U istoj skupini. godine (99. proširenje i očuvanje paradržave RSK. Abaza Željko). Šnjarić Marin (150). kao jedinstven instrument za stvaranje. Krnić Milan (162). Kučuk Slavko (115). Čorić Milan (139-140). Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . godine.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. godine.da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. mjeseca 1991. st. opće poznate činjenice. da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. iz sada.1991. To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi.).Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. da su napadi počeli već u tijeku 8. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi. Šestić Tomo (163-164). Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6.10. 8. one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. mjeseca 1991.a imao je automat sa dobošem. mjesecu 1991. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. navodno poslije 13. Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. Isto tako. Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. Sever Ilija (222). Čorić Mićo.godine i svjedok Dukić Milan (102). jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. Mihaljević Ivan (182-183).mjesecu 1991. milicije SAO Krajine. koji je bio na čelu tzv.1991. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). Prije toga iste civile je mučio.10. I-opt. SAO Krajine. tukao . Optuženike je u sastavu skupine u 8. Ercegovac Milan (208208).najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102). Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. ili početkom 7. 10. nešto dalje od Jerinića. a naročito u 8.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. 6. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. godine prolazio . s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. On je također 20. Anić Nikica (151). s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. Knežević Antun. Čorić Mićo (117). Poznato mu je/da se tijekom ljeta.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela. Pekrović Ivan (181). čak i prije 8. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović. Stanišek Velislav (165-166). kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji. Juratović Stjepan (138-139). a kasnije tzv. godine. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja.a činjenica je da je 25. Sam se začudio.1991. RSK u Kninu. mjeseca 1991. Dukić Nikola (103).

Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip. oko oko 50 do 60.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. također prema popisu (201-206). Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. Ribarić Nikola i Abaza Željko).oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. Timaraca.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. raščišćavati teren.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . Oni su morali obavljati razne poslove. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. Redžić Osman (184-185). godine pokupili u njoj preostale Hrvate. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. namještaj. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . za sada se vode kao nestale osobe. Nadalje. što su i sami naveli u svojoj obrani. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20. stoka i dr. Tu su ih vidjeli i optuženici. pripadnici skupine . Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. Hrvatske Dubice i drugih mjesta. Na temelju istog dokaza. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva. Hrvatsku Dubicu i Predore. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. Sva ta imovina (kućanski aparati. Oni su navedeni u izreci presude. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. starije životne dobi. Krivajić Antun. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. 10. osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi. 1991. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. Graboštana. poljoprivredni strojevi.Josipović Josipa i druge. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139).

što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike.1995. tj. Ženevske konvencije). bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. naročito karakter skupine. Pored navedenog. godine (221). Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt.l3.Vatrogasnog doma.31. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. do 53. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. osobito ubojstva. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. Ista činjenica. prisiljavanje na prinudni rad. uništavanje stambenih. Naime. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. ubijanje civila. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. mučenje i nečovječno postupanje. . Naime. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost.3. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. Kazne su određene u skladu s člankom 123. Glede I-opt. posljedice sveukupnog djelovanja. Milenko Janjetović i II-opt. Činjenica da je I-opt. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. Činjenica.51. svaka fizička i psihička prisila. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi.. Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. do 33. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. OKZRH. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice.2. Zato je sud I-opt. okrutna postupanja i mučenja. čiji su pripadnici bili i optuženici.svjedoci. stavak 2. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. Sve navedene posljedice: napad na naselja. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. napadi nasumce. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. a II-opt. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu.gospodarskih i vjerskih objekata. pljačkanja imovine.

00 kn a odnose se na troškove svjedoka. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.00 kn. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti.000. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl. st.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. U Sisku. OKZRH. 90.193. stavak 1. Vrijeme od 04.r. v.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA . Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. Hrvatske.r. i 3. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . ZKP-a. 1. PREDSJEDNIK Josip Budinski. v.kolovoza 1995. Iznos je određen prema složenosti. dne 16. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. težini i trajanju kaznenog postupka.travnja 1996.

pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . odvjetnika iz Siska.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Općina TOpUSKO.Maloj Vranovini 38. 1956. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. zbog kaznenog djela iz čl. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . zapisničara. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. Srbin. godine u Maloj Vranovini. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.travnja 1996. Vranovini kbr. sa završenom OŠ. 2. 1. OKZRH. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. lipnja 1947. dakle. st. sudaca porotnika Đure Sertić. godine u Maloj Vranovini. rođen 25. u prisutnosti I i II-optuženika. udovac. 11. otac jednog djeteta. rođen 01. Zakon dana 16. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. Ante Jukić. OKZRH. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. člana vijeća. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. Ivana Blažinić. 123. otac dvoje djece. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. članova vijeća. sa prebivalištem u . godine u Maloj Vranovni. Zdenka Gajšek. s prebivalištem u M. sin Milana i Milke. predsjednika vijeća. Ćelap Dušana. st.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. godine. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. 120. rastavljen. Srbin.12. održane javne i glavne rasprave. Lalić Milana i II-opL. rođene Lalić. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. uz sudjelovanje Nataše Galinić. gospodarske objekte i drugo. u kaznenom predmetu protiv I-opt.

Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. OKZRH I. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. st.travnja 1996. Poslije 1992. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. nije vidio da bi netko pljačkao. jednim minobacačem i mitraljezima. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. kolovoza 1995. i 2. Nadalje. Zadužen je puškom zv. Temeljem propisa čl. 1. Tada je zapaljeno čitavo selo. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. 1. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. 87. OKZRH. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. 1. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. Tada je zadužio pušku zv. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. "SAO Krajine" . 1. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. Upravo na prigovor zv. godine.937.kolovoza 1995. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. što je on sa ostalima i činio. ''Topuske čete". Već 1991. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. godine KT-39/95 od 21. 90. KT-37/95 od 12. pa kad je negdje polovinom rujna 1991. 2. svaki u iznos od 2.00 kn. Nisu imali . rujna 1995.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. "Samostalni vod Mala Vranovina". Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. rujna 1995. br. nije činio. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. Temeljem propisa čl. 123. "papovka" i raspoređen je u tzv. ali je zarobljen. – 7. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. koje je bilo prazno. godine. i svezi čl. pa nadalje. ZKP-a. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. 45. st.000. vlasništvo Sonički Mile. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. toč. st. st. što on osobno. kako je to opisano u izreci presude. "papovka". a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. "SAO Krajine". godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo.

SAO Krajine . saslušao Žuna Milana (str. 85). 69). Tijekom postupka je dodao. Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. Nadalje. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. Tada je došla "milicija tzv. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. 30 i 87). tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". nije dvojbeno da su oni tamo bili. bivbe JNA (str. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret.nikakove uniforme. On je tada predao pušku. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. akciji čišćenja" tj. On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. svjedoka Miljević Pere. Čelap Dušana (str. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. Miljević Peru (str. Kireta Vladu (str. 7 i 34 spisa K-29/95). kasnije je to porekao. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. . inače i sam pripadnik tzv. Miljević Stanu (str. bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. godine. Marice Miljević i Stane Miljević. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. 86). Branka Toljana (str. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. 16). Optuženici to također ne osporavaju. ali nije sudjelovao u rušenju. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. Maricu Miljević (str. a da su to činile formacije tzv. već da su je spašavali. "Topuske čete". u dopuni obrane. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. 69). skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. te fotoelaborata. 86). kao što je bilo Hrvatsko selo. da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. međutim. a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. 86). međutim. Milana SoničKi (str. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. "Samostalnog voda Mala Vranovina"."Samostalnog voda Mala Vranovina". navodeći da su oni učestvovali samo u "3. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. međutim.

Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. 2. da II-opt. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. navodeći da su to činili ''drugi''. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. st. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. Dušan Ćelap poslije 1992. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. te otuđenje i uništenje njihove imovine. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. 123. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv.Naime. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. . U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni."Samostalni vod Mala Vranoina ''. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika).

st. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. Republike srpske krajine na grad Petrinju. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr.travnja 1996.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. . primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika.7. Franjom Tuđmanom. rujna 1991. st.. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b.02. U Sisku. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. god. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. 2. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. god. JUGOSLAV VIDIĆ. toč. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. rođen 16. rujna 1991. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. 1.1968. suda. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16. Odluka o trošku temelji se na čl.r. dne 16. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v. 90. a u svezi čl. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». .b. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. 87.r.

Vraneševića 62 6. Javornju 37. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1954. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. sin Mihajla. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 18. sin Jovana. rođen 15.1964. god u Dvoru.05. općina Dvor. GORAN BARAČ. općina Dvor. Bratstva i jedinstva 6 13.1961. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33.1957.1970.12.05. Trg maršala Tita 23 40.03. god u Unčanima. god. rođen 07. Miloša Čavića 12 15. DUŠAN BADIĆ. zv. DALIBOR BOROTA. sin Đure. maja b.05. Bratstva i jedinstva 29 9. sin Milana. u Hrtiću. MILAN BEGOVIĆ.1972. sin Marka.03. PREDRAG ORLOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Nikole. PREDRAG KORIZMA. «MIŠA». s tadašnjim prebivalištem u D.01.1960. rođen 06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. god. god. u Zamlaći. god u Dvoru. M. Marića 8 35. rođen 26. zv.1970. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. LEONARD JANKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26. god u Dvoru. sin Ilije. u Dvoru. sin Bože. u Dvoru. rođen 03. Bratstva i jedinstva 6 . s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. TOŠO SUNDAĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Mirka. rođen 22. god. god. Bratstva i jedinstva 6 36. rođen 27.11. rođen 02. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.12. sin Damjana.03. god. rođen 27. «BENI» sin Zore. rođen 07. u Dvoru.01. sin Milana.1954. rođen 20.1966. u Dvoru. god. JAN JANKOVIĆ. MIRKO TOMAŠEVIĆ. 1. sin Nikole. u Dvoru. «ĐOKO». ĐURO ĐURIĆ. rođen 30.1962. rođen 01. Bratstva i jedinstva 6 19. NENAD KORIZMA.1944. SLAVKO TADIĆ.09. zv. rođen 29. god. zv. 22. Češka Republika. u Dvoru. sin Dušana. sin Jovana. god. MILE SUNDAĆ. Miloša Čavića 3 5. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3.05. god.03. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ. rođen 28. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. NIKOLA BORČIĆ. god.1946. J. god. sin Dušana.1965.03. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17. god. zv. «PEĐA». Bratstva i jedinstva 72 7. rođen 05. god.1933.b. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Sisku. Javornju.1950. sin Mile i Ljubice rođene Janić.1958. god.06. NEDJELJKO PAŠIĆ. DRAGO KLADAR. «PICEDUJE» sin Ibrahima.1965. 38. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Rumaržovu. Bratstva i jedinstva 29 8. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.PODACI O ŽRTVAMA: 1. općina Dvor.09.10. rođen 19.09. u D. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1966. rođen 06. u Sisku.

03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1967. rođen 14. rođen 06. god. god.1947.1955.08. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. god.1964. Jove Vraneševića 15 56. SIMO GAIĆ. Marića 38 47. srpnja 1991.05.11. sin Đure. u Dvoru. sin Stojana. rođen 24. BiH 43. ZORAN TADIĆ. sin Branka. 1.1968.06. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. općina Dvor. 69. M.08.12. maja 17 59.1956.1941. god. god. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili. rođen 18. banijske udarne divizije b. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica».41. sin Đure. općina Dvor. M. maja 13 63. NIKOLA SUNDAĆ. u Dvoru. maja 9 50. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. BiH. rođen 12. god. rođen 17. 1. sin Mehe. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 17. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. Civile su putem stalno fizički maltretirali. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. JOVO AKIK. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. RADE LUKAČ. Struga i Kozibrod.01.1956. 1.b. sin Đure.01.01. u Dvoru. ŽELJKO ŽILIĆ zv.1955. god. god. u Kozarcu. sin Đure. u Hrtiću.1953. god. rođen 15. kao pripadnici paravojne formacije tzv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Trgovima. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. sin Mehe. BiH. rođen 17. srpnja 1991. Maršala Tita 59 54. MIRKO DRAČA. sin Đure. Bratstva i jedinstva 25 57. sin Adama. NIKOLA KRNJETA. god. god. rođen 09. god. god. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Bosanskom Novom. M.10. sin Mirka. sin Đure.1951. «ŽILJA».1965. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. u Šamaričkoj Dragi. PERO KRNETA zv. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. u Dvoru. općina Dvor. 7. PODACI O ŽRTVAMA: 2. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. sin Đure. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. RADE TINTOR. u Dvoru. u Dvoru.03. god. «KRMAK». s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Mile Blažević 3. maja 3 60. rođen 25. rođen 22. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26. MATIJA CVITOJEVIĆ. Pajo Žuljevac . rođen 31. općina Dvor. ĐORĐE BOROJEVIĆ. MUSTAFA KADUNIĆ zv. MILAN JOKA. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05. 1. MUTA. god. općina Prijedor. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 1964. Marića 25 71. sin Jovana.12. rođen 09. u Draškovcu. Marića 7 72. SEBASTIAN SANEL.1955. sin Ljubana.1951. M. god. u Dvoru. Marića 22 64.1960.05. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Krste. M. Marića 2 46. 1. u Dvoru. rođen 21. Gombaševa 13 67.

119. Pajo Knežević 7.rujna 1995. Milan Bartolović 18. zbog kaznenog djela iz čl. sina Sime i majke Save rođ. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. OKZRH i čl. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. OKZRH. st. Nikola Plavljanić 20. 123. st. Goran Faljević 22. na temelju čl. 236. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. 1. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. j st. OKZRH. st.4. Ivica Perić 23. zbog kaznenog djela iz čl.godine .07. 120. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. KZRH. 4. Žarko Gundić 20.1930. Mila Pušić 11. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr.5. 1. Davor Vukas 28. st. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. Branko Vuk 25. 134. ZKP-A. Zoran Šaronja 26. OKZRH. Mila Begić 9. Manda Begić 14. 4. 15. OKZRH. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. Mladen Halapa 24. gdje je i prebivao. PLAVLJANIĆ NIKOLE. 120. 1. 123. godine u Komogovini br. Pero Špančić 16.

odvjetnika iz Siska. OKZRH. otac 2 djece kriv je što je: . sin Sime i majke Rade.r. nakon dana 28. predsjednika vijeća. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. lipnja 1996. zbog krivičnog djela iz čl.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. ZKP-a riješeno je kao u izreci. razveden. travnja 1953. dne 14. Makedonac. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. 134. Trg I. 128. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. godine u Nišu. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. rođen 13. vozač. godine. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. U Sisku. DRAGAN STAJKOV. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. članova vijeća.godine.studenog 1995. Internacionale 4a. v. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. a u odsutnosti optuženika.

surovim postupanjem s ranjenicima. opet. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. 87. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. studenog 1993. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. ZKP-a. kao njezin pripadnik. od 6. kolovoza i rujna 1991. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. od 12. „SAO Krajine“. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. 1. po završetku dokaznog postupka. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. nije sporno. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. Kako se krivično djelo. godine. lipnja 1996. u konkretnom slučaju. Branitelj je. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. st. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. 2. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. označeno u čl. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. OKZRH. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. godine u Petrinji. 90. koje povrede su bile teške naravi. ). čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. oznake KT-64/93. st. 128. toč. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. u četničkom zatvoru. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. Temeljem propisa čl. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. – 6. Bio . Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. 128. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Međutim. dakle. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. 4.Tijekom mjeseca srpnja.

U Sisku. Dakle. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. i prema njemu se je. neovisno o razlogu. 4. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku. otvoreno nosio oružje i samom predajom. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. lipnja 1996. pridržavao se ratnih zakona i običaja. 31. maksimalno zapriječenu kaznu. v. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. st. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949.r. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. slijedom u izreci citiranih propisa. moralo drugačije postupati.r. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. a znane sudu. Sve izloženo razlogom je. dne 28. po ocjeni suda. godine. 90. a samo djelo zaslužuje. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. OKZRH. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl.

zv. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. odvjetnice iz Siska. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. 117. godine u Begovićima. Kukuruzarima kbr. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. održane glavne i javne rasprave. 56 vlasništvo Živković Zvonka.travnja 1947. Srbin. „TO-SAO Krajina“. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. godine u D. oženjen. Ivana Kasaić. kondukter. 46. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. „Hans“. SO Petrinja. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. godine u Stublju. nakon dana 03. Velešnji SO Kostajnica. „Kondukter“. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ.otac troje djece. i 1992. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. OKZRH. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. Zdenka Gajšek. sin Milana i majke Kate. 120.00 i 01. sa završenom osmogodišnjom školom.god. rođen 05. sin Dragana i majke Zorke.00 sati u Stublju. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.u noći 14/15. rođene Tarbuk. članova vijeća i Nataše Galinić. sa prebivalištem u D. godine. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. . RH. između 23. došavši u kuću br. zbog kaznenog djela iz čl. rođen 20.Mlinarić. st. . rođene Dragojević. zapisničara. studenog 1991. Đure Sertić. Srbin. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.dana 15. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. oženjen. otac dvoje djece. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. Velešnja kbr.godine u Stublju. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. pa su tako: . SO Kostajnica. zv. sa prebivalištem u D. u kući br. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. studenog 1991. predsjednika vijeća. člana vijeća. u odsutnosti optuženih. kolovoza 1949. studenog 1994.

ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. 1.god. Obrazloženje . st. u Kostajničkom Majuru.000. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. 2. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao. došavši u kuću br. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. dakle. 87.dana 15.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. st. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. studenog 1991.901. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 90. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. listopada 1991.00 sati u Kostajničkom Majuru.-8. ali joj je život spašen u bolnici.00 sati u Graboštanima. vlasništvo Švaga Ive. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. 1. pa kada istog nisu pronašli. siječnja 1992. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. godine oko 17.. 3. . da mu preda traktor. st.dana 26/27. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. godine oko 19. zatražio od njega. OKZRH. 15. došli u kuću br. toč. – optuženi STEVAN VUČINIĆ. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. Begović Nikola .a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. 1. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. 19. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. Temeljem propisa čl. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole. 120.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. listopada 1991. vlasništvo Karanović Stjepana. godine u Stublju.00 kn.dana 05. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I.dana 14. . ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu. za sada neutvrđene marke i kalibra.sam . ZKP-a u svezi čl. I. u kući br.

studeni 1991. ). a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. 67. ). Mijo Mihaljević ( str. ). Takav zaključak. Juricu Dupić ( str. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. 99 i 130. 83. 65. i 134. ). i 128. organima „SAO Krajine“. godine u Stublju po Ankici Brnad. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. i 129. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. Milka Sović ( str. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. 120. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. i 130 ). i 127. 68. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. da su to čuli. st. i 126 ). i 128.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. listopada 1991. i 128 ). Milana Sović ( str. Medić Manda ( str. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. Letić Marije. ožujka 1994. Miroslav Veselek ( str. vlasti „SAO Krajina“. siječnja 1992. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. 143 ). i 130. i 127 ). I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. 144 ). 93. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. To se odnosi i na smrt . 100. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. Ljeskarac Josip ( str. 1. Nadalje. OKZRH. Jagodić Marija ( str. Medić Ane. Miru Sović ( str. ). 63. godine ). 98 i 130 ). to jest. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. 61/71. a koja je rađena pod tzv. 87. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Ivo Sović ( str. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta. studenog 1991.god. Stjepan Sović ( 102. – i II. ). Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. pa je sud koristio posredno saznanje. listopada 1991. te za smrt Švaga Nikole dana 15. Ankica Brnad (str. svibnja 1994. Antun Bašić ( str. Ivan Vujčić ( str. 101. ). Stjepana Solomon ( str. 103. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. 140-142 ). ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str.

Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. ubijalo.Živković Zvonka i Živković Stjepana. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. „SAO Krajine“. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. nasilno ulazilo u kuće. te da su isti bili civili. Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. jer se pucalo. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. Švaga Nikole. budući je to saznao neposredno od pok. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. oduzimala imovina i slično. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. policije „SAO Krajine“. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca.

s time. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. međutim.godine u dva navrata. Živković Stjepana. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. priložena i izjava Savurdić Željka. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. studenog 1991. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). Živković Zvonka. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. u svezi neformalnih dokaza tzv.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. U prilogu pomenutog spisa I. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. O kakvim se osobama radi.optuženika ) prijavio vlastima tzv. – uzvratili ). organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. u cjelinu te materijali tzv. – i II. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. . Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. „SAO Krajine“u Kostajnici. Medić Ane. Letić Marije. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. poljoprivrednih priključaka za traktor. vlasništvo spomenutih. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. – optuženik. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. veljače 1992. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. pa da su oni uzvratili. – i II. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. „SAO Krajine“ od 07. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. „SAO Krajine“. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. kojim je upravljao I. U navedenom spisu pored određenja mjesta. Letić Marijom. vremena. Antuna Mateković. – i II. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. – optuženika u pucnjavi dana 14/15.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. – optuženika ( tj. dok Vučinić Stevo navodi. – i II. kao neformalni dokazi. tako. Medić Anom. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. Naime. godine u Stublju. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana.

Medić Ane i Letić Marije. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. a kao otegotne. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. svakako. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. 120. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. Bitno je. povreda slobode i imovine ). Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). okrutnost. zatim. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. . „Velike Srbije“. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. 1. „SAO Krajine“. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. nečovječno postupanje. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao. posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. st. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. odnosno da su bili u uniformama.

1. toč. a primjereno težini i složenosti postupka. dne 03. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. Odluka o trošku temelji se na čl.podmuklost. ZKP-a. a u svezi čl. st. v. 90. 2. studenog 1994. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala.r. v.8. 87. st. . U Sisku. 1.

11. 57 i Živković Zvonka br.1991. Letić Marije br.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . 53. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana.1991. Medić Ane. noću 14/15. . Medić Ana. godine od strane NN počinioca.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. god.11. Medić Marjan.

Obljaju 5. 3. rođen 1963. Pere Pogledića b. u Glini.F. s tadašnjim prebivalištem u G. 9. s tadašnjim prebivalištem u Glini. MILAN MAMUZIĆ.'' . 10. rođen 1958. Marjanovića 19 7. rođen 1965. Leš Živković Zvonka u šupi za drva.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. sin Mile.'' . Selištu 17. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. DUŠAN SVRZIKAPA. zv. 2-3 4 5-6 7-8 . rođen 1963. ZORAN DMITROVIĆ. rođen 1961. Vinogradska b.b. god u Glini. god.F. Krim. s tadašnjim prebivalištem u . u Klasniću. s tadašnjim prebivalištem u Glini. DRAGAN ARBUTINA. BRANKO RELIĆ. A. Blašića b. Lička b. pronađeni leševi F. god. god u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. «TOLI».F.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini.god. u Glini. Prvomajska b. 1. god u Glini. MILAN ČUČKOVIĆ.b.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . rođen 1963. Kordunska 13 12. rođen 1966. rođen 1951. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1951. F. god u V. J. VLADO JOVIĆ.b.b. rođen 1963. god u Glini. RADE VEKIĆ. 15. god u Žirovcu. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 8. «ZOC».'' . DARKO STOJIĆ. MIROSLAV HAŠIĆ. zv.

u Roviškoj. god. Željko Panežić i Ivo Palaić. rođen 15. MILJA BILJA. rođen 1963. Đuro Kovačević. V. rođen 1966. Ivo Palaić 3. Ivo Kocmanić. 30. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Joso Mlađenović.1941.b. rođena 1961. god. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. Pavao Štajduhar. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. Stjepan Benković. zv.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. sin Nikole. u Malom Gracu. god u Trnovcu. NEDJELJKO PETROVIĆ. «ĆANE». god. god. Boris Prišek i Ivo Gregurić. 29. u Trenovcu. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. ožujka 1992. god u Glini. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Gačeše b. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. god. 25. STANKO TINTOR. RADE VRGA. god. god. PERO SAMAC. Stjepan Šmisl. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. rođ. Ivica Pereković. Vojislav Skendžić. u Ravnom Rašću. 22. rođen 1964. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21.04. «DUCO». rođen 1963. Žrtava fašizma 32. Šurbatolova 7 31.Petrinji 20. DUŠAN DOBRIĆ. 28. – 31. Željko Grbić. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. BRANKO JOVIĆ. RADISAV PAVIĆ. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. god. Vinogradska b. rođen 07.08. MIRKO DROBNJAK. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. 1950. zv «MIŠ». lipnja. rođen 1948. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. MILOŠ PARIPOVIĆ. u Glini. . On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. u Brestiku.1953. Stjepan Šmisl 5. BRANKO LJILJAK. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1964. u Vlahoviću. Republike srpske krajine. rođen 1963. Ivo Gregurić . Ćire Mađarca b. 1991. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.b. Boris Prišek. u Obljaju. 27. PODACI O ŽTRVAMA: 2. zv. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. Branko Žilić. novembra b.

članova vijeća. 1.1996. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. 45. 1. Temeljem propisa čl.11. st. nakon dana 28. vojsku služio. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. predsjednika vijeća. otac dvoje djece. namjeravajući je usmrtiti. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. sin Steve i Ljube rođene Branković. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. nepismen.62 mm. drugoga lišio života. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. ušavši u njenu kuću.11. člana vijeća. 1. Srbin. Glina. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sudaca porotnika Ivana Kasaić. ispalio više hitaca u ovu u području glave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zapisničara. drž. 120. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 7. zemljoradnik. Mirka Švaljek. oženjen. 34.godine oko 10. god. RH. st. Zdenka Gajšek.00 sati u selu Maja. KZRH. bez škole. zbog kaznenog djela iz čl. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. u Bijelim Vodama. OKZRH. rujna 1992.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. održane glavne i javne rasprave.1934. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. odvjetnika iz Siska. Ivana Blažinić. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. 169. neosuđivan kriv je što je: dana 02. st. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. dakle. OKZRH u izrečenu kaznu se . rođen 15.

godine. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. ali o razlogu i načinu iste. godine pa nadalje. No. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. opisivao način na koji je to učinio. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. ZKP-a. ipak. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. to jest ubojstvo Pavić Ane. Braneći se ( list 7-8. siječnja 1996. 52. jer za suprotno nema razloga. na glavnoj raspravi 19. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. tvrdi. OKZRH. 2. st. studenog 1996. 4. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. godine broj KT-1/96. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. st. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. Temeljem propisa čl. godine. 87. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. koristeći. da bi. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Naime. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. također na putu iz svoga sela u Glinu. kako je. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. septembra 1992. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. travnja 1996. st. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. Konačno. ne zna ništa. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. koja je živjela u selu Maja. 90.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . – 6. 1. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. 120. 1. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. toč.

prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. Želim reći nešto i o sebi. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. odlučio sam da je pratim. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. i 2. Županijskog suda u Sisku. ne znam ni sam koliko. dok su oca ustaše zaklale u Glini.glavu. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. Jedino mogu reći da sam 1957. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. a djed mi je doživio 92 godine. jer nismo imali glavu porodice. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. sada. kao i da je to kazao. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. stranica 2. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Nisam joj ništa govorio. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. umrle . Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. i listu 31. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. na listu 13. zaseok Jelići. zajedno sa još četiri brata i sestrom. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. i listu 14. Kako sam već naveo ja sam u II. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. Kao nesporni otisci korišteni su oni. konkretno. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. travnja 1996. Čak je moja mati sada u 81 godini života. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem.

to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. Policijske postaje Glina br. godine ( list 72 ovoga spisa ).1996. pa tako. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. koje u smislu propisa čl. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. da je za svoj postupak krivično odgovoran. što je. 37. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. nedvojbeno ukazuje na to. pozivom na propis čl. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. konačno reći. st. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. 511-10-80/02-1652/96 od 04. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. . a on mi to sam nije pričao. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. da je postupao sa direktnim umišljajem. Uračunljivost optuženika ni po kome. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. godine. samo sam ga slušala i gledala. što će. a i opisan po liječniku. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). on je pljačkao po Maji. 1. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. 323. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993.05. prepala. listopada 1996. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode.13. valjda za ovo ubojstvo. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. OKZRH utječu na visinu kazne. Ja sam se na to prestravila.

45. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. PREDSJEDNIK Željko Barać. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. dne 28. studenog 1996. a temeljem u izreci citiranih propisa. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. siječnja 1996. v. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. OKZRH. Vrijeme provedeno u pritvoru. kada je mislio da će mu to biti od koristi. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Slabe imovinske prilike optuženika. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom.godine. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. počam od 11. 31.r. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. . dok olakotnih okolnosti. U Sisku. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. pa nadalje pozivom na propis čl. OKZRH. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela.

PERO MILJEVIĆ.11. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. u Maloj Vranovini. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . rođen 21.1952. god. zv.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. sin Stojana i Stane rođene Ljiljak. «PERASIM».

Alice Freiberger. rođenog 26. branitelja opt. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. lipnja 1996. Ivana Blažinić.. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. god. Dubici. st. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. iz Siska. OKZRH. nakon dana 24. održane javne i glavne rasprave. uz sudjelovanje Slavice Režić. zbog kaznenog djela iz čl. VELIMIR MILE. godine u nazočnosti optuženog. predsjednik vijeća. kao zapisničara. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić.06. u kaznenom predmetu protiv opt. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.1950. sin Đure. članova vijeća. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». VELIMIR MILE. s stanom u CerovIjanima 95. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. Josipa Sladić. 120. nakon čega je selo najprije opljačkano. Kostajnica k r i v j e: što je: .VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. člana vijeća. od vj. siječnja 1996. 1. Đure Sertić. u Bos. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. sudaca porotnika Ante Jukić. god. god. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.

automatsku pušku i dr. godine br. Temeljem čl. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. godine do 1995. zaduživši uniformu. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. st. 1. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. OKZRH. st. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. dakle. 1. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. te paušalni iznos od 1. 1-7. nakon demokratskih promjena. od strane SDS-a. 12 o. 465. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. toč. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. oružje i streljivo. Kako se nije mogao vratiti. KZRH. Temeljem propisa čl. godine. 123. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. 1. 123. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. sa kojim je bio očito nezadovoljan. lipnja 1996. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. dok se stanje ne smiri. Velimir Mile. st. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 2. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. čiji je bio član širen je strah.000. u svezi čl. pa nadalje. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. "Krajine". srpnja 1993. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. godine na kazneno djelo iz čl. 2. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. u svezi st.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa).00 kuna.940. 87.) izvršenje kaznenog djela iz čl. st. 90. Dubicu. pokretna imovina otuđena. prije svega mještana iz sela Cerovljana. OKZRH. u svezi st. 1. st. kolovoza 1995. 1. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. da je ženu i djecu otpremi o u Bos.

za blaže djelo iz čl. listopada 1991. Nauković Stevu (list 81).1995. i kako su granate padale i na Bos. godine u Cerovljane. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. Naime. a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). najprije u Banjalučki korpus. Dra30čajac Milana (list 80). U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. tj. Vučićević Slavka (list 75). listopada 1991. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. 10. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. KZRH. Stančević Mariju (list 59). S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. Vratio se 15. Velimir Mile (list 54). iskaz svjedoka Blažević Antuna. 1995. Dubicu. Jakova Velimir (list 114). tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. s obitelji je otišao u Beograd. Petra Krizmanića (list 76). Lončar Miju (list 74). kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Antuna Blaževića (list 82). S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. Hercegovac Tomu (list 75). kako bi se onemogućio njihov povratak. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . st. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. što ne negira ni sam optuženi.Dubice. a potom je. Blinja Zeljka (list 82).) izvršenje kaznenog djela iz čl. Lončar Katu (list 58). ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. izvršio uvid u spis Vojnog suda. Ivu Nauković (list 74). 1. a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene.u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . OKZRH za razdoblje prije 15. 123. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. "SAO Krajine". st. 30-31). Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. 120. te je zarobljen 15. 2.7. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području. 28-29). Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Likić Ivana (list 27. dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) .

te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. jer je tamo postojala barikada. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . Lončar Kata). tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Kod toga je važno navesti da za to . "SAO Kraj ine". a i paravojnih formacija. a za djelo koje mu se stavlja na teret. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. pa tako npr. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. te otuđenje njihove imovine. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. međutim. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. pa je očito znao što će se dogoditi. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Naime. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. Nadalje. Dragočajac Milan.

premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. v. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sud nije našao. v. Željko . st. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. st. 87. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja.1. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. dne 24. U Sisku. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. Mlinarić. toč. lipnja 1996. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. a u svezi čl. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. 1-7. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. pa je opt.r. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Odluka o trošku temelji se na članku 90. 1. ZKP-a.r.

godine u Starom Selu. nakon dana 11. Ljubice Rendulić . optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. 1. sa posljednjim prebivalištem u Glini. u svezi st. RH. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. 2. Ćepin. a sada na adresi Livana.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. člana vijeća. Srbin. zbog kaznenog djela iz čl. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . uz sudjelovanje Nataše Galinić.01. Omladinska 3. godine do mjeseca kolovoza 1995. Mirka Švaljek.1951. pismeno sa završenom SSS. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. neosuđivan. zapisničara. automehaničar. vodi se u VE u Glini. 123. 24. „Krajina“. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. predsjednika vijeća. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. st. sudaca porotnika Ivana Kasaić. otac jednog djeteta. drž. održane glavne i javne rasprave. OKZRH. rođen 01. Josipa Žinić. oženjen. odvjetnika iz Siska. zp.Holzer. Nikole Tesle br. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. kriv je što je: tijekom 1991.studenog 1996. članova vijeća. vojsku služio u bivšoj JNA. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. godine.

ZKP-a. oružje sam imao još iz bivše milicije . fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. pa nadalje. godine. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . iako sam Srbin. st. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. pučana hrvatske nacionalnosti. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. godine ista bila izmijenjena na način. st.65 mm.. da bi.. ". toč. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. 1. za vrijeme rata. Temeljem propisa čl. . 123. u svezi st..srpnja 1996. 2. počam od 04.. kako se navodi optužnicom.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. 2.bio sam pripadnik.. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.1istoDada 1996.. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. paravojnih formacija milicije . st. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. ZKP-a. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 4. 120. imao sam automatsku pušku. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.. 45. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. OKZRH. 1. u okviru takvog zločinačkog plana. na glavnoj raspravi dana 23. Temeljem propisa čl. st. 87. godine.označeno u čl. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. ..6. morao sam to biti . činjenično i pravno opisan izrekom ove presude.. 1. kroz čitavo navedeno vrijeme. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. 1.. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret." (list 28/11). čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina .srpnja 1996.. OKZRH. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. st.

2. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. .N. 123. istog Zakona. jasno kazuje. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. a Zakon o općem oprostu ( N. 3. 120. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. dostavljenom po sudu u Hagu. 1/10 od 26. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. konačno. . od 27. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu.priznaje i sam optuženik. istog temeljem čl.. 1. kao i da je. Milan Babić.rujna 1996.godine ) u čl. pa i onima. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. OKZRH“. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. što je sud propustio ustanoviti. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. do izbijanja sukoba. Mile Martić. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. a ne nečim. 3. st. OKZRH u svezi sa čl. kako to obrana tvrdi. do čl. godine.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. st. 7. paravojnih formacija milicije. rujna 1996. bilo rečeno. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. 2. negativnu oKolnost. Naprotiv. 120. u konkretnom slučaju. 1. 123. Dušan Zelenbaba. Branitelj. 122. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. st. OKZRH. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka.N. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. pri navođenju njegove obrane. 80. Koje je optuženik predložio. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. s tim da dodaje ". da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. a optuženik prihvaća. mimo njegove volje. Isto tako. st. da je izostalo. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. a da je tjeralica sredstvo da se.. dodatak Međunarodni ugovori br. tvrdi. makar na tzv. br. OKZRH.

primjenjivao mjere zastrašivanja. kako je već ranije navođeno. nanosio psihičke i fizičke povrede. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. što se lako zaključuje iz njegove obrane. a sve prateći psujući mu . 123. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. a i ljude iz svjedokova okruženja. a da bi priznala "postojanje grupe". pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. godine. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe .Morao sam to biti''. tu nema šta. 2. da je . . riječju. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. glasi u najmanju ruku ironično. nasuprot optuženiku. ali. a uznastoji samo sebe izuzeti. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. Točno je. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. čl. prijeteći da će ih zaklati. ponuđen po optuženiku. Mogućnost. da bude jasno. na čemu uznastoji obrana. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. poistovjećuje se sa skupinom.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. pljačkalo na veliko. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. Istina je. smješten u samicu. znajući za sve to i ne reagirajući. "milicioneru“ koji. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. dozvoljavao paljenje imovine. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. kada se znade. Trajalo je to četiri dana. Istovremeno ga je vrijeđao. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. otuđivao vrijedne predmete.list 82/II) i dalje. Sud. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. kao pripadnik skupine. Posjedovanje naoružanja nije sporno. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. kao pripadnika skupine. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. psujući im ustašku mater. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. križima i leđima oborenog na pod. a kroz to vrijeme sada opt. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. svinje odvlačile.

prepoznao sada optuženoga. Kada sam izišao . Ja oružja nisam imao. a posebno u Jukincu. iz Bijelih Voda. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku.. vojne i milicijske. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. bacali ručne bombe u iste i palili". a ne da bi slučajno to osudio. starog oko 45 godina. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - . koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. a kada je dolazio do njega. Prijetio mu je. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. Uvijek se samo veselio. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. Zapaljena mu je kuća.. preko razglasa. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. a sa njima i ja. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini.kolovoza 1991. . godine.. a "spominjanjem" ustaške majke. među tridesetak naoružanih osoba. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. obućenih u razne uniforme. godine živio u Glini.listopada 1991. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. Kotur u tome nije učestvovao. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. datuma kojega je dobro zapamtio. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Svjedok se prisjeća ".. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. polijevali po kućama. prijetio obračunom. a na poziv Kotur Bogdana. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. da je 17.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. Bio je sa ostalima i u njegovu. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. pored drugih i po Kotur Bogdanu. udarajući ga naizmjenično. bez razloga za to. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. u Jukincu. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku.ustašku majku. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. godine. ubojstvima i zlostavljanjima. Nije po njima tada pucano. nije mu poznato kuda.. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. . sve dok je do 26. ali mu ne znam imena.. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 .da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. ima je neprilike. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan.

a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. za koje se više nikada nije čulo. "negativnu okolnost". nešto poslije pola noći. kada je odvožen kamionom. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. reagirao. Po prevoženju kamionom u Jukinac. Ferenac Milan. zapaljivim metcima. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. ti materina. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. odakle je. o kojima je već bilo riječi. . sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". ama baš svi svjedoci govorili. svinje. mještane tukli i zlostavljali.zamjene. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. nakon što je pretražio. ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. Klobučar Nikola. doslovno rekao: "p. krave. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. koji je tamo došao. godine. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. u kuću Divjak Branka. koji su pljačkali sve što su stigli. Nije to uspio ni pri suoćenjima. gdje je svjedok tada živio. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. ovaj puta u selo Prijeka. treba te zaklati". među kojima je prepoznao sada okrivljenog. za razliku od optuženika. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. to potvrdili. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. zv.rujna 1992. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. Ti-su svjedoci.". Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. Sva trojica su ga tukla. Svjedoci predloženi po optuženiku. ali to ne znači. Slado. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. istovremeno. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. da optuženik spram ostalih. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. primjerice poljoprivredne strojeve. kojim su prilikama. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . u biti. ponovno ga je optuženik. konkretno Matijević Ivan. iako kolovodja. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. nije doista postupio kako su oni govorili.

na imanju Zibara. kojem je.upućen svjedoku Divjak Branku. OKZRH. bez njegovog obrazloženja. tim prije što ih ni obrana nije istakla. 31. pa sud. 90. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. 4. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. kao otegotno . uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. a koje je izostalo. slijedom iznošenoga. Uviđajem na mjestu događaja. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. među ostalim. optuženik i veoma aktivno. pa nadalje.r. koje je postao pripadnikom.studenog 1995. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. v. 45.0KZRH. koje u smislu propisa čl. znane i neprijeporno. čije je zločinačko postupanje. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. nije jasno.srpnja 1996. 37. jer povreda istog. Činjenica je. predviđena čl. naime. . zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. sudu. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. nasuprot obrane optuženika. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. dne ll.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. pozivom na propis čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. OKZRH utječu na visinu kazne. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. dakle. Željko Barać. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. opljačkan i gliser. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. a u pogledu mogućnost. st. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. U Sisku. pa tako. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. godine. kako je već isticano.

Alice Freiberger. odvjetnika iz Siska. bez djece. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. pismen. kriv je tijekom razdoblja od 1991. strojobravar. Jalšo.v. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. člana vijeća. "SAO Krajina". u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . godine u Cerovljanima.RH. st. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. nakon dana 26. neoženjen. Mirka Švaljek. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. para državi "Krajina". OKZRH. 120.rujna 1996. bez zaposlenja. te odcepljenja općine Hrv. zbog kaznenog djela iz čl. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. drž. sin Đure i Ljube rođene Čorić. zapisničara. do 1995. 1. sa završenom SSS. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr.listopada 1954. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. godine. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 67. uz sudjelovanje Nataše Galinić. predsjednika vijeća. Srbin. zv. rođen 11. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Josipa Žinić. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. članova vijeća.r. pristupio u paravojne formacije tzv.

1. OKZRH u izrečenu kaznu se. OKZRH." da je bio "četni stariješina". municije.. 90. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. protjerivanje stanovništva. kao i od 19. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. 2. da bi. a da tome nitko ne prigovara. 45. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI.6. da je bio pripadnik tzv. te priborom . godine pa nadalje. 2. pretpostavlja se. 1. sada ponovno. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. u svezi st. Temeljem propisa čl. do 21. OKZRH. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. pa je tako. 120. 123. st. u vezi st. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. kroz čitavo navedeno razdoblje. 2. stavljeno je na teret Velemir Jakovu.nelegalnih formacija. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. 1. najprije. st. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. 1. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. Temeljem propisa čl. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. „Srpske vojske Krajine 39. 4. godine broj KT-36/96. 1. toč. st. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . a na glavnoj raspravi 26. ustanovljeno. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora.Korpus. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl.kolovoza 1995. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. 87.rujna 1996. ZKP-a. Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi.travnja 1996. veljače 1996.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". 123. st. jer nije dorečeno. a iz"reversa ličnog zaduženja. srpnja 1996. svoju obranu. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. st. OKZRH. tbč.. . izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. Vojna pošta 9139 Kostajnica".

također se ne može. v. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.r. 1. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. te drugo. dne 26. 31. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka.). U Sisku. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. 45. nije ničim dokazana. zastrašivanja i protjerivanja. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. OKZRH. ZKP-a. honorirati. 123. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja.travnja 1996. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. učinjenog sa umišljajem. st. OKZRH. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. u vezi st.nacionalnosti. a istovremeno utjecati u. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. 2.tom pravcu i na druge. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. revers i dr. godine pa nadalje. koje mogu utjecati na visinu kazne. st. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. v. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. kao i od 19. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica.rujna 1996. sada u tom pravcu.r. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima.kolovoza 1995. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . 4. veljače 1996. PREDSJEDNIK Željko Barać. do 21. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. pozivom na propis čl. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. 90. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04.

te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. a na objektima je pričinjena velika šteta. 1. 123. odvjetnika iz Zagreba. nakon dana 2l. zbog kaznenog djela iz čl.1937. u Kirinu.03.svibnja 1997. NIKOLA PAVLOVIĆ. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. god.OKZRH. pa do kolovoza 1995.PODACI O POČINITELJIMA 5. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. RH. god. «KOVAN». u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine u Vrginmostu. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. Ivana Plemenčić. Vladimira Jerković. sin Marka i Marije rođene Kličković. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. općina Gvozd. Srbina. Alemke Sladić. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. drž. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. god. članova vijeća. pucao po selima uz rijeku Kupu. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. sina Rade i Jelice rode ne Miličević.01. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. sudaca porotnik " Bogdana Josip. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. 2. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. god. u svezi st. – kolovoz 1995. zapisničara. rođen 06. Republike srpske krajine. . optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . rođenog 27. Brnjevac 70. predsjednika vijeća. 1963. kao jedan od članova posade haubica. održane glavne i javne rasprave. st. člana vijeća. uz sudjelovanje Nataše Galinić. gdje i prebiva. zv.

svibnja 1997. sa završenom SSS. 1. st.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. a na glavnoj raspravi održanoj 21. st. godine . godine. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. 87. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . protjerivanjem stanovništva. U Sisku. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 339. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. para državi "Krajini".neoženjenog. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. dakle. 123. "Krajine". dne 21. vozača. u svezi st. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . primjenjivao mjere zastrašivanja i terora.5.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. nezaposlenog. 2. OKZRH. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. 91. 2. toč. u svezi st. 2. .svibnja 1997. OKZRH. st. do 1995.siječnja 1997. Temeljem propisa čl. Rečeno je razlogom. 3. padaju na teret proračunskih sredstava. toč. Temeljem propisa čl. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. ZKP-a. st. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 123. 1. Pri kraju provedenog postupka. u selu Crna Draga . 1. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. godine. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. 1. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.

– 1993. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. god u Banja Luci. Barać. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće.1935.01. STOJAN DOBRIČANIN.1943. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. BiH. rođen 19.r.. v. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. lipnja 1993. «STOLEŠA». zv. studenoga 1992. a 19. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1. rođen 01. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. v. god.r. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201. NOVICA SIMIĆ. i 1993. sin Koste.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. u Sarajevu.04. Također je dana 15.

Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. god u Omarskoj. srpnja 1991. rođen 02.1930. 8. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Abdulaha. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Sisku. PODACI O ŽRTVAMA: 2. rođen 10. god. sin Milana. god. god. rođen 21. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. god. Milanke Kljaić 9 14.1956. rođen 07. rođen 08. u Sisku. u Miočinovićima. god. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. 27. sin Miloša.01. DRAGAN SEKULIĆ. srpnja 10 11.02. Andrije Petračića 28 24. god.12. u Sisku. Ivica Perić 3. Milanke Kljaić 4 4. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. MILAN ČAKARA.b. u Dervišima. Josipa Mencina b.b. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god.1962. rođen 29. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. a ostali su zadobili ozljede. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. listopada 1991. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. Milanke Kljaić 4 6. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ.02. srpnja 1991. rođen 02.1967.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.b. sin Save i Mire.1968.1962. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu. 27. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Mirka. Mladen Halapa 5. god. sin Pere. DAMIR ČAKARA.09. Milanke Kljaić 9 19. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. rođen 15. god.01. rođen 09. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 16. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b.09. u Sisku. sin Đure.1944. Andrije Petračića 26 22.03. ĐURO VUJANOVIĆ. ZORAN KRAGUJEVIĆ. PREDRAG JAPRANIN. SUAD ĐANIĆ. u Lovči.1968. u Sisku. ZORAN RUDIĆ. sin Ljubomira. god. sin Save i Mire.1964.04. 7. OPIS POČINJENOG DJELA: . ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH. srpnja b.09.1972. SAVO GRNOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Jošavici.

Srbin. Alemke Sladić.veljače 1997. a kuće su potom opljačkali pa zapalili. 123. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. 1. Stjepana Benčić.Imenovani su se tijekom 1991. predsjednika vijeća. RH. članova vijeća. I. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. listopada 1991. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. 1956. Milana Krajačić. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. sin Mirka i Danice rođene . nakon dana 06. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. zapisničara. u svezi st. godine u Ostrožinu. rođen 16. s prebivalištem u Ostrožini kbr. drž. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 197. člana vijeća. "Čvoljac".07. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 2. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. održane glavne i javne rasprave. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. zv.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. odvjetnika iz Siska. PODACI O ŽRTVAMA: 1. st. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. sin Mirka i Danice rođene Rudan. a dana 06. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. godine. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. neoženjen. zbog kaznenog djela iz čl. Nikola Jelekovac 3. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. OKZRH. radnik. uz sudjelovanje Nataše Galinić.

a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. 197. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. 1956. a činjenično opisano i izrekom ove presude. 97. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. dakle. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. kako tijekom istrage. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. 2. st.siječnja 1997. ZKP-a. rođen 16. OKZRH. RH. u svezi st. troškovi kaznenog postupka iz čl. u svezi st. st. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. temeljem propisa čl. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. 2. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. pa. Mirko Gvojić. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 91.5. nije potkrijepio . Stjepan Šuntić. godine u Ostrožinu. OKZRH. 123. poljodjelac. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. gdje i prebiva na kbr. st. drž. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. tako i na glavnoj raspravi.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. st. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. Ni jedan od njih. 1.07. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. opet.Rudan. 208. 1. "Krajine". toč. ZKP-a. ama baš ni jednom riječju. 340. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. s:. 2. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. 1. toč. padaju na teret proračunskih sredstava. 1. . ZKP-a. 2. Oba optuženika. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . protjerivanjem stanovništva. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. 123. Srbin. 3. navode optužnice. Temeljem propisa čl. to jest nisu iznijeli svoju obranu.

troškovi kaznenog postupka iz čl.02. a shodno načinu okončanja postupka. sin Jure.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.11. Sudu. JURE ŠAJATOVIĆ. u Donjim Grahovljanima. st. općina Pakrac. Vinogradska 50 6. 91.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. no. 340. ZKP-a. nije preostalo drugo. 2. M. rođen 14. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ČEDOMIR RELIĆ. Stanivukovića 24 13. 87.1950.1937. 1.1972. sin Branka i Ane.02. sin Milana i Nade.r. toč.07.veljače 1997. god u Pakracu. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. rođen 01. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj. . a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz.r. sin Luke i Milene. DRAGAN PAVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . sin Petra. god. u Ratkovcu. dne 06.1971. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu.07. rođen 11. listopada 1993.1965. općina Gornji Bogičevci. v. ZKP-a. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. 1. rođen 01. PREDSJEDNIK Željko Barać. pozivom na propis čl. . GORAN PAŠIĆ.5. 3. god u Pakracu. padaju na teret proračunskih sredstava. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. Pozivom na propis čl. god. ZKP-a. VELJKO BUDIĆ. v. Osječka 132 4. toč. rođen 09. U Sisku. god. Veljka Vlahovića 78 11. god u Ozlju. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st.

Ivana Kasaić. god. siječnja 1993. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Ivana Blažinić. u Petrinji. godine do 04. neizazvan za borbeno djelovanje. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine u Dvoru. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. članova vijeća i Nataše Galinić. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. te su dana 06. oficir tzv. korpusa vojske tzv. predsjednika vijeća. studenog 1991. rujna 1949. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. zbog krivičnog djela iz čl. travnja 1992. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. nakon dana 18. JNA. 142. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. tzv. u više navrata. u odsutnosti optuženika. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. Alemke Sladić. člana vijeća. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. godine. listopada 1993. te po civilnim objektima gradskog i je . Republike srpske krajine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. JNA. zapisničara. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. sudaca porotnika Josipa Žinić. godine. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. 1. rođen 24. sin Rade. topničkim i raketnim jedinicama.

Kostić Branko. Kovačević Ivica. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. st.000 HRD. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. 2. 1. Temeljem propisa čl. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 6.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. Grubić Đuro. pa je tako . prosinca 1992. st. 108. st. Isaković Čeho. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. godine. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. što isti nije dostižan državnim organima. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dakle. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. st. toč.000 – HRD i temeljem točke 6. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi.749. st. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. prosinca 1992. Temeljem propisa čl. 353. Temeljem propisa čl. st. 142. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 23. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. ZKP-a u svezi čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. 7. 1. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. 98. 1. 95. 142.740 USA dolara. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. st.prigradskog područja.749. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska.

sud ne nalazi potrebnim govoriti. godine (list 94 i 95 spisa) te. o kojem. kao i njegova industriska zona. za vrijeme oružanog sukoba koji. a pročitani su. izdao zapovijed. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. 1. 3 . Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika.1268/91 i – 311/92. prosinca 1992. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. Zakona o krivičnom postupku. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. u Petrinji. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. i 90 – 91 spisa).740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130.749. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. a sam grad Sisak. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. Shodno visini o izrečene kazne. (objava istog i dr. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. određen je pritvor. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. 46 – 59. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. 1. 6 da je to činio. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. . tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. st. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). stav. što. iako nema formalna obilježja rata. tzv. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. JNA. ovom zgodom. primjenom propisa člana 353. prosinca 1992. koja prileži spisu. a iz člana 142. godine (listovi 94 i 95 spisa).

a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. odvjetnice iz Siska. Rade Grmuše kbr. po sucu Željku Barać. Godine i Strizivojnni. nakon dana 17. . veljače 1993. 4. Ul. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti.r. sa prebivalištem u Glini. održane glavne i javne rasprave. OKZRH. kao ni primjerenosti istog. listopada 1948. siječnja 1993.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. zapisničara. U Sisku. 150. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. v. PREDSEDNIK Željko Barać. rođen 19. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. u odsutnosti optuženika. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. zbog krivičnog djela iz čl. oženjen. dana 18. godine. Hrvat. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. sin Franje. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. SO Đakovo. v.r.

nalazi se u bijegu. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. i 144. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. 2. prosinca 1992. godine u Glini. st. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.HRD i paušalni iznos od 5. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. – 7. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. ZKP-a u svezi čl. 150. 1.000.000.. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima.. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. 98.HRD. suprotno odredbama članka 143. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Braniteljica po službenoj dužnosti. 95. veljače 1993. OKZRH. 1. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. toč. OKZRH. godine oznake Kv-9/93. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. 353. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. st. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. st. dakle. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. 150. Temeljem propisa čl. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa čl. 1. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e .

nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. v. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. Sam način postupanja optuženika. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. s tim.r. naročito ovaj potonji. 33. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. Prilikom odmjeravanja kazne. U Sisku. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. (čl. OKZRH). te ni po kome. 353. dne 17. v.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe.r. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Barać.st. u krajnjoj liniji. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Dakle. temelji se na u izreci citiranim propisima. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. To tim prije.. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. veljače 1993. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. te stoga optuženi. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. pobude iz kojih je djelo učinjeno. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. stupanj krivične odgovornosti. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Uračunljivost optuženika nije ničim. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. 1. opisan po svjedocima. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga.

toč. godine u Glini. rujna 1991. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede.HRD. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. kao kapetan tzv.000. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. u odsutnosti optuženika. odvjetnika iz Siska. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. G. Temeljem propisa članka 353. „milicije SO Krajina“. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.. st. listopada 1991. stavka 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. zv. st. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. sada u bjektstvu. Temeljem propisa čl. 98. sin Miloša. nakon što je Makarić Neven. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. 95. „kapetan Pero“. Polakova kbr. 8. 150. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. 1. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. ožujka 1993. dakle. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. nakon dana 26. godine. rođen 10. godine do 31. uz sudjelovanje Nataše Galinić. rujna 1952. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. održane glavne i javne rasprave. zbog krivičnog djela iz članka 150.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Obrazloženje j e . godine u Crkvenom Boku. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. zapisničara. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. po sucu Željku Barać. ZKP-a u svezi čl.

U Sisku. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 6. 1. 353. subjektvina i objektivna. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. postavljen po službenoj dužnosti. 33. Branitelj. Zakona o krivičnom postupku. ožujka 1993. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. veljače 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno. istovremeno i oštećeni. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. ZKP-a. 23. čl. 1520. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Visina izrečene kazne. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“.r. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Ženevske konvencije iz 1949. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. pozivom na propis čl. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. i 144. SUDAC Željko Barać. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. st. st. dne 26. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Svjedok. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. ožujka 1993. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka.r. razlogom je određivanju pritvora. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. . Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. godine. v. Prilikom odmjeravanja kazne. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. stupanj krivične odgovornosti. godine.

kapetan I klase bivše JNA.0016 K. odvjetnika iz Siska. u odsutnosti optuženih. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. 8. održane glavne i javne rasprave. sin Mirka. Haulikova br. SO Bos. 1. nakon dana 27. godine u Dvoru. 66. u Petrinji. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. rođen 15. i Podunavac Sime. Br. SI 0072 SI . oficir bivše JNA. 142. rođen 13. ZKP). stariji vodnik u bivšoj JNA. Članova vijeća. sin Rade. člana vijeća . sin Milana. OKZRH. Frankopanska ul. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. Jovanovski Budimira. Tarbuk Ranka. Novi. Alemke Sladić. svibnja1963.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Sokolišu. rođen 24. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO.godine. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. J. st . st. V. Janjića br. rujna 1949. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. sa posljednjim prebivalištem.optuženi PODUNAVAC SIMO. zapisničara. ul. Hanžekova kbr. vodnik bivše JNA. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. ožujka 1951. . uz sudjelovanje Nataše Galinić. 4. 2. 24. Zbog krivičnog djela iz čl. Jakić Ante. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. Begović Jove. predsjednika vijeća. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Đure Sertić. sin Dragutina. 123.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. godine. travnja 1993. rođen 30. rujan 1957.

ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. Banjan Miko. 7. 98. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. Drakulić Nikola. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. st. – HRD. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. te stambenim. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Sekulić Branko. st. Dumbović Zvonko.910. Lokner Nikola. st. 6. minobacačkom vodu 120 mm. .000. pristali da provedu ovakova naređenja. da otvore tenkovsku. Popović Marijan. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. Temeljem propisa čl. Podunavac Simo. Kovačević Janko. Vujatović Đuro. dakle. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. Općinski sud u Petrinji. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. artiljerisku. što je i učinjeno. II – opt. Temeljem propisa čl. III – opt. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. provodeći ovakova naređenja i učinili. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. 16 i 21.krivi što su : su dana 2. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. 142. Begović Jovo. 95 st. Banjadinović Andjelina. što su njihovi podređeni. crkva sv. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. rujna 1991. Đuričić Rajko. 1. 1. crkva sv. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. Marković Đuro. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Lovre i drugi objekti. i 155 mm. OKZRH. 353. Vujaković Rajko. – HRD i temeljem toč. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. minobacačku i drugu vatru. Katarine. 2. Jovanovski Budimir. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. Bateriji haubica 105. nakon što su od Tarbuk Slobodana. 1. Bučar Štef. a potom. toč. ZKP-a u svezi čl. Ceković Ljubica. zapovjednika garnizona u Petrinji. Klarić Milana i Mouća Alojza. niti jedinica. godine u Petrinji. IV – opt.

Cerjak Branka. Marković Đure. broja uviđaja 834/91. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Jovanović Rezike. ožujka 1993. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Katarine. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Kendjel Ivana. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. st. crkvu Sv. Vujaklija Rajk. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. koje su gađale kako stambeno. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. crkvu Sv. Herelić Ramiza. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Banadinović Andjeline. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. datih tokom istrage. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. tako komunalne. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Lovrenović Ivice. pa tako. Općinski sud u Petrinji. JNA u Petrinji. OKZRH. optuženim Babić Miloradu. 6. Klarić Milana i Mouča Alojza. Djuričić Rajka. također navođenu. veljače 1993. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. što isti nisu dostupni državnim organima. predstavlja. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . 23. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. TZV.. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 142. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. izdavanje zapovjedi. To stoga. sakralne i druge objekte u Petrinji. Trklja Jasmina. Marić Mladena i Talaja Josipa. Podnar Stjepana. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. . Bučar Stjepana. 1. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. st. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Jovanovski Budimiru. te uvidom u pismenu dokumentaciju. Tarbuk Ranku. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Lovre i dr.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16.

Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. a primjenom propisa čl. travnja 1993.142. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. 123. 1. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. U Sisku. st. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. ZKP-a). svakome. PREDSJEDNIK Željko Barać . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. OKZRH. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. 4. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. st. ZKP-a. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. dana 27. OKZRH. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. a iz čl. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 353. 1. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 33.

Gundulića. I. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. godine.09. . Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. kao i uništeno jedno teretno vozilo.1991. locirane u Petrinji u ul. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.K-10/93 SI .0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.

gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. M. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Nazora i Trga M. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. J. Nazora fotografirane od pravca križanja ul.14/93. predsjednika vijeća. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. V.F – 16 prikazuje ulicu V. člana vijeća. F – 30-32 prikazuje križanje ul. V. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. Tita u pravcu Gajeve ul. V. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Tita. Alemke Sladić. V. Nazora – Trg M. Nazora – Trg M. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. gdje su vidljiva oštećenja. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. . sudaca porotnika. Ivana Zlovolić. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. I. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica.

ožujka 1993. st. otac jednog djeteta. u vezi čl. godine u Velikoj Kladuši. 1. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 1. u kojoj se uračunava pritvor od 16. OKZRH. razveden.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. st. st. Boškovića br. st. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. dana . nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. Musliman. ZKP-a a u vezi čl. Temeljem propisa čl. 120. 1. 120. nakon dana 1010 svibnja 1993. Dvorneković Maru i Holija Stevana. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve.1992. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . sa završenih četri razreda osnovne škole. OKZRH. Ante Jukić. st. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. 03. 90. 2. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991.000-HRD i temeljem toč. R. 120. godine u Gorama. zbog krivičnog djela iz čl. 87. 7.000 HRD. tapetar. godine na području općine Petrinja. do 14. članova vijeća i Nataše Galinić. rođenog 20 rujna 1930. i 2. 6.03. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. 139. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. toč. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. 7. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. održane glavne i javne rasprave. odvjetnika iz Siska. rođene Stibuhar. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. st. TO i JNA. godine u odsutnosti zatvorenika.1992. 90.08. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. st. sin Jusufa i Tinke.Đure Sertić. 1. OKZRH (sada označeno u . a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. listopada 1991. Temeljem propisa čl. 1.

koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. bila dovedena u dvojbu. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. 1. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. Darinko Herak (list 43 spisa). OKZRH. istog zakona) da bi. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. koje ni po kom nije bilo osporeno. istog zakona). Tokom dokaznog postupka. njegovu ženu. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. godine. i 118. godine. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. travnja 1993. Istovremeno. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. Stevana Holija i Maru Pavičić. uz podizanje optužnice. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. među ostalim. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. OKZRH (ranij čl. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Ja sam uhićen 3. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. te Maru Dvorneković. 1. . s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. 120. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. a iz čl. kako se zvala. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. koji prileži ovom predmetu.članovima 109. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. 142. st. st. 120 st. na glavnoj raspravi javni tužitelj. očito pogrešno označenog prezimena. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. da je rekao. listopada 1991. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. 1. koja je. te ni po kome.

u krajnjoj liniji. PREDSJEDNIK Željko Barać. v. stupanj krivične odgovornosti. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. Odluka o trošku krivičnog postupka.r. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. 31 OKZRH). da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. Povreda međunarodnog prava. U Sisku. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. st. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. v. 4. 123. 343. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. Slijedi. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. st. prije čl. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.Nema. 1. Ženevske konvencije. temelji se na u izreci navedenim propisima. ZKP-a. 115. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . svibnja 1993. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Prilikom odmjeravanja kazne. koja je već naprijed jasno označena. dana 10. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. st. 4 ZKP-a). jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno.

sa prebivalištem u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine. MILAN MILANKOVIĆ. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. lipnja 1933. ILIJA BJELAJAC. Josipa Budinski. R. Dušana Kačar. sudaca porotnika Mirka Švaljek. sin Miljkana. 1. godine u Donjem Klasniću. Stanka Divjakinje. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. Milana Milanković. IV-opt. III-opt. Ilije Nišević. siječnja 1942. Rimska ul. ul. rođen 29. sa prebivalištem u Sisku. svibnja 1949. sin Petra. sin Stevana. inženjer II-opt. SIMO KARAICA. Filipa kljaića 3 V-opt. svibnja 1949. rođen 7. defektolog. godine u Banskom Drenovcu. Sime Karaice i IX-opt.. srpnja 1956. rujna 1939.b. rođen 16. Ilije Bjelajac. sin Stevana. st. SO Glina. godine u Roviški. IV-opt. siječnja 1935. Novi. bravar. liječnik. Ivana Kasaić. k r i v i što su i to: s u . OKZRH). IX-opt. predsjednika vijeća. VIII-opt. Malinova 94. SO Bos. SO Glina. VII-opt. sa prebivalištem u Glini. sa prebivalištem u Glini. 29. SO Glina. 120. godine u Malom Gradcu. Mihanovića b. godine u Velikom Gradcu. godine u Dobrljinu. SO Petrinja. Žrtava fašizma bb.. Norberta Vebera bb. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. SO Glina. rođen 16. Ante Jukić. odvjetnika iz Siska. sa prebivalištem u Petrinji. sin Dragana.Okružni sud u Sisku. sin Damjana. rođenog 13. Srbin. rođen 15. 1. prosinca 1960. održane glavne i javne rasprave. OKZRH (sada čl. članova vijeća i Nataše Galinić. A. godine u Glini. Ul. nakon dana 9. V-opt. sa stanom u Beogradu. Ul. godine u Donjem Klasniću. II-opt. Mikelić Borislava. SO Glina. STANKO DIVJAKINJA. III-opt. Milana Muiđe. Boškovića br. novembra bb.. sin Pavla. u odsutnosti optuženih. sin Steve. lipnja 1993. 142. st. listopada 1956. Vračar. sa prebivalištem u Glini. VII-opt. člana vijeća. Ul. VII-opt. 1. rođen 18. ILIJA NIŠEVIĆ. DUŠAN KAČAR. Dušana Jović. rođen 20. VI. opt. b. VI-opt. SO Glina. rođen 24. sin Milutina. MILAN MUIDŽA. zbog krivičnih djela iz čl. gdje i prebiva. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. godine u Begovićima. DUŠAN JOVIĆ.b.

mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. III-optuženi MILAN MUIDŽA. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. dok su Drakulić Nikola. godine u Petrinji. Ilija Bjelajac. Dušan Kačar./ u tijeku 1991. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Milan Muidža. Vujaklija Rajko. godine u Glini i okolnim mjestima. VII. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Crkva Sv. lipnja 1991. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. V-opt. Milan Milanković. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. paljenja i rušenja stambenih. Herelić Ramiz. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. oštećenja. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. Ilija Nišević. 2. „SAO Krajina“. i 1992. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Djurač Rajko. dakle. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. gospodarskih i sakralnih objekata. i 1992. crkva Sv. da se uništavaju stambene zgrade. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. te pljačka pokretne . štab četničkih formacija. II-opt. Kendjel Ivan. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. Lovre i dr./ u tijeku 1991. a II-opt. izrađivao planove mobilizacije. Dušan Jović. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. Jovanović Rezika. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. Katarine. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. Banadinović Angelina. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26.opt. IV-optu.. te ranjeno deset osoba. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. VI-opt. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. gospodarski objekti i sakralni objekti. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu.

120. VII-opt. 1. dakle.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. OKZRH. Milanu Muidži. 343. st. Dušan Jović. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. st. OKZRH. 1. Ilija Bjelajac. ZKP-a u svezi čl./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. st. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. OKZRH. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. st. lipnja 1993. Iliji Niševiću. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. Ilija Nišević. Temeljem propisa čl. Milan Muidža. IV. VI-opt. V-opt. Temeljem propisa čl. 1. a IIopt./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Iliji Bjelajac. sakralne objekte i gospodarske objekte. 87. 120. da bi.. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. OKZRH. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. Branitelj. godine. Dušan Kačar. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 120. 1. ožujka 1993. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima.000. ustanovio je da izvedeni dokazi . 1. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Milan Milanković. na glavnoj raspravi održanoj 3. OKZRH. 1. postavljen po službenoj dužnosti. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. 120. Milanu Milankoviću. Dušanu Kačaru. pljačkali imovinu. – 7. II-opt. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. toč.199.opt.HRD.050. travnja 1993. godine stavilo na teret I-opt.. a optuženicima Dušanu Joviću. te uništavali stambene zgrade. st. zbog izvršenja kojeg su tuženi. st. 2.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. 119. 90.

v. Svjedoci Kovačević. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. . U Sisku.) a za vrijeme oružanog sukoba. Juzbašić Živko. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. dne 9. sakralnih i gospodarskih objekata. stupanj krivične odgovornosti. OKZRH. dakle. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. označeno u čl. s tim. Ličina Berislav. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Prilikom odmjeravanja kazne. v. temelji se na u izreci citiranim propisima. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. u cijelosti. navode optužnice. ZKP-a. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. st. Kušan Djuro. Odluka o trošku krivičnog postupka. 31. Krivična odgovornost optuženih. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. Štrk Ivan Šantek Ivan. konačno. 120. lipnja 1993. te ni po kome.r. nije dvojbena. ali svi. svaki u ponekom dijelu. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. pozivom na propis čl.r. te stoga optuženici.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. OKZRH). bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. te uništavanjem stambenih zgrada. mato. pobude iz kojih je djelo učinjeno. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. određivanje pritvora. kojima ih se tereti. 1. PREDSJEDNIK Željko Barać. Malić Hamdija. u krajnjoj liniji. 1. 343. Visina izrečene kazne zahtijeva.

kao funkcioner i oficir tzv. ZKP-a). sada u bjegstvu. gdje i prebiva na Trgu Đ. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Jasenovcu i Demirovcu. 4. nakon dana 8. održane glavne i javne rasprave. godine u Rajićima. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. zbog krivčnog djela iz članka 128. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. bili zarobljeni od strane tzv. pripadnici MUP-a RH. rođen 21. lipnja 1993. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. odvjetnice iz Siska. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. po sucu Željku Barać. j e . godine. 115. u odsutnosti optuženika. Sabe. OKZRH). st. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. sin Ilije i Julke. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. nanijevši im tjelesne povrede. nakon što su Sabić Željko. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. svibnja 1953. kao zapisničara. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH (ranije članka 150. k r i v što je: tijekom 1991. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. rođene Grgić.

ZKP-a. s tim. st. 6. ZKP-a (ranije čl. 1. 343. ZKP-a u svezi čl. 2. 6. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.. 150. „Zadobio sam fakturu kičme. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. 353. OKZRH.500. 128. st. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. OKZRH (ranije čl. istog zakona). bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. KT-23/93 od 23. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. toč. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.dakle. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . svibnja 1993. 128. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 23. te sam izudaran po bubrezima. Temeljem propisa čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.HRD. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. 98. 7.000. potres mozga.“. a ranije čl. ožujka 1993. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Temeljem propisa čl. 87..HRD i temeljem toč. i 95. istog zakona) Kv-67/93 od 3. te povremeno sada gubim sjećanje. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. 90. ZKPa (ranije čl. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. 21. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1. Njihova su kazivanja (kao. st. st.

mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. OKZRH). „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 4. v. U Sisku. 31. i 144. ZKP – prije čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. među ostalim“. 123. r. pa ovaj drugi udari i tako. stupanj krivične odgovornosti. SUDAC Željko . st. dne 8. st. Ženevske konvencije iz 1949. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. st. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. subjektivna i objektivna. nogama. ZKP-a). Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a). krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. lipnja 1993.r. Barać. pobude iz kojih je djelo učinjeno. godine. 1. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. 115. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. koljenima po cijelom tijelu. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 343.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. te ni po kome. Udaran sam palicom. 4. v. šakama. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.

umirovljeni milicioner. zbog krivičnog djela iz članka 128. 5. SSS. godine u Okučanima. oženjen. otac dvoje djece. SUP-a Okučani. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. po sucu Željku Barasć. u odsutnosti optuženika. rođen 10. OKZRH). suprotno odredbama čl. održane glavne i javne rasprave. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. SAO Zapadna Slavonija. N. Ul. 143. i 144. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. j e . a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. primivši oružje i uniformu tzv. ožujka 1952. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. nakon dana 26. Vujasinović br. godine. nalazi se u bijegu. odvjetnika iz Siska. 150. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. svibnja 1993. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. sa prebivalištem u Okučanima. OKZRH (ranije čl. Srbin. zapisničara. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika.

OKZRH. ožujka 1993. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Temeljem propisa čl. 1. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. ZKP-a u svezi čl. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 353. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema.HRD. ZKP-a (ranije čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. OKZRH. postavljen po službenoj dužnosti. Branitelj. opisan po svjedoku. Sam način postupanja optuženika. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. i 95. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. godine. – 6. 2. 6.dakle. 90. To tim prije. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . 21.. 128.000. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. tokom cijelog postupka.HRD i paušalni iznos od 5. 1. toč. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Temeljem propisa čl. ZKP-a (ranije članovi 98. 1. bila dovedena u sumnju. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.. te ni po kome. st. st. st. svibnja 1993. st. 343. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.750. 87. Dakle. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.

Konkretno članaka 143.čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. temeljeno na propisu čl. ZKP-a (ranije čl. 4. OKZRH). ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . pobude iz kojih je djelo učinjeno. i 144. ZKP). određen je pritvor. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske.sigurnošću dokazanim.r. v. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Prilikom odmjeravanja kazne. te stoga optuženik. st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Sisak 4. Barać. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. odvjetnku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Ženevske konvencije iz 1949. 31. okr. i to. Obzirom na visinu izrečene kazne.r. v. branitelju opt. St. 343. subjektivna i objektivna. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. stupanj krivične odgovornosti. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 123. godine. DNA: 1. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. a ranije čl. Oglasna ploča – ovdje 3.. st. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. OJT-u Sisak na br. istog zakona). u krajnjoj liniji. međutim. Sada 115. jačinu povrede. Dabić Milenko. istog zakona). svibnja 1993. 1. 33. 4. Za reći je. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Obavijest PS Okučani 5. U Sisku dne 26. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Ivanu Rafaj. 353.

ul. 340. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine u Sremskoj Mitrovici. Rade Končara br. srpnja 1993. 12. Hrvat. službeni. travnja 1950. Općina Zemun. članova vijeća i Nataše Galinić. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. toč. kapetan unutrašnje plovidbe. rođene Desimirović. OKZRH. održane glavne i javne rasprave. sin slavka i Marije. u odsutnosti I-optuženika. nakon dana 8. travnja 1947. zbog krivčnog djela iz čl. Otokara Keršovanija br. 15. 1. člana vijeća. RS. 2. srpnja 1993. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. godine U Sisku. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. dne 21. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . Mihajlović Ljubiše i II. Temeljem propisa čl. rođen 5. u krivičnom predmetu protiv I. otac dvoje djece.opt. Srbin. godine. Ivana Kasaić. st. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. razveden. lipnja 1993. 3. II. Kuzmić Zorana. 4. zapisničara. godine u Zemunu.. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. Alemke Sladić. 3. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. Mirka Švaljek. sin Rudolfa i Zore. rođene Martinović. 120. rođen 6.2.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. sa prebivalitšem u Sisku.opt. predsjednika vijeća. 5. u svezi ss. 3.

u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv./ dana 23. ožujka 1993. KUZMIĆ ZORAN 2. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. listopada 1991. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. u svezi st. 1. 91. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. – 5. OKZRH uz primjenu čl. 23. II. i 24. st. godine. Dakle. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. listopada 1991. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. Dakle. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. 1. 87. da su time I-op. st. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. i 24. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku.Da su i to: I-opt. 1. u Sisku. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . Pa. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. 24. iako je znao da je I-opt. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. toč. u Sisku. st. Mihiajlović Ljubiša i II-opt.. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. opt. godine. 2. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. godine./ dana 22. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. 2. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. Temeljem propisa čl. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 120. omogućio I-opt. OKZRH.

Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. godine. godine oko 16. označenog u članku 120. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. OKZRH uz primjenu članka 24. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra.stanovništva. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. svibnja 1993. listopada 1991. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. „Dunavskog Lloyda“. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. Nakon što se odazvao. listopada 1991. Gavrane javi se“. travnja 1993. kako 23. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. jer ga 24.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. oko 16. tako i 24. godine. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Naime. st. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. Na istom 16. Dana 22. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. dana 19.00 sati. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. listopada 1991. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. istoga Zakona. Kako nisu mogli uspostviti vezu. što su i učinili. u svezi st. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. jer isti nije dostižan državnim organima. dvojici pripadnika ZNG-a. godine. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. Dana 22. tim prije. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“.00 sati. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. kanalu jedan kratki razgovor.. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. po . godine. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. listopada 1991. 1. 2.

tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. Naime. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a.dolasku na radno mjesto. nalazili na brodu „Zibel“. st. dispečer. te da su slate razne šifrirane poruke. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. godine. Braco Grozdanić (list 57 spisa). koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Željko Milković (list 56 spisa)m. kao i „Gavrana 1. 1. i 4“. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. u svezi st. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. koji su se 22. do tada nepoznate. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. listopada 1991. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. Nadalje. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec.i IIoptuženika. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. a da se ne zna. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. kanalu. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. ni što su one značile. Antun Jakirčević (list 59 spisa). Brigade. ni tko ih je slao. Također. niti je u dnevniku načinio bilješku. OKZRH. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. Dragan Dakić (list 59 spisa). „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. preko radio-stanice na 16. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. sud je utvrdio da je . jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. jer je jasan. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. 2. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. OKZRH uz primjenu članka 24. 3. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. „Novi vjesnik“. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). 2. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. jer su dali jasne i kategorične iskaze. tako i II-optuženika.

U Sisku. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. v. odnosno grad Sisak. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. već naprotiv obrnuto. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. 115. Kako ničim nije dokazano pomaganje. 3. U odnosu na II-optuženika. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a oslobodio optužbe. PREDSJEDNIK Željko Barać. 4. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. koje se ne pretpostavlja. srpnja 1993. već se mora dokazati motivom i umišljajem. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.„Dunavski Lloyd“. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZKP-a). niti je naredio. st.r. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak.r. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. dakle. st. „Hidroput“. jer je to isključiva nadležnost direktora. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. 8. SI-0078 K-21/93- . v. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. sud je optuženike temeljem članka 340. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu.

gdje i prebiva u ul. dakle. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. 11. istog zakona). Alemke Sladić. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 6. Josipa Žinić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . sa stanom u Gornjem Selištu kbr. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. odvjetnika iz Siska. svibnja 1993. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. 142. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. u odsutnosti optuženika. 1. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. predsjednika vijeća. st. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. zapisničara. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. uslijed čega su Šmicl Stjepan. OKZRH (ranije čl. II-optuženi KORAČ MILAN. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. godine u Glini. Palajić Ivan. novembra br. člana vijeća. sin Petra. godine u selu Bojna SO Glina. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. održane glavne i javne rasprave. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. nakon dana 26. tokom 1991. 29. godine u Glini. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. rođen 26. 120. članova vijeća i Nataše Galinić. godine. sin Vuje rođen 1. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. travnja 1957.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zbog krivičnog djela iz čl. sudaca porotnika Ivana Kasaić. kolovoza 1957. godine i 1992. Mirka Švalje.

ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. 1.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. Branitelj.HRD-a. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su.. 9. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. svibnja 1993. 1. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. – 7. st.. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. a svaki od njih paušalni iznos od 5. svaki u ponekom dijelu. st. ZKP-a u vezi čl. Svjedoci Lipak Karlo. 87. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 120. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. 120. Štajduhar Pavle. 1. OKZRH. Prišek Boris. Bagić Vlado. st. travnja 1993. toč. . konačno. Temeljem propisa čl.66/93 od 3. u cijelosti. 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. te ni po kome. OKZRH. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Međutim. navode optužnice. 1. 2. st. ali svi. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. 343.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Temeljem propisa čl. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.000. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. iste treba osloboditi od optužbe. godine. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.HRD-a.

Prilkom odmjeravanja kazne. dvojbena krivična odgovornost optuženih. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 343. ZKP-a. dne 26. v. 1. 115. te stoga optuženici ne moraju biti. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 4. pozivom na propis čl. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Visina izrečene kazne zahtjeva. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 31. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog.Kako su krivična djela obojice optuženih. pobude ih kojih je djelo učinjeno. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. U Sisku.r. 1. SI-0079 . nosilaca vlasti na svojem području tada.st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. svibnja 1993. st. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. označeno u čl. st. stupanj krivične odgovornosti. 120. određivanje pritvora. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. Nije. s tim. v. temelji se na u izreci citiranim propisima. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. ZKP-a). Odluka o trošku krivičnog postupka. dakle. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u krajnjoj liniji.r. OKZRH).

čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. dakle. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. nakon što su prethodno Gobac Vinko. nalazi se u bijegu. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. godine u Voćarcima. 128. Kliba Radenko i Matekalo Živko. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Kovačević Veljko. u odsutnosti optuženika. 150. sin Bogdana i Drage r. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 150. srpnja 1993. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. ul. uz sudjelovanje Nataše Galinić. studenog 1991. Srbin. Adžije br. OKZRH (sada čl. po sucu Željku Barać. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. rođenog 22. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. k r i v što je: dana 22. godine u Paklenici. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. nakon dana 8. OKZRH). 128. „SAO Krajina“. vršeći pravila međunarodnog prava. j e . OKZRH). bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 17. B. odvjetnika iz Siska. zbog krivičnog djela iz čl. kolovoza 1950. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. sa prebivalištem u Novskoj. održane glavne i javne rasprave. nogama i kablom po glavi i tijelu. Nogić. zapisničara. godine. OKZRH (sada čl. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv.

godine. te stoga optuženik. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. te ni po kome. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. postavljen po službenoj dužnosti. 150. Svjedoci Kovačević Veljko. Za reći je.. ZKP-a u vezi čl. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 98. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. st. svibnja 1993. ZKP-a (sada članovi 90. i 87. subjektivna i objektivna. 1. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. OKZRH). ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. Ženevske konvenciej iz 1949. Sam način postupanja optuženika. – 6. st. 2.HRD i paušalni iznos od 5. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. i 144. godine. u krajnjoj liniji. OKZRH (sada čl. . Iz rečenog slijedi. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 343. 1. st. 128. bila dovedena u dvojbu.HRD. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. 95.500. Branitelj.000. Temeljem propisa čl. st. 1.Temeljem propisa čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. i to. travnja 1993. međutim. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Uračunljivost optuženika nije ničim. toč. ZKP-a (sada čl. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 353..

člana vijeća. ZKP-a (sada čl. godine. Obzirom na visinu izrečene kazne. st. Novska. srpnja 1993. st. Alemke Sladić. U Sisku. zapisničar. u odsutnosti optuženog. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. dne 8. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Srbin kriv što je: je . stupanj krivične odgovornosti. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. 1. članovi vijeća i Nataše Galinić. OKZRH (sada čl. v. 26. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. Đure Sertić. 353. doređen je pritvor. listopada 1993.Prilikom odmjeravanja kazne. Predsjednika vijeća. jačinu povrede. Maček . sin Vlade i Marije.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. rođen ožujka 1948. Barać. Opć. ZKP-a). v. temeljeno na propisu čl. 5. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. 33. OKZRH). a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. 343. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.r. zv. pobude iz kojih je djelo učinjeno. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Ivana Blažinić. odvjetnika iz Siska. 1.r. 31. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš.

koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 120. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. – HRD te paušalni iznos od 5. godine u Borovcu. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Temeljem propisa čl. Đuru i Jelenu Bogunović. 87. ZKP-a u svezi čl. te navodno zadržao za sebe. 1. Grgić Slavka. te Vladu Ivaštinović. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. Martin podmetnu mine i aktiviraju. kao pripadnik četničko . što je i učinjeno. što je i učinjeno. 343. 2. godine u Borovcu iz garaža. 1. Josipa Kvočić.terorističkih formacija tzv. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. palio.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. Temeljem propisa čl. svibnja 1993. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. dvorišta i kuća. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. OKZRH. 1. godine oko 15. gdje su isti zadržani i tučeni. – HRD. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. 90. dakle. 18 22. uhićivao. OKZRH. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 120. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. toč. 28 neutvrđenih dana. rujna 1991. te televizor. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. st. što isti nije dostupan državnim organima. 21 dana 11.000. st. a postoje . uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. st. protuzakonito zatvarao. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. 1. zatvarao. tukao. st. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv.u tijeku 1991. rušio. rujna 1991. studenog 1991. – 7. tjekom 1991. pa je tako : 13 dana 05. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. To stoga. 1. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa.000.

da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. da je tokom 1991. studenog 1991. Znači. Bogunović Đuro. pa tako. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. 31. da je 05. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Bulatović Reza. godine. proveli ih u zatvor u Okučane. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. da je dana 22. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. Brulja Ivan. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. Ivaštinović Marija.. . a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. da je dana 11. što je uzrokovalo njeno rušenje. Filipović Luka. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. rujna 1991. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. To stoga. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. 1. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. Bogunović Jelena. Martin u Borovcu. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Ivaštinović Mato. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. po ocjeni ovog suda. st. gdje su zadržani i tučeni. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Brulja Katarina. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Uz. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. izrijekom. godine naredio miniranje crkve Sv. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. zadržavši to za sebe. Kvočić Josipa. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. lipnja 1993. Ivaštinović Ive i Rudolfa. 353. a sud. ZKP-a. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. Ivaštinović Nikola. što se. koja je već naprijed već označena. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. a od 1949. te televizor. rujna 1991. Ivaštinović Rudolf. godine. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.

31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Nikole Maljković. zbog kaznenog djela iz članka 120. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. zapisničara. SO Kostajnica. članova vijeća Marije Bogdan. svibnja 1991. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. održane glavne i javne rasprave. dana 5. sin Stojana. odvjetnika iz Siska. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. st. člana vijeća. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Srbin. listopada 1993. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. nakon dana 13. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. . Đure Sertić. Josipa Žinić. OKZRH. ZKP-a). listopada 1993. Nikole Begović i Branka Matijašević. 4. stavka 1. u odsutnosti optuženih. Alemke Sladić. 32. 115. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. radnik. godine. v. Dragana Japranin. U Sisku. predsjednika vijeća. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. rođen 15. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr.

sin Ilije. 2. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. studenog 1952. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. SSS. 7. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. prosinca 1958. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. rujna 1991. godine u Sisku. rođen 23. otac dvoje djece. godine u Kostajnici. 96. Kukuruzarima kbr./ u tijeku 1991. ul. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br.optuženi DRAGAN JAPRANIN. godine D. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. 27. Srbin. godine. Srbin. Srbin oženjen. a njegovu suprugu Milu silovali. poslovođa. Brkljačić Jagoda. Općina Kostajnica. Velešnji kbr. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. sin Bogdana. 15 dana 08. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. godine u Babinoj Rijeci. Bišćan Anđelka. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. III. oženjen. 59. Begović Nikola 2. rođen 06. 1. a potom po kući pucali. u proizvodnji papira. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv.oženjen. 120. umirovljenik. Srbin krivi što su : 1. OKZRH. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. otac dvoje djece. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Velešnji. BUD br. dakle. godine u D. prosinca 1952. rođen 24. SSS. sa prebivalištem u D. sin Stojana. sin Slavka. travnja 1929. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . sa prebivalištem u Kostajnici. rođen 1. godine u H. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. SSS. sa prebivalištem u Panjanima 32. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. vozač. st. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. Opć.

to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. možda.000.800. st. IV – opt. 87. st. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Japranin Draganu. 1. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 7. – HRD.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 6. Ivanišević Ane. Begović Nikoli i V – opt. označeno u čl. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. izgleda. Begović Nikolu. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. 2. Temeljem propisa čl. OKZRH. II – opt. 120. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. Ivanišević Molke. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. a potom imali za to . dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. Maljković Nikoli. tokom kojeg. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. III – opt. za reći je. sadržan optužnicom. Japranin Dragana i IV – opt. da se radi u odnosu na III – opt. st. kojima ih se tereti. OKZRH. Temeljem propisa čl. lipnja 1993. Maljković Jovanu. jer je očito. što isti nisu dostupni državnim organima. godine stavilo na teret I – opt. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. ZKP-a u svezi čl. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. 120. toč. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. riječ o jedno te istom ratu. ovaj sud to tako ne shvaća. je optužnicom KT-184/92 od 21. Iako. 343. st. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. 90. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. 1. na postupanje u stjecaju. 1. – HRD i temeljem toč. 1.

r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. temelji se na u izreci citiranim propisima. pobude iz kojih je djelo učinjeno. te stoga optuženici. Odluka o trošku. Način postupanja svakoga od optuženih. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. U Sisku. dovedena u dvojbu.r . Krivična odgovornost optuženih nije. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. uvjerenje je suda. a sadržan i izrekom presude. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. dakle. naročito pogibanjem ljudi. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. odgovarajući je težini od njih učinjenog. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. 4.osnova. u krajnjoj liniji. listopada 1993. opisan po svjedocima. v. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. a sa nespornim posljedicama. stupanj krivične odgovornosti. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. v. te ni po kome. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. dana 13. 115. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.

1. stare 70 godina. OKZ RH.Republike Hrvatske. 146. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima). da bi potom došli u kuću Zorke Žepina. riješio je protiv okr. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. godine u Zemuniku Donjem. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba. sin Ratka. "Neđo" sin Pere. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i . godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv.4.s.120. toč.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. od 21. ožujka 1996. da su u listopadu i studenom 1991.9. studenog 1991.2 d i g.3. 2. temeljem čl. predmetu protiv okr.st. godine. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. sada nepoznatog mjesta boravka. zbog djela iz čl.147. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske.l. 1e čl.000. 180 mtbr u sastavu tzv. protivno čl.. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Nedjeljka Jankovića i dr. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. JA i srpskih paravojnih postrojbi. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. i 2. sada nepoznatog mjesta boravka. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. "Dole". RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove.150. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv. pa im je predala 2. i čl. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina. SLAVKA DOKIĆ zv. ZKP.000 dinara. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl.tl. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti. toč.korpusa JA) . kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. stare 63 godine. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. zamrzivač. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. a dana 1. tijekom oružanog sukoba između tzv.

koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. ŽDO Zadar 3.000 DEM. na temelju čl.st. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva.182. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .182.. Nedjeljka Jankovića i dr. .st. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. budući su za sada nepoznatog boravišta. dakle. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja. OKZ RH. u spis .l.1.l. Okrivljenicima pri uhićenju 2. označeno u čl.120. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. Okr. ZKP.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. listopada 1997. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti.st. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima . U Zadru. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. ZKP. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . 15. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku. DNA 1. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca.

1949. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. NEVENA PARENTA i dr. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. godine u Zadru. 122. rođenog 1. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana.. Posedarje. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. u Zadru. RH.8.srpnja 1969. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. toč. rujna 1967. studenog 1991.godine. sada opć. Galić rođenog 19. siječnja 1967. sada nepoznatog mjesta boravka. Srbina. rođenog 6. OKZ RH.st. r i je š i o je 1. sada nepoznatog mjesta boravka. opć. gdje su svakodnevno bili maltretirani. 4. drž. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću.3.l. ZKP. Protiv okr. protivno čl. Polača. SAO Krajine.1. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. od 9. u Benkovcu. Srbina drž. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. 3. zbog krivičnog djela iz čl. opć. drž. RH.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. RH. RH. . pripadnici 112. u krivičnom predmetu protiv okr. Posedarje Srbina. drž. godine u Zadru. 150. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. Smilčić. i 2. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. god. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. godine. sada nepoznatog mjesta boravka. KT529/97. srpnja1997. sada nepoznatog mjesta boravka. Srbina. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. 2. opć. st. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. kolovoza 1967. temeljem čl. kao naoružani pripadnici vojske tzv. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske.

ZKP. ZKP.st. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret.st.182.l. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti.l. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. U Zadru. DNA 1. 15. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.dakle. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. listopada 1997. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. budući su za sada nepoznatog boravišta. u spis . pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. ŽDO Zadar 3. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika . Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke.122 OKZ RH. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. 182. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja.. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. označeno u čl. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca.a temeljem čl. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. Nevena Parenta i dr. Okrivljenicima pri uhićenju 2. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana.

starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. kao i protivno čl. sada nepoznatog mjesta boravka. NIKOLE KRESOVIĆ.st. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. sina Petra i majke Borke r. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. r i je š i o protiv okr. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). RH. i 13. označeno u čl. travnja 1996. godine.st. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi. godine. br.4. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. KT35/96. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. budući je za sada je . godine. 7. da je 5. kolovoza 1995. Vladu Bešlić. staru 84 godine.l. 18. prihvaćene u Ženevi 1949. OKZ RH. rođenog 17. Okr. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. u krivičnom predmetu protiv okr. temeljem čl.l. dakle. lipnja 1972.1. u ul. 120. od 22.st. Kneževića br. drž.120. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. i 2. protivno čl. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi.3.182.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Srbina. Nikole Kresovića na temelju čl. Z.st. 150. godine u Benkovcu. a nakon toga. ZKP. toč.l. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. Mandić. Nikole Kresovića. OKZ RH.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. napustio teritorij Republike Hrvatske. ZKP.

ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. . 1955. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti.st. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. 1934. listopada 1997. ZKP. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. BRKIĆ MARIJA . ŠEGARIĆ ŠIME .182. 1908. a da okr. U Zadru. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. Kresoviću stavlja na teret. 15. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. JURIĆ JELA . 3. XI 1991. Kresović prethodno nije ispitan.nepoznatog boravišta. 1943.l. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. PERICA JOSIP . sve računajući od časa prijema ovog rješenja. odlučeno je provesti istragu. S UZROKOM SMRTI 1.

RAŽOV IVAN. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. (zgnječenje mozga) 15. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. JURIĆ PETAR. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. Rane brade zadane iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. PERICA GAŠOAR. ROGIĆ NIKOLA . Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. prsnog koša. 1936. (zgnječenje mozga) 16. 1932. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. 1953. okrajina i brade ). 1922. PAVIČIĆ NIKO . ROGIĆ MARKO . 1929. HORVAT VLADIMIR . ŽILIĆ ROKO .Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. (zgnječenje mozga) . 1955. 1927. ŠKARA NEDILJKO . VICKOVIĆ STANA . 1959. 1932. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. 6. PERICA LJUBO. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. trbuha i nogu ) 13. 1955. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. VICKOVIĆ STANKO 1956. ROGIĆ KATA. 1939. 1936.

1943. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. 1955. trbuha i okrajine ) 21. ŠEGARIĆ VICE . ŠEGARIĆ GRGICA . JURIĆ NEDILJKO. JURIĆ GRGO. 1927. 1933. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. 1914. BRKIĆ MARKO. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. MILJANIĆ JOSO. trbuha i desne podlaktice) 25. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. MILJANIĆ SLAVKO . 1909. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. 1956. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. BRKIĆ JOSO. 1928. ( zgnječenje mozga ) . ŽILIĆ TADIJA. ŽILIĆ PAVICA. trbuha i desne nadlaktice) 29.20. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. ŠEGARIĆ IVICA . ŠEGARIĆ RADE. 1911. 1931. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. ŠEGARIĆ KRSTO. 1943. ŽILIĆ MARA. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. 1928. 1924. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. (traumatski i hemoragični šok) 24.

1907.34. 36. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. IVKOVIĆ MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. 42. 1932. RAŽOV ANTE. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. Gušenje. ŠESTAN JAKOV. (zgnječenje mozga) 38. nagnječena lica i lijevog oka. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. ( zgnječenje mozga ) 46. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. ATELJ NOVICA. 1922. 1942. 1921. Odsječena desna uška. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. PAVIČIĆ PETAR. DRAŽINA MARIJA. 1920. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. 1965. ŠESTAN MARIJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. BRZOJA DANKA. 1911. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. 1933. ČIRIJAK MAŠA. (zgnječenje mozga) . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. 1955. ČIRIJAK IKA. PAVIČIĆ MILE. BRKIĆ STOJA. 1951. 1965. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. ŽUPAN MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški.

u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. prihvaćenoj 1949.. kao članova vijeća. odvjetnika iz Zadra. MILENKA JASIKE i dr. st. godine. Jose Bašića i Ivana Bralića. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine.1.2. sudjelujući na području tzv. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. i II.. godine. državljanin RH. prosinca 1994. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića.2. 27. u prisutnosti I. st. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. Josip Dujella spec. godine broj KT-23/95.1. Filip-Jakovu broj 186. lipnja 1995.. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru. i to Milivoja Lasana. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. godine. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. ugostitelj. rujna 1995. općina Bjelovar. i dr.Rukovoditelj Službe : Prim. godine u mjestu Breza. 13. a u odsutnosti uredno. 25. 120. OKZ RH. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. kao i protivno čl.godine. Hrvat. st. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. 4. rujna 1995. sa prebivalištem u Sv. u krivičnom predmetu protiv I-opt..pozvanog punomoćnika oštećenika. 22. i čl. 32. protivno čl. do sada neosuđivan.D i H. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. godine do travnja mjeseca 1994. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3. godine i 28. k r i v je: što je u razdoblju od 1. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . lipnja 1992. i sudaca porotnika Ivana Laća. i čl. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. Dr. rujna 1995. godine. rujna 1995. toč. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva.. st. lipnja 1950.

1. pribor i dr. po zanimanju ugostitelj. kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. st. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. i I-opt.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. rođena Prole. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. 1. OKZ RH. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . koje djelo je opisano i kažnjivo po čl.točno neutvrđenog dana u. godine oko 03. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. godine oko 21. koje će zaključati.iste noći kao u prethodnom stavku.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. Hrvatica. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu. dana 29. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. . pa nadalje. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. . Po čl. st. 120. II.). te popucala prozorska stakla. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. veljače 1991. 45. posuđe. veljači 1993. državljanka RH. 1. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. kći Veljka i majke Zdenke. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. 90. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. rođena 14. dakle.međunarodnih oružanih sukoba. rođene Fudurić. u Našicama. godine.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. siječnja 1993. . ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna.svibnja 1992.a Tomića. sa prebivalištem u Sukošanu. Po čl. godine. uključio se u skupinu pobunjenih Srba.dana 19. godine oko 20. prosinca 1994.dana 21. st. DUBRAVKA JASIKA. sa Zlatkom Pajićem. . Mala Mararska. listopada 1951. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist.

st. suprotno datom obećanju.2. lipnja 1992. izreke presude. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. godine. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. kao je to pobliže opisano pod točkom II. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. Vinka Hamš. po drugi puta se oženio sa II.opt. rujna 1995. kako je to opisano u izreci presude. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. Stjepana Martinovića. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke .l. na štetu Pajić Zlatka. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. a na raspravi od 28. Po čl. 119.000 kuna. . dakle. već su taj namještaj zadržali za sebe. OKZ RH. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. kao i na raspravi (listovi 283/2. godine broj KT-23/95. a da bi mu otac njegove sadašnje žene .120. opt. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna.47.opt. pa je Zlatko Pajić. u svojoj obrani u istrazi (list 45. 137.st. opt. poriče počinjenje djela.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 1. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. vjerujući u rečeno obećanje. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. 91. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. ZKP.49 i 261-261 spisa).st. OKZ RH.2.286 spisa).st.genocidom iz čl. koji stoga nije prevozio u Bjelovar. 1. st. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. Tome Bartulovića. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . KZ RH. u svezi st.prevarom iz čl.1ipnja 1995. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici. Ismeta Klipić. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. 137. Obrazloženje Optužnicom od 12. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. Dubravkom. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. Inače. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine . Istom optužnicom pod točkom 2) I. u sv. Milenko Jasika i njegova supruga II. I. Ive Bartulovića. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3.1.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti.

pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. Navodi da je njegova majka Hrvatica. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. Došavši u Banju Luku. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. obično po troje. da ne napuste lokal do 19 sati. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. u Budžaku. kad se lokal zatvara. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. vratio se natrag u Banja Luku. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. Kao prvo. bez ikakvih oznaka.pomogao oko trgovine i slično. a otac koji je umro 1960. u rijeci Vrbanji blizu . Tu se zadužio sa SNB uniformom. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. obuće i hrane. Skladište je bilo van kruga kasarne. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. U siječnju mjesecu 1994. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. ali ga kod sebe nije nikada držao. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. da je bio pravoslavni Hrvat. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. ili 1992. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. njegov stariji sin Milenko. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. zimskom. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. Bilo je stalnih gostiju. uz pivovaru. To su bili mještani u civilu. ali on nije bio u tim skupinama. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. da je bila vojarna. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. a lokal je zatvarala njegova supruga. godine. više transportni radnik. On se inače zadržavao malo u kafiću. nije odlazio ni u kakve posjete. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci.1ipnja 1993. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. To nije bilo i skladište oružja. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. a sada se deklarira kao Hrvat.g. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. Osim toga. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. koji se bio utopio 20. pretežno Hrvata i Muslimana. bez kape i bez oružja. dok je ''sredio papire'' za kafić. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. travnja 1994. niti se sastančilo. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti".

Stoga je zbog svega toga skupa. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. Dana 1. Međutim. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. da je netko na njegov kafić bacio bombu. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. odlučio se vratiti u Hrvatsku. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. prodavaonice. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . da ostaje novim vlasnicima. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima.I.svibnja 1992. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. U osmom ili devetom mjesecu 1992. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. Poriče da je držao. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. bifea i garaže).Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru).000 DEM. optuženik. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". Kako nisu došli. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. godine. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića.000 DEM. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. travnja 1994. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. te stana u potkrovlju. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. nego li Pajićev inventar u Banja Luci. oružje u svome lokalu ili u kući. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. Kako Pajići nisu došli. a isto tako i inventar u lokalima. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. g. na koji ugovor je pristao i on . kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. Radom i Marijom. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila.

pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. a ugovor je ostavila je općini. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora. To je bilo 29. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj.000 DEM.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. Naime. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi.000 kuna za naknadu za namještaj. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. Inače. da bi im predala ključeve od objekta. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. u kući nisu našli kuhinjskog stola. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao.000 DEM. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210).000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. kad su oni . a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. mjesecu 1992. njih su Pajići tužili za isplatu 150.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. U 9. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu. kao i na raspravi (list 286). te da čeka ugovor u općini. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. To je i napravila. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. Inače njihov . svibnja 1994. godine. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. Toga dana. kao i namještaj u kuhinji. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. -40. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. Oštećenici nisu došli. Kad su došli u Banja Luku. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. stolice niti frižidera.

Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi.. a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. svibnja 1992. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. Naime. opt. . Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa).Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). (listovi 76 i 287/2 spisa). da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. Šerife Šuvalić (170). sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). inače Srbin. OKZ RH.spisa). Istina. Dinka Stojčević (167). dokle će ove ustaše ovuda šetati" . a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa".1. I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). Marka Majstorića (list 290 spisa). Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. Zlatka Divnić (162). Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). Stipe Pajić (164).zastava. svibnja 1992. Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). 120. te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". Drage Josipović (88). Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Zvonka Ilovača (212). Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). na kuće Hrvata. sa srpskim oznakama. Jelene Klinić (93-94). godine. više puta naoružan. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). godine. te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. nekim Ilibašićem i još nekima. a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt.1. st. a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike.g. Tomislava Kuljanac (list 293. a srpska na balkonu na štapu . Svjedok Zvonimir Josipović. uvijek naoružanog. odnosno optuženiku. ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. Milenka Jasiku (list 74 spisa). a njegovim dolaskom od sredine 1992. (listovi 59-60 spisa). do 20.

doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. a zatim u njegov kafić na piće. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. i da se optuženikovim . nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti. Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka. a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne. Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. a ponekad u civilnoj odjeći. narodnosti.svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. u Banja Luku. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1. kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. listopada 1992. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik). bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom. Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo. Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. naoružanog. "SAO Krajine" sa oznakama. a u sredini "OS". da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo. I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka. godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara. a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem. godine. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)". rujna 1992 godine tada je on . Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24. da je imao istaknutu oznaku tzv.svjedokovu kuću. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija. a koje su se akcije. pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. očitovale u noćnim satima. a u protivnom da će zapaliti njegovu . kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. bio je naoružan sa automatskom puškom. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop". poznato mu je da se opt. živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara. a na odori je bila oznaka "SOS".3. a opt. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281. tražeći od njega neku građu.travnja 1993. tromblona i dr. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. Navodi nadalje da je opt. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS". bacačem bombi. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. Sjeća se upravo dana 2.g.prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom. O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992.1993. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu.

Zlatka Pajić. Prema tome. nosio je vojnu maskirnu uniformu sa srpskim oznakama. Optuženik da je imao pištolj cal. Eduarda Ajzerle i Davorina Kuljanca. koji su uostalom tako iskazivali i na glavnoj raspravi. Poznato mu je da se u 1992. Optuženik da je bio obučen u vojnu uniformu. kao i drugih svjedoka čije iskaze je sud pročitao na glavnoj raspravi. a koji su vršili napade na kuće Hrvata.g. kako je bio obučen. tako da bi cijelo susjedstvo odzvanjalo tim