You are on page 1of 11

1.

IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ GRANICE I VELIČINA

Ruska Federacija ili Rusija je država koja se prostire preko ogromnih prostranstava istočne
Evrope i severne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km² (6.595.600 mi²), Rusija je najveća
država na svijetu, pokrivajući skoro duplo veću teritoriju od Kanade, Kine, ili Sjedinjenih
Američkih Država. Po broju stanovnika je sedma na svijetu poslije Kine, Indije, SAD,
Indonezije, Brazila i Pakistana.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država po raspadu
SSSR-a, decembra 1991. Pod sovjetskim sistemom, zvala se Ruska Sovjetska Federativna
Socijalistička Republika (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije
svjetske supersile, otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog Saveza, Rusija igra
značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg
SSSR-a.

Slika br. 1. Geografski položaj Rusije

2. PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE

2.1. Reljef i geološka građa

Rusija se obično deli na zapadni evropski (oko 3,5 mil. km²) i istočni azijski deo - Sibir (13,5
mil. km²). Prirodnu granicu ovih dveju delova čini planina Ural, koja se prostire u smeru
sever - jug u dužini od oko 2.100 km od Severnog ledenog okeana do granice sa
Kazahstanom.

Slika br.2. Reljef Rusije

Rusija ima 37.000 kilometara morske obale i izlazi na tri okeana: Atlantski, Severni ledeni i
Tihi okean. Najveća ostrva i arhipelazi su: Nova Zemlja, Zemlja Franca Jozefa, Novosibirska

koje su na jugu stepe. 2. do Tihog okeana na istoku. Rusija se prostire od Baltičkog mora. U Rusiji je najveće slatkovodno jezero po zapremini na svetu . Njen najnizi deo je Prikaspijska nizija. Sahalin. Najranija naselja u zemlji izniču duž rijeka. gde se nalazi luka Mirmansk. Australiji. a od sjevera do južnih višse od 3 000 km.U Jakutskoj oblasti (Sibir) ziva se na temperaturi spusta do -70 stepeni celzijusa. i Ob. Mirmansk je najveći grad i industrijski centar na tako velikoj geografskoj sirini-200 km sjeverno od polarnika. Lena i Amur u azijskom. dok izlaz na Artik ima manje ekonomsku. Altaj i vulkani na Kamčatki. Irtiš.Hidrografske odlike Rusija je zemlja bogata vodom. Volga.3. Rusija se velikim dijelom prostire daleko na sjever. Rastojanje od zapadnih do istočnih granica iznosi 10 000 km.t..Bajkalsko jezero. iznad istočnih se rađa Sunce. na zatvorena mora cije moreuze kontrolišu druge zemlje. Rusija ima tisuće rijeka i jedna je od najvećih svjetskih država koje imaju ovakve površinske . Baltičkog i Crnog mora. Na krajnjem severu su predeli tundri. Kako su zime hladne. Unutrasnjost zemlje je uglavnom suva te znatne prostore zauzimaju stepe. ciji je nivo i do 28 m nizi od nivoa Svetskog mora. Kurilska ostrva i. Veoma važzan je izlaz na Atlantik preko Barencovog. Izlaz na Pacifik otvara Rusiji puteve ka Japanu. koja teče zapadno od južnog Urala ulijeva se u Volgu u Republici Tatarstan.2. severna Azija. pak. planine Rusije su: Kavkaz (vrh Elbrus je sa 5. Rusija izlazi na mora koja su od 5 do 10 mjeseci u godišnje zaleđena ili.ostrva. je najduža rijeka u Europi. na istoku je Privolska uzvisina. nalaze se po strani od glavnih svjetskih plovidbenih puteva. u oblasti Kaspijskog jezera letnja se temperatura moze popeti do 45 s. Rusija je pretežno kontinentalna zemlja. Na obali Sjevernog ledenog okeana jedino se nikad ne ledi obala Barencovog mora. 2. a leta topla godisnja amplituda prelazi 50 stepeni celzijusa. Osim toga. Vecu kolicinu padavina prima crnomorska obala i obala Pacifika. daleko od okeana i mora.642 metara najviši vrh Rusije i Evrope).Klimatske odlike Kontinentalni karakter drzave ogleda se pre svega u klimi. Na zapadu je Valdajska gora. Mada izlazi na 12 mora i ima morsku obalu duzu od 15 000 km.S druge strane. Prostrane oblasti se nalaze duboko u unutrašnjosti kontinenta.tj.Evropski dio Rusije čini monotona ravna ili blago zatalasana Istočnoevropska nizija. njoj pripada i čitav Sibir. Pored Urala. a vise stratešku važnost. a na krajnjem jugu Kavkaz. Kama rijeka. gdje su zime vrlo hladne i duge . Većina predela Rusije su ravnice. Najveće reke Rusije su Volga i Don u evropskom delu. gdje većina urbane populacije i dalje živi. Jenisej. Najveci dio povšine je izrazita ravnica. Rusija je zemlja nad kojom Sunce nikad ne zalazi:kada se iznad njenih zapadnih oblasti spušta mrak. Pored evropskog dela. On je uslovljen polozajem ove zemlje u odnosu na velike svetske okeana. dok su na severu šumovite. pa do njih slabo prodiru vlažne vazdušne mase.d. pribaltičkih država i Finske na zapadu.

Sveukupno sistem Volga izlučuje oko 1. Četrdeset Ruskih rijeka su duže od 1000 km .vode. mješovite šume Ruske ravnice. većina od Ruslih rijeka i potoka. tundre. gotovo iskrcajni 50..Tlo. tajge. Oko 10% ruskog teritorija je klasificirano kao močvara. imaju najtopliju klimu i najvišu stopu isparavanja. stepe i polupustinje.4 milijuna četvornih kilometara. spadaju u Arktičko porječje. 2. Yenisei (4000 kilometara). 3. a isto tako i životinjski svijet. Volga sustav još uvijek nosi dvije trećine Rusije unutrašnjim vodenim prometom. Irtysh . 84% od Ruske površinske vode se nalazi istočno od Urala. Isto važi i za druge rijeke sustava. Sibirski tigar 3 Od sjevera prema jugu smjenjuju se sljedeće prirodne zone‫ ׃‬ledena (zona arktičkih pustinja).4. Slika br. stvarajući ogromne močvare kao 48000-četvornih kilometara Vasyugan močvara u centru Zapada sibirski Plain. Na sjeveru protok ove rijeke znači da je izvor područjima raskraviti prije područjima nizvodno. koje se nalazi uglavnom u Sibiru. Slika br. Područja s najvišim koncentracijama stanovništva. U tih riječnih bazena sustavi pokrivaju oko osam milijuna četvornih kilometara. gusto naseljena područja. Sveukupno. biljni i životinjski svijet Zemljište i šumsko bogatstvo. ali također uključuje dio europske Rusije.Ob (ukupno 5380 km). mijenjaju se prema zakonu sirinske zonalnosti i visinske pojasnosti. Sjeverna polovina teritorije Rusije je pokrivena crnogoričnim šumama (čuvena sibirska tajga). Rijeka Vajugan 3 Volga je treći i daleko najveći Europski vodeni sistem . a time i najviše potreba za vodom. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE . uključujući Pechora i Sjeverna Dvina u Europi i Kolyma i Indigirka u Sibiru. Klimatski uslovi i zemljišsta su pogodni za razvoj poljoprivrede samo u zoni sumostepa i stepa(središnji i južni dio evropskog dijela i južni dio azijskog dijela Rusije). Kao rezultat toga. izvire u Valdai planini zapadno od Moskve i teče ka jugoistoku 3510 km prije pražnjenja na Kaspijsko more.000 kubnih metara vode u sekundi u Arktički ocean. a Lena (3. Međutim. kao što su Don i rijeke Kuban bazena sjeverno od Kavkaza jedva imaju adekvatne (ili u nekim slučajevima neadekvatne) vodne resurse.630 km). sumostepene.

oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima.1796) vještim kombiniranjem diplomacije i ratovanja. i Ivanom IV. s povremenim izljevima političkog nasilja (pobuna dekabrista 1825. Groznim (1547 . Devetnaesti vijek obilježen je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke Aljaske. Invazija Mongola u 12. Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su . Bjelorusiju i najveći dio Ukrajine. među kojima se u 14. Na jugu je svoje područje proširila na Zakavkazje do sjeverne Armenije. za razliku od zapadnoevropskih država. Velikog (1682 . a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani Sankt Peterburg (1703) na ušću rijeke Neve u Finski zaljev.1584). a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz Novgoroda na sjeveru današnje Rusije u Kijev. prijeteći kolaps privrede i pad popularnosti prisilili su cara Nikolaja II na abdikaciju i u februaru 1917 Rusija je postala republika.komunista predvođena Vladimirom Iljičem Lenjinom (Oktobarska revolucija). okrunjen oko 860. baltičke zemlje. prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara. što je donekle ublažilo političke tenzije.3. Nakon revolucije 1905 Rusija je dobila predstavničko tijelo. koja je 1867 prodana SAD-u. Moskva je. Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Evrope sa privredom baziranoj na trgovini među Skandinavijom i Bizantom. susjedna područja. obrazovanje. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je 1917 državnim udarom vlast preuzela stranka boljševika . vijeku počinje isticati Moskovsko kneževstvo. vojska. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik. Dumu. koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od katoličkog.1505) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara.Poljsku. te na najveći dio srednje Azije. (1462 . Velika (1762 . vjerovatno doseljenici iz Skandinavije. U sljedeća dva vijeka Rusija je nizom ratova proširila svoj teritorij kolonizirajući. Osobito je širenju državnog teritorija pridonijela Katarina II. danas glavni grad Ukrajine. započela širenje na okolna područja. Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do 1613 kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima Ivanom III. osnovana je mornarica. Velike promjene doživjela je državna uprava.1. Odlučujućim za kasniju historiju istočnih Slavena pokazalo se prihvatanje Pravoslavlja kao državne religije 988 u doba velikog kneza Vladimira. a kasnije i protestantskog ostatka Evrope. Loše stanje na ratištu u prvom svjetskom ratu.Historijsko-geografski razvoj Područja na kojima su živjeli istočni Slaveni prvi su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi. koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Evropi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Na zapadu je zauzela Finsku. atentat na cara Aleksandra II 1881) praćenim valovima državne represije.1725). vijeku dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava. Rusija je doživjela preporod za vladanja Petra I.

SAD-om . Uzbeka Turkmena i Azerbejdzana. osobito za vrijeme privatizacije. Rusija je rijetko naseljena zemlja. Moskva je 1918 ponovo postala glavni grad. ali i autoritarnijim od svog prethodnika.Hladni rat.Demogeografske odlike ( dinamika kretanja broja stanovnika. a 1922 sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Najrjeđe su naseljene polarne oblasti. Godine 1991 komunistički sistem je propao. Visok priraštaj stanovništva je međutim ostao kod njenih južnih susjeda Kirgiza. u kojima jedan stanovnik dolazi na 7 km. migracije. Slika br. vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju. 3. Tadzika. zamijenio je 1999 Vladimir Putin kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim.boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. U drugoj polovini tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije. obrazovna.2. prirodni priraštaj. Područja gdje se govori Ruski jezik . a u Sibiru samo 3 stanovnika na 1 km kvadratni. nacionalna. Prirodni priraštaj i migracije stanovništva. U drugom svjetskom ratu Sovjetski savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 miliona poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca. mortalitet. religijska) Sa prosječno 9 stanovnika na 1 km kvadratni. Rastući uticaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetske privrede i rastuće društvene tenzije. U Rusiji je posljednjih 40 godina stopa prirodnog priraštaja opala od 17 do 6 promila godišnje. a SSSR se raspao na 15 država. Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998 krenula putem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte . gustina naseljenosti i prostorni razmještaj. ekonomska. Gustina naseljenosti raznih oblasti je veoma različita: u evropskom dijelu je 17. jezička. Od 1994 traje gerilski sukob čečenskih pobunjenika koji se bore za nezavisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. natalitet.glavnog ruskog izvoznog proizvoda. među kojima je najveća i najznačajnija upravo Rusija. strukture stanovništva – biološka. Prvog demokratskog predsjednika Borisa Jeljcina čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokratijom. Nakon Lenjinove smrti 1924 vlast je postupno preuzeo Josif Visarionovič Staljin (vladao je do 1953) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede.

nakon što je Rusija osvojila Ingermanland od . a Ukrajinci slovenskoj grupi naroda. na ušću rijeke Neve u Baltičko more.). Nijemci i drugi. Petrograd. bio političko središte Ruskog Carstva..Njihovo učešće je još veće u trgovini. iz sela u grad. Daleki istok i srednju Aziju više od 15 miliona stanovnika.4. mjesto mnogih državnih ceremonija.Urbanizacija Moskva (ruski Москва. Njihova posljedica su izmjena odnosa gradskog i seoskog stanovništva u korist gradskog. Komsomolsk. Lenjingrad). S druge strane nastali su potpuno novi gradovi-Magnitogorsk. zdravstvu. Slika br. Mordva. čit. Kao prirodna posljedica ove vrste kretanja je porast broja naselja svih kategorija. Nalazi se u Središnjem saveznom okrugu. nastao je u kasnem srednjem vijeku. Crveni trg 3 Sankt Peterburg (ruski Санкт-Петербу́рг. Bazilija Blaženog i mauzolej Lenjina. pravoslavnevere koji kao pismo koristi ćirilicu.439 km². od 1924.661. ima ih 10. Relativno je mlad grad. Kretanja iz sela u grad izazvana su industralizacijom zemlje.7 km². U središtu grada nalazi se Kremlj.219 po popisu iz 2002. na površini od 1.katedrala Sv. utvrđeni kompleks koji je do 1703. Polovinu zaposlenih u privredi čine žene. Administrativno se dijeli na 10 okruga. Nepismenost je praktično iskorenjena. Sovjetskog Saveza te od 1991. Angarsk. narod slovenskog porekla. Ostale nacionalne manjine čine Cuvasi.Transformacija privrede izazvala je u bivšem Sovjetskom Savezu tri vrste migracionih kretanja. Na trgu se nalaze i dvije vjerojatno najpoznatije moskovske građevine . koji se dalje dijele na mnogobrojne područne uprave. Nalazi se na rijeci Moskvi i obuhvaća površinu od 878. Demografska slika Rusije 3. živi oko 5 milijuna stanovnika (4. prosvjeti i kulturi. Ruska federacija je višenacionalna zemlja. Oni se isto služe ruskim jezikom i prihvatili su kao pismo ćirilicu. Uz nju. Bratsk i dr. Uz istočni zid Kremlja prostire se Crveni trg. grad u Rusiji. Poslednjih 70 godina migriralo je iz evropskog dela države u Sibir. do 1924. Broj stanovnika brzo raste i prema procjeni iz 2008. Maskva) je glavni i najveći grad Rusije. Od nacionalnih manjina brojni su: Tatari i Ukrajinci. iz zapadnih u istočne dijelove i iz južnih u sjeverne oblasti. U gradu.Apsolutnu većinu. Kretanja stanovništva od zapada prema istoku u vezi su sa privrednim preobražajem teritorije istocno od Urala.470. Jedna je od svjetskih metropola. Belorusi. od 1918.3.82% čine Rusi. Moskva ima status grada federalnog značaja (federalnog subjekta).318. Tatari pripadaju turskoj. Slika 3. do 1991. Baskiri. od 1914. takav status u Rusiji ima još samo Sankt Peterburg. Ruske Federacije.

Opće odlike privrede Petnaest godina nakon propasti komunizma ruska ekonomija se približilo ekonomijama srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta.U povijesti je nosio imena Caricin (od osnutka 1589.) po obližnjoj rijeci Carici koja se ovdje ulijeva u Volgu i Staljingrad (od 1925. . Broj stanovnika je prema popisu 2002. Danas ona ima visoku stopu rasta BDP-a (u 2004 7. 4. Slika br. Sainkt Petesburg 3 Volgograd (ruski Волгогра́д) je grad u Rusiji na rijeci Volgi. U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim tvrtkama. kada su u sklopu demontaže Staljinovog kulta ličnosti promijenjena sva imena mjesta nazvanih po njemu). Danas se ruska ekonomija uglavnom temelji na dvama stubovima: izvozu energenata (nafte izemnog plina) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. car je prebacio glavni grad Rusije iz Moskve u taj grad. staljingradske bitke u kojoj je zaustavljeno napredovanje snaga nacističke Njemačke. a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. bio poprište jedne od najvažnijih bitaka rata. Na današnju sliku ekonomije je uticala i brza privatizacija nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.000. Najviše stranih investicija i najbrži privredni rast imaju Moskva i Peterburg.Švedske i tako u tom dijelu izbila na more.Grad je osnovan kao tvrđava na strateški važnom mjestu najmanje udaljenosti Volge i Dona. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim privrednim krajolikom. automobila i aviona preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. EKONOMSKO-GEOGRAFSKE ODLIKE 4. Tradicionalna sovjetska metalurgija i s njom povezana proizvodnja mašina.1. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta. komunističkog sistema. Ipak. U ruskom građanskom ratu ovdje su se vodile borbe između boljševika i bjelogardijaca.012. Mnoge tvornice preorijentirale su se na saradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih proizvoda (inomarke). do 1925.Osnivanjem Sankt Peterburga. Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija.1% godišnje) i relativno visoku inflaciju (oko 11. i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog. do 1961. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (oligarsi). iznosio 1.7%). Svjetsku je slavu grad stekao u drugom svjetskom ratu kada je krajem 1942.

a olovo. ostatak za pašu i livadu. industrijske minerale i mineralna goriva.63 milijuna tona u 2000. cinka. bakar (70% od Ruskih rezervi). magnesite. 81. 100 milijuna tona.Rudarstvo i energetika Rusija je jedna od zemalja koja posjeduje obilje minerla i ona sadrži 14% svjetskih mineralnih resursa. i tantal. boksita. soda ash. azbest. u obliku apatite ). columbium. fosfatne stijene.2. azbest. mangan. naročito istočni Sibir. titan. na ruskom Dalekom Istoku (zlato. Više od pola Ruskih mineralnih resursa su istočno od Urala. nikal (postajući osiromassenim). kositara. 15 milijuna tona. nikal. gvozdenu rudu. 60 milijuna tona. 4. rijetke zemlje metala. 3 milijuna tona. srebro. kobalt. kao i mnoge druge metale. bakar . kositar. oko 15 posto radne populacije bilo je zaposleno u poljoprivredi. Više od 65 posto zemljišta u tim krajevima je posvećeno poljoprivredi. 3 miliona tona. olovo. Proizvodnja željezne rude bila je 86.31 milijuna tona u . molibden. bakar. magnesite. cink. šesti u zlatu. Rezerve željezne rude su dovoljne da traju 15-20 godina. Zadnje proširenje obradive zemlje dogodilo se kasnih 1950-ih i početkom 1960-ih. olovo (76% zemlje rezervi). molibden. olovaa. 1. živa. nikal. rude željeza. nafte. volfram. kositar. ugljena. olova. 585 milijuna tona. antimon. Ruska poljoprivredna djelatnost prostire se na oko 10 posto zemlje ukupne površine. za kobalt. kada je Djevica Zemljišta program Nikita Khrushchev otvorena zemlja u jugozapadnom Sibiru (i susjednih Kazahstan) za uzgoj. metala i kemikalija također bili vodeći izvoznik roba. 250 milijuna tona. fluorit. 10- 30 godina. i regije u blizini Arctic Circle (kobalt.8 milijardi tona.Poljoprivreda Klimatskim i geografskim faktorima . Preduzeća mineralnih i sirovih materijala pridonijela su 70% proračunskih prihoda od izvoza. kositar. diamonda.3. PGMs. i intenzitet kultiviranje obično je viša u europskoj Rusiji. U Europskom dijelu Rusije. a vermiculite. liskuna. vanadij. potaša (96% zemlje rezervi). volfram i cinka). treći u potaša. na Ural. fosfata (većini. 6. Sredinom 1990-tih. Krmne žitarice dominiraju u hladnijim regijama. volfram i cink). Rusija također daje veliki procenat i CIS-a boksita. koje zauzimaju travnjake između Ukrajine i Kazahstana. Rudarstvo zemlje bilo je vodeća grana u industriji 2002. cinka. diamond. fluorit. kobalta. berilij. fosfata. sa boksita. one nonferrous metala. 240 milijuna tona. nikal. a drugi rangirani u proizvodnji aluminijskih i platina-group metala (PGMs). azbest.4. bizmut. vanadij. Od tog iznosa. zlato. olovo. za kobalt. liskun. Sjeverni Kavkaz (bakar. na poluotoku Kola. naftnih derivata i prirodnog plina Rusija su vodeći izvoznik roba u 2002. nikla. i sedmi u bakaru. i uranom). columbium (niobij). Rezerve većih minerali uključeni potaša. prirodnog plina. 5 milijuna tona. većina produktivnijih zemljišta se nalazi u Chernozem Centralna ekonomska regija i Volga Ekonomska regija. talk. U Sibiru i na Dalekom istoku. i talk. Rusija je najveći proizvođač paladij i nikal (20% svjetskih resursa). u većini područja su produktivne najjužnije regije. zlato. oko 60 posto se koristi za žitarice. Najznačajniji su regije za rudarstvo Sibir. cink. 4 milijuna tona.3 milijuna tona. nafte.

Rusija je imala 42 rafinerije nafte u 2002. i preradi hrane. Rusija se od 1980. aviona. i često u zagrljaju preduzeća iz vojne proizvodnje. U 2000. Međutim. Rusija je izašla iz svoje ekonomske krize 1998 s industrijskom stopom rasta od 5. a središte industrije nafte i plina ostaje u regiji Kavkaza i Kaspijskog mora. Iako je bila prvi proizvođač čelika. Rusija je proizvela 1249582 automobila u 2001. Nije razvijala u izvoznom smislu. Industrijska ekspanzija odvija se uglavnom kroz potrošačke robe i preradu hrane. plastika. ona proizvedi 44123 teških kamiona. papir. strojevi i oprema. plemeniti metali. Proizvodnja bakra je 570.000 u 1998. stroj opreme. s 50 milijuna tona godišnje kapaciteta. Čelika ostaje ključni u industriji. industrija čini 39% BDP-a i zaposleno je 28% radne snage. Ruska industrijska baza je zastarila i treba je reorganizirati ili zamijeniti u cilju da zemlju održi usljed jakog ekonomskog rasta. Kemijska proizvodnja je rasuta širom zemlje.000 tona u 2000.1999 i 72. te 30. povećane potražnje iz domaće metalurške sektora diktirale su uspon. kemijska industrija (uključujući i gnojiva). rukotvorina. PGM proizvodnje uključene 94000 tona paladij (85000 u 1999 i 80000 u 1998). Najveći proizvođač je Kursk Magnetic anomalija. sa ukupnim kapacitetom od 5436000 bačava dnevno. a slijede željeza i čelika. Aluminij i nikal se proizvode na području bogatom mineralima Sibira. Ulje. tako da je konkurencija prestigla ovu veliku indstrijsku silu. automobila i kamiona. medicinskih i znanstvenih instrumenata. a 500. gorivo i plin čine 54% od Ruskog izvoza u 2000. koja je dominirala u bivšem Sovjetskom Savezu. tekstila. automobilska oprema. u Zheleznogorsk i Gubkin. zrakoplovi. Europska Rusija i uralo region i dalje služe kao centar za proizvodnju tekstila i stroj industriju. .Industrija Glavne industrijske grane obuhvaćaju proizvodnja sirovog čelika.000 tona platine (25000 u 1998).4. Naftna industrija je dominirala u 2002 za 11 velikih kompanija koje čine oko 90% proizvodnje .000 u 1999. Ostala industrijska područja rasta u ranim 2000 uključuju izgradnju. cementa i drugih građevinskih materijala.34 milijuna tona u 1998. Te godine. aluminij. 4. a 22% porasta naspram 1999.2% u 2001. Najveće kompanije su Noril'sk Nikal dioničko društvo. aparata i prehrambenih proizvoda. povećanje od 4% tijekom 2000. Krasnojarsk Alu i Sayan aluminijuma. 530. televizijskih setova. Bratsk aluminijuma.

Iz Moskve možete krenuti prugom Moskva-Sant Petersburg koja prolazi kroz stare ruske gradove kao što su Tver.). bez suvremenih autocesta.5. Jenisejom i Kamom. Automobil je danas u Rusiji sve manje statusni simbol.4 mil. istorijskih i kulturnih spomenika.) koji održava i redovitu zračnu liniju Moskva . Karta Transsibirske željeznice Iako je cestovna infrastruktura u prilično lošem stanju. Turizam . istorijski centar i spomenici Velikog Novgoroda. Na ovom putu možete naići na hrišćanske spomenike iz perioda od XVII do XIX vijeka.. a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima željeznica. Još jedna od mogućnosti je vožnja . Novgorod i Klin.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63. Mogu da posjete tipičnu rusku porodicu. . moteli i kampovi. putnika u 2003. Orenburgu. zatim Sibir (Novosibirsk i moskovsko Domodjedovo. Za one koji vole avanturu najpovoljniji su obilasci Kamčatke. Urala. osobito u velikim gradovima što dovodi do velikih gužvi i jedne od najvećih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrećama u Europi.4. Soši. šuma. Vladivostoku..9%. vulkana. Višni Volensk. skoro dvije hiljade muzeja. 9. probaju tradicionalnu rusku hranu ili da se voze čuvenom ruskom troikom.Saobraćaj i turizam Saobraćaj . Oko 400. istorijski centar Sant Petersburga. Međunarodni aerodromi se nalaze u Moskvi. Altaja. Dvanaest objekata u Rusiji je pod zaštitom UNESCO-a. Bajkala. U prijevozu roba. Željeznička mreža ima 87. Smještajni kapaciteti Rusije su brojni-hoteli. Među njih spadaju Kremlj i Crveni skver. preko 30 nacionalnih parkova. Pulkovo (Sankt Peterburg) i KrasAir (Krasnojarsk).Zagreb. U ruskim provincijama posjetioci imaju priliku da se upoznaju sa građevinama iz različitih epoha. Udio željeznice u ukupnom prijevozu robe je 83.000 kreveta je na raspolaganju turistima. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga. Za one koji vole krstarenje rijekom organizovane su plovidbe Volgom.Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. Lenom. Petropavlovskom (Kamčatka). Sant Petersburgu. cestovni prijevoz je u usponu.289 km duga Transsibirska željeznica koja povezuje Moskvu i Vladivostok na Tihom oceanu. Zračni prijevoz je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putničkom prijevozu na relacijama većim od 1500 km.U Rusiji se nalazi na stotinu prirodnih. Najveće zrakoplovne tvrtke su Aeroflot (5.000 km industrijskih pruga. Novosibirsku.. a putnika 40.8 mil. Torzhok.Istočnim Ekspresom“ od Moskve do Vladivostoka koji je postao turistički veoma zanimljivo mjesto koje je uključeno u sve svjetske Azijsko-Pacifičke turističke programe. Piatigorsku.2%. Slika br. kao i nekoliko crkava. 3. a leti s moskovskog aerodroma Šeremetjevo. Po izvještajima stranih zemalja (WTO podaci) za njihove turiste Rusija je bezbjedna za turizam. Kazanu.

. biraju se na direktnim izborima. ima pravo donositi uredbe koje vrede na teritoriju cele državu (moraju biti u skladu sa ustavom i saveznim zakonima. oblasti. decembra 1993. Sovet Federacii) predlaže kandidata za mesto guvernera centralne banke. imenuju savezni subjekti (republike. 4. koji se bira na 6 godina na direktnim izborima. a članovi donjeg doma (450 deputata) . uz saglasnost Državne dume.Državno uređenje zasniva se na Ustavu. imenuje sekretara Saveta bezbednosti. U nekoliko subjekata Ruske federacije postoji ustavni sudovi. POLITIČKO-GEOGRAFSKA STRUKTURA I REGIONALIZACIJA RUSIJE Rusija je federativna republika sa polupredsedničkim sistemom vlasti.Saveta federacije. savezne službe i savezne agencije.S obzirom na površinu koju Rusija zauzima ne čudi što su ovde zastupljeni razni klimatski tipovi u različitim dijelovima zemlje. krajevi i dr. godine. na mandat od 5 godina.). Članove gornjeg doma . na predlog predsednika vlade imenuje i razrešava sa dužnosti zamenike predsednika vlade i savezne ministre. pravitelьstvo). imenuje i razrešava. on ima sledeća ovlašćenja: utvrđuje spoljnu politiku.Trgovina i međunarodna razmjena 5. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština. Izvršnu vlast vrši vlada (rus. koja stoji pod Predsednikom Rusije. a deo sudskog sistema su i mirovni sudovi.Državne Dume. ali mora o takvim aktima obavestiti Federalnu skupštinu.Državni poglavar je Predsednik Rusije. po stranačkim listama. sudovi opšte nadležnosti na čelu sa Vrhovnim sudom i arbitražni sudovi na čelu sa Višim arbitražnim sudom. u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti ima pravo donositi zakone za celu teritoriju države ili njen pojedini deo. Prema važećem ustavu.6. Sistem saveznih organa čine savezna ministarstva. potvrđenom na referendumu od 12. Uz ova predsednik ima i mnoga druga ovlašćenja. vrhovni je komandant oružanih snaga. Savetu Federacije (rus. predsednika vlade. Sudsku vlast vrše sudovi: Ustavni sud.