SVETA ISPOVIJED SVETA ISPOVIJED

GRIJEH I SAKRAMENT ISPOVIJEDI Osje a li se slab ili gre an? Ljudi esto misle da je grijeh u biti, ne to dobro. To je u ivanje, ugodnost, udobnost. Postoji samo jedan problem - ne svi a se Bogu... i zato ne mo emo grije iti. A ako ipak grije imo - Bog e nas kazniti. To je pogansko gledanje! U biti, grijeh je otrov, koji ubija sre u ovjeka, njegovu nutarnju radost, harmoniju, osje aj smisla ivota. Ako grije im ivim u tuzi, u nervozi, besmislenosti, na neki na in, nisam vi e ovjek... Bog ne eli grijeh jer On, na Tvorac, najbolje zna to nam je potrebno da ivimo u miru i sre i. Grijeh donosi duhovnu smrt. Smrtni i laki grijeh Katekizam veli: Namjerno tj. znaju i i hote i, izabrati ne to to se te ko protivi bo anskom zakonu i ovjekovoj kona noj svrsi, zna i po initi smrtni grijeh. On u nama razara ljubav bez koje je nemogu e vje no bla enstvo. Ako se za to ne kajemo, taj nas grijeh vodi u vje nu smrt. Najgore je ako netko ini laki grijeh zbog toga to on jo nije smrtni! Ovdje ima puno zla. Taj grijeh pokazuje oholost ovjeka, nezahvalnost, unutarnji nered (srce je podijeljeno). I ovaj laki grijeh ini mnogo nereda u na em duhovnom ivotu, ubija gorljivost za razvoj. Ako netko esto puta ini laki grijeh- to mo e zna iti da je ravnodu an prema Bogu! To ra a mlako u i m e donijeti plodove te kih o grijeha... Druga stvar je, ako netko ini lagani grijeh zbog nepa ljivosti ili je slab. On ne ini veliku tetu... Ipak, trebamo napredovati u o i enju sebe do kraja... Kada zapo inje grijeh? to ostavlja za sobom? Najprije je KU NJA. Ku nja je ne to normalno. Do ivio ju je i Isus. Ona je prilika da mo emo rasti u vjeri, potvrditi na izbor Boga, jedinog Gospodina, mo emo spoznati i svoje stanje. Ako odmah ne odbacim ku nju na putu ka grijehu dolazi esto puta nesvjesno anga iranje tijela i ula. Onda slijedi RAZGOVOR S KU NJOM, S LO IM MISLIMA. ovjek je provociran preko ku nje. Ako se ne odlu i na grijeh nije kriv, ali ipak bespotrebno tro i snagu, vrijeme i to se mo e zavr iti grijehom. Slijedi BORBA. Ako netko du e vrijeme dozvoljava lo e misli - one ne e lako nestati. O grijehu odlu uje ODLUKA. Dovoljna je odluka u mislima. Ne moram ukrasti nov anik. Dosta je ako odlu im da ga uzmem - to je ve grijeh. Poslije odluke obi no slijedi REALIZIRANJE lo e odluke. SVAKI GRIJEH KOJI SE PONAVLJA RAÐA SKLONO U, MANOM, SLABO OM KARAKTERA. STALNO PONAVLJANJE - RAÐA OVISNO U - ONDA NASTUPA TE KA OVISNOST, OVJEK NIJE U STANJU KORISTITI SVOJU SLOBODU. OSLOBOÐENJE od grijeha esto puta nije stvar jedne molitve ili Ispovijedi. U trenutku odrje enja mi smo nanovo isti, ali da se ovi grijesi vi e ne ponavljaju potreban je proces koji zahtijeva obi no vi e vremena, rada na sebi i pokoru. Da bi kroz staklo mogla pro i zraka sunca, ono mora biti isto. Ne ovisi to od sunca, ve od stakla! Bog jeSvjetlost svijeta. U procesu o i enja gledamo prije svega na cilj, na na e zvanje! Mi smo pozvani na svetost ivota i vje nost s Bogom, koji je Ljubav. Ne mo emo letjeti k Bogu na krilima promatranja i molitve, ako imamo sa sobom cijelu prtljagu zemaljskih elja, koje nisu u slozi sa na im

zvanj za nebo. Tri su koraka na putu oslobo enja od grijeha: 1. o istiti se od te kih grijeha, 2. osloboditi se od lakih grijeha, 3. o istiti se od nesavr enosti i svake navezanosti srca koje nas vu e ka grijehu. Da mo emo prihvatiti o i enje od Boga (samo nas On mo e o istiti sami to ne mo emo) trebamo dvije kreposti: strpljivost i poniznost. a. Strpljivost je povezana s pokorom, a najbolja pokora nije to, to sami sebi zadamo ve ono to donosi ivot, obveze stale a u kojem ivimo. Ljubav sve izdr i. Ukoliko je vi e pokore utoliko je vi e spremnosti za strpljivost. Ukoliko vi e trenira pokoru toliko si vi e spreman za borbu strpljivosti. b. Poniznost nam poma e prihvatiti sebe sa zahvalno u. Ako smo ponizni ne emo se ivcirati, uditi, brinuti, ili zaustavljati u trenutku kada iskusimo vlastitu nemo i slabost. Ne emo gledati na druge - to oni misle... ako povjerujemo da je Gospodin na sudac! Na putu obra enja najja e sredstvo je susret s Gospodinom u sakramentu Ispovijedi. ISPOVIJED KAO DAR, SAKRAMENT I IZRAZ PRIJATELJSTVA Ispovijed kao dar esto puta tema Ispovijedi ra a kod nas nemir, strahove, lo e uspomene. To je ponekad i normalno zbog toga to u Ispovijedi trebamo priznati ono, to nismo dobro u inili, priznati na u oholost i sebi nost, na e mane. U na oj Zajednici esto poku avamo gledati na Ispovijed kao na dar, sakrament - susret s Kristom koji donosi milost, te kao izraz prijateljstva prema Bogu. Ispovijed jest dar Boga za nas, a ispovijediti se, na je dar za Boga. Jedan ovjek dobio je od majke lijep prsten. Kad majka vi e nije bila iva taj prsten je bio znak jedinstva i zahvalnosti. Na alost prsten je jednom pao na zemlju i na dragom kamenu koji ga je ukra avao nastala je duboka pukotina. ovjek je htio popraviti prsten, ali svaki zlatar koji ga je pogledao, odgovarao je da to nije mogu e: " Pukotina je preduboka". Ipak, na kraju je na ao jednog starog zlatara koji je rekao da mo e popraviti ovaj prsten i pitao ga ima li pouzdanje u njega. "Da", odgovorio je ovjek. Kada se vratio poslije dva tjedna, zlatar mu je pokazao prsten na ijem je kamenu uradio lijepu ru u a pukotina se promijenila u stabiljku ru e. Iznena en je pogledao. Da, to je isti prsten, ali sada jo ljep i i vrjedniji, jer je na kamenu umjesto pukotine bio lijepi cvijet. Isti, a ipak ljep i. Tako i na na oj du i svaki grijeh ostavlja tragove i Äpukotine´. Grijehom uni tavamo na u du u, ali ako predamo Isusu na e grijehe i dozvolimo Mu da na njima radi - postajemo jo bolji. On mo e iscijeliti na e rane. Mi smo uistinu otkupljeni Krvlju Krista i ni ta ne mo e uni titi to otkupljenje. Grijeh koji na po etku izgleda kao pobjeda sotone na kraju je ve om Kristovom pobjedom, ako se predamo u ruke Krista jedinog Spasitelja ovjeka. Rim 5, 20: Ägdje se umno io grijeh, nadmo no izobilova milost´. Bogu se ne svi aju na i grijesi i oni su za Njega uvreda, ali On nas voli bezuvjetno, jo vi e nas tra i, kao pastir izgubljenu ovcu. Ako smo pali u grijeh - nije to zapreka za Boga - po Krvi Kristovoj na i padovi nisu zapreka, mo emo postati jo vi e sveti i iskusiti veli inu milosr a i ljubavi Boga. Ispovijed kao sakrament Samo Bog jedini opra ta grijehe. Isus ima vlast na zemlji otpu tati grijehe (usp. Mk 2,10). Krist je htio da svekolika njegova Crkva, u molitvi, u ivotu i u djelovanju bude znak, oru e opra tanja i pomirenja to nam ga je on pribavio cijenom svoje Krvi. Ipak je vr enje vlasti odrje ivanja povjerio apostolskoj slu bi, (KKC 1442). Prvog dana poslije svojeg uskrsnu a Isus je rekao apostolima: "Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpu taju im se; kojima zadr ite, zadr ani su im" (Iv 20,22-23). Opro tenje grijeha po injenih poslije kr tenja daje se posebnim sakramentom, koji zovemo sakrament obra enja, ispovijedi, pokore ili pomirenja (KKC, 1486). Sakrament je prije svega susret s milosrdnim Ocem, sa Isusom, Dobrim Pastirom, koji eli, govore i slikovito, izvaditi iz trnja grijeha izgubljenu ovcu, te iscijeliti njezine rane. Po Duhu Svetom i slu enju Crkve (sve enika), Bog izlijeva svoju milost opro tenja. Mo da je sve enik koji nas ispovijeda optere en razli itim problemima: umor, godi te, nevrijeme, bolest, ili osje amo da nas ne razumije ili nije dao dobar savjet. Trebamo se moliti i za sve enika kojemu dolazimo na Ispovijed. Sakrament, dakle, nije samo susret sa sve enikom. Prije svega to je susret s Bogom,

s Isusom koji nas pere svojom Krvlju (usp. Otk 7,14). Treba u to vjerovati neovisno od na ih osje aja - npr. osje am li se poslije Ispovijedi bolje. Bitna je i na a vjera i ini: u svom srcu kajanje, u svojim ustima ispovijed, u svom vladanju poniznost i potpuna zadovolj tina (usp. KKC 1450). Katekizam (1454) savjetuje da je dobro za primanje ovog sakramenta pripremiti se ispitom savjesti u svijetlu Bo je Rije i (npr. Rim 12-15; 1 Kor 12-13; Gal 5; Ef 4-6). Sveti P. Pio je esto puta bio strog u ispovijedi, posebno ako je vidio da ovjek koji dolazi nema raskajano srce i misli da je njegov grijeh sitnica: ÄSitnicama vrije ati Boga! Idi van!´ Doga alo se da nije udijelio opro tenje- Äne radim to da te po aljem u pakao ve u nebo!´. ÄIdi najprije, uvedi red u svoj ivot, a kasnije u te ispovijedti´. Onima koji su dolazili u strahu rekao je: ÄNisi li ljubio Boga u pro losti Ne ljubi li Boga? Ne eli li ljubiti Boga uvijek? Opro teni su ti grijesi mnogi jer si ljubio mnogo! (usp. Lk 7,47). Dakle, ne boj se! Bog sve mo e odbaciti u svojim stvorovima... ali ne mo e odbaciti ovjeka koji ima iskrenu elju ljubiti Ga´. ÄAko biste znali koliko je dragocjena jedna du a! Du e nisu poklon! Treba je kupiti. Ne znate li koliko je platio Isus?! Istim novcem treba platiti i danas´. ÄIsuse, Marijo, smilujte se! O Isuse prikazujem Tebi ovu du u, mora je obratiti, spasiti; ... Prikazujem za nj sebe´. Ispovijed kao izraz prijateljstva Tre i je pogled na Ispovijed kao izraz prijateljstva. Isus ne eli da budemo Njegovi robovi, nego Äprijatelji´ (usp. Iv 15, 13-15). Ovo prijateljstvo mo emo razvijati preko Ispovijedi. S pravim prijateljem susre emo se ne samo jedanput u godini ve esto puta, ne da ne to obavimo za sebe ili zato Ä to moramo´ zbog zakonskih obveza te znamo govoriti Äispri avam se´ ako smo ga povrijedili. U prijateljstvu ne govorimo: Ä to moram initi za tebe?´ ve Ä to mogu, to eli , kako te mogu iznenaditi, kakvi su tvoji snovi?´ Krv Kristova o ituje preveliku ljubav Boga i dokaz je Njegovog prijateljstva prema nama. "Imajmo pogled upravljen na Kristovu Krv, te shvatimo kako je dragocjena njegovu Ocu: proliv i je naime za na e spasenje, dao je milost obra enja cijelome svijetu´ rekao je sv. Klement Rimski (II. st.). Ovo je Njegova pravda, da dok smo bili grje nici On je dao za nas svoj ivot, On ljubi uvijek prvi. Bog eka na na odgovor, eli da budemo osobno, kao Zajednica Krvi Kristove ili Crkva lijepi i isti kao zaru nica za svojega zaru nika. esta Ispovijed, posebno ako je povezana s duhovnim vodstvom u pouzdanju, iskrenom razgovoru, poslu nosti Bo joj Rije i i savjetima mo e pridonijeti velikom razvoju i rastu u na em duhovnom ivotu: uvoditi nas u duboko prijateljstvo s Bogom i u savr enost ivota. Dru ba Misionara Krvi Kristove SVETA ISPOVIJED Fix IE Bug. Dont remove this line.

GRIJE

I SAKRAME T ISPOVIJE I

Osje a li se slab ili gre an? Ljudi esto misle da je grijeh u biti, ne to dobro. To je u ivanje, ugodnost, udobnost. Postoji samo jedan problem - ne svi a se Bogu... i zato ne mo emo grije iti. A ako ipak grije imo - Bog e nas kazniti. To je pogansko gledanje! U biti, grijeh je

SLABO OM KARAKTERA. Ako odmah ne odbacim ku nju na putu ka grijehu dolazi esto puta nesvjesno anga iranje tijela i ula. OVJEK NIJE U STANJU KORISTITI SVOJU SLOBODU. na na e zvanje! Mi smo pozvani na svetost ivota i vje nost s Bogom. Ipak. Ljubav sve izdr i. S LO IM MISLIMA. to sami sebi zadamo ve ono to donosi ivot. I ovaj laki grijeh ini mnogo nereda u na em duhovnom ivotu. na e mane. najbolje zna to nam je potrebno da ivimo u miru i sre i. o istiti se od nesavr enosti i svake navezanosti srca koje nas vu e ka grijehu. vrijeme i to se mo e zavr iti grijehom. ako povjerujemo da je Gospodin na sudac! Na putu obra enja najja e sredstvo je susret s Gospodinom u sakramentu Ispovijedi. priznati na u oholost i sebi nost. MANOM. Taj grijeh pokazuje oholost ovjeka. besmislenosti. sakrament . OSLOBOÐENJE od grijeha esto puta nije stvar jedne molitve ili Ispovijedi. te kao izraz prijateljstva prema Bogu. osje aj smisla ivota. 3.. Dovoljna je odluka u mislima. Ako smo ponizni ne emo se ivcirati. trebamo napredovati u o i enju sebe do kraja. Ako netko du e vrijeme dozvoljava lo e misli . Da mo emo prihvatiti o i enje od Boga (samo nas On mo e o istiti sami to ne mo emo) trebamo dvije kreposti: strpljivost i poniznost.to mo e zna iti da je ravnodu an prema Bogu! To ra a mlako u i mo e donijeti plodove te kih grijeha.. On u nama razara ljubav bez koje je nemogu e vje no bla enstvo. SVAKI GRIJEH KOJI SE PONAVLJA RAÐA SKLONO U. Smrtni i laki grijeh Katekizam veli: Namjerno tj.. a najbolja pokora nije to. Tri su koraka na putu oslobo enja od grijeha: 1. b. Ukoliko vi e trenira pokoru toliko si vi e spreman za borbu strpljivosti. ali da se ovi grijesi vi e ne ponavljaju potreban je proces koji zahtijeva obi no vi e vremena. brinuti. na neki na in. na Tvorac. mo emo spoznati i svoje stanje. Ku nja je ne to normalno. Ako grije im ivim u tuzi. nisam vi e ovjek. On ne ini veliku tetu. Ukoliko je vi e pokore utoliko je vi e spremnosti za strpljivost. o istiti se od te kih grijeha. potvrditi na izbor Boga. Ona je prilika da mo emo rasti u vjeri. Ako se za to ne kajemo. a.RAÐA OVISNO U . ili zaustavljati u trenutku kada iskusimo vlastitu nemo i slabost. obveze stale a u kojem ivimo. Ne ovisi to od sunca. ve od stakla! Bog je Svjetlost svijeta. Poslije odluke obi no slijedi REALIZIRANJE lo e odluke.. ovjek je provociran preko ku nje.one ne e lako nestati. . To je ponekad i normalno zbog toga to u Ispovijedi trebamo priznati ono.. Bog ne eli grijeh jer On.otrov. to nismo dobro u inili. U na oj Zajednici esto poku avamo gledati na Ispovijed kao na dar. zna i po initi smrtni grijeh. ubija gorljivost za razvoj. jedinog Gospodina. Do ivio ju je i Isus.. U trenutku odrje enja mi smo nanovo isti. Ne mo emo letjeti k Bogu na krilima promatranja i molitve. Da bi kroz staklo mogla pro i zraka sunca. Ako netko esto puta ini laki grijeh . koji je Ljubav.to oni misle... rada na sebi i pokoru. Kada zapo inje grijeh? to ostavlja za sobom? Najprije je KU NJA. Poniznost nam poma e prihvatiti sebe sa zahvalno u. Druga stvar je.. O grijehu odlu uje ODLUKA. strahove.. ali ipak bespotrebno tro i snagu. ako imamo sa sobom cijelu prtljagu zemaljskih elja. U procesu o i enja gledamo prije svega na cilj. Ako se ne odlu i na grijeh nije kriv. Strpljivost je povezana s pokorom. Najgore je ako netko ini laki grijeh zbog toga to on jo nije smrtni! Ovdje ima puno zla. izabrati ne to to se te ko protivi bo anskom zakonu i ovjekovoj kona noj svrsi. Grijeh donosi duhovnu smrt. znaju i i hote i. uditi. njegovu nutarnju radost. SAKRAMENT I IZRAZ PRIJATELJSTVA Ispovijed kao dar esto puta tema Ispovijedi ra a kod nas nemir. koji ubija sre u ovjeka. taj nas grijeh vodi u vje nu smrt. ISPOVIJED KAO DAR. nezahvalnost. Dosta je ako odlu im da ga uzmem . lo e uspomene. Slijedi BORBA.susret s Kristom koji donosi milost. STALNO PONAVLJANJE .to je ve grijeh. koje nisu u slozi sa na im zvanjem za nebo. Ne emo gledati na druge . Ne moram ukrasti nov anik. ono mora biti isto. osloboditi se od lakih grijeha. 2. harmoniju.ONDA NASTUPA TE KA OVISNOST. u nervozi. Onda slijedi RAZGOVOR S KU NJOM. unutarnji nered (srce je podijeljeno). ako netko ini lagani grijeh zbog nepa ljivosti ili je slab.

odgovarao je da to nije mogu e: " Pukotina je preduboka". godi te. bolest. zlatar mu je pokazao prsten na ijem je kamenu uradio lijepu ru u a pukotina se promijenila u stabiljku ru e. pokore ili pomirenja (KKC. Dakle. na je dar za Boga. Prvog dana poslije svojeg uskrsnu a Isus je rekao apostolima: "Primite Duha Svetoga. Pio je esto puta bio strog u ispovijedi. Mi smo uistinu otkupljeni Krvlju Krista i ni ta ne mo e uni titi to otkupljenje. ako se predamo u ruke Krista jedinog Spasitelja ovjeka. a kasnije u te ispovijedti´. Kad majka vi e nije bila iva taj prsten je bio znak jedinstva i zahvalnosti. Prikazujem za nj sebe´. Ne znate li koliko je platio Isus?! Istim novcem treba platiti i danas´. Otk 7. ovjek je htio popraviti prsten. odgovorio je ovjek. Sveti P. s Isusom koji nas pere svojom Krvlju (usp.nije to zapreka za Boga . Kada se vratio poslije dva tjedna. ÄAko biste znali koliko je dragocjena jedna du a! Du e nisu poklon! Treba je kupiti. Grijeh koji na po etku izgleda kao pobjeda sotone na kraju je ve om Kristovom pobjedom. Isti. ali ne mo e odbaciti ovjeka koji ima iskrenu elju ljubiti Ga´.. sa Isusom. Prije svega to je susret s Bogom. ÄIdi najprije. Rim 12-15. Ipak. Mk 2.postajemo jo bolji. u svom vladanju poniznost i potpuna zadovolj tina (usp. koji eli. a ispovijediti se. Isus ima vlast na zemlji otpu tati grijehe (usp. Trebamo se moliti i za sve enika kojemu dolazimo na Ispovijed. ali On nas voli bezuvjetno. Treba u to vjerovati neovisno od na ih osje aja . Onima koji su dolazili u strahu rekao je: ÄNisi li ljubio Boga u pro losti? Ne ljubi li Boga? Ne eli li ljubiti Boga uvijek? Opro teni su ti grijesi mnogi jer si ljubio mnogo! (usp. ne boj se! Bog sve mo e odbaciti u svojim stvorovima. ali sada jo ljep i i vrjedniji. Lk 7. Grijehom uni tavamo na u du u. nevrijeme. Ispovijed kao izraz prijateljstva Tre i je pogled na . Po Duhu Svetom i slu enju Crkve (sve enika). Katekizam (1454) savjetuje da je dobro za primanje ovog sakramenta pripremiti se ispitom savjesti u svijetlu Bo je Rije i (npr. Bog izlijeva svoju milost opro tenja. zadr ani su im" (Iv 20. u ivotu i u djelovanju bude znak. ali ako predamo Isusu na e grijehe i dozvolimo Mu da na njima radi .47).10). Kojima otpustite grijehe.Äne radim to da te po aljem u pakao ve u nebo!´. posebno ako je vidio da ovjek koji dolazi nema raskajano srce i misli da je njegov grijeh sitnica: ÄSitnicama vrije ati Boga! Idi van!´ Doga alo se da nije udijelio opro tenje. jo vi e nas tra i.22-23). spasiti. a ipak ljep i. "Da". . Krist je htio da svekolika njegova Crkva. 1 Kor 12-13. Na alost prsten je jednom pao na zemlju i na dragom kamenu koji ga je ukra avao nastala je duboka pukotina.14). Dobrim Pastirom. u molitvi. Opro tenje grijeha po injenih poslije kr tenja daje se posebnim sakramentom. uvedi red u svoj ivot. ali svaki zlatar koji ga je pogledao. Mo da je sve enik koji nas ispovijeda optere en razli itim problemima: umor. Sakrament je prije svega susret s milosrdnim Ocem. KKC 1450). smilujte se! O Isuse prikazujem Tebi ovu du u. Ispovijed kao sakrament Samo Bog jedini opra ta grijehe.npr. ÄIsuse. te iscijeliti njezine rane. koji zovemo sakrament obra enja. na kraju je na ao jednog starog zlatara koji je rekao da mo e popraviti ovaj prsten i pitao ga ima li pouzdanje u njega. Da. On mo e iscijeliti na e rane.. nadmo no izobilova milost´. kojima zadr ite. osje am li se poslije Ispovijedi bolje. Ipak je vr enje vlasti odrje ivanja povjerio apostolskoj slu bi.. mo emo postati jo vi e sveti i iskusiti veli inu milosr a i ljubavi Boga. Bitna je i na a vjera i ini: u svom srcu kajanje. to je isti prsten. Jedan ovjek dobio je od majke lijep prsten. mora je obratiti. Ako smo pali u grijeh . Rim 5. Marijo.po Krvi Kristovoj na i padovi nisu zapreka. u svojim ustima ispovijed. Gal 5. Bogu se ne svi aju na i grijesi i oni su za Njega uvreda. otpu taju im se.. 20: Ägdje se umno io grijeh. kao pastir izgubljenu ovcu. govore i slikovito. 1486). ispovijedi. Ef 4-6). jer je na kamenu umjesto pukotine bio lijepi cvijet. oru e opra tanja i pomirenja to nam ga je on pribavio cijenom svoje Krvi. Iznena en je pogledao.Ispovijed jest dar Boga za nas. Tako i na na oj du i svaki grijeh ostavlja tragove i Äpukotine´. nije samo susret sa sve enikom. (KKC 1442). dakle. izvaditi iz trnja grijeha izgubljenu ovcu. Sakrament. ili osje amo da nas ne razumije ili nije dao dobar savjet.

evan eoske istine. duh i tijelo. dao je milost obra enja cijelome svijetu´ rekao je sv. sa strane pokornika: priznanje grijeha (ispovijed). tj.. zadovolj tina ili pokora (odluka da e se izvr iti pokora i djela zadovolj tine: nadoknaditi tetu nanesenu grijehom /vratiti ukradene stvari. posebno ako je povezana s duhovnim vodstvom u pouzdanju. to eli .podsjetnik na propuste i grijehe. Klement Rimski (II. nego Äprijatelji´ (usp. ' alost nad Bo jom alosti'). On ljubi uvijek prvi. . kako te mogu iznenaditi.gri nja savjesti. izlije iti rane. popraviti dobar glas oklevetanom. eli da budemo osobno. kakvi su tvoji snovi?´ Krv Kristova o ituje preveliku ljubav Boga i dokaz je Njegovog prijateljstva prema nama. kajanje (bol du e i osuda grijeha. 13-15). obnova svojih misli./). koji sadr i jake to ke u kojima se moramo pred Bogom optu iti i moliti opro tenje. te o shvatimo kako je dragocjena njegovu Ocu: proliv i je naime za na e spasenje. To onda nije puko aljenje . . Dru ba Misionara Krvi Kristove NAJ E NAJ E A PITANJA O ISPOVIJEDI A PITANJA O ISPOVIJEDI to je to 'Ispit savjesti'? Ogledalo du e u svjetlu Bo je Rije i.to je potrebno za valjanu Ispovijed? . bitna je metanoia. da dok smo bili grje nici On je dao za nas svoj ivot. sudova i svog ivota (progresivno preobra enje: postati ko-naturalan Bogu). st. poslu nostiBo joj Rije i i savjetima mo e pridonijeti velikom razvoju i rastu u na em duhovnom ivotu: uvoditi nas u duboko prijateljstvo s Bogom i u savr enost ivota. Ovo prijateljstvo mo emo razvijati preko Ispovijedi. pomo no sredstvo .. Bog eka na na odgovor. Iv 15. i da bude 'ispit povjerenja' a ne nepovjerenja. promjena i nutarnja. ve po etak preporoda u suobli enju Kristu.Ispovijed kao izraz prijateljstva. totalna. U prijateljstvu ne govorimo: Ä to moram initi za tebe?´ ve Ä to mogu. 'Ispit savjesti' je dobro pomagalo. zaboravljaju i ono to je iza njega (usp.Stvarno.). "Imajmo pogled upravljen na Krist vu Krv. Ovo je Njegova pravda. kojoj su mnogi filozofi raspravljali moralnu vrijednost. Takav 'ispit savjesti' treba biti usmjeren dvjema pozitivnim zna ajkama: da bude okrenut budu nosti. vrsta odluka ne grije iti ubudu e. svjesnost i nesvjesnost. S pravim prijateljem susre emo se ne samo jedanput u godini ve esto puta. . ne da ne to obavimo za sebe ili zato Ä to moramo´ zbog zakonskih obveza te znamo govoriti Äispri avam se´ ako smo ga povrijedili. iskrenom razgovoru.Formalno. Isus ne eli da budemo Njegovi robovi. esta Ispovijed. kao Zajednica Krvi Kristove ili Crkva lijepi i isti kao zaru nica za svojega zaru nika. Zatim dolazi ispovijed (volja otvorenosti srca Bogu i onome koji je Njegov slu benik): pokornik. itavo bi e ovjeka treba da bude obuhva eno milo u obra enja: srce.

teta. Bog nam daje dovoljno milosne snage da pobijedimo svako zlo. svjesno i voljno. patnjama. slabostima« Kona no. da reknemo i ono to ranije nismo mogli ili htjeli priznati. kao novo stvorenje! Bezgrani nom ljubavlju Bog je kupio moje sveto i uzvi eno zvanje djeteta Bo jeg. propustom i nemarom). Novo smo stvorenje. upoznati korijene grijeha i podru ja koja trebaju pomirenje i okajanje. Po Sakramentu Pokore ozdravljena su sva podru ja grje nosti.Prije Ispovijedi. koje je prijelaz u vi i ivot od kojega kr anin nikad ne smije otpasti. mo emo. to je Ispovijed: tu potapamo natrag.U ovom kratkom prikazu. postani ono to jesi (sv. rije ju.. Sakrament Pomirenja nas pomiruje s Ocem i bra om« Rezultat Bo jeg djelovanja u nama je da smo primili garancije i neophodne snage Duha Svetoga da prestanemo grije iti. Po svakom opro tenju grijeha do ivljavamo novu slobodu da dublje u emo u ljubav Isusovu. prema grijesima protiv Duha Svetoga i u nebo vapiju im grijesima. za sve barem smrtne grijehe. peremo se i izlazimo na novo uskrsno svjetlo i u toj svjetlosti kre emo naprijed. da uma emo krsnu haljinu nevinosti i besmrtnosti. kr anine. svoju grje nu pro lost. Pokajanje treba biti: od srca (mrziti grijeh kao zlo.4). . Mnogi odustaju od Sakramenta Pomirenja konstatiraju i da od toga nemaju nikakve koristi. zdrave i ive. povijesti moje vjere i duhovnog ivota. Grijesi su nam zauvijek otpu teni. To pak. ponovo stvoreni na sliku Bo ju.. nikada vi e ne emo biti isti.13). nije puko 'nabrajanje grijeha'. prije svega. druga ije djelujemo. za vrijeme i poslije Ispovijedi? . Ispovijed je iskustvo iz kojega raste novi ivot.. da opro tenje dajemo i primamo. zato. Uz kajanje.. . djelom.. Promijenjeni smo. na osnovu darova ispovjednika i pokornika. to emo Mu vi e dopustiti da bude Gospodar: Gospodar nad na im grijesima. zna i. u vodu i Krv Kristovu. potrebno je pouzdanje da e nam Bog oprostiti grijehe i dobra odluka (iskrena volja popraviti se i. Za o uvanje ili oslobo enje od grijeha. ograni avamo se na formalne aspekte Sakramenta Pomirenja (Pokore. otpada. duhovnog preljuba« de ava se da gubimo svoju osobnu krsnu kartu napisanu Kristovom Krvlju. najve e dobro. On to eli vi e nego mi sami. vi e ne grije iti. otvara se novome u misteriju spasenja i leti prema budu nosti. Jer mo niji je Onaj koji je u vama nego onaj koji je u svijetu (1 Iv 4. Zato u Ispovijedi tragamo za milo u kr tenja. kao prosjak koji je izgubio svoju posljednju monetu« Eto. Neka se ispitaju kako se ispovijedaju. sve se to mo e sagrije iti mi lju. htjeti biti svet.. . potrebno je ispitati svoju savjest (prema Bo jim i crkvenim zapovijedima. Za te ke grijehe potrebno je re i broj i okolnosti.. kr tenja. Ispovijedi) kao znakovima stvarnog obra enja (sadr ajne aspekte ostvarit e ti sa Bo jom milo u). glavnim i tu im grijesima.. Augustin)« ..Fil 3. to je dublja promjena. smijemo iskusiti da e grijesi biti poni teni i da e na a slabost biti ozdravljena Bo jom snagom.to je potrebno prije. polazna to ka mog obra enja. ve bri no traganje da se usavr i milost kr tenja« . i prije svega to smo uvrijedili Boga kao Oca. mi smo slobodni.Ali zbog slabosti. u svojoj du i raspola emo prisutno u samoga Krista i Njegova otajstva milosr a.Koja je kori t od ovog Sakramenta? Mnogi pisci navode da nas Sakrament Pomirenja u i da. Isusovoj zapovijedi ljubavi. U Bo joj prisutnosti koja sve ozdravlja. uvati se grje ne prigode i dati zadovolj tinu ili naknadu tete /nadoknaditi tetu nanesenu . osje amo i mislimo. Moje kr tenje je vidljivi znak obra enja. U ovom Sakramentu. osuditi ga). Isus nas eli slobodne. to zna i.

koji su slabo prosvije eni. Ispovijed. koji tuma i nu nost izno enja svih i pojedinih smrtnih grijeha. W. Ako bi nedostajala ta raspolo ivost du e. poglavlje V. izri ito navodi: Ispovijed treba biti ponizna. napominju. a dijelom zbog jednako tako pogre noga su avanja sadr aja moralnoga zakona samo na zapovijed ljubavi. Pomiruju i jedno i drugo. vjernik mora. istoga toga zasjedanja o svemu tome podrobno govore: Kan 7: 'Ako netko ka e da u sakramentu pokore nije potrebno po bo anskom pravu /iure divino/ i raspolo ivosti ispovjediti sve i pojedine smrtne grijehe koji su se spoznali nakon du noga i pomnoga razmi ljanja. pak. ili ako ka e da je ispovijed korisna samo za pou avanje i tje enje pokornika te da je neko vrijeme bila po tivana samo kako bi se odre ivala kanonska pokora. izlije iti rane«/). neka bude izop en. po sebi je o igledno da ispovijedanje i optu ivanje grijeha treba uklju iti ozbiljnu nakanu i odluku da se u budu nosti vi e ne e grije iti. koji tuma i ovu nu nost ne u granicama obi noga disciplinskoga propisa Crkve. o ujka 1996.47). da nije dopu teno ispovjediti lake grijehe. br. nakon ispita savjesti. a manje kao 'slavlje' obra enja (Lk 15. ne ispovijeda na cjelovit na in smrtne grijehe u smislu kako to donosi spomenuti Tridentski koncil i. papa Ivan Pavao II. Ako bismo odluku da vi e ne grije imo eljeli osloniti samo na svoju snagu« ogrije ili bismo se o istini o ovjeku« . D. popraviti dobar glas oklevetanom. 1679). zasjedanju. velikom pokorni aru. No kako kajanje treba prije svega proizi i iz boli to se uvrijedilo Boga. no Rimski obrednikRed Pokore odre uje da Ispovijed mora biti cjelovita: Da bi postigao spasonosni lijek pokore... dijelom zbog pogre noga svo enja moralne vrijednosti samo na takozvanu 'temeljnu opciju'. kan 7. poglavlje V. Betancourt. pristupaju i sakramentu pokore.svojevoljnoga i su enoga tuma enja 'slobode djece Bo je'. to se ti e poniznosti« (ona ) se uistinu poistovje uje s osje ajem gnu anja prema grijehu (Ps 51. ve kao zahtjev bo anskoga prava. kao to to na XIV. kona no. kao u itelj vjere.ne u granicama obi noga disciplinskoga propisa Crkve. te i zbog« . W. kona no. . koja se eli kao tobo nji odnos privatnoga povjerenja. tako se nakana da se vi e ne grije i treba temeljiti na bo anskoj milosti koju Bog nikada ne uskra uje onomu koji ini to mo e kako bi djelovao po teno. tako er i one tajne te u injenih i protiv dviju posljednjih zapovijedi Dekaloga. te i okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha .' (DS. nego jer je mnogo ljubila (usp. 22. i 8. Baumu. To je.. tada ne bi postojalo kajanje« ne postaviti se protiv mogu ega moralnoga zla zna ilo bi ne osuditi zlo. bili i ovom poukom uvjereni da je odredba po kojoj se zahtijeva potpunost u odnosu na vrstu i broj.. mo da to no. H. Lk 7. H.5-6). nadalje. govori Tridentski koncil. govore i o ovom Sakramentu (npr. Kanoni 7.Osim toga.kao da Gospodinu. u Pismu kard. 7a). ili. za neke.24.grijehom: vratiti ukradene ili zadr ane stvari. Papa. esto shva enoga nejasno. i 8. osje a potrebu da ozbiljno upozori da cjelovitost Ispovijedi treba shvatiti u smislu kao to to na XIV. nau ava Tridentski koncil. reagira na sve enika koji na propisan na in ispituje radi nu ne cjelovitosti. povjerenjem u postizanje toga pobolj anja. cjelovita.. zanemaruju i posredovanje Crkve. ne kajati se. Neki teolozi. izme u ostalog. Mühlen«). kako bi to oprostila. Caldelari. onoliko koliko to sje anje potpuno ispitano omogu uje spoznati. sje a (Prethodne napomene. pra ena vrstom i velikodu nom nakanom za pobolj anjem u budu nosti te. popraviti sablazan. ispovjediti sve eniku sve i pojedine te ke grijehe kojih se. pokatkad.. treba biti cjelovita u tom smislu da treba iznijeti 'omnia peccata mortalia' /sve smrtne grijehe/. kao da si on dopu ta bespravno uplitanje u sveti te savjesti. ve sredstvo oslobo enja i radosne vedrine. navode da se za neke ovaj Sakrament pretvorio u mu no i detaljno opisivanje svih grijeha. ne mali broj vjernika. ve kao zahtjev bo anskoga prava« (DS. elim i molim kako bi vjernici. tra e i u naravi Ispovijedi ono to je esencijalno va nije od formalnih zahtjeva. na alost. zasjedanju. te i okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha.32). uz isklju ivanje ostalih grijeha. . da je eni grje nici Isus sve oprostio ne zato to se je savr eno optu ila.Neki pisci. ili da oni koji se trude ispovjediti sve grijehe ne kane ni ta ostaviti bo anskoj milosti.. nije neki teret koji se na njih proizvoljno tovari. 1707)« Danas.

to omalova avaju ili ak ne znaju! . to milost Bo ja doti e ovjeka. poduprta molitvom«(Ivan Pavao II. ve . posvete mnogo vremena svakoj osobi? . O potrebi cjelovitosti Ispovijedi. jer bi to bilo pokazivanje nepovjerenja kako prema Bo joj milosti tako prema pokornikovoj spremnosti).Tu barem ne bi smjelo biti rasprave: nije isto jesam li ubio jednog ovjeka ili deset ljudi. iz osvete ili prekora iv i granicu nu ne obrane (to je to: 'priznati po broju i vrsti. a da ne govorimo o pokornicima. Denzinger-Schoenmetzer. te iskreno obra enje. Zagreb..Na to pitanje Crkva odgovara prizivaju i tajnu Otkupiteljeva Utjelovljenja: to je po ovje nosti svoga Sina i preko vidljivih znakova ustanovljenih po Njemu. psihijatru ili psihoterapeutu. ako nedostaje kajanje ili odluka ne upadati u grijeh (usp. ponovo progovara u svom apostolskom pismu (motuproprium) Misericordia Dei (07. Kristove svetinje Sakramente. svetogrdno se ispovijedam i primam. 1997. kao i ako svojevoljno zatajim neki te ki grijeh. 'pijanom milijarderu' ili siroma noj starici koja taj dan nije imala za kruh i mlijeko (jedno i drugo je zlo. Ispovijed nije valjana i ne opra taju mi se grijesi. Mogu e je da. Uputno je nadalje napomenuti da je jedno postojanje iskrene odluke. Kr . No.te i grijeh!). u skladu s pona anjem svetih nau itelja i ispovjednika o pokornicima koji obi no ponovno upadaju u grijeh . Ivan Pavao II.000 kn.ne e se uskratiti sakramentalno odrje enje onome koji se je. premda u iskrenosti nakane da se vi e ne grije i. a drugo razumski sud o budu nosti. nakon te koga grije enja protiv bra ne isto e. utoliko vi e to se ne pomirujemo samo s Bogom. za to ne 'izravna ispovijed' Bogu? Za to ne pomirenje u tajnosti savjesti? Za to nije dosta da ovjek sam svoje stvari uredi s Bogom? Nije li bolje po i psihologu. tj.udno je da mogi sve enici. . iskustvo pro losti i svijest o sada njoj slabosti pobude strah pred novim padovima. npr.. 71-78). sada njost. mo emo re i da je najva nija vjera i ljubav s kojima se pribli ujem milosr u Oca.. travnja 2002. ka emo da ga ne trebamo.). Enchiridion Symbolorum 3187). ali to ne donosi predrasudu o vjerodostojnosti nakane da se u ini sve to se mo e kako bi se izbjegao grijeh. . tako inim jo i novi grijeh. a koja nije (H. falsificirano i bez prave nakane. Sve enik mo e i uskratiti odrje enje.manje ili vi e svjesno. Jasno je da sve enik ne mo e dati opro tenje grijeha ako mu ih ne ispovjedim. jer oni. tj. za razliku od sve enika koji postupaju neosobno-legalisti ki ili ne ele ispovijedati ili nemaju vremena za pokornika. a ovo drugo je . Caldelari). Stoga i pomirenje treba biti vidljivo (kao to su takvi i svi va niji doga aji u na em ivotu). jednom ili deset puta. Samo Bog znade koja je Ispovijed dobra. U kona nici. kada je s tim strahom ujedinjena volja. te okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha'): nije isto jesam li ukrao 5 kn ili 100. a drugim povodom. str. to zna i da Ispovijed 'nije valjana'? Ako nema iskrenog kajanja i odluke da vi e ne u grije iti. koji je i sâm du a i tijelo. Sakrament Pokore«. pokajao.Za to se ispovijedati pred sve enikom (koji je isto tako grje an kao i ja). te unato ponovnim padovima pokazuje da se ho e boriti protiv upadanja u nove grijehe (ispovjednik e izbjegavati tra iti bezuvjetna jamstva koja su ljudski nemogu a za budu e besprijekorno pona anje.. ako mu ih ne ka em tako da ih mogne upoznati.

Rimski obrednik: Red pokore. Tko do kraja tjera pravdu.Tek kad se pomirim s bli njima. ini nepravdu! Pravednost nije dovoljna . kao uvjet za primanje Vode ive). povjerio svojoj Crkvi na Uskrs: mo i vlast opra tati grijehe u Njegovo Ime. . Potpuno je beskorisno vjerovati da mi Bog opra ta moje grijehe sve dok ja odbijam ili zanemarujem pomirenje s bra om. da se sam spasim). bit e im opro teni . ve i 'javno' priznanje (u zajednici-Crkvi. Ono to ni jedno ljudsko bi e ne mo e po sebi dati.sa cijelom crkvenom zajednicom iji smo lanovi a koju smo svojim grijesima ranili i ponizili. Danas Crkva ini jasnijim pomirenje sa zajednicom kada obred Pomirenja zajedni arski slavi prema drugom od tri odobrena na ina. Split.Nadalje. i Isus e mi dati svoje opro tenje.Iv 20. svaki grijeh je uvreda Bo je ljubavi i vrije a Crkvu u njezinoj cjelini (bra u).23. Lk 17.. kao svoj prvi dar. . ne e biti opro tenja niti oslobo enja niti ozdravljenja bez iskrenog pra tanja drugima koji su zgrije ili protiv mene. izvor duhovnog i du evnog ozdravljenja. Apostolima i njihovim nasljednicima (koji su zare eni za tu posebnu slu bu i posve eni za to Duhom Svetim) povjerio je uzvi enu i odgovornu slu bu opra tanja (Primite Duha Svetoga. Kr anska sada njost.. Crkva nas u i da je nakon te koga grijeha za vje no spasenje apsolutno nu no to 'drugo kr tenje' ili 'druga daska spasa' (DS 1706). s bra om. HBK. str. koja je trpjela zbog mene). odjeljak u nastavku. dakle. samo On. 'kajem se' . Bog mi opra ta smrtni grijeh i 'savr enim pokajanjem' izvan Ispovijedi.21-22. Povrijediti jednu ljubav zna i uvrijediti drugu. Nije dovoljno oti i na Ispovijed. Pomirenje s bra om kazuje da sam iskren tra e i Bo je opro tenje.. ali samo ako pri tom vrsto odlu im da u se ispovijediti im mi to bude mogu e!/). Osim toga.duhovne vje be. Vojevati pod Kristovom zastavom . Bog.23). nove mladosti i radosti. str. ljubavlju. 2. uvjeravati i varati sebe da je dovoljno Bogu priznati svoje grijehe i od Njega zamoliti opro taj. ili barem odlu iti to to prije). 11. Duh Sveti nas u i da treba pra tati kako Bog opra ta: On nikoga ne isklju uje iz svoje ljubavi. Verbum.i zato je pakao vje an). .nju nadilazi ljubav. Bog tra i da oprostimo da ne bismo trpjeli. iskreno pomirenje s Crkvom jest uvjet da dobijem Bo je opro tenje /v. Uskrsli Krist je. osnovao je Crkvu da u Njegovo Ime daruje bo ansko milosr e. istina. znati: 1. Sve enik predstavlja Crkvu (i Bo je milosr e) i kad mi daje opro tenje. Va no je. Bo ja utnja dolazi kad ljudi vi e nisu jedni drugima slika i prilika Bo ja. to je Crkva koja mi preko njega opra ta i vra a me u puno zajedni tvo s njom i s Bogom.18-19). To je izri ita volja Isusa Krista.. dolje.). Ako eli mir. Ne postavljaj nikakvu granicu opro tenju uvreda (usp. koju je Bog po . ni Bogu ni ovjeku: ' ao mi je'. 175. 'oprosti'. Bratska ljubav znak je moje ljubavi prema Bogu. On je odredio da je ispovijed grijeha Crkvi znak mojeg pomirenja s Njim. Nemilosr e je protest protiv milosr a Bo jeg.35).Pomirenje je isprva bilo javni in: biskup je na Veliki etvrtak molitvom i polaganjem ruku primao i pomirivao pokornike. 2004. ni drugima zadavali bol. a vlast odrije iti od grijeha da imaju samo valjano zare eni biskupi i sve enici (I. Gospodin me poziva najprije da molim opro tenje i da oprostim drugima (to je po etak ponovnog uspostavljanja naru enih veza izme u izme u mene i bli njih i izme u nas i Gospodina Boga. Mt 5.Ne vrijedi se. Nije dovoljna samo osobna svijest svoga grijeha (ja pred sámim Bogom. mora oprostiti od srca (Mt 18. Bog je izme u Sebe i ljudi odredio posredni tvo Crkve... opra ta moje grijehe (u Crkvi i preko Crkve). Zagreb.4). . a doma ili u susjedstvu ili na radnom mjestu netko je zbog mojih uvreda bolestan (prije se treba pomiriti s bratom. usp. premda je Bog povezao svoje opro tenje s opro tenjem Crkve. Fu ek. 1975. stoga. nema mi opro tenja od Boga ako ne primim opro tenje od Crkve i ako se s njom ne nastojim pomiriti (to je nauka Isusova. Obred pomirenja vi e pokornika s pojedina nom Ispovijedi i odrje enjem. Mr njom ovjek mo e postati sotona (sotona nikada ne mo e re i. Mt 19. s Bogom. Jedina apsolutna prijetnja. zato pravda mora biti ubla ena milosr em. Kojima oprostite grijehe.

Ivan Krizostom ka e: Bog tra i da prvi treba moliti za opro tenje onaj koji se je prvi sjetio problema. sve ini da ukloni i uzroke i posljedice sukoba. kad ne budemo gorjeli ljubavlju. Kr anin sije mir . Lk 6. vrije anja i nepravde. Sv. ve sada . svi putovi nedovoljni. ovjek. A to ako te uvreditelj i dalje progoni? Isus ka e: Radujte se. Budi iznad neprijatelja.pa e vidjeti kako se ostvaruje Bo je djelo u njemu.. varka. a ne onaj koji je prvi uvrijedio! Sli no ka e i papa u Sarajevu: Ne treba ekati da se drugi promijene: tako ni opra tanje ili tra enje opro tenja ne treba biti uvjetovano pokajanjem na drugoj strani.Mauriac). iz kr anske ljubavi. ali ne zaboravljam.Ne pokazuj prstom na pogre ke svojih bli njih. Budi. tko je pak milosrdan. gasi po ar . Bez milosr a. ta je molitva vjerojatno uputila Savla u Damask. Nije kr anski ni re i: Opra tam.34-35). Oprosti svakome ak unaprijed. u tebi samome. samo je ona vjerodostojna. Jorge L. . Kona no. proglasi ga pred Bogom nevinim (to ne zna i pristati na nepravdu /opra tanje nije 'ubijanje' nepravde/.. . Bra a bi nam prestala biti onda kada bismo prestali govoriti: 'O e na '! (usp.1-5)... Nikada se ne rje ava problem pokazuju i prstom na druge. Kain e Abelu: Jesi li mi oprostio? . sv. ali Bog vidi. nikada poniznost!). jer ti vjerojatno nisi znao to ini (usp. milosrdan prema drugima kao to je Isus bio s nama: On ka e da nas Njegov Otac ljubi kao Njega samoga a i On da nas ljubi kao to ljubi svoga Oca. Na i pravi neprijatelji su u nama samima (J. Ne u biti 'ka njen zbog' svoje okrutnosti . Pra tajte i oprostit e vam se. na uvredu odgovara molitvom. Crkva vjerojatno ne bi imala 'Pavla'. Toma Akvinski). 34). Samo ljubav poznaje savr enstvo Zakona. smatra nevinim jer ne zna to ini'. likuje nad sudom .Ubio sam te.Doista se ne sje am. sve ostalo je teorija.60).a ne razdor. Samo ljubav daje razliku izme u sinova avolskih i sinova Bo jih (sv. Borges navodi slijede i primjer: Abel se i Kain susre u s onu stranu.! (Mt 5. re e Kain. kako ga On obnavlja i isti. ali Bog e se osvetiti. ali onaj zna to je u inio. eli li biti bo anski. a nije moj bli nji . budi bo anski milosrdan prema drugome (usp.Pa kad si ve jednom oprostio . . izbjegava zadjevice. Svako takvo tvoje milosr e ima budu nost. sva ostala djela hibridna. ja opra tam.A to to?. jer mjerom kojom mjerite vama e se zauzvrat mjeriti (Lk 6. Nije opra tanje ono to to se esto uje: Ja opra tam. razori mrak u sebi.. a pra tanjem uvreditelja. ne uzmi im ovo za grijeh (Dj 7... na klevetu odgovara blagoslovom. nadmudrivanja.ne napada. . ja se ne u osvetiti. u svjetlu vjere... Nemoj Gospodina suobli iti svom liku. To je molitva koju Gospodin rado usli ava. Augustin).Nepra tanjem ka njava sebe. stoga.-B. ako si pak blag. sva ostala sredstva su nemo na. jest ova: u mukama je svatko tko od srca ne oprosti svome bratu (Mt 18.. Kr anin. ako je progonjen . Nemilosrdnom i sud e biti nemilosrdan. Lk 23... Ako si strog prema drugome. da i tebi ne bi Bog opozvao svoj oprost (pro itaj parabolu o 'opozvanom oprostu': Mt 18.svima onima koji e te povrijediti do tvoje smrti. . Mt 7. bra a smo. tko e zaustaviti daljnja nasilja (C. upita Abel. to je gotovo!. Bossuet). pretvori zlo u dobro! Kad nevini ranjava onoga koji ga je ranio. koji je pokraj mene.ne vra aj se vi e na to.12).23-35). gotovo e uvijek pogrije iti. da te nitko ne mo e uvrijediti (u nama se vrije a samo oholost. svaki je od nas ranjen isto nim grijehom i potrebno je imati samilosti jedni za druge) . To nije kr anski na in opra tanja. Stjepan (gledaju i Savla): Gospodine.to je pakao! Povjeruj da nema neprijatelja. Moli kao sv.. govori: Povrijedio si me i mrzio sam te. nego ga.. posreduje me u sukobljenim stranama.. Caretto)! Onog dana.Isusu izrekao.. nastoji oko uspostavljanja mira i sloge. Isus re e: Ne sudite i ne ete biti su eni! Ne osu ujte i ne ete biti osu eni.36). opra tanje se ne uvjetuje..slu a i uti.manjak milosr a ve je samo po sebi pakao. Neki crkveni oci vele: da nije bilo Stjepanove velikodu ne molitve posredovanja. ali sad ti opra tam u Isusovo ime.jer e po mjeri svoga . mnogi e umirati od studeni (F. odgovori Abel. Htjeli-ne htjeli. Blagost i krotkost spadaju u Isusovih osam bla enstava. ne e nikada.37-38..

. Zbog ne ista ti srca. jer bi tvoja rije bila hipokrizija (prijetvornost). molim Te. Ina e . Zato je jako va no da se iskreno ispovijedam i kajem. a ne istina. Sveta s. ali ne i ljubav. Ako su tvoje rije i istinite.. tvoj ivot mora biti izgra en upravo na ovim Njegovim rije ima. Kad nas Gospodin gleda. Gospodin te to ne e pitati ni poslije smrti ni na Posljednjem sudu! Kad Bog opra ta. jer bi to bila samo istina. No. postoje rije i koje mogu ubiti. jedno je sigurno: Krist ni u toj to ki ne pozna uzmaka. Grijeh vi e nema nad nama nikakvu mo . pa i najmanjem grijehu . a ne sebeljublju (R.34).uti. Zagreb. ve u Duhu Svetom. HKZ 'Mi'. 335-338). Ako je tvoje jedino sredstvo eki . Varillon). Da. radi sebe opa ine tvoje bri em.na e li te avao u tvome. . to je tolika snaga duha da njegov oganj mo e zapaliti itav svijet! U svako vrijeme bilo je to 'nesuvremeno'. Priznaj tako er i lake grijehe koliko ih se sje a . neka bude jo vi e okru ivan..15-17): Kani li koga to opomenuti. ne eka te vi e kao zapreka na putu sjedinjenja s vje nom Ljubavlju: tebi se grijeh bri e i Bog se vi e ne sje a tvoga zla: A ja.to treba re i na Ispovijedi? . da pro isti i posveti va jezik. Netko lijepo re e: Tko sa sobom uvijek nosi otko enu pu ku. utjet u o zlu to je u njemu i za koje samo ja znam.25). Faustina savjetuje: Molite Gospodina. niti tako da poru i sve mostove izme u sebe i bli njega . jer nas je Krv Kristova o istila od svih grijeha i zasvagda usavr ila posve ene (Hebr 10. Mt 18. Nikad ne opominji ovjeka koji tebi ini zlo . Okru uju ga. jer u oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih ne u vi e spominjati (Jr 31. . opominji onda kad vidi da netko ini zlo bli njemu. Sinovi svjetla. koje nam je otpustio po Krvi svoga Sina.. . i grijeha se tvojih ne spominjem (Iz 43. Priznaj sve te ke grijehe prema broju i vrsti. u vrsti ga u radosti. iskazati milosr e . Bog nije mogao stati uz tvoju dobru namjeru. To zna i: ako si po inio te ki grijeh. Pred Njim smo sveti i neoskvrnjeni. pitaj se za njihov broj i za sve okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha. opra ta zauvijek. Gospodin ima jednu 'nesavr enost': lo e pam enje na ih grijeha. Bundala o 'bratskoj opomeni' (usp. svaki put poslije Sv. Oprostiti.uti. na tjedan. Ako ne eli odbaciti Krista. na kraju e nekoga i ubiti. Bundalo. ali neistinito . neka ti srce ari od ljubavi za bli njega. obo avaju.Bo je je obilje je. Tako ine oni koji prigovaraju. koliko si puta koji grijeh po inio po inio prosje no na dan. Zapamti: sve to si valjano ispovjedio. njegova me radost ra alostila. Opomena slu i ljubavi. Dok govori . kako ne biste njime ranjavali druge. Ne otvaraj usta svaki as i im grijeh ugleda . ne ini to prije Ispovijedi. str. Isus nije hodio svijetom prigovaraju i.14).milosr a zadobiti mjeru Bo anskog milosr a.. rtvujem ti ovu bol borbe moje volje protiv mog zlog srca! (F. Ne nabrajaj sitnice da ne izgubi Bo ansku blagost. Ne postoji vi e nitko. napasti i poniziti po osobi koju opominje . Evo kriterija za tvoj govor o drugome: Ako su istina i ljubav u tebi .Savjeti R. tko bi me mogao optu iti pred Bogom.. hvale. Bolje je . reci barem. gleda nas kroz Rane svoga ljubljenog Sina.radije zlo pretrpi opra taju i. pri esti. Ako ne zna broja.Evo kako mole kr ani: O e. duh Tu itelj zbraja grijehe. pokajao se i u skru enoj pokori zadovoljio Bo joj pravdi. po tovan. I ne reci opomenu na takav na in da u e u razgovor s grje nikovim duhom. na mjesec ili na godinu. ako nisi u stanju Milosti.tada govori a ne uti. jer njega ni u kakvo dobro ne e mo i uvjeriti. a drugoga povre uju . Ako tvoja rije govori ljubav. na kraju e svi drugi za tebe biti avli. Dan e ti prote i u zabijanju avala. ...izrugat e te.Ispovijedi se od svoje zadnje iskrene Ispovijedi. hvaljen! Uzmi moje dvije ruke i prisili ih da plje u u njegovu ast! Govorit u o onom dobrom to ini. da budem iskren prema sebi i Gospodinu.kloni se razgovora iz kojeg izviru grijeh i sva a.

stavljati sebe Bogu na izlo bu. lo ih govora. Ljubav Bo ja ne lije i onoga koji si umi lja da nema rana. 'pravednici' . Bog nam je stvorio du u na svoju sliku i priliku: samo takvu sliku htjet e primiti natrag. Fu ek/. pjevati Njemu pjesmu o sebi . nedostatak pa nje prema drugima.8).7)! Bog koristi osobe. 'u ivala ka samodopadna la na hvalisavost' /I. . samodopadno privi enje. Tako.14). da vje ba na u poniznost.). Toma Akvinski tvrdi: Radije bih podnio sve muke ovoga svijeta nego li svjesno Boga uvrijedio malim grijehom. la .to je protuslika pravog priznanja. a ne . Dolazi Bogu. kao to je On sám. Tko nije pao.. ako tra imo opravdanje za grijeh. samohvala. Najve i sveci otkrivali su najve e prljav tine u sebi. da nema vi e nada mnom nikakvu mo !. uve avati ili umanjivati. ako ne trebamo Opro tenje . Augustin). uzvi eno bi mislio o sebi (usp. Dok ne budemo ljubav. uvaj se umi ljanja da 'grijeha nema ' . po grijehu treba 'o inuti'. nesavr enstvom i mlako u jesmo (zahla enje u ljudskim odnosima. Uvidjet emo jednoga dana.ne i i na Ispovijed nego se neiskreno ispovijedati.takva 'pobo nost' Gospodinu ne bi bila nimalo draga. to e vidjeti vi e blata na staklu svoje du e (Z. Isus ka e: taj ne e biti opravdan (usp.. tko nije prljav.. Kad god mi pred Gospodina do emo. bez obzira na to to one mogu biti i meni poticaj za grijeh: pred Boga dolazim optu iti sebe. to ti je du a bli e Bogu.9-14 dolazi 'pohvaliti se'. .. te grije imo. Bo e.. vidi . Tzv. Ako jo uvijek mislim da 'nemam grijeha'. nestrpljivosti.-B. svom du om i svim umom svojim) i svoga bli njega (kao samoga sebe)? Dakako. nikad ne e biti o i en. samo oholica mo e na to potvrdno odgovoriti. kod kojeg si se sve enika ispovijedio. da se mnogi nalaze u istili tu zbog malih pogre aka.. tisu e manifestacija egoizma koje poznaju i najvjernija prijateljstva. nedostatke i grijehe.. tko propuste svoje da zapazi? Od potajnih grijeha o isti me! Od oholosti uvaj slugu svoga. ve ga uzdi emo kao moralnu vrijednost i dobro . Ako ih uzima olako kad ih va e . koje nam nanose zlo.13-14). dakle. ne emo mo i stupiti u svetost Njegova Doma. i to u hramu! . Bogu je dra a na a poniznost i skromnost ('Bo e. Ne smijem iznositi i opisivati pogre ke svojih bli njih. Iv 8.. na u strpljivost.to ne treba re i? Ne elim opravdavati ili braniti.. 1 Iv 1. . nismo ni svjesni do kojih nas dubina obi aji svijeta ranjavaju zavo enjem i porobljavanjem.. suvi nih rije i... to nisam kao drugi'). prikrivati ili pre utjeti svoje slabosti. Ako postepeno gubimo svijest o grijehu kao zlu. nego se optu iti. i ne gledamo ga vi e kao moralno zlo. Bossuet). trebam moliti: Ali. premda voljno mo da i nismo u grijehu. Lk 18. svi smo mi prosjaci (sv. milostiv budi meni grje niku!') nego naduvena dobra djela ('hvala Ti. veli anje samog sebe.Sasvim je svejedno. Sv.. onda On slu a to govorimo: hvalimo li Njega ili sebe pred Njim. Neki sveci navode. Pred dragim Bogom.ne trebamo ni Spasitelja! (evo. a ne druge! Kad bi Mu dolazili oni koji druge okrivljuju i tu akaju.). zlog raspolo enja. nikad se ne e di i.nepristupa ni su za milost. Grje nik nema pravo suditi drugoga grje nika (usp. Sudac). da mnome ne zavlada (Ps 19... boj se kada ih broji (sv. Franjo Asi ki).Govori ono to jesi sagrije io (farizej u Lk 18. koliko su nam oni..korisni! (J.ne trebamo ni Opro tenje. koji nas razapinju . dokle to vodi!).jer bi tada bio daleko od Boga. Neosjetljivost na grijeh mnoge male i potajne grijehe ostavlja izvan doma aja na e vjerni ke savjesti. u na elu. a da toga nismo ni svjesni. Tada se moram barem zapitati: jesam li savr eno ljubio Gospodina Boga (svim srcem. Ne uzimaj olako grijehe koje nazivamo 'lakim'.

sv. gubave istite. samo da se ne izgubi ni jedna od mojih ov ica! A jednom uzdahnuv i re e: Te ko podnosim teret odgovornosti za tolike du e. lak e e ti mo i pomo i da napreduje u dobru i penjanju na brdo Bla enstava. Va no je da prema njemu mo e biti potpuno otvoren i iskren. Isus apostolima daje nalog: Putom propovijedajte: 'Pribli ilo se kraljevstvo nebesko!' Bolesne lije ite. Kad te upozna. ali nije ni duhovni razgovor ni psihoterapija.Ispovijed nije duhovni razgovor ni psihoterapija. Rim 12. stabilnu i duhovno sazrelu. navodi: Dio je pastirske slu be saslu ati svu bra u s velikom. ne smije se postupati povr no.Dobro je imati stalnog duhovnog pratitelja u tvom duhovnom rastu.. Ispovijed je: do e i ka e svoje grijehe.ide zahvaliti Bogu i izvr iti pokoru.2) govori: Lije enje od Svevi njeg dolazi.dobije odrje enje . ne daj da se tko od mojih upljana izgubi! Ja sam spreman trpjeti najstra nije muke do konca ivota.Ispovijed je lijek. I u enici su navje ivali evan elje i lije ili posvuda (Lk 9. .. Ispovijed je lijek. .pokaje se . On e ti pomo i da Gospodin. No.. . ali nije ni duhovni razgovor ni psihoterapija. Sirahova (38.15). u svom pastoralnom pismu od 29. nikad prema du i u patnji.. Sve enik . dakle... isto to je radio Isus.Mnogi pokornici daju svjedo anstvo ne samo ozdravljenja duha kada su u Ispovijedi . koje su. nije htio da od Njega naprave udotvorca. daje ti odre eni savjet i pokoru . da i ondje propovijedam! Ta zato sam do ao (Mk 1. 06. Knj. umanjuju i njezine probleme ili.nije srce sve enika. to je gore.. 1992. O. rado u i i sve eniku koji ne e zavr iti prije nego to zapo ne.17). ali ne mora uvijek biti i ispovjednik. rado bih napustio nebeski dvor da ga saslu am.odlu i s pomo u Bo jom vi e ne grije iti ..38).. koju mo e pitati i oslu kivati. da propovijedaju i ine znakove oslobo enja i ozdravljenja.Isusov poslanik di e Duhom Kristovim. Tako nije postupao Isus! Ne znaju li sveti slu benici da upravo njihova indiferentnost esto prisiljava jednostavne i nepou ene da se obrate. zloduhe izgonite (Mt 10. On je prijatelj koji s tobom mo e plakati i radovati se (usp.3).2). Isus je navije tao kraljevstvo Bo je i lije io bolesnike (Lk 9. osobu punu Duha Svetoga.7-8). Male Terezije neka i nama bude nadahnu e: Ne u si uzeti po inka na nebu do konca svijeta. Tek kad e an eo re i: 'vrijeme je svr eno'. Za titnik svih du obri nika. objektivno i jasno. upnik ar ki molio je pred Svetohrani tem: Moj Bo e. dobro je imati stalnog ispovjednika. Gemma. .. . osobno. jao. odbijaju i da ju se saslu a. nikad. re e Isus. i nikad. a On je Duh koji stvara pomirenje i mir opro tenjem grijeha. sumnje i nejasno e /provjeri "svoj" sud pred sudom Crkve!/). bez uveli avanja i umanjivanja ...sve eniku. edan sam tolikih du a. velikom strpljivo u. Duhovni pratitelj mo e. Biskup Isemia-Venafra. Gospodin lije i one koji su srca skr ena i povija rane njihove (Ps 147. nego radi tvoga dobra (mo e mu re i i svoje pote ko e. Filip Neri jednom je rekao: Kad bih ve i do ao na prag raja. Primjer sv.6). Ali on ne preuzima tvoju osobnu odgovornost za tvoj ivot. i dr em pri pomisli na as kad budem jednom morao za njih davati ra un.Ispovijed je lijek. tobom upravlja i vodi te kamo On ho e. Vo a tvoje du e. krivim praksama. Sila Ga je Gospodnja nukala da lije i (Lk 5. Ispovijed je Sakrament za opro tenje grijeha.edan sam. avao mu ne mo e ni ta. Tko ima takav autoritet poslu nosti. povla teno sredstvo za djelovanje Zloga i za njegovu pobjedu? Sv. molim Te. A. On ima o inski autoritet ljubavi.. . Ispovijed je jedna od rijetkih stvari na svijetu koja se u urbi ne mo e dobro obaviti.sve enik te mo e ne to pitati: ne radi sebe.. (Ipak. Ako nema duhovnog pratitelja ili se kod njega ne ispovijeda . koja pozna zakonitosti i zamke na duhovnom putu.... tada u se odmoriti... mrtve uskrisujte. odnosno iscjelitelja: Hajdemo drugamo. vi ne znate to to zna i iz upnog stana stupiti pred Bo je lice. a duhovna pratnja nije. Srce sve enika koje ne krvari . a jedan bi grje nik do ao tra iti moju slu bu.

Jelsa. U ivotu iskusan ovjek ili psihoterapeut mo e otkriti i posvijestiti potisnuta negativna iskustva i pretjerana i ekivanja. razmotrimo napastovanje Isusa u pustinji (Mt 4.Radi poja njenja papina upozorenja. str. te nastavlja: Ispovijed je milosrdno sudi te ili mjesto duhovnog lije enja. odgovorih.cit. Do ite k meni svi koji ste izmoreni i optere eni i ja u vas odmoriti (Mt 11. D. 1994. Duh i voda. esto je nazivano medicina salutis.. pokornik i ispovjednik moraju ostati ponizni. Njegovo otkupiteljsko djelo. Mühlen. No. iskustvo grijeha se ne izopa uje u o aj (op.. 1996.To je nedvosmisleno.Sv. koji nam poma e ozdraviti od bolesti duha. 03. Ivan Pavao II. ne optu ivati.. Tko drugi mo e stupiti do tih dubina u kojima smo ranjeni.papa ne eli staviti Gospodinu granice: tä Bog je Stvoritelj i duha i tijela i psihe! ovjekov duh pro ima itavo tijelo i psihu.Sakrament Pomirenja ima terapeutsko ili medicinalno obilje je. Ja bih trebao do i k Vama. uputiti psihosomatskim stru njacima.3). do ao na pregled i psihologu u poznatoj zagreba koj ustanovi. to sam po zanimanju.. koje prkosi zakonima sile te e (osobna . . nego i tjelesnog ozdravljenja kada su svoje grijehe i svoje srce povjerili Isusu kako bi ih On mogao izlije iti.. a ne na podru je duha (= podru je vjere i ljubavi). ve od prvih kr anskih vremena. on iscjeljuje sve bolesti tvoje (Ps 103. Blagoslivljaj Gospodina.mitolo ko bi e. Ispovijed je sama po sebi lije enje koje vodi k potpunom ozdravljenju (D. psihoterapija i uop e medicinska nastojanja nisu sposobna rije iti neki duhovni problem ili ga uop e detektirati (mo da samo simptome) te pokornika sa takvim duhovnim problemom ne emo nu no slati . ona nije psihoterapija (ni koja druga profana katarza). esto se ta nastojanja spoti u o nepremostive granice i katkada imaju za posljedicu ak i daljnja kriva dr anja i pogrje ke. bez daljnjih ispitivanja.28).. odgovorio je i istog trena. te stanje duha mo e lije iti i tijelo i psihu. kada sam radi produ enja voza ke dozvole. znamo da ponekad nikakva psihologija. oslobo eno ljudskih mogu nosti. pomagati i lije iti. ne tra iti u Ispovijedi iscjeljenje u tehni kom smislu rije i. Betancourt). str.. Ispovijed je susret s lije nikom duha. Isus je u Evan elju esto predstavljen kao lije nik: Ne treba zdravima lije nika. pred Apostolskom Pokorni arnicom).svemo nog magi ara (oholost: da tra i hranu izvan Boga. . 308-309). navodi: elim lije iti. ispovjednik ne treba sâm preuzeti tu ulogu. no.1-11 i //): Sotona je htio u initi od Isusa (nadovezuju i se na Njegovo kr tenje: Ako si ti Sin Bo ji. .): . U tom smislu.. Novi susret s Bogom. a ne Vi k meni. . upozorava: Ispovjedaonica nije i ne mo e biti alternativa psihoanalizi i psihoterapiji. a ne medicinalno u u em smislu i psihijatrijsko. Bog Biblije poti e svakoga na to da sve nezdravo Njemu donese (bez prethodne toalete): On lije i one koji su srca skr ena i povija rane njihove (Ps 147. dakle. . Lije enje u Ispovijedi je 'hagioterapeutsko'. Oba ta aspekta Sakramenta zahtijevaju poznavanje nutrine grje nika kako bi mu se moglo suditi i dati odrje enje. Sve enik. du o moja. No. lije nik-psiholog me upitao. stavio na dokument svoj formalni potpis).. S tim nije uvijek povezano pravo ozdravljenje. misle i na pastoralnu praksu pokore.To je jasno i odnosi se na 'medicinske slu ajeve' bolesti psihe (= podru je psihijatrije). Molitva za ozdravljenje od sje anja i (pretjeranih) i ekivanja i molitva za opro tenje put je prema tome (H.od Stvoritelja k stvorenju.2 sl. Betancourt pi e: Zahvaljuju i lijeku Ispovijedi.. Isus daje prioritet Bo joj Rije i ispred zemaljske hrane). Prerada negativnih ivotnih iskustava pre Gospodinom u tradicionalnom du obri ni tvu jedva da je ponu ena. jednom rije ju. ve bi trebao pokornika uputiti na kompetentne i po tene stru njake (21. osobito ako je do ao tra iti vjersku i moralnu pomo ! (Sje am se.oprostili.). Neopravdano je o ekivanje da se na e u ispovjednika nekog iscjelitelja ili lije nika u tehni kom smislu rije i.. udo! .31). ako ne Onaj koji ih je stvorio? Gornjim rije ima . Augustin. Gdje stanje pokornika zahtijeva medicinsku pomo . 68). nego bolesnima (Lk 5. Medicinske slu ajeve ispovjednik e.

da sudjelujem u radosti Boga. izdane od Kongregacije za nauk vjere 2000. Postajem milosrdniji. koji se rijetko ispovijedaju. Isus odvra a: samo se Bogu klanja a ne idolima...Bija e to Napasnikov poku ajni na in da divinizira Isusa do to ke da smatra Njegovo poni enje i utjelovljenje kao sekundarno. Svaki grijeh uvijek je materija za Ispovijed.. 1-7)! . la nim bogovima koji osiguravaju slavu ovoga svijeta). zadr an je nadzor mjesnog ordinarija. Nije potrebno ekati da te ko obolim pa da onda idem k lije niku. Crkva je uvijek pozivala i hrabrila vjernike da se esto ispovijedaju. koje nije uskla eno s onim to nau ava Crkva (to nije njegova zada a). poni enja i poniznosti. u meni raste ljubav prema bra i.treba bri no izbjegavati. Nije zabilje eno da je Isus ograni io davanje opro tenja samo za te ke. po odredbi Tridentskog koncila .S obzirom na ovaj aspekt ozdravljanja. mije anje tih slobodnih neliturgijskih molitava s liturgijskim slavljima . Svaki grijeh zahtijeva Bo je milosr e da bude opro ten. Kr ani. ast i oholost). koji je Otac kad opra ta.. pobo nosti). U redu ljubavi.biva isklju en iz Crkve.Kako se esto ispovijedati? im osjetim da sam sagrije io (prekinuo veze s Bo jom ljubavlju i veze koje me sjedinjuju s bra om). treba striktno tuma iti: .slava. ast. O e! . privla im naklonost Bo je ljubavi. a ne Ga napastovati zahtijevaju i od Njega udesne dokaze. . itanje Bo je Rije i. mira i radosti. koji se esto ispovijedaju. i primam njegov Mir.iako je svakom vjerniku 'dopu teno' uzdizati molitve Bogu radi zadobivanja ozdravljenja (!). .. ako ti ispovjednik ne poma e da mijenja sebe . bilo one liturgijske (iz Mise. ili mo da samo jednom godi nje. Kongregacija za nauk vjere. Isus odvra a: treba prihvatiti Gospodina Boga. esta Ispovijed je najbolje sredstvo da izbjegnem te ke grijehe. a posebno je sredstvo da sve vi e rastem u ljubavi Oca nebeskoga . Papa Pavao VI. sprje avam grijeh da ru i u meni Bo je djelo. H. u slavlje presvete euharistije (! . uvijek imaju to re i na Ispovijedi. smrtne grijehe. za koje je opet potrebno izri ito dopu tenje dijecezanskog biskupa / ak i kada ih prire uju ili u njima sudjeluju biskupi ili kardinali/). Oni. sve ano moljenje krunice i sl. Caldelari). Sve ponude opasnih namjera (bogatstvo.. kao prigodu i poticaj to tje njeg su ivota s Kristom i sve ve u spremnost na poslu nost glasu Duha Svetoga. godine. u svojoj apostolskoj napomeni o kr anskoj radosti poti e: esta Ispovijed poseban je izvor svetosti.. Sám Novi obred Sakramenta Pomirenja preporu uje estu Ispovijed isti u i u njoj veliku korist za rast krsne milosti.malim slovima. to vrijedi i za Ispovijed: treba prihvatiti Gospodina Boga (srca skru ena i poni ena. u potpunom duhovnom siroma t vu i ponizno). . Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje. usp. nikad nemaju to re i. svaki manjak je va an. On time potvr uje. sre u to sam pomiren po daru Duha Svetoga koji u meni kli e: Abba. . i nad neliturgijskim molitvama za ozdravljenje (molitveni susreti. II.Ako ti netko ka e: Ne treba i i tako esto na Ispovijed! . napominjemo da odredbe koje se odnose na molitve za ozdravljenje. . sakramenata i asoslova ne smiju se uklju ivati molitve za ozdravljenje. (usp.mijenjaj ispovjednika! Uostalom tko bi rekao da Ispovijed nije za lake grijehe.jednog super-kralja svega sjaja svijeta (bogatstvo.Analogno. Euharistija u rangu asoslova!). u vr ujem svoje veze s Crkvom. a ne Ga napastovati tra e i od Njega mirakulozne dokaze). klanjanja) bilo neliturgijske (izuzimaju i slavlja za bolesne predvi ena u liturgijskim knjigama.ne slu aj ga. Isus je odlu no odbio prihva anjem siroma tva. Ako ti netko u Ispovijedi govori svoja vlastita (privatna) mi ljenja. otvoreniji na pogled Bo je dobrote i poticajima Duha Svetoga. na koji na in On shva a 'biti Sin Bo ji'.

dobiti savjet i odrje enje i imati svoj du evni mir.. Sve to sam htio staviti u Njegovo opro tenje. Terezija Avilska. neka bude izop en. apsolutna). nego imati sigurnost da si ba sve rekao. jer je Gospodin u vatri svoga Duha 'spalio' i sve tvoje grijehe. cit. njemu onda nije ni ta opro teno (pa ni ono to je valjano ispovjedio). nego Ga eli prevariti (tada ini jedan jo te i grijeh . koliko mi o Bo joj Objavi. 1707)« . dakako. svojom voljom. na a odgovornost ovisi i o tome. . sve enik je odgovoran za dane savjete u ispovjedaonici. da je eni preljubnici opro teno ne zato to se je savr eno optu ila za svoje grijehe. Ako bi netko slu ajno na ao takve zabilje ke o tu im grijesima.) zasjedanja o svemu tome podrobno govore: Kan 7: 'Ako netko ka e da u sakramentu pokore nije potrebno po bo anskom pravu /iure divino/ i raspolo ivosti ispovjediti sve i pojedine smrtne grijehe koji su se spoznali nakon du noga i pomnoga razmi ljanja. istoga toga (tj. a onda. Ivan Pavao II. pristupali svaki dan sakramentalnom odrje enju. ako se za sve kajem i elim sve popraviti. o.' (DS. jesmo li odgovorni za grijehe. Nemoj sada graditi itav krematorij za spaljivanje posmrtnih ostataka svojih ispovje enih grijeha /investicija je skupa/! Nemoj na papiri stavljati svoje ime i prezime ili adresu s brojem telefona: mo e ga slu ajno izgubiti.Korisni savjeti: dogodi se. i 8. dakle. ili da oni koji se trude ispovjediti sve grijehe ne kane ni ta ostaviti bo anskoj milosti. ili ako ka e da je ispovijed korisna samo za pou avanje i tje enje pokornika te da je neko vrijeme bila po tivana samo kako bi se odre ivala kanonska pokora. ostajem miran Ispovijed mi je valjana (ali to "zaboravljeno" trebam re i na prvoj slijede oj Ispovijedi!). U Evan elju vidimo.Ako na Ispovijedi zaboravim neki te ki grijeh.U ispovjedaonici mo e slobodno i pro itati svoje grijehe.47). Kanoni 7. Bog jedino ne opra ta onome.. Tako mogu sve re i bez muke da nisam ne to va no zaboravio./). va nije je ipak vjerovati u Milosr e Bo je koje sve opra ta i koje pla a sve tvoje dugove. .. neodgovornost vjernika koji poslu a takvog ispovjednika nije. ako si doista iskren. op. Crkva ne e nikome preporu iti. str. Taj papir treba to prije uni titi ili spaliti (simbolika je velika. ako dvoji. te i okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha. iskrenu optu bu i sakramentalnu zadovolj tinu tra i od svih (I. tako er i one tajne te u injenih i protiv dviju posljednjih zapovijedi Dekaloga.. on je dakle. da svoje glavne grijehe stavim iz dana u dan (ili po potrebi) na papir. da nije dopu teno ispovjediti lake grijehe. mo e oti i drugom sve eniku. U kona nici. kajanje i dobru odluku. . ne smije ih itati ve uni titi. da se ne mogu sjetiti svih grijeha koje bih trebao staviti u Bo je Milosr e.. ili. je li ona valjana? Odlu uju e pitanje jest: jesam li to namjerno ili nenamjerno zaboravio? Ako sam nenamjerno. tko svjesno. ali ne e ni zabraniti. Tako er. Leopold Mandi . Franjo Borgia. kada naslu ujemo da nas je sve enik krivo savjetovao? Odnosno. stru njak i posve eni poslanik Crkve i stoga je du an dati to an savjet. a ako bi . iako sam ne to i zaboravio. nauci Crkve i o Ispovijedi znamo. kako bi to oprostila. dok to an ispit savjesti. Lk 7. Fu ek. nego jer je mnogo ljubila (usp. sakrije ili zataji koji grijeh.svetogr e!). imati znanje. to. . koje smo po inili na temelju sve enikova savjeta? Ponajprije. Neka me to nau i mudrosti. nakon ve ernjeg ispita savjesti... Ipak. Pio. to je znak temeljite priprave. kona no. jer se ne eli vratiti iskreno k nebeskom Ocu. opro teno je.). Ljudi prihva aju sve enikov savjet. sve enik bi trebao biti upu en. IV. Ante Anti . Bog mi tada sve opra ta.Neki su sveci (po posebnom nadahnu u Duha Svetoga /p. Ispovijed ovisi i o upu enosti onoga koji se ispovijeda (svatko vjernik je du an poznavati nauku Crkve i Bo ju volju. ni nakon bri no ispitane savjesti.Tko snosi u slu aju grijeha odgovornost ako sve enik daje neodgovaraju i ili krivi savjet? Jesmo li tada odgovorni.?). 176..

ih prepri avao - te ko bi grije io!). - Ako se ispovijeda nagluha osoba - odmakni se od ispovjedaonice. Ako bi nenamjerno uo neki grijeh koji se ispovijeda - tajna te obvezuje u savjesti pod te ki grijeh. Nikome i nikada to se ne smije odati! - Ono to si rekao u Ispovijedi ili ono to ti je sve enik rekao, ne govori na sva usta pred drugima! Neka to ostane - ispovjedna tajna, isusov Sakrament. I ono to si pred sve enikom rekao kao sakramentalnu materiju, ne pitaj ga o tome izvan Ispovijedi ( ak ni dobronamjerno!), jer on o ispovjednoj materiji ili bilo kojem njenom dijelu izvan Ispovijedi, bez opasnosti odavanja ispovjedne tajne, ne smije govoriti!). - to e sve enik misliti o meni (osobito ako me pozna), ako mu ka em neki 'stra an' grijeh? Ne e izletjeti iz ispovjedaonice za tobom i po eti vikati; ne e te po eti udarati tapom niti se sablazniti ili promijeniti svoje mi ljenje o tebi; on o tome jednostavno ne smije naknadno ni misliti niti saznanja iz Ispovijedi koristiti u svom kasnijem odnosu prema tebi (najstro e, bez izuzetka, ve e ga svetost 'sakramentalnog pe ata', ispovjedna tajna, ije je odavanje zaprije eno najte om crkvenom kaznom: unaprijed izre enim izop enjem pridr anim Apostolskoj stolici!). I sve enik je ovjek kome je potrebno Bo je Milosr e (i on je pokornik, grje nik koji se ispovijeda pred drugim sve enikom). Njegova du nost je da te s Bogom pomiri, a ne da te sudi (Ispovjednik nije gospodar, ve slu benik Bo jeg pra tanja, KKC 1466; Slave i sakrament Pokore, sve enik vr i slu bu Dobrog Pastira koji tra i izgubljenu ovcu, Dobrog Samarijanca koji lije i rane, Oca koji eka izgubljenog sina te ga pri povratku prihva a, kao i slu bu pravednog Suca koji ne pravi razlike me u osobama i iji je sud u isti mah pravedan i milosrdan. Rije ju, sve enik je znak i sredstvo Bo je milosrdne ljubavi prema grje niku /KKC 1456/). Nema grijeha kojega ovjek ne bi mogao u initi, a da se i ja ne bih mogao njime uprljati (sv. Augustin). Ni ta mu stoga ne mo e re i to mu netko ve prije tebe nije rekao i to netko, na alost, poslije tebe ne e jo sagrije iti... Zato je najbolje bez straha, jasno i to no, sve kazati, ina e ti grijesi uzrokuju u tebi velike nutarnje patnje (du evni nemir, tjeskobe, skrupule...). Bila bi teta udaljiti se od Bo jeg Milosr a i Pomirenja zbog kojeg takvog grijeha. Niti ne sluti s koliko po tovanja i udivljenja ispovjednik slu a ponizne i iskrene optu be radi u injenih grijeha, ali i gleda kako se jedna du a iz tame vra a Bo joj svjetlosti, kako uskrisava iz smrti u ivot! Tko se dr i istine, dolazi k svjetlosti (Iv 3,21). Lijepo je pomirenje s Bogom i za grje nika i za sve enika (H. Caldelari). Kao to on moli za tebe, dobro je moliti za sve enika preko kojega e ti Bog dati opro tenje... - Promatraj sve enika kao da je sâm Isus... - U knjizi Sve enik okrvavljene haljine opisuje se istiniti doga aj: sve enik je osu en na do ivotnu robiju jer ga je ispovjedna tajna sprije ila da se brani od optu be podmetnutog ubojstva no em. Bacanje kamenja na nj' vlastitih upljana, kletve i mr nja na sve enstvo i Crkvu, u asne patnje i poni enja, te ke uvrede i izrugivanja; kona no zatvor i za staricu majku i sestru (za sudjelovanje u zlo inu, prikrivanje; osuda na smrt, pa u posljednjem trenu pomilovanje, tj. do ivotni izgon u Novu Kaledoniju, udaljenu tisu u kilometara od Australije; robijao je uz u asne provokacije besramnim govorima, psovkama i gestama najte ih kriminalaca, koje su odavale mr nju prema Bogu i prema ljudima, im su doznali da je on sve enik; tri godine gradio je cestu i radio u bakrenom rudniku, kada je molio za smrt radije nego da nastavi tu paklensku patnju duha i tijela. Sve enik, rtva svoje sve eni ke du nosti, uvanja, i pod cijenu ivota, ispovjedne tajne. Tek nakon tri godine, mu en gri njom savjesti, otkriva se pravi zlo inac, a upnik se u slavlju (onih istih upljana, kojima je oprostio) vra a s robije u svoju upu. Eto, dokle se e du nost sve enika koji mora ispovjednu tajnu uvati i onda kad je u opasnosti da e zbog toga izgubiti ne samo ast, nego i ivot... (pro itaj i drugu knjigu rtva ispovjedne tajne, pogledaj, ako mo e , film Ispovijedam se...).

- Sv. Ivan Nepomuk, svetac koji dr i prst na ustima. Mu enik ispovjedne tajne. Kralj ga je dao svezati u vre u s velikim kamenom i baciti ga u Vltavu, najvjerojatnije jer je bio kralji in ispovjednik i kao takav uvao pred ljubomornim kraljem ispovjednu tajnu; nije htio otkriti kralju i ta od onoga to je doznao u Ispovijedi. Gospodin ne da sve eniku da prekr i ispovjednu tajnu, On se brine da se sa uva 'sakramentalni pe at'... ... Jer tko bi ru io Ispovijed, ru io bi Crkvu! - Kako ispovijedati grijehe protiv 6. i 9. Bo je zapovijedi? - Nikako ih detaljno opisivati - to bi zna ilo ponovo se dati 'impresionirati' grijehom! Najbolje je, kratko i jasno, re i vrstu grijeha i u estalost, bez opisivanja detalja (osim otegotnih ili olakotnih okolnosti). Grijesi koji bi se ticali samo moje intime - zapravo ne postoje. Mi, mnogi, jedno smo tijelo u Kristu (usp. Rim 12,5; 1 Kor 12,12.20.27), dio otajstvenog Tijela Kristova, i ako je jedan dio tijela bolestan, cijelo tijelo je bolesno. Grijeh se ne ti e samo mene, nego ranjava cijelu Crkvu (ona je svetija koliko sam ja svet i grje nija koliko sam ja grje an); ako je samo jedna pritoka rijeke zatrovana, cijela e rijeka biti zatrovana. U na elu, u Ispovijedi ne bi smjele postojati tajne. Ispovjednik treba imati razboriti oprez u postavljanju izravnih i odre enih pitanja o spolnosti, vode i ra una o polo aju i dobi pokornika, te e se kloniti ispitivanja o imenu sukrivca - a pokornik treba cjelovito priznati te ke grijehe; ispovjednik mu u tome treba pomo i i ohrabriti ga - ako je priznavanje grijeha na tom podru ju bilo povr no, sve enik e pomo i pokorniku da o svom ivotu iznova razmisli pred Bogom - to je nauka Crkve. Ispovjednik je du an upozoravati pokornike o prekr ajima koji su po sebi te ki protiv Bo jega zakona: Ni u emu ne umanjiti spasonosnu Kristovu nauku - to je najodlu niji oblik ljubavi prema du ama (Ivan Pavao II., Familiaris consortio, 33). Pokornici moraju u Ispovijedi nabrojiti sve smrtne grijehe kojih su svjesni nakon to su se pomno ispitali, ak i ako je rije o najtajnijim grijesima i po injenim samo protiv dviju zadnjih od Deset Bo jih zapovijedi, jer ponekad ti grijesi te e ranjavaju du u, te su opasniji od onih koji se ine javno (KKC 1456). Treba nastojati moralnu savjest ispraviti od njezinih zabluda. Svi smo pozvani da to bolje spoznamo vrijednosti koje jam i i promi e bo anski zakon. Ispovjednik e razumno tra iti odlu ni prekid s grijehom i napredovanje na putu prema potpunom jedinstvu s voljom Bo jom. - Ako ponavljam uvijek 'iste grijehe' - nije li Ispovijed neka vrsta licemjerja: tä znam da u opet grije iti, a u Ispovijedi obe ajem da 'ne u vi e'? Bolje je onda ne i i na Ispovijed... To je naj e e plod nepotpunog shva anja ovog Sakramenta, kod kojega se mnogi zaustavljaju samo na prvom koraku (nabrajanju vlastitih grijeha). Ne smijemo zaboraviti na ostale korake (kajanje i posebno, odluka o popravku). Kad se to ini svjesno i odgovorno, tada nema govora o beskorisnosti Ispovijedi. Npr. ak su i djeca-sveci imala, ne samo u Ispovijedi, vrstu odluku: Bolje umrijeti nego sagrije iti!, pa i najmanjim svjesnim ili voljnim grijehom. Licemjerje? Nipo to, jer mnogi su radije umrli nego sagrije ili. Rije -klju je, dakle, iskrenost obra enja. Nastojim da moje obra enje bude iskreno, stvarno i uspje no - a to e biti ako stvorim odluku da u se boriti protiv odre enog grijeha, protiv odre ene mane. U slijede oj Ispovijedi tra i opro tenje za manjkavosti u toj stvari, a onda za sve drugo... Me utim, ako ne elim toliko Boga i Njegovo Milosr e koliko vlastito savr enstvo - to je nedostatak moje vjere. Potrebno je imati i veliko pouzdanje u Boga. Najva nija je vjera u Isusovo Milosr e i Ljubav s kojom dolazim k

Milosr u Oca, te iskreno obra enje (i Juda je poslije izdaje imao sve to sa injava Ispovijed, ali mu je nedostajala samo jedna, najva nija stvar: vjera u Isusovo milosr e; zato je njegova 'ispovijed' tako tragi na /'Izdao sam nevinu krv'/, zavr ena o ajem i samoubojstvom!). Ne dolazim Gospodinu zato jer sam ja dobar, nego zato jer je On dobar, jer je On Otac koji mi uvijek eli oprostiti, oprostiti s rado u. Ne dolazim zato jer sam ja svet, nego zato jer je On Svet i eli me obdariti svojom Sveto u. Ne dolazim zbog opro tenja zato da nikad vi e ne bih bio potreban Njegovog milosr a. Dolazim, dakle, zbog Njega; ne zbog toga da se smirim ili da vi e ne trebam dolaziti k Ocu, nego da dozovem Njegovu radost zbog oblikovanja novog, preporo enog ovjeka u meni! Gospodin me i nadalje eli pozivati na gozbu (zavr etak svih ispovijedi u Evan elju jest - gozba)! Pomirenje zato nije te ki teret ili du nost, ve svetkovina i poziv na radost: U nebu e biti ve e veselje, ve a radost zbog jednog obra enog grje nika, nego zbog devedeset i devet pravednika, kojima ne treba obra enja (Lk 15,7). Obra aju i se, pomiruju i se - prire ujem Gospodinu veselje, jer mu dajem mogu nost da bude Otac za mene (to je duboki smisao Pomirenja). Kad Bog opra ta - On je Otac koji opra ta. Za to tako malo vjerujem u Bo ju elju za neprestanim opra tanjem? Nije li zato me u nama koji izlazimo iz ispovjedaonice tako malo radosnih lica - a trebali bismo 'poludjeti' od u enja i radosti (usp. Lk 19,8)! Sakrament Pomirenja mora biti Sakrament slavlja i radosti! Nema mjesta alosti! - to je, zapravo, 'te ki grijeh'? Ni ti nadnaravni ivot u du i ('smrt du e', 'duhovna smrt'); neokajan, donosi vje nu smrt (uni tava u meni ljubav bez koje je vje no bla enstvo nemogu e). Te ki grijeh odre uju tri uvjeta (kumulativno): te ka stvar ( in je po sebi te ka povreda Bo jeg zakona /Bo je i crkvene zapovijedi, Zapovijed ljubavi.../); jasna, puna svijest o va nosti stvari ( ovjek u tom trenutku treba biti svjestan, treba znati da je neki in grje an, da je zlo, da se protivi Bo jem zakonu i da e imati kao posljedicu prekid prijateljskog odnosa s Bogom); kona no, i slobodna volja u odluci (dostatni stupanj slobode, potpuni pristanak; osobni izbor zla). Dakle: te ka stvar, znam i ho u (zajedno). Materijalna strana grijeha le i u objektivnoj zlo i djela, a formalna u subjektivnom prihva anju zla (znanjem i voljom). Ako posve ili bitnim dijelom nedostaje jedan od ta tri elementa, nema smrtnoga grijeha, ve se mo e raditi samo o lakom grijehu (npr. u potpunom snu ne mo e se nikako sagrije iti, u naglosti naj e e ne e biti pravoga smrtnog grijeha, ako takav ovjek ne ustraje, nego se brzo kaje, stidi se, ao mu je zna i da nije svom du om i odlu no na taj grijeh pristao; isti je slu aj u polusnu /mo e se sagrije iti samo lakim grijehom - osim ako ovjek naknadno pristane na to zlo/). Du ni smo ispovjediti svaki pojedini smrtni grijeh (uz mogu e kratko poja njenje olakotnih ili otegotnih okolnosti koje mijenjaju karakter grijeha; npr. kra a je u sebi grijeh, ali je te i grijeh ako sam ukrao - siromahu; preljub je u sebi te ka povreda dostojanstva enidbe, ali je jo te i ako je u injen s o enjenom osobom; masturbacija je u sebi 'te ki moralni nered', 'te ko izopa enje', ali je manja moralna odgovornost ako je grijeh u injen u uvstvenoj nezrelosti, snagom ste enih navika, u stanju tjeskobe ili drugih psihi kih ili dru tvenih inilaca koji umanjuju ili svode na minimum moralnu krivnju /usp. KKC 2352/). Samo Gospodin zna tko je ve i a tko manji grje nik. Na nama je da se kajemo i inimo pokoru... - Nije dobro sve prepustiti ispovjedniku da te on sve pita. Ti se sâm mora ispitati i sve sâm kazati to smatra te kim grijehom (to je tvoja Ispovijed).. - Objektivno, te ki grijesi bili bi: te ka stvar (idolopoklonstvo/otpad od vjere u Boga zbog vjere u ne to drugo, grijesi protiv obitelji, grijesi preljuba, te kih psovki, razbojstva, velike tete i te ke kra e, pojava pedofilije, praksa 'slobodnih brakova', svetogr e, proklinjanje, propu tanje Sv. Mise i te a ki poslovi bez potrebe na Dan Gospodnji, ubojstvo, namjerno

prema kojoj za dostojno primanje Euharistije treba prethoditi ispovijed grijeha kada je netko svjestan smrtnoga grijeha. ako ga se pripisuje u globalno pona anje osrednjosti .Ako imam te ki grijeh na du i. DS 1647. zaista. nepru anja hitne i nu ne pomo i bli njemu. Sesbouë. pristaje na nj' bez borbe.. tj. Trid. blud.. Réconciliés avec le Christ. Pavla VI..53)..te ko ugro avanje svog ili tu eg ivota.jer Pri est je znak da vjernik priznaje kao glavnu ljubav jedino onu prema Bogu. pri estiti svaki put kada sudjeluje na Misi (usp. spasenjska..). a ne prema idolima tijela. ne smije primiti Sv. Ako ga se ponavlja. ZKP 919). Pri est.. Pia XII. droga. razbojstvo. . pa makar se prije toga i skru eno pokajao. . B. a u tom slu aju vjernik bi se morao kasnije ispovjediti i za taj grijeh dobiti odrje enje. L'Osservatore Romano. Pri est znak savr ene ljubavi i jedinstva sa Spasiteljem. 9-10). elja je Isusa Krista i Crkve (Tridentski i II. ako ima potrebne uvjete (tj. dokumenti Pia X. Danas. 1661. sabor. enciklika Ecclesia de Eucharistia. str. pri esti. u stanju je milosti). nema nutarnje. zaslijepljenja savjesti.ne to je najdragocjenije to Crkva mo e imati na svome putu kroz povijest. npr.23).Psihi ki poreme eni ljudi ne mogu po initi grijeh. Mo e nas dovesti do propusta u te koj materiji.mo e dovesti do neosjetljivosti. Tko je svjestan da je u inio i jedan smrtni grijeh. jer ovaj ne dopu ta budnost savjesti (usp. odbijanje Bo je ljubavi i sli no.. sablazan.Svaki grijeh vrije a Boga i ovjeka. te ka uvreda. Ono to govore i ine mo e biti objektivno zlo. sije nja 1981. ako vjernik po e k oltaru pa se sjeti svoga grje nog stanja. upozorava (Govor Apostolskoj Pokorni arnici.): Imajte na pameti da u Crkvi jo uvijek vrijedi i uvijek e vrijediti nau avanje Tridentskoga koncila o nu nosti cjelovite ispovijedi smrtnih grijeha.. . spre avanje za e a. Pri est. br.) da svi vjernici svakoga dana pristupaju Sv. usp. prevelik dar da bi podnosila dvosmislenost i obezvre ivanje (Ivan Pavao II. . . oholost. ... To su ipak izuzeci. Njegova vlastita dinamika mo e nas voditi do onoga to se naziva 'fundamentalna opcija' egoizma protiv Boga i protiv bli njih. ka em vam: ako ne jedete tijela Sina ovje jega i ne pijete krvi njegove. ili u asu smrti a u nemogu nosti da se grijesi ispovjede. jer. nemate ivota u sebi (Iv 6. izvr enje ili sudjelovanje u poba aju. . a sistematski i ao Svetoj pri esti . preljub. 31. dar bez cijene.Euharistija. vrijedi i uvijek e u Crkvi vrijediti norma koju preporu uje sveti Pavao i isti Tridentski koncil.. vi e ne stoji stav moralista da su zaista rijetke situacije da bi bila ispunjena sva tri uvjeta. kleveta. pijanstvo. nema te koga grijeha na du i.. ne smijem.. najizvrsniji dar.Te ki i laki grijesi: Ludo je vjerovati da je laki grijeh bez zna aja (pijemo ih kao vodu). a da prethodno nije primio sakramentalno odrje enje (KKC 1457 i 1385. na alost. do posebno podmuklog oblika te koga grijeha.. samovolje. Vatikanski sabor... Stoga e se vjernik. hule.Te ko je shvatljivo da bi netko olako po injao te ke grijehe. Ivana XXIII.. Ivan Pavao II. 105. pa makar osje ao veliko kajanje. Te ki razlozi bili bi npr. Nije jasno kako nekome mo e biti toliko na srcu i i na Pri est a istodobno initi druge nedopu tene radnje. bludnost. duhovne slobode od grijeha pred Bogom bez odrje enja (Iv 20. osim ako se radi o te kom razlogu da se pri esti i nema pogodne prigode za Ispovijed (u tom slu aju neka se sjeti da je du an pobuditi in savr enog pokajanja koji uklju uje nakanu da se ispovjedi to prije /ZKP 916/). Kuni i . dokumenti post-Vaticanuma. 'emausovska' prisutnost Kristova u zajednici vjernika i duhovna okrepa koju pru a . ali se ne mo e pripisati subjektivnom grijehu .Gospodin nam upu uje usrdan poziv da ga primamo u Sakramentu Euharistije: Zaista. kako navodi J. na Sv.. bez Ispovijedi. kad je Sv.

usp. i odgovor Papinske komisije za autenti no tuma enje ZKP-a od 11. potrebna je i onima. ne izvan Mise. n° 1885. mo e ponovno istoga dana pri estiti samo u euharistijskom slavlju u kojem sudjeluje (npr. gdje postoji opravdana sumnja da se zapravo nisu nikada valjano ispovjedili (sve Ispovijedi su. ni tre i put!. Rije ka metropolija. 2005. kada dolazimo do odre ene ivotne raskrsnice. T. Upute. objavljen i u: La Documentation catholique. lipnja 1984. br. bit e krivac tijela i krvi Gospodnje.potrebno je zastati te u jednoj dobroj valjanoj ivotnoj Ispovijedi potpuno rasteretiti du u grijeha. do jedne to ke u svome ivotnom hodu na kojoj se moramo opredijeliti i donijeti svoju ivotnu odluku . LXXXV. njegove padove i krhkosti . 31. 'generalku' svoga ivota.Treba znati: Crkva dopu ta da se vjernik. ve grijehe svoga ivota (od pro le velike ili o itavu ivotu). Neka se. Kako nedostojnim se osje am ove oltarske milosti.33. str. Duh Sveti e nam otkriti i raskrinkati sve skrivene i neiskreno ili nevaljano ispovje ene. 2. 27. potpuno se predati u Njegove ruke i svjesno staviti svoj ivot pod Njegovo vodstvo i upravljanje. uz iskreno kajanje i odluku da ubudu e ne emo grije iti). dakle. Wyszynski). prosinca 1984.. kako bi se omogu ila punina sudjelovanja i izbjegle mogu e devijacije euharistijskog tovanja/. Izvan euharistijskog slavlja: sve enik ne e odbiti Pri est. 'op a'.. esto se povr no i brzo ispovijedamo ( to nije dobro ako se netko dugo vremena nije ispovijedao. neiskreno./). gdje se primanje ograni ava na samo 'drugi put'. kojoj sam tako smjelo pristupao (kard. po broju i vrsti. Nema ni ta ljep e nego kad sav na ivot pro e kroz Sakrament Sv. u tom slu aju./2006. Svoje posvema nje povjerenje predat emo Gospodinu. nedovoljno okajane i neodreknute grijehe. krivnja mo e biti i na sve eniku u na pokorniku). na initi jedno temeljito 'pospremanje'. koji su bilo kada.ili.2): redovito. pa i izvan Mise. 921.). usp.Primanje Euharistije izvan Mise (ZKP 918 i EM /Eucharisticum mysterium/. kada Gospodin Bog po svome Sinu Isusu Kristu pere s nas svaki grijeh i vra a nas ponovno u stanje dubljeg prijateljstva s Njime. /Acta Apostolicae Sedis 76 (1984) 746... Pavao poziva na ispit savjesti: Stoga tko god jede kruh ili pije a u Gospodnju nedostojno. 'velika' ili ' ivotna' Ispovijed? To svakako ne zna i pri ati svoj ' ivotopis' (biografiju. ujutro i nave er. potrebno je u Bo jem svjetlu ponovo sagledati svoj cjelokupni ivot. Ako smo se dosad svaki put iskreno i potpuno ispovijedali (sve i pojedine te ke grijehe.. sud sebi jede i pije ako ne razlikuje Tijela (1 Kor 11.ivotna Ispovijed bila bi osobito nu na za one vjernike. i Direktorij za slavljenje Euharistije i liturgiju asova. zna ilo bi falsificirati primanje Sakramenata. iskrenije i dublje.27-29). kada nas Bo je svjetlo i Njegova milost ja e zahva aju. nakon odre enog du eg protoka vremena. ..... onim vjernicima koji ga to zatra e iz opravdana razloga. jednostavno. usp. Dobrovoljno se pri e ivati u svijesti te koga grijeha. ZKP 917. No. Sv. ako je ve primio Presvetu Euharistiju. ova Ispovijed nije nu na. pa i samo jednom.No. tj. . neposredno nakon Pri esti sve enika-celebranta.. to je to 'generalna'. Kada ponovo sagledamo cjelokupni svoj ivot. svatko ispita pa tada od kruha jede i iz a e pije. zapravo. bile svetogrdne). kronologiju va nih doga aja iz svoga ivota /curiculum vitae/). vjernici se pri e uju za vrijeme Mise i u asu kada je to propisano samim Redom slavlja. za tolik i tako svet trenutak treba se pripraviti. S vremena na vrijeme (osobito za vrijeme duhovnih obnova. na a odluka za Isusa Krista i Njegova ljubav jo sna nija. . seminara ili pu kih misija. necjelovito i nevaljano ispovjedili . vi e godina ili desetlje a. Ispovijedi. kan. uz obdr avanje bogoslu nih obreda. Jer tko jede i pije. pomiriti se s Bogom i zadobiti nutarnji mir.na e pokajanje bit e sna nije. 1124. Osobito se Sv Pri est drugi put u danu preporu uje onima koji se nalaze u ivotnoj pogibelji (ZKP. ili barem pred smrt) .. /2.

Problem je.beskrupuloznost.' Vodi podi e jedan zastor i ja ugledah grupu mladi a u spavaonici. koji je gledao u svojim 'misti nim snovima' (a sli no iznose i sv.da ne treba ponovo kopati po savjesti.. don Boscov opis je teolo ki savr eno ispravan..ma i jedan smrtni grijeh. ve je potrebno prethodno se dogovoriti o posebnom vremenu s ispovjednikom. umjesto da ozbiljno ispitaju savjest.. oni su se ispovjedili. pa makar bile one i iskrene.da ima pogre nu sliku o Bogu koji nije policajac ili formalist. Neki su izostavili kajanje ili vrstu odluku. Alfons de Liguori. a.Opro tenje je uvijek izvor ivota i obnove .tada je ponovno. neki su.to bi zna ilo da pokornik ne vjeruje u opro tenje grijeha .ivotna Ispovijed zahtijeva i vi e vremena. u arenu jamu. nemoj biti skrupulozan . treba se iskreno vratiti nebeskom Ocu. u injenici te ke krize Sakramenta Pomirenja.. Sv. ali su grijehe protiv isto e ili slabo ispovjedili ili jednostavno sakrili.. svetogrdne /pokornik je jednom prevario Duha Svetoga.. oni se bez sumnje i ispovijedaju!'.. Sina i Duha Svetoga.. iz bilo kojeg razloga. Ivan Bosco znao je esto govoriti o potrebi dobre Ispovijedi..Ima mnogo prigovora protiv ponovnog ispovijedanja svojih ivotnih grijeha (npr.. Njega e izlije iti djelotvorna ljubav prema Kristu i Njegovu djelu (I..: privatna vi enja nisu 'istine vjere' koje smo du ni vjerovati. ona se ne mo e obaviti u redovitom vremenu ispovijedanja. danas nije problem skrupuloznost. no. cit. s kojim sudjelujemo u ivotu Oca.. pa i najmanjega grijeha. I iznenada ugledah mlade ljude gdje padaju u. psiholo ki neobi no uvjerljiv i u skladu s naukom Crkve o potrebi cjelovite. Budu i da je treba obaviti temeljito i po teno... sv. nastojali obmanuti ispovjednika. .obra enje. i to u Sakramentu/). jer se nitko vi e ne smatra grje nikom ('pa to ti je bolest. jedan od tih mladi a je po inio taj grijeh pet puta. No. promjena srca (unutarnja pokora). ve .. a kazao je samo dva ili tri. op. mo da vi e.. Mala Terezija... Fu ek. 173). Izmijeniti ivot!' . rekoh. re e mi moj vodi . opis donosimo u skra enom obliku): 'Do i sa mnom'. valjane Ispovijedi. prihva a da se pribroji osu enima. korisna je i za one koji ele jo jednom sakramentalno sagledati svoj ivot u svjetlu Muke..Poruka nam poma e shvatiti zna aj Ispovijedi i svetogr a u injenog u Sakramentu Pomirenja: u svakom Sakramentu Ispovijedi. to ti je hereditarna osobina.. ili ga. Ali potpuno neopravdani i proma eni ukoliko to nije bio slu aj . nau itelji Crkve.Ne dopu ta se ponavljati velike Ispovijedi zbog skrupula jer one redovito ne e skrupulanta izlije iti. Prigovori su potpuno opravdani ukoliko se pokornik redovito zaista iskreno i valjano ispovijedao. . ako ti mladi ljudi grije e.. on ovako opisuje (op. Npr. ljudska slabost.). Svaka Sv. . Potom smo oko pola sata razgovarali o uvjetima da bi se obavila dobra Ispovijed. . an eo uvar.').. koja je uzro nik vje ne propasti tolikih mladih ljudi'.).'Ali. Me u njima je bilo i onih koji su se prividno dobro pona ali. Smrti i Uskrsnu a Gospodina Isusa... iskreno ispovijedanje nu nost (conditio sine qua non) za dobivanje sakramentalnog Opro tenja i Pomirenja uop e. str. novo ro enje (umrle ponovno vra a u ivot). i potpuno opredjeljenje za Krista i ivot u Njegovoj ljubavi i milosti to obja njava . Vodi mi re e: 'To je prekr aj este zapovijedi.to ti nije grijeh.. Na zaklju ak je bio: treba izmijeniti ivot!. Onaj koji umre u takvu stanju. ve sama Ljubav i Milosr e . potpuno zatajili: trebali bi se ponovo tada ispovjediti od svoje zadnje valjane Ispovijedi (jer su sve kasnije Ispovijedi u nizu. ili su ga slabo predstavili. 'Da. Neki su taj grijeh po inili u djetinjstvu i nikada se nisu usudili ispovjediti ga. Ispovijed je zapravo obra enje i odricanje od svakoga. Jedan doga aj. sve sam ih poznavao. i treba izmijeniti ivot! .

jesmo li se doista ozbiljno opredijelili za Isusa Krista jemo li zaozbiljno aktualizirali obra enje. te u u i nastane se ondje.. moj Bo e. rekne: 'Vratit u se u ku u odakle izi oh'. Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa. O.29). .63). Obucite svu opremu Bo ju da se mognete oduprijeti lukavstvima avlovim... ni najmanji grijeh! No. Osnovni kriterij za razlikovanje nemira u nama jest ovaj: Ako nas grize savjest a raste na a poniznost.. Zbog toga posegnite za svom opremom Bo jom da uzmognete odoljeti u dan zli i odr ati se kada sve nadvladate. jer time Bogu nanosi jo ve u alost nego samim grijehom. zbog ljudske slabosti.10-19). uistinu.Ne dopusti gri nju savjesti! Ona u tebi stvara nemir. protiv upravlja a ovoga mra noga svijeta. .. ako zbog slabosti ipak zgrije i . potrebno je zapitati se. ne stati! Silno je va no ponovno ne pasti! 'Kad ne isti duh izi e iz ovjeka. Poradi toga bdijte sa svom ustrajno u i molitvom« (Ef 6. provjeri kako je ovaj Isusov savjet istinit i kako je. treba ustrajno nastaviti moliti (svjestan da sâm ne mo e ni ta protiv Zloga. Ivan Zlatousti upozorava: Na e spasenje ima dva smrtna neprijatelja: preuzetnost i o ajanje nakon pada. na e je pometenu i ure enu. odmah zamoli za opro tenje onoga koga si povrijedio i zamoli Gospodina da ti oprosti i odmah odlu i prvom prilikom i i na Ispovijed.milost ti je Bo ja uvijek na dohvat ruke. ne smije se ostaviti du a prazna. doga a da olako pogazimo zadano obe anje te da moramo okajati taj grijeh utjecanjem Sakramentu Pokore. Pri esti.to. protiv zlih duhova po nebesima.za to se ovaj Sakrament sve do kraja VI. Dakle.ve nastaviti u duhovnom ivotu kao da se ni ta nije dogodilo. obucite oklop pravednosti. Kad ga ne na e. koji tome Sakramentu pristupamo esto. re e netko): prisustvuj vi e puta tjedno euharistijskome slavlju i esto primaj Krista u Sv.43-46).st. nije mogao lako primiti. ne o ajavaj nikada. bilo je to poput enidbe i rastave s istom osobom). Do av i. nego protiv Vrhovni tava.. po kojoj je Sotona pobije en od Onoga koji je razorio sotonsku vladavinu. odricanja (jer je tvoj duh grijehom bio oslabljen. Znamo da se ipak. A to bi se i moglo o ekivati od tako slabog i slijepog stvora kakav sam ja. duh su i ivot (Iv 6. luta bezvodnim mjestima tra e i spokoja. samo je Gospodin moja snaga i za tita). nakon dobre Ispovijedi. protiv Vlasti. potpa ite noge spremno u za evan elje mira. daje mu se Duh Sveti. to jest Rije Bo ju. sada se pokazalo kakav sam. .ali to nije dosta. svjesno i voljno. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova. od Onoga pred kojim je Sotona posve nemo an. tj. ma kakav god pad bio! Sv. Ne zaboravi i neizmjernu snagu rtve. Na kraju bude onomu ovjeku gore nego na po etku' (Lk 11. ako za vrijeme gri nje savjesti gorljivije inimo dobra djela. Mt 12. Stoga je nu no primati pomo od Euharistije (Sveta Misa je ustvari posada njenje Kristove rtve. . Dr ite se dakle! Opa ite bedra istinom. Ne kloni duhom. Rije Bo ja iva i djelotvorna (Heb 4. Pavao savjetuje: Ubudu e ja ajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj.24-26. U svemu imajte uza se tit vjere: njime ete mo i ugasiti ognjene strijele Zloga. . Mir je osnovni kriterij pri razlikovanju duhova. nama. . gorih od sebe. .Nakon Opro tenja. Mo e se uvijek vedra lica pojaviti pred Licem Bo jim! Ispovijed je salon za ljepotu. uvjereni su mnogi.Odmah pobudi bol zbog grijeha.Za novi ivot u Kristu. ona je ista . oduzima ti odva nost i paralizira te! Ona ne dolazi od Duha Svetoga. odluku da se ne elimo vratiti na pravi put. osim molitvom i postom (Mk 9. sjeti se Isusovih Rije i: Ovaj se rod ni im drugim ne mo e izagnati. Rije i koje sam vam govorio.12). gdje se Bo jem djetetu vra a lice Bo je. Nikako ne pasti u depresiju ili izgubiti odva nost . Svakovrsnom se molitvom i pro njom u svakoj prigodi u Duhu molite. No. ve od tvoje oholosti ili avla. Uzmite i kacigu spasenja i ma Duha. ako zgrije imo? Nikada.Veoma va no pravilo poslije pada: to god da se dogodi.

Model kr anina nije 'Superman'. ne u prevladavanju te ko a. bit e to pobjede ne tvojom. do i da te zagrlim! Zar su tuga.u mjeri u kojoj si sjedinjen s Bogom! Dovoljno je priznati da smo pred Bogom svi prosjaci! Prihvati da si ranjiv i da zato . Mala Terezija.treba Spasitelja. Jer kad sam slab. Ako bude ekao da opet postane pravedan i vrati se svojoj uobi ajenoj molitvi. ako prihvati injenicu da si sagrije io i da se mo e pojaviti pred Gospodinom u stavu grijeha (bez prethodne toalete. esto popu tamo u svojim svakodnevnim molitvama: Kako smijem do i pred lice Gospodnje kad sam ga upravo uvrijedio?! Nekada to traje i nekoliko dana dok se ne vratimo svom redovitom molitvenom ivotu.Tada jasno vidi .. Madre). mo e se desiti da dugo eka . ve otajstvo ljubavi. ve da vidi kako sve tvoje krjeposti padaju u pra inu . klonulost. da time nau i . pada.. Posebno ne popu taj u svojim molitvenim navikama. ve u strahu od trpljenja. To je svakako velika pogre ka ili la na poniznost koju nam podvaljuje avao. Ako pak u nama pobu uje nered.ljubav! Svetost ne po iva u moralnoj snazi. . ne e tada biti iznena en ili zbunjen svojim posrtajima .ako ona u nama nimalo ne umanjuje povjerenje u Bo je milosr e . jer bez te za tite. koji jedini ima silu i mo (to je tvoje potpuno duhovno siroma tvo. Ako te tvoja savjest optu uje. . Vlastiti pad te u i da jo manje vjeruje svojim silama te da jo ja e tra i pomo u Gospodina. u isticanju svojih krjeposti i zasluga.. oprosti mi. ve Bo jom snagom.. do dublje svijesti da ni ta ne mogu svojim silama. Tada se Gospodin Bog raduje. Bog te mora u initi slabim da bi Ga zatrebao. sjeti se da ti On govori: Do i k meni. ti nikakav 'Superman' krjeposti! Bog zna za tvoju slabost: ona stvara mjesto za Njegovu mo . ve da imam o ekivati sve od Tvoje ljubavi i milosr a (Ph. inimo sve kao obi no i uop e ih ne poslu ajmo! (Scupoli). Ne sastoji se u hrabrom trpljenju. slab. Vidi to sam sve sposoban u initi! Predajem Ti se s povjerenjem. Bog dopu ta da do ivi te ka razo arenja. Ne odbacuj dijete. ve da bude prega en od njih.. malodu nost i nemir u du i poslije svake pogre ke ispravni? Ne.Nisi. pobje ivati.. bolesno u tebi. opet sam sagrije io. ako ubija na zanos i ini nas lijenima.On e te ozdraviti i pomalo e se opet posve ivati. jer si prevelik. Neka me svijest o vlastitoj bijedi dovede do ve e poniznosti. . da je tvoj grijeh prouzro ila tvoja slabost i da si se premalo pouzdavao u Boga.i kad si slab . grje an sam. Je li bolje biti malodu an i mu iti se. ali e upravo takav. ono to je slabo.. Bro). izlo ili bismo se opasnosti da se zauvijek izgubimo. ako bi u Njegovoj prisutnosti najradije rekao: Gospodine. Ako se ne precjenjuje i oslanja se samo na Gospodina. Kada Gospodin ne bi dopustio da s vremena na vrijeme ne u inimo neko zlo.. Kri nije otajstvo heroizma. dakle. nesavjesnima u izvr avanju na ih du nosti . ne u tome da se gordi od krjeposti. A ni ta ne kodi pravoj ljubavi kao oholost. odlazi od mene.. mora te poniziti. kona no. ne: treba to prije ste i mir (jer Bog djeluje ako je u du i mir!) i nastojati to br e te iti posve enju samoga sebe.. ili pak priznati: Gospodine.. Bit e esto vrlo slab. ve dovoljno ponizan da u tvom ivotu pobje uje . ve malen i smije an u vlastitim o ima.uvi a da je to prirodna posljedica tvojih slabosti i nestalnosti. snaga se u slabosti usavr uje. po definiciji!).treba je primati sa zahvalno u kao naklonost neba.. na li bismo se u velikoj opasnosti: uhvatila bi nas oholost i umi ljenost. jer znam da e me jednom posve ozdraviti. Upravo suprotno. zaboravili bismo da sve dobivamo od Boga nezaslu eno. da samo na Njega . kr ani se ne natje u na velikim ampionatima svih kategorija! Svet si . esto puta potrebno je mnogo rana da bi se Njemu obratio. Ni kri nije otajstvo snage . a rana ini poniznim.vjerujemo da su to pobude neprijatelja. ne u tome da bude velik i velikodu an. jao.. onda sam jak (2 Kor 12.9-10). Naprotiv. Njegov odgovor je jasan. . ka e sv. Ne radi se o tome da bude jak u ku nji..Duhovni pisci savjetuju: kad ti se pribli ava.ve bespomo nosti (B. Zato smo Gospodinu zahvalni. ljubim te. zar ne zavisimo isklju ivo od Njegova milosr a?) . do ve eg razumijevanja drugih. Vlastitim silama se ne mo e osloboditi grijeha: to mo e jedino Bo ja milost (milost zna i 'dar'.Poslije. prvo Bla enstvo).i sve to prihva ati s ljubavlju.

a malo ili ni ta na Boga.ak i grijeh. nego nevinost sjedinjena s oholo u (sv. . U tom smislu. jao. u grje niku sveca. . grijesi 'ne kode' i osoba uspijeva zadobiti ponizno u ono to je izgubila propustom. usp. Na Gospodin toliko cijeni poniznost. nego jo vi e. Poslije svakog pada. Nemilosrdan je prema grijehu. Augustin/ ponekad samo takvo dobro.. a vi e Njemu)/ te u milosr u prema bli njemu (ako ja tako lako padam. Rim 5. Otkr 3. ne mora o ajavati nad svojim pogrje kama. Matej Vi kovo NAJ E A PITANJA O ISPOVIJEDI Fix IE Bug. aleluja. Svetac nije onaj koji nikad ne padne. Lk 5. da uop e ne pravi pote ko e da padnemo u grijeh. pada. jer ako se Bogu vrati s raskajanim srcem. Mala Terezija). Ali. nema odva nosti i hrabrosti uvijek se ponovo dizati i zapo injati iznova. sveci govore da poslije pada mo e o ekivati vi e milosti (usp. to je to 'Ispit savjesti'? Ogledalo du e u svjetlu Bo je Rije i. ni ta tako ne ohla uje ljubav kao pomirenje s osrednjo u!). Ako i padne ali odmah se podigne .Evo. nego onaj koji odmah ustane (sv. pomo no sredstvo . Znakom duhovne zrelosti nije to da vi e ne padne . On je Onaj koji u li inki vidi leptira.20: Gdje se umno io grijeh.Ako se popravljamo na taj na in. dakle. kako onda mogu osu ivati svoga brata?). Ipak. nadu i dobre odluke (P. jao. Faber).podsjetnik na propuste i grijehe. kako bi iz toga izvukao svetu poniznost (sv.. Dont remove this line. netko je lijepo rekao: Nedopustivo je za kr anina pomiriti se da bude 'padavi ar'. On je sposoban iz toga izvu i dobro (Bog mo e okrenuti na dobro ak i tvoje pogre ke /etiam peccata! . mnogo je bolje izgubiti sve ostalo. tovi e . Previ e ra una na sebe. To je Isusov pogled koji ne osu uje. nadmo no izobilova milost). da te u i rasti u poniznosti /manje vjerujem svojim silama. u sjemenci plod. ako ipak padnemo.ra una (sv. ima posebno pravo na Isusovo naru je. Bolje grijesi koje prati poniznost. gubi mnogo vi e.zahvaljuj Mu za dobro to e ga Njegovo milosr e izvu i iz toga pada! . veli sv.16. evan eoske istine.Ponavljam: moramo se istovremeno boriti protiv grijeha i popravljati svoje pogre ke (Bog ne podnosi mlake. da se zna brzo podi i.ne gubi mnogo. upa Sv. 'Ispit savjesti' je dobro pomagalo. Tko ostaje u alosti i gri nji savjesti. Bonaventura).ta radi njih je i do ao (usp. iskustvo milosr a. Franjo Sale ki).vrati se odmah s povjerenjem Gospodinu. On eka. Va no je da u ku nji bude dovoljno ponizan kako bi u svom ivotu otkrio ono najva nije . lijeka za tvoje padove: umjesto da se poslije nekog pada zatvori u sebe i neprestano u sebi o ivljava spomen na nj' . nego li hrabrost. Ottavo di Milev). a milostiv prema grje nicima . nego ga pretvoriti u sveca. koji sadr i jake to ke u kojima se . Poslije. jer jednostavno nema u njemu volje popraviti se.istinu o Bogu koji te ludo ljubi. ve dobije poniznost. Da ne izgubi odva nost.32). Pogled koji ozdravlja. On ne eli ubiti grje nika. da mu to bude identitet.

da reknemo i ono to ranije nismo mogli ili htjeli priznati. mo emo. Grijesi su nam zauvijek otpu teni. Po Sakramentu Pokore ozdravljena su sva podru ja grje nosti. slabostima« Kona no. tj. nije puko 'nabrajanje grijeha'. kojoj su mnogi filozofi raspravljali moralnu vrijednost. vrsta odluka ne grije iti ubudu e. patnjama. Za o uvanje ili oslobo enje od grijeha. . sa strane pokornika: priznanje grijeha (ispovijed). povijesti moje vjere i duhovnog ivota. duhovnog preljuba« de ava se da gubimo svoju osobnu krsnu kartu napisanu Kristovom Krvlju. U ovom Sakramentu.. na osnovu darova ispovjednika i pokornika.to je potrebno za valjanu Ispovijed? . da uma emo krsnu haljinu nevinosti i besmrtnosti. svoju grje nu pro lost... i da bude 'ispit povjerenja' a ne nepovjerenja.. htjeti biti svet. Isus nas eli slobodne.Stvarno. kao prosjak koji je izgubio svoju posljednju monetu« Eto. kao novo stvorenje! Bezgrani nom ljubavlju Bog je kupio moje sveto i uzvi eno zvanje djeteta Bo jeg. Ispovijed je iskustvo iz kojega raste novi ivot. upoznati korijene grijeha i podru ja koja trebaju pomirenje i okajanje. Sakrament Pomirenja nas pomiruje s Ocem i bra om« Rezultat Bo jeg djelovanja u nama je da smo primili garancije i neophodne snage Duha Svetoga da prestanemo grije iti. ' alost nad Bo jom alosti'). u vodu i Krv Kristovu. . ponovo stvoreni na sliku Bo ju. Zato u Ispovijedi tragamo za milo u kr tenja. u svojoj du i raspola emo prisutno u samoga Krista i Njegova . prije svega. to je Ispovijed: tu potapamo natrag. polazna to ka mog obra enja. Bog nam daje dovoljno milosne snage da pobijedimo svako zlo. sudova i svog ivota (progresivno preobra enje: postati ko-naturalan Bogu). zdrave i ive.. to je dublja promjena. itavo bi e ovjeka treba da bude obuhva eno milo u obra enja: srce. zadovolj tina ili pokora (odluka da e se izvr iti pokora i djela zadovolj tine: nadoknaditi tetu nanesenu grijehom /vratiti ukradene stvari. izlije iti rane. Fil 3. kajanje (bol du e i osuda grijeha. . da opro tenje dajemo i primamo. osje amo i mislimo. druga ije djelujemo. U Bo joj prisutnosti koja sve ozdravlja.Koja je korist od ovog Sakramenta? Mnogi pisci navode da nas Sakrament Pomirenja u i da. mi smo slobodni. To pak. Po svakom opro tenju grijeha do ivljavamo novu slobodu da dublje u emo u ljubav Isusovu. To onda nije puko aljenje . Moje kr tenje je vidljivi znak obra enja. Augustin)« . Neka se ispitaju kako se ispovijedaju. popraviti dobar glas oklevetanom. zaboravljaju i ono to je iza njega (usp. zato. kr anine./). bitna je metanoia.. otpada. teta. nikada vi e ne emo biti isti. Takav 'ispit savjesti' treba biti usmjeren dvjema pozitivnim zna ajkama: da bude okrenut budu nosti.13). svjesnost i nesvjesnost. smijemo iskusiti da e grijesi biti poni teni i da e na a slabost biti ozdravljena Bo jom snagom. Promijenjeni smo. On to eli vi e nego mi sami.moramo pred Bogom optu iti i moliti opro tenje. ve po etak preporoda u suobli enju Kristu. zna i.. to emo Mu vi e dopustiti da bude Gospodar: Gospodar nad na im grijesima. obnova svojih misli. ve bri no traganje da se usavr i milost kr tenja« .Ali zbog slabosti. duh i tijelo. promjena i nutarnja. totalna.Formalno.gri nja savjesti. postani ono to jesi (sv. kr tenja. Zatim dolazi ispovijed (volja otvorenosti srca Bogu i onome koji je Njegov slu benik): pokornik. Mnogi odustaju od Sakramenta Pomirenja konstatiraju i da od toga nemaju nikakve koristi. otvara se novome u misteriju spasenja i leti prema budu nosti.. Novo smo stvorenje.. koje je prijelaz u vi i ivot od kojega kr anin nikad ne smije otpasti. peremo se i izlazimo na novo uskrsno svjetlo i u toj svjetlosti kre emo naprijed.

to zna i. i prije svega to smo uvrijedili Boga kao Oca. navode da se za neke ovaj Sakrament pretvorio u mu no i detaljno opisivanje svih grijeha.4). zasjedanju. te i okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha. papa Ivan Pavao II. i 8. da je eni grje nici Isus sve oprostio ne zato to se je savr eno optu ila. i 8. Neki teolozi. ograni avamo se na formalne aspekte Sakramenta Pomirenja (Pokore.' (DS. kona no. pra ena vrstom i velikodu nom nakanom za pobolj anjem u budu nosti te. . Baumu. pokatkad.. Isusovoj zapovijedi ljubavi. Ispovijed. velikom pokorni aru. svjesno i voljno. glavnim i tu im grijesima. Pokajanje treba biti: od srca (mrziti grijeh kao zlo. a manje kao 'slavlje' obra enja (Lk 15. H. Mühlen«). neka bude izop en. za neke. nadalje. propustom i nemarom). Za te ke grijehe potrebno je re i broj i okolnosti. izme u ostalog. osuditi ga). mo da to no. tako er i one tajne te u injenih i protiv dviju posljednjih zapovijedi Dekaloga. istoga toga zasjedanja o svemu tome podrobno govore: Kan 7: 'Ako netko ka e da u sakramentu pokore nije potrebno po bo anskom pravu /iure divino/ i raspolo ivosti ispovjediti sve i pojedine smrtne grijehe koji su se spoznali nakon du noga i pomnoga razmi ljanja. ve kao zahtjev bo anskoga prava« (DS. 22. najve e dobro. ne ispovijeda na cjelovit na in smrtne grijehe u smislu kako to donosi spomenuti Tridentski koncil i. ili. W. H. potrebno je ispitati svoju savjest (prema Bo jim i crkvenim zapovijedima. . izri ito navodi: Ispovijed treba biti ponizna. 7a). ispovjediti sve eniku sve i pojedine te ke grijehe kojih se.. kao to to na XIV. . o ujka 1996. kan 7. zasjedanju. To je. pak.U ovom kratkom prikazu. no Rimski obrednikRed Pokore odre uje da Ispovijed mora biti cjelovita: Da bi postigao spasonosni lijek pokore. uvati se grje ne prigode i dati zadovolj tinu ili naknadu tete /nadoknaditi tetu nanesenu grijehom: vratiti ukradene ili zadr ane stvari. nego jer je mnogo ljubila (usp.32)..5-6).. Pomiruju i jedno i drugo. Betancourt.otajstva milosr a. za vrijeme i poslije Ispovijedi? .. govore i o ovom Sakramentu (npr.47). kao u itelj vjere. cjelovita.. treba biti cjelovita u tom smislu da treba iznijeti 'omnia peccata mortalia' /sve smrtne grijehe/. sve se to mo e sagrije iti mi lju.Prije Ispovijedi. Lk 7. izlije iti rane«/). nakon ispita savjesti. potrebno je pouzdanje da e nam Bog oprostiti grijehe i dobra odluka (iskrena volja popraviti se i. govori Tridentski koncil. napominju. te i okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha . poglavlje V. ve kao zahtjev bo anskoga prava. povjerenjem u postizanje toga pobolj anja. popraviti dobar glas oklevetanom. popraviti sablazan. to se ti e poniznosti« (ona ) se uistinu poistovje uje s osje ajem gnu anja prema grijehu (Ps 51. 1679). Kanoni 7. koji tuma i ovu nu nost ne u granicama obi noga disciplinskoga propisa Crkve.24. Caldelari. vi e ne grije iti. na alost. za sve barem smrtne grijehe. tra e i u naravi Ispovijedi ono to je esencijalno va nije od formalnih zahtjeva. koji tuma i nu nost izno enja svih i pojedinih smrtnih grijeha. Uz kajanje.. W. ili ako ka e da je ispovijed korisna samo za pou avanje i tje enje pokornika te da je neko vrijeme bila po tivana samo kako bi se odre ivala kanonska pokora. kako bi to oprostila. nau ava Tridentski koncil. 1707)« Danas. djelom. da nije dopu teno ispovjediti lake grijehe.ne u granicama obi noga disciplinskoga propisa Crkve. pristupaju i sakramentu pokore. Jer mo niji je Onaj koji je u vama nego onaj koji je u svijetu (1 Iv 4. Papa. br. rije ju.Neki pisci. prema grijesima protiv Duha Svetoga i u nebo vapiju im grijesima.to je potrebno prije. sje a (Prethodne napomene. . poglavlje V.. D.. osje a potrebu da ozbiljno upozori da cjelovitost Ispovijedi treba shvatiti u smislu kao to to na XIV. Ispovijedi) kao znakovima stvarnog obra enja (sadr ajne aspekte ostvarit e ti sa Bo jom milo u). vjernik mora. ili da oni koji se trude ispovjediti sve grijehe ne kane ni ta ostaviti bo anskoj milosti. kona no. u Pismu kard. ne mali broj vjernika.

u skladu s pona anjem svetih nau itelja i ispovjednika o pokornicima koji obi no ponovno upa daju u grijeh . tada ne bi postojalo kajanje« ne postaviti se protiv mogu ega moralnoga zla zna ilo bi ne osuditi zlo. No. Kr . travnja 2002. koja se eli kao tobo nji odnos privatnoga povjerenja. kao i ako svojevoljno zatajim neki te ki grijeh. iskustvo pro losti i svijest o sada njoj slabosti pobude strah pred novim padovima. Sakrament Pokore«.svojevoljnoga i su enoga tuma enja 'slobode djece Bo je'. sada njost. Ako bi nedostajala ta raspolo ivost du e. Mogu e je da. ako nedostaje kajanje ili odluka ne upadati u grijeh (usp.udno je da mogi sve enici. ka emo da ga ne trebamo. O potrebi cjelovitosti Ispovijedi. 'pijanom milijarderu' ili siroma noj starici koja taj dan nije imala za kruh i mlijeko (jedno i drugo je zlo. a dijelom zbog jednako tako pogre noga su avanja sadr aja moralnoga zakona samo na zapovijed ljubavi. manje ili vi e svjesno. 71-78). Jasno je da . nakon te koga grije enja protiv bra ne isto e.ne e se uskratiti sakramentalno odrje enje onome koji se je. onoliko koliko to sje anje potpuno ispitano omogu uje spoznati. Zagreb. dijelom zbog pogre noga svo enja moralne vrijednosti samo na takozvanu 'temeljnu opciju'. koji su slabo prosvije eni.Tu barem ne bi smjelo biti rasprave: nije isto jesam li ubio jednog ovjeka ili deset ljudi. tako se nakana da se vi e ne grije i treba temeljiti na bo anskoj milosti koju Bog nikada ne uskra uje onomu koji ini to mo e kako bi djelovao po teno. . elim i molim kako bi vjernici. Ako bismo odluku da vi e ne grije imo eljeli osloniti samo na svoju snagu« ogrije ili bismo se o istini o ovjeku« . esto shva enoga nejasno. a drugo razumski sud o budu nosti.te i grijeh!). a da ne govorimo o pokornicima. npr.).. tako inim jo i novi grijeh. poduprta molitvom«(Ivan Pavao II.. jednom ili deset puta. Uputno je nadalje napomenuti da je jedno postojanje iskrene odluke.Osim toga. falsificirano i bez prave nakane. Enchiridion Symbolorum 3187). kao da si on dopu ta bespravno uplitanje u sveti te savjesti.000 kn. ne kajati se. kada je s tim strahom ujedinjena volja. bili i ovom poukom uvjereni da je odredba po kojoj se zahtijeva potpunost u odnosu na vrstu i broj. jer bi to bilo pokazivanje nepovjerenja kako prema Bo joj milosti tako prema pokornikovoj spremnosti). Kristove svetinje Sakramente. ali to ne donosi predrasudu o vjerodostojnosti nakane da se u ini sve to se mo e kako bi se izbjegao grijeh. No kako kajanje treba prije svega proizi i iz boli to se uvrijedilo Boga. ponovo progovara u svom apostolskom pismu (motuproprium) Misericordia Dei (07. pokajao. nije neki teret koji se na njih proizvoljno tovari. 1997. to omalova avaju ili ak ne znaju! .. te i zbog« . svetogrdno se ispovijedam i primam. uz isklju ivanje ostalih grijeha.reagira na sve enika koji na propisan na in ispituje radi nu ne cjelovitosti.kao da Gospodinu. a ovo drugo je . zanemaruju i posredovanje Crkve. to zna i da Ispovijed 'nije valjana'? Ako nema iskrenog kajanja i odluke da vi e ne u grije iti. te okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha'): nije isto jesam li ukrao 5 kn ili 100. ve sredstvo oslobo enja i radosne vedrine. Sve enik mo e i uskratiti odrje enje. Ispovijed nije valjana i ne opra taju mi se grijesi. premda u iskrenosti nakane da se vi e ne grije i.. a drugim povodom. str. tj. Ivan Pavao II. te unato ponovnim padovima pokazuje da se ho e boriti protiv upadanja u nove grijehe (ispovjednik e izbjegavati tra iti bezuvjetna jamstva koja su ljudski nemogu a za budu e besprijekorno pona anje. iz osvete ili prekora iv i granicu nu ne obrane (to je to: 'priznati po broju i vrsti. Denzinger-Schoenmetzer. po sebi je o igledno da ispovijedanje i optu ivanje grijeha treba uklju iti ozbiljnu nakanu i odluku da se u budu nosti vi e ne e grije iti.

2. Vojevati pod Kristovom zastavom . On je odredio da je ispovijed grijeha Crkvi znak mojeg pomirenja s Njim. to milost Bo ja doti e ovjeka. Verbum. Bog je izme u Sebe i ljudi odredio posredni tvo Crkve. opra ta moje grijehe (u Crkvi i preko Crkve).Ne vrijedi se. Gospodin me . koji je i sâm du a i tijelo. te iskreno obra enje. . iskreno pomirenje s Crkvom jest uvjet da dobijem Bo je opro tenje /v. ve i 'javno' priznanje (u zajednici-Crkvi.Pomirenje je isprva bilo javni in: biskup je na Veliki etvrtak molitvom i polaganjem ruku primao i pomirivao pokornike. 11.).duhovne vje be. . Ono to ni jedno ljudsko bi e ne mo e po sebi dati. Sve enik predstavlja Crkvu (i Bo je milosr e) i kad mi daje opro tenje. Bog..Tek kad se pomirim s bli njima. osnovao je Crkvu da u Njegovo Ime daruje bo ansko milosr e. 175. ali samo ako pri tom vrsto odlu im da u se ispovijediti im mi to bude mogu e!/). Split. Nije dovoljna samo osobna svijest svoga grijeha (ja pred sámim Bogom. U kona nici. a vlast odrije iti od grijeha da imaju samo valjano zare eni biskupi i sve enici (I. za to ne 'izravna ispovijed' Bogu? Za to ne pomirenje u tajnosti savjesti? Za to nije dosta da ovjek sam svoje stvari uredi s Bogom? Nije li bolje po i psihologu.Na to pitanje Crkva odgovara prizivaju i tajnu Otkupiteljeva Utjelovljenja: to je po ovje nosti svoga Sina i preko vidljivih znakova ustanovljenih po Njemu. Samo Bog znade koja je Ispovijed dobra. nema mi opro tenja od Boga ako ne primim opro tenje od Crkve i ako se s njom ne nastojim pomiriti (to je nauka Isusova. Kr anska sada njost. koja je trpjela zbog mene). psihijatru ili psihoterapeutu. Osim toga. jer oni. dolje. str. znati: 1. to je Crkva koja mi preko njega opra ta i vra a me u puno zajedni tvo s njom i s Bogom. stoga.Iv 20. . Kojima oprostite grijehe. Stoga i pomirenje treba biti vidljivo (kao to su takvi i svi va niji doga aji u na em ivotu).Za to se ispovijedati pred sve enikom (koji je isto tako grje an kao i ja). i Isus e mi dati svoje opro tenje.18-19). dakle. Bog mi opra ta smrtni grijeh i 'savr enim pokajanjem' izvan Ispovijedi. s bra om. ako mu ih ne ka em tako da ih mogne upoznati. ve sa cijelom crkvenom zajednicom iji smo lanovi a koju smo svojim grijesima ranili i ponizili. Apostolima i njihovim nasljednicima (koji su zare eni za tu posebnu slu bu i posve eni za to Duhom Svetim) povjerio je uzvi enu i odgovornu slu bu opra tanja (Primite Duha Svetoga. Obred pomirenja vi e pokornika s pojedina nom Ispovijedi i odrje enjem. povjerio svojoj Crkvi na Uskrs: mo i vlast opra tati grijehe u Njegovo Ime. premda je Bog povezao svoje opro tenje s opro tenjem Crkve.sve enik ne mo e dati opro tenje grijeha ako mu ih ne ispovjedim.. Zagreb. . kao svoj prvi dar. . istina. da se sam spasim). posvete mnogo vremena svakoj osobi? . odjeljak u nastavku. Caldelari). Danas Crkva ini jasnijim pomirenje sa zajednicom kada obred Pomirenja zajedni arski slavi prema drugom od tri odobrena na ina.23). Uskrsli Krist je. s Bogom. bit e im opro teni .. To je izri ita volja Isusa Krista. svaki grijeh je uvreda Bo je ljubavi i vrije a Crkvu u njezinoj cjelini (bra u). utoliko vi e to se ne pomirujemo samo s Bogom. nove mladosti i radosti. tj. str. samo On.. mo emo re i da je najva nija vjera i ljubav s kojima se pribli ujem milosr u Oca. HBK. Crkva nas u i da je nakon te koga grijeha za vje no spasenje apsolutno nu no to 'drugo kr tenje' ili 'druga daska spasa' (DS 1706). 2004.Nadalje. izvor duhovnog i du evnog ozdravljenja. a koja nije (H. Rimski obrednik: Red pokore. 1975. uvjeravati i varati sebe da je dovoljno Bogu priznati svoje grijehe i od Njega zamoliti opro taj. Fu ek. za razliku od sve enika koji postupaju neosobno-legalisti ki ili ne ele ispovijedati ili nemaju vremena za pokornika. Va no je.

na klevetu odgovara blagoslovom. samo je ona vjerodostojna. ako je progonjen . milosrdan prema drugima kao to je Isus bio s nama: On ka e da nas Njegov Otac ljubi kao Njega samoga a i On da nas ljubi kao to ljubi svoga Oca. kao uvjet za primanje Vode ive). Ako eli mir. Nemilosr e je protest protiv milosr a Bo jeg. . Budi.to je pakao! Povjeruj da nema neprijatelja.pa e vidjeti kako se ostvaruje Bo je djelo u njemu.21-22. tko e zaustaviti daljnja nasilja (C.. posreduje me u sukobljenim stranama. Samo ljubav daje razliku izme u sinova avolskih i sinova Bo jih (sv.. ovjek. kad ne budemo gorjeli ljubavlju. nastoji oko uspostavljanja ja mira i sloge. stoga. ni drugima zadavali bol. vrije an i nepravde. Bossuet). bra a smo. nadmudrivanja. koji je pokraj mene. svaki je od nas ranjen isto nim grijehom i potrebno je imati samilosti jedni za druge) . Svako takvo tvoje milosr e ima budu nost.Doista se ne sje am. Mt 5. Ivan Krizostom ka e: Bog tra i da prvi treba moliti za opro tenje onaj koji se je prvi sjetio problema. Oprosti svakome ak unaprijed. ljubavlju. Potpuno je beskorisno vjerovati da mi Bog opra ta moje grijehe sve dok ja odbijam ili zanemarujem pomirenje s bra om.Ubio sam te. Jorge L. varka. mora oprostiti od srca (Mt 18. . gasi po ar .slu a i uti. usp. kako ga On obnavlja i isti. Na i pravi neprijatelji su u nama samima (J. Pomirenje s bra om kazuje da sam iskren tra e i Bo je opro tenje. opra tanje se ne uvjetuje.Mauriac). jest ova: u mukama je svatko tko od srca ne oprosti svome bratu (Mt 18.. Ne postavljaj nikakvu granicu opro tenju uvreda (usp.23-35)..Pa kad si ve jednom oprostio . da te nitko ne mo e uvrijediti (u nama se vrije a samo oholost.23. mnogi e umirati od studeni (F. ili barem odlu iti to to prije).poziva najprije da molim opro tenje i da oprostim drugima (to je po etak ponovnog uspostavljanja naru enih veza izme u izme u mene i bli njih i izme u nas i Gospodina Boga. . Budi iznad neprijatelja. sv. Kain e Abelu: Jesi li mi oprostio? . sve ostalo je teorija. Borges navodi slijede i primjer: Abel se i Kain susre u s onu stranu.ne napada. koju je Bog po Isusu izrekao. a doma ili u susjedstvu ili na radnom mjestu netko je zbog mojih uvreda bolestan (prije se treba pomiriti s bratom. Sv. Ne u biti 'ka njen zbog' svoje okrutnosti . razori mrak u sebi.A to to?. budi bo anski milosrdan prema drugome (usp. 'kajem se' . Bog tra i da oprostimo da ne bismo trpjeli. nego ga. u tebi samome. iz kr anske ljubavi. Bez milosr a. Bratska ljubav znak je moje ljubavi prema Bogu. odgovori Abel. Htjeli-ne htjeli. Kona no. Bra a bi nam prestala biti onda kada bismo prestali govoriti: 'O e na '! (usp.-B. ... Bo ja utnja dolazi kad ljudi vi e nisu jedni drugima slika i prilika Bo ja. sva ostala sredstva su nemo na. Tko do kraja tjera pravdu. pretvori zlo u dobro! Kad nevini ranjava onoga koji ga je ranio. re e Kain.34-35).35). Toma Akvinski). a ne onaj koji je prvi uvrijedio! Sli no ka e i papa u Sarajevu: Ne treba ekati da se drugi promijene: tako ni opra tanje ili tra enje opro tenja ne treba biti uvjetovano pokajanjem na drugoj strani.i zato je pakao vje an).a ne razdor. Jedina apsolutna prijetnja. upita Abel. ve sada . Nije dovoljno oti i na Ispovijed. sva ostala djela hibridna. zato pravda mora biti ubla ena milosr em. izbjegava zadjevice. to je gotovo!.4).36).ne vra aj se vi e na to. sve ini da ukloni i uzroke i posljedice sukoba. ini nepravdu! Pravednost nije dovoljna . na uvredu odgovara molitvom. Mt 19. 'oprosti'. smatra nevinim jer ne zna to ini'. Duh Sveti nas u i da treba pra tati kako Bog opra ta: On nikoga ne isklju uje iz svoje ljubavi. Povrijediti jednu ljubav zna i uvrijediti drugu. da i tebi ne bi Bog opozvao svoj oprost (pro itaj parabolu o 'opozvanom oprostu': Mt 18. ni Bogu ni ovjeku: ' ao mi je'. Lk 17. ne e biti opro tenja niti oslobo enja niti ozdravljenja bez iskrenog pra tanja drugima koji su zgrije ili protiv mene. Kr anin sije mir . svi putovi nedovoljni. Augustin)... a nije moj bli nji .nju nadilazi ljubav. nikada poniznost!). Caretto)! Onog dana. proglasi ga pred Bogom nevinim (to ne zna i pristati na nepravdu /opra tanje nije 'ubijanje' nepravde/. Samo ljubav poznaje savr enstvo Zakona.svima onima koji e te povrijediti do tvoje smrti. Mr njom ovjek mo e postati sotona (sotona nikada ne mo e re i. eli li biti bo anski. Lk 6.manjak milosr a ve je samo po sebi pakao.

Evo kriterija za tvoj govor o drugome: Ako su istina i ljubav u tebi . hvaljen! Uzmi moje dvije ruke i prisili ih da plje u u njegovu ast! Govorit u o onom dobrom to ini.! (Mt 5. . .60). da pro isti i posveti va jezik. na kraju e nekoga i ubiti. ja se ne u osvetiti. Bog nije mogao stati uz tvoju dobru namjeru. Varillon). Mt 18. Sveta s. Oprostiti. iskazati milosr e . pri esti.Savjeti R. . ali ne zaboravljam. To je molitva koju Gospodin rado usli ava. ne ini to prije Ispovijedi.. Nemoj Gospodina suobli iti svom liku. to je tolika snaga duha da njegov oganj mo e zapaliti itav svijet! U svako vrijeme bilo je to 'nesuvremeno'. 34). opominji onda kad vidi da netko ini zlo bli njemu. HKZ 'Mi'. ne e nikada.. jer njega ni u kakvo dobro ne e mo i uvjeriti. ja opra tam.Bo je je obilje je.. tko je pak milosrdan. ako si pak blag. kako ne biste njime ranjavali druge. utjet u o zlu to je u njemu i za koje samo ja znam. Da. a ne istina. Bundalo. Kr anin. Netko lijepo re e: Tko sa sobom uvijek nosi otko enu pu ku. rtvujem ti ovu bol borbe moje volje protiv mog zlog srca! (F. Ina e . Nikada se ne rje ava problem pokazuju i prstom na druge...1-5). na kraju e svi drugi za tebe biti avli. govori: Povrijedio si me i mrzio sam te. Blagost i krotkost spadaju u Isusovih osam bla enstava.. u vrsti ga u radosti. Ako si strog prema drugome. Nije opra tanje ono to to se esto uje: Ja opra tam. a drugoga povre uju . Ako je tvoje jedino sredstvo eki . Ako su tvoje rije i istinite. Ne otvaraj usta svaki as i im grijeh ugleda . 335-338). Sinovi svjetla.. ali sad ti opra tam u Isusovo ime. Moli kao sv. ta je molitva vjerojatno uputila Savla u Damask. po tovan.Nepra tanjem ka njava sebe.jer e po mjeri svoga milosr a zadobiti mjeru Bo anskog milosr a.. niti tako da poru i sve mostove izme u sebe i bli njega . Nemilosrdnom i sud e biti nemilosrdan. jedno je sigurno: Krist ni u toj to ki ne pozna uzmaka. Faustina savjetuje: Molite Gospodina. a ne sebeljublju (R.na e li te avao u tvome. a pra tanjem uvreditelja. tvoj ivot mora biti izgra en upravo na ovim Njegovim rije ima..Evo kako mole kr ani: O e. obo avaju. ali neistinito .15-17): Kani li koga to opomenuti. jer bi to bila samo istina.Ne pokazuj prstom na pogre ke svojih bli njih. duh Tu itelj zbraja grijehe.to treba re i na Ispovijedi? . ne uzmi im ovo za grijeh (Dj 7. Ako tvoja rije govori ljubav. jer mjerom kojom mjerite vama e se zauzvrat mjeriti (Lk 6. Opomena slu i ljubavi. Isus nije hodio svijetom prigovaraju i. Okru uju ga. neka ti srce ari od ljubavi za bli njega.. pa i najmanjem grijehu ..kloni se razgovora iz kojeg izviru grijeh i sva a. Pra tajte i oprostit e vam se.. Dan e ti prote i u zabijanju avala. molim Te. njegova me radost ra alostila. Zagreb..12). . neka bude jo vi e okru ivan.radije zlo pretrpi opra taju i. jer bi tvoja rije bila hipokrizija (prijetvornost). ve u Duhu Svetom.. hvale. ali ne i ljubav. ali Bog e se osvetiti. str.tada govori a ne uti.37-38. u svjetlu vjere. To nije kr anski na in opra tanja. Stjepan (gledaju i Savla): Gospodine. napasti i poniziti po osobi koju opominje . Nikad ne opominji ovjeka koji tebi ini zlo .. svaki put poslije Sv. Nije kr anski ni re i: Opra tam. Lk 23.uti. Bundala o 'bratskoj opomeni' (usp. Zbog ne ista ti srca. postoje rije i koje mogu ubiti. ali onaj zna to je u inio. Ne nabrajaj sitnice da ne izgubi Bo ansku blagost. Isus re e: Ne sudite i ne ete biti su eni! Ne osu ujte i ne ete biti osu eni... ali Bog vidi. No. Mt 7. A to ako te uvreditelj i dalje progoni? Isus ka e: Radujte se.uti. likuje nad sudom . ako nisi u stanju Milosti. Dok govori . Tako ine oni koji prigovaraju. jer ti vjerojatno nisi znao to ini (usp... I ne reci opomenu na takav na in da u e u razgovor s grje nikovim duhom. Ako ne eli odbaciti Krista. Crkva vjerojatno ne bi imala 'Pavla'. Neki crkveni oci vele: da nije bilo Stjepanove velikodu ne molitve posredovanja. gotovo e uvijek pogrije iti.izrugat e te.

jer u oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih ne u vi e spominjati (Jr 31. Gospodin ima jednu 'nesavr enost': lo e pam enje na ih grijeha. . uzvi eno bi mislio o sebi (usp. i ne gledamo ga vi e kao moralno zlo. ako tra imo opravdanje za grijeh. bez obzira na to to one mogu biti i meni poticaj za grijeh: pred Boga dolazim optu iti sebe. pitaj se za njihov broj i za sve okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha. a ne druge! Kad bi Mu dolazili oni koji druge okrivljuju i tu akaju. dakle. Kad nas Gospodin gleda. pokajao se i u skru enoj pokori zadovoljio Bo joj pravdi...25). Bogu je dra a na a poniznost i skromnost ('Bo e. tko nije prljav. Ako postepeno gubimo svijest o grijehu kao zlu. 'pravednici' . Grijeh vi e nema nad nama nikakvu mo . svi smo mi prosjaci (sv. Ne smijem iznositi i opisivati pogre ke svojih bli njih. koje nam je otpustio po Krvi svoga Sina. Sudac). koje nam nanose zlo. vidi .Ispovijedi se od svoje zadnje iskrene Ispovijedi. po grijehu treba 'o inuti'. pjevati Njemu pjesmu o sebi . dokle to vodi!). stavljati sebe Bogu na izlo bu. ..8). Franjo Asi ki). ne eka te vi e kao zapreka na putu sjedinjenja s vje nom Ljubavlju: tebi se grijeh bri e i Bog se vi e ne sje a tvoga zla: A ja. Grje nik nema pravo suditi drugoga grje nika (usp. reci barem. na u strpljivost. onda On slu a to govorimo: hvalimo li Njega ili sebe pred Njim.to je protuslika pravog priznanja. uvaj se umi ljanja da 'grijeha nema ' . veli anje samog sebe.-B. i to u hramu! . na mjesec ili na godinu. milostiv budi meni grje niku!') nego naduvena dobra djela ('hvala Ti. 'u ivala ka samodopadna la na hvalisavost' /I. Uvidjet emo jednoga dana. da vje ba na u poniznost. Bossuet). Isus ka e: taj ne e biti opravdan (usp. Kad god mi pred Gospodina do emo. Gospodin te to ne e pitati ni poslije smrti ni na Posljednjem sudu! Kad Bog opra ta. to nisam kao drugi').34). ve ga uzdi emo kao moralnu vrijednost i dobro ... samohvala. Fu ek/.14). Neosjetljivost na grijeh mnoge male i potajne grijehe ostavlja izvan doma aja na e vjerni ke savjesti. koliko su nam oni. radi sebe opa ine tvoje bri em. nismo ni svjesni do kojih nas . gleda nas kroz Rane svoga ljubljenog Sina.. i grijeha se tvojih ne spominjem (Iz 43.to ne treba re i? Ne elim opravdavati ili braniti. na tjedan. Lk 18. koliko si puta koji grijeh po inio po inio prosje no na dan..7)! Bog koristi osobe. opra ta zauvijek. Priznaj tako er i lake grijehe koliko ih se sje a . Ne postoji vi e nitko.korisni! (J.. 1 Iv 1. Zato je jako va no da se iskreno ispovijedam i kajem.jer bi tada bio daleko od Boga.ne trebamo ni Spasitelja! (evo. to ti je du a bli e Bogu. la . nego se optu iti.. da budem iskren prema sebi i Gospodinu. to e vidjeti vi e blata na staklu svoje du e (Z. Tzv. jer nas je Krv Kristova o istila od svih grijeha i zasvagda usavr ila posve ene (Hebr 10.ne trebamo ni Opro tenje.Govori ono to jesi sagrije io (farizej u Lk 18.takva 'pobo nost' Gospodinu ne bi bila nimalo draga.).9-14 dolazi 'pohvaliti se'. nedostatke i grijehe.. To zna i: ako si po inio te ki grijeh. Bolje je ne i i na Ispovijed nego se neiskreno ispovijedati. Pred dragim Bogom. . uve avati ili umanjivati. Ako ne zna broja. Ljubav Bo ja ne lije i onoga koji si umi lja da nema rana.14). Pred Njim smo sveti i neoskvrnjeni. Iv 8. tko bi me mogao optu iti pred Bogom. Najve i sveci otkrivali su najve e prljav tine u sebi. samodopadno privi enje. koji nas razapinju . nikad ne e biti o i en. nikad se ne e di i. Zapamti: sve to si valjano ispovjedio. Bo e..nepristupa ni su za milost. Priznaj sve te ke grijehe prema broju i vrsti.. Tko nije pao. ako ne trebamo Opro tenje . da nema vi e nada mnom nikakvu mo !.. prikrivati ili pre utjeti svoje slabosti.

Ispovijed je: do e i ka e svoje grijehe. nego radi tvoga dobra (mo e mu re i i svoje pote ko e..nije srce sve enika. navodi: Dio je pastirske slu be saslu ati svu bra u s velikom. molim Te. nesavr enstvom i mlako u jesmo (zahla enje u ljudskim odnosima. Toma Akvinski tvrdi: Radije bih podnio sve muke ovoga svijeta nego li svjesno Boga uvrijedio malim grijehom. vi ne znate to to zna i iz upnog stana stupiti pred Bo je lice. edan sam tolikih du a. samo da se ne izgubi ni jedna od mojih ov ica! A jednom uzdahnuv i re e: Te ko podnosim teret odgovornosti za tolike du e.. kao to je On sám. . u na elu. Tada se moram barem zapitati: jesam li savr eno ljubio Gospodina Boga (svim srcem. Ako ih uzima olako kad ih va e . zlog raspolo enja.Ispovijed je lijek.. velikom strpljivo u. da mnome ne zavlada (Ps 19. a On je Duh koji stvara pomirenje i mir opro tenjem grijeha. 1992. Augustin). koja pozna zakonitosti i .dobije odrje enje ..odlu i s pomo u Bo jom vi e ne grije iti . Ako jo uvijek mislim da 'nemam grijeha'. Tako. to je gore. Tek kad e an eo re i: 'vrijeme je svr eno'.. Male Terezije neka i nama bude nadahnu e: Ne u si uzeti po inka na nebu do konca svijeta. i nikad. odbijaju i da ju se saslu a. tada u se odmoriti. kod kojeg si se sve enika ispovijedio. krivim praksama... osobu punu Duha Svetoga. ne daj da se tko od mojih upljana izgubi! Ja sam spreman trpjeti najstra nije muke do konca ivota. sv. 06. Tako nije postupao Isus! Ne znaju li sveti slu benici da upravo njihova indiferentnost esto prisiljava jednostavne i nepou ene da se obrate. da se mnogi nalaze u istili tu zbog malih pogre aka. sumnje i nejasno e /provjeri "svoj" sud pred sudom Crkve!/). premda voljno mo da i nismo u grijehu. Gemma.... daje ti odre eni savjet i pokoru . O.. Bog nam je stvorio du u na svoju sliku i priliku: samo takvu sliku htjet e primiti natrag. osobno.. tko propuste svoje da zapazi? Od potajnih grijeha o isti me! Od oholosti uvaj slugu svoga..sve enik te mo e ne to pitati: ne radi sebe. tisu e manifestacija egoizma koje poznaju i najvjernija prijateljstva. ne emo mo i stupiti u svetost Njegova Doma. (Ipak. . suvi nih rije i. Za titnik svih du obri nika. Biskup Isemia-Venafra. stabilnu i duhovno sazrelu. Srce sve enika koje ne krvari .... a jedan bi grje nik do ao tra iti moju slu bu. ali nije ni duhovni razgovor ni psihoterapija.13-14). objektivno i jasno. Sv. A. Ispovijed je jedna od rijetkih stvari na svijetu koja se u urbi ne mo e dobro obaviti. . i dr em pri pomisli na as kad budem jednom morao za njih davati ra un.. . povla teno sredstvo za djelovanje Zloga i za njegovu pobjedu? Sv. jao. te grije imo.. koje su. svom du om i svim umom svojim) i svoga bli njega (kao samoga sebe)? Dakako. koju mo e pitati i oslu kivati. a da toga nismo ni svjesni. umanjuju i njezine probleme ili.. Ne uzimaj olako grijehe koje nazivamo 'lakim'.Dobro je imati stalnog duhovnog pratitelja u tvom duhovnom rastu.dubina obi aji svijeta ranjavaju zavo enjem i porobljavanjem. boj se kada ih broji (sv.Ispovijed nije duhovni razgovor ni psihoterapija. Ispovijed je lijek. ali nije ni duhovni razgovor ni psihoterapija. re e Isus. . Filip Neri jednom je rekao: Kad bih ve i do ao na prag raja. rado bih napustio nebeski dvor da ga saslu am. nestrpljivosti. Dolazi Bogu. Sve enik .. nedostatak pa nje prema drugima. nikad prema du i u patnji. trebam moliti: Ali. upnik ar ki molio je pred Svetohrani tem: Moj Bo e. ne smije se postupati povr no. a ne sve eniku.Sasvim je svejedno. a duhovna pratnja nije. Ispovijed je Sakrament za opro tenje grijeha. lo ih govora.edan sam. Dok ne budemo ljubav. nikad. Neki sveci navode.pokaje se .). samo oholica mo e na to potvrdno odgovoriti.ide zahvaliti Bogu i izvr iti pokoru. u svom pastoralnom pismu od 29.. rado u i i sve eniku koji ne e zavr iti prije nego to zapo ne.Isusov poslanik di e Duhom Kristovim. Primjer sv. bez uveli avanja i umanjivanja .

zamke na duhovnom putu. Rim 12. to sam po zanimanju. On e ti pomo i da Gospodin.. lije nik-psiholog me upitao.38). lak e e ti mo i pomo i da napreduje u dobru i penjanju na brdo Bla enstava. dobro je imati stalnog ispovjednika. odgovorih. Ako nema duhovnog pratitelja ili se kod njega ne ispovijeda . Ispovijed je susret s lije nikom duha.6). upozorava: Ispovjedaonica nije i ne mo e biti alternativa psihoanalizi i psihoterapiji.To je nedvosmisleno. . Neopravdano je o ekivanje da se na e u ispovjednika nekog iscjelitelja ili lije nika u tehni kom smislu rije i. I u enici su navje ivali evan elje i lije ili posvuda (Lk 9. pred Apostolskom Pokorni arnicom). Sila Ga je Gospodnja nukala da lije i (Lk 5. Tko ima takav autoritet poslu nosti. dakle.. Medicinske slu ajeve ispovjednik e. U tom smislu. znamo da ponekad nikakva psihologija... no.. a ne na podru je duha (= podru je vjere i ljubavi). Lije enje u Ispovijedi je 'hagioterapeutsko'. Va no je da prema njemu mo e biti potpuno otvoren i iskren. dakle. esto je nazivano medicina salutis. No. do ao na pregled i psihologu u poznatoj zagreba koj ustanovi. . No. On ima o inski autoritet ljubavi. nego bolesnima (Lk 5. misle i na pastoralnu praksu pokore. stavio na dokument svoj formalni potpis). 1996. Ali on ne preuzima tvoju osobnu odgovornost za tvoj ivot. Betancourt pi e: Zahvaljuju i lijeku Ispovijedi. ispovjednik ne treba sâm preuzeti tu ulogu.cit. Isus je u Evan elju esto predstavljen kao lije nik: Ne treba zdravima lije nika. Vo a tvoje du e.Sv. nije htio da od Njega naprave udotvorca.od Stvoritelja k stvorenju. D. gubave istite.3). Njegovo otkupiteljsko djelo.2) govori: Lije enje od Svevi njeg dolazi.31).15). te nastavlja: Ispovijed je milosrdno sudi te ili mjesto duhovnog lije enja. nego i tjelesnog ozdravljenja kada su svoje grijehe i svoje srce povjerili Isusu kako bi ih On mogao izlije iti. str. . odgovorio je i istog trena. Sve enik.To je jasno i odnosi se na 'medicinske slu ajeve' bolesti psihe (= podru je psihijatrije). Ivan Pavao II. pomagati i lije iti. Gdje stanje pokornika zahtijeva medicinsku pomo . Sirahova (38. Kad te upozna. 68). Betancourt). uputiti psihosomatskim stru njacima. .7-8). da i ondje propovijedam! Ta zato sam do ao (Mk 1. Duhovni pratitelj mo e. a ne Vi k meni. Ja bih trebao do i k Vama. da propovijedaju i ine znakove oslobo enja i ozdravljenja. isto to je radio Isus. Ispovijed je sama po sebi lije enje koje vodi k potpunom ozdravljenju (D. ona nije psihoterapija (ni koja druga profana katarza). Oba ta aspekta Sakramenta zahtijevaju poznavanje nutrine grje nika kako bi mu se moglo suditi i dati odrje enje.. S tim nije uvijek povezano pravo ozdravljenje. Knj. U ivotu iskusan ovjek ili psihoterapeut mo e otkriti i posvijestiti potisnuta negativna iskustva i pretjerana i ekivanja. bez daljnjih ispitivanja. . 03. osobito ako je do ao tra iti vjersku i moralnu pomo ! (Sje am se. iskustvo grijeha se ne izopa uje u o aj (op. ali ne mora uvijek biti i ispovjednik. a ne medicinalno u u em smislu i psihijatrijsko. . ve bi trebao pokornika uputiti na kompetentne i po tene stru njake (21. avao mu ne mo e ni ta. koji nam poma e ozdraviti od bolesti duha. zloduhe izgonite (Mt 10.Sakrament Pomirenja ima terapeutsko ili medicinalno obilje je.2).Mnogi pokornici daju svjedo anstvo ne samo ozdravljenja duha kada su u Ispovijedi oprostili. Isus je navije tao kraljevstvo Bo je i lije io bolesnike (Lk 9. Gospodin lije i one koji su srca skr ena i povija rane njihove (Ps 147. mrtve uskrisujte.17). Bog Biblije . On je prijatelj koji s tobom mo e plakati i radovati se (usp. navodi: elim lije iti. esto se ta nastojanja spoti u o nepremostive granice i katkada imaju za posljedicu ak i daljnja kriva dr anja i pogrje ke.Ispovijed je lijek. ne optu ivati.. ve od prvih kr anskih vremena.. tobom upravlja i vodi te kamo On ho e. odnosno iscjelitelja: Hajdemo drugamo. kada sam radi produ enja voza ke dozvole. Augustin. Isus apostolima daje nalog: Putom propovijedajte: 'Pribli ilo se kraljevstvo nebesko!' Bolesne lije ite. psihoterapija i uop e medicinska nastojanja nisu sposobna rije iti neki duhovni problem ili ga uop e detektirati (mo da samo simptome) te pokornika sa takvim duhovnim problemom ne emo nu no slati .

Svaki grijeh zahtijeva Bo je milosr e da bude opro ten. On time potvr uje. . klanjanja) bilo neliturgijske (izuzimaju i slavlja za bolesne predvi ena u liturgijskim knjigama.S obzirom na ovaj aspekt ozdravljanja. sakramenata i asoslova ne smiju se uklju ivati molitve za ozdravljenje.. Isus daje prioritet Bo joj Rije i ispred zemaljske hrane).3). Kr ani. Isus je odlu no odbio prihva anjem siroma tva. udo! .). 308-309). jednom rije ju. Kongregacija za nauk vjere. Mühlen.. na koji na in On shva a 'biti Sin Bo ji'.svemo nog magi ara (oholost: da tra i hranu izvan Boga. zadr an je nadzor mjesnog ordinarija.jednog super-kralja svega sjaja svijeta (bogatstvo. .. pobo nosti). Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje. Nije zabilje eno da je Isus ograni io davanje opro tenja samo za te ke.): . godine.iako je svakom vjerniku 'dopu teno' uzdizati molitve Bogu radi zadobivanja ozdravljenja (!). smrtne grijehe. Do ite k meni svi koji ste izmoreni i optere eni i ja u vas odmoriti (Mt 11. to vrijedi i za Ispovijed: treba prihvatiti Gospodina Boga (srca skru ena i poni ena. poni enja i poniznosti. . Isus odvra a: treba prihvatiti Gospodina Boga. ast. za koje je opet potrebno izri ito dopu tenje dijecezanskog biskupa / ak i kada ih prire uju ili u njima sudjeluju biskupi ili kardinali/). pokornik i ispovjednik moraju ostati ponizni. 1994.2 sl. a ne Ga napastovati zahtijevaju i od Njega udesne dokaze... II. ako ne Onaj koji ih je stvorio? Gornjim rije ima . koje prkosi zakonima sile te e (osobna slava. Prerada negativnih ivotnih iskustava pre Gospodinom u tradicionalnom du obri ni tvu jedva da je ponu ena..Kako se esto ispovijedati? im osjetim da sam sagrije io (prekinuo veze s Bo jom ljubavlju i veze koje me sjedinjuju s bra om). U redu ljubavi. a ne Ga napastovati tra e i od Njega mirakulozne dokaze).malim slovima. u slavlje presvete euharistije (! . oslobo eno ljudskih mogu nosti. itanje Bo je Rije i. ast i oholost). i nad neliturgijskim molitvama za ozdravljenje (molitveni susreti. . Novi susret s Bogom. napominjemo da odredbe koje se odnose na molitve za ozdravljenje. la nim bogovima koji osiguravaju slavu ovoga svijeta). te stanje duha mo e lije iti i tijelo i psihu. Blagoslivljaj Gospodina.poti e svakoga na to da sve nezdravo Njemu donese (bez prethodne toalete): On lije i one koji su srca skr ena i povija rane njihove (Ps 147. sve ano moljenje krunice i sl.mitolo ko bi e. izdane od Kongregacije za nauk vjere 2000.Radi poja njenja papina upozorenja.treba bri no izbjegavati. on iscjeljuje sve bolesti tvoje (Ps 103. usp.Bija e to Napasnikov poku ajni na in da divinizira Isusa do to ke da smatra Njegovo poni enje i utjelovljenje kao sekundarno. Svaki grijeh uvijek je materija za Ispovijed. Tko drugi mo e stupiti do tih dubina u kojima smo ranjeni. 1-7)! . treba striktno tuma iti: . . u potpunom duhovnom siroma tvu i ponizno). svaki manjak je va an. ne tra iti u Ispovijedi iscjeljenje u tehni kom smislu rije i. No. Jelsa. Nije potrebno ekati da te ko obolim pa da onda idem k lije niku. uvijek imaju to re i na Ispovijedi. koji se esto ispovijedaju. Isus odvra a: samo se Bogu klanja a ne idolima. mije anje tih slobodnih neliturgijskih molitava s liturgijskim slavljima . bilo one liturgijske (iz Mise.. ... Sve ponude opasnih namjera (bogatstvo. Euharistija u rangu asoslova!).papa ne eli staviti Gospodinu granice: tä Bog je Stvoritelj i duha i tijela i psihe! ovjekov duh pro ima itavo tijelo i psihu. str. du o moja.28).Analogno. Duh i voda. Molitva za ozdravljenje od sje anja i (pretjeranih) i ekivanja i molitva za opro tenje put je prema tome (H. razmotrimo napastovanje Isusa u pustinji (Mt 4..1-11 i //): Sotona je htio u initi od Isusa (nadovezuju i se na Njegovo kr tenje: Ako si ti Sin Bo ji.

Ako na Ispovijedi zaboravim neki te ki grijeh. nakon ve ernjeg ispita savjesti.. i primam njegov Mir. (usp. Pio. koje smo po inili na temelju sve enikova savjeta? Ponajprije.da sudjelujem u radosti Boga. 176. Ispovijed ovisi i o upu enosti onoga koji se ispovijeda (svatko vjernik je du an poznavati nauku Crkve i Bo ju volju. o. koji je Otac kad opra ta. Bog mi tada sve opra ta.biva isklju en iz Crkve. iskrenu optu bu i sakramentalnu zadovolj tinu tra i od svih (I. u vr ujem svoje veze s Crkvom. sve enik bi trebao biti upu en. Fu ek. Terezija Avilska. Sám Novi obred Sakramenta Pomirenja preporu uje estu Ispovijed isti u i u njoj veliku korist za rast krsne milosti. otvoreniji na pogled Bo je dobrote i poticajima Duha Svetoga. u meni raste ljubav prema bra i. koje nije uskla eno s onim to nau ava Crkva (to nije njegova zada a). kona no. Crkva je uvijek pozivala i hrabrila vjernike da se esto ispovijedaju. Ako ti netko u Ispovijedi govori svoja vlastita (privatna) mi ljenja. esta Ispovijed je najbolje sredstvo da izbjegnem te ke grijehe.. kada naslu ujemo da nas je sve enik krivo savjetovao? Odnosno.. Franjo Borgia. nikad nemaju to re i.. to. neka bude izop en. sprje avam grijeh da ru i u meni Bo je djelo.Ako ti netko ka e: Ne treba i i tako esto na Ispovijed! . Papa Pavao VI. ako se za sve kajem i elim sve popraviti. u svojoj apostolskoj napomeni o kr anskoj radosti poti e: esta Ispovijed poseban je izvor svetosti. te i okolnosti koje mijenjaju vrstu grijeha./).) zasjedanja o svemu tome podrobno govore: Kan 7: 'Ako netko ka e da u sakramentu pokore nije potrebno po bo anskom pravu /iure divino/ i raspolo ivosti ispovjediti sve i pojedine smrtne grijehe koji su se spoznali nakon du noga i pomnoga razmi ljanja.Tko snosi u slu aju grijeha odgovornost ako sve enik daje neodgovaraju i ili krivi savjet? Jesmo li tada odgovorni.. koji se rijetko ispovijedaju. Kanoni 7. O e! . kako bi to oprostila. koliko mi o Bo joj Objavi. privla im naklonost Bo je ljubavi. ili mo da samo jednom godi nje. . . dakle. Crkva ne e nikome preporu iti. pristupali svaki dan sakramentalnom odrje enju. . neodgovornost vjernika koji poslu a takvog ispovjednika nije. Ivan Pavao II. on je dakle. ako dvoji. ili da oni koji se trude ispovjediti sve grijehe ne kane ni ta ostaviti bo anskoj milosti. ako ti ispovjednik ne poma e da mijenja sebe . apsolutna).. ili ako ka e da je ispovijed korisna samo za pou avanje i tje enje pokornika te da je neko vrijeme bila po tivana samo kako bi se odre ivala kanonska pokora. IV. kao prigodu i poticaj to tje njeg su ivota s Kristom i sve ve u spremnost na poslu nost glasu Duha Svetoga. cit. dakako.. H.' (DS. Postajem milosrdniji.ne slu aj ga. stru njak i posve eni poslanik Crkve i stoga je du an dati to an savjet.). sre u to sam pomiren po daru Duha Svetoga koji u meni kli e: Abba. nauci Crkve i o Ispovijedi znamo. Ljudi prihva aju sve enikov savjet. da nije dopu teno ispovjediti lake grijehe. sve enik je odgovoran za dane savjete u ispovjedaonici. mira i radosti. imati znanje..Neki su sveci (po posebnom nadahnu u Duha Svetoga /p. dobiti savjet i odrje enje i imati svoj du evni mir. kajanje i dobru odluku. je li ona valjana? Odlu uju e pitanje jest: jesam li to namjerno ili nenamjerno zaboravio? Ako sam nenamjerno. a posebno je sredstvo da sve vi e rastem u ljubavi Oca nebeskoga .Oni. op. 1707)« . str. Leopold Mandi . ili. jesmo li odgovorni za grijehe. Sve to sam htio staviti u . istoga toga (tj. dok to an ispit savjesti. mo e oti i drugom sve eniku. tako er i one tajne te u injenih i protiv dviju posljednjih zapovijedi Dekaloga. Tako er. Ipak. ostajem miran Ispovijed mi je valjana (ali to "zaboravljeno" trebam re i na prvoj slijede oj Ispovijedi!). ali ne e ni zabraniti.. Ante Anti .mijenjaj ispovjednika! Uostalom tko bi rekao da Ispovijed nije za lake grijehe. po odredbi Tridentskog koncila . na a odgovornost ovisi i o tome. Caldelari). i 8.

ina e ti grijesi uzrokuju u tebi velike nutarnje patnje (du evni nemir. ne smije govoriti!). nego imati sigurnost da si ba sve rekao. ne smije ih itati ve uni titi. I ono to si pred sve enikom rekao kao sakramentalnu materiju. ako si doista iskren. Nikome i nikada to se ne smije odati! . ali i gleda kako se jedna du a iz tame vra a Bo joj svjetlosti.Njegovo opro tenje. jer je Gospodin u vatri svoga Duha 'spalio' i sve tvoje grijehe.ispovjedna tajna. va nije je ipak vjerovati u Milosr e Bo je koje sve opra ta i koje pla a sve tvoje dugove. .. jer se ne eli vratiti iskreno k nebeskom Ocu. nego jer je mnogo ljubila (usp.tajna te obvezuje u savjesti pod te ki grijeh.. iako sam ne to i zaboravio. bez opasnosti odavanja ispovjedne tajne. sve enik vr i slu bu Dobrog Pastira koji tra i izgubljenu ovcu. Nemoj sada graditi itav krematorij za spaljivanje posmrtnih ostataka svojih ispovje enih grijeha /investicija je skupa/! Nemoj na papiri stavljati svoje ime i prezime ili adresu s brojem telefona: mo e ga slu ajno izgubiti. kao i slu bu pravednog Suca koji ne pravi razlike me u osobama i iji je sud u isti mah pravedan i milosrdan. Augustin). Rije ju. jer on o ispovjednoj materiji ili bilo kojem njenom dijelu izvan Ispovijedi.). svojom voljom. Oca koji eka izgubljenog sina te ga pri povratku prihva a. U kona nici. jasno i to no.. Bila bi teta udaljiti se od Bo jeg Milosr a i Pomirenja zbog kojeg takvog grijeha. nego Ga eli prevariti (tada ini jedan jo te i grijeh .Korisni savjeti: dogodi se. to je znak temeljite priprave. ve e ga svetost 'sakramentalnog pe ata'. ni nakon bri no ispitane savjesti. I sve enik je ovjek kome je potrebno Bo je Milosr e (i on je pokornik. ne pitaj ga o tome izvan Ispovijedi ( ak ni dobronamjerno!). na alost. bez izuzetka. Dobrog Samarijanca koji lije i rane. dolazi k svjetlosti (Iv 3. Lijepo je pomirenje s Bogom i za grje nika i za sve enika (H. Caldelari). Neka me to nau i mudrosti..to e sve enik misliti o meni (osobito ako me pozna).svetogr e!). Tako mogu sve re i bez muke da nisam ne to va no zaboravio.Ono to si rekao u Ispovijedi ili ono to ti je sve enik rekao. sve enik je znak i sredstvo Bo je milosrdne ljubavi prema grje niku /KKC 1456/). Taj papir treba to prije uni titi ili spaliti (simbolika je velika. Lk 7. skrupule. kako uskrisava iz smrti u ivot! Tko se dr i istine. Bog jedino ne opra ta onome.. ne govori na sva usta pred drugima! Neka to ostane . poslije tebe ne e jo sagrije iti.Ako se ispovijeda nagluha osoba . njemu onda nije ni ta opro teno (pa ni ono to je valjano ispovjedio). Ako bi netko slu ajno na ao takve zabilje ke o tu im grijesima. U Evan elju vidimo. a da se i ja ne bih mogao njime uprljati (sv. Ni ta mu stoga ne mo e re i to mu netko ve prije tebe nije rekao i to netko. . Njegova du nost je da te s Bogom pomiri. da svoje glavne grijehe stavim iz dana u dan (ili po potrebi) na papir.. Zato je najbolje bez straha. Ako bi nenamjerno uo neki grijeh koji se ispovijeda . a ako bi ih prepri avao . ve slu benik Bo jeg pra tanja. on o tome jednostavno ne smije naknadno ni misliti niti saznanja iz Ispovijedi koristiti u svom kasnijem odnosu prema tebi (najstro e. a onda. sve kazati. ispovjedna tajna.21). Niti ne sluti s koliko po tovanja i udivljenja ispovjednik slu a ponizne i iskrene optu be radi u injenih grijeha. isusov Sakrament. KKC 1466. da se ne mogu sjetiti svih grijeha koje bih trebao staviti u Bo je Milosr e. da je eni preljubnici opro teno ne zato to se je savr eno optu ila za svoje grijehe.odmakni se od ispovjedaonice.U ispovjedaonici mo e slobodno i pro itati svoje grijehe. tko svjesno. sakrije ili zataji koji grijeh.?).te ko bi grije io!). grje nik koji se ispovijeda pred drugim sve enikom).47). ako mu ka em neki 'stra an' grijeh? Ne e izletjeti iz ispovjedaonice za tobom i po eti vikati. ne e te po eti udarati tapom niti se sablazniti ili promijeniti svoje mi ljenje o tebi. tjeskobe. Slave i sakrament Pokore. ije je odavanje zaprije eno najte om crkvenom kaznom: unaprijed izre enim izop enjem pridr anim Apostolskoj stolici!). . opro teno je. . Kao to on moli za . a ne da te sudi (Ispovjednik nije gospodar. Nema grijeha kojega ovjek ne bi mogao u initi.

27). ru io bi Crkvu! . jedno smo tijelo u Kristu (usp. ako je samo jedna pritoka rijeke zatrovana. nije htio otkriti kralju i ta od onoga to je doznao u Ispovijedi.Nikako ih detaljno opisivati . ak i ako je rije o najtajnijim grijesima i po injenim samo protiv dviju zadnjih od Deset Bo jih zapovijedi.zapravo ne postoje. Bacanje kamenja na nj' vlastitih upljana. nego i ivot. Grijeh se ne ti e samo mene.5. kletve i mr nja na sve enstvo i Crkvu. Svi smo pozvani da to bolje spoznamo vrijednosti koje jam i i promi e bo anski zakon.tebe. ako mo e . u asne patnje i poni enja. otkriva se pravi zlo inac. te e se kloniti ispitivanja o imenu sukrivca . film Ispovijedam se. Jer tko bi ru io Ispovijed. a upnik se u slavlju (onih istih upljana. rtva svoje sve eni ke du nosti. .. bez opisivanja detalja (osim otegotnih ili olakotnih okolnosti). tri godine gradio je cestu i radio u bakrenom rudniku.a pokornik treba cjelovito priznati te ke grijehe. najvjerojatnije jer je bio kralji in ispovjednik i kao takav uvao pred ljubomornim kraljem ispovjednu tajnu. Treba nastojati moralnu savjest ispraviti od njezinih zabluda. tj. osuda na smrt.to je nauka Crkve. dio otajstvenog Tijela Kristova.to je najodlu niji oblik ljubavi prema du ama (Ivan Pavao II.). kada je molio za smrt radije nego da nastavi tu paklensku patnju duha i tijela.12. kojima je oprostio) vra a s robije u svoju upu. Familiaris consortio. cijela e rijeka biti zatrovana. Ivan Nepomuk. mu en gri njom savjesti. Ispovjednik treba imati razboriti oprez u postavljanju izravnih i odre enih pitanja o spolnosti.. 1 Kor 12.. cijelo tijelo je bolesno.Kako ispovijedati grijehe protiv 6. Ispovjednik je du an upozoravati pokornike o prekr ajima koji su po sebi te ki protiv Bo jega zakona: Ni u emu ne umanjiti spasonosnu Kristovu nauku . Eto. i ako je jedan dio tijela bolestan. ispovjedne tajne. nego ranjava cijelu Crkvu (ona je svetija koliko sam ja svet i grje nija koliko sam ja grje an).Promatraj sve enika kao da je sâm Isus.to bi zna ilo ponovo se dati 'impresionirati' grijehom! Najbolje je. Mi. Ispovjednik e razumno tra iti odlu ni prekid s grijehom i napredovanje na putu prema potpunom jedinstvu s voljom Bo jom.. im su doznali da je on sve enik. kratko i jasno. Rim 12. Tek nakon tri godine.. udaljenu tisu u kilometara od Australije. Sve enik.20. i pod cijenu ivota. dobro je moliti za sve enika preko kojega e ti Bog dati opro tenje. mnogi. . re i vrstu grijeha i u estalost. robijao je uz u asne provokacije besramnim govorima. .. Grijesi koji bi se ticali samo moje intime . On se brine da se sa uva 'sakramentalni pe at'. . svetac koji dr i prst na ustima. te ke uvrede i izrugivanja.. (pro itaj i drugu knjigu rtva ispovjedne tajne. Bo je zapovijedi? . Mu enik ispovjedne tajne. te su opasniji od onih koji se ine javno (KKC 1456). dokle se e du nost sve enika koji mora ispovjednu tajnu uvati i onda kad je u opasnosti da e zbog toga izgubiti ne samo ast. pa u posljednjem trenu pomilovanje. i 9. Pokornici moraju u Ispovijedi nabrojiti sve smrtne grijehe kojih su svjesni nakon to su se pomno ispitali.. u Ispovijedi ne bi smjele postojati tajne... U na elu. pogledaj. sve enik e pomo i pokorniku da o svom ivotu iznova razmisli pred Bogom . jer ponekad ti grijesi te e ranjavaju du u.Sv. vode i ra una o polo aju i dobi pokornika..U knjizi Sve enik okrvavljene haljine opisuje se istiniti doga aj: sve enik je osu en na do ivotnu robiju jer ga je ispovjedna tajna sprije ila da se brani od optu be podmetnutog ubojstva no em. uvanja. Kralj ga je dao svezati u vre u s velikim kamenom i baciti ga u Vltavu. koje su odavale mr nju prema Bogu i prema ljudima.. do ivotni izgon u Novu Kaledoniju. ispovjednik mu u tome treba pomo i i ohrabriti ga . kona no zatvor i za staricu majku i sestru (za sudjelovanje u zlo inu. .. psovkama i gestama najte ih kriminalaca. prikrivanje. 33). Gospodin ne da sve eniku da prekr i ispovjednu tajnu.ako je priznavanje grijeha na tom podru ju bilo povr no.

a formalna u subjektivnom prihva anju zla (znanjem i voljom).8)! Sakrament Pomirenja mora biti Sakrament slavlja i radosti! Nema mjesta alosti! . vrstu odluku: Bolje umrijeti nego sagrije iti!. jer mu dajem mogu nost da bude Otac za mene (to je duboki smisao Pomirenja).gozba)! Pomirenje zato nije te ki teret ili du nost. Potrebno je imati i veliko pouzdanje u Boga. ve se mo e raditi samo o lakom grijehu (npr. zato je njegova 'ispovijed' tako tragi na /'Izdao sam nevinu krv'/.. u potpunom snu ne mo e se nikako sagrije iti. nego da dozovem Njegovu radost zbog oblikovanja novog. i slobodna volja u odluci (dostatni stupanj slobode. nema smrtnoga grijeha. Nastojim da moje obra enje bude iskreno. Dakle: te ka stvar. potpuni pristanak. protiv odre ene mane. Licemjerje? Nipo to. nego zbog devedeset i devet pravednika.a trebali bismo 'poludjeti' od u enja i radosti (usp. tada nema govora o beskorisnosti Ispovijedi. Me utim. ak su i djeca-sveci imala. a onda za sve drugo. jasna. Najva nija je vjera u Isusovo Milosr e i Ljubav s kojom dolazim k Milosr u Oca. a u Ispovijedi obe ajem da 'ne u vi e'? Bolje je onda ne i i na Ispovijed. nego zato jer je On Svet i eli me obdariti svojom Sveto u. nego zato jer je On dobar. jer mnogi su radije umrli nego sagrije ili. ne samo u Ispovijedi. Ako posve ili bitnim dijelom nedostaje jedan od ta tri elementa. Te ki grijeh odre uju tri uvjeta (kumulativno): te ka stvar ( in je po sebi te ka povreda Bo jeg zakona /Bo je i crkvene zapovijedi. zapravo. da je zlo. treba znati da je neki in grje an. stvarno i uspje no . najva nija stvar: vjera u Isusovo milosr e. zbog Njega. ve svetkovina i poziv na radost: U nebu e biti ve e veselje. Obra aju i se. 'te ki grijeh'? Ni ti nadnaravni ivot u du i ('smrt du e'. te iskreno obra enje (i Juda je poslije izdaje imao sve to sa injava Ispovijed. odluka o popravku). Npr. u naglosti naj e e ne e biti .to je.On je Otac koji opra ta. Ne dolazim zbog opro tenja zato da nikad vi e ne bih bio potreban Njegovog milosr a.. To je naj e e plod nepotpunog shva anja ovog Sakramenta. Dolazim. dakle. ali mu je nedostajala samo jedna. osobni izbor zla). zavr ena o ajem i samoubojstvom!).. Materijalna strana grijeha le i u objektivnoj zlo i djela.nije li Ispovijed neka vrsta licemjerja: tä znam da u opet grije iti. kojima ne treba obra enja (Lk 15. oprostiti s rado u.prire ujem Gospodinu veselje.. jer je On Otac koji mi uvijek eli oprostiti. ve a radost zbog jednog obra enog grje nika. neokajan. Ne smijemo zaboraviti na ostale korake (kajanje i posebno. Kad Bog opra ta . kona no. donosi vje nu smrt (uni tava u meni ljubav bez koje je vje no bla enstvo nemogu e). pa i najmanjim svjesnim ili voljnim grijehom. kod kojega se mnogi zaustavljaju samo na prvom koraku (nabrajanju vlastitih grijeha). Za to tako malo vjerujem u Bo ju elju za neprestanim opra tanjem? Nije li zato me u nama koji izlazimo iz ispovjedaonice tako malo radosnih lica . znam i ho u (zajedno).. Rije -klju je. ako ne elim toliko Boga i Njegovo Milosr e koliko vlastito savr enstvo . da se protivi Bo jem zakonu i da e imati kao posljedicu prekid prijateljskog odnosa s Bogom).to je nedostatak moje vjere. pomiruju i se . Kad se to ini svjesno i odgovorno. puna svijest o va nosti stvari ( ovjek u tom trenutku treba biti svjestan. ne zbog toga da se smirim ili da vi e ne trebam dolaziti k Ocu. preporo enog ovjeka u meni! Gospodin me i nadalje eli pozivati na gozbu (zavr etak svih ispovijedi u Evan elju jest ..7). Ne dolazim zato jer sam ja svet./). 'duhovna smrt'). Zapovijed ljubavi. Ne dolazim Gospodinu zato jer sam ja dobar. dakle.a to e biti ako stvorim odluku da u se boriti protiv odre enog grijeha. U slijede oj Ispovijedi tra i opro tenje za manjkavosti u toj stvari. iskrenost obra enja.. Lk 19.Ako ponavljam uvijek 'iste grijehe' .

Ivan Pavao II. To su ipak izuzeci. Sesbouë. isti je slu aj u polusnu /mo e se sagrije iti samo lakim grijehom . . nepru anja hitne i nu ne pomo i bli njemu. odbijanje Bo je ljubavi i sli no. grijesi protiv obitelji. vrijedi i uvijek e u Crkvi vrijediti . te ki grijesi bili bi: te ka stvar (idolopoklonstvo/otpad od vjere u Boga zbog vjere u ne to drugo. razbojstva. u stanju tjeskobe ili drugih psihi kih ili dru tvenih inilaca koji umanjuju ili svode na minimum moralnu krivnju /usp. Kuni i . nego se brzo kaje.). izvr enje ili sudjelovanje u poba aju. duhovne slobode od grijeha pred Bogom bez odrje enja (Iv 20. a u tom slu aju vjernik bi se morao kasnije ispovjediti i za taj grijeh dobiti odrje enje. blud. bludnost. pijanstvo. praksa 'slobodnih brakova'. jer ovaj ne dopu ta budnost savjesti (usp. propu tanje Sv. L'Osservatore Romano. . na Sv.. Samo Gospodin zna tko je ve i a tko manji grje nik. Mo e nas dovesti do propusta u te koj materiji. Ako ga se ponavlja. Du ni smo ispovjediti svaki pojedini smrtni grijeh (uz mogu e kratko poja njenje olakotnih ili otegotnih okolnosti koje mijenjaju karakter grijeha. Ti se sâm mora ispitati i sve sâm kazati to smatra te kim grijehom (to je tvoja Ispovijed). . 31. sije nja 1981. Mise i te a ki poslovi bez potrebe na Dan Gospodnji.. jer.): Imajte na pameti da u Crkvi jo uvijek vrijedi i uvijek e vrijediti nau avanje Tridentskoga koncila o nu nosti cjelovite ispovijedi smrtnih grijeha. snagom ste enih navika. tj.osim ako ovjek naknadno pristane na to zlo/). pa makar se prije toga i skru eno pokajao. KKC 2352/). npr. droga. ali je te i grijeh ako sam ukrao . do posebno podmuklog oblika te koga grijeha.pravoga smrtnog grijeha.mo e dovesti do neosjetljivosti. B. vi e ne stoji stav moralista da su zaista rijetke situacije da bi bila ispunjena sva tri uvjeta. Te ki razlozi bili bi npr. str.Nije dobro sve prepustiti ispovjedniku da te on sve pita. 105. kra a je u sebi grijeh. osim ako se radi o te kom razlogu da se pri esti i nema pogodne prigode za Ispovijed (u tom slu aju neka se sjeti da je du an pobuditi in savr enog pokajanja koji uklju uje nakanu da se ispovjedi to prije /ZKP 916/). zaslijepljenja savjesti. bez Ispovijedi. Tko je svjestan da je u inio i jedan smrtni grijeh. npr. Pri est. kako navodi J. preljub je u sebi te ka povreda dostojanstva enidbe. DS 1647.Psihi ki poreme eni ljudi ne mogu po initi grijeh. preljub. Danas. na alost. 1661. namjerno te ko ugro avanje svog ili tu eg ivota. sablazan. usp.Svaki grijeh vrije a Boga i ovjeka. . razbojstvo. stidi se.Ako imam te ki grijeh na du i. ne smije primiti Sv. Réconciliés avec le Christ. Njegova vlastita dinamika mo e nas voditi do onoga to se naziva 'fundamentalna opcija' egoizma protiv Boga i protiv bli njih. velike tete i te ke kra e. ali se ne mo e pripisati subjektivnom grijehu . proklinjanje. nema nutarnje.. pristaje na nj' bez borbe. Pri est. te kih psovki. ako vjernik po e k oltaru pa se sjeti svoga grje nog stanja. ne smijem. ali je manja moralna odgovornost ako je grijeh u injen u uvstvenoj nezrelosti. Na nama je da se kajemo i inimo pokoru. ako takav ovjek ne ustraje. pojava pedofilije.23).. kleveta. oholost. ao mu je zna i da nije svom du om i odlu no na taj grijeh pristao. sabor. Ono to govore i ine mo e biti objektivno zlo. . 'te ko izopa enje'. upozorava (Govor Apostolskoj Pokorni arnici.. spre avanje za e a. a da prethodno nije primio sakramentalno odrje enje (KKC 1457 i 1385. svetogr e. te ka uvreda.Te ki i laki grijesi: Ludo je vjerovati da je laki grijeh bez zna aja (pijemo ih kao vodu).siromahu.Objektivno. ali je jo te i ako je u injen s o enjenom osobom. Trid.. pa makar osje ao veliko kajanje. masturbacija je u sebi 'te ki moralni nered'. grijesi preljuba. ubojstvo. ili u asu smrti a u nemogu nosti da se grijesi ispovjede. ako ga se pripisuje u globalno pona anje osrednjosti .

Osobito se Sv Pri est drugi put u danu preporu uje onima koji se nalaze u ivotnoj pogibelji (ZKP. a ne prema idolima tijela. kako bi se omogu ila punina sudjelovanja i izbjegle mogu e devijacije euharistijskog tovanja/. Dobrovoljno se pri e ivati u svijesti te koga grijeha..) da svi vjernici svakoga dana pristupaju Sv. ako ima potrebne uvjete (tj. ve grijehe svoga ivota (od pro le velike ili o itavu ivotu).. br. neposredno nakon Pri esti sve enika-celebranta. Upute. ZKP 917. krivnja mo e biti i na sve eniku u na pokorniku).). /Acta Apostolicae Sedis 76 (1984) 746. nema te koga grijeha na du i. 27. Ako smo se dosad svaki put iskreno i potpuno ispovijedali (sve i pojedine te ke grijehe. uz obdr avanje bogoslu nih obreda. na initi jedno temeljito 'pospremanje'.Primanje Euharistije izvan Mise (ZKP 918 i EM /Eucharisticum mysterium/. Stoga e se vjernik. No. tj. ZKP 919).. LXXXV. Rije ka metropolija.. Ivana XXIII. samovolje. esto se povr no i brzo ispovijedamo ( to nije dobro ako se netko dugo vremena nije ispovijedao. Sv.. kronologiju va nih doga aja iz svoga ivota /curiculum vitae/).. i Direktorij za slavljenje Euharistije i liturgiju asova.. vjernici se pri e uju za vrijeme Mise i u asu kada je to propisano samim Redom slavlja. . ako je ve primio Presvetu Euharistiju. 9-10)./2006. gdje se primanje ograni ava na samo 'drugi put'. hule. kan. . 'generalku' svoga ivota. spasenjska. ni tre i put!. /2. Kako nedostojnim se osje am ove oltarske milosti.. Pavao poziva na ispit savjesti: Stoga tko god jede kruh ili pije a u Gospodnju nedostojno. u tom slu aju.Te ko je shvatljivo da bi netko olako po injao te ke grijehe. usp. dar bez cijene. lipnja 1984.. ova Ispovijed nije nu na. kad je Sv. . prema kojoj za dostojno primanje Euharistije treba prethoditi ispovijed grijeha kada je netko svjestan smrtnoga grijeha. ka em vam: ako ne jedete tijela Sina ovje jega i ne pijete krvi njegove.. Pavla VI.Treba znati: Crkva dopu ta da se vjernik. usp. 'emausovska' prisutnost Kristova u zajednici vjernika i duhovna okrepa koju pru a . usp. dokumenti Pia X. prosinca 1984. Pri est znak savr ene ljubavi i jedinstva sa Spasiteljem. u stanju je milosti). str. ne izvan Mise. .33. n° 1885.Euharistija. 'op a'.. bit e krivac tijela i krvi Gospodnje. pri estiti svaki put kada sudjeluje na Misi (usp.. 2005.. dokumenti post-Vaticanuma. 'velika' ili ' ivotna' Ispovijed? To svakako ne zna i pri ati svoj ' ivotopis' (biografiju. svatko ispita pa tada od kruha jede i iz a e pije. za tolik i tako svet trenutak treba se pripraviti. onim vjernicima koji ga to zatra e iz opravdana razloga.Gospodin nam upu uje usrdan poziv da ga primamo u Sakramentu Euharistije: Zaista. Wyszynski). najizvrsniji dar. prevelik dar da bi podnosila dvosmislenost i obezvre ivanje (Ivan Pavao II. elja je Isusa Krista i Crkve (Tridentski i II.. uz iskreno kajanje i odluku da ubudu e ne emo grije iti). enciklika Ecclesia de Eucharistia. 2.norma koju preporu uje sveti Pavao i isti Tridentski koncil.2): redovito. sud sebi jede i pije ako ne razlikuje Tijela (1 Kor 11. mo e ponovno istoga dana pri estiti samo u euharistijskom slavlju u kojem sudjeluje (npr. i odgovor Papinske komisije za autenti no tuma enje ZKP-a od 11. kojoj sam tako smjelo pristupao (kard. 31. 1124. objavljen i u: La Documentation catholique. potrebno je u Bo jem svjetlu ponovo sagledati svoj cjelokupni ivot. Izvan euharistijskog slavlja: sve enik ne e odbiti Pri est. zna ilo bi falsificirati primanje Sakramenata. T.. ./). vi e godina ili desetlje a. Vatikanski sabor. dakle..ne to je najdragocjenije to Crkva mo e imati na svome putu kroz povijest. zaista. a sistematski i ao Svetoj pri esti .. Jer tko jede i pije. pa i izvan Mise. pri esti.jer Pri est je znak da vjernik priznaje kao glavnu ljubav jedino onu prema Bogu.. 921.. br.53). Pia XII. to je to 'generalna'. ujutro i nave er.27-29). No. po broju i vrsti. Nije jasno kako nekome mo e biti toliko na srcu i i na Pri est a istodobno initi druge nedopu tene radnje. Neka se. nemate ivota u sebi (Iv 6.. Duh Sveti e nam otkriti i raskrinkati sve .

. do jedne to ke u svome ivotnom hodu na kojoj se moramo opredijeliti i donijeti svoju ivotnu odluku .na e pokajanje bit e sna nije. S vremena na vrijeme (osobito za vrijeme duhovnih obnova. Ispovijedi. Alfons de Liguori. gdje postoji opravdana sumnja da se zapravo nisu nikada valjano ispovjedili (sve Ispovijedi su. iskrenije i dublje. Neki su taj grijeh po inili u djetinjstvu i nikada se nisu usudili ispovjediti ga.'Ali. na a odluka za Isusa Krista i Njegova ljubav jo sna nija.to bi zna ilo da pokornik ne vjeruje u opro tenje grijeha ..Poruka nam poma e shvatiti zna aj Ispovijedi i svetogr a u injenog u Sakramentu Pomirenja: u svakom Sakramentu Ispovijedi. oni se bez sumnje i ispovijedaju!'. nedovoljno okajane i neodreknute grijehe. Vodi mi re e: 'To je prekr aj este zapovijedi. ili barem pred smrt) . i treba izmijeniti ivot! . Neki su izostavili kajanje ili vrstu odluku. svetogrdne /pokornik je jednom prevario Duha Svetoga. umjesto da ozbiljno ispitaju savjest. . jednostavno. pomiriti se s Bogom i zadobiti nutarnji mir. seminara ili pu kih misija. ve sama Ljubav i Milosr e . an eo uvar. koja je uzro nik vje ne propasti tolikih mladih ljudi'. sv. i to u Sakramentu/)..da ne treba ponovo kopati po savjesti. iz bilo kojeg razloga. a.. Npr. Ivan Bosco znao je esto govoriti o potrebi dobre Ispovijedi. .. Izmijeniti ivot!' . korisna je i za one koji ele jo jednom sakramentalno sagledati svoj ivot u svjetlu Muke. ili su ga slabo predstavili. nakon odre enog du eg protoka vremena. kada Gospodin Bog po svome Sinu Isusu Kristu pere s nas svaki grijeh i vra a nas ponovno u stanje dubljeg prijateljstva s Njime. Me u njima je bilo i onih koji su se prividno dobro pona ali. potpuno zatajili: trebali bi se ponovo tada ispovjediti od svoje zadnje valjane Ispovijedi (jer su sve kasnije Ispovijedi u nizu. ako ti mladi ljudi grije e.. pa i samo jednom. re e mi moj vodi .tada je ponovno.' Vodi podi e jedan zastor i ja ugledah grupu mladi a u spavaonici. Prigovori su potpuno opravdani ukoliko se pokornik redovito zaista iskreno i valjano ispovijedao.skrivene i neiskreno ili nevaljano ispovje ene.potrebno je zastati te u jednoj dobroj valjanoj ivotnoj Ispovijedi potpuno rasteretiti du u grijeha. neki su.ivotna Ispovijed bila bi osobito nu na za one vjernike.. a kazao je samo dva ili tri. kada nas Bo je svjetlo i Njegova milost ja e zahva aju. njegove padove i krhkosti . on ovako opisuje (op. .).. necjelovito i nevaljano ispovjedili ma i jedan smrtni grijeh. psiholo ki neobi no uvjerljiv i u skladu s naukom Crkve o potrebi cjelovite. kada dolazimo do odre ene ivotne raskrsnice.. bile svetogrdne). prihva a da se pribroji osu enima.. Smrti i Uskrsnu a Gospodina Isusa.. oni su se ispovjedili. potpuno se predati u Njegove ruke i svjesno staviti svoj ivot pod Njegovo vodstvo i upravljanje. ili ga.... Na zaklju ak je bio: treba izmijeniti ivot!. u arenu jamu. sve sam ih poznavao. treba se iskreno vratiti nebeskom Ocu.. Svoje posvema nje povjerenje predat emo Gospodinu. no.).. nau itelji Crkve. zapravo. Ali potpuno neopravdani i proma eni ukoliko to nije bio slu aj . Mala Terezija.. nastojali obmanuti ispovjednika. valjane Ispovijedi... I iznenada ugledah mlade ljude gdje padaju u. Nema ni ta ljep e nego kad sav na ivot pro e kroz Sakrament Sv.. Onaj koji umre u takvu stanju. Potom smo oko pola sata razgovarali o uvjetima da bi se obavila dobra Ispovijed..da ima pogre nu sliku o Bogu koji nije policajac ili formalist.: privatna vi enja nisu 'istine vjere' koje smo du ni vjerovati.. pa makar bile one i iskrene.ili. potrebna je i onima. Jedan doga aj.. koji su bilo kada. neiskreno. ali su grijehe protiv isto e ili slabo ispovjedili ili jednostavno sakrili. rekoh..Ima mnogo prigovora protiv ponovnog ispovijedanja svojih ivotnih grijeha (npr. jedan od tih mladi a je po inio taj grijeh pet puta.. 'Da. don Boscov opis je teolo ki savr eno ispravan. opis donosimo u skra enom obliku): 'Do i sa mnom'.. Sv. koji je gledao u svojim 'misti nim snovima' (a sli no iznose i sv. Kada ponovo sagledamo cjelokupni svoj ivot.

mo da vi e. Svaka Sv. No..iskreno ispovijedanje nu nost (conditio sine qua non) za dobivanje sakramentalnog Opro tenja i Pomirenja uop e. . zbog ljudske slabosti.beskrupuloznost. ona je ista . treba ustrajno nastaviti moliti (svjestan da sâm ne mo e ni ta protiv Zloga. Pri esti. No.ivotna Ispovijed zahtijeva i vi e vremena. Mt 12. Uzmite i kacigu spasenja i ma Duha. Svakovrsnom se molitvom i pro njom u svakoj prigodi u Duhu molite... samo je Gospodin moja snaga i za tita). doga a da olako pogazimo zadano obe anje te da moramo okajati taj grijeh utjecanjem Sakramentu Pokore. cit. danas nije problem skrupuloznost. . obucite oklop pravednosti. koji tome Sakramentu pristupamo esto. Zbog toga posegnite za svom opremom Bo jom da uzmognete odoljeti u dan zli i odr ati se kada sve nadvladate. Dakle. pa i najmanjega grijeha. . .ali to nije dosta.12). potpa ite noge spremno u za evan elje mira.Ne dopu ta se ponavljati velike Ispovijedi zbog skrupula jer one redovito ne e skrupulanta izlije iti. u injenici te ke krize Sakramenta Pomirenja. odluku da se ne elimo vratiti na pravi put. ve .. s kojim sudjelujemo u ivotu Oca.. po kojoj je Sotona pobije en od Onoga koji je razorio sotonsku vladavinu. re e netko): prisustvuj vi e puta tjedno euharistijskome slavlju i esto primaj Krista u Sv. ljudska slabost.st. Kad ga ne na e.Nakon Opro tenja. novo ro enje (umrle ponovno vra a u ivot). to ti je hereditarna osobina. Dr ite se dakle! Opa ite bedra istinom. duh su i ivot (Iv 6. Problem je.'). ona se ne mo e obaviti u redovitom vremenu ispovijedanja. i potpuno opredjeljenje za Krista i ivot u Njegovoj ljubavi i milosti to obja njava za to se ovaj Sakrament sve do kraja VI. nama.. tj.10-19).63). jesmo li se doista ozbiljno opredijelili za Isusa Krista jemo li zaozbiljno aktualizirali obra enje. jer se nitko vi e ne smatra grje nikom ('pa to ti je bolest. rekne: 'Vratit u se u ku u odakle izi oh'. Rije i koje sam vam govorio. protiv upravlja a ovoga mra noga svijeta. Poradi toga bdijte sa svom ustrajno u i molitvom« (Ef 6. Stoga je nu no primati pomo od Euharistije (Sveta Misa je ustvari posada njenje Kristove rtve. 173). ne smije se ostaviti du a prazna. Rije Bo ja iva i djelotvorna (Heb 4.. sjeti se Isusovih Rije i: Ovaj se rod ni im drugim ne mo e izagnati. na e je pometenu i ure enu. Budu i da je treba obaviti temeljito i po teno. luta bezvodnim mjestima tra e i spokoja. osim molitvom i postom (Mk 9. promjena srca (unutarnja pokora). uistinu. te u u i nastane se ondje. nemoj biti skrupulozan . op. Sina i Duha Svetoga. Ispovijed je zapravo obra enje i odricanje od svakoga. Do av i. . provjeri kako je ovaj Isusov savjet istinit i kako je. protiv Vlasti. nije mogao lako primiti. ne stati! Silno je va no ponovno ne pasti! 'Kad ne isti duh izi e iz ovjeka.Za novi ivot u Kristu. U svemu imajte uza se tit vjere: njime ete mo i ugasiti ognjene strijele Zloga. Obucite svu opremu Bo ju da se mognete oduprijeti lukavstvima avlovim. str. Pavao savjetuje: Ubudu e ja ajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj. to jest Rije Bo ju.29). Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa. od Onoga pred kojim je Sotona posve nemo an.Opro tenje je uvijek izvor ivota i obnove .43-46). Znamo da se ipak. odricanja (jer je tvoj duh grijehom bio oslabljen. potrebno je zapitati se. nego protiv Vrhovni tava. nakon dobre Ispovijedi. protiv zlih duhova po nebesima. ve je potrebno prethodno se dogovoriti o posebnom vremenu s ispovjednikom. bilo je to poput enidbe i rastave s istom osobom). gorih od sebe.obra enje. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova. .. Njega e izlije iti djelotvorna ljubav prema Kristu i Njegovu djelu (I. Fu ek.to ti nije grijeh. Na kraju bude onomu ovjeku gore nego na po etku' (Lk 11.. Ne zaboravi i neizmjernu snagu rtve.24-26.

.vjerujemo da su to pobude neprijatelja... ako bi u Njegovoj prisutnosti najradije rekao: Gospodine.uvi a da je to prirodna posljedica tvojih slabosti i nestalnosti.. Kada Gospodin ne bi dopustio da s vremena na vrijeme ne u inimo neko . mora te poniziti..Veoma va no pravilo poslije pada: to god da se dogodi. ako zgrije imo? Nikada.milost ti je Bo ja uvijek na dohvat ruke. moj Bo e. O... inimo sve kao obi no i uop e ih ne poslu ajmo! (Scupoli). esto puta potrebno je mnogo rana da bi se Njemu obratio. do ve eg razumijevanja drugih. . esto popu tamo u svojim svakodnevnim molitvama: Kako smijem do i pred lice Gospodnje kad sam ga upravo uvrijedio?! Nekada to traje i nekoliko dana dok se ne vratimo svom redovitom molitvenom ivotu. sjeti se da ti On govori: Do i k meni. pada. ako ona u nama nimalo ne umanjuje povjerenje u Bo je milosr e .. koji jedini ima silu i mo (to je tvoje potpuno duhovno siroma tvo.. To je svakako velika pogre ka ili la na poniznost koju nam podvaljuje avao. jer time Bogu nanosi jo ve u alost nego samim grijehom. Ako pak u nama pobu uje nered. ma kakav god pad bio! Sv. da je tvoj grijeh prouzro ila tvoja slabost i da si se premalo pouzdavao u Boga.Tada jasno vidi . . do i da te zagrlim! Zar su tuga.. Vlastitim silama se ne mo e osloboditi grijeha: to mo e jedino Bo ja milost (milost zna i 'dar'. po definiciji!).treba je primati sa zahvalno u kao naklonost neba. ne: treba to prije ste i mir (jer Bog djeluje ako je u du i mir!) i nastojati to br e te iti posve enju samoga sebe. kona no. . ve od tvoje oholosti ili avla. ne o ajavaj nikada. opet sam sagrije io. Upravo suprotno.. ako za vrijeme gri nje savjesti gorljivije inimo dobra djela. ako ubija na zanos i ini nas lijenima. mo e se desiti da dugo eka . . Ivan Zlatousti upozorava: Na e spasenje ima dva smrtna neprijatelja: preuzetnost i o ajanje nakon pada. Posebno ne popu taj u svojim molitvenim navikama. odlazi od mene. Ako bude ekao da opet postane pravedan i vrati se svojoj uobi ajenoj molitvi. Vlastiti pad te u i da jo manje vjeruje svojim silama te da jo ja e tra i pomo u Gospodina. prvo Bla enstvo). sada se pokazalo kakav sam.Odmah pobudi bol zbog grijeha. Osnovni kriterij za razlikovanje nemira u nama jest ovaj: Ako nas grize savjest a raste na a poniznost. Bog te mora u initi slabim da bi Ga zatrebao. ako zbog slabosti ipak zgrije i . klonulost. Madre).Ne dopusti gri nju savjesti! Ona u tebi stvara nemir. zar ne zavisimo isklju ivo od Njegova milosr a?) .to. Ne kloni duhom. oduzima ti odva nost i paralizira te! Ona ne dolazi od Duha Svetoga. odmah zamoli za opro tenje onoga koga si povrijedio i zamoli Gospodina da ti oprosti i odmah odlu i prvom prilikom i i na Ispovijed. oprosti mi. ve da imam o ekivati sve od Tvoje ljubavi i milosr a (Ph. uvjereni su mnogi. ili pak priznati: Gospodine. ako prihvati injenicu da si sagrije io i da se mo e pojaviti pred Gospodinom u stavu grijeha (bez prethodne toalete. ne e tada biti iznena en ili zbunjen svojim posrtajima . Ako te tvoja savjest optu uje. malodu nost i nemir u du i poslije svake pogre ke ispravni? Ne. jer znam da e me jednom posve ozdraviti. Mir je osnovni kriterij pri razlikovanju duhova.. gdje se Bo jem djetetu vra a lice Bo je. ljubim te. grje an sam. Nikako ne pasti u depresiju ili izgubiti odva nost .Poslije. Naprotiv. . Njegov odgovor je jasan.Duhovni pisci savjetuju: kad ti se pribli ava. Tada se Gospodin Bog raduje. jao.On e te ozdraviti i pomalo e se opet posve ivati. svjesno i voljno. daje mu se Duh Sveti. Je li bolje biti malodu an i mu iti se. a rana ini poniznim. jer si prevelik. .. nesavjesnima u izvr avanju na ih du nosti . Ako se ne precjenjuje i oslanja se samo na Gospodina. Neka me svijest o vlastitoj bijedi dovede do ve e poniznosti. Vidi to sam sve sposoban u initi! Predajem Ti se s povjerenjem. ni najmanji grijeh! No. A to bi se i moglo o ekivati od tako slabog i slijepog stvora kakav sam ja.ve nastaviti u duhovnom ivotu kao da se ni ta nije dogodilo. Mo e se uvijek vedra lica pojaviti pred Licem Bo jim! Ispovijed je salon za ljepotu. do dublje svijesti da ni ta ne mogu svojim silama.

jao. Svetac nije onaj koji nikad ne padne. mnogo je bolje izgubiti sve ostalo. gubi mnogo vi e. Ne sastoji se u hrabrom trpljenju. a vi e Njemu)/ te u milosr u prema bli njemu (ako ja tako lako padam. Da ne izgubi odva nost.. u grje niku sveca. Znakom duhovne zrelosti nije to da vi e ne padne . nego nevinost sjedinjena s oholo u (sv. net ko je lijepo rekao: Nedopustivo je za kr anina pomiriti se da bude 'padavi ar'. ve malen i smije an u vlastitim o ima. ne u tome da se gordi od krjeposti. Augustin/ ponekad samo takvo dobro. ve u strahu od trpljenja. aleluja. On je Onaj koji u li inki vidi leptira. Tko ostaje u alosti i gri nji savjesti. nego onaj koji odmah ustane (sv. On je sposoban iz toga izvu i dobro (Bog mo e okrenuti na dobro ak i tvoje pogre ke /etiam peccata! .Nisi. zaboravili bismo da sve dobivamo od Boga nezaslu eno. Poslije. Ipak. onda sam jak (2 Kor 12. ti nikakav 'Superman' krjeposti! Bog zna za tvoju slabost: ona stvara mjesto za Njegovu mo . da te u i rasti u poniznosti /manje vjerujem svojim silama.zlo. ve da vidi kako sve tvoje krjeposti padaju u pra inu . na li bismo se u velikoj opasnosti: uhvatila bi nas oholost i umi ljenost. tovi e .20: Gdje se umno io grijeh.istinu o Bogu koji te ludo ljubi. kako onda mogu osu ivati svoga brata?). On eka. da mu to bude identitet. ni ta tako ne ohla uje ljubav kao pomirenje s osrednjo u!). dakle. a milostiv prema grje nicima . . pobje ivati. da uop e ne pravi pote ko e da padnemo u grijeh. Bit e esto vrlo slab. Bolje grijesi koje prati poniznost. dakle.vrati se odmah s povjerenjem Gospodinu. sveci govore da poslije pada mo e o ekivati vi e milosti (usp. Lk 5. Poslije svakog pada. Bonaventura). On ne eli ubiti grje nika. Na Gospodin toliko cijeni poniznost.ta radi njih je i do ao (usp. ne u tome da bude velik i velikodu an. kr ani se ne natje u na velikim ampionatima svih kategorija! Svet si .. Franjo Sale ki). iskustvo milosr a. nema odva nosti i hrabrosti uvijek se ponovo dizati i zapo injati iznova. Otkr 3.16. Model kr anina nije 'Superman'. ima posebno pravo na Isusovo naru je. grijesi 'ne kode' i osoba uspijeva zadobiti ponizno u ono to je izgubila propustom. U tom smislu. Faber). pada.32). ve da bude prega en od njih. Mala Terezija). nego ga pretvoriti u sveca. nadmo no izobilova milost). nadu i dobre odluke (P. veli sv. Ne odbacuj dijete. ako ipak padnemo.ak i grijeh. izlo ili bismo se opasnosti da se zauvijek izgubimo. jer ako se Bogu vrati s raskajanim srcem. slab. Pogled koji ozdravlja.i sve to prihva ati s ljubavlju.zahvaljuj Mu za dobro to e ga Njegovo milosr e izvu i iz toga pada! .Ponavljam: moramo se istovremeno boriti protiv grijeha i popravljati svoje pogre ke (Bog ne podnosi mlake. da time nau i . Ottavo di Milev). ono to je slabo.ve bespomo nosti (B. ali e upravo takav. jer jednostavno nema u njemu volje popraviti se. ve otajstvo ljubavi.i kad si slab . u isticanju svojih krjeposti i zasluga. Bog dopu ta da do ivi te ka razo arenja. Nemilosrdan je prema grijehu. a malo ili ni ta na Boga. bolesno u tebi. ka e sv. Jer kad sam slab.ne gubi mnogo.. lijeka za tvoje padove: umjesto da se poslije nekog pada zatvori u sebe i neprestano u sebi o ivljava spomen na nj' . Mala Terezija. Ali. Ako i padne ali odmah se podigne . ve dobije poniznost. .. A ni ta ne kodi pravoj ljubavi kao oholost. .u mjeri u kojoj si sjedinjen s Bogom! Dovoljno je priznati da smo pred Bogom svi prosjaci! Prihvati da si ranjiv i da zato .Ako se popravljamo na taj na in. u sjemenci plod. jao. ne mora o ajavati nad svojim pogrje kama. ve dovoljno ponizan da u tvom ivotu pobje uje . nego jo vi e.Evo. Ne radi se o tome da bude jak u ku nji. Bro). ve Bo jom snagom. . nego li hrabrost.ljubav! Svetost ne po iva u moralnoj snazi.9-10). Rim 5. jer bez te za tite. usp. Va no je da u ku nji bude dovoljno ponizan kako bi u svom ivotu otkrio ono najva nije . snaga se u slabosti usavr uje. bit e to pobjede ne tvojom. Kri nije otajstvo heroizma. da se zna brzo podi i.. Zato smo Gospodinu zahvalni.. Previ e ra una na sebe. ne u prevladavanju te ko a.treba Spasitelja. To je Isusov pogled koji ne osu uje. da samo na Njega ra una (sv. Ni kri nije otajstvo snage . kako bi iz toga izvukao svetu poniznost (sv.

crnom) . Te ina grijeha ovisi o naravi grijeha i o tomu koliko je osoba svjesna da ga ini te koliko voljom pristaje uz njega. u injen je pri punoj svijesti i slobodnim pristankom. Ja sam Gospodin Bog tvoj. popu tanje ili njegovanje strasti (npr. klanjanje idolima (bilo kojem stvorenju). za nekim sportom ili drugom djelatnosti. molim li dnevno i molim li tako da istinski razgovaram s Bogom 6.). ljubim li Boga kao Oca. istovremeno se tra e tri uvjeta: «Smrtni je grijeh onaj kojem je objekt te ka stvar.. magiom (bijelom. razdoblje po razdoblje. Duha Svetoga kao Branitelja 5. Ignacije preporu uje da se za ivotnu ispovijed ispitamo od djetinjstva kad smodo li do uporabe razuma do sada njeg trenutka gledaju i godinu za godinom. za osobom) 8.2 Za sve grijehe trudim se u poniznosti to to nije odrediti koliko puta sam to u inio ne umanjuju i ni uve avaju i brojku te e i istini koja e me jedina osloboditi. Da neki grijeh bude smrtan. sje aju i se mjesta u kojima smo ivjeli i djelovali kao i du nosti koje su nam bile povjerene prema stale u. razgovorom.. slu anjem. nastojim li upoznati bolje svoju vjeru itanjem Sv. u enik. I. povezanost s vje ti jim organizacijama. Prilike u kojima sam po inio neki grijeh treba spomenuti kada su one utjecale na te inu grijeha paze i da se ne opravdavam kao i da se pretjerano ne ocrnjujem da bih izazvao dojam kreposti.3 1. Boga Duha Svetoga) 2. Stvoritelja. Pisma. povezanost s voodoo ritualima ili osobama koje se bave voodooom. Boga Sina. jesam li imao hrabrosti priznati se kr aninom u dru tvu i tako se pona ati 4. Katekizma Katoli ke crkve.upa Sv. radnik. arobnjacima. protiv tine na koje nailazim i nepovoljne okolnosti u kojima ivim Idolopoklonstvo. magima. poslodavac . ljudima koji imaju ikakve ³posebne mo i´ 10. vjerujem li iskreno u Trojedinoga Boga (Boga Oca. ali bez pune svijesti i bez potpunog pristanka. nemaj drugih bogova uz mene. Sina kao Brata i Otkupitelja. Matej Vi kovo Priprema za primanje sakramenta pomirenja Priprema za primanje sakramenta pomirenja ISPIT SAVJESTI ZA IVOTNU ISPOVIJED Sv. pojedinim vje ticama. pogre na vjerovanja i prakse4 (naglasite mogu e inicijacije)5 7. DESET BO JIH ZAPOVIJEDI 1.»1 Laki se grijeh ini kad se u lakoj stvari ne odr ava mjera to je propisuje moralni zakon ili kad se moralni zakon kr i u te koj stvari. j crvenom. izbjegavanjem onoga to vjeri mo e koditi 3. sklapanje saveza sa Sotonom ili povezanost sa tovanjem Sotone 9. dr im li Boga odgovornim i optu ujem li u svom srcu Njega za svoje lo e stanje. zvanju i zanimanju (roditelj.

Tantra i ostale) 17. drugih vrsta karata (kojih) 37. arobni pra ci. sudjelovanje ili prisutnost na spiritisti kim seansama ili sastancima 26.11. bavljenje ili pristajanje uz druga staroindijska vjerovanja i îne. odre ivanje viskom (ili ra ljama) polo aja u ku i. irisa. © ¢© Uroci ranj bajanj   ¦ ¨ j ¢¥£   ¦£¥ £ ¢¡  § ¤   ¢ . posjete vra arama. posjete vidovnjaku ili njegove telefonske usluge 34. lanstvo u slobodnom zidarstvu (masoneriji) 12. lanstvo u komunisti koj ili socijalisti koj partiji (navesti lanstva)7 21. zamisli. 42. homeopata. Kriya. druge duhovne pojmove koji nisu katoli ki. transcedentalna meditacija. Hare Krishna. kreativna vizualizacija 31. salivenog olova. li a aja. dr anje plo a ili drugih predmeta da bi se ³neutralizirala lo a zra enja´ 33. proricanje iz alice kave. Sai Baba. igranje. joga (Hatha. kockicama i sl. pretjerano obra anje pa nje na snove i njihovo tuma enje sanjaricom Spriritiz i j t prori 25. kori tenje reiki postupaka 15. bajanje (da bi se ³skinuli´ uroci). poha anje reiki te ajeva. itanje i uskla ivanje pona anja s horoskopom. gr ko-rimske. akupunkture. proricanje iz tarot karata (kojih). vjerovanje u sudbinu 24. vjera u reinkarnaciju. bavljenje podizanjem stolova. dlana. 19. gluma zazivanja duhova 27. kristalne kugle i sl. azijskih. tra enje izlje enja od kiroprakti ara. ³igranje´ plo om za zazivanje duhova 32. mo da ste vi bili medij ili ste se na koji drugi na in bavili provo enjem duhovnih sila 28. egipatske.) 39. umi ljanja do kojih sam do ao sâm vlastitim razmi ljanjem. bacanje uroka (da bi se kome nanijelo zlo) 43. graha. afri ke ili s drugog podru ja) 20. antropozofijom 13. numerologija 40. udisanja prane i dr. odla enje bioenergeti arima i bavljenje bioenergijom 14. ale. posjete razli itim osobama koje govore da vide pro lost ili budu nost. savjetovanje s medijem. a koji nisu u skladu s katoli kim naukom 23. ³salivanje strava´. gatarama 35. u enje kojeg gurua ili jogija. uvjerenje u pojmove. koje koriste razli ite vrste energija» 36. bavljenje ezoterijom. bilo kakvih samozvanih lije nika koji za sebe tvrde da imaju posebne iscjeliteljske mo i i koji se slu e znanstveno nepotvr enim metodama6 16. izra ivanje natalnih horoskopa 41. nadziranje umom ili traganje za parapsiholo kim iskustvima 29. starogermanske. u enje Maharishi Mashes Jogija 18. kineske ili druge tehnike proricanja budu nosti ( tapi ima. ga enje uroka». automatskim pisanjem ili putovanjima du e 30. podzemnih voda (npr. za kopanje bunara). hod ini zapisi i sl. tijela. isto nja ke borila ke vje tine8 22. ³ispitivanje´ viska i okultnih knjiga 38. pojmove iz starih ili ivih nekr anskih religija (indijskih.

op injenost filmovima o demonima. kugli ili sli nih predmeta. odjevni predmeti (kao npr.) 56. prema auri i sl. stavljanje predmeta. pristajanje uz obmanu da smo samodostatni. neke rije i ili to sli no donosi sre u 49. sakupljanje sli ica.). ³kulturu´ (koji dio: npr. psychodelia. privjesci. uvjerenje da vam neka vrsta situacije. prema psiholo kim svojstvima. pristajanje uz New Age pisce (Richard Bach. izvo enje ili sudjelovanje bilo kakvih nekr anskih obreda ili proslava (npr. vjerovanje da djetelina. u kojima nema jasnoga stava da je nasilje zlo i u kojem nema vrijednosnoga suda dobra i zla. na odje u ili tijelo razli itih smotuljaka. brojalice ± osobito ako su od osoba koje su povezane s okultnim 47. potkova. izra unavanje bioritma i ravnanje po njemu Knjige.  . glazbu (Volleiander «). ljetnog solisticija « ³Praznovj rja´ 46. razli itih New Age simbola. dijelova namje taja. predmeti koji ³donose sre u´ ili ³ tite od zla´: amajlije. teletabisi. kipi i.vje bama disanja. eneagram. popovih «). dr anje u ku i i ega to je povezano s okultnim ili to vam je dala neka osoba povezana s okultnim: kipi a. omogu avanje drugima da budu u dodiru s njima 59. predmeta. slika 55. isklju iva makrobioti ka prehrana) 53. radoznalosti. izvanosjetilnoj percepciji. itanje i posjedovanje knjiga o vje ti arenju. heavy metal. manipulacija teorijama koje ljude dijele na kategorije zanemaruju i da smo svi jednaka djeca Bo ja (npr. glazba.) 52. uspomena 62. Sai Babine majice). tjelovje be itd. oku nici. itanju budu nosti. Pablo Coelho «). slika. ³zapisa´ (hod inih. igranje igara okultne naravi. opsjednu ima (iz zlih namjera. stav ili na in razmi ljanja 51. ma ak preko ceste« donose sre u ili nesre u 48. kosti. osobitom tjelovje bom i sl. ispisanih komadi a papira. dugih avala ili drugih predmeta (osobito ako ste ih dobili od koje osobe koja se bavi okultnim) 45.44. igrice. tehnike meditiranja. ukrasa. poklona. razli ite nekatoli ke tehnike ³duhovnog pro i enja´ kroz tehnike opu tanja (npr. parapsiholo kim pojavama9. jaja. prehrane. krvi ivotinja ili sl. talismani. igre 57. op injenost okultnim 63. dimnja ar. Dana vje tica. zabave) 61. u posteljinu. na in stanovanja. kupovanje i dobavljanje takvih igrica drugima 58. u temelje ku e i dr. hard rock. intenzivno slu anje nekih vrsta glazbe: sotonisti ke. stavljanje po ku i. izvr avanje narodnih obi aja koji donose sre u (npr. da nam ne treba Bog ili koji drugi sli an koncept. ra unalne igrice kao to je ³Tamnice i zmajevi´ (³Dungeons & Dragons´) ili sli ne koje imaju okultni sadr aj. obo avanje an ela (kojih) ili drugih nadnaravnih bi a (kojih). osobiti oblici prehrane (npr. dr anje u ku i kristalnih ili druga ijih piramida. energijâ (kojih) 54. gledanje programa s bi ima kakvi su Pokemon (Pocket Monsters ± d epna udovi ta». filmovima strave (kojima osobito). kupovanje takvih igrica i sli ica. telepatijom ili sli nim 60. Digimon (Digital Monsters ± digitalna udovi ta»).) New Age 50. koriste i se izvanosjetilnom percepcijom. narukvice.

svoje upe) . javni promet i sl. sudjelujem li pa ljivo u sv. ne javljati im se 6. spominjanje Bo jeg imena u posve obi nim uzvicima ili u po tapalicama 5. sudjelovanje u poba aju 3. Misi 3. odobravanje i savjetovanje poba aja. B. Marije i svetaca. zlostavljati ih 12. Ne ubij 1. ne sje ati ih se. mu enje druge osobe ili sebe sâma12 (tjelesno. ubojstvo rije ima (nazivati koga glupanom. ni tarijom. Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji 1. zaklinjanje Bogom 4. kontracepcijska pilula ). izdaja i iznevjeriti ne ije povjerenje 5. elim li sudjelovati i sudjelujem li u ivotu Crkve (npr. psovanje svetinja. otkrivanje tajne koju sam se obvezao uvati 7.techno. brinem li da smo gostoljubiva obitelj. ne slu ati ih 3. zaboraviti na njihova dobro instva. neposve ivanje nedjelje i blagdana Bogu 5. Ne spomeni Imena Gospodina Boga svojega uzalud 1. kr enje obe anja 6. du evno. otvorena da drugima poma e. ne dati im osnovno sa ivot 10. rad nedjeljom i blagdanom koji nije nu an kao to je nu no de urstvo. rugati im se. poha anje svete mise nedjeljom i blagdanom 2. dark « 2. uvam li dobar glas bli njega i kada mi to nije izrijekom nalo eno 8. poba aj. ismijavati ih. s njima ne razgovarati 8.) 4. spominjanje Boga u uzvicima i po tapalicama samo navika» 4. duhovno) 4. psovka (bogopsovke. D. jesam li pravedan prema njima (prestrog ili popustljiv). ogovarati ih ili klevetati 9. odbaciti ih 13. re i komu: ³Nikad ni ta od tebe´ ) . ljutiti se na roditelje 2. Po tuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji 1. dajemo li kao obitelj svojim ivotom dobar primjer drugim obiteljima 5. ne brinuti se za njih kad su nemo ni 11. sredstva koja sprije avaju za e e ili ubijaju dijete u sâmom za etku (spirala. ³bogmanje´10 3. ne oprostiti im. brinem li se za njihov dobar op i i vjerski odgoj 14. psovke roditelja «) 2. ubojstvo ovjeka 2. ostaviti ih u nevolji 5. namjerno ih razo arati 4. omalova avati ih 7. mrziti ih. ispri avam li se da mi je psovka. u odnosu prema djeci: iskazujem li im ljubav i ljubim li ih uop e.

³te kim´). nepotrebna uporaba freona (npr. umjetna oplodnja 7. rasipanje vode. inim li drugima to ne bih elio da meni ine 15. samosvladavanjem. jesam li poticao po udu. jesam li gledao na bra ni in druga ije nego kao na isti izraz ljubavi. name em li drugima svoju volju. odnos prema sebi: brinem li za to da neprestano budem sve vi e Kristov molitvom. nemarom. u knjigama. osvetoljubiv i ne pra tam bra nom drugu 13. jesam li se dr ao i odijevao tako da sam drugoga mogao pobuditi na grijeh. njegov posao « 14. gledanju TV. po tovanje koje u iva. sudjelovanje u razgovorima koji su protivni estitosti 8. ne elim kome oprostiti. sva am li se. jesam li vrsto ustrajao u ednosti ili sam popu tao iz straha. primanjem sakramenata. uskra ivanje bra nom drugu17. nepropisno odlaganja otrovnih tvari (za one koji rade u zdravstvu. Ne sagrije i bludno 1. bacanje sme a u prirodu. cigaretama «15 20. grubost u bra nom inu 11. popu tanje napasti da po inite samoubojstvo ili da koga li ite ivota 6. narkoticima (³lakim´. nesigurnosti ili bilo kojeg drugog razloga 10. ljubaznost i ljubav prema drugima 16.9. uni tavanje vlastita tijela drogom. manipuliranje osje ajima drugoga18 14. lijekovima (antidepresivi i sli no). vrije am li iju slobodu i prava 13. jesam li se ispri avao da se tako odijevam isklju ivo zbog sebe 15. ovisnost o neumjerenom radu. po tivanje prirode i prirodnih resursa14: nepotreban rad motora i drugih strojeva koji zaga uju okoli . crveno svjetlo «). dodirivanje koje prelazi granicu prijateljskog dodira) 4. kemijskoj ili sli noj industriji). popu tanje napasti da za elite da budete mrtvi vi ili tko drugi 23. ovisnost o alkoholu. energije « 19. jesam li dopu tao da robujem strastima 9. hrani « 22. na televiziji ili kinu. tjelesna prisnost prije ili izvan braka (poljubac ³usta na usta´. ovisnost o kocki 21. pisma. poha anje nudisti kih kampova. izlaganje pornografiji u asopisima16. krotim li svoje neuredne i zle sklonosti 12. el. nudisti ki pokret . izopa ena spolna pona anja: homoseksualizam. perverzni i grupni spolni odno aji. zabava. itanjem Sv. mrzim li koga. silovanje 2. vo nja u pospanom stanju ili pod utjecajem droge ili alkohola18. u srcu ne elim nekoga prihvatiti 17. jesam li neodgovoran voza : po tivanje prometnih pravila (brzina. sodomija. kavi. zloban. jesam li sebi an pri bra nom inu i gledam samo na svoj u itak 12. prekinutim sno ajem) 5. borim li se protiv svojih pogre aka. nebriga za otpad koji nije sme e. anoreksi nim ili bulimi nim pona anjem 11. dijetom. posje ivanje predstava. samozadovoljavanje 3. u laku za kosu). trudim li se da raste ljubav u braku. odnosim li se prema komu tako da ga iskori tavam ili bih ga elio iskoristiti kad bih mogao: njegov ugled. pristajao na nju kad bi se pojavila napast. u topless ili no nim barovima6. ogrje ujem li se o strpljivost. jesam li bezobziran. ogovaranje13 10. spolni îni u kojima se sprje ava mogu nost za e a (prezervativom. ma tanje o izvanbra nim spolnim înima19 16.

mir. proklinjati im sre u. uni tavanje veze (³hodanja´) mladi a i djevojke24 6. umna anje za ti enih ra unalnih programa. novca « 2. jesam li nadoknadio tetu onomu kojega sam zakinuo 5. zavist. automobil. zavist na tu eg bra nog druga. televizijske ili sli ne pretplate. zavist. potomstvo « i initi bilo to da se to i ostvari 10. zaru nicu/ka. bilo koju imovinu «) 2. koristim bolovanje iako nisam bolestan) 9. pamet. zakidanje pri odre ivanju i pla anju cijene za ne iju imovinu ili bilo kakvo drugo materijalno pravo koje pripada drugoj osobi 4. popularnost. knjiga i lanaka bez dopu tenja vlasnika21 za vlastite ili komercijalne potrebe 16. kori tenje povlastica koje mi ne pripadaju (npr. ljubomora na tjelesni izgled. primanje i davanje mita 7. sposobnost. zaobila enje istine (npr. izno enje injenica ali tako da se pretjeruje u njihovom zna aju ili im se zna aj umanjuje 5. ljubomora 3. ljubomora na tu a materijalna dobra (ku u. eljeti nesre u nekom bra nom paru. Ne reci la na svjedo anstva 1. jesam li uskratio svjedo anstvo o nevinosti bli njega 9. ma tati o tu em bra nom drugu4. izvrtanje istine. npr. Ne po eli nikakve stvari bli njega svoga 1. vr im li svoje gra anske du nosti 12. nepla anje usluga javnog prijevoza. trudim li se oko napretka dru tva i dobrobiti bli njih 10. utaja poreza20 (preprodaja bez pla anja poreza) 13. da bih se za titio od posljedica svojih pogre nih djela) 6. roditeljima bez pitanja. slogu. prijatelja 7. automobil «) 15. kao da pripadaju meni. Ne po eli ene bli njega svoga 1. sudjelovanje u krijum arenju 6. la no svjedo enje 2. audio i video kazeta. koristim student-servis iako nisam student.7. klevetanje23 4. otu ivanje stvari. ljubav 11. uspjeh. nepo tivanje tu eg prava na vlasni tvo (uzimanje stvari koje pripadaju bra i. prijatelje « neke osobe . kupovina ³na crno´ (robe na koju nije pla en porez) 14. preljub 2. promi em li pravdu. Ne ukradi 1. ³velike´ i ³male´22 la i 3. kori tenje tu eg otkri a i navo enje tu ih rije i kao da je to moje 8. bilo kojih drugih usluga ili dobara 8. zakidanje pri odre ivanju i pla anju pravedne cijene za ne iji rad 3. ³sre u u ivotu´. sudjelovanje u uni tavanju svoga ili tu eg braka 5. Bo je darove25. odje u.

.. sposobnost. ³sre u u ivotu´. biznis. slava. eljeti da se dogodi nesre a ili proklinjati ne iji tjelesni izgled. sakramenti. proklinje. novac. materija. presti i. darove Bo je.. Danas ljudi imaju svoja bo anstva i svoje surogate Boga. dragi moji Rabljani i vi koji ste do li izvana. Od trenutka kada ste ro eni. osoba Isusa Krista u tvome ivotu? Druga Bo ja zapovijed: NE IZUSTI IMENA GOSPODINA BOGA SVOGA UZALUD! Znate. i nas papa jako voli. Tema: 10 Bo jih zapovijedi. karijera. Kako e ova upa duhovno naprijed? Kako e uop e do svijesti ljudi do i nekakva duhovna stvarnost. mi proklinjemo. ali mi psujemo. Treba se vratit na same po etke.. danas je ljudima Bog postala politika. eljeti da se ne ijim materijalnim dobrima dogodi nesre a ili proklinjati ije materijalno stanje 4. NEMAJ DRUGIH BOGOVA UZ MENE! Ono to tebe.odakle si do ao i kamo ide ? Drugo. mo .. a odnosi se na prvi dan trodnevnice. Pa ne treba vam tu puno govoriti.. svoj ivot« Nakon ovoga ja se nadam da e vas Duh Sveti potaknuti na ispovijed. Ali. slu ajte i preispitujte svoju savjest.. na temelju ega da ja zapo injem ovu duhovnu obnovu? O emu da vam govorim ako npr. popularnost. Tko te je htio? Tko te je pitao da li eli ivjeti? Jednostavno smo pozvani na ivot. postojanje Boga. kojekakve titule. Dopustite mi da krenem od 10 zapovijedi Bo jih. na kome mjestu. to je ujedno i jedini tekst sa njegove duhovne obnove na Rabu u cijelosti objavljen. kako treba izgledati. prijatelje « Priprema za svetu ispovijed (vl . Vi slu ajte. natjecanja. Uza sve to to smo mi katolici. taj hrvatski narod psuje. Prva Bo ja zapovijed: JA SAM GOSPODIN BOG TVOJ. Ja elim samo da oslu kuje svoju nutrinu ± gdje je istinski Bog. Bog u tvome ivotu? I to je zapravo Bog za tebe? I koju zapravo sliku o Bogu nosi ? I to se sve danas ne progla ava Bogom? Pitam te: Gdje je Bog u tvome ivotu danas? Na kojem je mjestu Bog u tvome ivotu? Koliko ti on uop e zna i? Volio bih da razmi ljate od svojih po etaka. Pa krenimo. To su itavi slogovi. katolici. koje bolesti treba imati sada? Tko te je pitao o tvom ivotu . ovje e. uspjeh. pamet.. 30% ove upe psuje i proklinje.. Na hrvatski narod je psova ki narod! Od stolje a sedmog tu Hrvati ive«Da« Hrvati. ako on psuje? Iz vi e razloga sam se uvjerio da treba nagla avat ono za to smo se mi mo da uvjeravali. misteriji na e vjere. to su itave re enice psovki i proklinjanja. I. i jesmo.. sve enici. Dragi moji . nema toga to se na hrvatskom jeziku ne opsuje. Proklinjemo utrobu majke Bo je. Sav tekst je preba en iz audio zapisa u tekstualni oblik. Tko je pitao u kakvoj obitelji se eli rodit. ve eras elim pitati ± de to onako iskreno u svome srcu reci ± gdje je. sve sakramente i svece sa neba spu tamo« Vidite ± na njema kom ili engleskom jeziku ne mo emo psovati kao to se mo e na hrvatskom. da ne treba. Danas su ljudi robovi kojekakvih bogova i onog to nazivaju bogom.3.Zlatko Sudac) U elji za to kvalitetnijom ispovijedi svih nas donosim tekst propovjedi vele asnog Zlatka Sudca.

Pa te pitam to si sve opsovao do sada u svom ivotu ili od tvoje zadnje ispovijedi? to si sve opsovao? Ako mogu dobro blagoslovom i molitvom slat na nekog ovjeka. da odahne malo. skrenuli su s uma. ako dolazi radi koje kakvih razloga a ne radi Boga i svog srca i svoje potrebe. te ko a. ogromna sramota. ne psuj. ive ljudi zajedno. ma zidaj. imat ete. Ma radi.kr ani.. nego ni izustit ga nemoj. ali onda do e turizam« Onda ti je sve va nije od Boga. blesavi. pakao je u obiteljima! Jel mi tra imo da dolazite? Ne! Ako ti ne osjeti potrebu da bez Boga ne mo e i da nema ti sre e i blagoslova u obitelji ako ne bude s Bogom i ako svoju djecu ne odgaja u vjeri onda ta« Gdje da ja po nem ako te osnovne stvari ne ivimo? Gdje? Ajde vi na Rabu jo dolazite preko zime.. da odmori malo? No. Danas su ljudi jako ludi. Ho emo! Obavit emo mi to svoje. ali propu teno vrijeme i ljubav prema eni ili ena prema mu u i vlastitoj djeci ne e nadoknadit' nikada! Ma ne trebate dolazit' radi nas! Kako ne shva a da je to dan za tebe da stane malo. kako neki idu ± idu iz navike« Bi li elio biti ljubljen iz navike? To je grozno! Tako mi ljubimo Boga. pod navodnike. pitam te ± kad si zadnji put imao dijete u svom krilu? Kad si se onako zafrkavao s djecom. igrao se s njima? Kad ste zadnji put ru ali za stolom normalno k'o ljudi? A da ne govorim da se nedjeljom i radi. ako to nije u vjeri i strahopo tovanju pred Bogom! Tre a Bo ja zapovijed: SPOMENI SE DA SVETKUJE DAN GOSPODNJI! Oooooo« Koliko puta su sve enici govorili: Ä«do ite na nedjeljnu Misu«³?! Evo ja u vam sad re i prvi puta ± ne morate do i! Ako mislite da dolazite da punite crkveni bud et ne morate do i! Ne dolazite radi sve enika! Ma ne mora ! Ne mora ! Ne mora uop e primirisat cijeli ivot u ovu crkvu vi e! Ne mora . Idemo u crkvu iz navike. Trpe. a onda za svojim stolom!? Kad' si se od ovog tu oltara preselio za oltar svoje obitelji? Kad' si to u inio zadnji put? Kad ste. Ali jo sam uvijek. Ili ±idu drugi pa idem i ja. roditelju dragi. nekako. o kako mogu tek prokletstva i psovke. Da. Ne mora « Ne mora « I ako ne shvati da je taj jedan jedini dan u tjednu dan za tebe ovje e«ma za tvoju obitelj«ma za tebe u ovoj ludnici u kojoj ivi da jedan jedini dan u tjednu bude sa svojima doma! Ku e i novce nadoknadit e . ma ubij se« Krepaj ovje e od posla! Ne mora dolazit u crkvu radi mene. pitali: 'Sine moj to ti je bilo kroz tjedan. Ali mi emo do i na nedjeljnu Misu. I novaca i svu materijalnu sigurnost. Ho emo! I nakon toga da li se i ta u va em ivotu mijenja? Ili u tvom ivotu mijenja? Ma ne mora mi do i! Ne mora ! Tko vam je rekao da se u crkvu mora i i? Tko vam je rekao tu glupost? Ne morate dolazit u crkvu! Ne mora ! Boga se ne mora ljubiti! Jel' bi ti htio da bude ljubljen zato jer te netko mora ljubiti? Tko to eli biti ljubljen zato jer se mora?! Ili iz navike. Ponovit' u ti to sto puta! Ni radi nikoga ako ne dolazi radi sebe i svoje potrebe da bude s Bogom. Ne mora ! Zar vi nemate potrebu biti sa svojima? Ma danas ljudi ive tako ra ovje eno da se ovjek smrzne kada u e u neke obitelji. otvorenim prijateljskim razgovorima u obitelji?! To je dan Gospodnji za vas?! To je jedan jedini dan u tjednu kada mo e biti do kraja posve en svojoj obitelji! Ako ti obitelj ne bude to to bi trebala bit onda ta e ti silni poslovi i ku e i biznis kojim se bavi ? Da time zatomi hladno u svog srca i bezdan koji misli da e time ispuniti? . Na hrvatski narod psuje. vidite. Skrenuli su definitivno. valjao po podu. tek na drugoj zapovijedi Bo joj. ima li ta novo kod tebe?' Kad si se uop e zapitao da li tvoj sin ima uop e kakvih briga. jedan veliki posto vas psuje! I to tako bestidno i gnusno da je sramota to. k'o ljudi. problema? Da li je sve u redu ili svi onako glumatate ± na minkate obraze i sve je OK? Nemate li potrebu za tim ± za istinskim ljudskim razgovorima. Ho emo! Ho emo! Mi emo do i na Bo i u crkvu i na Uskrs. Imat' ete blagoslova. Ponavljam ti ± kada si istinski sa svojom obitelji zadnji put bio najprije kod Boga. Imat ete. ne poznaju se. razgovarali za stolom. Ali zapovijed mi druga ka e Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud! Nemoj ga ni izustit! Nije re eno ne proklinji ga.

je. Ne. vi planirate svoje obitelji tako to ubijate. to jo imaju od kr anstva. danas. ima vremena za starije? Ma da ti ostave jo jednu ku u. ne. ako ne vide kako ti postupa s ljubavlju prema njima pa makar bili senilni jer to su tvoja mati i otac. u vrijeme kompjutora. Ti si zaprije io da djeca tog djeteta do u na ovaj svijet. Ja ovo govorim iz drugog razloga. dragi roditelju ne o ekuj. nema cijeloj jednoj generaciji tih ljudi nema spasa jer ih svi u mjestu mrze. stara kim domovima. O ekuj gore! Gore o ekuj! I pitam se ja 'ko danas slu a starce? Tko ima srca i vremena slu at njihove jedne te iste pri e i gledat njihove o i i slu at njihove uspomene. umire po bolnicama. Iz kojeg razloga? Ako tvoj sin ili k erka. tko danas istinski. pitam se? Ubijamo se na svakom polju. Samo da je njima dobro. Ali oni se i pri e uju. Ne ubij! Ne ubij ovje e! . da. pa vi ste toga svjedoci. biti prvi ovdje u redu za pri est. ti mu kar e koji si abortirao. imanje i grla ovaca i ne znam to. ako nemamo ljudsku bazu ± kr anstvo je nadogradnja.etvrto: PO TUJ OCA I MAJKU DA DUGO IVI I DOBRO TI BUDE NA ZEMLJI! Lijepa zapovijed. Vi e od par milijuna samo u Europi godi nje se abortira. Nema mi gore! Vi e mo e takvo zlo kr ana nego otvoreno zlo pogana u initi! Vi e zla ± mi. tvoji mati i otac stare. jel' tako. Zgazili bi vas da mogu. Danas se ra a po bolnicama. I ako si ubio jedno nisi ubio jedno. uzalud mi ga spominjati. a ta e ti to? A ta e ti to? Pa te pitam malo ovje e kakav si prema svojim roditeljima. Ono to je ovjek kadar bez Boga u initi ne bi ni ivotinja. muka mi je. Nemaju. Ratovi. to si ti u inio? Ubio si jedno. preispitaj se malo. nismo. misterij onih koji su ti dali ivot i besmrtnu du u! Ti osnovne stvari ne po tuje ! ta imam govorit' o kr anstvu. Al pustimo to. vratimo se u srednji vijek. Ja sam mislio isto da su to stvari pro lih vremena. svi okre u lica od njih. ne trebamo. Ali mislite da su na i kr ani u tome pravi? Nisu. danas. razmi ljao sam malo kako mi to danas ivimo. da. ili kako znaju ljudi re i ne pada jabuka dalje od stabla. ne znam tko. Uza sve deklaracije i prava o ovjeku danas je ovjek najugro enija vrsta. Nikada. ti ovje e koji si abortirao ili ubio svoje dijete. Pred nama je novi milenij. Ovakvim manjim sredinama. Psi i ma ke imaju grobnice danas. znate ljudi. Ovo na e stolje e pozna dva svjetska rata. Prije smo gledali kako majke ra aju obitelji i na i stari umirali su u toj istoj obitelji. ni u koje vrijeme nije bio ovjek najugro enija vrsta na ovoj planeti doli ovo dana nje vrijeme sada. onako u obiteljima. mi nismo nikoga ubili. vi ne ubijate. Ne zna i da bi ja sad volio ajde ene sve ra ajte doma. Ti si Bo jem planu rekao STOP! Kojim pravom? I ako si dva ili tri ili pet koliko tisu a si samo ti sprije io do i na ovu zemlju. I ti ovje e. mi. Znate. prema svojoj materi i svom ocu? Ako ne po tuje svoje roditelje. kojeg mnogi imaju doma. ako ne vide njihove prve sijede kose i naborana lica i ruke. I djeca djece tog djeteta. to je bilo prije« ne trebamo se okretat daleko. kr anstvo. danas. ne o ekuj da e sutra tvoje dijete prema tebi biti isto. u najciviliziranije vrijeme. I djeca djece djece tog djeteta. To su deset zapovijedi Bo jih ± 'ajde preispitaj svoje srce ovje e. A njegov otac ili djed je jednom u ivotu ne to zabrljao. zvjerstva koja danas ovjek ini nad ovjekom ne ini ni ivotinja. ljudi umiru na cesti danas. Nemate li takvih primjera i u Rabu? Ubijate. nisu. To je tekovina dana nje civilizacije. danas. ne po tuje osnovno ljudsko po elo ivota. i dolaze na mise. ako tvoja djeca ne vide kako tvoji roditelji. Peto: NE UBIJ! Ne ubij. i meni je od takvih kr ana muka. ali vi ete do i na nedjeljnu misu. I nema bit gore od smrznute kr anske mr nje. ne samo ti eno. danas. Danas na a djeca nemaju taj kontakt misterija ro enja i smrti. danas. ti. Tako nekoga mrzimo da zabetoniramo svu budu nost tog ovjeka. al' sam se osvjedo io da nisu. A kako se samo pasivno ubijalo ± mr njom. I osim krsnog lista. Znate ono se ka e u narodu ± zlo oko. Misteriji ro enja i umiranja danas se uop e ne doga aju pred o ima na e djece. S kojim pravom pitam se?! Ali re i e vam moderni lije nici danas. da to nije ubojstvo. a na pragu smo novog milenija. u vrijeme interneta.

dragi moji mladi. samo ne ono to Bog eli da mislite o tome. tako popljuvana da kad ja samo spomenem rije spolnost u va im glavama prostruji kojekakva pornografija i prljav tina. samo to da posadi u svoje srce ja bih bio zadovoljan! Ma kako emo naprijed? Kako? Novac koji si dobio na tu oj sirotinji i grba i je proklet novac! Ma nema tu blagoslova! Ma nema ti mirno spavati ovje e. spolnost. prevarant. ne. je grijeh. po ten ovjek. ovdje treba bit' lukav. nema! I za to je to danas te ko razumjet? Za to je danas te ko biti po ten ovjek? Danas je te ko biti normalan. u bestidu. Onaj tko se obogatio na tu emu ne mu blagoslova. kada sam ve do toga do 'o. onako. furbo da kraja da bi mog'o opstat u ovoj ludoj dr avi! Kradi ovje e! Tako emo naprijed i to je blagoslov! Kradi! Kradi! Kad i gdje god mo e kradi! Radi li u du anu kradi ne to. vi ste to! Osmo: NE RECI LA NOG SVJEDO ANSTVA! Znate. Nema ni jedne novine gdje ne ete na i neku na duplerici. To je grijeh. u golotinji. ni jednog. Najbolje da to nikoga ne pitam. Masturbacija je grijeh. u firmi avle ako mo e kradi! To vam govorim jer su pedeset godina i jo e nam to u glavi odzvanjat narednih pedeset godina i uop e nije bitno tko e nam do i na vlast. Niti dvije godine sam sve enik i u to sam se uvjerio. al' kad tako sla e da doslovce uni tava ivot i sre u i blagoslov i ne znam to . 'ajde jo donekle. Pa ja pitam i tebe .je grijeh. pa 'ajmo salgat' ne to protiv nekoga. uop e to nije bitno. danas najsvetije. ljudi ine obitelji. danas. bakicama a i nama odraslim. materinstvo i o instvo. je tako zga ena. Pitam se koliki su brakovi nastali iz po ude i kolika su djeca ro ena isklju ivo iz po ude i koliko je Boga bilo u svemu tome. Mene ne to drugo ovdje zabrinjava. dobro da se danas sve jo nekako i dr i. nekada nam je onako nekako dosadno. Spolni odnos prije brak. koji radi. Ma bolje da mi ova ruka usahne. ni jedne novine. Da. da li tebe kao mater i oca pita ne to na tom polju ili e odgovore na i na cesti ili u asopisu? Razgovarate li sa svojom djecom o tome ili je za vas to jo uvijek tabu? Zato jer i vi na te stvari prljavo razmi ljate. A mo da i je. Danas. Bitno je ljudi kakvog srce e biti na vlasti. Ja se uop e na udim. vi ste to. ovjek. dragi moji kr ani koji ste crkveno vjen ani . Do te mjere. Danas se na a djeca odgajaju u pornografiji. Ne sagrije i bludno! Ne sagrije i bludno! isto a va ih misli. da mi ju netko odsje e nego da ona ne to ukrade! Kada bi to posadio kroz ova tri dana to emo razgovarat' ovdje i molit Bogu. Upravo tako. Ma jo ako si slag'o pa si napravio budalu od mene. ljudi ine dr avu. a to je ra ala tvo. Taj grijeh danas ne postoji. Svi smo mi o ito edni i nevini. na a spolnost danas. to je grijeh. roditelje. ja se pitam?! I onda se udimo to je svaki drugi brak ugro en a svaki tre i rastavljen. Prosipanje tvog sjemena u prazno je grijeh. Kradi! Onaj tko eli radit' sa svojih deset prstiju i ivjeti po teno je lud u dana nje vrijeme. Sam vrag kao da je zaposjeo na um do te mjere da ako ivim i radim po teno sam budala. Glupo mi je da ja sada vama govorim kako se u na oj dr avi jako krade. Mo da bi se s ovih mjesta trebalo vi e otvarat ljudima o i. Nisu to neki svemirci. Kontracepcija u braku. U Njema koj odi prevari nekog poslovnog partnera izgubio si sve partnere. I ja vam to s ovog mjesta ponavljam. niti je to na meni. da li se tvoje dijete po tom pitanju otvara tebi. ljudi ine poduze a. isto a va eg srca imat e nu no odjeka i na isto u va ih djela. Kamo god se danas okrenemo ta stvar je srozana na nulu. Nema ni jednog filma iz Hollywooda bez golotinje. To je bitno. Tako mi se nekad' k'o sve eniku na ispovijedi ini. Jer kako se ti sve eni e usu uje pitat' me ne to o tom?! To je moja intima! To je moje pravo. oprosti. Dobro da jo postojimo ovako. Sedmo: NE UKRADI! Oooo« Ne emo na one gore. nekada je na im. pa to uje onaj pa do onog tre eg to do e ogromna la i sad neka ti ljudi ive.esto: NE SAGRIJE I BLUDNO! Najbolje da ovo presko im. to me pita ne to na tom polju. Ovdje ako ne vara onda si lu ak. Onaj tko krade on je uspje an! Tako je to danas.

ovo jo malo vremena to je do a a. kra a. sakramenti. ne zanima me. Uvijek po ne tako to ti padne na pamet. tako drugi prema vama. neka umre od droge. jel' tako?! A onda o tome mislimo pa se prljamo. isto i. Jo vas dobro nije ivot pritisnuo. ali ne e re ' va e dijete se drogira. ne udite se ± kako i prema drugima. Onda bi ugrozili moj ugled i moj obraz i zato bolje mi je uvat' moj ugled pa makar dijete i propada. ono kad ste Duhom zapaljeni pa svjedo ite za Boga. Kada biste kroz ovo do a e. Gdje su danas ve ina na ih vjernika? Na kojoj smo mi duhovnoj razini? Na kojoj? I na e mise smo esto pretvorili u maskenbal i parade ± orgulje sviraju. ne« Pred njima emo lijepo glumatati. glume. ne? Nije vama to tako? Ne do ivljavate to vi tako zar ne vidite ako se ne vratite onim starim istinskim vrednotama koje su oduvijek bile prave ± dobroti. Do kakvih smo metoda sve do li!? La emo na svakom koraku. Znate za to ne? Jer ako bi rek'o istinu roditeljima u o i onda bi oni digli nos. Nismo mi sve enici jedini krivci. prijevare. vi ste ludi. Za to im treba novac? Zna i da se drogiraju ili je to ili onda ih ispituju da vide da li e lagat ili ne. Ne to se kod vas treba prelomiti. lopovluka. sakramentima da e nas odnijet vrag!? Vi to tako ne do ivljavate? Re i . pegla. a kad po eli onda ti je da to i u ini . pa da zavapite Bogu i da ga zatra ite. jao si ga tebi. Deseto: NE PO ELI NIKAKVE TU E STVARI! Zbog ega Bog ponovno spominje stvari? U sedmoj je rek'o: Ne ukradi. Na Starom zavjetu smo jo . kad su va a djela Bo ja djela. a tako i ona. Ako ne ete milom dat e Bog silom. Misterij njegova utjelovljenja. A koga se to ti e« Ne. Onda kradu. Ili o ito jo niste dobro glavom onako udarili u pod. Zato jer nam uvijek padne na pamet. kad je va ivot Bo ji ivot. Pogledajte gdje smo danas. ljubavnicu« Imam doma enu. stavit ete najljep u masku jer vam je stalo do vas. s vama ne to nije u redu. Ona mi pere. Deveto: NE PO ELI TU EG ENIDBENOG DRUGA! Danas je moderno imati ljubavnika. Brakovi ulaze u to ± dogovorno. Bit ete jako napredni i moderni. pa do e do na eg srca. I mislite da je to iskreno? Ali. do va e ko e. staromodna. ne udite se. radili na isto i svojih misli i svog srca« Ooo« Bio bi to najve i post. A gdje je tu izljev Duha svetoga. Ako mogu ja mo e i ona. gdje su tu zapovijedi ljubavi? Kad je Isus Krist do ao nadopunio je Stari zavjet. To je danas 'in'. kad ste toliko vjerom i ljubavlju ispunjeni i mirni ivite s Bogom. Ne. ivimo u vremenu la i. Pri aju mi roditelji da nekad' ostave namjerno novce u ku i na otvorenom da vide ho e li ih njihova djeca ukrasti. onako pravo. kuha. Euharistija. Znate to se doga a ± doga a se to da mati i otac za svoje dijete koje je narkoman dozna najzadnje. Jesi. va an je meni moj obraz. Kao da smo neke stvari zaboravili« Kao da smo ne to zaboravili. Ako elite bit' normalni po teni ljudi s Bogom i vjerovat i molitva da bude u ku i. I mi u crkvi isto.dr ati svoje misli i svoja srca ista! A to da vam jo drugo govorim ± to su deset zapovijedi Bo jih. non-stop. Imate dogovorno. najve i post koji mo ete u initi . molitvi.kod odre enih ljudi. I ti djevojko ako nema iskustva na tom polju prije braka ti si staromodna. Uvijek najprije padne na pamet. a kad do e u srce onda po eli . pred vama se doga aju divne stvari. U desetoj nam Bog ponovno ponavlja: Ne po eli nikakve tu e stvari! Zbog ega se deveta i deseta zapovijed odnosi na ono 'ne po eli'? zbog ega Bog nagla ava da imamo iste misli ove dvije zapovijedi? Zbog samo jednog razloga. Zar ne vidite da ivimo u jednim veoma neobi nim vremenima. Al' ako ste ovako kao i svijet onda je sve u ok. crkvi. La emo i ma emo i glumatamo. Ma neka. Znaju i tetke i stri evi i prijatelji u ku u dolaze i smiju se i sve je ok. Non-stop vam kljucaju jedno te isto u glavu. ja si ga tebi ako tako la e . Na pragu smo novog milenija. povjerenju u braku. Kad ima tako ne to onda si 'in'. Jednak onom da ste na kruhu i vodi svaki dan. Dolazite kao u kazali te ± dolazite i odlazite prazni. ne.

To je radi tvoga srca. odrje enje i ide doma. Na zapadu gotovo da ga i nema. to. To je sakrament ispovjedi. jer njega zanima. Nekad mi bude mu no u ispovjedaonici kad slu am takve ispovjedi. on neka po ne se mijenjati. Tebi ne treba ispovijed! Kao. Taj posao ne mogu u initi ja za tebe. u injen je pri punoj svijesti i slobodnim pristankom. on je kriv! Ne. Priprema za primanje sakramenta pomirenja Fix IE Bug. Ti onako lijepo doma pred kri em ili u crkvu sam i gotovo.ete ± on tamo. U stra noj krizi.2 Za sve grijehe trudim se u poniznosti to to nije odrediti koliko puta sam to u inio ne umanjuju i ni uve avaju i brojku te e i istini koja e me jedina osloboditi. ja u ba tebe zapamtit« Ma ne dolazi ti radi mene. zapamtit od tisu e va ih bedasto a. Da li ti uop e vjeruje u to? Danas je sakrament ispovijedi u stra noj krizi. Bogu dolazi a ne meni. Neki mi do u pa onda od Adama i Eve. bez uveli avanja i umanjivanja svoje grijehe. uve at ili pre utjet ili po kli eju sad je Bo i pa udri na ispovijed ili je Uskrs pa 'ajmo. ali bez pune svijesti i bez potpunog pristanka. I sasvim je svejedno kod koga se sve enika ispovijedate. primakni ga suncu ovje e! to ti je du a bli e Bogu to e vi e blata na staklu svoje du e vidjet! Oni koji tvrde da nemaju grijeha ti su daleko od Boga. pita se? Pa tako. Zato vam lijepo govorim i molim vas u ime Bo je. poslodavac . Ako uzme stakalce pa ga primakne svjetlu vije e vidjet e da je malo prljavo. u enik. zlo se danas uvuklo i uvla i se na mala vrata i u na u crkvu. primakni ga elektri noj arulji pa e vidjeti koliko je prljavo. ISPIT SAVJESTI ZA IVOTNU ISPOVIJED Sv. I pitam se . svi. Jer ljudi se uop e ne znaju ispovijedat' ± do u pa govore to nisu sagrije ili ili mi do u pa mi ka u re ' da nisu grje ni« Jo da ih i pohvalim!? ta si do 'o onda? Odi ku i. . zvanju i zanimanju (roditelj. Oni uzvi eno misle o sebi. Da neki grijeh bude smrtan. istovremeno se tra e tri uvjeta: Smrtni je grijeh onaj kojem je objekt te ka stvar.a sje a li se koliko i kada si se istinski i iskreno zadnji put ispovjedio? Uvijek znamo odbiti. Te ina grijeha ovisi o naravi grijeha i o tomu koliko je osoba svjesna da ga ini te koliko voljom pristaje uz njega.). Ne propu taj! Ispovijed nije duhovni razgovor i ta vam moram re '. Itekako imamo blata ± ja prvi. I onda govorimo gluposti. Nisu to ispovjedi. a onda svi redom. u ime Isusa Krista ± ne propu taj ovo priliku. Ignacije preporu uje da se za ivotnu ispovijed ispitamo od djetinjstva kad smo do li do uporabe razuma do sada njeg trenutka gledaju i godinu za godinom. Sve enik te tada ne to pita.»1 Laki se grijeh ini kad se u lakoj stvari ne odr ava mjera to je propisuje moralni zakon ili kad se moralni zakon kr i u te koj stvari. Prilike u kojima sam po inio neki grijeh treba spomenuti kada su one utjecale na te inu grijeha paze i da se ne opravdavam kao i da se pretjerano ne ocrnjujem da bih izazvao dojam kreposti. radi tvoga spasenja. to. Dont remove this line. Markove konake« Ispovijed nije duhovni razgovor! Ispovijed je ± do e i ka e svoje grijehe: to. Mu no. nego e morat sam od svoje zadnje iskrene ispovijedi. ega se srami ? Mene? Ja u. Pokaje se.. ako nemam grijeha onda sam svet. razdoblje po razdoblje. po ni od sebe! Od sebe po ni! Evo vam prilike za to ± po ni od sebe i do i na ispovijed. radnik. idu svi idem i ja. da. Zlo. to i to objektivno i jasno. Ma nemoj! Najve i sveci su bili i otkrivali najve e prljav tine u sebi ± to si bli e Bogu to ima vi e grijeha! Kako. radi tvoga dobra daje odre eni savjet.. lijepo bih molio. ne radi njega. Bog je tu. sje aju i se mjesta u kojima smo ivjeli i djelovali kao i du nosti koje su nam bile povjerene prema stale u.

afri ke ili s drugog podru ja) 20. Kriya. sudjelovanje ili prisutnost na spiritisti kim seansama ili sastancima 26. jesam li imao hrabrosti priznati se kr aninom u dru tvu i tako se pona ati 4. povezanost s vje ti jim organizacijama. joga (Hatha. Hare Krishna. tra enje izlje enja od kiroprakti ara. ljudima koji imaju ikakve ³posebne mo i´ 10. lanstvo u komunisti koj ili socijalisti koj partiji (navesti lanstva)7 21. nemaj drugih bogova uz mene. Boga Duha Svetoga) 2. kori tenje reiki postupaka 15. pojedinim vje ticama. razgovorom. Tantra i ostale) 17. proricanja 25. magima. slu anjem. pogre na vjerovanja i prakse4 (naglasite mogu e inicijacije)5 7. bavljenje ili pristajanje uz druga staroindijska vjerovanja i îne. magijom (bijelom. Pisma. molim li dnevno i molim li tako da istinski razgovaram s Bogom 6. bilo kakvih samozvanih lije nika koji za sebe tvrde da imaju posebne iscjeliteljske mo i i koji se slu e znanstveno nepotvr enim metodama6 16. klanjanje idolima (bilo kojem stvorenju). DESET BO JIH ZAPOVIJEDI 1. homeopata. ljubim li Boga kao Oca. zamisli. bavljenje ezoterijom. za nekim sportom ili drugom djelatnosti. Boga Sina. 19. vjera u reinkarnaciju. sklapanje saveza sa Sotonom ili povezanost sa tovanjem Sotone 9. Ja sam Gospodin Bog tvoj. vjerovanje u sudbinu 24.I. lanstvo u slobodnom zidarstvu (masoneriji) 12. izbjegavanjem onoga to vjeri mo e koditi 3. u enje Maharishi Mashes Jogija 18. gluma zazivanja duhova 27. akupunkture. starogermanske. uvjerenje u pojmove. dr im li Boga odgovornim i optu ujem li u svom srcu Njega za svoje lo e stanje. vidovnja tvo.3 1. pojmove iz starih ili ivih nekr anskih religija (indijskih. Sina kao Brata i Otkupitelja. crnom) 11. u enje kojeg gurua ili jogija. povezanost s voodoo ritualima ili osobama koje se bave voodooom. Katekizma Katoli ke crkve. mo da ste vi bili medij ili ste se na koji drugi na in bavili provo enjem duhovnih sila 28. igranje. azijskih. ale. nadziranje umom ili traganje za parapsiholo kim iskustvima . za osobom) 8. crvenom. odla enje bioenergeti arima i bavljenje bioenergijom 14. egipatske. antropozofijom 13. druge duhovne pojmove koji nisu katoli ki. protiv tine na koje nailazim i nepovoljne okolnosti u kojima ivim Idolopoklonstvo. poha anje reiki te ajeva. nastojim li upoznati bolje svoju vjeru itanjem Sv. Sai Baba. Duha Svetoga kao Branitelja 5. umi ljanja do kojih sam do ao sâm vlastitim razmi ljanjem. transcedentalna meditacija. isto nja ke borila ke vje tine8 22. a koji nisu u skladu s katoli kim naukom 23. savjetovanje s medijem. gr ko-rimske. popu tanje ili njegovanje strasti (npr. arobnjacima. Stvoritelja. pretjerano obra anje pa nje na snove i njihovo tuma enje sanjaricom Spriritizam. udisanja prane i dr. vjerujem li iskreno u Trojedinoga Boga (Boga Oca.

gatarama 35. krvi ivotinja ili sl. bajanje (da bi se ³skinuli´ uroci). ³salivanje strava´. bacanje uroka (da bi se kome nanijelo zlo) 43. kugli ili sli nih predmeta. ³kulturu´ (koji dio: npr. Pablo Coelho «). graha. li a aja.vje bama disanja. slika . dr anje u ku i kristalnih ili druga ijih piramida. vjerovanje da djetelina. talismani. ljetnog solisticija « ³Praznovjerja´ 46. u temelje ku e i dr. tjelovje be itd. pristajanje uz New Age pisce (Richard Bach. dr anje plo a ili drugih predmeta da bi se ³neutralizirala lo a zra enja´ 33. u posteljinu. posjete vidovnjaku ili njegove telefonske usluge 34. na in stanovanja. kristalne kugle i sl. arobni pra ci. jaja. stavljanje po ku i. 44. Dana vje tica.) 39.). odjevni predmeti (kao npr. koje koriste razli ite vrste energija» 36. isklju iva makrobioti ka prehrana) 53. tehnike meditiranja. irisa. proricanje iz tarot karata (kojih). osobiti oblici prehrane (npr. izvo enje ili sudjelovanje bilo kakvih nekr anskih obreda ili proslava (npr. numerologija 40. dlana. podzemnih voda (npr. hod ini zapisi i sl. stav ili na in razmi ljanja 51. predmeta. bavljenje podizanjem stolova. prehrane. Uroci. ga enje uroka». za kopanje bunara). odre ivanje viskom (ili ra ljama) polo aja u ku i. brojalice ± osobito ako su od osoba koje su povezane s okultnim 47. izvr avanje narodnih obi aja koji donose sre u (npr. ispisanih komadi a papira. da nam ne treba Bog ili koji drugi sli an koncept. dugih avala ili drugih predmeta (osobito ako ste ih dobili od koje osobe koja se bavi okultnim) 45. osobitom tjelovje bom i sl. aranje. automatskim pisanjem ili putovanjima du e 30. kineske ili druge tehnike proricanja budu nosti ( tapi ima. kreativna vizualizacija 31. kipi i. ³ispitivanje´ viska i okultnih knjiga 38. uvjerenje da vam neka vrsta situacije. energijâ (kojih) 54. obo avanje an ela (kojih) ili drugih nadnaravnih bi a (kojih). kosti. itanje i uskla ivanje pona anja s horoskopom. narukvice. oku nici. privjesci. glazbu (Volleiander «). razli itih New Age simbola. potkova.) 52. predmeti koji ³donose sre u´ ili ³ tite od zla´: amajlije. ma ak preko ceste« donose sre u ili nesre u 48. izra ivanje natalnih horoskopa 41. dimnja ar. bajanje 42.29. stavljanje predmeta. neke rije i ili to sli no donosi sre u 49. popovih «). posjete vra arama. salivenog olova. ³zapisa´ (hod inih. ³igranje´ plo om za zazivanje duhova 32. posjete razli itim osobama koje govore da vide pro lost ili budu nost. tijela. pristajanje uz obmanu da smo samodostatni. drugih vrsta karata (kojih) 37. na odje u ili tijelo razli itih smotuljaka.) New Age 50. Sai Babine majice). proricanje iz alice kave. razli ite nekatoli ke tehnike ³duhovnog pro i enja´ kroz tehnike opu tanja (npr. kockicama i sl.

spominjanje Boga u uzvicima i po tapalicama samo navika» 4. ³bogmanje´10 3. Ne spomeni Imena Gospodina Boga svojega uzalud 1. Marije i svetaca. B.) 4. ne javljati im se 6. ismijavati ih. psovke roditelja «) 2. izvanosjetilnoj percepciji. Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji 1. igrice. sakupljanje sli ica. dr anje u ku i i ega to je povezano s okultnim ili to vam je dala neka osoba povezana s okultnim: kipi a. eneagram. D. dijelova namje taja. rugati im se. ispri avam li se da mi je psovka.) 56. Misi 3. heavy metal. zaboraviti na njihova dobro instva. intenzivno slu anje nekih vrsta glazbe: sotonisti ke. igranje igara okultne naravi. sudjelujem li pa ljivo u sv. prema psiholo kim svojstvima. op injenost okultnim 63. psychodelia. spominjanje Bo jeg imena u posve obi nim uzvicima ili u po tapalicama 5. psovanje svetinja. « u kojima nema jasnoga stava da je nasilje zlo i u kojem nema vrijednosnoga suda dobra i zla. igre 57. javni promet i sl. Po tuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji11 1. hard rock. techno. elim li sudjelovati i sudjelujem li u ivotu Crkve (npr. namjerno ih razo arati 4. psovka (bogopsovke. ne slu ati ih 3. ostaviti ih u nevolji 5. parapsiholo kim pojavama9. omalova avati ih 7. mrziti ih. op injenost filmovima o demonima. kupovanje takvih igrica i sli ica. itanje i posjedovanje knjiga o vje ti arenju. ra unalne igrice kao to je ³Tamnice i zmajevi´ (³Dungeons & Dragons´) ili sli ne koje imaju okultni sadr aj. radoznalosti. kupovanje i dobavljanje takvih igrica drugima 58. rad nedjeljom i blagdanom koji nije nu an kao to je nu no de urstvo. izra unavanje bioritma i ravnanje po njemu Knjige. omogu avanje drugima da budu u dodiru s njima 59. filmovima strave (kojima osobito). opsjednu ima (iz zlih namjera. uspomena « 62. slika. ne oprostiti im. prema auri i sl. manipulacija teorijama koje ljude dijele na kategorije zanemaruju i da smo svi jednaka djeca Bo ja (npr. gledanje programa s bi ima kakvi su Pokemon (Pocket Monsters ± d epna udovi ta». ukrasa. s njima ne razgovarati . itanju budu nosti. Digimon (Digital Monsters ± digitalna udovi ta»). zaklinjanje Bogom 4. dark « 2. telepatijom ili sli nim 60. teletabisi. glazba. poklona. ljutiti se na roditelje 2. neposve ivanje nedjelje i blagdana Bogu 5. svoje upe) 3. ne sje ati ih se.55. poha anje svete mise nedjeljom i blagdanom 2. koriste i se izvanosjetilnom percepcijom. zabave) 61.

sredstva koja sprije avaju za e e ili ubijaju dijete u sâmom za etku (spirala. anoreksi nim ili bulimi nim pona anjem 11. Ne sagrije i bludno 1. u srcu ne elim nekoga prihvatiti 17. brinem li da smo gostoljubiva obitelj. brinem li se za njihov dobar op i i vjerski odgoj 14. ljubaznost i ljubav prema drugima 16. uni tavanje vlastita tijela drogom. narkoticima (³lakim´. duhovno) 4. vrije am li iju slobodu i prava 13. sva am li se. izdaja i iznevjeriti ne ije povjerenje 5. energije « 19. el. uvam li dobar glas bli njega i kada mi to nije izrijekom nalo eno 8. ogrje ujem li se o strpljivost. odnosim li se prema komu tako da ga iskori tavam ili bih ga elio iskoristiti kad bih mogao: njegov ugled. dijetom. rasipanje vode. vo nja u pospanom stanju ili pod utjecajem droge ili alkohola18. ubojstvo ovjeka 2. ni tarijom. po tivanje prirode i prirodnih resursa14: nepotreban rad motora i drugih strojeva koji zaga uju okoli . name em li drugima svoju volju. re i komu: ³Nikad ni ta od tebe´ «) 9. cigaretama «15 20. ne elim kome oprostiti. ³te kim´). popu tanje napasti da po inite samoubojstvo ili da koga li ite ivota 6. ogovaranje13 10. nemarom. borim li se protiv svojih pogre aka. du evno. ne dati im osnovno sa ivot 10. ovisnost o kocki 21. mrzim li koga. hrani « 22. u laku za kosu). bacanje sme a u prirodu. ovisnost o neumjerenom radu. inim li drugima to ne bih elio da meni ine 15. pisma. crveno svjetlo «). ogovarati ih ili klevetati 9. ne brinuti se za njih kad su nemo ni 11. njegov posao « 14. gledanju TV. kemijskoj ili sli noj industriji). nepotrebna uporaba freona (npr. Ne ubij 1. jesam li neodgovoran voza : po tivanje prometnih pravila (brzina. kontracepcijska pilula «). mu enje druge osobe ili sebe sâma12 (tjelesno. krotim li svoje neuredne i zle sklonosti 12. ubojstvo rije ima (nazivati koga glupanom. u odnosu prema djeci: iskazujem li im ljubav i ljubim li ih uop e. odnos prema sebi: brinem li za to da neprestano budem sve vi e Kristov molitvom. dajemo li kao obitelj svojim ivotom dobar primjer drugim obiteljima 5. poba aj. samosvladavanjem. nepropisno odlaganja otrovnih tvari (za one koji rade u zdravstvu. nebriga za otpad koji nije sme e. lijekovima (antidepresivi i sli no). zlostavljati ih 12. sudjelovanje u poba aju 3. odbaciti ih 13. kr enje obe anja 6. otkrivanje tajne koju sam se obvezao uvati 7. jesam li pravedan prema njima (prestrog ili popustljiv). odobravanje i savjetovanje poba aja. itanjem Sv. popu tanje napasti da za elite da budete mrtvi vi ili tko drugi 23. silovanje . kavi. po tovanje koje u iva. otvorena da drugima poma e.8. primanjem sakramenata. ovisnost o alkoholu.

izlaganje pornografiji u asopisima16. tjelesna prisnost prije ili izvan braka (poljubac ³usta na usta´. nudisti ki pokret 7. sudjelovanje u razgovorima koji su protivni estitosti 8. jesam li se ispri avao da se tako odijevam isklju ivo zbog sebe 15. koristim bolovanje iako nisam bolestan) 9. roditeljima bez pitanja. mir. zakidanje pri odre ivanju i pla anju pravedne cijene za ne iji rad 3. dodirivanje koje prelazi granicu prijateljskog dodira) 4. otu ivanje stvari. zakidanje pri odre ivanju i pla anju cijene za ne iju imovinu ili bilo kakvo drugo materijalno pravo koje pripada drugoj osobi 4. bilo kojih drugih usluga ili dobara 8. jesam li vrsto ustrajao u ednosti ili sam popu tao iz straha. novca « 2. posje ivanje predstava. jesam li se dr ao i odijevao tako da sam drugoga mogao pobuditi na grijeh. kori tenje povlastica koje mi ne pripadaju (npr. sodomija. trudim li se oko napretka dru tva i dobrobiti bli njih 10. la no svjedo enje . utaja poreza20 (preprodaja bez pla anja poreza) 13. zabava. u topless ili no nim barovima6. Ne reci la na svjedo anstva 1. jesam li dopu tao da robujem strastima 9. knjiga i lanaka bez dopu tenja vlasnika21 za vlastite ili komercijalne potrebe 16. grubost u bra nom inu 11. jesam li sebi an pri bra nom inu i gledam samo na svoj u itak 12. slogu. jesam li nadoknadio tetu onomu kojega sam zakinuo 5. umna anje za ti enih ra unalnih programa. nepo tivanje tu eg prava na vlasni tvo (uzimanje stvari koje pripadaju bra i. ma tanje o izvanbra nim spolnim înima19 16. televizijske ili sli ne pretplate. kao da pripadaju meni. zloban. automobil «) 15. nesigurnosti ili bilo kojeg drugog razloga 10. audio i video kazeta. poha anje nudisti kih kampova. spolni îni u kojima se sprje ava mogu nost za e a (prezervativom. trudim li se da raste ljubav u braku. samozadovoljavanje 3. npr. promi em li pravdu. umjetna oplodnja 7. ljubav 11. koristim student-servis iako nisam student. izopa ena spolna pona anja: homoseksualizam. nepla anje usluga javnog prijevoza. jesam li gledao na bra ni in druga ije nego kao na isti izraz ljubavi. pristajao na nju kad bi se pojavila napast. sudjelovanje u krijum arenju 6. jesam li bezobziran. vr im li svoje gra anske du nosti 12. perverzni i grupni spolni odno aji. kori tenje tu eg otkri a i navo enje tu ih rije i kao da je to moje 8. jesam li poticao po udu. uskra ivanje bra nom drugu17. odje u. primanje i davanje mita 7. na televiziji ili kinu. Ne ukradi 1. osvetoljubiv i ne pra tam bra nom drugu 13. manipuliranje osje ajima drugoga18 14. kupovina ³na crno´ (robe na koju nije pla en porez) 14. prekinutim sno ajem) 5.2. u knjigama.

to je ujedno i jedini tekst sa njegove duhovne obnove na Rabu u cijelosti objavljen. potomstvo « i initi bilo to da se to i ostvari 10. sposobnost. bilo koju imovinu «) 2. Prva Bo ja zapovijed: JA SAM GOSPODIN BOG TVOJ. uspjeh. klevetanje23 4. Tema: 10 Bo jih zapovijedi. NEMAJ DRUGIH BOGOVA UZ MENE! Ono to tebe. ovje e. ³sre u u ivotu´. svoj ivot« Nakon ovoga ja se nadam da e vas Duh Sveti potaknuti na ispovijed. zaobila enje istine (npr. uspjeh. zavist. Sav tekst je preba en iz audio zapisa u tekstualni oblik. izvrtanje istine. na kome mjestu. sudjelovanje u uni tavanju svoga ili tu eg braka 5. sposobnost. prijatelje « neke osobe 3. jesam li uskratio svjedo anstvo o nevinosti bli njega 9. ljubomora na tu a materijalna dobra (ku u. ³sre u u ivotu´. ³velike´ i ³male´22 la i 3. izno enje injenica ali tako da se pretjeruje u njihovom zna aju ili im se zna aj umanjuje 5. proklinjati im sre u.2. uni tavanje veze (³hodanja´) mladi a i djevojke24 6. Pa krenimo. ljubomora 3. pamet. Ne po eli ene bli njega svoga 1.Zlatko Sudac) U elji za to kvalitetnijom ispovijedi svih nas donosim tekst propovjedi vele asnog Zlatka Sudca. darove Bo je. Ne po eli nikakve stvari bli njega svoga 1. eljeti da se dogodi nesre a ili proklinjati ne iji tjelesni izgled. zavist. popularnost. a odnosi se na prvi dan trodnevnice. pamet. Vi slu ajte. Dopustite mi da krenem od 10 zapovijedi Bo jih. eljeti nesre u nekom bra nom paru. preljub 2. eljeti da se ne ijim materijalnim dobrima dogodi nesre a ili proklinjati ije materijalno stanje 4. automobil. slu ajte i preispitujte svoju savjest. Bog u tvome ivotu? I to je zapravo Bog za tebe? I koju zapravo sliku o Bogu nosi ? I to se sve danas ne progla ava Bogom? Pitam te: Gdje je Bog u tvome ivotu danas? Na kojem je mjestu Bog u tvome ivotu? Koliko ti on uop e zna i? Volio bih da . zaru nicu/ka. prijatelja 7. ma tati o tu em bra nom drugu4. da bih se za titio od posljedica svojih pogre nih djela) 6. popularnost. prijatelje « Priprema za svetu ispovijed (vl . ve eras elim pitati ± de to onako iskreno u svome srcu reci ± gdje je. ljubomora na tjelesni izgled. zavist na tu eg bra nog druga. Bo je darove25.

slava. mi proklinjemo. Pa ne treba vam tu puno govoriti. Ali mi emo do i na nedjeljnu Misu. Danas su ljudi robovi kojekakvih bogova i onog to nazivaju bogom. koje bolesti treba imati sada? Tko te je pitao o tvom ivotu . 30% ove upe psuje i proklinje. katolici. valjao po podu. ne psuj. na temelju ega da ja zapo injem ovu duhovnu obnovu? O emu da vam govorim ako npr. materija. ali mi psujemo.odakle si do ao i kamo ide ? Drugo.. vidite.. Idemo u crkvu iz navike. i jesmo. ako on psuje? Iz vi e razloga sam se uvjerio da treba nagla avat ono za to smo se mi mo da uvjeravali. presti i. To su itavi slogovi... kojekakve titule. sakramenti. nema toga to se na hrvatskom jeziku ne opsuje. osoba Isusa Krista u tvome ivotu? Druga Bo ja zapovijed: NE IZUSTI IMENA GOSPODINA BOGA SVOGA UZALUD! Znate. Tko je pitao u kakvoj obitelji se eli rodit. postojanje Boga. i nas papa jako voli.. sve sakramente i svece sa neba spu tamo« Vidite ± na njema kom ili engleskom jeziku ne mo emo psovati kao to se mo e na hrvatskom. Dragi moji kr ani. Treba se vratit na same po etke. misteriji na e vjere. ako to nije u vjeri i strahopo tovanju pred Bogom! Tre a Bo ja zapovijed: SPOMENI SE DA SVETKUJE DAN GOSPODNJI! Oooooo« Koliko puta su sve enici govorili: Ä«do ite na nedjeljnu Misu«³?! Evo ja u vam sad re i prvi puta ± ne morate do i! Ako mislite da dolazite da punite crkveni bud et ne morate do i! Ne dolazite radi sve enika! Ma ne mora ! Ne mora ! Ne mora uop e primirisat cijeli ivot u ovu crkvu vi e! Ne mora . roditelju dragi. natjecanja. novac. ogromna sramota. Ili ±idu drugi pa idem i ja. kako treba izgledati.. Ne mora « Ne mora « I ako ne shvati da je taj jedan jedini dan u tjednu dan za tebe ovje e«ma za tvoju obitelj«ma za tebe u ovoj ludnici u kojoj ivi da jedan jedini dan u tjednu bude sa svojima doma! Ku e i novce nadoknadit e .. Danas ljudi imaju svoja bo anstva i svoje surogate Boga. Pa te pitam to si sve opsovao do sada u svom ivotu ili od tvoje zadnje ispovijedi? to si sve opsovao? Ako mogu dobro blagoslovom i molitvom slat na nekog ovjeka. Ho emo! Ho emo! Mi emo do i na Bo i u crkvu i na Uskrs. jedan veliki posto vas psuje! I to tako bestidno i gnusno da je sramota to. ako dolazi radi koje kakvih razloga a ne radi Boga i svog srca i svoje potrebe. proklinje. Kako e ova upa duhovno naprijed? Kako e uop e do svijesti ljudi do i nekakva duhovna stvarnost. da odmori malo? No. I... sve enici.razmi ljate od svojih po etaka. taj hrvatski narod psuje. da odahne malo. biznis. pitam te ± kad si zadnji put imao dijete u svom krilu? Kad si se onako zafrkavao s djecom.. to su itave re enice psovki i proklinjanja. kako neki idu ± idu iz navike« Bi li elio biti ljubljen iz navike? To je grozno! Tako mi ljubimo Boga. o kako mogu tek prokletstva i psovke. Ja elim samo da oslu kuje svoju nutrinu ± gdje je istinski Bog. Uza sve to to smo mi katolici. karijera... igrao se s njima? Kad ste zadnji . dragi moji Rabljani i vi koji ste do li izvana. tek na drugoj zapovijedi Bo joj. Ali. Tko te je htio? Tko te je pitao da li eli ivjeti? Jednostavno smo pozvani na ivot. Ali jo sam uvijek. Ho emo! Obavit emo mi to svoje. Na hrvatski narod je psova ki narod! Od stolje a sedmog tu Hrvati ive«Da« Hrvati. Ho emo! I nakon toga da li se i ta u va em ivotu mijenja? Ili u tvom ivotu mijenja? Ma ne mora mi do i! Ne mora ! Tko vam je rekao da se u crkvu mora i i? Tko vam je rekao tu glupost? Ne morate dolazit u crkvu! Ne mora ! Boga se ne mora ljubiti! Jel' bi ti htio da bude ljubljen zato jer te netko mora ljubiti? Tko to eli biti ljubljen zato jer se mora?! Ili iz navike. Na hrvatski narod psuje. da ne treba. danas je ljudima Bog postala politika. Od trenutka kada ste ro eni. nego ni izustit ga nemoj. mo . ali propu teno vrijeme i ljubav prema eni ili ena prema mu u i vlastitoj djeci ne e nadoknadit' nikada! Ma ne trebate dolazit' radi nas! Kako ne shva a da je to dan za tebe da stane malo. Proklinjemo utrobu majke Bo je. Ali zapovijed mi druga ka e Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud! Nemoj ga ni izustit! Nije re eno ne proklinji ga.

dragi roditelju ne o ekuj. ima li ta novo kod tebe?' Kad si se uop e zapitao da li tvoj sin ima uop e kakvih briga. To su deset zapovijedi Bo jih ± 'ajde preispitaj svoje srce ovje e. Ja ovo govorim iz drugog razloga. Ali oni se i pri e uju. Da. tvoji mati i otac stare. je. Nemaju. ma zidaj. ako ne vide njihove prve sijede kose i naborana lica i ruke. te ko a. Imat' ete blagoslova. Ponovit' u ti to sto puta! Ni radi nikoga ako ne dolazi radi sebe i svoje potrebe da bude s Bogom. danas. ako nemamo ljudsku bazu ± kr anstvo je nadogradnja. ni u koje vrijeme nije bio ovjek najugro enija vrsta na ovoj planeti doli ovo dana nje vrijeme sada. a na pragu smo novog milenija. Ne mora ! Zar vi nemate potrebu biti sa svojima? Ma danas ljudi ive tako ra ovje eno da se ovjek smrzne kada u e u neke obitelji. misterij onih koji su ti dali ivot i besmrtnu du u! Ti osnovne stvari ne po tuje ! ta imam govorit' o kr anstvu. ne po tuje osnovno ljudsko po elo ivota. prema svojoj materi i svom ocu? Ako ne po tuje svoje roditelje. i meni je od takvih kr ana muka. nekako. Ali mislite da su na i kr ani u tome pravi? Nisu. Misteriji ro enja i umiranja danas se uop e ne doga aju pred o ima na e djece. Ja sam mislio isto da su to stvari pro lih vremena. znate ljudi. Prije smo gledali kako majke ra aju obitelji i na i stari umirali su u toj istoj obitelji. Peto: NE UBIJ! Ne ubij. nisu. razgovarali za stolom. stara kim domovima. Uza sve deklaracije i prava o ovjeku danas je ovjek najugro enija vrsta. al' sam se osvjedo io da nisu. Trpe. pakao je u obiteljima! Jel mi tra imo da dolazite? Ne! Ako ti ne osjeti potrebu da bez Boga ne mo e i da nema ti sre e i blagoslova u obitelji ako ne bude s Bogom i ako svoju djecu ne odgaja u vjeri onda ta« Gdje da ja po nem ako te osnovne stvari ne ivimo? Gdje? Ajde vi na Rabu jo dolazite preko zime. vratimo se u srednji vijek. . k'o ljudi. a onda za svojim stolom!? Kad' si se od ovog tu oltara preselio za oltar svoje obitelji? Kad' si to u inio zadnji put? Kad ste. skrenuli su s uma. Ponavljam ti ± kada si istinski sa svojom obitelji zadnji put bio najprije kod Boga. Ma radi. ako tvoja djeca ne vide kako tvoji roditelji. otvorenim prijateljskim razgovorima u obitelji?! To je dan Gospodnji za vas?! To je jedan jedini dan u tjednu kada mo e biti do kraja posve en svojoj obitelji! Ako ti obitelj ne bude to to bi trebala bit onda ta e ti silni poslovi i ku e i biznis kojim se bavi ? Da time zatomi hladno u svog srca i bezdan koji misli da e time ispuniti? etvrto: PO TUJ OCA I MAJKU DA DUGO IVI I DOBRO TI BUDE NA ZEMLJI! Lijepa zapovijed. umire po bolnicama. ima vremena za starije? Ma da ti ostave jo jednu ku u. Psi i ma ke imaju grobnice danas. ne o ekuj da e sutra tvoje dijete prema tebi biti isto. Iz kojeg razloga? Ako tvoj sin ili k erka. Nikada.put ru ali za stolom normalno k'o ljudi? A da ne govorim da se nedjeljom i radi. problema? Da li je sve u redu ili svi onako glumatate ± na minkate obraze i sve je OK? Nemate li potrebu za tim ± za istinskim ljudskim razgovorima. kr anstvo. a ta e ti to? A ta e ti to? Pa te pitam malo ovje e kakav si prema svojim roditeljima. Znate. preispitaj se malo. imat ete. muka mi je. Danas su ljudi jako ludi. Ne zna i da bi ja sad volio ajde ene sve ra ajte doma. ne poznaju se. imanje i grla ovaca i ne znam to. ako ne vide kako ti postupa s ljubavlju prema njima pa makar bili senilni jer to su tvoja mati i otac. Pred nama je novi milenij. da. uzalud mi ga spominjati. tko danas istinski. da. Ovo na e stolje e pozna dva svjetska rata. Skrenuli su definitivno. ali onda do e turizam« Onda ti je sve va nije od Boga. blesavi. ma ubij se« Krepaj ovje e od posla! Ne mora dolazit u crkvu radi mene. onako u obiteljima. Danas na a djeca nemaju taj kontakt misterija ro enja i smrti. pitali: 'Sine moj to ti je bilo kroz tjedan. Imat ete. razmi ljao sam malo kako mi to danas ivimo. ti. pod navodnike. ne. I novaca i svu materijalnu sigurnost. ive ljudi zajedno. Danas se ra a po bolnicama. O ekuj gore! Gore o ekuj! I pitam se ja 'ko danas slu a starce? Tko ima srca i vremena slu at njihove jedne te iste pri e i gledat njihove o i i slu at njihove uspomene. ljudi umiru na cesti danas. i dolaze na mise.

u golotinji. ja se pitam?! I onda se udimo to je svaki drugi brak ugro en a svaki tre i rastavljen. a to je ra ala tvo. Ovakvim manjim sredinama. Ne. Glupo mi je da ja sada vama govorim kako se u na oj dr avi jako krade. ni jedne novine. ne samo ti eno. ili kako znaju ljudi re i ne pada jabuka dalje od stabla. da to nije ubojstvo. to si ti u inio? Ubio si jedno. I ti ovje e. Taj grijeh danas ne postoji. to je bilo prije« ne trebamo se okretat daleko. ni jednog. Pa ja pitam i tebe . niti je to na meni. dragi moji mladi. Jer kako se ti sve eni e usu uje pitat' me ne to o tom?! To je moja intima! To je moje pravo. I ako si ubio jedno nisi ubio jedno. Pitam se koliki su brakovi nastali iz po ude i kolika su djeca ro ena isklju ivo iz po ude i koliko je Boga bilo u svemu tome. Zgazili bi vas da mogu. roditelje. da li se tvoje dijete po tom pitanju otvara tebi.Ratovi. zvjerstva koja danas ovjek ini nad ovjekom ne ini ni ivotinja. I osim krsnog lista. Nema ni jedne novine gdje ne ete na i neku na duplerici. da li tebe kao mater i oca pita ne to na tom polju ili e odgovore na i na cesti ili u asopisu? Razgovarate li sa svojom djecom o tome ili je za vas to jo uvijek tabu? Zato jer i vi na te stvari prljavo razmi ljate. Tako mi se nekad' k'o sve eniku na ispovijedi ini. Spolni odnos prije brak. Do te mjere. Ono to je ovjek kadar bez Boga u initi ne bi ni ivotinja. Masturbacija je grijeh. ti ovje e koji si abortirao ili ubio svoje dijete. Tako nekoga mrzimo da zabetoniramo svu budu nost tog ovjeka. I ja vam to s ovog mjesta ponavljam. danas. isto a va eg srca imat e nu no odjeka i na isto u va ih djela. svi okre u lica od njih. samo ne ono to Bog eli da mislite o tome. S kojim pravom pitam se?! Ali re i e vam moderni lije nici danas. dobro da se danas sve jo nekako i dr i. dragi moji kr ani koji ste crkveno vjen ani . I djeca djece tog djeteta. danas. Mene ne to drugo ovdje zabrinjava. nismo. spolnost. A kako se samo pasivno ubijalo ± mr njom.je grijeh. Mo da bi se s ovih mjesta trebalo vi e otvarat ljudima o i. pa vi ste toga svjedoci. Sedmo: NE UKRADI! Oooo« Ne emo na one gore. Nemate li takvih primjera i u Rabu? Ubijate. Kontracepcija u braku. Vi e od par milijuna samo u Europi godi nje se abortira. Samo da je njima dobro. mi nismo nikoga ubili. Da. vi planirate svoje obitelji tako to ubijate. ne znam tko. Dobro da jo postojimo ovako. Znate ono se ka e u narodu ± zlo oko. u vrijeme kompjutora. A njegov otac ili djed je jednom u ivotu ne to zabrljao. to me pita ne to na tom polju. I nema bit gore od smrznute kr anske mr nje. tako popljuvana da kad ja samo spomenem rije spolnost u va im glavama prostruji kojekakva pornografija i prljav tina. nema cijeloj jednoj generaciji tih ljudi nema spasa jer ih svi u mjestu mrze. Nema ni jednog filma iz Hollywooda bez golotinje. Niti dvije godine sam sve enik i u to sam se uvjerio. to je grijeh. Al pustimo to. Svi smo mi o ito edni i nevini. Ti si zaprije io da djeca tog djeteta do u na ovaj svijet. ne. je tako zga ena. To je tekovina dana nje civilizacije. oprosti. materinstvo i o instvo. je grijeh. kojeg mnogi imaju doma. ti mu kar e koji si abortirao. Ne sagrije i bludno! Ne sagrije i bludno! isto a va ih misli. jel' tako. Prosipanje tvog sjemena u prazno je grijeh. Nema mi gore! Vi e mo e takvo zlo kr ana nego otvoreno zlo pogana u initi! Vi e zla ± mi. danas. danas. danas. Kradi! Onaj tko eli radit' . Sam vrag kao da je zaposjeo na um do te mjere da ako ivim i radim po teno sam budala. danas najsvetije. A mo da i je. ne trebamo. Ja se uop e na udim. mi. to jo imaju od kr anstva. I djeca djece djece tog djeteta. Kamo god se danas okrenemo ta stvar je srozana na nulu. Danas se na a djeca odgajaju u pornografiji. ali vi ete do i na nedjeljnu misu. u najciviliziranije vrijeme. Danas. pitam se? Ubijamo se na svakom polju. u bestidu. biti prvi ovdje u redu za pri est. Najbolje da to nikoga ne pitam. Ne ubij! Ne ubij ovje e! esto: NE SAGRIJE I BLUDNO! Najbolje da ovo presko im. na a spolnost danas. vi ne ubijate. u vrijeme interneta. danas. To je grijeh. Ti si Bo jem planu rekao STOP! Kojim pravom? I ako si dva ili tri ili pet koliko tisu a si samo ti sprije io do i na ovu zemlju.

'ajde jo donekle. Ma neka. Ona mi pere. Al' ako ste ovako kao i svijet onda je sve u ok. ne udite se ± kako i prema drugima. U Njema koj odi prevari nekog poslovnog partnera izgubio si sve partnere. Kad ima tako ne to onda si 'in'. non-stop. glume. vi ste to! Osmo: NE RECI LA NOG SVJEDO ANSTVA! Znate. ljudi ine poduze a. Ako mogu ja mo e i ona. ne udite se. neka umre od droge. vi ste ludi. Upravo tako. La emo i ma emo i glumatamo. pa 'ajmo salgat' ne to protiv nekoga. Non-stop vam kljucaju jedno te isto u glavu. To je danas 'in'. prijevare. kra a. ne« Pred njima emo lijepo glumatati. ovdje treba bit' lukav. Onaj tko krade on je uspje an! Tako je to danas. Deveto: NE PO ELI TU EG ENIDBENOG DRUGA! Danas je moderno imati ljubavnika. To je bitno. furbo da kraja da bi mog'o opstat u ovoj ludoj dr avi! Kradi ovje e! Tako emo naprijed i to je blagoslov! Kradi! Kradi! Kad i gdje god mo e kradi! Radi li u du anu kradi ne to. U desetoj nam Bog ponovno ponavlja: Ne po eli nikakve tu e stvari! Zbog ega se deveta i deseta zapovijed odnosi na ono 'ne po eli'? zbog ega Bog nagla ava da imamo iste misli ove dvije . kada sam ve do toga do 'o. Znaju i tetke i stri evi i prijatelji u ku u dolaze i smiju se i sve je ok. Onaj tko se obogatio na tu emu ne mu blagoslova. I mi u crkvi isto. Bit ete jako napredni i moderni. tako drugi prema vama. I mislite da je to iskreno? Ali. stavit ete najljep u masku jer vam je stalo do vas. koji radi. kuha. bakicama a i nama odraslim. vi ste to. staromodna. Ma jo ako si slag'o pa si napravio budalu od mene. pa to uje onaj pa do onog tre eg to do e ogromna la i sad neka ti ljudi ive. Pri aju mi roditelji da nekad' ostave namjerno novce u ku i na otvorenom da vide ho e li ih njihova djeca ukrasti. ljudi ine obitelji. nekada nam je onako nekako dosadno. samo to da posadi u svoje srce ja bih bio zadovoljan! Ma kako emo naprijed? Kako? Novac koji si dobio na tu oj sirotinji i grba i je proklet novac! Ma nema tu blagoslova! Ma nema ti mirno spavati ovje e. pegla. Jesi. lopovluka. po ten ovjek. a tako i ona. va an je meni moj obraz. al' kad tako sla e da doslovce uni tava ivot i sre u i blagoslov i ne znam to kod odre enih ljudi. I ti djevojko ako nema iskustva na tom polju prije braka ti si staromodna. Bitno je ljudi kakvog srce e biti na vlasti. nekada je na im. jao si ga tebi. Onda kradu. Nisu to neki svemirci. ljudi ine dr avu. Znate za to ne? Jer ako bi rek'o istinu roditeljima u o i onda bi oni digli nos. ne zanima me. ja si ga tebi ako tako la e . da mi ju netko odsje e nego da ona ne to ukrade! Kada bi to posadio kroz ova tri dana to emo razgovarat' ovdje i molit Bogu. do va e ko e. ivimo u vremenu la i. uop e to nije bitno. Brakovi ulaze u to ± dogovorno. Imate dogovorno. s vama ne to nije u redu. Do kakvih smo metoda sve do li!? La emo na svakom koraku. Ovdje ako ne vara onda si lu ak. Ma bolje da mi ova ruka usahne. Za to im treba novac? Zna i da se drogiraju ili je to ili onda ih ispituju da vide da li e lagat ili ne. ali ne e re ' va e dijete se drogira. Ako elite bit' normalni po teni ljudi s Bogom i vjerovat i molitva da bude u ku i. onako. prevarant. Znate to se doga a ± doga a se to da mati i otac za svoje dijete koje je narkoman dozna najzadnje. ljubavnicu« Imam doma enu.sa svojih deset prstiju i ivjeti po teno je lud u dana nje vrijeme. u firmi avle ako mo e kradi! To vam govorim jer su pedeset godina i jo e nam to u glavi odzvanjat narednih pedeset godina i uop e nije bitno tko e nam do i na vlast. Na pragu smo novog milenija. Kao da smo neke stvari zaboravili« Kao da smo ne to zaboravili. ovjek. Onda bi ugrozili moj ugled i moj obraz i zato bolje mi je uvat' moj ugled pa makar dijete i propada. A koga se to ti e« Ne. Deseto: NE PO ELI NIKAKVE TU E STVARI! Zbog ega Bog ponovno spominje stvari? U sedmoj je rek'o: Ne ukradi. nema! I za to je to danas te ko razumjet? Za to je danas te ko biti po ten ovjek? Danas je te ko biti normalan.

To je sakrament ispovjedi. to i to objektivno i jasno. on je kriv! Ne. Pokaje se. povjerenju u braku. Nekad mi bude mu no u ispovjedaonici kad slu am takve ispovjedi. svi. ako nemam grijeha onda sam svet. ne radi njega. kad ste toliko vjerom i ljubavlju ispunjeni i mirni ivite s Bogom. Oni uzvi eno misle o sebi. I pitam se . Sve enik te tada ne to pita. Itekako imamo blata ± ja prvi. Uvijek po ne tako to ti padne na pamet. Nismo mi sve enici jedini krivci. najve i post koji mo ete u initi . Zar ne vidite da ivimo u jednim veoma neobi nim vremenima. Bog je tu. da. I onda govorimo gluposti. To je radi tvoga srca. po ni od sebe! Od sebe po ni! Evo vam prilike za to ± po ni od sebe i do i na ispovijed. primakni ga elektri noj arulji pa e vidjeti koliko je prljavo. Ne to se kod vas treba prelomiti. a onda svi redom. onako pravo. a kad do e u srce onda po eli . Da li ti uop e vjeruje u to? Danas je sakrament ispovijedi u stra noj krizi. radili na isto i svojih misli i svog srca« Ooo« Bio bi to najve i post. Nisu to ispovjedi.dr ati svoje misli i svoja srca ista! A to da vam jo drugo govorim ± to su deset zapovijedi Bo jih. Neki mi do u pa onda od Adama i Eve. I sasvim je svejedno kod koga se sve enika ispovijedate. Ako uzme stakalce pa ga primakne svjetlu vije e vidjet e da je malo prljavo. radi tvoga dobra daje odre eni savjet. on neka po ne se mijenjati. Bogu dolazi a ne meni. Ne propu taj! Ispovijed nije duhovni razgovor i ta vam moram re '. Misterij njegova utjelovljenja. ovo jo malo vremena to je do a a. Pogledajte gdje smo danas. zapamtit od tisu e va ih bedasto a. U stra noj krizi. sakramenti. isto i. Zato vam lijepo govorim i molim vas u ime Bo je. . Ma nemoj! Najve i sveci su bili i otkrivali najve e prljav tine u sebi ± to si bli e Bogu to ima vi e grijeha! Kako. ne? Nije vama to tako? Ne do ivljavate to vi tako zar ne vidite ako se ne vratite onim starim istinskim vrednotama koje su oduvijek bile prave ± dobroti. kad je va ivot Bo ji ivot. Dolazite kao u kazali te ± dolazite i odlazite prazni. A gdje je tu izljev Duha svetoga. Euharistija. bez uveli avanja i umanjivanja svoje grijehe. Gdje su danas ve ina na ih vjernika? Na kojoj smo mi duhovnoj razini? Na kojoj? I na e mise smo esto pretvorili u maskenbal i parade ± orgulje sviraju. nego e morat sam od svoje zadnje iskrene ispovijedi. a kad po eli onda ti je da to i u ini . pa do e do na eg srca. Zlo. Ne. Ili o ito jo niste dobro glavom onako udarili u pod. ono kad ste Duhom zapaljeni pa svjedo ite za Boga. gdje su tu zapovijedi ljubavi? Kad je Isus Krist do ao nadopunio je Stari zavjet. Uvijek najprije padne na pamet. pita se? Pa tako. kad su va a djela Bo ja djela. Taj posao ne mogu u initi ja za tebe. sakramentima da e nas odnijet vrag!? Vi to tako ne do ivljavate? Re i ete ± on tamo. to.a sje a li se koliko i kada si se istinski i iskreno zadnji put ispovjedio? Uvijek znamo odbiti.zapovijedi? Zbog samo jednog razloga. jer njega zanima. crkvi. Jer ljudi se uop e ne znaju ispovijedat' ± do u pa govore to nisu sagrije ili ili mi do u pa mi ka u re ' da nisu grje ni« Jo da ih i pohvalim!? ta si do 'o onda? Odi ku i. primakni ga suncu ovje e! to ti je du a bli e Bogu to e vi e blata na staklu svoje du e vidjet! Oni koji tvrde da nemaju grijeha ti su daleko od Boga. u ime Isusa Krista ± ne propu taj ovo priliku. pa da zavapite Bogu i da ga zatra ite. Ti onako lijepo doma pred kri em ili u crkvu sam i gotovo. molitvi. lijepo bih molio. odrje enje i ide doma. Tebi ne treba ispovijed! Kao. radi tvoga spasenja. idu svi idem i ja. Zato jer nam uvijek padne na pamet. Na Starom zavjetu smo jo . jel' tako?! A onda o tome mislimo pa se prljamo. Jo vas dobro nije ivot pritisnuo. uve at ili pre utjet ili po kli eju sad je Bo i pa udri na ispovijed ili je Uskrs pa 'ajmo. Jednak onom da ste na kruhu i vodi svaki dan. ja u ba tebe zapamtit« Ma ne dolazi ti radi mene. Ako ne ete milom dat e Bog silom. zlo se danas uvuklo i uvla i se na mala vrata i u na u crkvu. Na zapadu gotovo da ga i nema. Markove konake« Ispovijed nije duhovni razgovor! Ispovijed je ± do e i ka e svoje grijehe: to. pred vama se doga aju divne stvari. to. ega se srami ? Mene? Ja u. Mu no. ne. Kada biste kroz ovo do a e.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful