•Izračun i tumačenje vrijednosti poslovnih informacija nije trivijalan zadatak prije svega zato što je informacija nematerijalna pa se u pokušajima

utvrđivanja njene vrijednosti ne mogu primijeniti konvencionalne metode mjerenja korištene u materijalnom svijetu. • Vrijednost se informacija teško može u potpunosti objektivizirati jer ovisi o stajalištima korisnika prema NJIHOVOJ KORISNOSTI 3 Klijentska inteligencija: Dimenzije • • Obrasci (uzorci) kupovanja: Što i kako često klijentikupuju? Proces odlučivanja o kupnji: Kako klijent donosi odluke

o kupnji? • • Stavovi klijenata prema ponudi: Zašto je klijent kupio tošto je kupio? Postupci prilikom kupovanja: Kako klijent obavlja kupoprodajne transakcije?

• Osobine životnog ciklusa klijenta: Koje su osobitosti uočljive u ponašanju klijenta tijekom čitava životnogciklusa? • Vanjski čimbenici od utjecaja: Što se događa izvan tvrtke a ima utjecaja na ponašanje klijenta prilikom kupnje? • Proces uporabe kupljenih proizvoda i korištenjaposlijeprodajnih usluga: Kakva su očekivanja klijenta nakon obavljenog kupoprodajnog posla? 4

Trebali bi omogućiti utvrđivanje: • koji su najznačajniji poticaji lojalnosti klijenata

• u kojoj se mjeri poticaji lojalnosti podudaraju s događajima koji pomažu maksimalizaciju lojalnostiklijenata i koji poticaji imaju najvećeg utjecaja napojedine događaje te vrste • koji poticaji lojalnosti najznačajnije pozitivno utječu na povećanje stope zadržavanja klijenata,odnosno smanjenje stope prelazaka klijenatakonkurenciji • trebaju li poticaji lojalnosti biti konzistentni (postojani) ili se trebaju s vremenom mijenjati

te kakvih bi to moglo imati utjecaja na poziciju odnosne tvrtke. 15 Analizakaoključnakomponentakompetitivneinteligencije(3/4) • Analiza kritičnih faktora uspjeha – Nastoje se identificirati kritični faktori uspješnosti konkurentske strategije tvrtke. njihova priroda i njihovi potencijalni utjecaji na sadašnje i buduće ponašanje tvrtke. 14 Analizakaoključnakomponentakompetitivneinteligencije(2/4) • Usporedne analize (Benchmarking) – Tvrtka se uspoređuje s konkurencijom prema različitim kriterijima (primjerice. spajanja dvaju tvrtki ili pripajanja jedne drugoj. monetarne politike.poput ekonomske politike zemlje. na tvrtku. politike zapošljavanja. klijenata. • Analiza općih uvjeta poslovanja – Pokušavaju se utvrditi utjecaji promjena u općim uvjetima poslovanja.. itd. • Analiza spajanja i pripajanja – Ima li izgleda da među konkurentskim tvrtkama dođe do strukturnih i organizacijskih promjena. prema ulaganjima u tehnologiju i/iliobrazovanje. • Analiza financijskih izvještaja – Nastoji se utvrditi kakvoje financijsko stanje tvrtke u odnosu prema konkurenciji iprema prosjecima djelatnosti u kojoj tvrtka djeluje. prema financijskoj snazi. a među najsnažnija oružja u tržišnom natjecanju danasspadaju informacije. njenukonkurentsku sposobnost i tržišnu poziciju. fiskalne politike. • Segmentacijska analiza – Pronalaze se primjereni načini segmentiranja tržišta. . Procjenjuje se također ima li opravdanja da sama tvrtka uđe u procese spajanja ili pripajanja i pod kojim uvjetima. itd.) i rangira u odnosu na nju. zdravstvene. socijalne i mirovinske politike. informacijsko-komunikacijska • Analiza snaga i slabosti – Utvrđuje se koje su prednostia koji nedostaci tvrtke u odnosu prema konkurenciji i kakou toj konstelaciji osmisliti kompetitivnu strategiju i ostvaritiželjene ciljeve. prema plaćama zaposlenika.Na konkurentnost i konkurentsku sposobnost tvrtke utječu mnogobrojni čimbenici. primjerice. konkurencije i djelatnosti u kojoj (kojima) tvrtka djeluje kako bi se mogle selektivnoutvrditi njene poslovne aktivnosti usmjerene pojedinim segmentima. njenu konkurentnost i tržišni udio. • Tehnološke analize – Istražuju se karakteristike tehnološkog progresa i mogući utjecaji tog procesa natržišnu poziciju tvrtke i njenu konkurentsku sposobnost.

pak. – samog sustava za upravljanje opskrbnim lancem – sustava za upravljanje odnosima s klijentima tvrtki koje čine opskrbni lanac. brže ili jeftinije proizvodnje konkurentskih proizvoda. • Povratni (reverzni) inženjering – Ispituju se mogućnosti kvalitetnije. 19 Ciljeviinteligencije opskrbnog lanca (1/2) • • • • Snižavanje razine zaliha u svim segmentima opskrbnog lanca. možda i konkurentskim. • Analiza portfelja – Pokušava se dokučiti kako će i u što konkurencija ulagati akumulirana ili raspoloživa financijska sredstva u dužem i kraćem roku. iziskuje uspostavljanje infrastrukture za integraciju podataka iz mnogih izvora i sustava. poput: – unutarnjih informacijskih sustava poduzeća obuhvaćenih opskrbnim lancem. 16 Analizakaoključnakomponentakompetitivneinteligencije(4/4) • Analiza sinergije – Istražuje se s kojim bi tvrtkama. Utvrđivanje koji dobavljači najbolje surađuju s tvrtkom. . Unaprjeđenje kvalitete proizvoda. • To. promatrana tvrtka mogla sklopiti neku vrstu strateškog saveza ili se upustiti u zajednička ulaganja i poslove.• Profiliranje menadžmenta – Analizom prikupljenih informacija pokušavaju se stvoriti profili menadžmenta konkurentskih tvrtki kako bi se utvrdilo njihovo moguće ponašanje i posljedice tog ponašanja po tvrtku. • Analiza scenarija na razini grane ili djelatnosti – Nastoje se utvrditi mogući scenariji stanja i promjena na razini cjelokupne grane ili djelatnosti kojoj tvrtka pripada u narednih 10 do 20 godina i njihovi mogući utjecaji na tvrtku. . Poboljšanje rezultata poslovanja i iskorištenja raspoloživih poslovnih resursa.

proizvodnjom u toku i finalnim proizvodima. sirovinama. • • 21 Područjaprimjeneinteligencijeopskrbnoglanca(1/2) • Mjerenje uspješnosti cjelokupnog opskrbnog lanca: Proces mjerenja uspješnosti treba pružiti pouzdane pokazatelje doprinosa opskrbnog lanca operacijama iaktivnostima u područjima kao što su: – rast. preciznosti i obuhvata planovaproizvodnje za određeno vremensko razdoblje. • Mjerenje točnosti. • Bolje upravljanje materijalom. poluproizvodima. • Upozoravanje službe prodaje na potrebu proaktivnogupravljanja odnosima s klijentima. • Identificiranje onih proizvoda koji mogu utjecati na kvalitetu usluga pružanih klijentima. razvoj i unaprjeđenje poslovanja – minimalizacija troškova – efikasnost korištenja radnog kapitala Mjerenje uspješnosti likvidacije narudžbi klijenata. • 20 Ciljeviinteligencije opskrbnog lanca (2/2) • Poboljšanje točnosti prognoziranja onih stavki koje ne ostvaruju prihvatljive razine učinkovitosti.• Mjerenje uspješnosti funkcioniranja opskrbnog lanca tijekom vremena. Mjerenje i unaprjeđenje prognoziranja tržišne potražnje. komponentama. . Skraćenje trajanja ciklusa poslovnog odlučivanja. • Postizanje dogovora i sklapanje odgovarajućih sporazuma koji će jamčiti uspješno funkcioniranje opskrbnog lanca u svim njegovim segmentima.

razvoju i unaprjeđenju poslovanja: Utvrđuju se ključni pokazatelji rasta.– iskorištenje poslovnih resursa • Mjerenje doprinosa opskrbnog lanca rastu. razvoja i unaprjeđenja poslovanja vezani uz procese – upravljanja ponudom i potražnjom – upravljanja nabavom – upravljanja proizvodnjom – upravljanja logistikom 22 Područjaprimjeneinteligencijeopskrbnoglanca(2/2) • Mjerenje doprinosa opskrbnog lanca minimalizaciji troškova: Najvažniji pokazatelj minimalizacije troškova koji se odnosi na planiranje lanca opskrbe i potražnje tipično su prekomjerne/nepotrebne zalihe. 23 Koraci u stvaranju inteligencije opskrbnog lanca (1/2) 1. • Mjerenje doprinosa opskrbnog lanca korištenju fiksnogkapitala (trajnih dobara): Ključni pokazatelj korištenja fiksnog kapitala. • Mjerenje doprinosa opskrbnog lanca efikasnosti korištenja radnog kapitala: Najvažniji pokazateljefikasnosti korištenja radnog kapitala (obrtnih sredstava) je obrtaj zaliha. Uklanjanje organizacijskih barijera: Razviti mogućnosti dijeljenja informacija o poslovnim aktivnostima i interakcija uzduž lanca opskrbe u uvjetima bliskim stvarnom vremenu. . odnosno trajnih dobara primjenjiv priplaniranju potražnje i ponude je vrijednost fiksnog kapitala iskazana u postotku od ostvarenog prihoda ili vrijednosti ukupnog kapitala.

24 •Najvažniji aspekt takve mreže je mogućnost trajnog upravljanja učinkovitošću poslovnih procesa na svim trima razinama odlučivanja u sadašnjem (stvarnom. 3.2. potrebne za zadovoljavanje specifičnih proračunskih zahtjeva koje postavlja višedimenzijska struktura. broj dimenzija prema kojima se mogu analizirati relevantne pojave nije ničim ograničen. • OLAP alati omoguduju obavljanje brzih analiza. Oblikovanje opskrbnog lanca tako da bude transparentan: Što većem broju djelatnika treba omogućiti uvid u pokazatelje uspješnosti funkcioniranja opskrbnog lanca. Teoretski. realnom) vremenu. što znači da podatke može istovremeno "gledati" kroz vedi broj filtara. 4 .Upravljanje prema pokazateljima uspješnosti: Pokazatelje uspješnosti funkcioniranja cjelokupnog opskrbnog lanca i njegovih pojedinih segmenata („karika“) treba uskladiti s poslovnim procesima među tvrtkama i organizacijskim jedinicama. koji se u stručnoj terminologiji nazivaju dimenzijama. • OLAP alati u sebi uključuju vrlo robusne sposobnosti računanja. a ne samo mjerenja ranije • OLAP predstavlja konceptualni i intuitivni model koji se zasniva na metodologiji višedimenzijske (multidimenzionalne) analize. Brzina rada OLAP sustava omoguduje menadžerima postavljanje pitanja i dobivanja odgovora u vremenu kradem no što je to bilo ikada prije pojave tih alata.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful