GLUKOZA Glukoza je jednostavni šećer, monosaharid, te je jedan od najvažnijih ugljikohidrata.

Glukoza je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi, međutim samo kao izomer koji se zove dekstroza ili grožđani šećer. Može se naći u krvi svih sisavaca te u medu i grožđu. Molekule složenijih ugljikohidrata kao što su škrob i celuloza nastaju od velikog broja molekula glukoze. Ugljikohidrati su spojevi ugljika, kisika i vodika u kojima je odnos između vodika i kisika kao u vodi (H:O = 2:1). Dijelimo ih na jednostavne šećere ili monosaharide (npr. glukoza, galaktoza, fruktoza) i složene šećere-oligosaharide ili polisaharide (npr. glikogen, škrob). Većinom su biljnog porijekla, a za organizam čovjeka predstavljaju glavni izvor energije. Energija dobijena iz ugljikohidrata koristi se u organizmu za rast stanica, odvijanje drugih metaboličkih procesa i biosintezu novih tvari. Glukoza je potrebna za mišićni rad, za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga i najznačajniji je izvor energije. Glukoza ulazi u krv iz probavnih organa, razgradnjom hrane uz pomoć jetre, koja osnovne sastojke hrane (masti, bjelančevine, šećere) pretvara u one organizmu potrebne i uz pomoć inzulina (koji pomaže savladati otpor površine ćelije) ulazi u ćelije, gdje uz pomoć enzima cijepaju glukozu i pretvaraju ju u organizmu potrebu energiju. Inzulin se stvara u gušterači, žlijezdi smještenoj iza želuca, uz dvanaesnik. Podražaj za izlučivanje inzulina je povećana nivoa glukoze u krvi. Ako nema dovoljno inzulina, koji savladava otpor površine stanica za ulazak glukoze iz krvi, nastaje šećerna bolest. Nivo glukoze u krvi kod svakog pojedinca, ovisi o tjelesnoj aktivnosti i o vremenu proteklom od konzumiranja jela. Ove vrijednosti su dodatno povećane kod brojnih patoloških stanja kod kojih nivo glukoze u krvi može biti povišena (hiperglikemija) ili smanjena (hipoglikemija). Glukoza je potrebna za mišićni rad i za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga, pa je tako i najznačajniji izvor energije. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 4,4 – 6,4 mmol/L Povišeno: U koliko beta stanice gušterače ne mogu stvoriti dovoljno inzulina (ne mogu savladati otpor površine stanica), u tom slučaju glukoza ne može ući u stanice i biti iskorištena već se nakuplja u krvi, gdje i mjerimo povišenje njenog nivoa. Povećane vrijednosti glukoze ukazuju na poremećaj metabolizma ugljikohidrata. Ponekad liječnik preporučuje praćenje nivoa tokom dana (profil glukoze). Tada se preporučuje dodatno provjeriti nivo HbA1c. Sniženo: Pad glukoze u krvi se manifestuje kao hipoglikemija i karakteriše je mišićna slabost, nedostatak koordinacije i konfuznost. Daljnji pad ispod kritičnog nivoa glukoze u krvi (približno 2,5 mmol/L) dovodi do hipoglikemijske kome.

UREA Urea je glavni metabolički produkt dušikovih tvari u našem organizmu. Urea nastaje iz amonijaka i CO2 u Krebs-Henseleitovom ciklusu u jetri. Njeno stvaranje stoga ovisi o dnevnom unosu proteina te endogenom metabolizmu proteina. Urea se većinom izlučuje putem bubrega, te se 40 – 60% vraća ponovo natrag. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 2,8 – 8,3 mmol/L Povišeno:

limfoma. Kreatin čini 98% ukupne mišićne mase a igra bitnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Metabolizam kreatina i kreatinina se odvija u bubrezima. genetski predisponirane osobe. Addisonove bolesti. oko 25% izlučuje se u crijevo. psorijaze. Giht (ulozi. Metabolit koji može ukazati na poremećaj u funkciji bubrega. bubrežne insuficijencije. Sniženo: Snižen nivo uree ukazuje na tešku bolest jetre. oslabljenja organizma zbog starosti ili u trudnoći URATI . Čovjek izlučuje mokraćnu kiselinu kao konačni metabolički produkt purina. opstrukcije mokraćnog sistema. podagra) jest specifični oblik hroničnog artritisa koji je izazvan poremećajem metabolizma mokraćne kiseline. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. Po strukturi kreatin je metilguanidooctena kiselina. zatim manje značajno u akromegaliji i gigantizmu. Izlučuje se u obliku anhidrida. jetri i gušterači. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. tj.Povećane vrijednosti uree u krvi mogu se naći u akutnoj i hroničnoj bolesti bubrega.MOKRAĆNA KISELINA Mokraćna kiselina je konačni produkt metabolizma egzogenih i endogenih purina. gdje je razgrađuju crijevne bakterije. posta. opstrukciji mokraćnog sistema. Ponekad je nizak kod osoba malene mišićne mase. a pokazalo se korisnom i kod procjene glomerularne funkcije bubrega kao i u praćenju dijalize. Mokraćna kiselina izlučuje se iz cirkulacije najvećim dijelom u mokraći (oko 75%). amputiranih i starijih osoba. zatim manje značajno kod dekompenzacije srca. mišićima. KREATININ Kreatinin potiče iz kreatina i nalazi se u tjelesnim tekućinama. gladovanja i hemoterapije. kao kreatinin. a poznata je oduvijek. tjelesnoj težini i spolu. Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima. kaheksije. To je bolest koja napada starije. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici i liječenju bubrežnih oboljenja. Kreatinin u serumu varira ovisno o dobi bolesnika. . Nivo kreatinina u serumu nije osjetljiva na rana bubrežna oštećenja te reaguje sporije od ureje u krvi na hemodijalizu u postupku liječenja bubrežnog zatajenja. Referentne vrijednosti: Muškarci: 182 – 403 µmol/L Žene:134 – 337 µmol/L Povišeno: Najpoznatije povećanje nivoa u krvi je giht (uloge). kod gubitka mišićne mase. Sniženo: Snižen nivo kreatinina u krvi može se naći u mišićnoj distrofiji. gastrointestinalnog krvarenja. policitemije. celijakiju. Referentne vrijednosti: Muškarci: 79 – 125 µmol/L Žene: 63 – 107 µmol/L Povišeno: Povećane vrijednosti nalazimo kod akutne i hronične bolesti bubrega. Rjeđe se javlja kod povećanog unosa purina hranom. akutne i hronične bolesti bubrega. leukemije. Nivo kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije. nefrotski sindrom. Izlučuje se putem bubrega.

od kojih je Gilbert-ov puno češći i blaži. jetri.DIREKTNI Žučna boja Konjugirani ili direktni bilirubin stvara se nakon konjugacije bilirubina s glukuronskom kiselinom u jetri uz enzim bilirubin-UDP-glukuronil transferazu i izlučuje se putem žuči. citokromi. Referentne vrijednosti: 1. Također. skeletnim mišićima i pankreasu. Mjerenje razina AST u krvi indicirano je u dijagnozi. Najveće značenje određivanje ima kod jetrenih oboljenja. AST Aspartat aminotransferaza (Transaminaze) . Sniženo: Nije klinički značajno BILIRUBIN . kolestazi u primarnoj hiperbilirubinemiji (Dubin-Johnsonov sindrom). nasljednog nedostatka enzima purinnukleozid-fosforilaze te terapije alopurinolom. ali i drugih hem pigmenata (npr.UKUPNI Bilirubin je žučni pigment. bilijarnoj opstrukciji. cytochroma). Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 8 – 38 U/L . infarktu miokarda i oštećenju skeletnih mišića. katalaza). nastao razgradnjom eritrocitnog hema. razlikovanju i praćenju bolesti jetre i žuči.Sniženo: Snižene vrijednosti mokraćne kiseline u krvi mogu nastati kao posljedica smanjene proizvodnje mokraćne kiseline kao što se javlja kod nasljedne ksantinurije.0 mikro mol/L Povišeno: Intra hepatičke i ekstra hepatičke opstrukcije bilijarnog trakta. BILIRUBIN . Takvog ga jetrene ćelije preuzimaju i konjugiraju u bilirubin-II ili direktni (bilirubin diglucuronide) u vodi topivi pigment i izlučuje se sa žuči. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 3 -20 µmol/L Povišeno: Povišene vrijednosti ukupnog bilirubina mogu se naći u virusnom hepatitisu.0 do 5.Crigler-Najar-ovom i Gilbert-ovom sindromu. cirozi. Nekonjugirani ili indirektni bilirubin ( u vodi netopivi bilirubin-I ) normalno cirkulira krvlju vezan za abumine. hiperbilirubinemiji u novorođenčadi. Najviše je prisutna u srcu. Oko 80 % bilirubina nastaje razgradnjom hemoglobina iz eritrocita (nakon 120 dana života eritrocita u krvi) u retikuloendotelnom sistemu (RES). Preostalih 20 % dnevno stvorenog bilirubina nastaje iz prethodnika eritrocita u koštanoj srži (neefikasna eritrocitopoeza) i drugih hem proteina (mioglobin. Određivanje i mjerenje se izvodi spektro fotometrijski. a u manjoj mjeri u slezeni. infekcioznoj mononukleozi. hepatocelularnom oštećenju. povišene vrijednosti nekonjugiranog bilirubina mogu se naći i u nasljednim hiperbilirubinemijama . Najveće značenje određivanje ima kod jetrenih i žučnih oboljenja.Najčešće se naziva jetrenim enzimom. plućima i eritrocitima.

prije razvitka vidljivih kliničkih simptoma poput žutice. a naročito je izražen ako su oštećenja uzrokovana alkoholom. Nivoi koji su i 15 puta veće od gornje granice uvijek ukazuju na akutnu nekrozu virusnog ili toksičnog porijekla. slezeni i plućima. Alanin-aminotransferaza (ALT) je enzim koji pripada grupi aminotransferaza. Sniženo: Nije klinički značajno ALKALNA FOSFATAZA (ALP) . a visoku vrijednost mogu uzrokovati i hepatotoksični lijekovi. alkoholni hepatitis (u alkoholnom hepatitisu AST>ALT. približno 10 puta veća nego u bubrezima. prostati. kod akutnog i hroničnog pankreatitisa. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 10 – 48 U/L Povišeno: Znatno povećane vrijednosti ALT povezuje se s akutnim virusnim hepatitisom te drugim oblicima poremećaja jetre. Sniženo: Nije klinički značajno.Alanin aminotransferaza ALT je enzim kojega se često naziva i jetrenim. GGT je značajan u otkrivanju alkoholizma. akutni infarkt miokarda ( AST>ALT ). Povećane vrijednosti ALT u serumu uglavnom se smatra indikatorom oboljenja parenhima jetre. upala ili trauma srčanog ili skeletnih mišića. enzima koji sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. masnom infiltracijom jetre. rijetko u nedostatku vitamina B6. epitelu tankog crijeva i mozgu. zatim kod mononukleoze. Najviša aktivnost enzima ALT prisutna je u jetri. GGT je povećan kod bolesnika s infektivnim hepatitisom. nekroza. a u manjoj mjeri u pankreasu. U organizmu se javlja pretežno vezan na stanične membrane. Dobar je pokazatelj u diferencijalnoj dijagnostici hepatocelularne i opstruktivne žutice. Jako se povećava u slučajevima intrahepatične i posthepatične bilijarne opstrukcije. ALT . hroničnog hepatitisa. nekroze jetrenih stanica. Referentne vrijednosti: Muškarci: 11 – 55 U/L Žene: 9 – 35 U/L Povišeno: Porast vrijednosti GGT je znak oštećenja jetre. GGT Gama-glutamil transferaza. gušterači. kolestatske i opstruktivne žutice.Povišeno: Kod hepatitisa (upale jetre). gama-GT GGT je enzim koji katalizira prenos hidrolizom oslobođenog ostatka glutaminske kiseline na neku aminokiselinu ili peptid. Budući da se povišen GGT nalazi kod bolesnika s alkoholnom cirozom jetre. te kod ljudi koji su teški alkoholičari. srcu i skeletnim mišićima. Porast katalitičke koncentracije GGT je najosjetljiviji pokazatelj oštećenja jetre. Sniženo: Nije klinički značajno. rijetko u nedostatku vitamina B6. a u akutnom i hroničnom virusnom hepatitisu ALT>AST ). uključujući paracetamol i ugljični tetraklorid. alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije. Najviše ga ima u četkastom obrubu epitelnih ćelija proksimalnih tubula bubrega. ciroze te akutne nekroze jetre uslijed unosa otrova. pomanjkanja piridoksal fosfata. jetri.

Sniženo: Snižene vrijednosti amilaze mogu se naći kod uznapredovale cistične fibroze. Dijagnostički značaj određivanja je u akutnoj upali gušterače i žlijezda slinovnica (zaušnjaci. Referentne vrijednosti: Muškarci: 60 – 142 U/L Žene: 50 – 153 U/L Povišeno: Kod hepatobilijarne opstrukcije. ozbiljnog oštećenja jetre i pankreatektomije. te podataka dobijenih elektroforezom lipoproteina. Isti je i dijagnostički značaj. a u serumu djece i iz kostiju. cinka i magnezija u prehrani. infekcioznoj mononukleozi.Alkalna fosfataza (ALP) Alkalne fosfataze su grupno-specifični enzimi koji kataliziraju hidrolizu monoestera fosfatne kiseline i alkohola. amilaza raste 5-6 sati nakon vidljivih simptoma i ostaje povišena 2-5 dana. Opisano je bar pet glavnih apolipoproteina koji su označeni slovima od A do E . metastatskim karcinomima kostiju. Poremećaji metabolizma lipida se procjenjuju na osnovi koncentracija holesterola i triglicerida u plazmi. Po mjestu djelovanja ona je enzim probavnih sokova. . ALP u serumu zdravih odraslih osoba uglavnom potiče iz jetre. Visoki rizik učestalosti ateroskleroze su bolesti uzrokovane poremećajem metabolizma lipida. jetri. Lipidi se tijelom prenose pomoću složenih struktura koje se nazivaju lipoproteini. Optimalni pH za djelovanje enzima je između 9. nedostatku vitamina D. placenti i leukocitima. Sintetizira se u gušterači. hepatocelularnog karcinoma. stoga se i naziva alkalna fosfataza. Sniženo: Snižen nivo enzima ALP može se pronaći kod bolesnika na dijalizi te kod malnutricije. slinovnicama i jetri. Lipoptotein – lipaza u masnom tkivu kontrolira uskladištenje triglicerida. osteomalaciji.5. Najveće značenje određivanje ima kod jetrenih i žučnih oboljenja. hipotiroidizma. Lipaza pospješuju razgradnju masti na glicerol i masne kiseline. bubrežnim tubulima.mumphs). nedostatku vitamina B12. taloženju radioaktivnih materijala u kostima. a inhibira adrenalin. holesterol. trigliceridi.4-glukan: 4-glukanhidrolaza a-Amilaza je enzim male molekularne mase (45000 do 50000). AMILAZA Amilaza je enzim koji razgrađuje škrob i glikogen. LIPAZA Lipaza je enzim koje izlučuje gušterača. a ovisi o vrsti supstrata i vrsti pufera. Od lipida prisutnih u krvnoj plazmi najvažniji su: masne kiseline. U raznim bolestima koje zahvaćaju navedene organe dolazi do porasta katalitičke koncentracije ALP u serumu. u primarnom i sekundarnom hiperparatiroidizmu.8 i 10. fosfolipidi i steroidni hormoni. Enzim je prisutan najviše u epitelu tankog crijeva. hepatitisa. Pokazuje najjaču aktivnost u alkalnom području. aAmilaza alfa-1. Lipoptotein – lipazu indirektno aktivira inzulin. Vrijednosti amilaze u mokraći proporcionalne su onima u serumu. te kod bolesti kostiju u korelaciji s ostalim kliničkim pokazateljima i kao tumorski biljeg u nekim slučajevima. zarastanja lomova kostiju. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: Serum 23 – 91 U/L Mokraća: < 400U/L Povišeno: Kod akutnog pankreatitisa. kostima. Vrijednosti alkalne fosfataze povećavaju se kod opstrukcije u bilijarnom traktu. Mjerenje aktivnosti alkalne fosfataze može služiti kao indeks bolesti jetre i žući.

AIDS. Dijagnostički je važan pokazatelj infarkta miokarda ko i njegove prognoze. kao i kod mišićnih bolesti.30 g/L Povišeno: Povišena razina Apo B100 povezana je s povišenim rizikom bolesti srčanih arterija. CK -KREATIN KINAZA CK je enzim koji se nalazi u visokoj koncentraciji u srčanom mišiću. APOLIPOPROTEIN B Osnovna je uloga Apo B isporuka holesterola u tkiva. Otpuštanje CK u serum srazmjerno je veličini infarkta. akutni infarkt miokarda. Kod progresivne mišićne distrofije aktivnosti CK dostignu 50 puta više od gornje granice normale. hronični aktivni hepatitis te ciroza jetre. ateroskleroza. Priprema za vađenje krvi: Za ovu pretragu se mora biti natašte. ishemija srca. zatim u hipotiroidizmu te nedostatku faktora rasta. Može se javiti i u stanjima kao što su: septikemija. Referentne vrijednosti: Muškarci: < 177 U/L Žene: < 153 U/L Povišeno: Produženo povećanje aktivnosti pokazatelj je loše prognoze.05 . Apo A1 ima ulogu uklanjanja prekomjernog holesterola iz tkiva. Referentne vrijednosti: Muškarci: 0. Sniženo: Snižen nivo Apo B nalazi se u septikemiji. zatim u hipertiroidizmu te abetalipoproteinemiji.1.2. naročito distrofije. Sniženo: Smanjen nivo Apo A1 primijećen je kod kardiovaskularnih bolesnika. hipofinkcija jajnika.05 g/L Povišeno: Povišene vrijednosti nađene su kod hiperfunkcije jajnika i abetalipoproteinemija. osnovna hipertenzija. nasljedna hipertrigliciridemija. oboljenje koronarnih arterija. nedostatak hormona rasta. . Mjerenje Apo A1 često se koristi za kategoriziranje bolesnika s genetskim poremećajem koji vodi do niske koncentracije HDL holesterola.05 . inzulin-ovisan dijabetes.APOLIPOPROTEIN A1 Glavni apolipoprotein (prenosnik) HDL-holesterola je apolipoprotein A (Apo A).40 g/L Žene: 0. a 80% enzima oslobođeno je do trenutka kada vrijednosti u serumu dostižu najviši nivo. Priprema za vađenje krvi: Za ovu pretragu se mora biti natašte.75 g/L Žene: 1. skeletnim mišićima i u mozgu ali u mnogo manjoj količini.60-1.55-1. Referentne vrijednosti: Muškarci: 1. reumatska bolest.

dio je i molekule vitamina D. u teškim oštećenjima funkcije jetre. hipoksiji. u opstruktivnoj žutici. nefritisu. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: <241 U/L Povišeno: Kod virusnog hepatitisa. a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe. Ova za život važna tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina holesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane.i HDL-holesterol? Kako je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima. i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. a može poslužiti u nekim slučajevima kao tumorski biljeg. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. metastatskom karcinomu. Kako se holesterol prenosi krvlju? Što je to LDL. infarktu miokarda u megaloblastičnoj i pernicioznoj anemiji. zatim kod mišićnih bolesti.LDH . Dijagnostički je važan pokazatelj infarkta miokarda kao i njegove prognoze. šoku. kortizol). Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava. naročito masti. on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Riječ je o tvari koja je sastojak svake ćelije tijela (ćelijske membrane). bubrega. skeletnih mišića i eritrocita. opstruktivnoj žutici. Sniženo: Sniženje koncentracije holesterola u krvi rjeđe je obično kod hiperfunkcije štitnjače (Basedowljeva bolest). On se krvlju prenosi do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje. a krv se sastoji prvenstveno od vode. u cirozi i teškim hroničnim hepatitisima te u malignim bolestima.0 mmol/L) Povišeno: Koncentracija je povećana je u početnoj fazi hepatitisa. Bez holesterola. naročito distrofije. srca. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. ovisno o potrebama. a HDL su čestice visoke gustoće. bubrežnim bolestima. u postoperativnim stanjima i općenito kod slabe prehrane. Postoji više vrsta lipoproteina. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: (preporuka < 5. HDL-čestice nazivaju se "čistačima". estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti. Priprema za vađenje krvi: . i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. cirozi. testosterona. Također. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama holesterola dnevno. Zato se holesterol stvara i u tijelu. Iz njega nastaje više vrsta hormona. lipoidnoj nefrozi. Najviše LDH sadrže ćelije: jetre. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće.Laktat dehidrogenaza Enzim koji se uglavnom nalazi unutar ćelija. To su prijenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi. HOLESTEROL Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva "lošim holesterolom" jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stjenke krvnih žila. U primarnoj hiperkolesterolemiji (tip IIa hiperlipoproteinemije) primarni je defekt u samom metabolizmu holesterola. Najveće značenje određivnje aktivnosti LDH ima kod oboljenja jetre. Osim toga. a holesterol iz njih "dobrim holesterolom". većina živih bića ne bi mogla živjeti. u ljudskom organizmu holesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. hipotireozi i dijabetesu melitusu.

Razgrađeni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu . Može se naći kod hipotireoze.glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari. osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose. reumatskim bolesti. akutnom infarktu miokarda. a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast. Približno 25% ukupnog holesterola u serumu se prenosi kao HDL frakcija. no manje nego je to povišen nivo holesterola. bolesti pluća i hipolipoproteinemije. von Willebrandovoj bolesti. hipertiroidizmu. Naime. hroničnom hepatitisu. guši. slatkiši. mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline.0 mmol/L Žene: >1. cirozi jetre.2 mmol/L Povišeno: Povišene vrijednosti HDL-holesterola mogu se naći u hipotiroidizmu. nefroze i hipofunkcije štitnjače. hroničnih opstruktivnih bolesti. Vrijeme određivanja: Nalaz je gotov isti dan. Zato je osnova dijete. osnovnoj hipertenziji.Za ovu pretragu se mora biti natašte.) i masti. vrlo teških terminalnih stadija jetrenih bolesti. Sniženo: Snižene vrijednosti mogu se naći u septikemiji. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva. Često iste osobe imaju povećani i holesterol i trigliceride u krvi. Unosimo ih hranom. bilijarnoj cirozi te nefrotskom sindromu. HDL-HOLESTEROL HDL-čestice nazivaju se "čistačima". Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: <1. kruh. Priprema za vađenje krvi: Za ovu pretragu se mora biti natašte. različitim infekcijama. ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate. opstruktivne žutice. inzulin ovisnom dijabetesu.7 mmol/L Povišeno: Povišene koncentracije triglicerida u serumu nalaze se kod šećerne bolesti. prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol. One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti. a holesterol iz njih "dobrim holesterolom". LDL. spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. aterosklerozi.HOLESTEROL . Obrnuto. celijakiji. sindromu policističnih jajnika. i povišen nivo triglicerida rizik je za aterosklerozu. tijesto i sl. nefrotskom sindrom. Sniženo: Smanjene koncentracije triglicerida dosta je rijetko. Referentne vrijednosti: Muškarci: >1. malapsorpcije i malnutricije. ako je razina triglicerida u krvi povišena. Niski HDL-kolesterol je faktor rizika neovisan o ukupnom nivou holesterola i predstavlja visoku vjerojatnost za kardiovaskularna oboljenja. diabetes mellitusu. hroničnoj bolesti bubrega te fiziološki u postmenopauzi. TRIGLICERIDI Trigliceridi su masnoće.

Priprema za vađenje krvi: Uzorak se uzima ujutro UIBC . hemosiderozi. Najveći značaj određivanja željeza je kod slabokrvnosti. Željezo sudjeluje u brojnim važnim procesima u tijelu počevši od ćelijskih oksidativnih mehanizama do prenosa i isporuke kisika tjelesnim ćelijama. Referentne vrijednosti: Muškarci: 25 . Sniženo: Smanjene vrijednosti javljaju se u anemiji uzrokovanoj nedostatkom željeza (u sideropeničnoj anemiji). i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: < 3.0 mmol/L Povišeno: Visoka razina LDL-holesterola povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom te nasljednom hiperlipidemijom.59 µmol/L . bolesti srpastih stanica.54 µmol/L Žene: 25 .(unsaturated iron binding capacity) Nezasićeni kapacitet vezivanja željeza U fiziološkom stanju samo je 1/3 transferina zasićena s Fe(III). Referentne vrijednosti: Muškarci: 11-32 µmol/L Žene: 8-30 µmol/L Povišeno: Povećane vrijednosti željeza mogu se naći u akutnom hepatitisu. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće. talasemiji. u akutnim i hroničnim infekcijama. pa transferin posjeduje tzv. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. pernicioznoj aplastičnoj i hemolitičnoj anemiji. akutnom i hroničnom otrovanju s željezom te otrovanju s olovom. ŽELJEZO Željezo je sastavni dio hemoglobina i ima glavnu ulogu u prijenosu kisika u ćelije. Priprema za vađenje krvi: Za ovu pretragu se mora biti natašte. LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva "lošim holesterolom" jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stijenke krvnih žila. hemokromatozi. nefrotskom sindromu. To su prenosnici holesterola i drugih masnoĆa u krvi. a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe. Postoji više vrsta lipoproteina.Kako je holesterol masnoća topljiva samo u mastima. latentni kapacitet vezanja željeza. Sniženo: Snižena razina LDL-holesterola može se pronaći kod malapsorpcije i malnutricije. on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog trakta i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. a HDL su čestice visoke gustoće. malignim bolestima. Ako je koncentracija željeza u serumu niska. UIBC će biti povišen. a krv se sastoji prvenstveno od vode.

TIBC varira u poremećajima metabolizma željeza. nakon terapije inzulinom u dijabetičkoj komi zbog naglog smanjenja koncentracije glukoze u krvi te u nekim ozljedama mozga. do bulbarne ili pseudobulbarne paralize (< od 110 mmol/L). KALIJ Kalijev ion . kod ishemije i dijabetičke ketoacidoze.vrsta elektrolita Određivanje kalija ima značaj u stanjima gdje dolazi do povećane koncentracije pri bubrežnoj insuficijenciji. Kalij se u organizmu nalazi u stanicama. kod stanja povezanih s gubitkom vode kroz kožu. pojačanom vježbanju.Povišeno: U anemiji zbog deficita željeza. tijekom terapije glukozom NATRIJ Natrijev ion (Na) – elektrolit koji uz kalij održava osmotsku ravnotežu u tijelu. jakim povredama tkiva. hemolitičke anemije. neodgovarajućeg unosa vode zbog poremećenog mehanizma žeđi. zatim manje primarne hemokromatoze.146 mmol/L Povišeno: Povećanu koncentraciju natrija u serumu nalazimo kod patoloških stanja: hiperfunkcija nadbubrežne žlijezde (Cushingov sindrom). Promjenom brzine lučenja natrija bubrezima i promjenom volumena izvan stanične tekućine održavaju se normalne koncentracije natrija u plazmi. gladovanju Sniženo: U kroničnom gladovanju. cističnoj fibrozi. povraćanju i proljevima. Održavanje stalne koncentracije kalija u izvan staničnoj tekućini vrlo je važno za vitalnu funkciju stanica u tijelu. . pri terapiji steroidima . pa je važan za rad srca. masivnoj hemolizi. akutnim i kroničnim infekcijama. pri povećanom unosu kalija. Referentne vrijednosti: Muškarci: 49 – 72 µmol/L Žene: 49 – 75 µmol/L Povišeno: Uzrok porasta TIBC je sideropenična anemija. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene:137 . u pernicioznoj anemiji. cirozi. Sniženo: Smanjene vrijednosti: kod hroničnog deficita željeza. bubrežnih oboljenja. te do teških neuroloških znakova i simptoma (90-105 mmol/L). Smanjenja koncentracije natrija dovodi do slabosti (manje od 120 mmol/L). kasna trudnoća oralni kontraceptivi i virusni hepatitis. ß-talasemije TIBC Ukupni kapacitet vezivanja željeza Ukupna sposobnost vezanja Fe mjera je koncentracije transferina. u bubrežnoj acidozi. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 3. Kwasiorkor-a i talasemije. dehidracije.9 – 5. zatim u trudnoći. Služi i za prenošenje živčanih podražaja. Sniženo: TIBC se smanjuje kod malignih oboljenja. Najveće značenje određivanja TIBC ima kod raznih vrsta anemija. pretjerani gubitak tekućine pri čemu se prije svega gubi voda pa dolazi do hemokoncentracije. nefroze. zatim u stanju šoka. pluća. trovanja željezom. gastrointestinaln trakt i bubrege. u alkalozi. u stanju šoka. primarnom i sekundarnom aldosteronizmu. a što je povezano s metaboličkom acidozom.1 mmol/L Povišeno: Pri oštećenju bubrega.

infektivne bolesti (pneumonija). pri dugotrajnom povraćanju. kod povraćanja. bubrežnih oboljenja. tumorima s metastazama u kostima. u bubrezima. koji su podjednako raspoređeni ekstra celularno i intra celularno. stanja praćena jakim znojenjem. različiti gastrointestinalni poremećaji. odnosno razgradnje. zatim jaka diureza koja se javlja kod dijabetesa insipidusa ili dijabetesa melitusa. urolitijaze i tetanije. Određivanje ima najveću važnost kod bubrežnih poremećaja. alkoholizmu. malignim bolestima.. Intra celularno. fosfati su sastavni dio fosfolipida i fosfoproteina (organski fosfati). zajedno s ionima natrija. masivnoj transfuziji krvi. Povećana koncentracija kalcijevih iona uzrokuje smanjenje neuro-muskularne podražljivosti i mišićnu slabost uz druge. Sniženo: Znatno smanjenje koncentracije iona kalcija uzrokuje mišićnu tetaniju.Sniženo: Smanjenje koncentracije natrija u serumu mogu uzrokovati razne bolesti. u metaboličkoj alkalozi. akutnom pankreatitisu. FOSFATI Fosfor je značajan element koji sudjeluje u izgradnji kostiju. pseudohipoparatiroidizmu. primarnom hiperparatiroidizmu. osmotskog pritiska. u primarnom i tercijarnom hiperparatiroidizmu. različitih oboljenja kostiju. u stanju dehidratacije. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 2. Određivanje koncentracije anorganskog fosfora u serumu važan je pokazatelj koštane izgradnje.53 mmol/L Povišeno: Povećanje klinički značajnog kalcija nastaje zbog povećane crijevne apsorpcije. intestinalnoj malapsorpciji. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 0. intoksikaciji vitaminom D.111 mmol/L Povišeno: u renalnoj tubularnoj acidozi. Sniženo: u nefritisu povezanom s gubitkom soli. dehidraciji. kod neoplazme u sarkoidozi.14 – 2. nedostatku vitamina D.vrsta elektrolita Klorid je glavni izvan stanični anion. KLORIDI Kloridi . u Adisonovoj krizi. metaboličkoj acidozi povezanoj s dugotrajnim proljevima..79 – 1. Hormonski regulatori koncentracije anorganskog fosfora su PTH. akromegaliji. složenije simptome. kao i u praćenju acidobaznog statusa. kalcitonin. zatim povećane resorpcije kostiju ili smanjenog bubrežnog izlučivanja. hipotiroidizma smanjenog unosa natrija hranom . te održavanje anionsko-kationske ravnoteže. proljeva. čija je osnovna fiziološka funkcija reguliranje prometa vode u organizmu. zatim hipofunkcija nadbubrežne žlijezde.25-dihidroksivitamin D. KALCIJ Kalcij je element koji sudjeluje u izgradnji kostiju. akutnom zatajenju bubrega. U hipoparatiroidizmu. 98-99% kalcija u organizmu u kostima i zubima nalazi se u obliku hidroksiapatita. metaboličke acidoze. kroničnoj bubrežnoj insuficijenciji. 1. Ioni klorida filtriraju se iz plazme kroz glomerularnu membranu i pasivno reapsorbiraju. Organizam odrasle osobe sadrži fosfor u obliku fosfata.42 mmol/L . Ioni kalcija važni su u prijenosu živčanih impulsa. U plazmi je prisutan u tri oblika. Referentne vrijednosti: 101 . Približno 85% ekstra celularnog fosfata prisutno je u anorganskom obliku kao hidroksiapatit. kao npr. zubi. metaboličkoj acidozi povezanoj s pojačanim stvaranjem ili smanjenim izlučivanjem organskih kiselina. različite bubrežne bolesti. intoksikaciji salicilatima i u respiratornoj alkalozi. znojenja. Mjerenje razine kalcija u krvi koristi se u dijagnostici i liječenju paratiroidnih bolesti.

bilo kao sastavni dio metaloenzima ili kao aktivator. niski PTH ili rezistencija na PTH i trovanja vitaminom D te redistribucija fosfata kod razgradnje tumorskog tkiva i kod toplotnog udara. hipoparatiroidizmu.65 – 1. Zavisno o dobi i polu potrebe za bjelančevinama se znatno mijenjaju. krvi. MAGNEZIJ Magnezij je. Sniženo: Hipofosfatemija je uzrokovana smanjenim uzimanjem ili apsorpcijom fosfora kod nedostatka vitamina D. akromegaliji. . morbus Chron.gastrointestinalni problemi ( ulcerozni kolitis. Moguće je trovanje magnezijem i ono se očituje hiporefleksijom. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije. hipo. Sastavni su dijelovi svake ćelije koja čini osnovu života na Zemlji. fibrilacija klijetke. akutni pankreatitis. Veći dio magnezija u plazmi (70-85%) nalazi se u obliku slobodnih iona ili kompleksa niske molekulske mase.i hipertiroidizam. Neophodan je faktor u brojnim enzimskim reakcijama.01% tjelesne mase. PROTEINI Uz vodu. hiperaldosteronizam te dijabetička acidoza. Ostatak je vezan za proteine.) i/ili . u hiperparatiroidizmu. uglavnom albumin. uz kalij glavni intracelularni kation. u EKG u produženje QT vala. stvaraju se nove tjelesne ćelije. Od prvenstvenog su značenja za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. Smješten je uglavnom u kostima (55%) i nešto u mišićima (27%). celijakija. hipotenzijom zbog povećanog volumena krvi. respiratornoj acidozi.Povišeno: Povišen nivo anorganskog fosfora u krvi uzrokovana je povećanim uzimanjem ili smanjenim izlučivanjem kao npr. tetanija. a 60 . sindrom kratkog crijeva) kontinuirano uzimanju diuretika ili nefrotoksičnih lijekova Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 0. bjelančevine (proteini) su najvažnije tvari u tijelu. što znači da ga u organizmu ukupno ima manje od 0. Apsorbira se u tankom crijevu.70% se izlučuje u stolici. Proteini. respiratornom depresijom i komom. uključujući srce i mozak. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića. kod povraćanja i proljeva. kose. malapsorpciji kod bolesnika na dijalizi i kod alkoholičara. Magnezij spada u grupu elemenata u tragu. akutno ili hroničnog zatajenje bubrega. ovisno o svojoj građi. laktatnoj acidozi. malapsorpcije. koje trebaju proteine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. grčevi) kardiološki problemi (tahikardija. te u poremećaju transporta kroz bubrežne tubule. trzanje mišića. provode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Indikacije za određivanje magnezija u krvi su: • • • • neuromuskularna preosjetljivost (tremor. ciroza jetre. aritmija. noktiju i unutarnjih organa. Prva i osnovna zadaća proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja. upotrebe oralnih fosfatnih blokatora te problema s paratiroidnom žlijezdom u smanjenom unosu hranom.05 mmol/L Povišeno: Hipermagnezemija se javlja kod akutnihi hroničnih bubrežnih oštećenja te kao posljedica prekomjernog uzimanja antacida . kože. Sniženo: Stanja u kojima se može javiti smanjenje koncentracije su: hronični alkoholizam.

hipoproteinemija . a katkad i u kroničnim bolestima kao ciroza jetre. u hipertireozi ili dijabetesu melitusu. α2 globulini obuhvataju: α2 makroglobulin. bakterija i virusa). jetre. Takođe.Druga velika uloga proteina je nadomještavanje oštećenih i odumrlih ćelija. α2 lipoprotein. bubrega. Ova dva stanja mogu se razlikovati dodatnim provođenjem elektroforeze proteina seruma i određivanjem hematokrita. Osnovna funkcija proteina u organizmu je zaštita od infekcija. naročito nefrozi. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 66 – 81 g/L Povišeno: Prilikom dehidracije. Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina . Ukupni proteini u serumu obuhvaćaju albumine i globuline. Mjerenje ukupnih proteina koristi se u dijagnostici i terapiji raznih bolesti jetre. ALBUMINI Albumini se sintetiziraju u jetri i otpuštaju u krv. Odstupanje od referentnih vrijednosti ukazuje na disproteinemiju ili poremećaj ravnoteže vode. te naravno ćelije kose. transport lijekova. bubrega i koštane srži. a kod enteritisa s teškim proljevima. nefrotskog sindroma. Ćelije koje trebaju uobičajeni nadomjestak jesu između ostalih: ćelije krvi. Ukupni proteini u serumu su zbroj svih proteina u krvotoku i najveća su komponenta krvi. Zbog smanjene sinteze proteina. Sniženo: Pri prekomjernoj hidrataciji. one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za ovakav oblik života kakav mi poznajemo) i hormona (molekule koje omogućuju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i antitijela (molekule koje su proizvod imunološkog sistema organizma i odgovorne su za obranu od stranih tvari. hormona i vitamina. paraproteinemije i mijeloma. sarkomu. dok su ostatak globulini. haptoglobin. plazminogen. tuberkulozi i malignim bolestima . transferin. kiseli glikoprotein. koje se može naći kod hronične bolesti jetre. Alfa1 globulini sačinjavaju: α1 lipoprotein. Albumini se sintetiziraju u jetri kao i manji dio globulina (α i β-globulini) dok se veći dio globulina (γ-globulini) stvara u plazma stanicama i stanicama RESsustava. β . ELEKTROFOREZA PROTEINA U SERUMU Elektroforetskom tehnikom serumski proteini razdvajaju se u 5 glavnih frakcija. hemopeksin. mišića. 2/3 proteina su albumini. Osmotski tlak održava protutežu hidrostatskom tlaku krvi koji stvara srce. zubi i kosti. kod opekotina koje zahvaćaju veću površinu kože. ceruloplazmin i Hs glikoprotein. Beta globulini obuhvataju: β lipoprotein. pri nedostatku proteina u hrani malapsorpciji. U teškom nefritisu.tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija. Albumini – 45g/L – to su bjelančevine plazme s najmanjom molekulskom masom i vrlo su prikladne za održavanje koloidno – osmotskog tlaka (sudjeluju u održavanju normalne raspodjele vode u tijelu). α1 antitripsin. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 41 – 51 g/L Povišeno: Povišen nivo albumina u krvi nalaze se u hemokoncentraciji zbog dehidratacije. održavanje koloidnoosmotskog tlaka. kao i ostalih metaboličkih i nutricijskih poremećaja. nokti. Sudjeluju u prijenosu raznih hormona. i drugih tvari (kao što su lijekovi i razni metaboliti). hroničnim upalama i autoimunim bolestima. kod teških jetrenih bolesti. Sniženo: Klinički je značajno sniženje razina albumina u krvi.

a i tada samo u poređenju s prethodnim vrijednostima.REAKTIVNI PROTEIN) C-reaktivni protein najosjetljiviji je pokazatelj akutne faze upale. Normalne vrijednosti CRP ne isključuju prisutnost lokalizirane upale blažeg oblika ili neke hronične bolesti poput SLE ili ulceroznog kolitisa.0 – 9. a povišene α i β globuline. kao što su akutni infarkt miokarda. IgG.5 – 12. fibrinogen. IgA. IgD. a u krvotok ulazi resorpcijom iz crijeva. Sintetizira se u jetri. resekcija crijeva itd. kao što su maligni tumor. . B12 Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putovima. Nastaje u životinjskom organizmu ili uz pomoć mikroorganizama.5% β: 7. kao odgovor na akutni podražaj. Neki bolesniki koji boluju od karcinoma imaju snižene γ globuline i albumine. kod poliklonalnih i monoklonalnih gamapatija.7 – 22. Naziv "vitamin B12" općenito se koristi za grupu sličnih spojeva koji sadrže kobalt.9 % α2: 5. Povišenje se javlja unutar 24-48 sati . kod autoimunih bolesti i bolesti imuno-kompleksa. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: < 5 mg/L Povišeno: Povećanje koncentracije CRP javlja se kod akutnih i hroničnih bakterijskih infekcija. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 145 – 637 pmol/L Uzrok nedostatku može biti loša prehrana: • • • vegetarijanska prehrana (10-20 godina takove prehrane. hipoalbiminemija).glikoprotein. IgE. Pepsin i želučana kiselina oslobađaju ga od proteina.3% γ: 12. tromboza dubokih vena te infekcije. Kod hereditarnih bolesti može jedna frakcija proteina nedostajati (agamaglobulinemija. slično je tako kod nefrotičnog sindroma. a poraste i do 100x u roku 24h. reumatske bolesti te upala. Globulini su heterogena grupa. Gama globilini sadrže imunoglobuline IgM. Stalno povišen nivo CRP ukazuje na neefikasnost terapije. CRP (C .-povezana je s gubitkom proteina i akutnim opekotinama. infarkt miokarda i traume. Nedostatak može dovesti do anemije i nekih neuroloških oštećenja. nalaz se ne može protumačiti bez potpune povijesti bolesti.69 % α1: 1. ili kronična stanja. Služi i kao potvrda postojanja akutne organske bolesti.7 – 3. Referentne vrijednosti: • • • • • albumin: 57 . U ljudsko tijelo dolazi proteinskom prehranom. Bolesnici s cirozom jetre često imaju snižene albumine i povišene globulinske frakcije. naročito u trudnoći) loša prehrana (starije osobe) intestinalna malapsorpcija (Crohn-ova bolest.1% dijagnostički značaj: javlja se kod hiperimunoglobulinemija. Kod bolesnika s multipnim mijelomom monoklonalni protein se javlja u području γ globulina. Budući da je porast CRP nespecifičan. nekroze tkiva i malignih oboljenja. između β i γ globulina ili u zoni α2 globulina.

Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 7. neuropatija. koje svoje hormone izlučuju direktno u krv. Povišen AFP je jedan od najpouzdanijih pojedinačnih pokazatelja maligne bolesti koji je danas dostupan. Alfa-fetoprotein (AFP) AFP je protein koji se normalno nalazi u fetalnoj krvi. testisa.8 nmol/L Nedostatak: < 5. Njezina težina je svega oko 20 grama. AFP je važan za dijagnozu hepatocelularnog karcinoma (karcinoma jetre). Sniženo: Makrocitna anemija. Sadrži ga lisnato povrće i jetrica. makrocitne smetnje (makrocitoza. osim u vrijeme trudnoće. Ako štitnjača to ne može učiniti.0 – 39.7 nmol/L Granično: 5.8 kIU/L Povišeno: 70-95% pacijenata s primarnim karcinomom jetre ima povišene vrijednosti. nasljedni poremećaj metabolizma folne kiseline.0 – 6.0 nmol/L Povišeno: Povišene vrijednosti folne kiseline mogu nastati zbog primjene vitaminskih preparata koji sadrže folnu kiselinu. hiper segmentacija granulocita. Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulisati štitnjaču na pojačan rad. Stoga se uzorak krvi mora uzeti prije uzimanja takvih vitaminskih preparata. želuca. . a zajedno s vitaminom B12 nužna je u stvaranju novih krvnih ćelija. Važan uz HCG tokom 16-18 sedmica trudnoće u testu probira Down-ovog sindroma. Po svojoj je strukturi glikoprotein. a bitno je u stvaranju i sazrijevanju krvnih ćelija. zbog loše ishrane. Njegova vršna koncentracija doseže 3 mg/ml u 12. Drugi tumori s mogućim povišenim AFP vrijednostima su karcinomi gušterače. hronični alkoholizam. neuropatija. a posebno u procesima diferenciranja i rasta ćelija embrija i fetusa. Veoma je značajna prilikom dijeljenja ćelija. Trijodtironin (T3) Štitnjača je mali parenhimatozni organ smješten u donjoj polovini vrata sprijeda. FOLNA KISELINA Folna kiselina je odgovorna za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. (MCV > 96 fL). Njihovu proizvodnju reguliše hormon hipofize tireotropin (TSH). Kao takav mogao bi se koristiti kao metoda procjene kod populacije pod rizikom za razvoj karcinoma jetre. Nakon rođenja njegova se vrijednosti brzo smanjuje te se u krvi odraslih gotovo nemjerljiv. Folna kiselina ima zapaženu ulogu i u metabolizmu živčanih stanica. Spada u skupinu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. defekt neuralne tube. nivo TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). nalazi se u koncentraciji manjoj od 20 ng/ml. hipersegmentacija neutrofilnih granulocita) ili autoimuni gastritis s atrofijom sluznice želuca. tjednu trudnoće. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: < 5. Folna kiselina (folat) spada u sastojke koje ljudsko tijelo dobiva isključivo hranom.Oboljenja koje uzrokuje nedostatak vitamina B12 mogu biti perniciozna anemija. Osobito je povećana potreba za folnom kiselinom tokom rasta i tokom trudnoće.

Tiroksin (T4) Normalna je funkcija štitnjače stvaranje i izlučivanje hormona u krv što je čini žlijezdom s unutarnjim izlučivanjem (endokrina žlijezda). miasteniji gravis i cirozi jetre. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 1. povišena je u primarnoj hipertireozi. akutnim psihijatrijskim stanjima. Anabolički djeluje na metabolizam. sparivanje. trebali bi se određivati hormoni štitnjače kako bi se utvrdilo povišenje ili sniženje tih hormona. miasteniji gravis. Vezanje na transportne proteine omogućuje brzu eliminaciju T4. Sastavni dio ovih hormona je jod. subakutnom tiroiditisu. održavanju normalne trudnoće itd. žustrost. sudjeluju u razvoju središnjeg živčanog sistema. osjetilo sluha. Na periferiji se T4 pretvara u T3. povećavaju minutni volumen srca. porfiriji. toksičnoj guši. Potiču budnost. Tiroksin (T4) najvažniji je proizvod štitne žlijezde. anorexia nervosa te brojna druga stanja u intenzivnoj njezi (kardiogeni ili septički šok). Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 66 – 181 nmol/L Povišeno: Koncentracija T4.3 – 3. subakutnom tiroiditisu. 10% trijodtironin ili T3. njegovo vrijeme polu-života je 8 dana. Sniženo: S obzirom da se pretvaranje T3 iz T4 događa u jetri. Sinteza i izlučivanje T4 događa se postepeno . pamćenje i sposobnost učenja. propranolol. dekompenzirana ciroza jetre. Drugi glavni učinak hormona štitne žlijezde odnosi se na rast i sazrijevanje. Određivanje T4 vrlo je važno u procjeni funkcije štitnjače. glukokortikoidi ili amiodaron te u brojnim ozbiljnim ne-tiroidnim oboljenjima. Normalan osjećajni život takođe ovisi o primjerenoj dostupnosti ovih hormona. alkoholnoj cirozi. diabetesu mellitusu. vitamina B i mnogih lijekova. T3 toksikozi. karcinomu štitnjače.jodiranje. depresiji. uznapredovali rak. malariji. guši. Ti se hormoni nazivaju jodtironini i od ukupne količine izlučenih hormona 90% čini tiroksin ili T4. Hashimotovoj bolesti. posttraumatskom stresu. hipertiroidizmu. Važnu ulogu imaju i u razmnožavanju i reproduktivnim funkcijama muškarca i žene. pre-eklampsiji te nasljednoj skoliozi. krajnja faza oštećenja bubrega. Smanjenje pretvaranja T3 iz T4 rezultira sniženjem koncentracije T3 u serumu. ubrzavaju razgradnju holesterola i smanjuju njegovu količinu u tijelu. meningokoknom meningitisu. svaka promjena u funkciji jetre može imati uticaj na razinu T3 u krvi. Ukoliko u anamnezi ili u kliničkim nalazima postoji povišena vrijednost TSH u serumu koja upućuje na poremećaj u radu štitnjače. povećavaju sintezu bjelančevina. npr. Sniženo: Smanjena koncentracija vezanog i slobodnog T4 nalazi se u primarnoj hipotireozi jer ih štitnjača manje stvara. To može biti zbog uticaja nekih lijekova kao što su npr. Glavni dio ukupnog T4 (>99%) u serumu vezano je za transportni protein.Najodgovornija molekula za djelovanje hormona štitne žlijezde i hormon s najvećim biološkim djelovanjem je T3. u ovisnosti o drogama (opijati i njihovi derivati). Kod ljudi potiču okoštavanje. potiču stvaranje hormona rasta. Hashimotovoj bolesti. reagovanje na različite podražaje. Integralni je dio osovine hipotalamus-hipofizaštitnjača. a obično i T3. rast kosti u dužinu. Smanjenje . osjećaj gladi. hipertiroidizmu. Povišena vrijednost T3 može se također naći u virusnom hepatitisu. virusnom hepatitisu.1 nmol/L Povišeno: Pojačan rad štitnjače te povišena vrijednost T4 uzrokuje i povišenu vrijednost T3 u krvi. Otpuštanje hormona štitnjače u krvotok javlja se po potrebi i pod utjecajem TSH. pohrane te izlučivanje. posttraumatskom stresu. TSH je u isto vrijeme povišen i to je najosjetljiviji pokazatelj primarne hipotireoze. povećavaju metaboličko odstranjivanje steroidnih hormona. Ovi hormoni imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma: povećavaju bazalnu potrošnju kisika i stvaranje topline.

celijakiji. akromegaliji. nefrotičkom sindromu.27 – 4. pre-eklampsiji. hipofize i štitnjače. toksične guše. pre-eklampsiji i hirsuitizmu. neliječenom hipotiroidizmu. Tiroidni stimulirajući hormon (TSH) izlučuje hipofiza. vrijednostima koji su različiti obzirom na dob (novorođenčad. karcinomu dojke. Leukociti sudjeluju u obrani organizma od bakterijskih i virusnih infekcija. Da bi mogli procijeniti nalaz kompletne krvne slike moramo ga uspoređivati s referentnim intervalima tj.koncentracije T4 može se naći i u tripanosomiji. Sniženo: Sniženje TSH može se naći kod infekcija. amiloidozi. . Trombociti štite od krvarenja. Ako štitnjača to ne može učiniti. dijabetičkoj acidozi.20 mU/L Povišeno: Povišene vrijednosti TSH mogu se naći u hipertiroidizmu povezanim s povećanom vrijednosti fT4 i TSH. stoga je naročito pogodan za ranu dijagnostiku ili isključivanje poremećaja u centralnom regulacijskom krugu između hipotalamusa. anorexiji nervosa. školska djeca i adolescenti). subakutnom tiroiditisu. malapsorpciji. subakutnom tiroiditisu. hipofunkciji hipofize. što može dovesti do sekundarnog hipotiroidizma. Smanjenje broja eritrocita. hemoglobina i hematokrita. hipotirpidizmu. subakutnom tiroiditisu. alkoholnoj cirozi. Čak i vrlo male promjene u koncentracijama slobodnih hormona štitnjače izazivaju velike promjene u razini TSH. razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). upozorit će na postojanje nekog određenog oblika anemije. spol i neka fiziološka stanja (na primjer trudnoća). toksične nodularne guše. infekcijama. abortusu. akromegaliji. Njegovo vrijeme poluživota u krvi je svega 54 minute. enteropatiji s gubitkom proteina. zatim u hipetiroidizmu (Gravesova bolest). Eritrociti prenose kisik u sve dijelove organizma. Referentne vrijednosti: Muškarci i žene: 0. Hasimotovoj bolesti. guši. hirsuitizmu te u reumatoidnom artritisu. Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). predškolska djeca. Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulisati štitnjaču na pojačan rad. ali i u jetri. cirozi jetre. a još više promjene prosječnog volumena eritrocita (MCV) i prosječnog sadržaja i koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCH i MCHC). akutnoj respiratornoj infekciji. Kompletna krvna slika (KKS) Krv se sastoji od plazme i krvnih stanica koje se stvaraju i sazrijevaju u koštanoj srži i limfnim organima. depresiji. hiperkolesterolemiji. Razgradnja se odvija uglavnom u bubrezima. proteinskoj malnutriciji. Hashimotovoj bolesti. Krvne stanice imaju određenu funkciju. Tiroidni stimulirajući hormon (TSH) Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). štitnjači te drugim organima. hroničnoj bubrežnom oštećenju.

0-97.43 M.86-5.19-3.356-0. Ž 2. Ž 22-97 x109/L x109/L x109/L x109/L x109/L x109/L Hematokrit (relativni M 0.2 M. Ž 1. Ž 3. Broj i veličina trombocita također ukazuju i uklapaju se u različita bolesna stanja. Ž 3.7 M.08 M 138-175 . Ž 0.4-9.4 Neutro Neutrofilni granulociti Mono Limfo Eozino Bazo Rtc .0-15.Povišen ili snižen broj leukocita uz promjene u diferencijalnoj krvnoj slici upozorava na akutnu bakterijsku ili virusnu upalu.84 M. Ž 83. Ž 320-345 M.415-0. Ž 0-0. Monociti Limfociti Eozinofilni granulociti Neutrofilni granulociti Retikulociti M.06-6. Ž 119-157 Jedinica x1012/L g/L L/L FL pg g/L % x109/L x109/L FL L/L 1 M. Kada obole organi krvotvornog sustava to se i te kako odražava na broju i izgledu krvnih stanica. To je rutinska pretraga kojom započinje gotovo svaki dijagnostički program u medicinskobiokemijskom laboratoriju.49 M. Ž volumen eritrocita) 0.12-0.35 M.34-5.72 . Ž 9. Ž 158-424 M. Kompletna krvna slika moderne hematologije sastoji se od sljedećih parametara: Kratica Erc Hb Htc MCV MCH MCHC RDW L Tr MPV Tct PDW Naziv Eritrociti Hemoglobin Referentni Interval M 4. Ž 0-0.4-33.0 M.9 M. Ž 27.530 .470 Prosječni volumen eritrocita Prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu Prosječna sadržina Hb u 1 L eritrocita raspodjela eritrocita po volumenu Leukociti Trombociti Prosječni volumen trombocita Trombokrit Raspodjela trombocita po vol. Ž 6.06 M.8-10.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful