You are on page 1of 35

Osijek

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Osijek

Panorama grada Osijeka

Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska

Površina
- ukupna 171 km2
Nadmorska visina 90 mnm

Stanovništvo (2001.)
- ukupno 114.616 stan.

Krešimir Bubalo
Gradonačelnik
(HDSSB)
Gradsko vijeće
- predsjednik Gordan Matković
- broj članova 25
Gradska naselja 11 naselja

Zaštitnik Sv. Petar i Pavao

Poštanski broj 31000 Osijek
Pozivni broj +385 031
Autooznaka OS
Službena stranica www.osijek.hr
Karta

Osijek
Osijek na karti Hrvatske
Koordinate: 45°33′04″N 18°41′38″E /
45.551°N 18.694°E

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke Drave između
16-og i 24-og kilometra od ušća u Dunav. Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad
u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i
kulturno središte.

U sastavu grada Osijeka nalazi se 11 naselja (stanje 2006), to su: Brijest, Briješće, Josipovac,
Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica, Višnjevac .

Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe, izgrađenog većinom u 18. stoljeću, zatim Gornjeg
grada, Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II) ,Cvjetno naselje te Retfale i
Industrijske četvrti. Osijek je grad s puno zelenila; na području grada nalazi se 17 parkova u
ukupnoj površini od 394.000 m².

Sadržaj
[sakrij]

• 1 Zemljopis
• 2 Demografija
• 3 Povijest
o 3.1 Stari vijek
o 3.2 Srednji vijek
o 3.3 Novi vijek
o 3.4 Dvadeseto stoljeće
• 4 Administracija i politika
• 5 Gospodarstvo
• 6 Promet
• 7 Arhitektura i znamenitosti
o 7.1 Tvrđa

o 7.2 Gornji grad
o 7.3 Donji grad
o 7.4 Retfala
• 8 Kultura
• 9 Mediji
• 10 Obrazovanje
o 10.1 Visokoškolske ustanove u Osijeku
o 10.2 Srednjoškolske ustanove u Osijeku
o 10.3 Osnovnoškolske ustanove u Osijeku
• 11 Šport
o 11.1 Nogomet
o 11.2 Košarka
o 11.3 Rukomet
o 11.4 Odbojka
o 11.5 Streljaštvo
o 11.6 Kuglanje
o 11.7 Veslanje
o 11.8 Ronjenje
o 11.9 Boćanje
o 11.10 Ostali športovi
• 12 Gradovi prijatelji
• 13 Povezani članci
• 14 Konzulati u Osijeku
• 15 Izvori
• 16 Literatura

• 17 Vanjske poveznice

Zemljopis [uredi]
Zemljopisni položaj grada:

• sjeverna širina 45º 32'
• istočna dužina 18º 44'
• Nadmorska visina 90 m
• Površina grada 171 km2

Prosječna temperatura je 11ºC:

• proljeće - 11°
• ljeto - 21ºC
• jesen - 11,8ºC
• zima - 0,2ºC

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

Demografija [uredi]

stoljeća. Briješće.Osijek 4).25%) Nijemci. Evanđeoski teološki fakultet.Osijek 5).51%) ostali.Osijek 6). web stranice itd. stanovnika Osijeka su Hrvati.01%) Mađari.1%). Rimski vojni logor iz vremena osvajanja Panonije potvrđen je nalazom tegula VII Legije. Sarvaš. Mađari . 5170 (4. Njena lokacija na mjestu današnjeg Donjeg Grada potvrđena je osobito nalazom keltskog svetišta iz 2. Prema podatcima o nacionalnosti iz 2001. voditeljice antičkog odjela Muzeja Slavonije.156 (1. Tenja. god. ili 133. Jugoslaveni i ostali .154 (1.110. sv. st.934 (67. Nijemci - 276 (0.234 (86.16%). Križa (Retfala .741 (10. Ivana Krstitelja (Brijest . Leopolda Bogdana Mandića (Osijek 7). sv. 8.Osijek 9). Mihaela Arkanđela (Tvrđa . od kojih je zacijelo najveću važnost imala Keltska Mursa. a grad se razvio u velikoj ekstenziji i izvan zidina nekadašnjeg Castruma s njegove zapadne strane. sv.7%) Osijek ima jedanaest katoličkih župa: sv.Osijek 3).65%) Srbi. Brijest.) Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. Stari vijek [uredi] Na tlu današnjeg grada bilo je više Keltskih i Andizetskih naselja.33.0%). Srbi . Ćirila i Metoda (Sjenjak . Preslavnog Imena Marijina (Donji Grad . kao i kapiteli nađeni su obrušeni u jarcima). 1.e. Podravlje.9%).Osijek 10) i sv. Obitelji (Jug 2 . g. Višnjevac. muške samostane franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidenciju Družbe Isusove također u Gornjem gradu.p.Osijek 11). Na most se s druge strane Drave nastavljao dugački nasip ili sustav mostova preko močvara. svojevrsna preteča kasnijeg slavnog Osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana.(Popis stanovništva iz 2001. sv. dvije pravoslavne parohije. godine) zajedno s prigradskim naseljima: Tvrđavica.253 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati . a nestali su širenjem Donjeg Grada.). velika prijeratna općina Osijek imala je 165. Mučeništva sv. Židovsku općinu. Josipovac. 1991. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđeni dodatak koji je štitio luku i most preko Drave od kojega su još uvijek za niskog vodostaja vidljivi temeljni ostaci kamenih stubova. vjerojatno prema Kopačevu.n. sv. Josipa Radnika (Industrijska četvrt .Osijek 1).U gradu Osijeku živi 114. Klisa i Nemetin i ujedno je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj. Osječkih mučenika (Tvrđavica .767 (7.146 (20. jednu evangelističku.58%).17.616 stanovnika. Povijest [uredi] Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura.Osijek 8). (Slavica Filipović). kada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima.Osijek 2). Otkrivena je vjerojatno središnja ulica u pravcu istok - zapad (Decumanus Maximus) s kolovozom širokim 3 m te dubokim odvodnim jarcima s obje strane ulice (s kojima njena širina narasta na 8 m) te širokim trijemovima na obje strane (brojne baze stupova trijemova. sv. 291 (0. 99. Petra i Pavla (Gornji Grad . Središnji dio te zapadne ekstenzije istražuje se kontinuirano od 2001. Ulica je .vrlo opsežnim arheološkim istraživanjima pod vodstvom Slavice Filipović. Uzvišenja Sv. Luke Evanđeliste (Josipovac .3. U vrijeme cara Hadrijana rimska Mursa uzdignuta je u status kolonije Colonia Aelia Mursa (124.g.

Također ing. koju je Konstancije dočekao u molitvi u arijanskoj crkvi sv. Srednji vijek [uredi] Župna crkva sv.). razorili Huni. 1. blizu spomenutog ugla Castruma. sina i nasljednika cara Konstantina Velikog i uzurpatora Magnencija. veliko svetište boga Silvana (s 5 žrtvenika i ostacima zidova i trijema oko njih. Godina 1196. jedne veće građevine (površ. U dokumentu kralj Emerik. (1196. stoljeća Osijek je 1996.1204. je godina otkada se raspolaže s prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. bitka između suprotstavljenih rimskih vojski istočne i zapadne strane Carstva.600 m2) s osobitio reprezentativnim pročeljem itd. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. odigrala se pred zidinama Murse velika bitka između cara Konstancija II. potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio . 57x34m). Petra i Pavla iz 19. g. koja po svoj vjerojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra.otkrivena u dužini od oko 150 m. g.. Mučenika na groblju izvan zidina Murse. 351. Grad su konačno 441. Konstancije je u Mursi podigao i trijumfalni slavoluk (čiji ostaci još nisu pronađeni). Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. Na temelju navoda grčkog povjesničara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog dijela obrambenih zidina rimske Murse. jedna od najkrvavijih međusobnih sudara rimske vojske u povijesti Rimskog carstva. Nakon pobjede. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. . dim. st. a uz nju s jedne i druge strane iza trijemova i brojne građevine nekadašnjeg gradskog tkiva od kojih se ističu tabernae.

pod turskom opsadom. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. od 1690. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu. no ovoga puta ne i osvojen.). uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad. (1712. Zbog strateškog položaja grada. Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda. Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina. mjesto gdje je "oseka" . i biva oslobođen 29. Kasnije su varijante. Od 1687.ali su bilo kakvi spomenici iz tog razdoblja uništeni od Osmanlija i danas ih ima samo u tragovima. latinska.u sklopu Požeškog sandžakata. rujna 1687. samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom. no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Essegg. Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. kolovoza 1526. . da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku . kao i Oesek. Novi vijek [uredi] KBC Osijek .stara kirurgija Osvajači Osmanskog Carstva u grad su stigli 14.[1] Osijek je imao veoma bogat srednjovjekovni život. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. njemačka ili Essec. da bi uskoro. trgovini i velikim sajmovima.poznat prijelaz preko rijeke Drave. koje čini današnju Tvrđu. kad je Osijek predan bez borbe. bio potpuno porušen. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Habsburške Monarhije. te je suho i pogodno za izgradnju nastambi.1721. nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje. Na zapadu. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek.

Od 1941. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu. travnja 1945. Sredina 19. Dvadeseto stoljeće [uredi] Pješački most preko Drave Krajem 1918.. je osječki MUP RH nakon 10-satne akcije uhitila skupinu srpskih terorista[2]. stoljeća je doba bržeg razvoja Osijeka. i raspadom Austro-Ugarske. Tuzlanskog korpusa. Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba. do 1945. godine otvorena je latinska gimnazija. koja je ubrzo postala grad. Godine 1846. osobito Gornjeg grada. a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. prosinca 1786. u travnju 1945. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji. s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.. a kasnije. kazališta. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma. Pod kraj 19. U travnju 1941. Dana 28. kolovoza 1809.obrtna.- 1905. a 1975. srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Osječka promenada Tijekom Domovinskog rata (1991.). U 1735. učiteljska i trgovačka. 1866. 11. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. podignuta je velika županijska palača. Hrvata i Slovenaca. posebno nakon pada Vukovara u studenom 1991.Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. trgovci. knjižnice. stoljeća otvoraju se srednje škole . Važno je napomenuti da je Osijek u ratnom periodu bio žrtva Savezničkog bombardiranja civilnih objekata. u kome su se nalazili brojni obrtnici.. godini osnovana je tiskara. godine. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao . realna. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije).. a već 1729. Kraljevina Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. srpnja 1991. vojne oblasti (sa sjedištem u Beogradu) a u sastavu tzv. Grad je bio ratno ugrožen još mnogo prije. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola. ali se uspijeva održati. a time počinje novo doba grada Osijeka. koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Djakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855. koja 1929. Sam je grad oslobođen 14. Pod topništvom JNA i četnika Osijek trpi znatna razaranja. i sveučilište.. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija.

Brojne poznate hrvatske robne marke. a nazivalo ga se i hrvatskim Manchesterom. Arhitektura i znamenitosti [uredi] . Croatiatrans i druge manje prijevozničke tvrtke prometuju do Osijeka. Svojevremeno se moglo reći i da je bio više industrijaliziran od Zagreba. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i Vojske Jugoslavije Bore Ivanovića i još trojice oficira iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. proizvodnja vafela. Autoprijevoz Požega. prehrambena industrija (sladorane. proizvodnja piva). a ranjeno više od 5000 hrvatskih vojnika i civila. Promet [uredi] Renovirani osječki tramvaj Osijek se nalazi na međunarodnom prometnom koridoru Budimpešta-Sarajevo-Ploče. počevši od sitnih potrebština u domaćinstvu. Tijekom Domovinskog rata je u obrani Osijeka od srpskih paravojnih snaga i Jugoslavenska narodna armija (JNA) poginulo 1260. Organizirani putnički riječni promet Dravom do Osijeka ne postoji. Osijek je spojen na mrežu autocesta Hrvatske. Autobusne tvrtke Panturist. proizvode se u Osijeku. a gradski prijevoz obavlja Gradski prijevoz putnika Osijek. Administracija i politika [uredi] Gospodarstvo [uredi] Osijek je veliko hrvatsko industrijsko središte. koristeći usluge hrvatskih željeznica."Kasarna Milan Stanivuković . te zračnim putem preko Zračne luke Osijek. žigica. Usprkos tome što koridor nema autocestu cijelom svojom dužinom. tzv. koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Polet. proizvodnja sapuna. Do njega se dolazi autocestom A5. kemijska industrija (deterdženti).narodni heroj") u Osijeku nalazio se tada pukovnik Bora Ivanović zvani Konj. keksa. U Osijeku je razvijena strojogradnja (poljodjelski strojevi). U Osijek se može doći željeznicom. Slavonikom. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata. Osijek je jedini hrvatski grad osim Zagreba kojim prometuju tramvaji.

Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. godine. podignuta za tvrđavsku stražu. a ističe se velebnim pročeljem s portalom koji nose atlanti. u duhu rokokoa. Zgrada Glavne straže.[4] Uz spomenute. stoljeća. Zanimljivo je da je drugi kat zgrade nadograđen naknadno 1765.[3] Zgrada je izvorno imala arkade s toskanskim stupovima u dvorištu. cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. godine. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada Gradskog magistrata iz 1702. monumentalnom vežom i stubištima po uzoru na bečke barokne palače.Tvrđa [uredi] Detaljniji članak o temi: Tvrđa Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka. i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. ali se zna da je građena po nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724. ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. među kojima se naročito ističe kuća Plemić (Franjevačka 5). zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. ali je oblikovanje ponovljeno kao na donjim etažama. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. do 1726. danas Arheološki muzej S lijeve strane trga je zgrada Glavne straže (danas Arheološki muzej). odnosno bivša gradska vijećnica. a danas Muzej Slavonije. godine. Nije poznat arhitekt ove građevine. stoljeća. godine. s pročeljem u motivima rokajnih školjki. s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu. kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva. Palača Slavonske Generalkomande Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. . Najznačajnija je palača Slavonske Generalkomande.

Karla Boromejskog i sv. godine. Marija Bezgrešnog Začeća. Katarina. Josip). Trojstva uzdiže se Kužni pil.[6] Druga je franjevačka crkva uz koju se nalazio i samostan. kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv.teološki fakultet. sv.[5] U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke isusovce. godine Marija Ana Petraš.). sv.-1748. kasnije pretvoren u vojarnu. za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Dala ga je izraditi 1729. Franje Ksavera. podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. o čemu svjedoči natpis na postolju. a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu. Župna crkva sv. nakon čega je tu osnovana prva visoka škola u Slavoniji . Mihovila (1725.[7] Samostan je značajan po tome što je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije (1709. dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. sv. Mihovila u Tvrđi Sredinom Trga sv.Crkva sv. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna. Ivan Nepomuk i sv. kao i prva tiskara. sv. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba. sv.-1735.[8] Gornji grad [uredi] . supruga zapovjednika osječke tvrđave. Sebastijana.-1730. Rozalije. odnosno spomenik Presvetog Trojstva. Pil je obnovljen 1784.

Roka. i početkom 20.[9] U blizini je neoklasicistička Palača županije (1834.-1846. Značajna je barokna crkva sv.-10.. Od baroknih građevina može se istaknuti kapucinski samostan (1706.-27. Donji grad [uredi] Donji grad obuhvaća velik zapadni dio Osijeka. te zgrada pošte iz iste godine. Ane sa zvonikom bogato raščlanjenim . Petra i Pavla Gornji grad je urbano središte Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme. u neogotičkom stilu. godine. Hild).Trg Ante Starčevića. te manja crkva sv. do 1899. Petra i Pavla. stoljeća dodan pročelni zvonik. arhitekt N. prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga. građena 1894. U tom je pogledu značajna Europska avenija. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. djelo arhitekata Viktora Axmanna iz 1912. pa ga karakterizira arhitektura historicizma. Najistaknutija građevina je župna crkva sv. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika . stoljeća. Od zgrada u blizini. kojoj je naknadno početkom 19. obilježila ga je arhitektura 19. stoljeća.[10] Europska avenija Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom secesije. a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera.).) s crkvom sv.Župna crkva sv. najoriginalnije secesijsko ostvarenje je Kino Urania. Jakova (1723. te Hrvatsko narodno kazalište s elementima pseudomaurske arhitekture. stoljeća. reprezentativni bulevar nanizan raskošnim secesijskim zdanjima podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20.

[11] HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. [14] Od drugih muzejskih ustanova.[13] u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi. Dan gradske četvrti je 14. stoljeća. Hrvatsko narodno kazalište. Broji oko 16. te nedavno otvoreni Arheološki muzej u zgradi nekadašnje Glavne straže. Galerije umjetnina Sretne ulice. Roka (1742. gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. pisano blago slavonske povijesti čuva Državni arhiv u Osijeku. a prva kazališna zgrada.) i barokni kip Blažene Djevice Marije (1757. sagrađena je 1866. stoljeću. Kultura [uredi] Kino Urania Osijek je najveće kulturno središte Slavonije. U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni. te Galerije karikatura Osijek. u gradu djeluje i Dječje kazalište u Osijeku. rujna.[15] u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. lijep primjer malograđanske prizemnice s arkadama iz 18. . Također se tamo i nalazi se znameniti klasicistički dvorac obitelji Pejačević. Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. Tu je i kuća kotlara Kragujevića.-44. Osim nje. Kino Urania u povijesnoj secesijskoj zgradi. do 20.[12] U Osijeku su dva muzeja od nacionalnog značenja: Muzej Slavonije. U gradu su dva kina. Galerije L.) Retfala [uredi] Najzapadnija četvrt u gradu Osijeku. te Kino Europa. Leonardo. tu je Galerija likovnih umjetnosti. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Niz manjih galerija izlaže većinom suvremenu umjetnost.stupovima na svakoj etaži. poput Izložbene dvorane Waldinger. Galerije Pegaz. stoljeća. godine. HDLU Osijek .000 stanovnika i više od 5000 kućanstava.galerija Kazamat.

hr) o Filozofski fakultet o Građevinski fakultet o Medicinski fakultet o Poljoprivredni fakultet o Pravni fakultet o Prehrambeno-tehnološki fakultet o Učiteljski fakultet o Odjel za matematiku o Odjel za fiziku] o Odjel za kemiju o Odjel za biologiju o Umjetnička akademija o Evanđeoski teološki fakultet o Umjetnička akademija Srednjoškolske ustanove u Osijeku [uredi] • Elektrotehnička i prometna škola Osijek • Strojarska tehnička škola Osijek • I. gimnazija Osijek • II. izlazi i besplatni regionalni poslovni časopis BIZdirekt. Radio Osijek i Radio Plus. Od 2006. proistekao iz nekadašnjeg Osječkog doma koji je pod utjecajem gospodarske krize ugašen 2009. gimnazija Osijek • III. Tu su i dvije lokalne televizijske postaje: Slavonska televizija i Osječka televizija. jedan od natiražnijih dnevnih listova u Hrvatskoj. Najznačajniji je Glas Slavonije. Mediji [uredi] U Osijeku izlazi nekoliko dnevnih novina. gimnazija Osijek • Medicinska škola Osijek • Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek • Graditeljsko-geodetska škola Osijek • Tehnička škola i Prirodoslovna Gimnazija "Ruđera Boškovića" Osijek .Najveća knjižnica je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. U Osijeku djeluju kulturne ustanove mađarske manjine u RH :Mađarsko kulturno društvo Népkör i Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH. Obrazovanje [uredi] Visokoškolske ustanove u Osijeku [uredi] • Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek o Ekonomski fakultet o Elektrotehnički fakultet (www. Nekolicina radio postaja emitira se iz Osijeka: Slavonski radio.etfos. Više regionalno je bio orijentiran Slavonski dom. Gradski radio.

Š.Š. Ivan Filipović Osijek • O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek • O. Ljudevita Gaja Osijek • O. Višnjevac • O.ustanova za obrazovanje odraslih Osnovnoškolske ustanove u Osijeku [uredi] • O. Vijenac Osijek • Prosvijetno Kulturni Centar Mađara u Republici Hrvatskoj • O.Š. Vladimira Becića Osijek • O. dizajn i primjenjene umjetnosti Osijek • Škola za osposobljavanje i obrazovanje "Vinko Bek" Osijek • Glazbena škola Franje Kuhača Osijek • Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku • "Gaudeamus" Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti • Edunova .Š.Š.Š. Retfala Osijek • O.Š. Tin Ujević Osijek • O. Franje Krežme Osijek • O.Š. Josipovac • O. Antuna Mihanovića Osijek • O. Jagode Truhelke Osijek • O. Tenja • Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" Osijek Šport [uredi] Dvorana Gradski vrt .Š. • Ekonomska i upravna škola Osijek • Ugostiteljsko-turistička škola Osijek • Prosvijetno Kulturni Centar Mađara u Republici Hrvatskoj • Obrtnička škola Osijek • Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas" Osijek • Škola za tekstil. Augusta Šenoa Osijek • O.Š.Š.Š.Š. Grigor Vitez Osijek • O.Š.Š. Dobriša Cesarić Osijek • O.Š.Š. Svete Ane Osijek • O. Mladost Osijek • O.

Istok 2008.Košarkaški klub Hrvatski Sokol 02 Rukomet [uredi] • RK Osijek Elektromodul . 2008.) • NK Grafičar-Vodovod (3.Osijek '97 • Kuglački savez Osječko-baranjske županije Veslanje [uredi] . tu su: Sokolski dom./10.istok. Gradski bazeni.Najstarije sportsko društvo u Hrvatskoj • SK Metak (www. ŽNL Osječko-baranjska.metak.) • NK Metalac Osijek (4. • ŽOK Pivovara Osijek • MOK Osijek • MOK Mursa II • MOK Željezničar • AOK Osijek • ŽOK Retfala Streljaštvo [uredi] • GSD Osijek 1784 . HNL .) • NK Olimpija Osijek (3. 2009./09. HNL . Teniski centar Osijek./09.ind.Košarkaški klub Osijek • KK Hrvatski Sokol 02 . Atletski klub Slavonija žito./10. Slijedi popis klubova po športovima: Nogomet [uredi] • NK Osijek (1.istok.) • NK Fortuna VNO Osijek (3. 2009. 2009. ) • NK Elektra Osijek (4. HNL . NS Osijek. 2009. ŽNL Osječko-baranjska./09./10./10. Sportska dvorana Zrinjevac te Športska dvorana Jug.Rukometni klub Osijek Elektromodul (1. Među ostalima.Košarkaški klub Osijek 2006 • KK Osijek . Dvorana Gradski vrt. 2008.) • NK Mursa-Zanatlija Osijek (2. ) • NK LIO Osijek (2.HRL) Odbojka [uredi] • MOK Mursa Pan Pap.istok. HNL. HNL . ŽNL grupa Osijek podgrupa A) Košarka [uredi] • KK Osijek 2006.hr) Kuglanje [uredi] • Kandit Premijer • Konikom Osijek • Ženski kuglački klub . te Rekreacijski centar Copacabana. .Veći športski objekti u Osijeku su: Stadion Gradski vrt.

) . Osijek • biljar: biljarski klub Plan B. • Veslački klub IKTUS Osijek Ronjenje [uredi] • Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek • Ronilački Centar Osijek Boćanje [uredi] • boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt • boćarski klub Olimpija • boćarski klub Retfala • boćarski klub Tihaljina • boćarski klub Sveti Luka -Josipovac (Osijek) Ostali športovi [uredi] • konjički sport: Kasački klub "Fistra".Aikido Društvo "Essek" • hokej: klub hokeja na ledu Kune • judo: judo klub Mladost Osijek • plivanje: Plivački klub Osijek-Žito • atletika: atletski klub Slavonija-žito. Osijek • američki nogomet: Osijek Cannons Gradovi prijatelji [uredi] Gradovi prijatelji • Pečuh (od 1973. Konjički klub Osijek • vaterpolo: Vidra. Osijek • taekwondo: taekwondo klub Osijek • aikido: Aikido Društvo "Osijek" • aikido: AD Essek .

8. 6. Preuzeto 2009-06-24. „Projekti za osječku župnu crkvu svetih Petra i Pavla i njihov autor Franz Langenberg“. Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. Srednjevjekovni i turski Osijek. Osijek.). ↑ Dragan Damjanović (2004. ↑ Muzej Slavonije. Preuzeto 2009-06-24.. „Crkva sv. Agencija za obnovu osječke Tvrđe.2010. Osijek 1994.). ↑ Mirjana Repanić Braun (2002. 2006. str. 9. u: Barok u Hrvatskoj. ISBN 953-6711-00-1 4. ↑ Ive Mažuran (2000.). Osječki zbornik br. ISSN 0473-4882 5. ↑ Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. • Budimpešta.) • Nitra (od 1997. ↑ Osijek 031 03. 13. Osijek.) • Ploieşti (od 1996.). Osijek. ↑ Galerija likovnih umjetnosti Osijek. Mihaela u Osijeku“. Roka u Gornjem gradu u Osijeku“.). . ISSN 0473-4882 11. Preuzeto 2009-06-24. "Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj".) • Lausanne (od 1997. ↑ HIC Hrvatski spomenar 3. Zagreb.) [16] Povezani članci [uredi] • Dodatak:Popis poznatih osoba iz Osijeka • Dodatak:Popis udruga i društava u Osijeku Konzulati u Osijeku [uredi] • Mađarska Izvori [uredi] 1. 105. Zagreb. Zagreb. 12. Preuzeto 2009-06- 24. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534 7.) • Graz • Subotica • Vicenza • Częstochowa • Prizren (od 2010. 16. 27. „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“. ↑ Dječje kazalište u Osijeku. Preuzeto 2009-06-24. ↑ Anđela Horvat (1982. 50 ISBN 953-154- 040-3 2. „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. ↑ Državni arhiv u Osijeku. 27. ↑ Irena Pauk Sili (2004. Preuzeto 2009-06-24. Grad i tvrđava Osijek. 14.08. Osječki zbornik br.) • Pforzheim (od 1994. XIII okrug (od 2001. ↑ Franjevački samostan i crkva u Osijeku. ↑ Božica Valenčić (2004. ↑ Kužni pil u osječkoj Tvrđi. Preuzeto 2009-06-24..) • Maribor (od 1995. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534 10. 28.) • Tuzla (od 1996. 15. ↑ Ive Mažuran.). Radovi Instituta za povijest umjetnosti br.

ISBN 953-6711-00-1 • Ive Mažuran.com nezavisni portal grada Osijeka • Turistička zajednica grada Osijeka [hide][hide] v•r•u Gradovi i općine Osječko-baranjske županije GradoviBeli Manastir • Belišće • Donji Miholjac • Đakovo • Našice • Osijek • Valpovo Antunovac • Bilje • Bizovac • Čeminac • Čepin • Darda • Donja Motičina • Draž • Drenje • Đurđenovac • Erdut • Ernestinovo • Feričanci • Gorjani • Jagodnjak • Kneževi Vinogradi • Koška • Levanjska Varoš • Magadenovac • Marijanci • Općine Petlovac • Petrijevci • Podgorač • Podravska Moslavina • Popovac • Punitovci • Satnica Đakovačka • Semeljci • Strizivojna • Šodolovci • Trnava • Viljevo • Viškovci • Vladislavci • Vuka Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj Zagrebačka županija • Krapinsko-zagorska županija • Sisačko-moslavačka županija • Karlovačka županija • Varaždinska županija • Koprivničko-križevačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija • Virovitičko-podravska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija • Zadarska županija • Osječko-baranjska županija • Šibensko-kninska županija • Vukovarsko- srijemska županija • Splitsko-dalmatinska županija • Istarska županija • Dubrovačko- neretvanska županija • Međimurska županija Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj Dobavljeno iz "http://hr. Osijek 2000.org/wiki/Osijek" Kategorije: Članci kojima nedostaje izvor | Osijek | Baranjski leksikon Osobni alati . Osijek 1994. Srednjevjekovni i turski Osijek.hr službene stranice • Osijek 031 portal grada Osijeka • Osijek-Online. Grad i tvrđava Osijek.wikipedia. ISBN 953-154-040-3 Vanjske poveznice [uredi] Na Zajedničkom poslužitelju postoji još multimedija vezanih uz: Osijek • Osijek.Literatura [uredi] • Ive Mažuran.

• Nove mogućnosti • Prijavi se Imenski prostori • Članak • Razgovor Inačice Pogledi • Čitaj • Uredi • Vidi stare izmjene Radnje Traži Orijentacija • Glavna stranica • Kafić • Aktualno • Nedavne promjene • Slučajna stranica • Pomoć • Donacije Ispis/izvoz • Napravi zbirku • Preuzmi kao PDF • Verzija za ispis Alati • Što vodi ovamo • Povezane stranice • Postavi datoteku • Posebne stranice • Trajna poveznica • Citiraj ovaj članak Drugi jezici • ‫العربية‬ .

• Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima. rujna 2010. Pogledajte Uvjete korištenja za detalje. . 28.• Беларуская (тарашкевіца) • Български • Brezhoneg • Bosanski • Català • Česky • Dansk • Deutsch • Dolnoserbski • Ελληνικά • English • Esperanto • Español • Suomi • Français • Galego • Hornjoserbsce • Magyar • Bahasa Indonesia • Italiano • 日本語 • ქართული • Latina • Lietuvių • Latviešu • Nederlands • Norsk (nynorsk) • Norsk (bokmål) • Polski • Português • Română • Русский • Srpskohrvatski / Српскохрватски • Slovenčina • Slovenščina • Shqip • Српски / Srpski • Svenska • Kiswahili • ไทย • Türkçe • Українська • Volapük • Winaray • 中文 • Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 02:21. dodatni uvjeti se mogu primjenjivati.

tavanima. Svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije značilo je biti Švabo . „Svi mi zapravo imamo jednu takvu obitelj koja je tajne malo sakrila po podrumima.“ Žene su stup obitelji .“ priča autorica Ivana Šojat-Kuči. „Dvadeseto stoljeće nedvojbeno je puno zbivanja koja su duboko ostavila traga na svaku obitelj. Svaka obitelj ima svoje uspone i padove. Imamo tri rata koja ih pogađaju. • Zaštita privatnosti • Impresum • Uvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti • • Priča o tajnama njemačkih obitelji u Osijeku 1 / 2Naprijed Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Osijek krije mnoge tajne Biti Nijemac u dobu nakon 2. postoje obiteljske priče i sudbine o kojima se šuti. koja je pretrpjela poniženja u nekom od razdoblja svoje povijesti. Ali. priče koje uvijek ponovno prepričane na obiteljskim okupljanjima polako prerastaju u legende. I zapravo svaka od njih svu tu veliku povijest proživljava na svoj osobni način.zao i nepoćudan. U romanu Unterstadt Ivana Šojat-Kuči donosi priču o jednoj osječka obitelj njemačkih korijena. svoje dike i čudake.

„Muškarce su neprestano slali kao meso za topove. u ljesovima. osnovna tema koja se provlači kroz sve generacije i sve likove skrivanje je od prošlosti. Jesu li i oni. Objašnjava kako su upravo žene te koje su ostajale. odgajale djecu i pripremale nekakvu budućnost. Kako je zabilježeno na omotu knjige. za domovine i počesto su se vraćali. No. krvi. S puno detalja i nijansi iščitava se složenost raznih faza života. njihovo prešućivanje koje neminovno dovodi do trauma i nerazumijevanja.U jednom stoljeću – kad sve ide svojim slijedom – obitelj u svom stablu bilježi četiri generacije. nakon ljudi bačenih u jarke. „kroz likove žena u obitelji i sukob generacija autorica prikazuje svijet u kojem se često zahvaljujući bizarnim igrama sudbine i krivo odabranim kartama događaju najgore ili najbolje moguće stvari. Ivana Šojat-Kuči odlučila se u prvi plan staviti sudbine žena – prabake. Ne možeš ostati isti nakon Križnoga puta.“ No. bake. a onda poremećeni. kako stvari drukčije izgledaju gledaju li se iz nekog drugog kuta.i tajne. kao Nijemci. ako ne mrtvi. Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Autorici Ivani Šojat-Kuči su mnoge obitelji otvorile svoje srce .“ Šutnjom se izborili za život Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: 'Četiri nepoznate žrtve' piše na ovom vojničkom grobu. Na sve strane. od događaja. gnoja. majke i kćeri. bili mobilizirani negdje u bivšoj Jugoslaviji i poslani na bojište kao meso za topove? . nakon Galicije. Ne možeš ostati isti nakon blata. i ženama klizne kontrola nad vlastitim životom. Ratovali su za carstva. strijeljanih i nakon Domovinskog rata. Čovjek nužno biva poremećen nakon erupcije zla.

Čak i u dječjim ratnim igrama nije im bilo dopušteno da budu u partizanskom taboru. Dakako. sve Nijemce su smatrali zločincima. Zamislite to!“ kaže Šojat-Kuči. Njemačku . tu novu generaciju odgajaju ljudi koji su ih zapravo ponizili. držati jezik za zubima. Uz proučavanje arhivske građe likove je oživjela zahvaljujući svjedocima vremena: „Ti su mi ljudi otvorili svoju dušu. Nijemci su desetljećima šutjeli o svojoj nacionalnoj pripadnosti i njihove obiteljske priče bez riječi ostale su zabilježene tek na ponekoj fotografiji. Bili su prisiljeni dopustiti da im djecu.ili su oni koji su ostali. Slijedeća stranica: Djeca su dvaput umirala Priča o tajnama njemačkih obitelji u Osijeku Povratak na početnu stranicu Nazad2 / 2 . Nakon 1945. koji su preživjeli sve te užase. na strani „pozitivnih junačina“. i taj je prizor zabilježen u Unterstadtu: „Nijemci su se ili vraćali Hitleru.“ B ildunterschrift: Donji grad Osijeka . kako se to tad govorilo – trpali su ih u vlakove i vraćali u Austriju.Stigmatizirani. poistovjećivali ih s Hitlerom. bili prisiljeni ušutjeti. Sjedili su sa mnom i doista pristajali otvoriti kovčege bolnih tajni koje su nosili u sebi i onda sam od tih njihovih tajni kao kolaž slagala svoje likove.Unterstadt je dobio roman o sudbinama o kojima se do sada šutjelo.

„Najgore mi je bilo pisati onu scenu kada umire djed Rudolf. ali doista glupog odgoja da muškarci ne smiju plakati. pukao i zavukao se u ormar i svezao si omču oko vrata. što je uopće proživio i koliko je zbog tog glupog. „I kada njegov kum Francek dolazi na pogreb.“ Erupcija emocija slijedi u opisima kada iz šutnje i zaborava zabljesne sjećanje o umrloj djeci. drugi put u zaborav.“ Nijemci nisu samo Hitler . da uopće nije bila svjesna njegove boli. posljednjoj ženi u nizu obitelji iz Unterstadta. bakina prijateljica. ledi krv u žilama. kada na karminama otkriva zašto je Rudolf poludio. da ne smiju pokazati osjećaje. zašto je pio.grobovi zapravo uopće ne priliče djeci .“ pripovijeda autorica. Zaborav koji se morao dogoditi da bi obitelji mogle nastaviti dalje živjeti u sklopu te nove državne i političke tvorevine. Prizor je tu i stradanja Nijemaca u logorima koji su postojali u Valpovu i Krndiji kod Đakova: „Djeca koja su umirala i pokapana u doista neobilježene grobove.Ta djeca su pokapana dva puta - jednom u zemlju. osječkog Donjeg grada.Djeca su dvaput umirala Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Knjiga o sudbinama Nijemaca zatočenih u logoru KrndijaU romanu je jedini preživjeli svjedok tog vremena Frau Jozefina. I kada Viktorija shvati da uopće nije poznavala svoga muža. koja priča stvari od kojih se Katarini. zašto se objesio u ormaru. u grozne grobove kakvi ne priliče djeci .

šporeta. džemova. vrlo osječki roman Unterstadt čini i essekerski jezik koji se sve manje čuje u tom višeetničkom gradu. . „To nije pomodna knjiga. klasicizmi počiva na plećima arhitekata s njemačkog govornog područja. Jezik je to koji dvadesetogodišnjaci danas ne razumiju.“ U Osijeku se utjecaj Nijemaca i njemačke kulture nalazi na svakom koraku: „Pogledajte Osijek .sve što je u Osijeku izgrađeno gradili su najveći njemački i austrijski arhitekti koji su gradili po čitavoj Europi. povremeno je morala zaviriti u Essekerski rječnik: „Baš mi bilo nekako toplo. tokate. Njemačka je tokatu izdigla do nebesa. Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Kada bi zidovi mogli govoriti. Uz nekoliko zbirki pjesama. zimskih večeri. I past će sve maske te Mjesečari. dok se na plotni pekao kruh. Pa. iako je kao i svi Osječani essekerski slušala u djetinjstvu u govoru svoje bake. autorica je priča i eseja objavljenih u knjigama Kao pas. Sjetila sam se dunstflaša. da bi se uživio u priču o obitelji i gradu. arhitekata. dao je Bacha. Esseker. tete. neg' ona tiho onako ide kao kola koja vuku dva teška konja kroz lenije i meni će biti jako drago. koji ne mora nužno biti i Osječanin.. I sama autorica.“ Upravo tim sjećanjima vraća se čitatelj. dao je gomilu umjetnika. koja će praviti velike bumove.. čaj. krofni. jer Njemački je narod dao i Schillera i Goethea. knjige koja je kao i roman Unterstadt objavljena ove godine. Oni su dizali to kompaktno tkivo kulture kojom se mi danas dičimo. Ne možete sve svesti na Hitlera. kume susjede. svoje bake. likovnih i glazbenih umjetnika.Autorica nije Njemica. Secesija.“ kaže Ivana Šojat-Kuči. ali ističe: „Doista mi je već i muka da se Nijemcima neprestano nabija krivnja na nos. dolje sve do Sarajeva.“ Sasvim osječki roman Osim sudbina građanske obitelji njemačkog podrijetla. skandale. dizati veliku prašinu.

Pogled na Tvrđu Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18. nastao transformacijom zatečenog starijeg povijesnog grada koji je stajao na ključnom strateškom prijelazu preko rijeke Drave. a i onda . Šubić Povratak na početnu stranicu Nazad2 / 2 Tvrđa Izvor: Wikipedija Skoči na: orijentacija. Prvi je novi grad-tvrđava nastao u velikom strateškom sustavu baroknih utvrđenih gradova na . Autorica: Tatjana Mautner Odg.kao u ovom filmu 'Bijeg'. traži Ovo je glavno značenje pojma Tvrđa. ur. Za utvrdu u Sisku. stoljeća. pogledajte Tvrđa (Sisak). Bildunterschri ft: O sudbini Nijemaca koji su bježali iz čitavog 'carstva' se i u Njemačkoj rijetko govori. prije svega o izbjeglicama iz Istočne Pruske.: A.

Osječka je Tvrđa u 18. ali su gradnje manjeg opsega bile nastavljene do šezdesetih godina 18. Ulice Tvrđe nastajale su planski. Trg Sv. pa tako Tvrđa ima obilježje internacionalnog grada s više jezika.3 Ulice starog grada o 1. U 19.1. godine koncipirao i izgradio princ Eugen Savojski. Moravske. Trojstva [uredi] . Kranjske.).granici prema Osmanskom carstvu kojega je od 1712. Podignuta je po uzoru na nizinske nizozemske vojne fortifikacije. U njoj su živjeli domaći ljudi i doseljenici iz Štajerske.. Zbog potreba vojske sve su građene od pečene opeke i kamena.6 Rušenje zidina Tvrđe povijesni razvoj [uredi] Nakon oslobođenja grada od osmanske vlasti 1687. stoljeću bilježimo izgradnju samo manjeg broja zgrada unutar tvrđave. Vojarnička. Strani su doseljenici učili hrvatski jezik. tvrđava je uglavnom dovršena. Italije.1 Trg Sv.2 Trg Jurja Križanića o 1. stoljeća. Sadržaj [sakrij] • 1 povijesni razvoj o 1. Francuske. Provianska) i koncentraciju obrta (Staklarska. Mjernička. Bavarske. pod nadzorom zapovjednika osječke tvrđave generala Johanna Stephana baruna von Beckersa. Bugarske.4 Stara pošta o 1. Obrtnička i sl.1 Izgradnja trga kroz povijest o 1. ali ipak su službeni jezici bili latinski i njemački. kolovoza 1712.5 Sirotište o 1. i 19. Pojedine su trgovačke obitelji govorile novogrčki i talijanski te francuski. stoljeću bila multietnički grad. austrijske vojne vlasti pristupile su planskoj izgradnji nove tvrđave 1. Trojstva  1. Do 1722. a svojim su imenima pokazivale postojanje vojnih objekata (Kasarnička. Ugarske.

udovica generala Petraša. 1715. Trojstva koji je trebao čuvati grad od kuge. Trojstva. Sv. Izgradnja trga kroz povijest [uredi] Najstarija javna građevina na Trgu Sv. dobio današnji naziv. stoljeća s izgradnjom vojne tvrđave. Glavne straže. a 1898. Kasnije je uklonjena. do 1726. Trojstva zgrada je Gradskog magistrata i komorske direkcije podignuta u baroknom stilu 1702. Masivnost zgrade te promatračnice s kupolom maursko-venecijanskog oblika. Rozalija i Sv. Podizanjem zgrade vojnog zapovjedništva. osim portala koji je tipično barokni. s dvostrukim stupovima u dovratnicima iznad kojih je valovito riješen balkon. dograđen je drugi kat.). do 1786. svjetskog rata bio je Partizanski. koja je nakon nekoliko prodaja dana u zakup gradu i spojena sa zgradom Gradskog magistrata. do 1745. na sjevernoj je strani trga podignuta zgrada vojnog zapovjedništva (Generalatshaus). Trojstva podignuta je zgrada Glavne straže. Po nalogu princa Eugena Savojskog od 1724. posebno: Sv. zato što se vino dopremalo iz Baranje svake subote i srijede te se na trgu prodavalo vojnicima i gostioničarima. govore o njezinoj vojnoj namjeni. da bi 1729. . Trojstva i Karađorđev trg. Najstariji naziv trga bio je Vinski trg. Trg Sv.. Nakon 2. Između dva svjetska rata poznat je po imenima Trg Sv. Od kraja 18. Nastao je početkom 18. U ovoj je zgradi bilo sjedište Slavonske general-komande od 1735. i zavjetnog kipa Sv. Rok. zapovjednika osječke tvrđave. Katarina. stoljeća trg se je nazivao Paradnim. na sjeverozapadnom dijelu trga bila podignuta nova zgrada sa stanom za zapovjednika Glavne straže na prvom katu. dobija naziv Trg Franje Josipa u čast pedesete obljetnice vladavine austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja. na središnjem dijelu Trga Sv. što dokazuju sveci koji se nalaze na njemu. godine.–1693. Istočno krilo prvobitno je bilo topnička vojarna koja je daljnjim pregradnjama uklopljena u zgradu vojnog zapovjedništva. zatim Glavnim. podigla je zavjetni kip Sv. Trojstva. 1729.Sveučilište J.J. te Slavonske zemaljske vlade od 1736. Sebastijan. Strossmayera Trg Sv. Pročelje je zgrade renesansno. 1765. jedan od najstarijih osječkih trgova. da bi 1992. Trojstva dobio je svoj konačni izgled. Sv. kasnije vojarne (Generalatskasserne) izgrađene u sintezi renesanse i baroka. Pored zgrade Magistrata nalazila se kuća trgovca i prvog gradskog suca Ferdinanda Daniela Vesentina (1690.

stoljeća nalazile su se zgrade skladišta i solarski ured te se taj dio nazivao Solarskim trgom. Prema dokumentu o posudbi namještaja iz 1750. U 20. Na uglu prema Markovićevoj ulici br. dobilo je izgled pravog kazališta koje se sastojalo od pozornice. Zbog svog položaja na glavnom trgu kuća je bila idealna za stan zapovjednika mjesta. stoljeća. 11 bila je kuća ravnatelja Slavonske komorske inspekcije baruna Alexandra Johanna von Kallanecka. stoljeću niz građanskih kuća. Na južnoj strani trga nalazio se u 18. zbog čega se pretpostavlja da je baš tu bila najstarija osječka građanska ljekarna. Margarete. U početku se sjedilo za običnim stolovima. Tvrđavski časnici i građani organizirali su javne balove. Trojstva od početka 18. osnovanog 1857. Tijekom 18. stoljeću balkonska ograda dobiva secesijske karakteristike. 13. Gradsko poglavarstvo se obratilo biskupu Josipu Jurju Strossmayeru sa zamolbom da ga ustupi gradu za izgradnju klasične Velike gimnazije.. U Kuhačevoj ulici br. 1879. Arheološki muzej Od 1877. Na sjeveroistočnoj strani Trga Sv. Kuću je oporučno ostavio ocima franjevcima koji su je zbog potreba gradnje svog novog samostana zamijenili s vojskom za staru kuću generalata u blizini samostana. Na današnjem br. koja je kasnije došla u posjed građana. a nakon podizanja drugog kata 1765. Na tom je dijelu biskupija bosansko-đakovačka i srijemska imala svoje zemljište. Biskup Strossmayer potvrdno je odgovorio. najstarije u Osijeku. Nalazilo se na prvom katu sjevernog krila Glavne komande.. potvrđeno je da je postojalo kao stalno glumište. ali je pritom postavio uvjete: . gledališta s ložama i galerije. igre i zabave sve do 1918. stoljeću vlasnikom postaje mesar Mirko Kolčić koji je uklonio rozetu s plemićkim grbom nad kolnim ulazom i dao uklesati svoje inicijale. kipom Sv.U zgradi Generalata odsjedao je i austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Josip II. Tako u 20. u zapadnom dijelu kuće u kojoj je rođen. Predstave su počinjale u 18 sati zbog zatvaranja vrata tvrđe. 2 nalazila se kuća trgovca Mihaela Pejačevića sa zanimljivim baroknim detaljem. stoljeća u vlasništvu ljekarnika Franza Ludwiga Poccornyja. početkom 18. Sljedeća kuća u nizu (Kuhačeva 15) bila je krajem 17. podignuta je spomen-ploča violinistu Franji Krežmi. U istoj je zgradi bilo i sjedište društva Ressource. u zgradi se nalazio dio postave današnjeg Muzeja Slavonije. U zgradi je djelovalo i kazalište na njemačkom jeziku. prigodom svojih posjeta Osijeku. podignuta je kuća baruna Pejačevića. stoljeća izmjenjivali su se kao vlasnici građanski i vojni ljekarnici. 1895.

Zanimljiv detalj na crkvi predstavljaju dva tornja s kubetima nalik na lukovu glavicu (Zwiebeldach). na mjestu porušene Kasim-pašine džamije. u kojem je neko vrijeme u 18. tj. a od 1946. dva tornja i trodijelni zabat. koja je vezala tvrđavske objekte s vojnim skladištima. Mihaela. karakterističan za barok (Fenstergiebel). tu je započela izgradnja Biskupskog đačkog konvikta (sjemeništa) koja je već sljedeće godine počela s radom. Nacrt je izradio arhitekt Hermann Bollé u klasicističkom stilu. Trojstva 1898. Kupovinom dviju kuća sa zapadne strane Trga Sv. Ukidanjem isusovačkog reda 1773. Ulice starog grada [uredi] Unutrašnjim prostorom dominiraju dvije najvažnije prometnice: Cardo (Franjevačka ulica). Pored crkve Sv. Tlocrtno rješenje daje jednobrodnu građevinu s dva tornja u pročelju. Pročelje crkve podijeljeno je u pet ploha. 1. 1880. započela je izgradnja nove zgrade Velike gimnazije. samostan je pretvoren u vojarnu. a njime dominira župna crkva Sv. Trg Jurja Križanića [uredi] Crkva sv. Trojstva i Trg Jurja Križanića koji je tijekom vremena mijenjao svoja imena (Crkveni. Na temelju dobivenog biskupovog i kasnije vladarskog dopuštenja. podignuta između 1725. dok su na njoj isusovci predavali kao profesori. Mihaela Nekadašnjom Patkinom ulicom (Ulica Josipa Bösendorfera) povezana su dva glavna tvrđavska trga – Trg Sv. Danas se tu nalazi Glazbena škola "Franjo Kuhač". nosi ime svećenika Jurja Križanića. . da Slavonija i kraljevski grad Osijek ustupi prostor biskupiji za sjemenište. Biskup Strossmayer zaslužan je za podizanje još jedne važne školske ustanove. 3. djelovala i Klasična gimnazija. stoljeću. Jezuitski). Danas tu djeluje Ekonomska škola. i Decumanus (Ulica Franje Kuhača) koja je kao glavna magistrala povezivala istočni i zapadni dio tvrđave. da se u Osijeku podigne Viša djevojačka učionica. Trg ima trokutasti oblik. Mihaela nalazi se i nešto ranije podignut Isusovački samostan. i 1748. 2. da se nova gimnazijska zgrada lijepo i ukusno sazida i da bude na ures gradu i mladeži. koja je završena 1883.

a od 1947. . Susjedna zgrada (Kuhačeva 29) bila je prenoćište za vojne časnike i službenike te vojna ljekarna. U Glavnoj ulici su se zbog njezine važnosti nalazili mnogi vojni objekti. na br. na broju 31 nalazila se nekada najotmjenija osječka gostionica "K bijelom vuku" ("Zum weisen Wolfen"). Popločena je u drugoj polovici 19. U ulicu se ulazilo kroz Valpovačka vrata koja su srušena 1884. u prizemlju se nalazio Gradski muzej. književnika. 1918. 1912. te je u 19. zapovjedništvo tvrđavske posade. Kasnije je pripala osječkoj donjogradskoj pivarskoj obitelji Raith koja je oko 1890. čitavu zgradu dala u zakup gradskoj općini. po zanimanju pekar. 14 rođen i živio Franjo Ksaver Kuhač. Ona je spomenik kulture prve kategorije i ima tretman trajne zaštite. izgrađena je u drugoj polovici 18. Preko puta. i osječka ispostava zagrebačkog Državnog arhiva. prilikom izgradnje tramvajske pruge. u kojoj su izvođene i manje kazališne predstave. stoljeću poznata i kao Inženjerska (Inžinirska) i Mjernička. Na trgu je polovinom 18. Stambeni i sl. kuću je kupio susjed Leopold Übel. 8 postavljena je spomen-ploča iz koje se vidi da je u toj kući Franjo Marković spjevao jedno od svojih važnijih djela. stoljeća keramitom i asfaltom. stoljeća izgrađena Opskrbnička vojarna (Proviant-Kasserne) i vojno skladište za brašno. Križa taj se prostor nazivao i Franjevačkim trgom. Dobar primjer građanske kuće u tipičnom baroknom slogu predstavlja kuća trgovca Verkića iz tridesetih godina 18. Kuhačeva 9. stoljeća za komandu garnizona. Kad je 1734. Tu se nekada nalazilo tvrđavsko šetalište (Promenade). Istočna strana Kuhačeve ulice do Fakultetske ulice između dva rata zvala se Lisinskijeva. većinom izgrađenih u barkonom slogu uz poneke historicističke odlike. Jedna od najvažnijih ulica u tvrđavi bila je Glavna ulica. Građevinski. Isti fakultet koristi zgradu nekadašnje vojne straže i garnizonskog zatvora (Kuhačeva 20). preminuo njezin vlasnik Georg Roth. Društvo hrvatskih književnika postavio je spomen-ploču iz koje vidimo da je u kući na današnjem br. Iz Tvrđe se moglo izaći Tokarskom ulicom (Ulica Vjekoslava Klaića) i Vojničkom ulicom (Ulica Tadije Smičiklasa). a danas se u njoj nalaze Zavod za znanstveni i književni rad HAZU i Agencija za obnovu osječke Tvrđe. Ulica u kojoj se nalazi ova zgrada krajem 19. tj.Nekadašnjom Gimnazijskom ulicom (dio Ulice Ruđera Boškovića) i Ulicom Matije Petra Katančića ranije Provianskom (Opskrbničkom).). Nakon 2. Uglom Kuhačeve ulice i Ulice Danice Pinterović dominira zgrada Vojne bolnice koju danas koristi Prehrambeno-tehnološki fakultet. koja od 1913. svjetskog rata nazvana je Ulicom Franje Markovića. stoljeća bila je gostionica "Fortuna" ("Sreća"). Na uglu prema Ulici Ruđera Boškovića nalazio se Inženjerski ured. nosi ime muzikologa Franje Kuhača. Danas je sjedište Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske (Državne uprave za zaštitu spomenika kulture). Ona ju je preuredila u razne urede (Porezni. ep "Kohan i Vlasta". stoljeća (Kuhačeva 16). Prema Ulici Danice Pinterović (Kuhačeva 27) početkom 18. stoljeća dobiva ime Poštanska. Do 1936. Zgrada Gradske uprave Osijek. Stoga kuća pored stilske ima i kulturno- povijesnu vrijednost. a zbog blizine franjevačke crkve Sv. ali i niz građanskih kuća. može se doći do Trga Vatroslava Lisinskog. estetičara i profesora na osječkoj Klasičnoj gimnaziji.

. te carski i kraljevski vojni sud. Počeci Crtačke škole u Osijeku vezuju se za 1787. ju je prodao graditelju Ivanu Schmidtu. "Zlatni lav". ponovo je pokrenuta u današnjoj Firingerovoj ulici. a najstariji do danas poznati plan tvrđave na kojem je zgrada ucrtana vezuje se za 1786. Na istom je mjestu bila i gostionica "Kod ruže". stoljeća nastala je ulica K trima potkovama. a zatim Obrtnička. Zgrada Konjaničke vojarne (Cavallerie-Kasserne) podignuta je 1722. stoljeća vlasnik je bio pekar Eugen Faith. Zgrada Državnog arhiva u Osijeku prvobitno je služila kao vojarna (Neuthor-Kasserne). a na katu tvrđavsko zapovjedništvo. Nije poznata godina podizanja ove vojarne.Na jugoistočnom križanju Franjevačke i Kuhačeve ulice br. "Plavi šaran". Posebna je zanimljivost ove ulice u tome što je u devet građanskih kuća bilo čak sedam gostionica vrlo živopisnih naziva: "Crni medvjed". "K topu". Zapadnije se nalazio stan zapovjednika brigade izgrađen 1779. graditelju osječke tvrđave. 1752. nazvana po istoimenoj gostionici. On je staru južnu kuću srušio i izgradio katnicu na uglu. stoljeća više puta mijenjala vlasnike. Ulica je kasnije poznata pod imenom Vojarnička. 5 nalazi se jednokatna uglovnica. tu je sjedište Historijskog arhiva u Osijeku. 4 nalazila se već u 18. protezao se Vojnički trg s postajom vojne diližanse. jer se na početku te ulice nalazio Obrtni zbor (Ulice Danice Pinterović 1). "Zlatno sidro" i "Tri potkove". kada se i u Osijeku pojavila potreba za školovanjem obrtničkog pomlatka. u njoj je II. nazvane tako po barunu i generalu Johannu Stephanu von Beckersu. Uglovnicu je dao izgraditi u duhu kasnobaroknog tvrđavskog graditeljstva (u prizemlju poslovni. izgrađena 1714. jer su se na njezinoj južnoj strani nalazile tri vojarne: Neuthor-vojarna (danas Državni arhiv u Osijeku). Pored "Crnog medvjeda" nalazila se zgrada Crtačke škole čiji je dio i do danas očuvan. U drugoj polovici 19. Ulica Danice Pinterović krajem 19. kovački majstor. Do preseljenja u Gornji grad tu se u 20. stoljeću nalazila ljekarna Bulart. U staroj kući koju je Walter srušio nalazila se spomenuta gostionica. nalazile su se većinom stambene zgrade. stoljeću tvrđavska građanska ljekarna. stoljeća ulica se dijelila na Mesnički (zapadni dio) i Kovački sokak (istočni dio). Na njezinom zapadnom dijelu. . Zgrada u kojoj je bila gostionica "Crni medvjed" nalazila se na današnjem broju 18. stoljeća zvala se Staklarska. "Smeđi konjić". Walter je prizemlje nove kuće namijenio za gostionicu istog imena. a Franjo Ksaver Walter kupio ju je od njega 1765. a od 1800. Od 1992. Prvi učitelj bio je Antun Müntzberger. Škola je prvobitno bila u gradskoj vijećnici. U prizemlju su bile vojničke staje. Zbog dobrog mjesta (križanje tvrđavskog carda i decumanusa i tradicije stare gostionice). a na katu stambeni prostor). Od 1971. gimnazija Osijek). kada je dolazio u Osijek. poznatija kao gostionica "Zlatno sunce". pored Valpovačkih vrata. Na sjevernoj strani nekadašnje Beckersove ulice (Ulice Kamila Firingera). Povijest kuće može se rekonstruirati po arhivskoj dokumentaciji. U zgradi do nje bila je još jedna tvrđavska gostionica. a u blizini je bila i znamenita gostionica "Plavi šaran" u kojoj je odsjedao i prestolonasljednik Josip II. vlasnikom je postao Franjo Fritz. za 700 forinti. a početkom 20. najvjerojatnije 1766. Na sjevernoj strani u kući na današnjem br. U južnom dijelu tvrđave početkom 18. Kuća je tijekom 19. gimnazija Osijek. "Zeleni križ". a 1774. Cavallerie-vojarna (danas su tu stambeno-poslovne zgrade) i Donatti-vojarna (danas II.

gostioničar i vlasnik kuće u današnjoj Franjevačkoj ulici br. Najstariji naziv Ulice Kamila Firingera (K trima potkovama) vezuje se uz kuću na današnjem uglu Firingerove i Franjevačke ulice (Firingerova 6 i Franjevačka 1). 3. ili početka 18. Od 1735. Gostionica je bila veoma posjećena jer se nalazila na atraktivnom mjestu uz glavnu prometnicu (Franjevačka ulica) i blizu glavnog ulaza u tvrđavu (Nova vrata). Idući sjevernije. Po njihovoj kćeri. Johann Kohlhoffer bio je krajem 18. škola je poznata pod imenom III. Najstariji zabilježen spomen gostionice Tri potkove koja se nalazila u ovoj kući datira iz 1747. do 1855. od kojih se posebno ističe Plemićeva kuća (Franjevačka 5). i cijelo se vrijeme suočavala s nedostatkom prostora. podignuta nova zgrada Kraljevske velike realke. U 20. stoljeću u samostanu su djelovale dvije visoke škole na fakultetskoj razini (filozofsko učilište i bogoslovna škola). Kohlhofferova je ulica poznata po brojnim kućama u baroknom stilu. Preselili su se u bivši isusovački samostan u kojem su ostali sve do 1938. do polovice 18. koja je u arhivskoj građi poznata kao kuća Leibinger. stoljeća. udovi Plemić. i franjevci su se našli pod udarom jozefinskih reformi te su carskom odlukom iz 1783. Franjevački kompleks u Tvrđi bio je već u 18. stoljeća smještena i jedna od prvih masonskih loža u Osijeku. a podigao ju je tesar Zaharias Friedrich. građen od kraja 17. polazio ju je Vladimir Prelog. Zato se dio ulice od današnje Kuhačeve do Firingerove nazivao i Volovska ulica. stoljeća bila proširena na osam razreda. kupila ju je Marija. Kao i ostali crkveni redovi. stoljeća malo zna. da bi do kraja 19.. stoljeća poznati osječki građanin. a na katu je bio stambeni prostor. nakon što su franjevci od Ratne komore dobili zemljište starog generalata (južno od Klanca do Bösendorferove ulice). U njoj je krajem 18. Taj je dio povezan s ostatkom samostanskog kompleksa kada je podignut luk preko Klanca. udovica kipara Vatroslava Doneganija. kuća je dobila ime. od kraja 19. kada su se ponovo vratili u svoj prostor. stoljeću nosi ime Mate Grškovića. stoljeća poznata kao Kohlhofferova. Kohlhofferova se ulica danas naziva Franjevačkom.. profesora i ravnatelja Klasične gimnazije i Više djevojačke škole. U 18. Od 1992. To je jedna od najstarijih kuća baroknog stila iz 18. Kohlhofferovu ulicu presijeca nekadašnja Patkina. Vlasnik je bio kovački majstor. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Križa posvećena 1732. Nedaleko se nalazi i kuća koja se smatra najstarijom građanskom kućom u Tvrđi. opreme i materijalnih sredstava. Od Novih vrata (južnog ulaza u tvrđavu) pa sve do tvrđavskog šetališta protezala se Novogradska ulica. do 1921. . Jedan dio zgrade Crtačke škole bio je srušen te je na tom mjestu od 1887. franjevci su bili ravnatelji i profesori na osječkoj Klasičnoj gimnaziji. Realka je prvo djelovala kao mala trorazredna škola. gimnazija Osijek. i 19. stoljeća. pa otuda ime gostionice.. "Novi" samostan istočno od crkve građen je od 1731. Nakon 1918.Crtačka škola djelovala je na tome mjestu do 1872. Na mjesto nekadašnje Sulejman-hanove džamije podignuta je crkva Sv. Istočno i zapadno od crkve nalazi se samostan. radila je pod imenom Muška realna gimnazija. nazvana tako po istoimenoj gostionici. Zlati. Dolazak franjevaca u Osijek vezujemo uz oslobođenje grada od osmanske vlasti 1687. a i zbog vojnih razloga. ne samo za Osijek nego i za cijelu Slavoniju. stoljeću važno žarište kulture i obrazovanja. stoljeća. O njezinim se vlasnicima do početka 20. S kraja je 17. do 1733. Od 1919. To je prvobitno bila kuća zidara Jakova Neuperta. Od 1779. morali napustiti svoj samostan. 1917. do 1890. U prizemlju se nalazila vrlo popularna osječka gostionica "K zlatnom volu".

a posebno biskup Strossmayer. Kod kugle. Zajca. Na prijelazu iz 19. da bi 1990.obje su dobile najviši naslov među školama u franjevačkom redu: "Generalni studij I. Od vojnih objekata u Fakultetskoj ulici posebno se isticala Donja oružana. Carska (istočna) i Valpovačka (zapadna). stoljeće nazivala se Kasarničkom i Topničkom ulicom što ukazuje na koncentraciju vojnih objekata. stupnja u franjevačkom redu". Johann Kohlhoffer. sredstvima zaklade podignuta je Zemaljska bolnica u Donjem gradu. 2 nalazi se kuća koju je 1774. ali i za potrebe gradske općine. U vremenu nakon 2. Ona je radila za potrebe franjevačke provincije Bosne Srebrene. postala Fakultetskom.sjeverni. svjetskog rata nosila je ime skladatelja Ivana pl. 31 bila je zgrada pošte i ravnateljev stan. u Gornjem gradu. Prolazeći ispod svodova dolazimo do Fakultetske ulice. podigla je na kat i u nju smjestila poštanski ured. Od četiri ulaza u tvrđavu do danas je ostao samo jedan . . Vjeruje se da je njegovo tijelo zazidano s vanjske strane bedema. Najraniji naziv ove ulice opet vezujemo uz jednu gostionicu. Sirotište [uredi] Johann Kohlhoffer bio je jedan od trojice osječkih građana koji su ustanovili zakladu za gradnju sirotišta u Osijeku. kupila Fortifikacijska uprava. godine natječaj. filozofskom i teološkom obrazovanju. Zbog slabe opremljenosti i malih prihoda tiskare osječka komorska općina objavila je 1775. ulica se zvala i Oružanska. stoljeću osječki franjevci dosegli su europski standard u crkvenom. Naime. Isusovac Cristian Monsperger imao je glavnu inicijativu u stvaranju zaklade. Iste je godine donjogradski kožar Josef Huttler sastavio sličnu oporuku. studij je prestao s radom. tu je sjedište Poštanskog i brzojavnog ureda koji je počeo raditi kao treći takav ured u Hrvatskoj. u 20.. samostana i učilišta. Redovan poštanski promet uspostavljen je u Osijeku već 1692.. potresen smrću svoje mlade kćerke jedinice. Upravo zbog oružane koja se u njoj nalazila. odlučuje cijelu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostaviti gradu Osijeku za gradnju sirotišta. Godišnje je studiralo 15 do 20 studenata koji su zajedno s profesorima stanovali u samostanu. U vratima se nalazi spomen-ploča graditelju osječke tvrđave generalu Johannu Stephanu von Beckersu. U starom dijelu samostana prema Akademskoj (danas Fakultetskoj ulici) od 1735. Tu je studirao glasoviti Matija Petar Katančić. Već u 18. po najstarijem fakultetu u Osijeku u sklopu franjevačkog samostana. temeljem kojega ju je otkupio Ivan Martin Divald. a prvi ravnatelj pošte bio je Johann Gaspar Hann. 1849. a predavao gramatičar Marijan Lanosović. djelovala je prva tiskara u Osijeku. Stara pošta [uredi] Najstarija pošta u Osijeku nalazila se u Tvrđi. Vodena vrata. Na uglu današnje Kuhačeve i Markovićeve ulice br. 1783. a 1874. Odlukom cara Josipa II. Nalazila se na uglu prema ulici koja je dobila ime po jezikoslovcu i slavistu Vatroslavu Jagiću. sredinom 1782. Rušenje zidina Tvrđe [uredi] Utvrda je imala četvora vrata: Nova (južna). Mnogi su se građani zauzimali za njezino vraćanje u Osijek. Kraljevska ugarska komora povukla je zakladu u Budim dajući je na posudbu mađarskim velikašima. Vodena (sjeverna). U današnjoj Kuhačevoj ulici br. Sirotište je podignuto tek 1869.

iz 1783. graditeljskim i povijesnim značajkama osječka Tvrđa predstavlja spomenik svjetske baštine nulte kategorije kojega je nužno i potrebno zaštititi. stoljeća tvrđava je postala neprikladna za vojsku. (Karlovog) i 8. Iako je znatan dio tvrđave do danas nestao. grad Osijek može se pohvaliti činjenicom da je jedan od malobrojnih gradova u Hrvatskoj koji ima na svom prostoru skladno povezanu baroknu urbanu jezgru i vojnu utvrdu. Po svojim stilskim. Zbog brzog razvoja ratne tehnike i skupog održavanja postojećih vojnih objekata. (Eugenijevog) bastiona s vodotornjem. . krajem 19.Tijekom vremena vojno se značenje osječke tvrđave smanjivalo. Rušenje tvrđavskih zidina započelo je 1923. Osim toga. a naročito nakon odluke cara Josipa II. osječka javnost i gradska uprava zahtijevali su rušenje tvrđavskih zidina jer su one ometale gospodarski razvoj Tvrđe i prometno povezivanje Gornjeg i Donjeg grada. kojom se vrhovno zapovjedništvo vojske za Slavoniju i Srijem preselilo u Petrovaradin. i početkom 20. i trajalo do 1926. Tako su do danas ostali očuvani samo dijelovi 1.