GLAZBA 2.

0

GERD LEONHARD
PREVEO I OBRADIO: ZVONIMIR DUSPER - DUS

2

SADRŽAJ
Predgovor hrvatskom izdanju Uvod Osam predviđanja o budućnosti glazbe Kada glazbeni proizvodi postanu glazbene usluge, a pristup zamijeni vlasništvo, i potrošači postanu pravi pokretači biznisa – hoće li torta biti veća za sve? Niše su zlato Glazba 2.0: Neizbježni glazbeni eko sustav Ograničen sustav = Ograničene prilike Još malo o iznajmljivanju nasuprot posjedovanja glazbe Veća pizza, veći trokutići Moć se čak i u svijetu glazbe premješta na rubove mreže Uzlet «kulture sudjelovanja» Glazbena industrija: Prava će se promjena desiti tek kad bol postane prevelika Manifest «Flat fee glazba» i glazba kao voda Zašto će veliki diskografi ponuditi mp3-ce za najviše 18 mjeseci Vive la France: Apple, iPodovi, piratstvo podržano od vlasti i... istina Korisnici se stapaju s autorima Glazbena kompanija budućnosti Kritički osvrt na long tail teoriju i knjigu Chrisa Andersona Zaboravite kontrolu distribucije samo privucite pažnju! Glazbena industrija zbog piratvstva prijeti internet providerima – ludilo se nastavlja Francuska i Njemačka se pridružuju skandinavskim zemljama u pokušaju borbe protiv iTunesa kompanije Apple 97 91 90 87 71 74 83 68 53 51 42 45 39 41 14 27 29 37 5 9 11

3

0? izvještaj “vruće.. hladno” s CISAC-ovog skupa o zaštiti autorskih prava u Briselu Otvoreno pismo Gerda Leonharda nezavisnoj glazbenoj industriji Objavljivanje glazbe – prigrlite neizbježno: Project Playlist. nego o osvajanju njihovog interesa – pažnja je novac! Ukinite DRM ili postanite beznačajni Brana puca: DRM je gotov ! Prodaja glazbenih CD-a u Americi pala je u 2006.Prodaja glazbe 2.0 Flat rate za digitalnu glazbu 171 173 176 169 160 162 154 157 142 144 151 139 4 . Seeqpod i .0: Ne radi se o tome da 99 102 109 112 115 117 119 122 126 ljude tjeramo nešto odmah kupiti..0 Što bi Negroponteova inicijativa “Laptop za 100$” napravila za budućnost glazbe i medija ? Nacrt logike flat ratea za glazbu Rekordna cijena albuma grupe Radiohead: 0$ Ekonomija sadržaja: Sve vijesti koje su dobre za klikanje Bijeg od glazbe 1. za 13% Pandora će isključiti korisnike izvan Amerike Warner Music otpušta 15% radne snage u Velikoj Britaniji Strmoglavi pad velikih diskografa: Nazire li se kraj glazbe 1.0 je kao Google Reader On-Demand streaming glazbe na socijalnim mrežama i blogovima TV 2. Sonific Ilegalno skidanje glazbe doseže rekordne visine Ekonomija pažnje i glazbena industrija Radio 2.

0 zapravo samo prijelaz na 3. “moderan” to sigurno nije :) tehnologijama općenito. naravno. nedugo prije pojave ove knjige u mojem životu formirao sam novi bend Dus & The Mosh Mislits. među kojima nas. još nisam naišao na odgovarajući prijevod ovog termina. od prijatelja i kolege Janka Novoselića. Marketingom (komercijalnim ali i političkim!) 2. višak možeš lako pretvoriti u novac.PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU Tematika “2. pa smo.0? I. sinulo mi je: ovo bih trebao pokušati prevesti i predstaviti hrvatskoj javnosti! Sadržaj mi je odgovarao jer se cijeli život bavim cutting-edge (a propos prevođenja. u kojem po prvi put sam pjevam neke svoje pjesme. i odustajanje od tradicionalnih očekivanja i (nerealnih) projekcija budućnosti. Original Music 2.0.0. živjeti u 2.lessthanaminute. Kako god to zvučalo jednostavno. naposlijetku. sad bombardirani i Novinarstvom 2. samo je neravnomjerno raspoređena – da citiram Johna Cage-a (taj sam citat. a poslovni princip vrlo jednostavan – ako je privučeš dovoljno da se posuda prelije. a posebice onima iz mojeg profesionalnog područja. uostalom. Nakon pročitanih desetak stranica.0. ljubitelje glazbe i/ili glazbene profesionalce. ona je već tu. zar ne bi upravo to bila odlična ilustracija za Glazbu 2. makar je već u ovom trenutku (Svibanj 2009. najviše zanima upravo tema ove knjige – Glazba 2.0. Osim toga.com) koji je obavio nezahvalan (čitaj: besplatan :) posao provjere slovkanja i pravopisa.0 i drugim raznim inačicama tog fenomena. Riječ je o promjeni iz sustava kojim je dominirao princip “od-vrha-prema-dole”. Priča o ovom prijevodu toliko je povezana s građom opisanom u knjizi da osjećam da mi je dužnost prenijeti je u par rečenica. i nekako osjećam otpor prema tome da tu glazbu predstavim na tradicionalan način. u kojem korisnici/potrošači svojim sudjelovanjem u interaktivnim online mrežama grade tkivo budućih socijalnih ekosistema. Budućnost ne dolazi.0 (pod nekomercijalnom creative commons licencom i u PDF formatu) dobio sam emailom negdje oko Božića 2008.0 sustav promišljanja o ulozi interneta u našim 5 . “pokupio” iz ove knjige :-) . Sociologijom 2.0 svijetu znači imati hrabrosti za radikalnu promjenu svojih navika. baš kao i Valentu Samardžiji (www. a to je glazba.0” u posljednje vrijeme sve više okupira medije (nove i stare :-). točno znaš od čega drugi dan boli glava . kojem se ovom prilikom zahvaljujem.0. osim već razvikanim Webom 2. u sistem “od-dole-prema-vrhu”.-) Prijevod besplatne digitalne knjige učinio mi se dobrom prilikom da uputim širi krug ljudi u to čime se trenutno bavim.) sasvim izvjesno da je 2. Pažnja je postala nova valuta. Ekonomijom 2. Kad si s ove strane šanka.

životima, učiti i napredovati najbolje je korak po korak – a knjiga Glazba 2.0 čini mi se prihvatljivom verzijom tog nužnog prvog koraka u smjeru educiranja hrvatske javnosti o značenju pogleda na svijet kroz 2.0 naočale za glazbu i glazbenu industriju. Što se tiče toga tko sam i što sam, mislim da najbolje o meni govore moji radovi (preko 300 kompozicija raznih stilova, dvadesetak albuma i više stotina singlova, remikseva, reklama, špica i jinglova za domaće i strano tržište, glazba za dva nacionalna središnja TV dnevnika, 15 kazališnih predstava, 4 filma i 4 TV – pogledajte www.zvonimirdusper.com, www.sumosonic.tv, www.idmmusic.com i youtube kanal sumoaudiodesign). Što se tiče mog internacionalnog iskustva, kao Dus iz projekta Eddy&Dus (andegdota iz života: jedan je fan jednom upitao: Jesi ti onaj Eddy&Dus? Velim, ne ja sam samo Dus. On veli: Aaa...To su dvojica? .... Nemreš bilivit :), dospio sam na UK Club Top 10 listu časopisa DJ s pjesmom Starlite, proputovao Europu, su-osnovao Kontrapunkt, su-pokrenuo Kontrapunkt festival, remiksirao Sun Ra, Archie Sheppa i Ennia Morriconea, dospio na jednu glavnih pozornica legendarnog Glastonbury festivala, i - ušao u povijest pojavivši se u pjesmi Ede Majke. Trenutno radim i djelujem kao suvlasnik i upravitelj Sumosonica, branda za glazbenu produkciju, u kojem sam partner s Tomom J. In der Muhlenom. S Tomom tijesno surađujem i u drugim područjima vezanim uz poslovanjem njegove tvrtke IDM Music koja je i moj glazbeni publisher. Tako se bavim i informatikom, posebice konverzijama glazbenih baza podataka (za IDM Music), realizacijama web/IT projekata u suradnji s tvrtkom Adikcija (IDM Music, Radio 101 i drugi, pogledajte www.adikcija.com i www.glazbeni.info), i raznim drugim vezanim poslovima koji nalete. Krajem 2008. pokrenuo sam i svoj kantautorski bend pod nazivom Dus & The Mosh Mislits (u kojem sviraju i pjevaju još i Janko Novoselić, Davor Ivelić – Chupi i Nikola Marjanović), a od travnja 2009. redovno pišem i blog pod nazivom Glazba 2.0 – Budućnost glazbene industrije (www.glazba20.com). Toliko o meni, dovoljno a i previše - obzirom da ovo ipak čitate zbog nekog i nečeg drugog, a to su Gerd Leonhard i Glazba 2.0! Gerd Leonhard poznat je kao odličan govornik, i to se osjeća u njegovom pisanju. Stoga sam se trudio ostati vjeran duhu autorovog stand-up stila, što bi bilo nemoguće (barem meni) da nisam određen broj engleskih termina i kovanica ostavio u izvornom obliku. Prelistavajući recentne informatičke časopise utvrdio sam da to i jest trenutni standard – nešto se prevodi, a nešto ostavlja na engleskom. U krajnju

6

ruku, što možemo očekivati od googlanja (guglanja? ;-) hrvatskog prijevoda kovanice koju je smislio poznati autor engleskog govornog područja? Što se tiče osobitosti samog prijevoda, istaknuo bih da je u originalu često korištena riječ artist (umjetnik) u kontekstu glazbene industrije. Smatram da prijevod umjetnik, mada točan, ne odgovara našoj jezičnoj praksi u tom kontekstu, pa sam ga koristio rjeđe i to samo kad sam osjećao da je takav prijevod neophodan za ispravno razumijevanje. Ovakvi jezični izazovi pokazuju koliko je način na koji mi doživljavamo glazbu i glazbeni biznis različit i udaljen od dominantnih anglo-saksonskih standarda. To se može učiniti manom, ali u kontekstu Glazbe 2.0 može biti i prednost. Ako uspijemo preskočiti već natrunulu stepenicu hiperkomercijalizije glazbe 90-tih, mogli bi čak osjetiti i prednosti olakšanog prelaska na sustav Glazba 2.0. Kod nas se izvođači već, više-manje, i onako sami brinu za svoje karijere, ugovori s diskografima ne donose praktički nikakvu dobit, a uz to zahtijevaju odricanje od (dijela) autorskih prava, a pojam glazbenog menadžera, kakav se spominje u knjizi, koji ne brine samo o koncertima, već o cjelokupnoj karijeri (diskografija, promocija itd), za neki fiksni udio u profitu – zvuči kao da je stvoren u ovim krajevima. Doduše, možda će trebati malo poraditi na iskrenosti, transparentnosti i viralnom marketingu :) I za kraj, nešto od mene osobno vezano uz ovu tematiku. Kad pročitate knjigu i “sve vam bude jasno” o Glazbi 2.0, možda vam ipak u glavi ostanu zvoniti pitanja različita za dvije skupine čitatelja. Evo mojih odgovora: - ako ste korisnik/ljubitelj glazbe: Zašto bih uopće ikad počeo plaćati makar i neku siću za ono što sad imam besplatno (svu moguću glazbu koju poželim)? Jer glazbu volimo, a nije lijepo “krasti” poljupce. Pravi poljubac je obostran. Skidanje je, svi to dobro znamo “u duši”, “prljavo”, a naročito kad skidamo glazbu koju stvarno volimo. Zbog ovog se ljudi i prekrcavaju s mp3-cama pa imaju par desetina Gb glazbe – to je kao kad ljudi prežderavanjem pokušavaju zatomiti loše osjećaje. Na kraju, nekad nepojmljiva količina glazbe trune na skrivenim folderima terabajtnih tvrdih diskova, a oni ništa od toga ne slušaju, nego upale radio ili gledaju TV. Kad bi autori znali i htjeli da skidamo njihove pjesme, naše bi navike možda ostale slične, ali bi se osjećaj bitno promijenio, a ugodnost rada značajno unaprijedila (nema virusa, nepotpunih fileova, loših mp3-ca, krivih verzija i tagova itd.), naravno - kad bi cijeli sustav uredili u skladu s principima Glazbe 2.0 opisanim u ovoj knjizi.

7

- ako ste glazbeni profesionalac u bilo kojem smislu: Zašto bih išta mijenjao ako mi ovako (relativno) dobro ide? Zašto bih nešto dao besplatno svima, ako mogu to barem tu i tamo prodati za neku stvarnu lovu? Zato što se svijet u posljednjih desetak godina toliko promijenio da zapravo uopće više nije bitan sadržaj, već pažnja koju on ostvaruje. Vaših sve manje i manje prodanih primjeraka uskoro će privlačiti toliko malo pažnje da ćete odjednom, u naglom rezu, ostati bez 90% svih prihoda. Jednostavno, za vas se više neće znati. Pregazit će vas gomila dostupnih i fleksibilnih brandova koji razumiju principe 2.0 i koji novac hvataju gdje god stignu, što je često par koraka dalje od mjesta na kojem ste ga navikli dobivati tako da samo skupite ruke i stavite ih ispod pipe iz koje je on curio. I, najvažnije od svega, dati nekome mp3 besplatno ne znači dati nekome pjesmu, a najmanje to znači odustati od ideje da se od glazbe može živjeti. Mislite o mp3-cama kao o vašim vizit-kartama ili prospektima, putem kojih ćete korisnike upoznati s vašom glazbom i dovesti ih do “rampe” na kojoj ćete im naplatiti prolaz – ali samo ako su stvarno sigurni da žele na drugu stranu! Nema “muda pod bubrege”, ljudi sad žele platiti samo za proizvode osvjedočene kvalitete. Dakle, idemo svi skupa hrabro u svijetlu i šarenu budućnost Glazbe 2.0! Zvonimir Dusper - Dus

8

zasigurno jedna od prednosti tiskane knjige – ako je dobra. ne mijenjajući pritom njihov sadržaj u prevelikoj mjeri. Glazba Kao Voda). Originalni sadržaj nije stoga značajnije mijenjan. po meni. predvorjima hotela. što bi također trebalo pružiti ugodno i aktivno iskustvo čitanja – čak i ako se skače naprijed-nazad. To je.UVOD Dobro došli u “Glazbu 2. Flat rate za glazbu.0”! Ova knjiga je uređena zbirka mojih najboljih eseja o budućnosti glazbene industrije i nastavlja se na rad predstavljen u mojoj prvoj knjizi The Future of Music (Budućnost glazbe) koju sam napisao zajedno s Daveom Kusekom. kao.0. Mjereno Internetskim vremenom (a i meni se ponekad tako čini). samo su pročišćeni gramatika i pravopis. “the Usator”. Oni su blisko povezani i s nekolicinom ostalih pojmova koje sam suiskovao i s kojima me povezuju: “Music Like Water” (GKV. “the Flat Rate for Music”.0 bez da mora klikati i preskakivati stotine web stranica i linkova. O digitalnoj glazbi i sljedećoj generaciji glazbene industrije pišem i blogiram već gotovo četiri godine – u avionima. to je prava vječnost! Mada su moje poruke i stavovi na razne načine možda pomalo i evoluirali. ima i puno drugih – ne tvrdim da sam upravo ja izmislio ovu kovanicu!) počeo nazivati Glazba 2. vlakovima. i kući. nastao iz sve popularnijeg pojma “Web 2. u ovoj ih knjizi želim samo fino ugoditi. i “People Formerely Known As Consumers”. a koja obuhvaća principe na kojima je temeljena nova inačica glazbenog biznisa.000 blog postova i preko 20 eseja. Kako bih sačuvao vremenski slijed i kontekst trenutaka u kojima su moji tekstovi iz protekle četiri godine pisani. Drago mi je primijetiti i to da su se neka od mojih predviđanja obistinila. znači. može zadržati moju pažnju od korica do korica. “Feels Like Free”. odradila okej posao! Kad sad bacim pogled na neke od 1. Svi su zapisi predstavljeni u kronološkom slijedu (tj. da su velike glazbene kompanije otpisale DRM – moja je kristalna kugla. jasno mi je da je daleko najbolje pokrivena tema upravo ono što sam (ne samo ja. “Friction is Fiction”. stariji prethode novima). konferencijskim dvoranama. na primjer.0. do 2007.0”. i za razliku od weba ne ostavlja mi puno 9 . taksijima. Kako čitatelj prolazi razdoblje od 2003. autobusima. Knjiga pobliže opisuje kako će po mojem mišljenju stvarno izgledati glazbene kompanije iduće generacije – otuda i opisni pojam Glazba 2. glavne poante i vizije baš se i nisu puno promijenile. ideja je bila da se čitatelju omogući da uroni u teme vezane uz Glazbu 2. može jasno promatrati evoluciju mojih ideja i izraza.

i po knjizi mogu kasnije preskakati pa mi ostaje korisnom i nakon što sam je pročitao. objave dijelove na blogovima itd. bilo preko bloga na www.com. dok god je riječ o ne-komercijalnoj upotrebi.prostora za vrludanje. remiksiraju. citiraju ga.0 – pa da krenemo! Gerd Leonhard Basel. Switzerland Siječanj 2008. Za kraj. još nešto o Creative Commons licenci koju koristim za ovu knjigu: Čitatelji su slobodni i dapače ohrabreni da koriste sadržaj ove knjige. Osim toga. i bilo bi mi jako drago da dobijem vaš odaziv.com ili na email gleonhard@pobox.mediafuturist. i uz uvjet da uvijek navedu originalni izvor. Nadam se da ćete uživati u ovoj zbirci eseja. 10 . Glazba 2.

ZAHVALE I UZORI Puno je velikih ljudi utjecalo na mene tijekom proteklih deset godina u digitalnoj glazbi i istraživanjima medija. Bez njih. Mislim da je to objavljeno u prilogu New York Timesa još 2002: http://tinyurl. ne bih uopće pisao. ili na druge načine). i bez onog što su sa mnom podijelili (bilo osobno.com • Guy Kawasaki • JD Lassica • Jeff Jarvis Buzz Machine • Jeremy Silver • John Perry Barlow • Joi Ito • Larry Lessig • Marc Schiller’s Blog • Mark Cuban Blogmaverick • Martin Tobias • Paid Content • Paul Saffo • Robert Scoble • Scott Karp/Publishing 2. Među njima su: • David Bowie i njegovo spominjanje moje omiljene doskočice “Glazba će biti kao voda”.0 • Seth Godin • Seth Goldstein’s Social Media • Techcrunch • Techmeme • William Patry Blog 11 .com/yt6gm7 (Izuzetno mi je drago što su napokon otvorili svoje arhive pa to možete uistinu i pročitati!) • Jim “Rezevoar novca” Griffin – velik um i dobar prijatelj • Richard Branson (i njegova autobiografija) • Larry Lessig i ljudi iz Creative Commonsa • Don Tapscott i njegove knjige (posebice Wikinomics) • Chris Anderson i njegova knjiga Long Tail (Dugačak rep) • Glen Hiemstra iz Futurist.-) i EFF • Kombinacija kreativnog kaosa i “mudrosti masa” koja stiže kroz Pho List A potom svi ti ljudi koji su na mojoj listi blogova koje stalno čitam: • Chris Anderson Long Tail • Fred Wilson: A VC in NY • David Galbraith • David Hornik • David Porter • Dennis Harsager • Digital Lifestyles • Doc Searls • Eliot’s Listening Post at Wired • Futurist.com • John Perry Barlow (to ste mogli i očekivati .

12 .

LISTOPAD 2003: OSAM PREDVIĐANJA O BUDUĆNOSTI GLAZBE IZ ESEJA U ORIGINALU OBJAVLJENOG ZA AMSTERDAMSKI KLUB (KOJA. JOŠ DRŽE VODU!) 13 . ZA DIVNO ČUDO.

većim dijelom. i glazba će postati dijelom svega što je nekad bilo “samo slika”: od oglašavanja bogatog medijima. branding i promociju. Glazba je postala proizvodom pojavom snimanja (ploča. traka. VEĆA TORTA. u dućanima i kafićima. kolodvorima. programa u automobilima. koristeći vlastite ekipe za marketing. Cijene CD-a završit će na otprilike 35-50 kuna po primjerku. PRISTUP: Uskoro. RAZNOVRSNO I SVEPRISUTNO: Širok izbor glazbe bit će prisutan posvud. U budućnosti. KRENI IZRAVNO: Veliki izvođači sve će se više oslanjati na vlastiti “brandability” i pristupat će – kroz svoje menadžere –svojim potrošačima direktno. a prihodi od licenciranja eksplodirati u skladu s time. Ali. JEFTINIJE ŠNITE: Današnji modeli plaćanja glazbe biti će u potpunosti nagriženi digitalnim glazbenim uslugama (legalnim. 3. 2. omogućujući potrošačima punjenje njihovih glazbenih uređaja na aerodromima. 14 . i. uz korištenje svih vrsta bežičnih veza i kao i ostalih oblika mrežnih tehnologija na-zahtjev i određene namjene. bilo gdje. uz 75% populacije na glavnim tržištima u ulozi aktivnih potrošača – i torta će postati tri puta veća. Glazbu ćemo doživljavati (i koristiti) kao vodu. 6. i vrijednost dodanu kroz bezbrojne usluge. što je najvažnije. gledajte na “diskografa” kao na “glazbeno-komunalnu tvrtku”. UMJESTO VLASNIŠTVA. ili rezultat kolekcionarske strasti. onima koje nisu legalne) i jakom konkurencijom ostalih proizvoda za zabavu. i – ako se industrija uspije prilagoditi modelu zasnovanom na prodaji usluga – eventualno dosegnuti 350 do 700 kuna po osobi godišnje. potrošači će imati pristup “njihovoj” glazbi bilo kad. 4.1. upotreba glazbe će cvjetati. i fizičko posjedovanje glazbe će biti više hendikep. CD-a) i stvaranjem industrije kojoj nije trebalo puno da shvati da je prodavanje butelja puno unosnije od prodavanja vina u rinfuzi. GLAZBA KAO VODA: Glazba više nije proizvod nego usluga. MMS-ova i digitalnih kamera. preko interaktivnih slide-show-ova. 5. jednu cijenu za više kanala s višestrukim korištenjem. PRISTUP GLAZBI IZ VIŠE TOČAKA BITI ĆE STANDARD. ukupna konzumacija i upotreba glazbe ravnomjerno će rasti. pa sve do oglašavanja u časopisima (!). Pojavit će se “tekući” principi formiranja cijena koji će uključivati pretplate. pakete različitih sadržaja.

SOFTVERSKA DRUŠTVA ZAŠTITE: Društva za zaštitu prava na javno emitiranje (kod nas HDS-ZAMP) vjerojatno će prestati postojati u obliku u kojem ih poznajemo. potpuno transparentno. i ostatak ponude zasnovan na mobitelima napredovat će izuzetno brzo. i. MMS. 8. koja nazivamo DRM (digital rights management) i (što je bolje) CRM (customer relationship management). MOBILNA MANIJA: Mobiteli i ostali bežični uređaji na kraju će iskoristiti i posrkati više “sadržaja” nego bilo koji Internet servis ili P2P klijent. 15 . prvo u Europi i Aziji. i rješenja za trenutačno plaćanje posao će obavljati brže. bežični streaming zvuka i slike. Java igrice. a zatim i u SAD-u. Cjelovita tehnološka rješenja koja se sastoje od vodenih žigova i zvučnih otisaka prstiju. naravno. Real-music ringtonovi.7. administacija/računovodstvo. aplikacije i-Mode tipa. monitoring. jeftinije.

ŠVICARSKA).LIPANJ 2004: KADA GLAZBENI PROIZVODI POSTANU GLAZBENE USLUGE. 16 . NEZNATNO ISPRAVLJANO U STUDENOM 2007. I POTROŠAČI POSTANU PRAVI POKRETAČI BIZNISA – HOĆE LI TORTA BITI VEĆA ZA SVE? U ORIGINALU OBJAVLJENO ZA KATALOG KONFERENCIJE M4MUSIC 2004 (ZURICH. A PRISTUP ZAMIJENI VLASNIŠTVO.

Način na koji zabavna. Vješti nezavisni igrači imat 17 . i. stoga. U 2004. Digitalna plima ne može se preokrenuti. a vlastiti nas izumi tjeraju na preispitivanje starih i puno puta iskušanih pretpostavki. televizija. a prestaje biti proizvod. puno zreliji dolazak kompanija vezanih uz digitalne medije. izdavaštvo itd. kompozitori itd. producenti. “LJUDI NEKAD POZNATI KAO POTROŠAČI” – MEDIJE BUDUĆNOSTI SVE VIŠE POKREĆU KORISNICI • • • • • • • Sadržaj stvaraju/biraju korisnici Mehanizmi za korisničko ocjenjivanje/filtriranje Mobilni zaobilazni kanali Korisničko obilježavanje i socijalno pretraživanje “Mudrost masa” Virusni pri<<ncip “od miša do miša” mijenja marketing Remiksiranje i mashing Zanimljiva nuspojava: Industrija koja je nekad bila (po lošem) poznata zbog svog stila “odozgo-prema-dolje” mora sad naučiti kako prihvatiti princip “odozdo-premagore”. godini već smo vidjeli drugi. tekstopisci. i one sa sobom donose veliku nesigurnost. natjerani nezaustavljivim padom u prodaji CD-a.Glazbena industrija je usred vrlo uzbudljive i donekle stresne prijelazne faze – faze koju će i ostale takozvane “industrije sadržaja” (film. i vi i ja. Sedam godina nakon prve velike “revolucije” digitalne glazbe i bolnog pucanja dot. izmijenio zauvijek. i industrija “sadržaja” moraju voditi svoje poslovanje se. “kad dođe plima svi plutaju”. Pobjednici su: Stvaraoci. predvodnici industrije počinju pratiti trag koji su potrošači već davno ucrtali: sadržaj postaje usluga. glazbenici.com mjehurića. digitalne tehnologije jednostavno su postale dijelom našeg životnog stila. “Kreativci” (tj. Puno promjena je pred nama.) morati savladati. U isto vrijeme.) i njihovi zastupnici napokon polako počinju shvaćati što im je druga generacija glazbenog biznisa pripremila na tanjuru: direktan pristup publici i gubitak kontrole. Ljudi Nekad Poznati Kao Potrošači. ali i ocean prilika. “korisnici”. Digitalne su tehnologije – mada još uvijek nezgrapne i nedovoljno ugodne za korisnika – postale neodvojiv i svuda prisutan dio naših života. medijska. ali brojnije izvore zarade. Naše navike su se izmijenile. čini se.

i tek je nedavno stigla do široko prihvaćenog digitalnog skidanja “bestjelesne” glazbe. Glazbena je industrija već prošla kroz promjenu od voštanih ploča do vinilnih. u industrijsko društvo (gramofonska ploča i CD) i nazad u informatičko društvo i digitalnu glazbu. i kako visoki stupanj povezanosti povećava žudnju za većom količinom sadržaja (i vice versa!) postajemo napokon spremni za neke ozbiljnije promjene u načinu na koji vodimo biznis. Sve je to prava poslastica za potrošače. Širokopojasni Internet ubrzano postaje standardom. i često kritizirane “oligopolije sadržaja” koje mnogi od najmodernijih ljubitelja glazbe i P2P(peer-to-peer) djelitelja glazbenih zapisa izuzetno mrze (i to s opravdanim razlogom). bezbrojne izbore i niske cijene u startu! OD USLUGE DO PROIZVODA I NAZAD Zanimljivo je da je glazba već preživjela transformaciju od usluge u proizvod i nazad u uslugu: iz pred-električne ere poljoprivrednog društva. manje ograničenja. Glazba je jednostavno bila usluga (kao što je to još uvijek u mnogim zemljama u razvoju. naporne legalne okvire koji služe samo sebi samima. da upotrijebim jednu od onih dobrih starih zveketavih kovanica iz Silicijske Doline. i jednako tako. jednostavno stoga što mogu biti agilniji. a umjetnici su bili utjecajni i ugledni. zbog čega će oni u Glazbu 2.0 pohrliti puno brže. preskačući cijeli period orijentiranosti na proizvod). Drugim riječima. monetizacija glazbe donijela nam je glazbenu industriju. jer obećava veću vrijednost. od Walkmana do CD-a i DVD-a. ponekad u vrlo kratkom razdoblju. umjetnici su morali biti fizički prisutni da bi bili izvođačima. potpunu transparentnost. glazba se kontrolirala “nogom” (kao što to voli reći moj prijatelj i kolega museratus Jim Griffin). i sposobni su brzo prihvatiti promjenu. 18 . Produktizacija i. U ovom trenutku već imamo više mobitela nego zemaljskih linija širom svijeta. i čini se da će mobilna glazba vrlo skoro puno veća nego što je “on-line” glazba ikad bila. slušači su morali biti prisutni na istom mjestu i to baš u vrijeme izvedbe.će presudnu ulogu u ovoj novoj eri digitalne glazbe. nekolicinu naizgled svemoćnih čuvara vrata. uglavnom imaju puno kraći proces donošenja odluka. Prije nego li su postajali bilo kakvi glazbeni “proizvodi” koji su se mogli kupiti kao kutija sapuna ili limenka graha.

To se već dešava u turizmu i bankarstvu. Pa. podataka i komunikacija. korisnika. da vidimo što budućnost ima u džepu za nas – za obožavatelja. ili profesionalca.TI POSEBNI TRENUCI U ovom trenutku. nego i stvaran. i što je sve ona za vas tad predstavljala? Sposobnost stvaranja takvih doživljaja postat će najznačajniji princip vrednovanja glazbene industrije. Nove tehnologije koje koriste Internet (a skoro sve ga koriste. i kao što činjenica da posjedujete fax uređaj ne znači da ste u “fax-biznisu”. kao što se i posjedovanje mobitela više niti ne spominje. a sigurno više nije riječ niti o Internetu. ZABORAVITE INTERNET – DOLAZE MREŽE DIGITALNIH SADRŽAJA Jasno je da više ne govorimo o “online” ili “offline”. 85 javnih parkova i plaža u Kaliforniji sad imaju WiFi Poruka svim pionirima digitalne glazbe iz plodnih godina dot. Sjećate li se onog posebnog trenutka kad ste prvi put čuli pjesmu koja će s vama ostati cijelog života. utjelovljen i osoban doživljaj zabave kod svakog pojedinca. Net više sam za sebe nije neko čudo. a pružanje takvih “posebnih trenutaka” ljudima postaje puno opipljivije u interaktivnom multimedijskom formatu krojenom po mjeri nego što je to bilo moguće u statičnom medijskom proizvodu – strahovita snaga digitalnih medija je upravo u tim “specijalnim trenucima”.com koji nam trube u uho zadnje dvije ili tri godine: Niste bili u krivu – samo ste došli puno prerano! 19 . sjećate li se kakav je to bio osjećaj. umjetnika. samo malo iznad horizonta lebdi “društvo doživljaja” u kojem ne caruje samo stalan i nepresušan dotok informacija. na ovaj ili onaj način) sad se tretiraju kao obične alatke. a sad sve više utječe i na glazbeni biznis.

To je pravi izazov za glazbeni biznis – oni stari dani napuhane “Internetske glazbene revolucije” bili su samo polje za testiranje. Jer. U ovom trenutku. Pitanje uopće nije kako da industrija učini svoje kataloge dostupnima. zaboravimo na čiste diskografe) moraju naučiti kako svoje pjesme gurnuti u neki od ovih digitalnih kanala ili u sve njih. E-Home mreže. put u novčanik je čist. Jednom kad se osigura ono najvažnije. i potrošači na kraju uvijek profitiraju. Bluetooth. i dobri stari Net. vidjet ćemo kako se bez šavova međusobno povezuju mobilne mreže. World Wide Web (WWW) je samo jedan korak u digitalnom hranidbenom lancu.Tehnologija je oduvijek stvarala veća. i na koji će način izvođači i njihovi suvremeni zastupnici uopće uspjeti privući i zadržati pažnju tih izuzetno zahtjevnih kupaca. niti koliko bi pojedinačna pjesma trebala koštati. ili neke važne vijesti s burze. posljednji video-stream s relija Pariz-Dakar. samo jedan cjevovod za rijeku nula i jedinica. umjesto na najnoviju Grand Theft Auto videoigru. 90% bitke je dobiveno. i kako natjerati korisnika da pažnju obrati baš na njihovog izvođača. Uskoro. pružajući nam pristup masivnim bazama podataka i audio-vizualnih sadržaja. Ovo nas vodi do sljedeće točke. KAKO DOBITI DIGITALNU PAŽNJU Glazbene kompanije sutrašnjice (da. WiFi. nalik na prve pokrete bebe tijekom trudnoće. satelitski radio. nego kako li će samo svjetski potrošač ikad naći tu pjesmu. pažnja. Net (kao i bilo koja druga digitalna mreža) zapravo je samo ogroman lijevak za 20 . BUDUĆNOST GLAZBE: IZLOŽENOST + OTKRIVANJE + ZAJEDNICA = IZLOŽENOST I OTKRIVANJE UVIJEK VODE DO ZARADE ZARADA Izloženost i otkrivanje glavni su putokazi na digitalnim autoputovima budućnosti: Ako izvođač može postići i zadržati dobru izloženost. foršpan za Terminator #37. energičnija tržišta.

21 . višestruki modeli po principu vrijednost-za-cijenu postat će bez sumnje dostupni i to na taj način da zadovolje individualne potrebe pojedinačnog korisnika. bio on legalan ili ne). bilo da je riječ o izboru “s menija”. JER U DIGITALNOJ GLAZBI TO IDE OVAKO: ZARADA ⇑ ZAJEDNICA ⇑ OTKRIVANJE ⇑ IZLOŽENOST Ovom će razvoju nehotice pomoći i postojanje sve jednostavnijih i moćnijih P2P (peer-to-peer) i torrent mreža. Zbog jednostavne činjenice da će se pojaviti hrpetina novog novca na stolu. u privatnim. “rat protiv skidača” napada zapravo samo najizloženije (ali ne i najpametnije) prijestupnike. streama. kad jednom praktično sva ikad objavljena glazba bude dostupna na svim digitalnim mrežama (a taj je razvoj 100% siguran. A koja je njegova svrha osim izlaganja neke “informacije” drugima? Problem uopće nije u tome koliko bi “korisnik” trebao platiti prije nego li otkrije nekog izvođača nego koliko će glazbenu kompaniju koštati da uopće postigne njegovu izloženost – i onda. bez obzira na nedavni lov na vještice društava za zaštitu glazbenih prava. naravno. koje će uskoro biti dostupne skoro svakom korisniku računala na bilo kojem teritoriju.podatke. kako ju pretvoriti u prave novce! Jednostavno rečeno. RAT PROTIV FILESHARINGA Nalik na “rat protiv droge”. sampleova ili zajedno pakiranih pjesama. na marginama društva – u ovom slučaju. ili samovoljnom odabiru proizvoda. samo-začlanove “darknetovima”. sva će se pitanja riješiti uz put – a novi će novac riješiti problem početnog zastoja. dok se oni mudriji (i stoga najznačajniji) skrivaju sivoj zoni. informacije i komunikaciju.

izvođači bi stvarno dobivali zarađeni novac!). a prihod od businnes-tobusiness licenciranja postao bi glavna krava muzara za lovu. treba im omogućiti da plate pristup. i sadržavalo bi ju sve što je dosad bilo “samo slika”. Cjelokupna bi se piramida prihoda glazbene industrije postepeno preokrenula: umjesto da se 90% love zarađuje od prodaje proizvoda (CD-a) kupcima. kao i zbog stalno rastuće konkurencije ostalih proizvoda za zabavu. Dok nije došao Net. glazbena industrija je imala nevjerojatnu sreću da zarađuje desetke milijardi eura svake godine usprkos činjenici da su kupci stalno morali žrtvovati vlastiti izbor da bi uopće mogli dobiti išta. umjesto toga. NOVI MODELI PLAĆANJA Današnji modeli plaćanja postat će zastarjeli zbog značajnih promjena u navikama u većini segmenata tržišta. IFPI i BPI nije nam donijela olakšanje – donijela je samo još veću dozu gnušanja i odbacivanja od strane potrošača. Stotine miliona ljudi koju su shvatili kako mogu doći do besplatne glazbe iz tih naizgled nepresušnih digitalnih izvora – legalnih ili ne – bit će teško natjerati nazad u stari svijet plaćanja po komadu. preko automobilskog software-a do digitalne fotografije i osobnih rich-media prezentacija. potrošači bi imali osjećaj da su pronašli zlato. Glazba bi bila svugdje. 22 . Dopustite mi da navedem nekolicinu od tih “tiho prihvaćenih žrtvi”: nemogućnost nabave samo jedne pjesme vašeg omiljenog izvođača bez da kupite cijeli album. od online oglašavanja.Posljednja taktika kriminalizacije koju provode RIAA. interaktivnih slideshow-ova i video clipova. Troškovi glazbenog marketinga smanjili bi se na promil današnjih. zamislite enormnu moć izloženosti i otkrivanja koju bi legalni i UI-optimizirani peer-to-peer servisi imali. znači ne možete slušati glazbu. nemogućnost nabave bilo kojeg proizvoda od manje poznatog izvođača osim ukoliko ne živite unutar teritorija u kojem se njegova glazba distribuira. glazbeni su potrošači jednostavno bili primorani da vlastite stvarne potrebe žrtvuju da bi od industrije dobili išta: nećete kupiti proizvod (CD). niše unutar marketa eksplodirale bi i napredovale. Kao kontrast tome. čak 50% bi se na kraju moglo dobivati od licenciranja sadržaja i poslova u kojima se zarada dijeli s mrežama digitalnih sadržaja (kako business-to-business. tako i business-tocustomer). Do prije par godina. a glazba bi se plaćala (i što je još bolje. Audiovizualna upotreba glazbe bi širom otvorila krila i poletjela u nebesa. izvođača i ISP i CE kompanija. i nemogućnost da se nabavi kopija bilo koje snimke koja se više ne tiska.

vidjet ćete kako se upotreba glazbe povećava za cijelu stepenicu. a prihodi će početi dolaziti iz do tad nezamislivih (i nedostupnih) izvora. preko radnog stola menadžera ili agenta. ali sutra će biti pravilo. GLAZBA KAO VODA Digitalizacija je glazbu zauvijek oslobodila od okova fizičkog proizvoda – više ne mora biti prilijepljena ni za kakvu plastiku da bi stigla do slušaoca. a glazbene kompanije postat će komunalci. Multiplatformski i mobilni pristup glazbe bit će standard. a Protočnost postane službena mantra. Google. Mobilne telefone kakve danas poznajemo zamijenit će puno moćniji “uređaji za mobilnu komunikaciju i zabavu” koji će se neprimjetno uključivati u mrežu. koji su izvan industrije. i fizička zbirka glazbe zapravo će biti hendikep ili razbibriga za kolekcionare. Kad se vrata konačno otvore. sve do montažnog stola u nekoj kompaniji koja se bavi filmskom produkcijom. Danas je to već vidljivo. kolodvorima i u dućanima. Ovaj trend postaje toliko sveobuhvatan da ćemo unutar glazbenog biznisa viđati sve više potrošača koji kategorički odbijaju prihvatiti stara ograničenja i ne žele i dalje žrtvovati svoje potrebe zbog prastarih pravila i tradicija. omogućujući potrošačima da “pune” svoje glazbene uređaje na benzinskim crpkama. glazba će postati stvarno svuda prisutna. Mobilni glazbeni playeri. ali i velika prilika – osvjedočite se na primjeru ogromnog uspjeha kompanije kao što je eBay koja je u potpunosti izgrađena oko principa da se potrošačima pruže mogućnosti. koristeći pritom bežične mreže i pokretne medije.Ali digitalna tehnologija sad u praktično svakoj industriji ubrzano završava tu priču o žrtvovanju. Da se shvati koje blagodati ovaj novi princip donosi nama – korisnicima i potrošačima .dovoljno je samo pogledati popularnost kompanija kao što su eBay. Glazbu ćemo doživljavati (i koristiti) kao vodu. Svaki podatak o svakom izvođači i njegovom radu bit će odmah raspoloživi. UMTS. bolje primjećuju ove žrtve od ljudi iz glazbenog biznisa koji se upravo na njih oslanjaju. To je ogroman izazov.autsajderi. 23 . Najčešće upravo neki poduzetnici . Glazba se već u ovom trenutku može slobodno kretati od umjetnika. bilo gdje. PRISTUP ĆE ZAMIJENITI VLASNIŠTVO U tri do pet godina. Expedia i Easyjet. spajat će se na servise za digitalnu glazbu koristeći GPRS. dok će skidanje i streamovi biti dostupni bilo kad i bilo gdje. potrošači će imati pristup “svojoj” glazbi bilo kad. umjesto da ih se tjera na žrtve. Mapquest. ali kad se jednom taj tok uistinu organizira i postane puno lakši za uporabu. Amazon. Etrade.

Virtualno iskustvo uvijek će tražiti svoje ostvarenje u scenarijima “pravog života” – kao što možemo vidjeti u koncertnom biznisu. sve će više ljudi biti ohrabreno naučiti svirati “prave” instrumente baš zato što je eksperimentiranje sa soft. kao što su prava da dijele i preprodaju. kao na primjer razmjena playlista i zajedničko filtriranje. Svi ju koriste. Već se neko vrijeme glazba stvara uz upotrebu hard. Što još mobilni operateri mogu ponuditi postojećim mušterijama? Pozivi će biti sve jeftiniji dok će usluge za prijenos sadržaja prenositi sve više i više podataka. I da. pristupe za više korisnika i dodatne usluge. PDA-ovi. Ova “cut and paste” kultura će buknuti. prvo u Europi i Aziji. “PRAVA STVAR” POSTAJE JOŠ BITNIJA “Stvaranje glazbe” dobiva novo značenje. Polifoni ringtonovi. i moći će streamati ili skidati glazbene sadržaje. Na kraju krajeva. Mobiteli i ostali bežični uređaji iskoristit će i posrkati puno više sadržaja nego bilo koji mali potrošački uređaj. jer će se u sljedećih pet godina pojaviti uređaji s do ukupno jedan terabyte memorije.i hardware alatima njihovu pažnju okrenulo u tom smjeru. već samo cjelokupnom stvorenom zvučnom “slikom” ili “otiskom”. i na kraju se puno nove glazbe neće moći definirati melodijom i/ili harmonijom. multiplayer igranje vezano u lokaciju). U isto vrijeme. i pored toga služiti kao mobiteli. pakete različitih vrsta medija.Bluetooth i Wi-Fi veze. CIJENE Postojeći model plaćanja glazbe bit će zamijenjen vrlo moćnim sistemom “tekućih” cijena koji će uključivati pretplate. uz rezultat koji je bitno drugačiji od originala. Spojite to s novom ponudom glazbe zasnovanom na webu i evo vam modela za budućnost – Glazba Kao Voda. Mobilne glazba podržavat će svaku moguću interaktivnost između korisnika. i svi plaćaju – ali čini se besplatnom. a memorijska snaga će biti praktički neograničena. i-Mode aplikacije (kao npr. mobilne konzole za igranje i platforme za “socijalni software” i interaktivna umrežavanja kao što su Match. pokazalo 24 . a zatim i u SAD-u. Flat-fee ugovori o pristupu.com. Friendster i LinkedIn. jeftin međunarodni roaming i paketi po principu “sadržaj i veza” učinit će mobilnu glazbu jednostavno neodoljivom. MMS. i ostala ponuda za mobitele procvjetat će. Java igrice. bežični streaming zvuka i slike.i software alata koji omogućuju jednostavno izrezivanje i ponovno korištenje postojećih komadića glazbe. zadržat će u sebi prava poštene upotrebe na koja su korisnici navikli.

za osnovnu glazbenu uslugu. naravno. ukoliko bi troškovi bili razumni i ne bi predstavljali očit teret za individualnog korisnika. za relativno mali iznos novca potrošači moraju dobiju neku osnovnu uslugu. Zato će se radio morati boriti prsa u prsa sa servisima za digitalnu glazbu koji glazbu dostavljaju preko satelita ili bežičnih mreža. da bi preživio.4 milijarde korisnika mobitela širom svijeta plaćali samo jedan euro (ili lokalnu protuvrijednost) svaki. ali pritom treba zadržati osoban pristup u prezentiranju glazbe i vijesti i prilagoditi se ulozi jednog od puno mogućih izbora za 25 .se da je nemoguće napraviti značajan tehnološki skok. Usporedite to s današnjim prosjekom od 10-25% ljudi koji stvarno kupuju glazbu na fizičkim medijima. Već bi to bilo kao polovica vrijednosti ukupne svjetske prodaje CD-a. a u isto vrijeme. Ovo se može usporediti s obaveznim pristojbama za javne televizije i radio koje mnogi Europski stanovnici već plaćaju svake godine. kao što su mobilne mreže. Zamislite kada bi svi od 1. tj. Jedina snažna privlačna snaga koja će ostati u prilog radiju je “ljudska komponenta” – dobar spiker će uvijek znatno pridonijeti slušanosti. ali je vrlo vjerojatno da će se dogoditi sutra. kao što su premium pretplate. Ipak. Jedan kat iznad. Vjerojatno ćemo vidjeti i dodatne modele plaćanja tipa “osnovni paket uključen u cijenu/ali nema dodatnog izbora”. Danas to može nije realno. takse i cijene za pakete vjerojatno će se ustanoviti i za osnovne pakete sadržaja koji će biti dostupni na digitalnim mrežama. mjesečno. i na kraju bi sve to zajedno moglo završiti kao jedan flat fee za uslugu korištenja osnovnog sadržaja za njihove klijente (kao što je PlayLouder MSP u Velikoj Britaniji). RADIO MORA BITI OSOBAN Zemaljski radio kakav danas poznajemo postat će prilično beznačajan jer će ljudi imati pristup brižljivo odabranoj glazbi kroz prilagođene kataloge bilo gdje i bilo kad – digitalna glazba je u svojoj savršenosti jednako dobra kao najbolji radio koji postoji. raditi korake unatrag. baš kao što se zemaljski televizijski operateri bore s pay-per-view uslugama i digitalnim TV operaterima. Slična davanja. Sve u svemu. a na vrhu će biti “plaćanje po izboru”. kad govorimo o pravima korisnika. jednom kad se modeli plaćanje promijene i kad glazba slobodno proteče. članstva. Wi-Fi provideri. i možete osjetiti potencijal ove fundamentalne promjene. može se dogoditi da 95% stanovnika na vodećim tržištima postanu aktivni glazbeni potrošači. i ISP-i. donacije i plaćanje po gledanju (pay-per-view). imat ćemo ono što volim zvati “plaćanje s malo izbora” gdje potrošači mogu birati između raznih paketa dobre vrijednosti ali ih ne mogu mijenjati niti prilagođavati. radio mora prigrliti digitalne tehnologije.

izvođaču dajte 2540% ali.). A ime ove igre je. ali dugoročno ćete na plaćama. TRANSPARENTNOST POBJEĐUJE. da.0. Kako stvoriti profit ako su cijene niske? Evo moje matematike: Smanjite troškove proizvodnje za 25%. sad kad glazba opet privlači svačiju pažnju. transparentnost: Što su vaše poslovne aktivnosti transparentnije. iskoristite prilike koje takvo uvećano tržište pruža. dopuštenja – sve živo. PRVO. administraciji. ponudite duboke arhive s podacima za medije i u marketinške svrhe.com). gotovo 90% svih 26 . Radite cijeli posao online. Evo nekoliko jednostavnih smjernica u stilu Glazbe 2. atmosfera. filmske i TV kompanije. i. i tako dalje. ali bez ispravnih i najfriškijih podataka za vas u svijetu digitalnih sadržaja nema posla. ovo mogu biti skupe investicije. napravite online sučelja za vaše poslovne partnere (kao što su drugi diskografi. spustite cijene za 30%. povijest upotrebe. A sad. Počnite tako da svoje ljudi koji brinu o izvođačima i repertoaru (A&R) opskrbite digitalnim alatima (a pri tom ne mislim na smetlišta kao što su MP3. zabrane. to će vam vaši kupci i poslovni partneri biti odaniji. na kraju. stihovi itd. 3. USREDOTOČITE SE NA VIRUSNO ŠIRENJE GLAZBE i postizanje najveće moguće izloženosti. Zašto se svaki novi proizvod mora objaviti na CD-u i tako postati jedno od 3. izdavači. Nastavite s korištenjem online ugovora i alata za administraciju tantijema. marketingu i računovodstvu uštedjeti i do 50%. uključite u to i online sisteme plaćanja za stranke koje plaćaju licence ili one kojima se novac plaća. Naporno. SPUSTITE CIJENE I SREDILI STE PIRATE. u doba praktički neograničenih mogućnosti pohrane podataka.mobilnog i povezanog slušatelja. 2. samo da vam probude apetit: 1. a to je najvažnije. da pogledamo koji su to novi načini objavljivanja glazbe. marketinške agencije itd. fileove za skidanje. ispravne meta-tagove i detaljne informacije o sadržaju.500 novih izdanja koje se svakog mjeseca bore za prostor na policama i medijsku pažnju? I zašto je danas. iskoristite instant messaging i bežične komunikacije da ubrzate interne komunikacije. dobro iskoristite alate za online objavljivanje (RSS). Da. podatke specifične za glazbu kao što su žanr. pobrinite se da putem Interneta 95% vašeg kataloga bude izloženo savršeno odabranim ciljnim skupinama. danas i u budućnosti. Ime ove igre je Protočnost! Ovo uključuje streaming preview-ove. uštedite 50% na budžetima za marketing. Ako drastično spustite cijene glazbenih proizvoda vidjet ćete da će “piratstvo” ubrzo nestati jer pirati više neće biti konkurentni.

svi su se okrenuli njezinoj eksploataciji. izuma klavira s glazbenim rolama. proučite tehnologije za preporučivanje. A i zakoni se. Sjetite se samo otkrića pojačala. Dok su “u starim danima” umjetnici prodavali svoja prava diskografima. smislite mala poduzetnička rješenja. 5. Ipak. vi koji držite prava i stvarate. uspona radija. zajedno s paketima drugih medijskih proizvoda). Svaki put kad bi se pojavilo neko značajno tehnološko otkriće s utjecajem na glazbeni biznis. A što je s ponudom kompletnih kataloga starije glazbe na novim nosačima zvuka? Prekinite s razmišljanjem “proizvod” – razmišljajte “usluga”. Rad za plaću pretvara se u “plaćen da radim” usporedo s promjenom uloga u oligopoliju glazbene industrije. Walkmana. Dopustite da se ova “duboka glazbena mreža” stvori. Stavite svoje kompletne kataloge i sve srodne informacije na mrežu. glazbene kompanije i izviđači radio postaje. UPOTREBITE TEHNOLOGIJU DA PONOVNO UPALITE SVJEĆICE VAŠEG GLAZBENOG BIZNISA. pričekajte koji trenutak. usprkos trenutnom rikanju. također. Pa onda. Izdavači notnih zapisa tužili bi proizvođače klavira s rolama. kad bi prijelazna tehnologija napokon bila široko prihvaćena od strane potrošača. čini se da je riječ o “prirodnom” tijeku događaja koji uvijek na kraju ima isti rezultat: Ako neka tehnologija velikom broju ljudi uistinu puno znači. i ona će ga i ovaj put pokrenuti. a sad RIAA tuži potrošače koji pune mreže za razmjenu zapisa. i koja velika prilika za domišljate poduzetnike koji znaju kako komunicirati s tim novim tržištima: otvorite agencije za promociju i marketing glazbenika. Koji tektonski poremećaj. TV mreže tužile su prve kablovske televizije. Glazbeni biznis je oduvijek bio tjeran tehnologijom. telefonske pretplate i marketinške kampanje. filmske kompanije tužile su proizvođače videorekordera. tako i za B2C (business-to-customer) 27 . “PLAĆEN DA RADIM” UMJESTO “RADIM ZA PLAĆU”. i pakiranje novih pjesama u igre. uvijek na kraju opstane. i pristanite na to da svemogući zvjezdani jukebox postane stvarnost. alate za poslovno umrežavanje. i agilno nudite uslužne aplikacije. kako za B2B (business-to-business).kataloga nedostupno? Što kažete na oživljavanje singl formata. na kraju izmjene. nova generacija nadolazećih umjetnika zapošljavat će svoje menadžere i agente da rade za njih. gramofona. CD-a i drugog. ali u digitalnoj formi (objavljivanje novih singlova na webu. a ukupno tržište se samo povećavalo i povećavalo. bez obzira na brojne prepreke i zamjerke onih na vlasti. počele bi pravne bitke i pravnici bi došli na svoje. i dok su u SAD-u njihove izvedbe i snimke nekad bile samo “rad za plaću”. na kraju. 4.

interaktivnim radio stanicama sa starom glazbom. U ovom trenutku vrlo vrijedni katalozi stare glazbe stoje neiskorišteni. Prestanite koristiti veličinu i težinu vaših kataloga da bi dobili bolji ugovor od drugih. I ovdje će transparentnost biti pobjednik dana. dogoditi i s piratstvom!). dostupne. Ustanovite neke osnovne. i pustite neka sve teče. unakrsna-prodaja (tj. i vidjet ćete kako inicijative za prisilno licenciranje nestaju u dim (kao što će se. OSLOBODIMO OKOVA POSTOJEĆU GLAZBU. pa čak i besplatnim medijskim proizvodima – neka sve bude “besplatno” onda kad to treba biti. prodaja istih stvari u različitim paketima) – sve ono što je u svijetu software-a i video igrica već ustaljena praksa. i re-prodaja (tj. nitko za njih ne mari.svrhe.99 za 500 MP3-a klasične Amerikane – ja bih to kupio! Stavite vaše kataloge stare glazbe nazad u prehrambeni lanac i gledajte kako se nova lova počinje kotrljati. naizgled “besplatnom” online radiju. Pronađite distribucijske modele koji se čine “besplatnima” i tako postignite ozbiljnu i besplatnu izloženost vašeg sadržaja. prodaja sve više i više glazbe vjernim mušterijama). Što mislite o prilagođenim DVD-ima s kompletnim žanrovskim kolekcijama i back-katalozima. transparentne. 28 . Dopustite vašim katalozima stare glazbe da iziđu iz anonimnosti stavljajući ih na digitalne mreže. jednostavne. ali dovoljno široke standarde koji će se svidjeti baš svakome. uz najniži skup ograničenja s kojima se možete izvući. prestanite tražiti visoke avanse. nitko ih ne dira i ne donose nikakve prihode. “sadržaji” će imati smisla samo ako su dostupni kao nule i jedinice. i pretplatama na staru glazbu u vidu P2P (peerto-peer) usluga? $19. Preduhitrite izricanje zakona o obaveznom licenciranju digitalne glazbe obavezujući se da licencirate svakom tko vam zakuca na vrata. Ovo u prijevodu znači čvrsto “da” besplatnim glazbenim servisima. 7. prodaja sve više glazbe tuđoj vjernoj mušteriji koja je naletjela na vas). TJERAJTE SE NA LICENCIRANJE. mora vas se pronaći! 6. “favored nations” (princip po kojemu svi uključeni u moraju dobiti isti novac). slučajno. a naplatite gdje god znate i umijete. jer izloženost je uvijek prva – prije nego išta prodate. U budućnosti. Nova je igra nad-prodaja (tj.

SIJEČANJ 2005: NIŠE SU ZLATO 29 .8.

STVARAJTE USPJEŠNICE. i veću tortu za razdijeliti. ZABORAVITE HITOVE. Za kreativce.” William Gibson 30 . izvođače i kompozitore. bez “ako” i “ali”. pokretati naše potrebe. “Budućnost je već ovdje – samo je neravnomjerno raspoređena. umjesto korporacijskih ciljeva. napokon dostupne. uz primjenu digitalne tehnologije. neposredna će budućnost donijeti neke stvarne glavobolje zbog neizvjesnosti i nesigurnosti koja će trajati barem dvije do tri godine.Pogledajte sve te niše iznikle na tržištu koje su. Promovirajte i gurajte raznovrsnost. u potpunoj transparentnosti i otvorenoj suradnji. ili prilagodljive glazbene pretplate? Bez imalo sumnje. Maknite naglasak s modela “tri umjetnika koja prodaju svaki po 15 miliona pjesama”. i razmotrite ideju o 100 umjetnika koji svaki prodaju po 250.000 pjesama i pune velike koncertne dvorane. Ako izdrže prijelaznu fazu kolo sreće će se okrenuti na njihovu stranu! Što se tiče industrije. Što kažete na CD-e i DVD-e prilagođene nišama u glazbenom tržištu. a ne princip jedan-zvuk-zasve. bit ćemo svjedoci kompletne promjene stava kroz sljedeće tri godine. Ali jednom kad se prijelaz na “digitalnu glazbu” potpuno izvrši. a glazbeni se biznis odjednom nekima više neće tako sviđati. ISKORISITE NIŠE. potrošače i “korisnike” budućnost je svijetla. Nekolicina obožavanih tradicija ostat će netaknutima. umjetnici će imati lakši pristup upravo svojoj publici. korijen budućnosti glazbe je u pružanju potrošaču onoga što on(a) želi. uz duboko uvažavanje potrebe za pružanjem usluga laganih za korištenje i dostupnih posvud. cijene koje želimo. onima koji se prilagode novim poslovnim modelima budućnost će biti uzbudljiva i financijski plodna. Ipak. Za ljubitelje glazbe. uz bum u digitalnoj glazbi koji će na kraju ublažiti nedavnu tugu uzrokovanu padom prodaje CD-a – ali samo ako dopustimo da se to dogodi! Ipak. Napokon ćemo dobiti izbore koje želimo. više načina za zaradu (i to uz vrlo nisku cijenu usluge). gdjegod i kadgod ih željeli – a biznis će. više transparentnosti u poslovanju. na online i kablovske radio usluge posvećene uskom krugu slušatelja. uloge i pravila drastično će se promijeniti.

25. SIJEČANJ 2005. GLAZBA KAO VODA: NEIZBJEŽNI GLAZBENI EKO-SUSTAV 31 .

i – kao što to voli reći moj kolega i PhoGroup ringmaster Jim Griffin – nitko neće uspjeti stvoriti trenje u svijetu bez trenja. tj. ploče. ljubitelja glazbe. napunjene iPodove. jezikom Silicijske Doline. Vrijeme je Mojih Medija. editiraju samplove i loopove koristeći besplatne programe za obradu zvuka. zapise preko messenger servisa. zajedno sa svojom temeljnom logikom. i. Glazba je VELIKA. Najvažnija. i to zbog jedne jednostavne činjenice: Više nego ikad prije. Taj je sistem bio u potpunosti zasnovan na potpunoj i bezobzirnoj kontroli. playliste. transkodiraju glazbene streamove s online radio postaja. besprizorno visokim razinama profita za. ponekad. i industrija ih ne može kontrolirati niti pratiti onako dobro kako je to mogla u svojoj slavnoj “od-vrha-prema-dole” hiper-kontroliranoj prošlosti.Čvrsto sam uvjeren da dolazi vrijeme “glazbe kao vode”. Glavna. u velikoj mjeri “tradicionalna” glazbena industrija jednostavno više nije pozvana na party. potrošača. tj. kupuju satelitske radio prijamnike. A sve navedeno samo je vrh ledenog brijega – ovu listu bi mogli produžiti na još nekoliko stranica. otkriju. Zbog toga se cijeli sistem. webova s top listama. i mnogi su od njih već preuzeli odgovornost za vlastitu zabavu. ripaju (kopiraju) CD-e koje su posudili. ili radije glazba. koriste se tisućama načina da dođu do onog što žele. snimaju zemaljske radio postaje na svoja računala. Osim toga. “korisnici”) koriste on-line radio. Mačka. ili darknetova. a ne vaših koje jednostavno “odašiljete” prema meni. ljudi iz svih krajeva svijeta danas prilaze glazbi s entuzijazmom i odlučnošću. distribuiraju ili razmjenjuju zapise putem brojnih P2P mreža. Jedino što se još može monetizirati (tj. razmjenjuju kazete. pretvoriti u novac) je postojeće ponašanje korisnika. i količini potrošačke pasivnosti i spremnosti na žrtvu kakve nema niti u jednom drugoj industriji. a to se može na puno novih načina (čitaj 32 . kupuju ili stvaraju vlastite ringtonove. počinje urušavati. cijele hard-discove ili flashmemory stickove napunjene glazbom. ovisno o njihovoj kulturnoj pozadini. na monopolima i kartelima. a kamoli napraviti konkretan posao nudeći ga. Točka! Problem je za diskografe (još uvijek ne i za glazbene publishere) u tome što sve ovo nisu tradicionalni načini korištenja i dobivanja glazbe (ako pretpostavimo da još uvijek postoji ta razlika). gledaju omiljene glazbene emisije na televiziji i snimaju ih na njihov TiVo ili neki drugi DVR (digital video recorder). podijele. i CD-e putem Interneta. vrlo malo posla. i streamaju glazbu na njihove mobitele. nabave i konzumiraju glazbu. A najgore tek dolazi: Tehnologičari i poduzetnici širom svijeta nastavit će smišljati nove načine da nađu. Srž svega je da je davanje moći potrošačima napokon prodrlo u glazbeni biznis. je doslovce pobjegla iz vreće. Ljubitelji glazbe (ili.

Ovaj argument ima svoj odjek u posljednjoj definiciji “kupnje glazbe” na servisu za skidanje Napster To Go (SAD): Dok god je pretplata važeća. formiran odozdo-premagore. to je nerješiv prometni zastoj zastarjelih definicija. zasad. jedna sve-uključeno ponuda ili flat-fee paket. može prebaciti nekom drugome? Po mojem skromnom mišljenju. i zatim raspodijeliti tantijeme sukladno utvrđenim rezultatima. 33 . ali ipak: prije svega. kod nas tzv mala prava nasuprot mehaničkim). Ne želim da to zvuči kao Stelios EasyGroup-a. i gurnuli je dalje prema puno isplativijem i ugodnijem teritoriju. a svaka takozvana kopija se negdje javno izvodi (pogledajte posljednje rasprave o “time-shifting” glazbi). Ovo zvuči malo Orwellianski. ako krenemo tim neizbježnim putem ubrzo shvaćamo da mjerenje upotrebe glazbe po komadu. sve-štomožete-pojesti cjelovit dogovor. skinuta pjesma. Napster pjesme ne mogu se koristiti van Napster aplikacije (koja radi na samo na Microsoft Windowsima) i računala na kojem je instalirano. to još uvijek ne znači da možemo nastaviti tražiti fiksnu količinu novca za pojedinačnu pjesmu.a. ili izvođenje nasuprot mehaničkoj reprodukciji (op. kao da smo još u danima Colonel Parkera i Elvisa Presleya. svaka izvedba stvara kopije negdje usput. da se ove skinute pjesme uopće ne smatraju kupljenim – barem ne do onog trenutka kad ih poželim ispržiti na CD. Nevjerojatno je. i tako posjedovati “crno na bijelom”. nego prihvatiti činjenicu da se ovaj ekosistem pretvorio u svijet koji pokreću potrošači. a usput i jako navodi vodu na mlin modelu Glazba-Kao-Voda. postaje jednostavno “nemoguća misija” koju većina igrača jednostavno neće htjeti prihvatiti. digitalna fonogramska isporuka. zanemarimo još uvijek daleku mogućnost flat-fee sistema koji bi mogao precizno pratiti koja se glazba uistinu koristi. neograničavajući. Ako. između pristupa i vlasništva. uz određena pravila. Na digitalnim mrežama. i koji kao takav instantno čini mnoge široko prihvaćene “analogne” paradigme i tradicije beskorisnim. industrija neće moći drugo. Zbog toga. Jasno je da smo već prošli granicu između izvedbe i kopije. više uopće nije jasno što je to kopija. to mora biti jednostavno. Ali to ne mijenja srž: jedini način da se naplate ljudske želje i stvarno ponašanje na digitalnim mrežama je da im se pruži jednostavan. Na kraju krajeva. U svakom slučaju. korisnik može skinuti pjesama koliko mu drago. ali sigurno postavlja važnu transakcijsku dilemu: Izvedba predstavlja kopiju koja se isto tako može skinuti i koja se.dalje!).

recimo 3$. u kojoj ste zemlji. plin. i tako dalje. bez da brinete o tome hoće li vas RIAA uhapsiti. I većina nas ove komunalije i pretplate zadovoljno plaća jer su prihvaćene kao nešto normalno. ovo je ekstremni primjer. i kao takav sigurno ne bi previše dobro prošao u SAD-u. Ima u tome puno presedana: Već sad imamo automatska. gdje bi takav javni namet bio odbačen s gnušanjem (usprkos konstantnom bombardiranju zaglupljujućih oglasa koji vrište sa svakog televizora u svakom baru i aerodromskom čekalištu u Americi). a ne opcija – i to čini preko pola milijarde eura godišnje kojih javne postaje mogu slobodno koristiti. i struju. a ovdje kod nas u Europi. reda veličine “cijene sadržaja” koja se dodaje na cijenu nekih uređaja. pristup Internetu. Glazba-Kao-Voda je put kojim smo krenuli. . Nazovite to naknada. Doduše. uobičajena. naizgled “podrazumijevajuća”. i neke usluge ili transakcije. određeno zakonom. ali s “službenim” blagoslovom nositelja prava. u kojem su formatu pjesme zapravo cijele i čiste od virusa. ali zaključak je da je u osnovi riječ o flat-rate i/ili modelu pretplate – a ne “plati za svaki download” modelu: Jednom platim. Govoreći na ekonomski način. Ali malo sam odlutao. otprilike 80 miliona ljudi plaća pretplatu od otprilike 70 Eura godišnje za javni radio i televiziju – i to je obavezno. i pokriven sam. ili ako bi dodatno naplaćivao ako više od deset ljudi odjednom kod vas gleda neku utakmicu. Razmislite o ovome: puno niža mjesečna pretplata.Nazovite to kako želite. malware iznervirati. plaćamo fiksnu godišnju pretplatu za upotrebu uređaja (radija i TV uređaja) koji mogu primati programe koji se emitiraju za javnost. a ipak potpuno prihvaćena i čak očekivana davanja za vodu. i količina novca koja se tako stvara ogromna je. Samo u Njemačkoj. i napokon bi imali propusnicu kao-da-je-besplatno da radimo sve ono što već radimo. flat-fee – sve su to samo varijacije na temu. koji operativni sistem koristite. i kako želite. ili koji bizarni sistem DRM zaštite koristi koji diskograf ili prodavač. i tako dalje. povezane stvari. 34 . ili kad bi vaš televizor brojao i naplaćivao sate koje provedete pred njim. tj. uživajte u našoj glazbi gdje i kad želite. 99% nas već plaća ovakva plaćanja. a igra se zove: dodatne usluge koje povećaju zaradu. paket. koji uređaji su kompatibilni s kojim PC-om i kojom aplikacijom. plaćamo za kablovsku televiziju. također bi nas dovele do cilja. ali izvan toga ima puno dodatnih načina na koje mogu potrošiti svoj novac na druge. Zamislite kad bi vas tražili vaš ID i lozinku svaki put kad ispirete vodu u javnom zahodu. i bežične usluge. cijelo vrijeme. porez.

lokacije. Ako zaboravimo na očiglednu i ozbiljnu zabrinutost zbog ugrožene sigurnosti podatka i privatnosti (a kako je tek velika ta prilika za biznis!). u UK 3 funte ili. osobne profile. i na ekranu vidite obavijest o koncertu koji će vaš omiljeni izvođač održati upravo u gradu u koji putujete. kad 35 . diskografi će postati glazbene kompanije s vidikom od svih 360°. što je još važnije. ili pošaljete SMS poruku s vašeg mobitela. raznolike i iz više kanala. ili Brazil. glazbeni će biznis eksplodirati i ući ćemo u novi ekosistem prema kojem će prethodna glazbena industrija izgledati kao taksiji u New Yorku kad ih gledaš s 30-tog kata zgrade BMG-a. i da. ovi će podaci omogućiti ponuđačima sadržaja da točno naciljaju osobu po osobu (čak i ako je anonimna). kroz jeftine flat-fee ugovore. može također postati sadržajem. ili da koriste Bistru da skuhaju tjesteninu – kad znaju da postoji voda iz pipe! Pa prodajmo im onda vodu iz pipe. samo po sebi. kako možemo očekivati da glazbena industrija budućnosti bude uspješna. Moramo napraviti samo jedno: prestati tražiti potrošače da svoje kade pune Janom. Sveprisutnost je vrlo moćna stvar. glazbene preferencije. odgovarajuća protuvrijednost u odnosu na lokalnu kupovnu moć u drugim teritorijima kao što su Indija. Jer postoji još jedna druga stvar koja će se dogoditi kad voda/glazba krene slobodno teći: Mogućnosti za nad-prodaju (porast prodaje istim kupcima) bit će ogromne. tih 3$ bi u Europi moglo biti 3 Eura. također. Zatim. hrpu koja će biti samo polazna točka za puno veću monetizaciju glazbe. i to po sve užim pravilima koja im se nameću? Kad jednom bude moguće pretplatiti se na glazbu kao na vodu. Zamislite da slušate vašu omiljenu digitalnu radio stanicu dok vozite auto. i načine pristupa. radio-program će se skidati. Imat ćemo sve podatke o korisnicima za koje smo uvijek sanjali da ih imamo: korisničke profile i njihov odaziv. i da mu možda upute vrlo dobrohotne i prijateljske poruke o proizvodima: Oglašavanje. Kina. I to nije sniženje vrijednosti glazbe rasprodajom – prije bi se moglo reći suprotno. DRM će se pretvoriti u CRM. kad se trenutno potrošači praktički ubijaju od problema da bi legalno dali industriji njezin novac za digitalnu glazbu. i pruže odgovarajuće i pravovremene tijekove podataka prema njemu. kontrola kopiranja postat će kontrola upotrebe (tracking i monitoring). Jednostavno pritisnete gumb na ekranu. uređaji će stvarno biti plug-undplay.Naravno. ali prodajmo im i Janu. i stvorit će zgodnu hrpu novca za sve uključene stranke. Ako se ne uputimo ovim putem. mobitel + glazba će vjerojatno ubiti dominaciju iPoda. obrasce korištenja. i za deset sekundi kupili ste kartu za koncert.

prihvaćate ponudu osoblja koncertnog prostora da vam za siću skine snimku cijelog koncerta na memory stick kad idete kući. tad će izvođači i njihovi zastupnici biti suočeni s pravim izazovom: kako postići da im svi poklone svoju pažnju. DARWIN: “NE PREŽIVLJAVAJU NAJJAČI ILI NAJPAMETNIJI. u ovom će se novom ekosistemu sva svjetska glazba (i njezini kreatori) boriti za pažnju. i jednu koja će stvarati pravi prihod jednom kad Glazba-kao-voda postane stvarnost. No. evo i mogućeg odgovara na pitanje o tome kad će se sve to dogoditi: Svaki posao koji se gradi u vrijeme ovog “prolaznog prozora” (tj.ste stigli na koncert. distribucija prestaje biti lokotom na ulaznom ventilu: Sva glazba. i dalje će tu biti onaj realni ograničavajući faktor. prozora koji će biti otvoren dok traje put od “glazbe u buteljama” do “glazbe kao vode”) morat će imati (barem) dvije paralelne strategije. NEGO ONI KOJI SE NAJBOLJE PRILAGOĐAVAJU PROMJENI. mada će ljudi konzumirati. Dakle. i kako preživjeti u ovom svijetu “digitalnog Darwinizma”. 36 . ali – bez ugrađenog rudnika zlata. Jednostavno rečeno. naravno. Jednom kad glazba bude puštena s lanca i kad prestanemo s dinosaurovskom bitkom za jednostavnu privilegiju pristupa. i svi će htjeti dio vašeg dragocjenog vremena. To će biti pravi izazov u budućnosti: kako biti izložen i otkriven. vrli novi glazbeni ekosistem. Na kraju. ili da kažemo drugačije. Jasno je kuda to vodi. koristiti više medija (glazbe) cijelo vrijeme. Jednu koja radi i donosi novac sad. svi izvođači.” Nedavno istraživanje koje je u UK naručio Google pokazalo je da Internet u borbi za pažnju televizije vodi s 164 nasuprot 148 minuta Ostalo će biti ugrađeno u cjevovod. obzirom da će stara mantra Izloženost + Otkrivanje = Prodaja (Prihod) biti još puno izraženija u svijetu Glazbe-kao-vode. Na kraju. a to je njihovo vrijeme. da. i svi kompozitori bit će u tim cjevovodima.

OŽUJAK 2005: OGRANIČEN SUSTAV = OGRANIČENE PRILIKE 37 .10.

i pisac za Boing Boing Cory Doctorow zakucao je čavao sljedećim komentarom: “Riječ upozorenja kompanijama opsjednutim DRM-om: U grmu čuči konkurent koji će vam oteti mušterije s otvorenijim proizvodima”. njezin posao ubrzano pretvara u dim.. da je.. A ta će kompanija privući više biznisa od onih koje tretiraju svoje kupce kao novčanike koji trebaju biti stalno otvoreni za glazbenu industriju”.Znanstveno-fantastični autor. a da se sad. EFF aktivist. na primjer. ili se to samo “prozor zatvara”? 38 . Naročito mi se sviđa ovaj dio: “A sad uđite u kožu potrošača: Hoćete li kupiti budilicu kod koje morate platiti svaki zvuk alarma koji vas budi ujutro? Ili ćete kupiti onu koja vam omogućuje da u nju učitate vaše CD-e? U grmu čuči vaš konkurent koji će vašim kupcima prodati telefon koji im omogućuje da slušaju svoju glazbu. kad više nije tako “cutting-edge” i hrabra. Mogli bi na to reći. TiVo u jednom trenutku bio takva “just do it” kompanija.

OŽUJAK 2005: JOŠ MALO O IZNAJMLJIVANJU NASUPROT POSJEDOVANJA GLAZBE 39 .21.

Na tim pjesmama. Ipak. ZAMISLITE: VAŠE PJESME KUPLJENE PREKO ITUNES-A ISTO TAKO NISU STVARNO VAŠE. ali će im način na koji im DRM podmeće nogu sigurno znatno otežati zadatak. ili će to ipak biti model kupnje pojedinačnih pjesama. mislim da će neki korisnici iznajmljivati glazbu za neki mali mjesečni iznos koji ih pokriva. Umjesto toga. postoji DRM zaštita. kao što i sad kupuju CD-e i DVD-e. Evo o tome dvije brzinske poante: 1. Činjenica je. rekao bih.Debata o borbi Napster To Go i iTunes principa nastavlja se i dalje. NIJE RIJEČI O ILI . Ovo je. i vaše pravo “posjedovanja” može biti opozvano. Radije nego da prihvatimo da 40% kupaca odlazi iz glazbenih dućana bez da išta kupe. stoga. 2. kakav nudi iTunes. koje ste kupili svojim dragocjenim dolarima. put kojim Naspter želi ići. flat-rate glazbenu pretplatu. Osjećate se kao vlasnik samo zato što uglavnom ne dolazite niti blizu granica koje DRM tvrtke Apple (Fairplay) nameće. PA NI OVDJE). razlika je u tome što bi jednostavan model pretplate ponukao puno ljudi da uopće počnu plaćati za glazbu.ILI SITUACIJI (NIKAD. a uz to će skidati pojedinačne pjesme. da je i ovdje zapravo riječ o iznajmljivanju. Ove su debate korisne ali još uvijek ne dospijevaju do srži stvari. i sve se više ljudi na glas pita hoće li prevladati model iznajmljivanja glazbe (kao što je to Netflix za filmove). Zašto bi se ljudi inače trudili razbijati zaštitu? 40 . POTROŠAČI. zašto ne bi uključili 80% njih u jeftinu.

21. TRAVANJ 2005: VEĆA PIZZA.I ZAŠTO GLAZBENA INDUSTRIJA IDE PREMA NIŽIM CIJENAMA UZ VEĆI BROJ PRODANIH PRIMJERAKA 41 . VEĆI TROKUTIĆI .

A sve će to biti dobra vijest za izvođače. Ali. tko bi se još mučio s jadnim korisničkim iskustvom korištenja servisa kao što su Limewire. oglašivači. radio. Glazba kao voda. Kao što sam već bezbroj puta ponovio (mada nisam izumitelj ove zgodne fraze . veću vrijednost za novac. mobiteli. i zahtijeva konstantno povećanje vrijednosti za sve manje para. Net. piratstvo. Internet provideri. 42 .. a usluga je King-Kong! Kad bi “najjači” u glazbenoj industriji konačno skužili ovu glavnu mantru vidjeli bi značajno sniženje cijena CD-a i skidanja (tj. telekomi. kad bi naveli 98% svih potrošača da se pretplate na “osnovnu glazbu” na bilo kojem ili svim digitalnim kanalima (TV/kabl.) za iznos od otprilike 3$ = 15kn mjesečno. mušterija je Godzilla. provedba ovih ideja predstavlja veliki izazov ako uzmemo u obzir manjak spremnosti na promjenu u ovoj industriji. producente. Još jednom. moš’ si mislit.. i bežične kompanije učinit će da se to dogodi i prije nego što mislite – njihovo je udruženo tržište 150 puta veće od onog glazbene industrije. WiFi. glazbene publishere. “Da. SonyBMG je to nedavno započeo prakticirati s idejom o dvostrukim CD/DVD-om. i puno veći postotak aktivnih kupaca.0).Evo još jedne poante: Glavni problem u glazbenoj industriji nije file-sharing. satelit.. ili bankarstvo: Mušterija je zaista postala Godzilla. i kišu dodatnog sadržaja koji bi korisnici dobivali “besplatno”. Grokster i Kazaa? Još bolje. sadržaj je kralj.. a skidanje jedne pjesme između 10 centi i 1$ = između 50 lipa i 5 kn (oprostite ali – likvidnost cijena je obavezna u Glazbi 2. Poanta je u tome da trebamo pokrenuti novi val glazbene potrošnje i stvoriti veće tržište – ono u kojem bi 9 od 10 potrošača kupovalo glazbu. naknade za licence!). problem je što industrija presporo peče veću pizzu.50 Eura = 50kn. Pogledajte zrakoplovnu ili prijevozničku industriju. ili nedostatak interesa za stvarno plaćanje glazbe kod potrošača. Umjesto toga.)..”? Razmislite ponovno: Proizvođači potrošačke elektronike. iznenada bi se pojavila ogromna i vrlo ukusna pizza koja bi imala više nego li dovoljne trokutiće za čak i najgladnije diskografe. Što se tiče dodatne vrijednosti. agente i umjetnike. Mnogi su činovnici još uvijek opsjednuti time da si što brže mogu ispred nosa otimaju te iste. umjesto 2 i pol od 10 kao što je to u ovom trenutku slučaj u SAD. male trokutiće. tekstopisce.. producente i kompozitore. ali čekajte malo – pa to ne znači da sad možete tražiti veću cijenu! Zamislite samo za trenutak ovakav scenarij: Kad bi CD koštao 9$ ili 7. naravno. ali ta je pizza na nebesima. A kako bi to mogli postići? Odgovor nije nikakva nuklearna fizika: trebamo niže cijene. Da li čujem kako netko mumlja.

i tantijeme od digitalnog izvođenja. On je branding. John Cage ima jednu misao koja se dobro nadovezuje na ovo: “Ne mogu shvatiti zašto ljude plaše nove ideje. 43 . promocija proizvodima. prodavanje kopija pjesme (bilo fizičkih ili digitalnih) . Mene plaše stare. sponzorstvo. I tako napokon možemo staru ideju da radim-glazbu-radim-lovu znači.obzirom da kvaliteta + izloženost uvijek dovode do otkrivanja koje uvijek dovodi do zarade – točka. oglašavanje.” BIZNIS ČISTOG PRODAVANJA KOPIJA JE GOTOV. licenciranje. Ovaj biznis je puno više od toga.baciti u smeće. jednostavno.

11. SRPANJ 2005: MOĆ SE ČAK I U SVIJETU GLAZBE PREMJEŠTA NA RUBOVE MREŽE 44 .

baš kao i iTunes i možda čak i Rhapsody i MSN. naravno. radio Hearts of Space. i prestaje teći iz sredine. OD «MREŽE» DO UMREŽENIH: 45 .fm i mnoge druge. Sigurno je da brojevi još uvijek nisu veliki. Razvikani Dugi Rep digitalnih medija čini to mogućim. nekad je jedino to bilo važno: Doći na MTV. Drugim riječima: biti u središtu. Sirius (koji možda uskoro prolazi u centar?). Niše tržišta mogu funkcionirati. Sjetite se. Infinity. blogiranje. ili. i spajanje u online mreže aktivnosti su koje se uglavnom dešavaju na rubovima interneta. KPFA.Čini se da se u svijetu glazbe “moć” tek sad polako premješta na rubove mreže. bit će i unosan. Glavno je da digitalne tehnologije ubrzano brišu tradicionalnu hit-paradigmu “mora biti veliko da bi bilo uspješno” (i zadovoljilo moju pažnju) koja je bila glavnim principom sve do pet godina unazad. Podcasting. One stoga uglavnom nisu regulirane i predstavljaju novu vrstu fenomena tipa “od-dna-prema-vrhu”. Sad možeš objaviti svoju glazbu i zatim ju – pod uvjetom da uspiješ privući nečiju pažnju – prodavati iz svoje spavaće sobe ili garaže tvojih roditelja.com. svirati na Glastonburyu. i kao takvi ne bi zadovoljili interes financijskih direktora kompanija s liste Fortune 500. MySpace. tj. Po rubu mreže tiho se prikradaju kompanije kao što su Garageband. XM. A za par godina.-) . Središtima mreže mogli bi se nazvati ogromni spremnici sadržaja kao što su MTV/VH1. najveći diskografi i veliki trgovci glazbom. od centara moći ili srca industrije. ali sve više bendova počinje “kopčati” i u jatima lete prema krajevima mreže radije nego da pokušavaju doći do središta. biti velik – ili biti nula. Last. Clear Channel. Rolls Royce ili bicikl.com otvorio je tu veliku konzervu s crvima (napokon jedna kompanija kojoj treba posvetiti pažnju – nadam se da neće ići stopama Friendstera . BBC itd. doći na naslovnicu Rolling Stonea. MySpace Music. Sad se za izvođače i male etikete otvara cijeli niz novih mogućnosti: Život na rubu mreže je financijski ostvariv. biti slavan.

com ideje nisu bile potpuno bez smisla? THE LONG TAIL (DUGAČKI REP) “BESKONAČAN IZBOR STVARA BESKRAJNU POTRAŽNJU” Neograničen prostor na policama Kraj “Tiranije hitova” Moć filtriranja Pomak od masovnog tržišta prema tržištu niša photo by: http://www. ili ćemo prije toga morati ponovno napraviti cijeli krug i dokazati da se to može napraviti i da sve one lude dot.com. neke identične misli vratile su se u novoj reinkarnaciji.flickr.Godinama nakon MP3. Da li će se i novac velikih ulagača također vratiti.com/photos/tonythemisfit 46 .

8. RINGTON-MIXERE. SRPANJ 2005: UZLET “KULTURE SUDJELOVANJA” ZAŠTO BI GLAZBENA INDUSTRIJA TREBALA JAKO DOBRO PROUČITI BLOGOVE. RAZMJENU FOTOGRAFIJA. I SOCIJALNE MREŽE 47 .

kad imamo pristup praktično bilo kojem sadržaju u bilo kojem trenutku (legalno ili ne). odnosno.. Google-Map arhive. mijenjati ga. socijalne mreže. dodaje u istom članku Lucas Gonze koji je stvorio Webjay. P2P web-casting. jeftinih i moćnih alata za produkciju plus skoro-pa-besplatno izdavanje i distribucija stvarno stvoriti dobar sadržaj (kako god ga definirali). a usluge za “osobne medije” su eksplodirale. “Playliste i miksevi koje stvaraju fanovi postaju glavni način za dobivanje glazbe”. samo-izražavanje. svjedoci smo naizgled sveopćeg trenda približavanja medijskim formama koje omogućuju. i opsjednuta TV-om. i angažman korisnika – a glazbena. dok deseci miliona ljudi pristupaju samo da bi bili dijelom nečega. Ourmedia. koja je bila jednosmjerna. razmjena playlista u kolaboraciji. siteovi i usluge za online kolaboriranje.. i nekako igrati aktivniju ulogu u njemu i – joj! – možda čak i sami stvoriti nešto “sadržaja”. od-vrha-prema-dnu. ipak. utjecati na njega. Je li ovaj način “druženja” i razmjene glazbe sljedeća velika stvar? U drastičnom razilasku sa starom dobrom “kulturom” iz prošlosti. 48 .org i Internet Archives. u biti. SUDJELOVANJE JE NOVI MARKETING NOVI SADRŽAJ JESU KORISNICI Za prosječne potrošače donekle vješte u korištenju weba. Mislim da će to stvoriti samo puno sadržaja. kaže Katie Dean iz časopisa Wired u nedavno objavljenom članku. mnogi od nas više nisu zadovoljni jednostavnim iskorištavanjem te činjenice i čarobnim konzumiranjem sadržaja. Da li nas ovo vodi u neki kalifornijski tehnološki štreberski digitalni hipi-zam u kojem je svaki potrošač u isto vrijeme potencijalni kreator ili (još gore) izdavač? Idemo li u tom pravcu? Osobno.Osvjedočite se: blogovi. online razmjenu fotografija i videa. promoviraju sudjelovanje. popis siteova pokretanih sudjelovanjem postaje sve duži i duži. medijska i tzv. čini se da sad. i bezbrojni novi alati za stvaranje rintonova. sumnjam da će jednostavno pojavljivanje dobrih. Sad želimo biti njegovim dijelom. industrija “sadržaja” su prve koje će to osjetiti. mash-upovi. ogroman rast Wikipedije. “Mix trake i playliste postaju zapravo novi nosač zvuka”.

Tko ima vremena za to? Takvu želju uglavnom i najlakše ostvarim kroz upotrebu nekakvih pametnih. npr.MOĆ KORISNICIMA photo by: http://www.flickr. u dubini slutim da je zapravo samo nekolicina ljudi stvarno nadarena u ovim područjima.com /photos/amanky Ipak. a koji tad baš nisu uspjeli. čak i ako ovaj trend osnaživanja neće (odmah) potaknuti stvarno stvaranje izuzetno interesantnih novih umjetničkih djela. sad smo u trenutku u kojem mnogi izumi iz kasnih 90-tih. u konceptu. a ne bezbrojne druge koji su zanimljivi možda samo u svojim najsvjetlijim trenucima. Last. umjesto da su bili samo “slobodni skidači informacija”. po 49 . nemojmo smetnuti s uma da je u ranim danima Nacionalnog Znanstvenog Udruženja (u USA. Ali ovo ostaje veliko Možda. Rani “epicentri sudjelovanja” kao Izvor (The Well. postaju dijelom stvarnosti (pogledajte dug i zavojit put eMusica – to je. Što se sudjelovanja tiče. i u velikoj je mjeri na putu da promijeni način na koji funkcionira izdavanje časopisa i novina i novinarski biznis. Bilo kako bilo.p). i vjerojatno će otključati neke potencijale koji bi inače ostali nezamijećeni. No. kompozitor. ARPANeta i WWW-a prije Netscapea gotovo svaki korisnik skoro sigurno dao svoj doprinos njegovoj eksplodirajućoj ogromnosti i dubini koja se neprekidno povećava. sama mogućnost igranja aktivnije uloge u stvaranju i obradi sadržaja sigurno je za puno ljudi uzbudljiva ideja. dobroćudnih i inteligentnih filtara. ili tekstopisac”. op. sad se prodaje) napredovali su zbog ljudi koji su sudjelovali.fm. ili – možda – nekog rješenja tipa “čovjek + mašina + inteligentna-baza-podataka” koje može to emulirati (pogledajte Pandoru. baš njih želim vidjeti i čuti. prijatelja ili ostalih povjerljivih osoba koji odabiru najbolju novu glazbu za mene. sviđa ideja da “svatko može biti izdavač. tek će se pokazati kako je i u ovom slučaju glazba malo drugačija zvjerka: dok pučko novinarstvo u obliku blogova već sad ima stvaran i zamjetan utjecaj. Mada mi se. i podržavam je. Soundflavor. što je u 90-tim postalo standardom. Transpose/Goompah. i osobno. nisam siguran da će se ista stvar u glazbi desiti u skorije vrijeme. itd).

50 . a na vrhu (š)top liste su medijska/glazbena/zabavna industrija. da damo svoj doprinos. ili izumitelj. Svatko može “stvarati glazbu” koristeći kompjutere i različite programe (svidjelo se to vama ili ne). “Službene” i svete izvore tradicionalnih vijesti ne uzimamo više zdravo za gotovo. glazbenik. nego zato što svi želimo da se za nas čuje i da budemo viđeni. Važnost ovog novog “faktora sudjelovanja” još je više pojačana drugom neizostavnom paradigmom medijske potrošnje: Dajte vašim mušterijama moć. i to direktno s PC-a u svojoj spavaćoj sobi. Clear Channel. Ofoto. sad ih zapravo želimo pokazati svijetu. poduzetnik. a dolazi RSS. da krenemo u kratku turu. URL-ove. Umjesto toga. i profile.. nego stvaramo svoje radio stanice na Internetu i razmjenjujemo playliste. i American Idol – ljudi su sad u podcastingu? Ili možda prate i jedno i drugo? Ne slušamo više samo UDOSTAR (Uniformni DObri STAri Radio). Launchcast. i ne uzimamo više zdravo za gotovo da netko drugi bira sadržaj. Zaboravite MTV. umjetnik.. ili Shutterfly da ih svi mogu vidjeti! I to ne zato što je to tako lako (jer zapravo i nije . i staviti ih na Flickr. CNN odlazi. Dobrodošli u Mercoru.-) ili vas čak navesti da ga slušate kroz podcasting (što bi u mom slučaju bilo još strašnije :-). ipak nećete moći a da ne primijetite kako se svugdje oko nas prag pokušaja da se barem bude kreatorom sadržaja drastično spušta. Webshots.-). Grouper. trudimo se naći i pretplatiti se na “vlastite” news-kanale spajajući se s ljudima čiji je fokus na upravo onim temama i vertikalama koje i nas zanimaju. Dodajte to na “omogućite korisnicima sudjelovanje ili postanite beznačajni” i eto vam zgodnog cušpajza prilika – i priličnih izazova. omiljene linkove. ili pokrenuti svoju vlastitu online radio stanicu. Čak i ako niste u potpunosti prihvatili vjerojatno naivnu ideju o tome da svatko može biti pisac. vrlo podcijenjena priča o uspjehu u digitalnoj glazbi). čak i bez ičijeg odobravanja ili službenog odobrenja. Pa.mom skromnom mišljenju. ili ih gledajte kako odlaze. Nije nam više dovoljno snimiti cool fotografije ili video-snimke s mutnim rubovima i pokažemo ih našoj obitelji ili prijateljima. A ovaj nas fenomen dovodi i do drugog vala “kulture sudjelovanja” – fenomena koji mijenja kompletnu industriju praktički preko noći. da se pokažemo. InstaPundit itd).fm. Last. MySpace. i objaviti rezultat na web stranici. Sad skoro svatko može biti pisac i objavljivati beskrajne traktate u svojim blogovima (barem ja to dobro znam . a koji nam se čine od povjerenja ili su već nekako preporučeni (pogledajte rastuću popularnost stranica kao što su Boing Boing. glumac.

. Ryze. aktivirajte se. dajte svoj doprinos. HotOrNot. Friendster. podijelite. Pogledajte MySpace. poslovne i osobne kontakte ili nove događanja u oglasima.. mijenjamo. Čim se pojavi u svojoj originalnoj verziji. prilagođavamo i editiramo s velikim entuzijazmom. aSmallWorld.Više ne uzimamo jedno mišljenje ili jedan pogleda na stvar kao “stvaran” samo zato što trenutno nemamo nijedan drugi.com. svakog i sve Googlamo i nalazimo druge koji imaju nešto za reći što će potaknuti naš interes. umjesto toga. sudjelujte. Pogledajte GarageBand. Hyperscore i mnoge druge – vidjet ćete kako ovaj tip alata i usluga probija krov u sljedećih pet do deset godina. postajemo aktivan djelić puzzla i dajemo svoj doprinos stvaranju virtualnih metakonvencija gdje se ljudi susreću zbog svih vrsta potreba. Minimixa. Više ne nalazimo stvari. objavite! 51 . Kad bi MySpace bio država. Uključite se. Masovno prilagođavanje naših ringtonova dobar je primjer: Procjenjuje se da globalno već u ovom trenutku ringtonovi glazbenim publisherima i diskografima donose kost debelu 4 milijarde dolara. morfamo je. LinkedIn. odmah iza Mexica . 4. bila bi to deseta najveća država na svijetu. Digimpro. studeni 2006 Više nam nije dovoljno da samo slušamo glazbu. Uzimamo sampleove i komadiće od svega i stvaramo svoj osobni i/ili modni izričaj. Match. ljude.The Guardian. sad ju počinjemo remiksirati onog časa kad smo je skinuli. Umjesto toga.

kad. U glazbi – kao posljedica eksplozije kulture sudjelovanja i poriva za samoodređenjem koje ju pokreće – mi. Postaje jasno da s porastom učestalosti i padom cijene “spajanja” u digitalne mreže.. kako i gdje slušamo – i upućujemo druge da rade to isto. dobro došli u svijetu kaosa sudjelovanja – kaos koji će na kraju glazbeni biznis utrostručiti. Ovo je. ETrade. prostornim. sad određujemo što.). i bit će sve u redu. recieveri. eBay.Zbogom jednosmjernom lijevku za sadržaj i starim dobrim “linearnim” autorskim pravima. Tako se zapravo može reći da za sobom ostavljamo nešto što je na jedan način bio Sveti Gral.. kupcima i “korisnicima” koji trule pred televizorom. a nas potrošačima. hakere i razne “get a life” face. davanje moći ono je što danas stvara pravi novac! Moj skromni recept za uspjeh glazbene i medijske kompanije: Dajte moć korisniku i promovirajte sudjelovanje. Nečija reputacija na eBayu danas može biti jednako važna kao njegova reputacija u “stvarnom životu” u omiljenom kafiću. Radio 1. “trans-ceiveri” i služe za “trans-sharing” – umjesto da stvari samo “primamo”. šaljemo dalje. korisnici. po meni. sad su i odašiljači. i upravo kroz to će se desiti rast u povezanim industrijama. usudio bih se reći da unutar pet do sedam godina većina “digitalnih urođenika” neće shvaćati što riječ “offline” uopće znači (osim što će. siguran znak da se razlika između “online” i “offline” stvarnosti počela zamagljivati. sad ih i mijenjamo. 52 . koji me ponukao da to promotrim malo podrobnije. Molim vas da primijetite: Prirodno. i dijelimo. raste i broj ljudi koji žele učestvovati i biti uključeni. SouthWest Airlines. često me inspiriraju drugi. i nemam ništa protiv da i oni budu inspirirani mojim radovima (ako im se sviđaju)! Ovaj esej je potaknut člankom koji sam nedavno dobio putem emaila od kompanije Business 2.0. virtualna reputacija.0 odlazi (barem u starom obliku) i dolazi Radio 2. sam temelj medija u posljednjih 50-plus godina: jednosmjerni model komunikacije koji je učinio njih (medijske kompanije) stvaraocima i nositeljima prava. i vjerodostojnost postaju pravi faktori. U stvari.0: s vremenskim. značiti određeno stanje uma). Digitalno povjerenje. nadam se. nešto što je jednom bilo rezervirano za štrebere. a kao što to možemo vidjeti drugdje (Amazon. Pojava davanja moći korisnicima znači veliki pomak koji glazbena industrija tek počinje prihvaćati. i tehnološkim promjenama. mislim da je Eric Schonefeld u njemu upotrijebio termin “kultura sudjelovanja”. Uređaji za zabavu nekad su bili samo prijemnici. EasyJet.

53 .

1. LISTOPAD 2005: GLAZBENA INDUSTRIJA: PRAVA ĆE SE PROMJENA DESITI TEK KAD BOL POSTANE PREVELIKA 54 .

. kad su stari načini na koje su radili stvari potrošeni. Zašto itko uopće nastavlja prodavati “glazbu po komadu”. Čini se da često ljudi rade prave.Često dobivam ovakvo pitanje: Kako to – ako su stvari stvarno tako očite. tužiti svoje mušterije. Još 18 mjeseci i bit ćemo tamo.. mislim. U međuvremenu. i jednostavno navale. i prilike tako izražene kao što pričam – da pripadnici glazbene industrije jednostavno to ne naprave: prihvate sve te nove načine korištenja tehnologije da bi proširili tržište. i hladiti tržište na svaki mogući način? Pa. kad više nemaju što izgubiti i kad je “bilo što bolje od onoga što sad imamo”. po mom mišljenju. 55 . pripremite uzletište. velike i teške promjene tek onda kad nemaju drugog izbora. odgovor je u tome da je bol još uvijek jednostavno premala.

SIJEČANJ 2006: MANIFEST “FLAT FEE GLAZBA” I GLAZBA KAO VODA NAPISAN ZA VRIJEME MIDEMA 2006. U CANNESU.15. SIJEČNJA 2006. 23. FRANCUSKA. 56 .

sam obrazac djelovanja. kao što su Napster. glazbeni servisi pokretani Janus DRM sistemom Windows Media Playera.usprkos ogromnom i uistinu respektabilnom rastu online prodaje glazbe . Zapravo. godini nije bila univerzalno poželjna “monetizacija ponašanja” i “flat fee licenciranje” P2P mreža o kojima se puno pričalo (da. eMusic nema takvih problema. bore se sa svojim teškim manama.“legalni” digitalni glazbeni servisi koji se plaćaju još uvijek su daleko od pobjede nad sve popularnijim mrežama za dijeljenja fileova. gotovo sve glavne promjene.. i tisuće flastera neće ga ozdraviti. darknetovima. izgleda. mislim da će se prodaja pjesama na iTunesu (ali ne i iPoda!) značajno smanjivati kad ljudi čiji pogled na život sadrži barem malo ekonomskog realizma počnu shvaćati da ne mogu nastavljati trošiti 1 dolar/euro/funtu po pjesmi za svaku novu verziju iste pjesme. većina glazbe ne licencira ili se ne može nabaviti. nedavni esej Martina Millsa. ponovno. Širom svijeta sve su glasniji i glasniji glasovi koji pozivaju na flat-fee. Ovi će pokušaji oživljavanja komatozne diskografske (ali 57 . pa mi se učinilo da je dobar trenutak da svoje ideje smiksam i dam ovaj manifest na javnu diskusiju. to potvrđuje da zapravo neznatan broj inicijativa za promjenama dolaze iz same industrije. s izuzetkom nekih nedavnih i prilično razvikanih prvih koraka kompanije AIM u Velikoj Britaniji). godina. tamo je malo ili čak nimalo glazbe iz kataloga velikih diskografa. ali to se moglo napraviti još 1999-te) nego podcasting – za koji se. jer tehnologija koju koriste niti ikoga zapravo štiti niti je stvarno jednostavna za korištenje. njemačku udrugu nezavisnih (Indie) etiketa VUT. i Rhapsody kompanije Real. najveća stvar koja se stvarno desila u glazbi u 2005.. Gilberta Gila u Brazilu itd). većina njih koje sam isprobao imaju puno problema tipa “ne svira baš onda kad mi stvarno treba”. Na drugoj strani zemaljske kugle digitalne glazbe. I . Poanta je u tome da je sustav. slomljen u srži. Što vam to govori? Po mom skromnom mišljenju. u Music Tanku. otvoren i “javni” pristup glazbi (pogledajte francuski parlament. usprkos ukupno prilično impresivnom broju od približno 830 miliona skinutih pjesama koji je Steve Jobs upravo objavio na Macworldu. predsjednika Beggars grupe. Hoće li se desiti hladan dan u paklu prije nego što legitimna ponuda bude dovoljno dobra da ima makar mrvicu šanse pobijediti traljavo iskustvo nezakonitih P2P usluga? U stvarnosti. što mi se strašno sviđa ali. i bezbrojnim drugim metodama širenja digitalne glazbe. Debata o licenciranju digitalne glazbe luduje i raste eksponencijalno svaki dan.Na redu je 40-ti MIDEM (najstarije glazbeno okupljanje glazbene industrije u chic Cannesu u Francuskoj) i upravo je započela 2006. dolaze izvana.

Uz ovo. Ali prirodno je da se ovako velike promjene moraju odigrati u vremenu. sam obrazac djelovanja. SVI KORISTE. s pristupom kroz beskonačni broj ulaznih točaka (Net.ne i glazbene) industrije trajati sve dok ne dobijemo cijeli set zamjenskih organa (uključujući i mozak). satelit. i svi ju plaćaju i koriste. Ovi će pokušaji oživljavanja komatozne diskografske (ali ne i glazbene) industrije trajati sve dok ne dobijemo cijeli set zamjenskih organa (uključujući i mozak). a pokrivenost je potpuna.). bežično. u 2006-toj ćemo vidjeti različita utjelovljenja Glazbe kao vode i Flat Fee pretplate za glazbu – i nadam se da ću i ja moći dati svoj doprinos. pa tako za 2006-tu predviđam da će bol nastala prodavanjem glazbe na stari dobri način (tj. i kao što sam već napomenuo u mojoj knjizi iz 2005. slomljen u srži. kabl. i u stadima krenuti prema zelenim pašnjacima. “The Future of Music” (Budućnost glazbe). PODCASTING JE LONG TAIL RADIJA Poanta je u tome da je sustav. po “komadu”. i tisuće flastera neće ga ozdraviti. i u brojnim oblicima. Glazba Kao Voda (GKV) je koncept u kojem je glazba jednako tako “slobodno” (ali ne i besplatno!) dostupna i sveprisutna kao i voda ili struja. na puno različitih uređaja. bilo to online ili offline) postati tako jaka da će većina uključenih jednostavno napustiti većinu utvrđenih “moram-to-imati” predrasuda i napokon baciti svoje svete krave (kao što su odbijanje da se glazba licencira u mp3 formatu. SVI PLAĆAJU! Jednostavno rečeno. ili pokušaji da se zadrže teritorijalna ograničenja) u digitalni stroj za mljevenje mesa. Dobro je to... 58 .

JER BI U OVOM SVIJETU KOJI NAM UBRZANO DOLAZI. Sustav u kojem bi djela bilo kojeg stvaratelja mogla lako biti nađena i pripremljena za otkrivanje.To je sustav u kojem bi svi korisnici. u suštini. bilo gdje. brana je pukla. UMJETNOST OPĆENITO) NUŽNA ZA NAŠ ŽIVOT BAŠ KAO I VODA I STRUJA – gotovo kao zrak – i u digitalnom/umreženom društvu ne bi trebala. JER JE SASVIM JASNO DA JE U DESETOGODIŠNJOJ BITCI “MI (POTROŠAČI) PROTIV NJIH (DISKOGRAFA)” POBIJEDIO KORISNIK. što su onda Yahoo Music Unlimited. Brazil prelazi na Creative Commons. Zvuči jako slično kablovskoj TV ili radiju! I zašto onda trebamo GKV i Flat Fee Glazbu? Ima puno dobrih razloga – evo samo nekih: 1. Ne vjerujete u to? Pa. SVATKO TREBAO IMATI (ILI VEĆ IMA . i to samo zato što je to dosad stvaralo velike “koristi od trenja” za najjačih četvero igrača u sistemu. i ne mora. samo zato što postoji unutar spremnika.. proporcionalno stvarnoj upotrebi. bilo kad. pristali plaćati malu. pobješnjela plima nekompatibilnosti. Umjesto da nm tehnologija donese Glazbu 2.5. mogla koristiti i ostvariti odgovarajuću naknadu – i to. i gdje bi se njegova glazba. bivšeg direktora Vivendi-Universala (nekadašnje komunalne tvrtke!). umjesto da i oni sudjeluju i – ma vidi vraga! – budu čak i aktivni sudionici glazbenog iskustva. novonastale nacije istražuju alternativne sisteme kompenzacije za glazbu. dok su krajnji korisnici morali svako malo morali nešto žrtvovati. XM-to-Go i novi iMesh? Možete to slobodno zvati “iznajmljivanjem glazbe” po flat-fee modelu ali zapravo je riječ o začetnicima flat fee glazbe – i ako vas nešto od ovoga podsjeća na retoriku izblijedjelo John Marie Messiera. 3. Motorolin iRadio. Francuski parlament želi flat fee P2P licencu. i beskrajne frustracije korisnika – je jednostavno neodrživa i guši tržište. “kao da je besplatno” pretplatu u zamjenu za pristup velikom spremniku glazbe. i svi gledaju kud će pobjeći. POVEZANOM I VOĐENOM OD DIGITALNIH UROĐENIKA. JER JE GLAZBA (I.0 čini se da nas situacija s glazbenim pravima gura nazad u pred-Jursku Glazbu 0.. CD-i i online usluge s nagaznim minama u vidu DRM zaštita. biti zaključana i namjerno punjena u boce. mislim da to nije slučajno. bez ikakvih ograničenja: koliko-god-možete-pojesti.-) PRISTUP GLAZBI. a u 59 . Trenutna situacija – Orwellianske tužbe. i/ili oni čije usluge koriste. Napster To Go. stravično nejasna i zapetljana situacija oko licenciranja. Sistem kakvog poznajemo implodira. NARAVNO. 2.

SOCIOLOŠKI. i P2P mrežama.. ova priča o konvergenciji medija stara je 15 godina. ili flaster. Da. dopuštajući ogromnoj količini velikih glazbenih zapisa da budu poslani okolo koristeći samo djelić bandwitha. JER JE VEĆ VRIJEME I DOVOLJNO SMO DUGO ČEKALI.. Ovo će na kraju biti prava poslastica za kompanije koje se bave odašiljanjem – prvo glazba. onda filmovi. umjesto da im pokušavamo objasniti što bi to oni trebali htjeti? Vrijeme je da okrenemo stranicu koju su okrenuli Southwest Airlines. kad i kako to žele. šest godina od Napstera 1. neće biti glazbe. I EKONOMSKI EFIKASNO I EFEKTIVNO. EasyJet. ne naše glazbe.. socijalnim medijima. jednostavno. A KONVERGENCIJA ZAHTIJEVA DA OVAJ PROBLEM RIJEŠIMO ODMAH. POTPUNA KONVERGENCIJA WEBA I TELEVIZIJE JE STIGLA VUCI TV WEB GURAJ 60 .međuvremenu Apple potiho (ili možda. znam. Pogledajte što se dešava u podcastingu. JER JE KONVERGENCIJA SAD NEŠTO STVARNO. Koliko vam je boli potrebno da bi napravili velike promjene? 5.. JER JE TO TEHNOLOŠKI.. danas dio eMusic). Mada je izgledno da će na početku većina glazbe dolaziti s centralnih servera na svakom teritoriju. eBay.4 miliona frequent flyer milja na mom računu dalje :-) – nije li vrijeme da korisnicima damo ono što zapravo žele. sveopća prihvaćenost će ubrzo stvoriti idealne preduvjete za zaštićene i praćene P2P sisteme prijenosa sadržaja kao što su BitTorrent ili RawFlow.. i ako ne ponudimo pravo rješenje – a ne smokvin list. ili barem. deset godina od IUMA-e (Internet Underground Music Archive. Google i Apple. Više od dvanaest godina od rođenja MP3-a. na sva zvona) zapravo preuzima biznis digitalne glazbe! 4. ili nešto simbolički – za načine kretanja glazbe unutar konvergentnih i objedinjenih medijskih mreža. i 1. ali sad je stvarno tu.0..! 6..

u principu.-). izgleda. u kojem je korisničko ime i lozinka potrebno da vam se napuni kada. PA DOBRO. a za to vrijeme korisnici i dalje istražuju jeftinije ili besplatne opcije. da sagradimo siguran i stabilan sistem potrošnje i stvaranja glazbe. izgleda glazbeni biznis današnjice! U takvom bi scenariju praktički svi od nas bili bona-fide kriminalci jer bi bilo gotovo nemoguće da to ne budemo. jedini pristupi koji bi stvarno mogli funkcionirati. Na žalost.7. Zamislite samo svijet u kojem trebate ubaciti vašu kreditnu karticu u čitač prije nego što pustite vodu na zahodu u restoranu. da.0 ekosistem Najvažnije je shvatiti da su. i u kojem potajno razmjenjujete karnistere s kišnicom s vašim susjedima. JER SE SAD SVAKI LJUBITELJ GLAZBE KREĆE U VREMENU.. da pružimo osiguranje. Ali ovoga puta jelo na stol neće dovesti običan udarac šakom! 8.. KAKO BI TO IZGLEDALO? 61 . nisam to ja. mi smo uistinu uglavnom već sad kriminalcu: skidali smo “zaštićen” sadržaj na jedan ili drugi način (pa. PROSTORU I MEĐU UREĐAJIMA NA SVE NAČINE. GKV i Flat Fee Music. A tako. da si možemo prišiti pristanak na legalnost. JER GKV I FLAT FEE GLAZBA DAJU SVIMA TRENUTNU I ZNAČAJNU KORIST VIŠE ILI MANJE NEOGRANIČENOG PRISTUPA GLAZBI BILO GDJE I BILO KAD. ako gledamo prema naprijed. dok u isto vrijeme na ugodan i elegantan način uspijevaju osigurati nužna sredstva od svakog korisnika. naravno. I TRAŽI BOLJU PONUDU ZA SVOJE DOLARE. OSNOVE FLAT RATE-A • • • • • • • Neograničen legalni pristup glazbi “Svi koriste. nego moja djeca! GKV je jedini način da postignemo amnestiju za digitalnu glazbu. samo radi istraživanja . i kao. svi plaćaju” – ali “kao da je besplatno” Plaćanja su objedinjena i/ili po želji od ponuđenog Zasniva se na dobrovoljnoj kolektivnoj licenci Cijene variraju ovisno o zemlji Flat rate je samo početak zarade Stvara vrlo moćan Music 2. Diskografi žele više novca po pjesmi.

programiranje i preporučivanje i dalje ostati važni. na svim digitalnim mrežama. Plaćanje svake upotrebe bit će isti trenutak utvrdivo. praćenje.Ideja GKV bi. online usluge. DNA. Takozvana zaštita od presnimavanja i DRM (kako to trenutno definiramo) će postati jednostavno nepotrebna. članarina u nekom klubu.Ovaj katalog morao bi biti dostupan u univerzalno podržanom formatu (OK. priznajem da imam slutnju o tome koji bi to format mogao biti . i alate za digitalni marketing – tu je akcija. vodeni žig.-). Customer Rights Management. uz upotrebu programskih rješenja koja postoje već neko vrijeme. Svaka upotreba svake sklade na svim digitalnim mrežama stoga će moći biti praćena i dokumentirana. jedinstveni otisak. jer nema nikakvog razloga da krademo nešto od nekoga ako to možemo dobiti na izvoru kojem imamo pristup – ali će identifikacija korisnika. baš kao što se državne socijalne agencije brinu da svatko ima 62 . izrada playlisti.-). Upravljanje Pravima Mušterija) a programi za hakerski napad na sistem postat će alati za marketing . ili jednostavno zato da se pobrine da budete zbrinuti. Svaka će skladba imati jedinstveni ID. jer će već imati vlastiti pristup do nje. i koji će uvijek svirati na 100% svih uređaja. monitoring. Ovaj bi katalog trebao moći pokriti osnovne glazbene potrebe većine glazbenih korisnika u većini zemalja. u zamjenu za univerzalno prihvaćenu pretplatu koja bi najvjerojatnije bilo uključeno u druge usluge kao što su korištenje Interneta ili bežične veze. i stavite vaše dolare u pretraživanje medija/stvaranje playlisti/preporučivanje. a mogla bi se uključiti i u postojeće ili nove namete za hardware i druge uređaje. i trebao bi naravno odražavati lokalne ukuse u smislu jezika. žanrova i sličnog. a podatke će čuvati centralni registar. i više ili manje instantno preneseno. U sveobuhvatnom sistemu GKV nitko se neće mučiti “krasti” nečiju glazbu. ili neki drugi pretplatnički servisi za dostavu sadržaja. zahtijevala postojanje velikog spremnika glazbe koji bi bio dostupan svima. tehnologije za ubacivanje reklama. jer će se stvarna upotreba svakog glazbenog djela bilježiti svaki put kad se bude dešavala. negdje oko 1. Po mom mišljenju. skeniranje. DRM će postati CRM (tj. I čak i ako si nećete moći priuštiti plaćati taj pristup (ma koliko pretplata bila mala). vrlo će se vjerojatno naći netko tko će ga platiti umjesto vas – ili da bi vam mogao nešto prodati. kablovska TV i radio. Kratka poruka ulagačima vezana uz ovo: Razmislite o ulaganju u tvrtke koje spajaju sadržaj s pravima.5 do 2 miliona pjesama bi za većinu teritorija trebalo biti dovoljno. bez problema. transparentno. naravno. i – baš kao kod burze dionica – nositelji prava i stvaraoci moći će pratiti stvarnu upotrebu kako se ona bude dešavala. i u praktičnim terminima više na kraju nećemo imati potrebu razlikovanja izvedbe/slušanja ili “digitalnog skidanja”.

jednostavno ne bi mogli odbiti da vaša glazba bude. PROMAŠAJ NEPOSTOJANJA LICENCI ZA ONLINE MREŽE NIJE NIMALO SMANJIO UPOTREBU GLAZBE NA NJIMA – SAMO JE SMANJIO UKUPNU ZARADU AUTORA Sve ostalo bilo bi regulirano opcijskim scenarijem. Zamišljam ovu obavezna licencu kao rezultat trenutnih pregovora oko tarifa (i. ali u idealnom bi slučaju ona značila da se sva nova izdanja automatski uključuju u dostupni katalog. sve je to dijelom. vrlo doslovno. barem u nekom minimalnom stupnju. Više je novca za dijeljenje. i možda bi sadašnja društva zaštite (za mala i mehanička prava) i dalje mogla administrirati tijek plaćanja. obzirom da će sudjelovanje u njemu biti polaznom točkom i osnovom za sve ostalo. posljednje dvije do tri godine). javno dostupna. njezinog “ob-javljivanja”. NJIHOVE AGENTE I ZASTUPNIKE? Odgovor je očigledan: od veće pizze nastanu veći trokutići. tko ne bi htio u sistemu imati cijele kataloge. ali naravno. i da se u njega uključuje i jedan dio ostalog repertoara iz kataloga (recimo. da. Kako bi se u ovom sistemu glazba licencirala? Flat fee “glazbeno-komunalna” licenca morala bi biti obavezna (ili nametnuta) baš kao i radijska i dobro stara licenca za “javno izvođenje” – nakon što izdate vaše glazbeno djelo. još bolje. i teren za distribuciju je izjednačeniji što stvara vrlo moćne prilike po principu “pobjeđuje-pametniji-marketing”. sistem GKV stvarno znači da sami korisnici postaju sadržaj i stvaraju pravu vrijednost kompanijama koje nude usluge na ovom terenu. ZAŠTO BI “GLAZBA KAO VODA” BILA DOBRA ZA AUTORE. U svijetu GKV prava je opasnost da vam ukradu nešto drugo. dijeli se na pošteniji način. Tarife bi u početku bile određene po zemljama. 63 . i zato će biti glupo ne uključiti se sa svime što imate. na kraju. vaše podatke. po regijama (kao na primjer jedna tarifa za EU). Razlog za taj što bi ljudi koji su ostali bez pristupa glazbi stvarali previše trenja u sustavu. ili da ugroze vašu privatnost! Uistinu. ili. budimo realni – ovo će zahtijevati “sudjelovanje” vlasti na jedan ili drugi način).struju i vodu.

DVD-e.. a slobodno/svira-u-svakom-slučaju skidanje. a na što ne. kad niste na internetu) koštale bi nešto malo više. pjesme koje su skinute i ne mogu se micati sa sistema koji ih prima. na što će netko obratiti pažnju. Sad kad sam to rekao. moram još dodati da bi ovo moglo stvoriti neke ekstremne primjere onoga što volim zvati digitalnim darvinizmom.. i svugdje dostupnih. POZABAVIMO SE MATEMATIKOM Pod pretpostavkom da bi skoro svi korisnici “plaćali” takvu GKV “naknadu za glazbu” (ili. ostatak zarade od cjelokupnog iznosa prikupljenog od “naknada 64 . interaktivni/po-zahtjevu radio imao bi malu pretplatu. jer bi svaki oblik glazbene potrošnje i onako bio uključen u njegov glazbeni flat-fee. fizički mediji bi svi dodatno koštali (ovo uključuje CD-e. i druge medijske formate koje tek treba izmisliti – a bit će ih prilično!). Ali.. evo mog prvog pokušaja sagledavanja podjele zarade. hosting (trošak smještaja website-a i baze podataka). sveprisutnih. računovodstvo i opća administracija (svi ti troškovi bi se vrlo vjerojatno mogli značajno smanjiti. prednapunjene medije za pohranu. ali sviraju “offline”.U svojoj srži. Najvažnije je to da sve ovo korisnik/fan/potrošač uopće ne bi osjetio. u kojem posljedice natjecanja pokretanog principom “samo-jedan-klik-daleko” postaju vrlo opipljive: milioni pjesama u flat-fee. Razlike u načinu upotrebe bile bi važne samo za dijeljenje hrpe novca (da citiram najdraži termin mog kolege vizionara) i izvršenje plaćanja nositeljima prava. gdje bi se pjesme mogle slobodno premještati bilo gdje bilo kad koštale bi najviše. i smatram da ne bi smjeli biti veći od 8-10% ukupnog prometa). tj. Nakon odbijanja “troškova obrade” kao što je vođenje registra djela. da bi ga netko plaćao za njih. TKO BI ŠTO DOBIO? Logika plaćanja GKV mogla bi uključivati nešto nalik na ovo: ne-interaktivni radio bio bi besplatan ili skoro besplatan.). ili ga ugrađivao u neki svoj drugi proizvod tako da oni ne bi niti znali da ga plaćaju). Čini mi se da već u ovom trenutku vješti poduzetnici rade na zaobilaženju ovog problema (vrijeme je za od-darvinizatora. otvorenom formatu. I naravno. točnije. obzirom da će imati manje vremena a eksponencijalno više medija i mogućnosti za zabavu nekog ikad prije. tj. stvorili bi ogromne natjecateljski pritisak na proces odabira. bandwith. analiza zapisa/upisivanje otiska i/ili vodenog žiga. zaštićene skinute pjesme (tj. ovaj bi sistem značio da umjetnici i nositelji prava ne bi nikog osim sebe i pružatelja usluga mogli optužiti za manjak pažnje svojih potrošača – transparentnost i jasnoća bili bi “kralj”..

za glazbu” smatrao bi se djeljivom naknadom za licenciranje glazbe koja bi se plaćala autorima i/ili njihovim zastupnicima. Što više – a tu upravo priča postaje zanimljiva – mislim da bi se i od drugih tijekova zarada proizašlih iz glazbenih usluga, kao što su npr. prihodi od oglašavanja, koji bi se ulijevali u takav “glazbeni rezervoar”, također mali dio odvajao za nadoknadu prava na upotrebu, i dolazio do vlasnika sadržaja. Od 100% ukupnog ostatka naknada za licenciranje, prvo bi pada na pamet da bi otprilike 60% trebalo pokrivati sva skidanja (unutar centralnog agregata), 25% skidanja s ograničenjem na sviranje na jednom uređaju (ako se takva ponuda uopće nastavi, obzirom na prirodu sistema GKV...), 12% bi pokrilo interaktivni/pozahtjevu radio, i 3% tradicionalni, ne-interaktivni digitalni radio. Znam da je to vrlo kontroverzno pitanje, ali čini mi se da podjela 50:50 između izvođača (nositelja prava na snimljenu izvedbu) i autora pjesma (nositelja prava na skladanje) u principu predstavlja dobar pristup. Nakon što je to ustanovljeno, ostaje samo jednostavno praćenje stvarnog korištenja svake pjesme unutar sistema (osim možda 30-sekundnog isječka ili verzije za preslušavanje), tako da svaka pjesma dobije točan iznos tantijema u razmjeru s upotrebom svih korištenih pjesama unutar mreže. Na primjer, ako je tijekom jednog obračunskog dana skidanje neke pjesme činilo ukupnog 5% svih skidanja na nekom teritoriju, njoj bi se dodijelilo 5% od 60% odvojenih za licence za skidanje za taj dan (tj. razmjerno umanjen mjesečni ili godišnji iznos “naknade za glazbu” koja je uplaćena u sistem). GKV/FLAT FEE GLAZBA SAMO JE VRH LEDENE SANTE! Vrlo je važno shvatiti da je ovdje opisan koncept Flat Fee Glazbe samo vrh ledene sante koja nas čeka u trgovini digitalnom glazbom ako zaista prihvatimo novi ekosistem. Zapravo, usudio bih se reći da bi prihodi od naknada nastalih zbog GKV, koliko god bili značajni (i naravno, stalni!), predstavljali manje od 30-40% ukupne potencijalne zarade koju bi ovaj novi pristup omogućio. Ostali tijekovi prihoda mogle bi biti stvari kao što su snimke koncerata uživo na-zahtjev (ondemand), interaktivni webcastovi, ekskluzivna pred-izdanja, katalozi re-izdanja, specijalni proizvodi, i puno drugih, novih i različitih

65

audiovizualnih proizvoda – popis mogućnosti veći je iz dana u dan. Koliko bi potrošači to plaćali? Odgovor bi, naravno, varirao ovisno o teritoriju i broju stanovnika, ali, generalno govoreći, cijena za krajnjeg korisnika vjerojatno bi pala vrlo brzo (ali ne i ostvarene naknade od licenciranja!), čim bi sistem postao stvarno “tekuć” i kad bi počeo stvarati ogromne količine potencijalnih dodatnih, usmjerenih i prilagođenih prilika za oglašavanje, koje će po mom skromnom mišljenju biti glavni izvor monetizacije zabave u budućnosti. Mislim da bi za “bogate” nacije 3-5 dolara/eura/funti za krajnjeg korisnika bio dobar raspon cijena, jer mislim da bi takav tip iznosa ostvario da se gotovo svi potrošači uključe u plaćanje. Kasnije ću u knjizi detaljnije ući u primjere matematike, ali evo vam brzinskog foršpana: Kad bi 85 miliona Nijemaca platilo mjesečnu “naknadu za glazbu” od 4 eura, imali bi finih 340 miliona eura mjesečno, ili 4 milijarde i 80 miliona eura godišnje – nije loša za naplaćivanje nečeg što ljudi već rade. ;-) A mislim da bi to bio samo početak, jer bi još uvijek postojala prodaja CD-a i sve gore navedene nove mogućnosti za zaradu. Uz ovakav iznos pretplate, mislim da bi ubrzo Internet provideri, telekomi i mobilni operateri prihvatili platiti naknade korisnika u zamjenu za privilegiju da svoje usluge prodaju baš njoj/njemu. Rezultat je – cijene idu dolje, a stupanj usluge se diže – a to je upravo paradoks industrije digitalnih sadržaja. A onda: dobro došli u up-selling (prodavanje novih proizvoda postojećim kupcima) i Oglašavanje 2.0, koji će, mislim, donijeti višekratnik od iznosa Glazbenih Naknada opisanih prije. Imajte u vidu da je, kao što svjedoči posljednji potez Googlea, usmjereno, prilagođeno oglašavanje unutar medija tržište eksplozivnog rasta za koje neki analitičari predviđaju da ima potencijal 100 puta veći od sadašnjeg tržišta oglašavanja – ovo bi moglo svaku zaradu od samog prodavanja “kopija” pjesama učiniti patuljastom. ULOGA VLASTI Osim ukoliko se nositelji prava i glazbeni poslužitelji (tj. prodavači) uskoro ne dogovore o flat-fee glazbenoj naknadi koji bi imala smisla i za korisnika, i ne počnu pružati usluge na takvom stupnju da ih može koristiti i netko tko nije inženjer, čini se da će vlasti i ostale javne ustanove morati ući u igru i katalizirati (ili... silom utjerati?) dogovor. U ovom trenutku, mislim da bi se to moglo desiti u sljedećih 12-18 mjeseci, počevši u Europi (pogodi gdje exactement). Ne mislim da bi vlasti trebali uistinu biti te koje će Flat Fee/GKV sistem voditi ili čak regulirati, i ne mislim da bi on morao biti

66

proveden kao porez ili namet, ali ipak, obzirom da ideja nije nipošto nova većini Europljana koji već sad plaćaju otprilike 150$ godišnje po stanovniku da bi imali pravo koristiti svoje TV i radio uređaje, da pogledamo kako bi se stvari mogle odigrati u tom kontekstu. Mislim da bi vlasti (a posebno Europsko Vijeće) prije morale biti uključene u određivanje naknada, i onda se izmaknuti i pustiti da komercijalni servisi napravljeni na osnovu tih naknada cvjetaju (kao što je slučaj s radijem i kablovskom televizijom). Mala napomena: nisam niti “vlasnik” niti jedini tvorac ovih koncepata i ideja; jednostavno, puno sam učio od drugih (pogledajte “Zahvale i uzori”), skupljati, inkubirao i remiksirao ideje, i zbrajao misli iz tisuću web stranica, RSS-feedova, knjiga i razgovora. Svi oni prije mene i uz mene zaslužuju biti potpisani – ja sam samo remikser.

67

24. VELJAČE 2006: ZAŠTO ĆE VELIKI DISKOGRAFI PONUDITI MP3-CE ZA NAJVIŠE 18 MJESECI U ORIGINALU NAPISANO ZA MUSICALLY UK 68 .

Zapisi zaštićeni Windows-DRM zaštitom ne rade na velikom broju playera. Riječ je o umišljaju da je totalna kontrola nad distribucijom i dalje stvarno moguća. I koja je onda opcija manje problematična za diskografe – krenuti s MP3-cama ili svirati Steve Jobsu drugu violinu? 4.p. Rhapsody i YahooMusic koriste DRM osim potrebe da udovolje (velikim) diskografima i dobiju potrebne ugovore o sadržaju? Pogledajte oko sebe: sve DRM kompanije koje imaju ikakav osjećaj za stvarnosti ili izlaze iz biznisa ili postaju CRM (Customer Rights Management) kompanije. Razlog za to je jednostavan – ništa ne može uzletjeti sa zemlje ako ne radi s iPodom (npr. UBRZO. 69 . crno na bijelom. cijena je prava. znate li makar jednog korisnika koji vidi korist od DRM zaštite. Znate li za bilo koju tvrtku koja je napravila pravi novac prodajući DRM “rješenja”.) I SMOKVIN LIST. eMusic postaje velikom snagom tržišta iz nekih vrlo jednostavnih razloga: Glazbu možete slušati bilo gdje. 3. Zašto? Evo samo nekoliko razloga: 1. I tako će mnogi sadašnji kupci CD-a početi prihvaćati i tolerirati nedostatak on-demand opcija na tim servisima – još jednom. I ONLINE) ĆE UBRZO DONIJETI OGROMNE KOLIČINE GLAZBE PO VRLO NISKIM CIJENAMA. I SVI TO ZNAJU. zato što su prikladni i jednostavno rade. Drugim riječima. ili će prestati postojati. JER ĆE IM EMUSIC DATI PO GUZICI. 2. DIGITALNI RADIO (SATELIT. a site je vrlo jednostavan za upotrebu – drugim riječima: Jednostavno radi! Zamislite. op. i to je moguće.Na današnji dan službeno previđam da će napokon bol postati prevelika i da će barem jedan veliki diskograf popustiti. Napster i slični). Ono što nam stvarno treba je pametan software koji moć daje potrošaču i popločava digitalni autoput prema dobu super-distribucije. i postoje li bilo koje polupametno dijete koje još ne zna kako ju zaobići? Ima li ikakvog razloga da Napster. HD. TRŽIŠTEM ĆE DOMINIRATI ILI MP3-CE ILI APPLE-OV ITUNES. JER DRM NIJE NIŠTA DRUGO NEGO ZMIJSKO ULJE (lažni lijek. sve krava DRM zaštite kopiranja će završiti u stroju za mljevenje mesa. DRM je u svojoj sadašnjoj formi utjelovljenje “straha od promjene”. i u sljedećih 9-18 mjeseci ponuditi plaćeno skidanje u MP3 formatu.

SUOČIMO SE S REALNOŠĆU 75.000 RAZLIČITIH UREĐAJA KOJI SVIRAJU MP3-CE OTPRILIKE 75 UREĐAJA KOJI SVIRAJU ZAPISE ZAŠTIĆENE DRM-OM 70 .

. PIRATSTVO PODRŽANO OD VLASTI I. IPODOVI.ISTINA..3. 71 .. OŽUJAK 2006: VIVE LA FRANCE: APPLE.. .

čeka odobrenje Francuskog senata (u svibnju ili lipnju. je u najmanju ruku pretjerivanje. dok je ono drugo što znamo da stvarno radi (MP3-ce) stavljeno na crnu listu zbog nečeg što se obično zove “povredama svete krave” (tj. Dakle.a. A sad je u zemlji “zdravog snobizma”. E sad.k. volim svoj Mac G4.”. Vau! E pa ovo je stvarno ulagivanje samom sebi s velikim U. visokim zidom okružen.u istom članku iz IHT-a. de-facto monopol. bez obzira o kojem hardware se radilo. nego i na Sonyevu užasnu Sony Connect uslugu i Microsoftov Janus DRM. usput. Koliko god to tehnički i legalno bilo nevjerojatno mutno. i možda bih jednom mogao zavoljeti i iTunes (i taj zastarjeli model jedan-euro-za-pjesmu). Appleov PR ide čak i dalje: “Prodaja iPoda će vrlo vjerojatno narasti dok će korisnici slobodno puniti svoje iPodove “prenosivom” glazbom koja ne može biti adekvatno zaštićena”. kaže izjava iz Applea”. Appleov Fairplay je zasad jedini DRM kojeg “veliki Steve” čuva bolje nego Kraljica Elizabeta svoje dragulje. zaštićen. Još jedan citat iz IHT-a (koji. ima redovito neke od najboljih članaka): “Ako se ovo dogodi.. Citiram današnji International Herald Tribune (IHT): “Francuski zakon ne kaže “Nemojte poštivati autorska prava” ili “Nemojte plaćati za autorska djela”. cijeli svemir legalne glazbe. Francuskoj. ili čak jeste. Ako sam ga dobro shvatio. legalna će se prodaja strmoglaviti baš sad kad legitimne alternative piratstvu pridobivaju sve više mušterija”. dečki. čini mi se). smrznem se kad samo pomislim na takvo što. u pećnici novi zakon koji još.. ja volim svoj iPod. zakonodavstvo u osnovi traži da metode zaštite od kopiranja svake kompanije budu široko dostupne. s ciljem da se omogući digitalnim djelima da budu univerzalno svirljiva. Mislim. ali ipak. promijeniti svoj stav o zaključanosti ekosistema. ali reći da vi dečki predstavljate. ali čiji se prolaz čini vrlo mogućim. ako budete prisiljeni otvoriti svoj vrt unutar zidina. i dati svima na uvid vaš uvjetovani DRM koji je samo smokvin list. s glazbom u drugom planu.. i koji dosad nije bio nikome licenciran.. svijet će potonuti u paniku ilegalnog skidanja? Bez ikoga da nas brani od zločestih serverskih farmi s otočja Vanatu? I sva će ta odlična glazba ostati bez vaših načina zaštite koje ste smislili da udovoljite velikim diskografima? Joj.Napokon je netko progovorio o ludilu u digitalnoj glazbi današnjice: jedini sustav koji stvarno radi kako treba (Apple-ov iTunes/iPod. davanja korisniku onoga što želi). doduše. barem što se tiče tehničkog dijela) stvorio je samo još jedan na hardware-u utemeljen. bez obzira koji DRM i/ili drugi software za zaštitu koristi. to se naravno ne odnosi samo na Apple. ovaj će zakon u osnovi propisati da sva glazba kupljena na legalnim glazbenim servisima mora svirati na svim uređajima. 72 . Ali. a.

Vrijeme je da se maknete s puta i pustite i druge ljude na tulum. onda filmove. opire se istraživanju.66 kupljenih pjesama po iPodu po korisniku godišnje. također). USB stickova. ovo ne možeš posjedovati.Da. i radi kako treba. Apple iTunes je na kleme upalio biznis digitalne glazbe. Jednostavno zato što je sistem. ili kad bi Sony CD playeri primali samo Sony CD-e – ili čak kao kad bi Microsoft Media Player bio jedini jukebox software koji fino radi na Windows operativnom sistemu iste tvrtke”. file-sharing stranica. vlasti sasvim sigurno moraju biti uključene – priča o Fairplay DRM-u kompanije Apple to dobro ilustrira. 73 . onda spotove. to se odnosi i na diskografe. Hvala IHT-u što je to tako dobro primijetio.. Oboje se desilo na inicijativu vlasti”. i stvorio novi ekosistem. eurom. Oprosti.. IM transfera. ali molim vas da nam dozvolite da našu glazbu imamo na način na koji to mi želimo (i da. To daje 20 pjesama po iPodu kroz cijelo vrijeme trajanja iTunes. Apple. oprostite na pitanju. Kao fusnota. zaustavlja otkrivanje i – što je najgore – kroz 1$ po pjesmi odražava zastarjelu logiku formiranja cijena nosača zvuka koje smo se trebali davno riješiti. zašto ne bi jednostavno sve dali tebi: prvo glazbu.. Ovo se lijepo nadovezuje na raspravu o Flat Fee glazbi i obaveznom licenciranju: Ako i kad se oni ostvare. evo još jednog čuda: “Većina Zapadne Europe služi se jednom valutom. otkud dolaze ostale pjesme na tim iPodovima koji mogu podnijeti više od 3000 pjesama? Ne. i tako dalje. Dakle. 6. IHT je u pravu (kao i obično): “Veza iPod-iTunes je kao kad bi BMW-i vozili samo na BMW benzin. tj. Glazba treba fleksibilne cijene danas.. a što je s pretragom? Tivo? Google? Svemir? Sve-Apple? Pozabavimo se malo matematikom: Dosad je prodano oko 50 miliona iPoda i otprilike jedna milijarda pjesama. od 28. Glavna je poanta: Ne. sigurno ne iz. a izloženost i otkrivanje su neizostavni! Da. ekipa. tj. Svaka čast na vašem marketingu. Steve. travnja. Za 1$ po pjesmi (i to svakoj pjesmi) nitko neće pridobiti mušterije – i tebi je to jasno. Steve (ili Bill). Wikipedia). i ti Powerbook Macovi su cool – ali: vrijeme je da se krene. E sad. koji me traži 1$ po pjesmi svaki put kad poželim novu. 2003 (hvala. i onda. ne stvara likvidnost. a plima koja se podiže čini da svi brodovi plutaju. ripanih CD-a. što je cool. Suoči se s činjenicom: Tvoj iPod nije popularan zato što prodaje glazbu – nego zato što je postao modom. otprilike 20 pjesama u tri godine. stream-ripera i tako dalje. Cijela Europa ima jedan standard za mobitele.

SVIBANJ 2006: KORISNICI SE STAPAJU S AUTORIMA DOLAZAK USATORA (USER+CREATOR). NAJAVA DISTRIBUCIJE ODABIRA. I UTJECAJ EKONOMIJE PAŽNJE NA TRGOVINU GLAZBOM I MEDIJIMA 74 .15.

Pandora. napisao sam nedavno ovaj kratki esej kako bih pokušao sabrati stvarno važne stvari. opisuje koncept korisnika (User) koji postaje autori (Creator). 1.0 projekata. KORISNICI POSTAJU USATORI . puno je potrošača digitalnih medija koji više nisu samo primatelji – nego postaju i pošiljatelji i preusmjerivači sadržaja. LinkedIn i priličnog broja drugih najfriškijih takozvanih Web 2. I STAPAJU SE S PROFESIONALCIMA P PROFESIONALCI USATORI (KORISNICI KREATORI) KORISNICI Kao što dokazuju posljednja razvijanja webova YouTube. kontekst koji stvaraju i sam postaje sadržajem. Flickr. Usmena preporuka koja sad se i je javna u konverzacija.Suočen s naizgled beskrajnom listom tema u mojim razgovorima o budućnosti medija.. Delicious. neki od onih Ljudi Nekad Znanih Kao Korisnici ili Mušterije sad također postaju (ko)-autori. korisnika koji nisu samo prijemnici nego i odašiljači. monologa koji postaju razgovori.. MySpace. fokusirati se na ono što je uistinu bitno i opisati trendove i razvojne pravce za koje mislim da će imati stvaran utjecaj.fm. DOLAZAK USATORA “Usator” je složenica koju sam smislio osobno. U posljednjih 9-12 mjeseci. Što više. Last. komentarima odvija blogova osvrtima kupaca – Chris Anderson 75 .

odjednom. strašno utječe na tradicionalne odašiljane medije. mora se priznati da rade priličan rez u zaradama “starih medija” od oglašavanja. nego s njima ili čak preko njih – su. i upravo je to trenutačno izvor velikih glavobolja za mnoge medijske kompanije.0 kakve poznajemo.. Ipak. Uz sve što su već sad. YouTube u usporedbi s CBS-om. 76 . Na neki se način čini da je novonastala “umjetnost” označavanja. prije bi se moglo reći da se oni oblikuju u dodatne opcije za korisnika stvarajući tako gozbu s opširnijim menijem. riječ je o terminu koji sam izmislio samo zbog nedostatka bolje riječi) i sami proizvode sadržaj. Neki korisnici sad postaju usatori (ponavljam. Radio i TV više nikad neće biti isti (BBC je dobar primjer za proučavanje toga). zajedno s njome i mantra o zaštiti autorskih prava – također mijenja. Boing Boing u usporedbi s časopisom Rolling Stone. pa se pojavilo mnogo novih prijelaznih stupnjeva između toga da ste “producent” i da ste samo mušterija – a “još i“ je ovdje ključno jer nije riječ o tome da ovi oblici razvoja medija dolaze namjesto Medija 1. Mediji koji uključuju i aktiviraju korisnike – tj. MySpace i drugi). interaktivni. dobili puno veći zamah od jednosmjernih medija tipa “od vrha prema dnu”. mediji sad postaju još i dvosmjerni. mediji koji ne emitiraju samo za njih. i stvaranja online profila postala samo još jednim tipom sadržaja. bookmarkiranja. pa zapravo nije jasno kud ovaj argument vodi. Skype. ili medija posluženih iz centra. obzirom da u sistem donose vlastite vrijednosti zbog same prirode njihovog sudjelovanja (primjeri su eBay. takvim kakav očigledno ne bi mogao uopće postojati bez korisnika uključenih u sistem. i ne-linearni. sami postaju sadržajem. radeći to.Ovaj fenomen. remiksiraju sadržaj i rade njegov mash up – i zapravo. Posljedica je da se definicija pojma “sadržaj” – i da. biti kreativan više nije rezervirano samo za eksperte u produkciji koje nazivamo profesionalcima. MySpace u usporedbi s MTV-om. Krajnji je rezultat: Sadržaj je kralj. ali obzirom da “sadržaj” sad uključuje i korisnike – drugim riječima.. dodatnu vrijednost koju su stvorili usatori – pred nama je kružna rasprava. zajedničkog filtriranja. Wikipedia u usporedbi s Enciklopedijom Britanikom. naravno.

isprepleteni u brojnim novim ponudama na DVD-ima. korisnici i usatori mogu isto tako biti oni koji odlučuju što je hot a što nije: zadivljujući novi alati za ocjenjivanje. 2. Glavna je poanta: Morate aktivirati vaše korisnike najbolje što znate. Razmišljajte na način profesionalni mediji > kombinirani mediji > amaterski mediji. sustavi digitalne reputacije. Upravo sad. 77 . jedan do drugog. i bit će prvi odašiljatelj koji će u isto vrijeme biti one-stop preprodavač digitalnih medija. Srpanj 2007. tagiranje. televiziji. zajedno s profesionalcima ili kao njihovi pomoćnici. ZA MAINSTREAM MEDIJE VAŽAN JE HIT SADRŽAJ ZA SADRŽAJ KOJI STVARAJU KORISNICI VAŽNO JE POJEDNOSTAVLJIVANJE (MOĆ KORISNICIMA) Moje predviđanje: Mislim da će se BBC spretno pojaviti kao globalni medijski proizvođač putem integracije tih digitalnih urođenika i usatora u svoje programe. Kao jedinstveno vjerodostojan. i to snažnije nego u najluđim snovima Marshalla McLuhana. i sve će biti kako treba.New York Times. BBC će nastaviti zamagljivati liniju koja javno emitiranje odvaja od komercijalnog. cijelom širinom – i to ne samo u Velikoj Britaniji. i pretvoriti ih u još jedan red sadržaja.WIKIPEDIA OSTVARUJE NEVJEROVATAN 1 POSJET NA SVAKIH 200 POSJETA STRANICA . povjerljiv i uistinu globalan brand. DISTRIBUCIJA ODABIRA JE IZA UGLA Davanje moći korisnicima je stiglo. svi zajedno. ili na-zahtjev.

i bit će jednako važno biti umjetnik u praćenju novosti kao što je nekad bilo važno imati uho za glazbu. ili snažna kablovsku mrežu. tagiranje i “mjerenje konverzacija”. stvara pritisak) novi tip editora-amatera – mase ljudi koji za pet sekundi ostave kratki komentar ili tag. Mada nisam u potpunosti pretplaćen na teorije o “mudrosti masa” (a naročito u glazbi). Vidjet ćemo cijelu novu generaciju glazbenih kompanija kojima je izvor izvođača internet. trebali obratiti pažnju. i točka – a to će. 3. kao što su danas voda ili struja. u svijetu radija. Velik dio kompanija koje nazivam “glazbene kompanije iduće generacije” bit će utemeljeno na uvjerenju da se davanje moći korisnicima odmah vraća u vidu lojalnosti. A Google će novim bendovima naplaćivati da ih nađu i slušaju “pravi” ljudi. zadržavanju i pretvorbi pažnje jest. vidim čvrstu vrijednost u tagovima i prosječnim ocjenama korisnika – na kraju krajeva. pozornicama i koncertnim dvoranama širom svijeta. u bliskoj će budućnosti ove nove kompanije. Moje predviđanje: Novi izvođači i bendovi bit će “rođeni i odgojeni” na digitalnim mrežama i odgovarajućim ulicama. ili posjedovati kablovsku ili bežičnu mrežu) nije više ništa posebno. VAŽNO JE PRIVLAČENJE PAŽNJE. doduše. Da bi saznali što. umjesto da govore korisnicima na što bi. A NE DISTRIBUCIJA Imati Distribuciju (ili. ili omiljena radio-frekvenciju. jer će internet ubrzo jednostavno postati sve-prožimajućim dijelom stvarnosti.razmjenu bookmarka i blogiranje uglavnom uzdižu ovaj novi trend sve više i više u zrak. po njihovom mišljenju. jer danas. I opet je bitno naglasiti. ili skupo plaćena bežična licenca sama po sebi pretvoriti u kralja vašeg dvorišta. naravno. love). Ali biti dobar u osvajanju. Ljudi zaduženi za izvođače i repertoar (A&R) će – kao nekad – pomno slušati novosti s mreže. upravo je na taj način kompanija kao što je Gracenote stvorila ogromnu bazu vrlo moćnih podataka. kako i zašto postoji oko njih. to isto tako ne znači da je uloga ili važnost profesionalnih urednika ozbiljno umanjena. razmislite ponovno. ne razmišljajući o tome što on zapravo znači na duge staze. ocjenjivanje. podrške i pažnje (tj. koristiti alate za javno 78 . Puno će fanova i upornih on-line tragača za talentima raditi posao tisuća povremenih A&R menadžera. biti u vrlo bliskoj interakciji s događanjima u stvarnom životu. Samo joj je nadodan (na način koji. svatko ima ili može imati distribuciju – i mnogi od njih koriste vaše skupe mreže besplatno. Ako još uvijek mislite da će vas mreža prodavača i diskontnih dućana. frekvenciju.

Predviđam da će medijske kompanije i stvaraoci čak i plaćati ljudima da na njih obrate pažnju. bez obzira gdje živjeli. Čitajte to kao: Razgovori. 79 . zdravlje i okoliš ljudima postaju sve važniji. Iskrsnut će nove kompanije s ušima blizu zemlje. mjerodavnost. vremena i prostora? Moje predviđanje: Zbog sveg navedenog. marketing evoluira u “inžinjering pažnje”. ili uz vaš sadržaj. “plemenski” – ili da kažemo komunalni – interesi kao što su energija. interakcije. tj. neizbježan je puno kraći rok trajanja autorskog prava. nego sami događaji unutar. nego na ekosistemu izgrađenom oko sadržaja koji je već sam po sebi distribuiran. 4. odnosi – drugim riječima. kontekst. pričajte s nama. a ne čista ponuda sama po sebi. i to će pomoći “kreativcima”. značenje. Na primjer. pogledaju film. AUTORSKO PRAVO SE SKRAĆUJE U puno bržem. Koje se glazbe uopće možemo sjetiti van njezinog konteksta. ali u isto vrijeme. Ovo će biti prilično bizaran ali neizbježan obrat u odnosu na presmiješan lov na vještice udruženja RIAA kojem smo svjedoci danas: Skinite našu glazbu. ili odigraju igru. Pogledajte oko sebe: Naš svijet postaje jedno vrlo ludo mjesto puno naizgled kontradiktornih trendova koji se odvijaju u isto vrijeme. dobivanje i zadržavanje pažnje. korisnici će dobiti novac ako skinu pjesmu. Možda smo na određen način napravili puni krug i stigli tamo otkud smo krenuli prije nego što su postojali načini da nešto snimimo i masovno distribuiramo: ono što je sad istinski bitno je doživljaj. medijskim producentima i vlasnicima. na.Danas više nije samo posjedovanje mreže ili sadržaja ono što nekoga čini kraljem. MISIJA ZA BUDUĆI RAZVOJ MONETIZACIJA PAŽNJE Desilo se to da smo katapultirani u svijet koji nije više utemeljen na sadržaju ili distribuciji. da dopru do svojih korisnika/usatora tako da im u pravom trenutku i na pravom mjestu zgrabe pažnju. eklektičnijem i beskonačno raznovrsnijem svijetu u kojem se nekad odvojene medijske forme sve više stapaju. kroz i preko vaše mreže. i dat ćemo vam puno dobre robe besplatno. pseudo-nacionalni. nacionalne države ili čisti nacionalni interesi znače sve manje i manje.

moramo se naviknuti na fenomen medija koji se vrlo brzo kreću i postoje “samo trenutak” (gledajući iz šire perspektive). možda se još sjećate dana kad ste vi i 63% vaših sunarodnjaka vjerno gledali Gunsmoke na televiziji – i to je bio vrhunac osjećaja ujedinjeni-preko-TV-a i nacionalnog identiteta pokretanog vakuumskom cijevi. Moje predviđanje: Opredijeljeni futuristi postat će dijelom strateških timova unutar svake medijske kompanije unutar 12-18 mjeseci (što se meni osobito sviđa!). U ovom kontekstu. ili samo film/TV. Rolling Stonesa. čuti nove glazbe iz svih krajeva svijeta u sve većem loncu za kuhanje svih 80 . Turneri i Mottole (ili ljudi iza njih). MASOVNA TRŽIŠTA PRETVARAJU SE U MASU TRŽIŠNIH NIŠA Ako ste amerikanac star više od 50 godina. bolje prepoznavanje prilika bit će vrlo poželjnom osobinom. usudio bih se zaključiti da je razlog njihovog ogromnog uspjeha. i mislim da se u 25-30 godina ekskluzivnog zaštićenog vlasništva može napraviti puno novaca. Očekujte nove vođe koji se upravo pojavljuju i “jednostavno shvaćaju” pa mogu namirisati hit 18 mjeseci prije nego li stvarno izađe. Elvisa. Kao stvoritelji sadržaja. novi pratitelji trendova i “moguli producenti” imat će nos za stvaranje instantnih medijskih eksplozija koje nisu samo glazba. i medijske kompanije budućnosti jednostavno neće trebati rok trajanja autorskog prava od 75 godina nakon smrti autora. ili samo igre. osim očite genijalnosti. Beatlesa i drugih velikih glazbenih imena koji iskazuju takav dojam globalnog masovnog tržišta. nedostatak jake konkurencije. pa onda prijeći na njegov drugi dio ili stvoriti novi. Pratitelji trendova i prepoznavatelji prilika bit će novi Trumpovi. Santane. pisci. sva glazba svih izvođača nije bila jednako dostupna (kao što je danas!). 5. Baš kao što su Clive Davis i Ahmed Ertegun imali dobro uho za velike pjesme i izvođače. i jahati taj val dok možemo. U glazbi. nego će konstantno prelaziti iz jednog sektora u drugi. pokretane tržišnim nišama – ili da iskoristim izraz inspiriran Chrisom Andersonom “isplativim alternativama iz Dugog repa” – koju bi ljudi jednako tako mogli slušati. Danas. bio i ozbiljan problem uskog grla distribucije koji jednostavno nije dozvoljavao sveopći i ekonomičan pristup brojnim drugim izvođačima. Do tog će trenutka proći 8-15 generacija korisnika medija. Murdochovi. dijelom je onoga što je uistinu pokrenulo masovna tržišta koja diskografi toliko vole i na kojima su se udebljali. I ma koliko ti izvođači bili (jesu) stvarno fantastični. Drugim riječima.Život se ubrzava vrtoglavom brzinom. svačiji ukus postaje eklektičniji: svugdje se može vidjeti puno različitih vrsta hrane. kad se sjetim Neil Younga. kompozitori i izvođači. Gatesovi.

0 Teret je sad na samom mediju. Raspon različitih interesa prema sadržaju medija sad nalikuje na raznovrsnu masu ljudi u metrou u New Yorku! Mada ćemo u budućnosti vrlo vjerojatno još uvijek imati nekakve mega-zvijezde svuda prisutni. A tko može piratizirati (čitaj “ukrasti”) proces? Tko može ukrasti konverzacije? Kako idemo prema naprijed. u vidu Reggaetona. i primijetiti unakrsno zaprašivanje kultura. za razliku od osjećaja koje budi starinski.. MARKETING 2. A u 2008. Nije loše za onih 98% koji nikad ne dođu na vrh! Moje predviđanje: U 2006-toj. više ne smijemo pretpostavljati da je mušterija plijen koji trebamo zgrabiti čim uspijemo privući njezinu pažnju i zdrobiti ju dok nam nije potpuno podređena – tj. sad sami odlučuju i govore nam što žele primati i kome sve dopuštaju da ih “nađe”. iz SAD ili Velike Britanije) . Svijet je jednostavno postao kompleksniji od toga. medijske kompanije više nisu samo kreatori sadržaja. U 2007. i ono što nudimo mora imati stvaran značaj. Oni su isto tako i interaktivan proces. možda se to već i dešava. nudeći platforme za razmjenu. Ovo može značiti da će uskoro termin “odašiljanje” biti jednako tako besmislen kao i termin “diskograf”. a ne zaustavljeni i linearni proizvodi. 6. i više izbora znači manje hitova na masovnom tržištu. Zapravo. Elton John i Rolling Stones bit će davno zaboravljeni.. sljedeći popularni glazbeni stil neće biti s engleskog govornog područja (tj.stilova. lansiranje kampanje. ili na neki standardni oglašivački princip kroz koji mora proći kao kroz trnje. globalni i dugotrajni medijski dominatori kao što su Beatlesi. nego i kuratori konverzacija. tj.zapravo.. dvosmjerna konverzacija bez prestanka. 7. MEDIJI SU DVOSMJERNA KONVERZACIJA Mediji budućnosti ne idu samo od “mene proizvođača” “tebi potrošaču”. umjesto toga. riječ je o jednostavnom trendu kojeg pokreće tehnologija – imati puno izbora znači osloboditi raznovrsnost. 81 . ono što stvaramo mora se ocijeniti vrijednim. natjerati ju da kupi nešto što joj vjerojatno uopće ne treba. Potrošač više nije netko osuđen na mehanizam umjetne oskudice kao što je distribucija nosača zvuka. brzina prodiranja.”). će takozvana “world” glazba donositi više od 7% ukupne zarade u industriji. kao što se često insinuira. što znači da se dolari troše ravnomjernije. će se pojaviti prva kineska globalna glazbena zvijezda. kvazi-militaristički oglašivački riječnik (“ciljanje.. Ja mislim da ovaj razvoj nije takav zbog nedostatka dobrih izvođača. Korisnici i usatori više nisu ciljani oružjem masovnog oglašavanja.

Masovno će se oglašavanje znatno umanjiti kako se masovni mediji budu smanjivali i urušavali i kako će se mediji u isto vrijeme otpakiravati (tj. 5.google.com: Traži. Konzorcij azijskih telekoma i bežičnih operatera vođenih SK Telekomom ponudit će više od 10 milijardi dolara godišnje za flat-fee. Google će lansirati aplikaciju koja omogućuje stvaranje programa za vlastiti digitalni radio. uključivati u pristupne pretplate i druge usluge). 3. 2.BUDUĆNOST JE U RAZGOVORIMA KULTURA INFORMACIJA KULTURA KONVERZACIJA Ovaj stari pogled na medije prečesto je davao dojam da je mušterija nekakav neuhvatljivi protivnik kojeg treba zaskočiti iz zasjede svaki put kad ga ugledamo. isječci a ne emisije) i prepakiravati (tj. efektivno se oglašavanje sastoji u jednostavnom naglašavanju faktora uključenosti. nađi. nakon čega će uslijediti i paneuropska varijanta. Za kraj. U budućnosti medija. svešto-možeš-pojesti glazbenu licencu na digitalnim mrežama. evo još pet predviđanja: 1. preuzmi – sve u jednom koraku. 82 . uprogramiraj. koju korisnici obožavaju. U sljedeća će 24 mjeseca obavezna pretplata za digitalnu glazbu biti testirana u nekim Europskim zemljama. Skype će lansirati uslugu u kojoj će bendovi i izvođači plaćati potrošačima da skinu i “okuse” njihovu glazbu i vrate ocjene i vlastito mišljenje – neki će fanovi moći živjeti od profesionalnog ocjenjivanja glazbe. TV i mobilne usluge kroz epg. CNN će ponuditi prilagođene video snimke uživo i fotografije svojih “dopisnika” iz cijelog svijeta oboružanih samo mobitelima-kamerama 4. pjesme a ne CD-i. čak možda i davanjem alata kojima vas mogu isključiti – kontrolu morate predati iskreno i u potpunosti.

LIPANJ 2006: GLAZBENA KOMPANIJA BUDUĆNOSTI 83 .11.

doslovce. gledano u cjelini. bilo online ili offline (mada će ova podjela naravno prestati imati smisla za manje od 18 godina kad jednom svi budemo stalno online). već glazbena kompanija. Dok je “Diskograf davnih dana” najčešće imao ulogu banke. DB-ovi uglavnom neće zauvijek biti vlasnici snimaka i pjesama nekog izvođača. prati i brine za izvođače i autore koji obećavaju. 84 . i rekao bih da se radi o postotku od 15% do 30% njegove ukupne zarade. DB stvara novac ne od nego uz izvođača. Da bi DB mogao biti sposoban raditi sve vrste dogovora koji uključuju aktivnosti izvođača – a tu vrlo vjerojatno treba uključiti guranje pjesama u filmove i reklame. najčešće. oglašavanja i ostvarivanja prihoda za izvođača. oni će biti birani. Novi će izvođači. diskografa i glazbenih publishera. Traženje bendova u izlozima web dućana nikad nije bilo lakše (ali da vas odmah upozorim: pravih talenata će i dalje biti jednako malo). DB vodi – ali ne kontrolira autokratski – njihove karijere. ocjenjivanje. i zato će menadžeri ili biti dijelom DB-a (ili ih zapravo pokrenuti).U mom zanimanju glazbenog i medijskog futurista često dobivam ovo pitanje: Pa kako bi onda “sljedeća generacija” diskografa trebala izgledati? Kako je moguće ostvariti sve te ideje? Pa. pa. barem što se tiče odnosa između izvođača. I ne govorimo ovdje o produžetku trajanja modela djelovanja po principu “disfunkcionalne obitelji” koji je na žalost postao standardom u glazbenom industriji. ili će s njima usko surađivati. da. menadžera. i viralno oglašavanje od strane fanova). brusiti zube u klubovima i koncertnim prostorima širom svijeta. Ako ovo zvuči jako slično onome što obično rade menadžer ili agent. Ali umjesto jedne dvorane sad su im na raspolaganju stotine. i onda. DB nalazi. i kasnije potvrđivani. Ali ipak je jasno da će dugotrajne suradnje biti najplodonosnije i. DB-ovi će glazbu nalaziti preko nepregledne mreže stvarnih i virtualnih “dopisnika” i A&R skauta koji će jednostavno slušati i pratiti novosti o bendu širom svijeta. i kao što će ostati zauvijek. ili jednostavno glavnog i odgovornog (i naravno. razvija. izranjati u online i mobilnim forumima i zajednicama u kojima caruje takozvani “podijeljen izbor” korisnika (tj. prvo i prvo. jedinstvenog čuvara vrata distribucije). Jednostavno rečeno. riječ je o tome. Umjesto toga. baš kao što je bilo nekad. i upravlja mnogim aspektima brandiranja. takozvani “Diskograf Budućnosti” (DB) zapravo uopće nije diskograf. Ovo može zvučati kao beznačajno sitničarenje ali zapravo je vrlo bitna odrednica. ovisno o tome kako se obje stranke ponašaju. Često spominjani “ugovori s plantaža” koje su forsirali veliki diskografi sad su stvarno iza nas. tagiranje. ulagača. odgaja. za ulogu zaštitnika interesa izvođača na neki vrlo dugi ili vrlo kratki vremenski period.

Posljedica toga je da će DB uglavnom potpisivati samo izvođače koji pišu i izvode vlastitu glazbu. CD-i. ili PSP. od koncerata i koncertnih snimaka. DB-i će se truditi uvijek ostvariti maksimalnu izloženost izvođača kako bi njegova glazba bilo lako otkrivena bilo gdje u svijetu. upotrebe glazbe u audiovizualnim djelima. DB-i će biti 100% spremni jer su već napustili “ekonomiju distribucije” i prihvatili “ekonomiju pažnje”. pametne. bez imalo sumnje – baš kao što se desilo i s radijem). webcastinga. Tržište prava će procvasti. odgovornost samih izvođača (i. Kliknu.mobilne kampanje. Dok izvođač/autor ne postigne određen stupanj izloženosti i na taj način pokrene neke smislene prihode.). pogledaj. usmjerene i podržavajuće oglase!). vinili itd. bit će više nego spremni na dogovore o podjeli zarade. njihovih menadžera) bit će uvećana za nekoliko redova veličine.) u prosjeku će donositi otprilike 30%-40% ukupnih prihoda. Obzirom da će značajni prihodi dolaziti iz mnoštva tradicionalnih i novih tipova javnih izvedbi (tj. većina DB-a neće u njegovu karijeru ulagati ni približno toliko koliko 85 . prebroji. skinute pjesme. 7 dana u tjednu. Među ostalim značajnim priljevima bit će oni od dogovora oko podjele prihoda nastalih od oglašavanja povezanog s radom ili pojavljivanjima izvođača (pod ovim mislim na nove. zemaljskih i digitalnih radio ponuda. DB-i će napredovati nudeći glazbu (i izvođača!) kao uslugu. od povezivanja s proizvodima i sponzorstava. Spojite Google Adwords i glazbu. naravno koristiti napredno B2B e-poslovanje i brze alate za upravljanje sredstvima da bi. video/TV i slično – on mora predstavljati kako pjesme koje izvođač izvodi. Sama prodaja onog što se nekad smatralo “glazbenim proizvodima” (tj. naručenih djela. Svi obračuni tantijema bit će potpuno transparentni i dostupni online 24 sada dnevno. dok će pametna B2B programska rješenja biti zadužen za cijelu tu hrpu transakcija. ili koji barem mogu omogućiti kontrolu obje vrste prava kroz čvrste i kooperativne odnose s trećim osobama. ali i njihovo administriranje. DB-i će. u širem smislu. umjesto da pristaju na dogovore s fiksnim svotama. Obzirom da je “Rolls-Royce ili bicikl” stav sasvim sigurno stvar prošlosti. glazbenih usluga na prodajnim mjestima. XM i Urge. Priljev DB-a sastojat će se od puno različitih dijelova. specijalnih proizvoda i drugog. igre. oglašavanja bogatog medijima itd. gdje god je to moguće. Novi izvođači bit će slani na cestu i na Net da se dokažu i nabruse zube. tako i njegove master snimke. licencirali direktno i na (polu)automatski način. na najlakši i najbezbolniji mogući način. Kad jednom dobrovoljno ili obavezno kolektivno licenciranje pronađe svoj put do digitalne glazbe (što će se sigurno desiti. i usmjerit će se na guranje “netplaya” i airplaya. i. unovči. oglase.

bit će živ i zdrav. Mislim da će mnogi DB-i dostignuti određenu veličinu i onda ustanoviti da im je teško povećavati se bez da izgube individualni pristup izvođačima. Više odgovornosti. Blue Note. i vraćanju moći u ruke “Ljudima nekad znani kao potrošači”. s druge strane. barem do neke mjere (pogledajte primjere ECM Records. Marketing će biti 750% pametniji i 75% jeftiniji. K7. i druge). i tako će i oni pratiti sveopći trend stvaranja velike količine majstora tržišnih niša. pa će pritisak biti na izvođaču koji mora i sam skretati pažnju na sebe. i bit će na istom tlu s izvođačima/autorima i njihovim menadžerima. DB-i će zarađivati puno više – i biti puno profitabilniji – od današnjih diskografa. ali puno će ih manje karakterizirati opsesija kontrolom. 86 . jer će potpisivanje s cijenjenom DB etiketom još uvijek garantirati pažnju tržišta. za razliku od današnje šačice dominatora masovnog tržišta. više love. i vjerojatno će doživjeti oporavak. Putamayo World Music. baš kao što sad to moraju činiti izvođači svaki put kad se popnu na pozornicu. I morat će se stalno dokazivati. Koncept “etikete”. Domino. Sve u svemu.su činili prije. Glazbena će se industrija uskoro vratiti svojim korijenima: pružanju usluge. traženju i menadžeriranju dobrih izvođača i autora s kojim dijele zaradu. Nettwer Records.

SRPANJ 2006: WALL STREET JOURNAL: KRITIČKI OSVRT NA LONG TAIL (DUGI REP) TEORIJU I KNJIGU CHRISA ANDERSONA 87 .27.

to neće značiti njihov kraj. i unutar niša će se pojaviti hitovi. i to će nas u jednom trenutku vratiti “novoj glavi” unutar samog repa. online će biti nekih deset miliona pjesama.. Moj komentar: Mislim da je ideja o Dugom repu stvarno istinita. i mnogi u brašni će jednostavno ove nove koncepte iskoristiti kao dodatak onome što već imaju – udio na tržištu. možda se u Chrisovoj knjizi. i da. i možda će ti hitovi iz niša na kraju opet činiti čak 80% ukupne zarade jedne niše (ne samo prodaje pjesama!). U svakom slučaju. ali možda pretjerano naglašena u procesu objašnjavanja – tj. za mene. Podcrtajte ovo vašim magičnim markerima: Masovni mediji neće nestati.-) .7% naslova iz Amazona donosi nevjerojatnih 75% prihoda. A to baš nije tako impresivno. nakon dolaska povezanije ekonomije sadržaja temeljene na internetu. Vjerujem da u ovom trenutku. barem u nekim stvarima . također. prenosi na previše idealiziran način. Kad se masovni mediji sudare s osobnim. Da li to ubija ideju o nišama? Mislim da ne. Andersona. Ipak.Danas je u WSJ-u izišla kritika knjige Chrisa Andersona. Prije ili kasnije. 88 . povjerenje. Drugim riječima. ekspertizu. imajte u vidu da možda uopće nećemo znati tko su ti novi hit izvođači ukoliko i sami ne budemo prisutni u njihovim nišama. samo više neće rasti prijašnjim tempom. želimo li biznis podređen hit-sadržajima ili katalozima/ne-hitovima/tržišnim nišama. pravo pitanje nije je li koncept točan ili ne. Masovni mediji će malo dobiti po njušci zbog promjene paradigme. Ali ako upotrijebite drugu analizu istih brojeva – analizu za koju g. 25% Amazonove prodaje je iz repa. The Long Tail (Dugi rep). jer su tamo knjige koje ne možete naći kod tradicionalnih prodavača. koja mi se inače jako svidjela. Prava prilika za ozbiljan rast sad je u nišama. ali će zatim vrlo brzo prihvatiti osobne i socijalne aspekte medija. pa. DEFINICIJA DUGOG REPA U EKOSISTEMU DIGITALNE ZABAVE POSTAJE MOGUĆE DA UKUPNA ZBROJENA PRODAJA MANJE POPULARNIH PROIZVODA STVARNO NADMAŠI UKUPNU PRODAJU PROIZVODA S VRHA. Citat: “Po izračunu g. oba koncepta mogu ispasti odličnima i donijeti ozbiljne novce. Anderson kaže da nema smisla – vidjet ćete da 2. nego.. imat ćemo prave hitove i u svim tim nišama.

interaktivnom/konvergentnom radiju. 89 . neće jednostavno nestati ili značajno izgubiti na snazi. Po meni. jednostavno. to je prava poruka između redova Chrisove retorike Dugog repa: oslobodimo “ne-hit” stvari. na primjer. zajednicama i tako dalje. A to znači da će postaje morati tražiti rast drugdje. krenimo dublje i direktnije. više neće rasti sam od sebe. digitalnom radiju. prodaji glazbe. na primjer u podcastingu.MASOVNI MEDIJI POSTAJU OSOBNI NIŠTA ZNAČAJNO NIJE NADOMJEŠTENO! • medij = proizvod koji se kupuje • TV je prevladavajuća snaga • anglo-američki hitovi dominiraju • po rasporedu • jednosmjerno ‘emitiranje’ • konzumacija • medij = usluga na pretplatu • web je prevladavajuća snaga • raznoliki sadržaji/niše uspijevaju • u bilo koje vrijeme • primatelj također šalje • sudjelovanje Tradicionalni radio.

18. SRPANJ 2006: ZABORAVITE KONTROLU DISTRIBUCIJE – SAMO PRIVUCITE PAŽNJU! 90 .

Google sad vrijedi više nego Disney i Viacom zajedno. a biznisi koji privlače – i zadržavaju – pažnju ljudi imaju šanse dramatično napredovati.Puno je toga rečeno o takozvanoj “Ekonomiji pažnje”. tj. potpuno licenciranih P2P mreža za zabavu (a oni će to napraviti!). “dugi rep” caruje. To je možda glavolomka za prodavače nosača zvuka. koje će postaviti u vozačka sjedala onog što smo počeli zvati medijima 2.0 . crno na bijelo. gdje “imati vremena” postaje posljednja granica i veliki demokratizator. distributere i etikete. uskoro će značiti sve manje i manje to što možete spremiti deset tisuća sati videa. možda. što je. dajte im još koji mjesec). Ako pogledate projekcije budućeg bandwitha i cijena za spremanje sadržaja čini se da će za sedam godina praktički bilo tko moći odašiljati ili pružati medijske usluge – barem što se tiče tehničkih pitanja. ili što ga možete sprovesti kroz vašu mrežu do gladnih korisnika širom svijeta. Deset godina nakon rođenja MP3-ce glazbena industrija je usred komešanja uzrokovanog moćnom promjenom iz “posjedovanja distribucije” prema “privlačenju pažnje ljudi”. frekvenciju (ako ste radio postaja). novom sloganu i univerzalnom motu nadolazećeg digitalno umreženog ekosistema u kojem je pažnja jednako vrijedna kao distribucija. pretraga jest medij. sljedeći Sveti Gral. jer će to svima postati drastično jeftinije i jednostavnije. i upravo je pretraga svugdje prisutan lijevak za pažnju web generacije.0. satelit u orbiti.POMACI U PARADIGMI LINEARNO → INTERAKTIVNO AUTORSKO PRAVO → PRAVO NA KORIŠTENJE MONOPOLI → VLADAVINA SPOSOBNIH POSJEDOVANJE KOPIJA → IMANJE PRISTUPA MASOVNA TRŽIŠTA → MASA NIŠA KULTURA HITOVA → USPJESI U NIŠAMA 91 . ako ne i vrjednija. MEDIJI 2. ali više nije značajno (ili. Mislim da će eBay i Skype ubrzo ovo zorno prikazati puštanjem u pogon svojih legalnih. i mada oni još insistiraju da nisu medijska kompanija (dobro. Ono što je uistinu važno je koliko je ljudi zainteresirano za ono što je u vašoj mreži! Što više. čini se. ili kablovsku mrežu. A koliko pažnje eBay i Skype imaju trenutno? Stotine miliona posjetitelja – vjerojatno više nego svi diskografi zajedno. imati postrojenje za replikaciju. dovoljno) imati distribuciju.

ili “održavanju cjenovnih bodova”. možda stvarno požnjeti eksponencijalnu dobit od moćnih efekata “ekonomije skale”. i svuda prisutne ponude tipa glazba-kao-voda. Oni ljudi koji tim kompanijama doslovce “plaćaju pažnju” (eng. op. vidjet ćete da se glazbene kompanije “iduće generacije” usmjeravaju na dva područja: 1. a ne kontrola.Osim same pažnje koju ljudi poklanjaju kompanijama kao što su Google. o talentima! 2. ali i u nezavisnoj glazbenoj industriji. koji su nezaštićeni.) plaćaju im u novoj valuti koja ima protuvrijednost puno višu od dolara po pjesmi 92 . (da. ispočetka. upakirane ponude. i to je sve. Privlačenje pažnje na te umjetnike i njihovu glazbu na svaki mogući i nemogući način. Yahoo. uzajamno prihvatljiva osnova za komercijalne odnose. Držite stvari prečvrsto u svojim rukama. eBay i Skype. eBay. Evo mog recepta: Prvo omogućite pristup i privucite pažnju. onda prodajte uslugu.p. transparentnost i jasnoću – drugim riječima. produciranje i vođenje brige o velikim umjetnicima koji stvaraju veliku glazbu – drugim riječima. Jer sad je valuta pažnja. i onda prodajte još usluga. postoji još nešto što ih zaista odvaja od diskografa i glazbenih publishera. i propast ćete. Otkrivanje. moć – i uspjet ćete. mora se. i to se prvo mora promijeniti u diskografskoj industriji. i mora biti uspostavljena nova. YouTube. Prihvatite naputke od zrakoplovnog. baš kao CD). Google. igra riječi. stvaranje fleksibilnih i konkurentnih cjenovnih modela. i umjesto toga brinite o privlačenju pažnje na način na koji to rade Skype. Za glazbenu industriju to znači povratak na formate koji se ne mogu “kontrolirati”. turističkog i gaming biznisa: Dajte korisnicima potpunu kontrolu. onda prodajte proizvode. pretplatničke usluge po principu sve-što-možeš-pojesti. “kontroliranju lanca vrijednosti”. a to je povjerenje. Nokia. Amazon. Samsung i Apple – upravo takvi brandovi imaju potencijal postati dominatne medijske kompanije budućnosti. A veliki diskografi je nastaviti pružati “pristup pažnji” na način na koji će malo tko drugi moći (barem ne tako brzo). MySpace. izgubite pažnju ljudi. BBC. jer će. Kako idemo prema naprijed. Duboko nepovjerenje (da budemo blagi) prema diskografima preplavilo je svijet kao direktna posljedica desetogodišnjih krivo usmjerenih pokušaja “vraćanja duha u bocu” i vođenja vlastitih mušterija pred sudove. tj. pay attention. stvoriti novo povjerenje. kad jednom dovrše svoje prilagodbe kontrole i opamete se i počnu koristiti neke od koncepata koje smo vidjeli u Uradi-sam sceni. Prestanite brinuti o “kontroli distribucije”. uzgajati novu cijenjenost. Da bi ljudi obratili pažnju na tu ekipu i njihove izvođače.

A što je u tome futurizam? 93 . Umjesto toga. Sve se ovo prevodi u učlanjivanje zasnovano na povjerenju i stvaranje kolekcije dubokih marketinških informacija koju će mnogi rado platiti. Odvedimo glazbeni biznis tamo gdje je bio kad je sve počelo: Pažnja + Izloženost = Otkrivanje praćeno Zaradom. Glavna je poanta: Privlačenje pažnje. ovakva vrsta pažnje pretvara se u vrlo uspješne mogućnosti za direktni marketing i oglašavanje. uzgajanje. njezino održavanje. i pridobivanje svakog dana stvara povjerenje. u duže posjete stranicama i dublju upotrebu medija.skinutoj s iTunesa. u brda korisnički-generiranih podataka. i u stvaranje besplatnog viralnog marketinškog efekta koji može učiniti da se vaši proizvodi i usluge razgrabe s vašim virtualnim polica brže nego ikad prije. i remiksiranih medija koji će zauzvrat privući eksponencijalan broj novih korisnika. a jedino povjerljivi entiteti mogu u ovom novom svijetu stvoriti novac. peer-generiranih podataka.

SIJEČANJ 2007: GLAZBENA INDUSTRIJA ZBOG PIRATSTVA PRIJETI INTERNET PROVIDERIMA .18.LUDILO SE NASTAVLJA 94 .

Samo pogledajte kako se sve više i više servisa zasnovanih na Windows DRM zaštiti polako zatvara. predsjednik IFPI-a. kaže da industriji “nije ostala niti jedna druga opcija” nego da sudski tuže ISP-e. Mada je riječ o dobrom konceptu. Sve ovo na bizaran način ocrtava kako veliki www. Još uvijek lupaju glavama o zid. Upozorio je da će sudski postupci protiv ISP-a (Internet Service Provider) biti pokrenuti “ne za par mjeseci. izjavio je da ga frustriraju internetske kompanije koje ne djeluju protiv korisnika uključenih u nelegalne aktivnosti. i Virgin Digital. nego za par tjedana”. Barney Wragg. Napster i Rhapsody. “ John Kennedy. radije radili u partnerstvu s internet providerima. Kontrola i negiranje su im još uvijek su im od pristupa novim prihodima. Naglasili su da bi.Izvještaj UK Independenta: “Međunarodno udruženje diskografa (IFPI) izjavilo je da će pokrenuti postupke protiv internetskih kompanija koji putem svojih mreža prenose velike količine ilegalno razmijenjenih zapisa. prvi čovjek odjela za digitalnu glazbe kompanije EMI. i pokušavam ponuditi osakaćene i zaštićene zapise kroz iTunes. 95 . Pa. ukoliko niste primijetili.com/photos/ tastypopsicle/ diskografi još uvijek ne shvaćaju da svojim odbijanjem pružanja ljudima nečega što bi zaista kupili ubijaju tržište. MyCokeMusic. i da bi isključivanje prijestupnika koje IFPI identificira značajno smanjilo ilegalno razmjenjivanje zapisa.flickr. Mr. razni novi servisi podržani oglašavanjem jednako će loše proći dok god su prisiljeni prodavati osakaćene zapise. skoro pa nitko to kupuje. Kennedy kaže da takva aktivnost predstavlja kršenje ugovora koji mušterije imaju s ISP-ovima. kao na primjer AOL Music. umjesto takve strategije. Čekajte da vidim jesam li ja to dobro shvatio: Diskografi još nisu stvoriti realističan model monetiziranja ogromnog i rastućeg interesa za glazbu. IFPI želi da ISP-ovi isključe korisnike koji odbijaju prestati ilegalno razmjenjivati zapise.

žele svoje propale i antikne poslovne modele na silu provesti koristeći jedinice web policije koje čak ne žele niti platiti. neupućen i bizaran plan. fleksibilne cjenike i pakete. Sad moć ima korisnik. da potrošači odbacuju trenutnu ponudu. potrošači smiju ili ne smiju. trebaju dobiti novi tip otvorene licence kako bi svi mogli koristiti glazbu putem ugovora tipa flat-fee ili ugovora o podjeli prihoda. lagan i trenutan pristup. kao što to predlaže Playlouder u Velikoj Britaniji. Jer mu želite prodati manju vrijednost. kao što su John Kennedy i drugi. još uvijek žele da digitalni radio – i TV – bude osakaćen ili da ode. koje želite tužiti do gole kože ili učiniti vašom policijom za sadržaj. guraj-guraj-guraj). Ne zato jer je zločest i nije spreman platiti. Neshvatljivo apsurdno. Što se još mora desiti prije nego vi dečki skužite? EMI kupili privatni investitori? MySpace direktno potpisuje velike izvođače? Google nudi direktnu distribuciju milionima bendova? Veliki diskografi u cijelom svijetu otpustili 50% radnika? 96 . i gledaju skida li netko nešto na nepropisan način. a on ne želi kupiti te osakaćene i zaključene proizvode koje mu želite prodati. trgovci. dok je u isto vrijeme kristalno jasno da se digitalna glazba. kao i provjereno besmislene sudske procese protiv američkog satelitskog radija XM. na posljetku. Točka. A na bi način i diskografi zarađivali puno više! Mene osobno jako uznemiruje što industrija i navodni vođe. i dalje guraju taj nepovezan. ne znam što je!” . ne prodaje. i da je 2 milijarde dolara od prodaje u 2006. ili zato što želi ukrasti koliko god je moguće. nekad znan pod nazivom potrošač. manje opcija. A sad žele da ISP-ovi uhode korisnike i cijeli web. Samo pogledajte debate o novom takozvanom Zakonom o izvođenju u SAD (zamislite DRM zaštićeni radio!) i diskusije o novom zakonu o odašiljanju u SAD (Broadcast Flag). moglo biti 20 milijardi. Pa ako to nije Orwellianski. kad je nekolicina momaka odlučivala o tome što glazbenici. samo da je industrija konačno dala korisnicima ono što zaista žele: otvorene i potpuno kompatibilne formate. Drugim riječima. radio stanice i. u obliku u kojem je ponuđena. nego zbog neodrživog odnosa vrijednosti. i potpuno interaktivne on-line i mobilne platforme osposobljene za razmjenu zapisa.Još uvijek prodaju glazbu kao da je 1982 (tj. Evo moje poruke Johnu Kennedyu: Vrijeme je da shvatite da se svijet promijenio od vremena u kojima je potpuna kontrola glazbe bila ostvarila. da prodaja pada. distributeri. i manje korisničkih prava – za više novaca! Ti ISP-ovi.

26. SIJEČANJ 2007: FRANCUSKA I NJEMAČKA SE PRIDRUŽUJU SKANDIVANSKIM ZEMLJAMA U POKUŠAJU BORBE PROTIV ITUNES-A KOMPANIJE APPLE 97 .

ali bi se. iTunes bi bio samo jedan od mnogih online dućana i lokacija za prodaju glazbe. agencije za zaštitu potrošača Danske. fleksibilni cjenici. To je bio uvjet velikih diskografa. što je prije moguće. oni ne prodaju DRM. otvoreni standardi licenciranja – i vidjeli bi još jedan ogroman porast prometa digitalne glazbe. već cool uređaje (i uz to nešto malo glazbe). i upravo bi oni trebali riješiti taj problem odustajanjem od ugušujućih DRM zahtjeva. Da je Apple krenuo s otvorenim MP3 formatom (što će uskoro. Iz moje perspektive. ali u suštini diskografi su ti koji bi trebali biti prisiljeni na otvaranje svojih politika o licenciranju.” Evo što ja mislim o svemu tome: Apple nije baš nikakvu potrebu za DRM zaštitom u svom iTunes dućanu – napokon. i to je jednostavno tako. čini mi se da je ganjanje Applea zbog toga što nema otvoreni standard razumljivo (i očito). zbog toga što nisu omogućili potrošačima kupovanje.Digital Media Wire izvješćuje: “U lipnju 2006. DRM ubija tržište digitalne glazbe. skandinavskim potrošačkim udruženjima pridružila i francuska i njemačka. i onako morati). Norveške i Švedske optužile su Apple za povredu ugovora i zakona o zaštiti autorskog prava u spomenutim zemljama. u pokušajima da izvrše zajednički pritisak na Apple. iPodovi i Macovi i iPhone-i prodavali isto kao što se prodaju sad (zapravo. Otvoreni formati. Norveški službenik danas je otkrio da su se. 98 . vjerojatno čak i više). naravno. skidanje i puštanje glazbu kupljene na iTunes-u na svojim prijenosnim playerima koje nije proizveo Apple.

1. NEGO O OSVAJANJU NJIHOVOG INTERESA – PAŽNJA JE NOVAC! 99 .0: NE RADI SE O TOME DA LJUDE TJERAMO NEŠTO ODMAH KUPITI. VELJAČE 2007: PRODAJA GLAZBE 2.

Usmjerite se na dobivanje interesa. Nabavite kopiju. i u nekim drugima. po meni. Riječ je o omogućavanju pristupa. Riječ je o procesu stvaranja interesa kod pravih ljudi. ponavljam. vjerujem.) jer njezina potpuna opsjednutost sistemom vrijednosti i ekonomiji zasnovanim na komadima. i okrenutim proizvodu. moram ih zainteresirati. Budite hrabri. Stvorite potražnju. i pripremiti. Mala poruka dinosaurima diskografske industrije: Postanite glazbena kompanija s potpunom uslugom od 360 stupnjeva – i to odmah. PAŽNJA JE NOVI NAČIN PLAĆANJA SADRŽAJA Ovo zahtijeva. drugi će to smatrati uzdizanjem Silicon Valley New Age štreberluka – nije sve u prodavanju nečega u svakom koraku i stavljanju gumba KUPITE posvuda. usmjerenim na prodaju. prikupljajte pažnju. da vidimo jeste li dobro shvatili: Prije nego što kažete ljudi da – huuuura – sad mogu kupiti moju glazbu. također. natjerati ih da se otvore. a evo i zašto. Tek tak. i zaboravite da ćete upravljati njime. Imate 12 mjeseci da uskočite u vlak. Pa – nije. nakon i ako se sve to desi. Dakle. ponavljam). ili gledajte kako vam značaj opada brže nego što to možete zamisliti. Skinite ovu pjesmu. oni ne bi učestvovali s 90% u monetizaciji do koje dolazi kad bend pronađe svoju publiku i skupi interes. i nakon što izgradi povjerenje. Ova prastara ali uporna paradigma i mentalni okvir povezan s njom rezultiraju opetovanim ponavljanjem naizgled presudnog pitanja: Uz svu tu digitalnu priču. kad bi to sve bilo tako. osvojite interes. i forsirajte izloženost – to je zadaća. i tu možete staviti neku vrst rampe pred kojom se mora otvoriti novčanik. da takozvani diskografi novac ne dobivaju samo od prodaje kopija.Jedna od stvari koja je stvarno paradoksalna i bizarno “retro” u glazbenoj industriji (pa. Zapravo. uključiti. dobro. misli se da je kupovanje priča odvojena od otkrivanja. i onda uživajte u rezultatima. U stvarnosti – i dok će neki misliti kako je to osvježavajuće. postizanju da plate pažnjom (pažnja je. na red dolaze nove i uzbudljive Glazba 2. kako da natjeram ljude da uistinu istresu neku lovu i plate mi moju glazbu? Drugim riječima. ne o prodaji kopija (ponavljam. Prodaja je samo posljedica. I na kraju.0 aplikacije i usluge.. 100 . angažiranju publike. Kupite ovu ploču. I tu. na red dolazi gumb KUPITE. sve se vrti oko ovog pitanja: “Kako vas mogu zainteresirati za glazbu/bend/izvođača kojeg predstavljam?”. naravno.. i stvaranju vrijednosti za i uz i kroz korisnike. doslovce novac).

nešto sam prodao. hop.I držite u vidu da će se u vrlo bliskoj budućnosti privlačenje pažnje (tj. Ili? 101 . Jednostavno. želimo li da još uvijek netko na ovom svijetu uistinu plaća za glazbu) značiti da će svatko koga zanima moja glazba samo kliknuti na gumb “DODAJ” ili “PREUZMI” i. jer će prisutnost flat-rate-a za glazbu (koji će biti apsolutno neizbježan. pregleda/slušanja/utisaka/klikova) doslovce i stvarno pretvarati u prave dolare. Izloženost i otkriće dovode do zarade.

1. I PRODAVATI NEZAŠTIĆENU DIGITALNU GLAZBU. OŽUJAK 2007: UKINITE DRM ILI POSTANITE BEZNAČAJNI ZAŠTO GLAZBENA INDUSTRIJA TREBA UKINUTI DRM. I TO ODMAH 102 .

i da je novčana vrijednost glazbe uistinu u “kopiji” pjesme? Onda bi stvarno trebali oštro zagovarati tehničke mjere zaštite i software za digitalnu zaštitu prava (DRM). A to su. Donijeti tu odluku neće biti znanost. što nije tek kopija zapisa ili komad plastike koji samo predstavlja pravu i unutrašnju vrijednost glazbe. da je nemoguće prodati nešto što je. neprimjetne i nevidljive iza zastora. previsoki ciljevi. opipljivu i potvrđenu vrijednost. u velikoj mjeri.Je li DRM pitanje sistema vrijednosti? Nakon bezbrojnih razgovora i debata u proteklih osam godina. da je u digitalnom okruženju određena količina trenja nužna za izvlačenje neke razumne svote novca za glazbu. po vama. zbog premale količine kontrole. da će prosječni potrošač uvijek pokušati izbjeći bilo kakvo plaćanje ukoliko dobije priliku za to. nikakva statistika. http://www. da se trenje ne može uspješno ponovno ubaciti u naše komercijalni okoliš koji je sve više i više bez trenja. i njihovih raznolikih kontroliranih fizičkih ili digitalnih utjelovljenja? 103 . i nikakvi futuristi neće nam moći s potpunim uvjerenjem reći bi li diskografi trebali koristiti DRM ili ne kad prodaju digitalnu glazbu.flickr. kopija. “besplatno za sve” nastalo je. i ima demonstriranu. tj. nego umjetnost! Vjerujete li da razmjena glazbe – i na taj način njezina potrošnja općenito – treba biti kontrolirana. dobiva bez problema. i kad bi stvarno donijele korist krajnjem korisniku. osim ukoliko bi one bile 100% kompatibilne sa svakim uređajem.com/photos/diginux Vjeujete li da se glazba može prodavati “kao voda”. po mom skromnom mišljenju. počeo sam vjerovati da je pitanje DRM-a uglavnom pitanje u koju stvarnost vjerujemo – i na taj se isti način moramo očitovati o rješenju. Nikakvo istraživanje. ali može biti i konkretno plaćena (kao izvorska voda u bocama. puno iznad domašaja tržišta digitalne glazbe. Ili možda vjerujete da će potrošač uvijek platiti nešto što se lako i ugodno koristi. da se poslovni problemi ne mogu riješiti tehničkim mjerama? Onda bi bili protiv DRM zaštite ili bilo kakve druge tehničke zaštitne mjere. biznis od 100 milijardi dolara). ili smatrate da bi glazbeno tržište trebalo striktno ostati u svijetu primjeraka. nikakve tvrde činjenice. kao svuda prisutna potrepština koja se može doimati besplatnom (kao voda iz slavne). U vašoj je glavi kontrola tih nula i jedinica osnovni preduvjet za bilo kakvu monetizaciju. Nula kontrole jednako nula novaca. moguće nabaviti besplatno.

sistema sa sadržajem zatvorenog tipa kao što je PSP (Playstation Portable). Ako radite za velikog diskografa. moj je zaključak da je osam godina pogrešnog uvođenja DRM-a natjeralo velike diskografe u zaostali model fiksnih cijena za digitalnu glazbu. povjerljivih dokumenata. dapače. što je stvorilo još zaštićenije vrtove i virtualne monopole kao što je iTunes. promocija. jednostavno nemoguća misija: • CD je i mora ostati otvoren format koji se može čitati i konvertirati na svim platformama. U digitalnom sistemu. ugovori. Nakon što sam upravo to učinio. 90%. licenciranje. samo dobro pogledajte kakvi su sve dogovori prošli preko vašeg radnog stola u posljednjih 12 mjeseci. potrošači neće ni pod kojim uvjetima pristati na manje nego što imaju sad.PROBLEM DRM-A NE MOŽE SE PROMATRATI KAO ODVOJENO PITANJE Sigurno je da se pitanje DRM-a ne može stvarno uzeti u obzir odvojeno od drastičnih promjena koje utječu na sve na sve sektore susjedne diskografskoj industriji. moramo očekivati i podržavati stav koji će biti zasnovan na očekivanju porasta vrijednosti. bez da se i u tim područjima utvrdi točan način evolucije kompletnog poslovnog modela. kao što su glazbena produkcija. utvrđivanje cijena. i jednim udarcem zaustavilo puno obećavajućih prilika za marketing. i tamo gdje prosječan korisnik uopće niti ne zna za postojanje takve zaštite. bankovnih transakcija. i marketing. Problem je u tome što je DRM. Koliko od njih ste mogli dogovoriti da ne tih poslovnih pravila povezanih sa “strateškim” principima kao što su DRM? Koliko prihoda su oni mogli stvoriti? Koliko je inovacije moglo biti dovedeno u biznis da nije bilo tog bizarnog kamena spoticanja kojeg je stvorilo uvjerenje da se mušteriji ne može vjerovati i da nam je stoga neophodan inteligentan komad softwarea koji će ga obuzdati? Glavno je da se diskografska industrija doslovce izgladnjuje do smrti time što strategije digitalnog poslovanja zasniva na zastarjeloj pretpostavci koju zastranjeni vođe već predugo ne preispituju. Neki dobri slučajevi korištenja DRM-a možda i postoje – ali ne u glazbi! Moguće je da je negdje korisno upotrebljavati DRM ili drugu tehničku zaštitu. koje su mogle uspjeti da je samo glazba bila dostupna u otvorenom – tj. barem što se tiče glazbe. i slično – gdje god DRM rezultira stvarnom dobrobiti za sve u hranidbenom lancu. Ne radi se to tome koliko je već do sad zarađeno od digitalne glazbe. i to je postavilo standard za tržište digitalne glazbe. već o tome koliko diskografska industrija ostavlja na stolu – po mojoj procjeni. MP3 – formatu. produžilo rješavanje hrpe neriješenih licencnih pitanja. kao što je na primjer kod knjižnica. Naplaćivanje više novaca za 104 .

a ne kraj – novi je biznis prodaja glazbe kao usluge i proizvoda od 360 stupnjeva. ponudom znatno 105 . ali vredniji proizvodu (kao što su audio i video visoke definicije i složeni mediji). dopustite da izazovem vaše pretpostavke i uvjerim vas da posegnete za gumbom Reset. jasno je da bi cijena CD-a trebala tada biti puno konkurentnija i fleksibilnija. unutar tržišta koje raste eksponencijalno a konkurencija je prisutna svugdje. 1: Kad bi sva naša glazba bila dostupna u nezaštićenom formatu. Moramo nastaviti s prodajom CD-a dokle god je to moguće! Moj odgovor: Vaša je glazba već u ovom trenutku dostupna u otvorenim formatima. i deset godina “zaštićene digitalne glazbe” potpuno je uništilo povjerenje u tržišni prostor. nema mogućnosti da se jedan. To je samo početak novog biznisa. ali i kao skuplji. i 90% naše sadašnje zarade ubrzo bi isparilo. i nije više potreba: plaćanje za glazbu je de-facto postalo dobrovoljno (kao što moj kolega propovjednik Jim “hrpa novca” Griffin voli reći). • Očekivanja o pravednom korištenju.. ravno je samoubojstvu. i samim tim u DRM. a zaštićen standard pojavi. puno bi veći postotak ukupne ciljne skupine poželio biti uključen. besplatno. IZAZIVAM VAŠE PRETPOSTAVKE Pa.. i inovativna. Ovo bi. neslužbena) je da se građani sve više okreću od legalne nabave glazbe. nakon što se potrošač napunio na mreži.manju vrijednost. univerzalno prihvaćen. pristupačnim i ugodnim. Online prodajom MP3-ca. Kad bi diskografska industrija učinila legalno kupovanje MP3-ca laganim. po mom skromnom mišljenju. Neuljepšana verzija (tj. • Previše je različitih glazbenih formata već predugo na tržištu. obnovljeni interes za kupnju svih oblika novih fizičkih medijskih proizvoda. Ipak. i u smislu ponude jeftinih CD-a. stvorilo novi. neće biti posljednja stanica za pravog ljubitelja glazbe. Čisto skidanje glazbe kao MP3-ca nikad. i to se neće promijeniti dok se ovakva politike ne promijeni. Pretpostavka br. nitko se više ne bi zamarao kupovanjem CD-a. zauzvrat. Riječ je o tehnološkoj fantaziji koja diskografsku industriju izdvaja iz stvarnosti dok joj tržište otimaju novi konkurenti. ako vjerujete u kontrolu. i mušterije koje vole CD-e još uvijek vole ih kupuju. Ali sad se to pretvorilo u mogućnost. jer čvrsto vjerujem da je diskografska industrija (a posebno veliki među njima) osuđena na određene gubitke unutar 18 mjeseci ako ustraje u pokušaju “zaštite” i kontrole digitalne glazbe. etici i tradiciji koja njeguju potrošači potpuno se neuskladiva s efektivnim DRM mjerama. i nikakve “SDMI take 2” (čitaj CORAL) inicijative neće ostvariti ovaj cilj.

i nitko nikad neće uopće plaćati. odnosno. Pretpostavka br. i puno novih prvoklasnih ponuda riješit će ovaj problem “podivljale razmjene”. i to će biti kraj svega! Moj odgovor: Fleksibilni cjenici (s nižim i višim iznosima). Puno je drugih način održavanja i “utjerivanja” vrijednosti u sustavima otvorenog formata. flat rate usluge. Nema kontrole. svi će samo razmjenjivati svoju glazbu sa svima drugima. Amazon i Google. i to unutar sveobuhvatnog portfelja proizvoda i usluga – a to ne možete baš nikako napraviti forsiranjem zaštićenih i zaključanih glazbenih formata.0 PAŽNJA RAZMJENA MIŠLJENJA DIJALOG MARKETING UNUTAR NIŠA UTJECAJ I REPUTACIJA PAŽNJA I POVJERENJE većeg broja CD-a izdanja u cjenovnom rasponu od 35-70 kuna.PROMJENE U INDUSTRIJI SADRŽAJA SADRŽAJ 1. znači nema love! Moj odgovor: Ne govorimo o apsolutnoj kontroli nasuprot nikakve – nego o novom tipu relativne. i stavljanjem najskupljih proizvoda u raspon od 150-250 kuna. uključive. ali moraju krenuti drugim putem – kao što su to učinili eBay. i vrijeme je da se prestanemo pretvarati da je drugačije. pravedne. 3: Ako ponudimo nezaštićenu glazbu. povjerenje. a uz to bi u biznis vratila mudre trgovce. pa i bolje rezultate. usprkos svemu. lojalnost. otvorenog formata u kojem svi mogu razmjenjivati glazbu). već se urušio: Jednostavno. diskografska industrija može umetnuti nešto što će imati jednaki efekt kao trenje: ljepljivost. naš cijeli poslovni model će se urušiti. To se dešava u svim drugim područjima – zašto ne i u glazbi? Tradicionalni model poslovanja diskografske industrije. transparentne. možda ću 106 .0 DISTRIBUCIJA POLOŽAJ NA POLICAMA DUĆANA MONOLOG MASOVNOG MARKETINGA KONTROLA KONTROLA SADRŽAJ 2. paketi. u čistom prodavanju kopija nema budućnosti.2: Ako u procesu nabave glazbe neće biti trenja (uslijed postojanja svuda prisutnog. i cijenjenost. Pretpostavka br. ok. naći način dobivanja vaših dolara! Ako želim samo kopiju zapisa. glazbena bi industrija zarađivala više nego prije. zasnovan na primjercima. pametne. zajednicu. besplatni modeli i oni podržani oglasima. Razmjenjujte sve što želite jer ćemo. Diskografi će dobiti iste. i pravovremene kontrole. Diskografska industrija mora prvo prodati pristup glazbi i izvođačima (a onda prodati primjerke).

dok će porast digitalne glazbe stati na svim teritorijima.moći zaobići plaćanje. I može biti! Suština je: ako je cijena prava. proizvođači mobitela. A ŠTO ĆE SE DESITI AKO VELIKI DISKOGRAFI OSTANU UZ DRM? Prodaja CD-a nastavit će svoj eksponencijalni zaron jer će čak i najvjernije mušterije u najtradicionalnijim teritorijima uplivati u nikad moćnije online mreže. Pretpostavka br. a 99% njih će egzistirati u legalnoj i ekonomski sivoj zoni neposluha – jer neće imati alternativu! Drugim riječima. Izbjegavanje nije opcija. ali i puno unosniji! Puno tradicionalnih prednosti (kao što je kontrola distribucije) unutar današnjeg tržišta biva ubrzano i neminovno nagriženo. veliki će diskografi još uvijek moći izvlačiti puno vrijednosti iz postojećih svojina. Eksplozija bežičnog širokopojasnog pristupa dovest će razmjenu glazbe na najviši stupanj do sad: svaki pojedini korisnik postaje pokretni super-čvor sadržaja. talente). 107 . a svi će ti zgodni novi mobilni uređaji moći svirati MP3-ce ali ne i osakaćene i DRM-zaštićene zapise. kompletan pristup. To će zaista biti drugačiji biznis. mreže. i povjerenje prisutno. ponovno. već jedino sudjelovanje! Nove će kompanije pokazati put i brzo progurati potpuno nove načine dobivanja i predstavljanja glazbe. kao što su katalozi. i ISP-ovi ciljat će u samo srce biznisa diskografske industrije (tj. umjesto da na njih samo reagira. njihova će glazba biti korištena van svih sustava monetizacije. ali ako želim cijelu stvar. prodaja ringtonova će pasti. ako sadržaj diskografske industrije ne bude dostupan u otvorenim formatima. i globalna poslovna mreža. Moj odgovor: Otvoreni će formati sasvim sigurno stvoriti ujednačenije tržište. diskografska industrija može ih voditi. Telekomi. ipak.000 prema 70. portali. i to u omjeru 50. morat ću ostati uz ponuđača koji mi može sve to staviti na tanjur. brži i uzbudljiviji. Čineći proaktivnu odluku prihvaćanja ovih promjena u ovom trenutku. 100 milijardi dolara vrijedan biznis flaširane obične vode. i unutar 18-24 mjeseca ukupni značaj tradicionalnih diskografa značajno će se smanjiti. 4: Prijelaz na otvorene formate učinit će diskografsku industriju (a posebice velike diskografe) potpuno ranjivom i tako će izgubiti sve preostale tržišne prednosti koje još uvijek uživa. a vrijednost usluge velika. Zašto bih se mučio sa zaobilaženjem plaćanja ako su vrijednost. iskustvo. potrošači će svi odreda platiti: Pogledajte kablovsku TV i pretplate za mobitele – i. usluga i komfor koje dobivam neupitni i potpuno ekonomski smisleni – legalni glazbeni servis otvorenog formata jednostavno mora biti bolji. odnosi s kupcima.

Veliki će diskografi postati izolirani na tržištima kapitala. Come gather ’round people (Okupite se ljudi) Wherever you roam (Gdjegod brijali) And admit that the waters (I priznajte da su vode) Around you have grown (Oko vas narasle) And accept it that soon (I prihvatite da će te uskoro) You’ll be drenched to the bone. promoviraju uključivanje umjesto prevencije – to je smjer kojim idemo. nego i zato što je trenutno. Google. Vrijeme za promjenu je sad: ako još uvijek vjerujete u kontrolu. pozivam vas na preispitivanje vašeg stava i skok u jedinu mogućnost za diskografsku industriju u koju vjerujem: otvoreni formati. zarađuju i čuvaju povjerenje. Samo pogledajte tko je definirao riječ uspjeh u posljednjih par godina: eBay. pa će uzlazna plima digitalne glazbe učiniti da plutaju svi brodovi osim – njihovih! Vrlo će malo vanjskih ulagača ulagati u bilo kakve projekte vezane uz glazbu.Bob Dylan Is worth savin’ (Vrijedno spasa) Then you better start swimmin’ (Bolje vam je da zaplivate) Or you’ll sink like a stone (Ili ćete potonuti poput kamena) For the times they are a-changin’ (Jer je vrijeme promjena) 108 .Tržišta će naći zaobilaznicu oko zaštićene digitalne glazbe koju “službena” diskografska industrija nudi. ne samo zato što neće biti rasta (niti bilo kakvog porasta prihoda koji bi se mogao prikazati). i otvoreni i transparentni standardi licenciranja. Skype.. zaštitu i utjerivanje. a tako će i ostati. svuda prisutan pristup glazbi. fleksibilni cjenici. glazbena industrija univerzalno omalovažavana zbog svog manjka kvalitetnog vodstva i odlučnosti. novi modeli partnerstva između umjetnika i prodavača. svi oni kontrolu prepuštaju korisniku.. (Biti mokri do kosti) If your time to you (Ako vam je vaše vrijeme) . polazeći od novih talenata koje tradicionalna diskografska industrija više neće moći privući. vode razgovore umjesto da drže monologe. vuku umjesto da guraju. pružaju otvorene i transparentne usluge. Apple. Ovaj manjak vanjskih ulaganja napravit će vakuum koji će novi igrači agresivno iskoristiti da krenu u vlastite poslovne poduhvate. što će ih učiniti lakim plijenom za preuzimanja (je li to dobro ili loše?). Amazon.

TRAVANJ 2007: BRANA PUCA: DRM JE GOTOV AMAZON POKREĆE TRGOVINU ZA SKIDANJE MP3-CA U SVIBNJU.17. UNIVERSAL SE UKRCAO NA VLAK 109 .

i tako što će u prodaju uključiti kataloge klasične glazbe i glazbu nekih drugih žanrova. realnu cijenu glazbe za korisnika. smanjujući tako efektivnu. Kao što sam oduvijek govorio: Prestanite ganjati potpunu kontrolu. desetke miliona vjernih korisnika. Ova se vijest nastavlja na nedavnu najavu kolega iz diskografske kompanije EMI.com odlučan je u namjeri pokretanja vlastitog dućana za digitalnu glazbu u svibnju. zapravo i nemaju izbora. Amazon ima ogromnu količinu povjerenja i lojalnosti svojih kupaca. Izvori iz diskografskih kompanija rekli su Billboardu da će neki od njih pričekati do pokretanja. unutar tri mjeseca od pokretanja cjelovitih usluga zasnovanih na MP3-cama. Billboard također javlja da veliki diskograf Universal Music Group planira isprobati prodaju nezaštićenih pjesama u dućanu Amazona i drugih prodavača. ili dok barem jedan veliki diskograf ne potpiše prije nego li sami odluče hoće li podržati ovu uslugu. ali ovaj će zadnji razvoj događanja vjerojatno lansirati dionice Amazona kroz plafon. New York – gigant online prodaje Amazon. svi prodavači početi digitalnu glazbu prodavati u paketima sa ostalih proizvodima.Započeta je nova igra. javlja Billboard. Amazon je odbio komentirati ovu priču o vlastitom ulasku na tržište kojim u ovom trenutku dominira iTunes dućan tvrtke Apple. – 11:03 AM. i umjesto toga počnite primati više novaca. Predviđam da će Amazon postati najveći prodavač digitalne glazbe unutar 12-18 mjeseci od trenutku u kojem svi labeli poprate ovu plimnu promjenu (dalje od DRM-a). koji su izjavili da će prodavati glazbu u obliku nezaštićenih MP3-ca na iTunesu i drugdje. ostali će pregovarati s Amazonom o najvećoj cijeni koja će se naplaćivati za skidanje 256K MP3-ca bolje kvalitete zvuka. Digital Media Wire prenosi: Izvještaj: Amazon pokreće dućan za skidanje MP3-ca u svibnju. Oduvijek sam mislio da je Jeff Bezos jedan od najpamentijih momaka u okolici. U dućanu će se moći kupiti nezaštićena glazba u MP3 formatu. i preko milion online podružnica – kad jednom izađu s ponudom digitalne glazbe zasnovanom na MP3-cama sve ostalo će morati potražiti zaklon (ali hej. Universal se ukrcao na vlak Priložio Mark Hefflinger 16. ili? Također predviđam da će. Travnja 2007. što će dovesti do eksplozije potrošačkog ponašanja koja će označiti zvono za početak potpuno nove ere u glazbenog industriji. Jer. 110 . naravno. Apple i dalje neće biti briga – oni samo rade najcool uređaje!).

Amazon je odbacio prošlogodišnje planove pokretanja pretplatničke usluge. 111 . koji je trebala koristiti Windows Media Audio format tvrtke Microsoft. nakon što je Microsoft svoj zatvorio Zune player zatvorio za konkurenciju.

ZA 13% (JE LI TO IKOME JOŠ ČUDNO?) 112 .19. TRAVANJ 2007: PRODAJA GLAZBENIH CD-A U AMERICI PALA JE U 2006.

Drugim riječima. ljudi će kupovati sve manje i manje CD-a i nastavljati besplatno skidati glazbu. Trajalo je nešto duže. flat rate. rekao bih: prodaja CD-a je u slobodnom padu. 2. Ponudite svu glazbu u otvorenom. 3.” Ovo više nije nikome novost. pretplate i. ali sad je tresnulo puno jače. Posljedica toga je ukupni pa prodaje glazbe za 6. Ponudite kataloge stare glazbe. Gledano na duge staze. u jednom će trenutku svatko jednostavno prestati trošiti svoj novac. jednostavan je i radi odlično. veliki diskografi još uvijek više vole kontrolu nego novac. Da. ali mu je ekonomski model prodaje glazbe (za razliku od hardwarea!) potpuno pogrešan: sve manji dio potrošača će nastaviti kupovati pjesme za 1 dolar po pjesmi.Yahoo! News izvješćuje: “Makar se prodaja glazbe u digitalnim formatima kroz skidanje i ringtonove za mobitele u nekim slučajevima više nego udvostručila kroz proteklu godinu. draže im je ne prodavati MP3-ce i druge nezaštićene formate nego zarađivati novac od svoje glazbe. Jesti li sad shvatili? Nije zloćudna nakana to što stvara skidače besplatne glazbe. pakete. skidanje koncerata) 113 . I molim vas da mi na to ne odgovorite da je iTunes tako savršena opcija da “svi koji žele biti legalni mogu jednostavno koristiti iTunes”. što prije to bolje. koji je nedavno obznanio hrabro primicanje prodaji MP3-ca (makar bi im ipak mogli štošta prigovoriti što se tiče načina na koji to namjeravaju provesti). Osim EMI-a. jednostavnih i privlačnih mogućnosti. za koje se šuška da će ponuditi MP3-ce preko novog Amazonovog servisa. video. i možda UMG-a (Universal Music Group). dečki: 1. Razlog? Jer bez DRM zaštite oni ne mogu kontrolirati što ćemo na kraju mi (takozvani zločesti korisnici – Ljudi nekad poznati kao potrošači) napraviti s njihovim pjesmama (zamislite: čak bismo ih možda mogli razmjenjivati bez dozvole!). Počnite s ponudom dodatnih vrijednosti koje samo vi možete ponuditi (kao što su dodatne pjesme. Dok god se veliki diskografi busaju o vlastitom pravo da imaju i ovce i novce.2% na 11. chatovi. 100% kompatibilnom formatu. ukupna prodaja digitalne glazbe nije rasla dovoljno da pokrije manjak prihoda uzrokovan padom u prodaji CD-a. Evo mog pojednostavljenog recepta za vas. nego odbacivanje vaše namjere da kontrolirate potrošače. blog/pristup na backstage. i potražiti druge načine koji ne kažnjavaju njegov interes za novu glazbu. jednostavno stoga što postoji premalo drugačijih vrijednih.51 milijardi dolara.

Probudite se i omirišite ruže Glazbe 2.4. Počnite korisnike/slušatelje/fanove tretiraju s ljubavlju koju zaslužuju umjesto s gnušanjem koje vaši pravnici iskazuju prema njima.0 – ili nastavite s izbjegavanjem metaka i skrivanjem od udaraca. 114 .

SVIBANJ 2007: PANDORA ĆE ISKLJUČITI KORISNIKE IZVAN AMERIKE JOŠ JEDAN DOBAR PRIMJER NAČINA NA KOJI PRASTARI AUTORSKI ZAKONI UBIJAJU DOBAR SERVIS (ILI KAKO OTJERATI POČETNIKE OD BRIGE ZA AUTORSKA PRAVA) 115 .3.

dok se pametni poduzetnici i njihovi investitori ubijaju pokušavajući ponovno izmisliti glazbeni biznis? Gotovo da se čini da kompanije koje od početka pokušavaju raditi stvari na pravi način bivaju kažnjene pri svakom koraku. dok se one koje nisu nikad ni pokušale dobiti ta prava A) podržavaju s desetinama miliona dolara. Mislim da glazbena industrija. baš kao što upravo DRM zaštita zapravo stvara “piratsko ponašanje” – kažnjavajući korisnike okrenute legalnosti tako što im daje manju vrijednost za njihov novac (na sličan način kao DVD kodiranje po regijama) – nove webcasting regulative prisiljavaju kompanije u neposluh zbog nedostatka razumnih opcija. danas je obznanila da će isključiti sve ne-američke slušatelje zbog ograničenja u licencama. nekakvim penalima za nedostatak razumnih licencnih dogovora? Što kažete na kaznu za lijenost u poslovanju. Ako ovo nije bizarno. može očekivati da svi počnu svoje glazbene potrebe ispunjavati putem potpuno nelicenciranih izvora koji se nikad nisi ni približili Pandori u pokušaju legalnog poslovanja. STIM. dajte. i B) prodaju za stotine milione dolara i dalje rade što žele dok se glazbena industrija pravi zgroženom i čeka sa strane (obzirom da nikad ne provjeravaju što ima novo dok im netko to ne stavi pred nos. Možete pretpostaviti tko stoji iza toga: organizacije za zaštitu autorskih prava i licenciranje – a isto bih i ja pretpostavio. ili sjedenju na guzici prekriženih prstiju. ne znam što je! Evo mog poziva na akciju organizacijama za zaštitu autorskih glazbenih prava širom svijeta. moj apsolutni favorit među web radio stanicama čiji program generira korisnik. zaustavljanje rasta novih biznisa. zar ne?). Mislim. što se mukotrpno stvaralo proteklih nekoliko godina. koliko je godina glazbena industrija imala da Pandori osigura licencu? Možda bi Europska komisija trebala početi razmišljati o nekakvim kaznama za društva zaštite autorskih prava na izvođenje (kod nas HDS-ZAMP). ako uskoro ne počne rješavati ove naporne probleme s licenciranje što je brže moguće. GEMA. Evo još jednog primjera načina na koji zastarjele tradicije licenciranja i zakoni stari 50 godina ubijaju nešto što stvarno vrijedi.Pandora. Na primjer. i što pomaže svakome da otkrije i kupi više glazbe na mreži. SESAC i SOCAN: Mrdnite se i licencirajte Pandoru u sljedećih 30 dana – imali ste godine da smislite kako! 116 . To je stvarno jadno. BUMA. ne upitati za licencu čini se pravim načinom za početak. PPL/GVL. Uz takve zastarjele licencne strukture i ozbiljno osakaćene poslovne procese glazbena industrija uglavnom uistinu ohrabruje ljude da potpuno zanemaruju pravila ako žele igdje stići u dogledno vrijeme.

OSLOBODIMO GLAZBU OKOVA! 117 . SVIBANJ 2007: WARNER MUSIC OTPUŠTA 15% RADNE SNAGE U VELIKOJ BRITANIJI VRIJEME JE DA SE SUOČIMO S ISTINOM .21.

“Glazbena industrija prolazi kroz fundamentalne promjene. i mi sukladno tome prilagođavamo naš posao. I da – možda će te se morati smanjiti na 30-50% vaše sadašnje veličine. Ponudite novim izvođačima poštene dogovore nalik na agencijske. kompanije je izjavila u Petak.Iz časopisa Telegraph UK: “U okviru trenutne pretvorbe WMG (Warner Music Group) u kompaniju za glazbene sadržaje. Pa. Odustanite od maštarije o totalnoj kontroli nad distribucijom i pokrenite nove tokove prihoda. 2. i uzmite lijepi postotak od svih prihoda koji dolaze od njihovih brandova. Umjesto da se svađate oko podjele pite koju još mislite da imate. re-pakirajte – pogledajte kako to radi Amazon. Napravite glazbu svuda prisutnom. grupirajte. Teško je ne upitati se zašto Warner Music (WMG) jednostavno. Uključite se. usmjeravajući naše resurse u područja koja su u porastu. napravite veću. učinite ih (zajedno s njihovim menadžerima!) odgovornijim za vlastiti uspjeh. preuređujemo WMUK (Warner Music United Kingdom) kako bismo najefektivnije organizirali vlastite resurse”. umjesto da ludujete od bijesa. zar ne? – i. dovođenja vaših mušterija na sud i pokušaja podjarmljivanja ljubitelja glazbe i vaših vlastitih korisnika – i onda se pripremite za novu poplavu prihoda. skinite se s paradigme “prodajemo kopije” i počnite prodavati pristup i usluge. Krenite dalje od glazbe kao jedinog donositelja novca – živimo u multimedijalnom svijetu. molim vas. Prodajte glazbu u otvorenom formatu koji radi na svim uređajima. izgleda. i investirajući u nove poslovne inicijative”. i angažirati ljude koji znaju što je stvarno. i uz otvorene i poštene standarde licenciranja. bilo kad i bilo kome. upravljajući troškovima. 118 . nema hrabrosti napraviti ono što je potrebno za liječenje njihovih problema sa “smanjenjem torte”. i to bez svih ako i ali. vrijeme je da priznate da ste bili potpuno u krivu što se tiče DRM zaštite. Ključ je u tome da vaša glazba postane dostupna širokom krugu ljudi. fanovi i slušatelji rade marketing umjesto vas. prodajte je bilo gdje. da vam to još jednom ukratko izložim: 1. pakirajte. Smanjite troškove marketinga za 60% uranjajući glavom prema dole u virusno najavljivanje vaših sadržaja – neka korisnici. Prvo i prvo. uz fleksibilne cjenike (u oba smjera!) i u grupama/pretplatama/paketima. a koja je sve manja. 3. a što nije.

SVIBANJ 2007: STRMOGLAVI PAD VELIKIH DISKOGRAFA: NAZIRE LI SE KRAJ GLAZBE 1.0? 119 .28.

krenite prema fleksibilnim cjenicima i cjelovitim ponudama. Napustite zaštitu od presnimavanja (barem za sad – dok se ne pojavi nešto što će korisniku biti stvarno super korisno!). Ponovno: Zaboravite na kopije – sljedeća je velika stvar ponuda pristupa. previše da je uravnoteži bilo kakav porast u digitalnoj prodaji putem iTunesa ili sličnih servisa. 120 . Najveći je od njih glazbeni publishing. Moj komentar: O tome pričam od stoljeća sedmog. pitanje je kako ublažiti posljedice sve strašnije oluje. . savjetnik u medijskoj industriji pri kompaniji Radar Research iz Los Angelesa. New York Times nastavlja: “Za kompanije koje odluče ploviti dalje istom rutom. ali ne moraju biti i izvođači) i zarađujete novac kad se njihove pjesme koriste u TV reklamama. Još od NYT: “Ali vrlo je malo albuma stvarno stvorilo promet. ali evo me opet: Prijeđite na glazbu kao uslugu. Ali: gotove je s flasterima – vrijeme je za prave. izjavio je da CD format. doživljava zadnje trzaje. Možda ovaj brod. još možete posjedovati dobar dio tržišta. ali bio sam mišljenja da postoje druge opcije.Evo jednog uobičajeno kvalitetno izvještaja iz New York Timesa: “usprkos skupim pokušajima stvaranja buke oko novih talenata i zaustavljanja piratstva. kažite korisnicima. ipak treba prvo usmjeriti prema hridima? Zovite me optimistom. A to je dijelom i zbog temeljnog strukturnog problema industrije: Njezin je glavni proizvod široko dostupan u besplatnom obliku. Stvari koje samo vi možete ponuditi – u suradnji s izvođačima. pakirajte glazbu u nove medije. fanovima i izvođačima da ste zahebali. rekao je g. promjena odjednom izgleda kao realna opcija – i upravo tome trenutno svjedočimo. Sudeći po istraživanju tržišta kompanije NPD Group. ponudite agencijske ugovore izvođačima. video igrama i drugim medijima”. Ne više kopija – nego pristup. više je od pola sve glazbe koju su fanovi nabavili prošle godine došlo iz besplatnih izvora koji uključuju razmjenu zapisa na internetu i prženje CD-a. naposljetku. Vrijednosti i doživljaji ne mogu se samo skinuti. Brandovi. koji je uveden u SAD-u prije 24 godine. Novčić stavljam na: Ako imate hrabrosti da promjenu napravite sad. hard-core promjene. Ne više sprječavanje – nego sudjelovanje. Aram Sinnrecih. Jedan je odgovor: razložite se u biznise koji se ne oslanjaju direktno na prodaju CD-a ili skinutih pjesama. i napredovati. Dodatna vrijednost. postanite potpuno transparentni i prekinite sa antiknim “tajnim začinima”. i počnite koristiti online objavljivanje kao glavno sredstvo promocije. Sinnrecih. marketinga i distribucije. “Svi u industriji misle da ćemo ovaj Božić vidjeti posljednju veliku prazničku prodaju CD-a”. Doživljaji. u ovoj se godini prodaja CD-a strmoglavila za više od 20 posto. Moj komentar: Mislim da nada ipak postoji: Kad bol postane prevelika. u kojem predstavljate autore pjesama (koji mogu. “i onda sve ide k vragu”.

ili čak i od nula i jedinica. Oni to rade zato što vole glazbu i izvođače.“Društveno” ripanje i prženje CD-a među prijateljima – koje se dešava offline i stoga je gotovo u potpunosti van dosega policijskih napora industrije – činilo je 37 posto ukupne glazbene potrošnje. Postoji život nakon prodaje skupih kopija od plastike. Vjerujte mi . Tek ako smo toga svjesni. Pravi je problem – mada je to još uvijek van svake pameti i moći shvaćanja za većinu čimbenika Glazbe 1. a P2P/super-distribucija će postati glavni mehanizam za digitalnu distribuciju u sljedećih tri godine (i to ne samo za glazbu). zar ne bi imalo smisla pokušati smisliti neki novi? Manja kontrola ne znači nula zarade. a ne da bi napravili što je moguće veliku štetu – jednostavno. pod svaku cijenu (pa čak i ako ih to vodi u propast). izjavio je NPD”. pa su prestali kupovati. niste im dali dovoljno dobre alternativne opcije za drugačije ponašanje.0 – nepobjediva žudnja za kontrolom ekosistema koji veliki diskografi moraju imati u šaci.-) 121 . “Slobodna distribucija” je blagoslov. Ali stvar je u tome da to nije pravi problem. a ne kletva. više nego razmjena zapisa. Moj komentar: Zvuči kao očit problem – sve je dostupno besplatno. možemo shvatiti i unovčiti način na koji ljudi zapravo koriste tehnologiju. Ako model hiper-kontrole glazbene distribucije više ne funkcionira.

HLADNO” S CISAC-OVOG SKUPA O ZAŠTITI AUTORSKIH PRAVA U BRISELU 122 . LIPANJ 2007: IZVJEŠTAJ “VRUĆE.18.

i razni lobisti za intelektualno vlasništvo (a kako se samo taj naziv pokazao točnim – čak je i Charles Aznavour izgledao kao blještavi primjer pravednosti!) konstantno lamentirali o tome kako stvari idu nizbrdo jer je internet zapravo samo jedna velika mašina za krađu novaca (a to je. svibnja pozvan sam prisustvovati inauguracijskom skupu o zaštiti autorskih prava u Briselu. i to brzu promjenu. na mahove je događaj djelovao kao pokušaj ljudi na pozornici da proizvedu osjećaje obostrane naklonosti i ljubavi s kolegama u publici. U smirenom tonu.”. U prošlosti. Predsjednik uprave British Telecoma Ben Verwaayen podnio je dobar uvodni govor koji mi se učinio na mjestu i vrlo hrabrim.” Ovu je misao.30. koji su pokušavali u razgovore ubaciti neki oblik uvida u stvarno stanje stvari.-). Evo jednog od meni najdražih citata iz njegovog 123 . Smiješno je stvar kod ovog događaja bila ta da se sastojao od konstantne izmjene vrućih i hladnih tuševa (mada ih je većina bila za smrznuti se). osjećam. Završena. obzirom da su publiku uglavnom činili vrlo nabrijani ljudi iz zaštite autorskog prava. S druge su strane bili neki usamljeni. konzultanti. dok se u drugim trenucima činilo da će uslijediti kamenovanje – posebice kad je Larry Lessig došao na pozornicu. Andre je bio jedan od rijetkih govornika u ime društava zaštite koji nije samo gnjavio sa “Trebamo više zaštite”. Žao mi je što nije dobio više vremena za objašnjavanje stvari. moderirao sam jednu diskusiju. i oni koji žele da se “obrane njihova prava na intelektualnu zaštitu”. koji su organizirali neki moji prijatelji u ime CISAC-a (svjetskog udruženja društva za zaštitu autorskog prava). ali bez dlake na jeziku i “susretljivi” tehnologisti. i prilično u tome uživao. Mislim da je stvarno napravio velik posao braneći inicijativu Creative Commons. to odlično odradio. a i bolji moderator bi također dobro došao. obzirom da mu je publiku u principu rekla da se nosi i prestane o tome pričati u javnosti. kao i obično..0 (i tu sam se negdje i ja nekako uklapao . Osim samog prisustvovanja. Larry je.. nego je umjesto toga ohrabrivao prisutne na promjenu. naravno. S jedne su strane društva zaštite. Morate krenuti dalje i prilagoditi se zarađivanju novaca na novi način. Krenite i napravite to.. u Belgiji. u nekoj mjeri prihvatio Andre LeBel. “malih” autorskih prava). U jednom sam trenutku osjetio da bi se cijela konferencija mogla sažeti na sljedeći način: “Molim vas da pokušate shvatiti – cijela paradigma kontrole ekosistema je gotova. vizionari. Čini se da su nekako Kanađani uvijek ispred u tim stvarima. kompozitori. predsjednik kanadskog udruženja SOCAN i bez sumnje jedan od najnaprednijih ljudi iz kruga društava zaštite (mehaničkih i tzv. Sad. Ipak. napeti kao puške. poduzetnici i zagovarači Glazbe 2. “Toliko nam svima otežava život to što vi pričate te sulude stvari.. uvijek i bez greške bilo povezano s istovremenim traženjima veće zaštite od strane vlada).

rekao je. nadam se da sam barem par puta uspio). Mislim da bi bilo bolje da smo imali neke stvarno iskrene rasprave o stvarnoj promjeni.. “To je besmislica”. već o filterima i plaćanju penala). “Isti problem imamo u mnogim industrijama: Jesmo li odgovorni za tuđe probleme? Ako mislite da će netko drugi riješiti vaše probleme umjesto vas. broj prilika za malo dobrog plakanja na ramenu: Ti plači meni – Ja ću tebi. i zašto je hitna (što se usudim tvrditi da sam pokušao tijekom diskusije..govora: “Jer je potrošač današnjice potrošač drugačiji od onih na koje smo navikli.. drugi je dan konferencije bio donekle uništen hiper-ludim flajerom koji su neki ljudi iz ASCAP-a dijelili na ulazu – bio je to bizarni strip od jedne stranice zvan “Donny the Downloader” koji je prikazivao izbezumljenog glazbenika koji radi u fast food restoranu zato što mu upravo ti ljudi koji od njega naručuju hranu ne plaćaju za glazbu. moramo naći načina da budemo zajedno. ne govorimo ovdje o flat rate-u. ali inače nije. pitanje nije gdje je vrijednost bila jučer. donio previše novog: “Riječ je o krađi... Billy! John LoFrumento. nego stalno neodgovorno odbijanje i/ili nemogućnost glazbene industrije (a to znači diskografa i publishera) da licencira glazbu na neuobičajene načine. nego gdje je danas. na žalost. lijepo je pokazao kako se pridobivaju ljudi. nego ju besplatno skidaju. Teško je uopće povjerovati da ste išli tako nešto štampati i dijeliti.” Hollywood Reporter je komentirao: Verwaayen je glatko odbio sugestije da bi operatori poput BT-a trebali obeštetiti vlasnike autorskih prava zbog toga što pružaju infrastruktura za online piratstvo. Žao mi je ASCAP-a i svih vas u ASCAP-u koji još uvijek rade odličan posao uvođenja pravih promjena u organizaciju. Ovakvi naporni prikazi mogli su se čuti od mnogih panelista i govornika. Nije besplatno skidanje to što nanosi štetu kompozitorima i glazbenim publisherima. tehnologija i publika su nam već daleko odmakli”.. i na taj način riješiti svačiji problem (Ne. i puno je ljudi povrijeđeno”. rekao je. opet i opet ispočetka. i tako uspješno premostio jaz između donekle tehnofobne mase i ostatka publike. predsjednik uprave ASCAP-a (američki HDS-ZAMP). povećavajući na taj način. Odlično je nastupio i glazbenik Billy Bragg – odnedavno (po lošem) poznat zbog svojih problema s MySpace-om – koji je podcrtao neke od velikih prednosti koje nam je internet donio. varate se – to se neće desiti. zašto je potrebna.” Mislim da je Benov govor bio izvrstan najviše zbog zaprepašćivanja opozicije u gledalištu. Uključite se u 124 . “Kao umjetnici. ali ovakve su stvari jednostavno pretjerano pojednostavljenje stvarnosti i čini vas smiješnima. od kojih je većina vjerovala da bi telekom kompanije jednostavno trebali zašutjeti i platiti za glazbu koja se koristi na mreži. Na žalost. pretpostavljam. Svaka čast.

zar ne? 125 . Ali opet.. mada bi mi bilo draže da je bilo manje onih koji su sve odobravalo. a to uvijek vodi u smjeru interesantnih razgovora.. ipak. a više govornika koji se dotiču granice i ispituju komotan “Jedino što trebamo je još zaštite” stav koji je prevladavao.program i dajte sudjelovanju moć. i dobio priliku pričati s puno ljudi koji su vrlo sigurni u to što rade. Ja i mnogi drugi pored mene nismo mogli vjerovati u idiotluk u pozadini tog flyera – izgledao je kao nešto iz 1999! Gdje ste vi momci cijelo ovo vrijeme? Sve u svemu. bila je to vrlo zanimljiva konferencija – uglavnom zato što sam puno naučio (mada sam većinu vremena morao nositi odijelo za zaštitu od vatre). umjesto da ga kažnjavate – ne možete učiniti 90% populacije kriminalcima. to je ipak bio show CISAC-a. Organizacija je bila besprijekorna.

1. SRPANJ 2007: OTVORENO PISMO GERDA LEONHARDA NEZAVISNOJ GLAZBENOJ INDUSTRIJI
GLAZBA 2.0 I BUDUĆNOST GLAZBE SU VAŠI - UKOLIKO MOŽETE ODOLJETI ISKUŠENJU DA POSTANETE SAMO JOŠ JEDAN GLAZBENI KARTEL!

126

29. lipnja 2007, dok sam bio na London Callingu, pozvan sam održati govor malom grupi voditelja nezavisnih diskografa na godišnjem AIM/WIN okupljanju u Londonu. Ovu sam priliku upotrijebio da dobro promislim o tome što mislim da bi se trebalo ostvariti da nezavisne glazbene kompanije stvarno iskoriste novu glazbenu ekonomiju koja se velikom brzinom formira u ovom trenutku.

NOVI GLAZBENI EKOSISTEM
PRVOKLASNA/DODATNA PRODAJA CD-I, DVD-I I DRUGI FIKSNI MEDIJI, SKIDANJE POJEDINAČNIH PJESAMA, KONCERT I SNIMKE UŽIVO, IGRE, ULAZNICE, PROMOTIVNI PROIZVODI, FAN-KLUBOVI I PONUDE SPECIJALNOG PRISTUPA ITD. CJELOVITA PONUDA/PRETPLATA/KROZ FLAT RATEOVE SKIDANJE (“VLASNIŠTVO NAD GLAZBOM I VIDEO SPOTOVIMA”) BESPLATNO/KAO DA JE BESPLATNO/UZ PODJELU ZARADE RADIO, INTERNET STREAMING, SOCIJALNE MREŽE ITD. (DIJELJENJE ZARADE)

Evo mojih pogleda na ono što volim zvati “Glazba 2.0” – a to je nova generacija glazbene industrije koja se stvara upravo sad. Model Glazbe 2.0 je dramatično drugačiji od tradicionalnog glazbenog biznisa; mnogi stari načini na koji se stvari obavljaju, odnosi, i zastarjele tradicije ne mogu i neće preživjeti. O, vi, vođe nezavisne glazbene industrije, želim vas zavesti kako bi neustrašivo krenuli ovim novim putem, napravili skok, ostavili neke od vaših pretpostavki i vaše “religije” sa strane, i napravili hrabre poteze – jer to je neophodno da bi brod promijenio kurs. F. Scott Fitzgerald, slavni pisac, jednom je rekao, “Test prvoklasne inteligencije je mogućnost da držite u glavi dvije suprotstavljene ideje u istom trenutku, i još uvijek zadržite mogućnost djelovanja”. Upravo će to biti zadatak industrije na putu prema naprijed! Tehnički i ekonomske inovacije su, u posljednjih deset godina, odnijele mnoge tradicije, socijalne i ekonomske hijerarhije, i monopole u glazbenoj industriji, i ako postoji što možemo zasigurno ustvrditi onda je to činjenica da je upravo sad najveća ludnica: Deset godina nakon što su prvi dot-com poduhvati protresli tlo, glazbena industrija napokon stiže na točku velikog preokreta.

127

Trajalo je puno duže nego što smo svi mislili, ali sad nas zato lupa puno jače: prodaja CD-a dosad je pala između 20 i 40%, a digitalna prodaja neće još neko vrijeme to popraviti – i, osim toga, utrka jednog konja u kojoj je iTunes sigurno ne vodi nikud. Velikom se brzinom približavamo točci u kojoj ćemo biti prisiljeni uroniti u ono što volim zvati “Glazba 2.0” – novi ekosistem koji nije zasnovan na glazbi kao proizvodu, već glazbi kao usluzi: prvo prodajte pristup, a tek onda prodajte kopije. Ekosistem koji je utemeljen na obilju, a ne nestašici glazbe. Ekosistem utemeljen na obostranom povjerenju, a ne strahu. Model prodaje utemeljen na kvaliteti, a ne kontroli. Kao što Don Tapscott ukazuje u njegovoj odličnoj knjizi Wikinomics, mogli bi razmišljati o Webu 1.0 – “starom” webu, kao o nekoj vrsti digitalnih novina, dok bi Web 2.0 bio paleta koja omogućuje da se objavljeni sadržaji i informacije prilažu, razmjenjuju, mijenjaju i remiksiraju. Sad se sve vrti oko interakcije, opcija za slanje i primanje koje stvar čine korisnom i “specijalnom”. I naposljetku, u glazbi, sve se uvijek i vrtjelo oko interakcije, oko razmjenjivanja, oko angažiranja – a ne oko prodaj-prodaj-prodaj odmah od početka. Prekinite razmjenjivanje i ubit ćete glazbeni biznis – toliko je jednostavno. Kad fan, zvan korisnik, zvan slušatelj, prestane biti angažiran glazbom, svemu je kraj. Danas, ono što hitno trebamo je paleta za glazbu, a ne jednosmjerni proizvod (kao što je CD). Suočimo se s nečime: Većina “vođa” velikih diskografa još uvijek, zajedno s dobrim dijelom nezavisnih kolega, čvrsto poriču činjenicu da je njihov model baziran na prodaji primjeraka potpuno uništen i da se raspada brže nego što to mogu pojmiti, i mnogi se još uvijek uzdaju u neko magično tehnološko rješenje kao što je DRM ILI TPM koje će riješiti ozbiljan poslovni problem. uvjerite koliko je većina ljudi iz ove industrije isključena! Da se uvjerite koliko je većina ljudi iz ove industrije isključena, dovoljno je da se uputite na godišnju konvenciju MIDEM! Milijarde su dolara već izgubljene uslijed krivo vođenih strategija, zastarjelih politika i manjka pravog vodstva. Oprostite mi, ali mislim da je vrijeme da se saberete i napravite što god je potrebno, a ne samo ono što u ovom trenutku možete udobno smijesiti u vaš način razmišljanja – ovo je jesi-nisi trenutak. Kako to da je većina društva za zaštitu autorskih prava (mehaničkih i “malih”) još uvijek potpuno izgubljeno kad je riječ o “licenciranju onog što se ne može licencirati” (kao što to opisuje moj dobar prijatelj i kolega Jim Griffin), ako govorimo o tome da se legaliziraju novi modeli? Tisuće kompanija s inovativnim poslovnim modelima ostaje nelicencirano jer se to podrazumijeva (ili možda treba reći prigodnim konsenzusom?) i većina je njih odustala, pa više i ne pokušavaju tražiti licence. Glavnina novca je ostavljena na stolu zbog sporosti i svađanja unutar industrije.

128

i jer će to pojesti velik dio njegovih sredstava bez da ostvari ikakav opipljiv rezultat. pitanje je: Na kojoj strani želite biti? Želite li postati još jedan “veliki igrač” i zaglibiti u mulju Glazbe 1. Google je narastao s 323$ na 526$.fm – ili nisu uopće marile za “poštene” glazbene licence. Pogledajte najveće stvari koje su se u posljednje dvije godine pojavile na ovom terenu: MySpace. 1. Ako mislite da je “razmjenjivanje” velika frka sad. Za nezavisnu glazbenu industriju. prikažem svoj uvid u budućnost. 500 puta brže. o tom kontekstu. jer ne postoji razuman način da to učini. YouTube i. Last. bežične mreže i specifične uređaj-na-uređaj mreže spojite će svaki zamislivi uređaj s bilo kojim drugim. Kao primjer. nerazumijevanje i općeniti nedostatak volje za prihvaćanjem promjena u njezinih vođa omogućio je da plaćanje glazbe postane dobrovoljno. pričekajte samo još dvije godine – razmjenjivanje glazbe bit će sto puta lakše. a pobjednici živahne zajednice zasnovane na glazbi. dok su pobjednici vrijeme trošili na privlačenje svačije pažnje. RAZMJENJIVANJE POSVUD U sljedećih 18 mjeseci. Apple se s 50$ popeo na 127$. ili želite voditi prema Glazbi 2.Danas smo stigli do paradoksalnog stanja u kojem će svaki poslovni početnik koji želi koristiti glazbu odmah odustati od pokušaja legalizacije. u manjoj mjeri. uspjelo je i bilo prilično nagrađeno. ili je bilo nejasno da li i kad i gdje bi uopće tako nešto trebali. a također i s gigantskim online skladištima sadržaja – ili da kažem s medijskim pločama s prekidačima – u kojima će biti svaka pjesma. kako bi mogli neke odluke donijeti u skladu s onim što nas čeka u budućnosti. Don Tapscott navodi godinu 2006: gubitnici su izgradili dućane s digitalnom glazbom. film ili TV emisija koju možete zamisliti.0. u mnogim ključnim glazbenim teritorijima širom svijeta. Tako ćemo na kraju imati tri milijarde mobitela i preko jedne milijarde bežičnih glazbenih playera bešavno međusobno povezanih. Nepoštivanje postojećih režima zaštite autorskih prava. od glazbenih playera preko autoradija do ručnih satova (tj. dok su pobjednici gradili javne trgove. i omogućeno na svakom pojedinačnom uređaju. 129 . Glazbena industrija sad mora priznati da je nije djelovala kad je trebalo.0? Dopustite da vam. Bezidejnost. ne samo na računalima). Gubitnici su bili zaposleni čuvanjem svog intelektualnog vlasništva. Dionica Warner Music Groupa strmoglavila se s 30$ na 14$ u manje od jedne godine. i ekstenzivno iskorištavanje rupa u zakonu. Gubitnici su gradili zagrađene vrtove. dok je poštivanje postojećih zakona i regulativa bilo kažnjeno tržišnom beznačajnošću (pogledajte Napster). Čestitam vam.

kako bi ih provideri i telekomovi doživjeli kao nešto korisno za obje strane. Traži – Nađi – Odaberi – Razmjeni. 2. OVO JE NAJVEĆA PROMJENA PARADIGME OD POJAVE STROJA ZA TISAK NESTAŠICA 95% KUPUJE OBILJE E 25% KUPUJE 130 . uz ogromne brzine i sa svakim tko je tu pored nas. i morat će to učiniti neodoljivim. WIN i nezavisne nove Merlin inicijative. Ako ste glazbena kompanija od 360° (tj. ili još bolje. legaliziranje mreža i uređaja kroz koje sadržaj prolazi. ona na snimku. moglo bi se desiti da vam ova bujajuća zarada od licenci na kraju čini 50% ukupnih budućih prihoda. Ipak. Svaki euro investiran u bolje B2B procese napravit će vlasnicima glazbenih prava desetke tisuća eura – i to dok spavaju.Bežični širokopojasni pristup i uređaji koji ga podržavaju postat će toliko jeftini. i ako ste u isto vrijeme agent od povjerenja svojim izvođačima). Ovi licencni dogovori moraju biti konverzacije. i ona na autorski dio glazbe odnosno publishing. neospornim. iskorištavanje ovih mogućnosti bit će moguće tek ako efikasan i podmazan sustav za te bezbrojne B2B transakcije postane dostupan i široko korišten svugdje. AUDIOVIZUALNE SINERGIJE Tisuće novih TV-a. i upravo tu vidim ogromnu priliku za AIM. online videa. Klikni i dobit ćeš! I kako bi to industrije sadržaja mogle pretvoriti u novac? Jedini je razum pristup u licenciranju sudjelovanja kroz bjanko licencu. Milioni će pjesama biti sinkronizirani s videom. i svuda prisutni da će razmjena sadržaja postati standardom. Glazbena će industrija posebice morati licencirati upotrebu gotovo sve postojeće i nove glazbe na tim mrežama. Povežite u glavi eBay + Alibabu + Chemdex + Getty Images. i svi će oni trebati glazbu koja prati sliku. a ne monolozi. i ova će tržišna pogodnost zasigurno eksplodirati. ako posjedujete i možete biti zastupnik za oba prava. a ne još jedan nož pod rebra. dok stvaraju novu glazbu. tj. i kanala za igranje bit će pokrenuto u sljedećih 2-3 godine. brzi. i potpuno uvjerljivim cjelokupnim ponudama onima koji upravljaju takvim mrežama.

0” bit će voditelji i eksperti uključeni u proizvodnju programa. 131 .0 držeći se modela po-primjerku? Ako to nije dobar primjer za sukob paradigmi. to znači 70 milijardi $ za online oglase. Stotine miliona $ za glazbene licence! 5. napokon odluče igrati igru. i samo će mu malo faliti da bude “kao da je besplatno” verzija iTunesa. U stvarnosti je internet radio samo još jedan TiVo – ali za glazbu. uzevši u obzir umiranje tržišta snimljene glazbe u istom razdoblju! Pročitajte mog miša: Nove dolare ili eure ili yene ili shekele neće stvoriti kopije snimaka – nego njihova upotreba. MULTIMEDIJSKA BLAGA Rich media (tj. američke organizacije za prikupljanje izvođačkih naknada. a 16% svih internet oglasa u 2009. svakom widgetu. svakom uređaju. kao i njihovi članovi. te reagiranje na zahtjeve društva i nove tehnologije. videom.. pružiti neodoljive licence i flat rate ponude. onda ne znam što je. i udjela od transakcija. vjerojatno je baš upotreba glazbe taj novi veliki format kojeg tražite. DIGITALIZIRANI RADIO Digitalni će radio donositi 100% vremenski i prostorno neomeđena glazbena iskustva. zvukom itd) postat će polazni format za online oglašavanje. bit će rich media. bit će posvud. i preko 10 milijardi potrošenih na rich media oglase. i biram-štoslušam (“on-demand”): Jedino što će ostati od “Radija 1. sponzorstava. podržan novom generacijom oglasa. multimedijalni oglasi s glazbom. Istraživanja predviđaju da će se uskoro više od 10% novca oglašivača trošiti na internetu. WYNC itd) koji će raditi ono što su nekad radili diskografi. sudjelovati.3. Na svakoj web stranici. predstavljajući na taj način još jednu priliku za veliki porast u upotrebi glazbe. Najbolje radio stanice postat će jaki brandovi (BBC Radio 1. Od procijenjenih 700 milijardi $ u globalnom oglašavanju u 2009. Zapravo. narastao je sa 630 miliona $ u 2003 na 779 miliona $ u 2006 – nije loše. Dohodak od izvedbi narast će iznad vaših najfantastičnijih očekivanja. animacijama. i otići do kraja u protočnost. stvoriti pouzdane standarde. 4. umjesto da održavaju umjetnu nestašicu. I kako će onda nositelji prava licencirati Radio 2. Ali opet. na zahtjev. Radio će uistinu opet postati glazbena kutija koja kao-da-je-besplatna. Prihod BMI-a. KCRW. samo ukoliko organizacije unutar industrije koje licenciraju. ISKORIŠTAVANJE PROTOKA Streaming glazbe.. svakom mobitelu.

Glazbena industrija mora broj okrenuti u drugom smjeru. a ne za prebrojane kopije.. podmazana.JESU I BIT ĆE INTERAKTIVNI AUDIO & VIDEO WEB PRAVO NA KORIŠTENJE SADRŽAVANJE LAICI I PROF. razumije.. i spremna za velike brojke) tržišta dok im ne počnete dopuštati.SU BILI LINEARNI TEKSTUALNI WEB PRAVO NA KOPIJU OGLAŠAVANJE PROFESIONALNI STVARAOCI PLAĆANJE GOTOVINOM GURANJE IZ JEDNO SMJERA . u odavanju povjerenja. u transparentnosti. GLEDAJ I UČI Sve glazbene kompanije postat će video kompanije. davati im moć i vjerovati im.. “Internet je jedini fenomen a da koji ga je ne izgradilo čovječanstvo. Indija. jer trenutno užasno griješi: griješi u tehničkim i licencnim standardima. podržavati ih. MEDIJI .. eksplodirati. u ponudama fleksibilnih cjenika. uz nove modele zasnovane na paketima za korištenje usluga. u konkurentnosti. Drugim riječima. nećete imati potpuno tekuća (tj. u pravilu – glazba će od početka biti multimedija. i s flat rate-om temeljenom na pristupu.) DVOSMJERNO UVLAČENJE Ali ponovno. Google 132 .. efikasna. najveći eksperiment u anarhiji u povijesti” Eric Schmidt. 7. STVARAOCI PLAĆANJE PAŽNJOM (I NOVCEM. stvarno bi trebali. Razmišljajte u smjeru: glazba + video + audio + tekst + igre. Južna Amerika i Afrika će.. u kompatibilnosti.6. novac će se dobivati za korištenje. Ako se već niste počeli širiti u video i TV. INTRIGANTNI STRANCI Kina.

I MORA BITI.u sljedećih 3-5 godina biti nezavisno – ali samo ako njihovi vođe prestanu pratiti velike diskografe u voljenju kontrole više od prihoda. a kamoli stavljate gdje ga uopće dosad nije bilo. SAD JE NAJVAŽNIJE SUDJELOVANJE. apsolutno je ključno 133 . i protok se sam jednostavno preusmjerava oko nje. Na internetu svaka prepreka stvara štetu. Zbog potpune nemogućnosti održavanja bilo kakvih stvarnih prepreka za pristup. U ovom kontekstu. dodatno prodane i učinjene prvoklasnom robom. Prošlost glazbene industrije bila je temeljena na: • • • • • • • Kontroli Ekskluzivnosti Monopolu Zatvorenosti Čuvanju/Zaštiti Tajnosti/Ne-transparentnosti Teritorijalnosti Izazov je u tome što je budućnost industrije – ako se na to odluči – temeljena na: • • • • • • • • Otvorenosti Transparentnosti Pomaganju bližnjima Razmjeni Povjerenju Ne-Kontroli Potpuno globalnom pogledu na stvari Protočnosti Da još jednom citiram Jim Griffina: “Unovčite anarhiju. Predviđam da će čak 60-70% ovog novog glazbenog biznisa – a ovdje mislim na ponovno živahan biznis vrijedan 100 milijardi $ . na sve načine i svugdje. i licencirajte ono što se ne može licencirati”. Bez trenja znači glazbu uvijek. evo nekoliko mojih omiljenih poanti: 1. Vaš je posao da kao glazbena kompanija odstranite trenje.Hajde da se na trenutak vratimo jedan korak unazad. u rasponu od besplatne i “kao da je besplatna” do grupirane. A NE ZAŠTITA. 2. a ne da ga povećavate. MEDIJSKI EKOSISTEM BUDUĆNOSTI JE. Stvorite trenje i bit ćete ostavljeni po strani. BEZ TRENJA.

U stvarnosti. ponovno. makar postoje fotokopirni uređaji. Da. veliki rekorder. CD-i će se manje prodavati. glazbene aplikacije za socijalni networking. KRAJ ZASTRAŠIVANJA KRAJEM: Vrlo malo stvari potpuno nestane s dolaskom novih izuma. ili digitalni video snimač – sve se izvedbe snimaju ili se barem mogu snimiti. a emitiranje je zapravo samo isporuka. Podijelite zaradu. Licenciranje korištenje i skupljanje novca od korištenja područja su na koja morate usredotočiti svoju energiju. i kad sve više “digitalnih urođenika” počne konzumirati više medija u isto vrijeme. Potrošnja medija nastavit će svoj rast kako će ponuda biti sve jeftinija i prisutna posvud. I još uvijek imamo kino dvorane makar imamo i DVD-e. i na neodoljiv način koji ljude uključuje – i onda prodajte uzvodno. 3. Dijeljenje misli znači trošenje vremena znači trošenje novaca! 134 . ili prihode? 5. Morate prestati odvajati glazbu koju “imam/čuvam” od glazbe koju “slušam” – jer su vaši korisnici i ti zločesti digitalni urođenici to učinili već davno! Licencirajte upotrebu. dodavanje glazbe videu ili digitalni radio. Stvaraoci sadržaja i medijske kompanije sad su uključene u borbu za novčanike i satove – ali satovi imaju prednost. Obično se tržište jednostavno promijeni. Bio to streaming-po-zahtjevu. I ni ovaj put neće biti ništa drugačije. MORAMO ZAPAMTITI DA JE JEDINA STVARNA GRANICA RASTA U GLAZBI I MEDIJIMA POTROŠAČKO I KORISNIČKO VRIJEME. biti dijelom toga početak je za sve. faks uređaj i internet ubili su teleks i telegraf. i uglavnom postaje veće. POZADINA. Pristup naplatite pametno i efikasno ali učinite glazbu dostupnom kao što to čine operateri mobilnih mreža s mobitelima: jeftino. PRINCIP. ali niti jedna promjena u digitalnoj glazbi neće potpuno uništiti fizičke medije – ustvari. i možda u jednom trenutku potpuno nestati. I onda prodajte posjedovanje onima koji su već unutra. želite li totalnu kontrolu. ZAŠTITA OD KOPIRANJA JE IDEJA. ali. 4. Ovo je bolna točka. web je isto tako samo još jedan format. a naziva se pristupom. a ne “zaštita intelektualnog vlasništva”. vrlo će se vjerojatno pojaviti novi fizički medijski format koji će proizaći iz paradigme potpunog digitalnom pristupa (na primjer HD!). 6. stvaranje playlisti. ali ipak još uvijek imamo knjige.naći načine za sudjelovanje u svim i svakakvim oblicima trgovanja gdje se na ovaj ili onaj način koristi glazba. remiksevi i mash-upovi. ALI PRAVO NA KORIŠTENJE JE GDJE ĆETE STVARNO ZARADITI. SUOČIMI SE S TIME: MREŽA JE KAO OGROMNI TIVO.

Ali stvarna veza s izvođačem. iskustvo koje se dešava oko glazbe. moralno pravo odlučivanja o tome gdje se vaša glazba smije puštati ili koristiti na druge načine. automatski postaje dostupna i mora biti učinjena “iskoristivom” pod osnovnom licencom – sve drugo bi značilo indirektno priznati da je korištenje bez ovlaštenja dopušteno. Da. vrlo nalik promjeni glazbe iz akustičnu u električnu. kao što je.0 je prilika bez presedana. i tek onda uzeti novac. 1. knjige. chat. Zapravo. na primjer. to mora biti skuplje – pogledajte kako na globalnom planu rastu koncerti uživo! Glazbene kompanije nekad zvane diskografima moraju brzo prestati s opsesijom pokušavanja stvaranja novaca od čistog prodavanja kopija. a ne piratstvo. I to odmah. fanovi. Vlada nezapamćena glad za glazbu i morate ju utažiti! I na kraju. 8. zapravo. Glazba 2. jer jedino legitimni i autorizirani izvor (tj. Više glazbe se koristi na sve više platformi. UMJESTO DA IH LJUTITE. Najveći problem većine izvođača (i njihovih diskografa) je nepoznatost. LICENCIRANJE Jednom kad je objavljena. glazbena industrija predvođena nezavisnim glazbenim kompanijama mora prihvatiti. agent-diskograf-menadžer) može pružiti takve sveobuhvatne i vrijedne pakete da korisnici. što je iskustvo više jedinstveno i vrijedno. UKLJUČITE LJUDE. cijelo vrijeme. na javne izvedbe.Ponovno. dodatna vrijednost kao što je video. CD prepržen od drugog CD-a je isto besplatan. 7. ljudi nekad zvani potrošačima osjete poriv za otvaranjem novčanika. koncerti i reklamni proizvodi. snimka. na taj se način pažnja pretvara u novac. i umjesto toga moraju pružiti pristup od 360°. vjerujem. evo nekih izazova koje. filmovi. sadržaj USB sticka prebačen na moje računalo također jer besplatan. ne mislim da će se ovo odnositi na komercijalnu upotrebu u filmovima i oglašavanju – za razliku od privatne ili polu-privatne upotrebe unutar UGC-a (user generated content – sadržaj koji generira korisnik) i sadržaja koji stvara web – i. Ipak. i upravo je stoga prvi zadatak privući pažnju. Svi žele glazbu. 135 . MOŽETE SE NATJECATI S BESPLATNIM. kontekst (!!!) – sve se to ne smije davati “besplatno”. DA. jer ono što samo vi možete ponuditi nikad ne smije biti besplatno. naravno. Posljedica takve nove “osnovne licence” bit će da će neke pravne principe koje koristimo biti nemoguće prevesti u takav okoliš. kopija zapisa je besplatna. igre. Prestanite sa svime što korisnike ljuti.

i od tuda krenuti dalje. puno većim prihodima. skidanjem. flate rateova. NALAŽENJE NOVIH IZVORA PRIHODA Vaš prihod od prodaje kopija pjesama uskoro će se srozati na najviše 30% ukupnih prihoda. posuđenim medijima. također – po definiciji mašine za kopiranje. morate se usredotočiti na naplatu dodatnih vrijednosti (kao što je na primjer bolji način za čuvanje glazbe . Nazovite to efemeralnim kopijama. Bacite se na stvaranje i održavanje tih novih izvora prihoda! 136 . spremanjem. Znate li da je prodaja vode u bocama posao od 100 milijardi dolara? 3. i kako sudjelovati u tim. bufferingom. prodaje u paketu. biti jedini ključ za monetizaciju vaših ostvarenja. keširanjem. izvedbi. Naplatite glazbu kao što komunalne tvrtke naplaćuju za običnu vodu i struju. vremenskim odgađanjem. sinkronizacija.PROŠIRENA DEFINICIJA SADRŽAJA KOJI GENERIRA KORISNIK (UGC) KORISNIK GENERIRA: SADRŽAJ RAZGOVOR KONTEKST TRGOVANJE ZAJEDNICU 2.) od takozvane digitalne fonografske isporuke. Umjesto toga.p. i na skupljanju prihoda na svakoj pristupnoj točci. niti o pravu na reprodukciju – nego oko toga kako se glazba koristi. ili kako god – činjenica je da se digitalna tehnologija već udaljila od razlikovanja takozvanog prava izvedbe (kod nas tzv. i onda naplaćujte više za sve druge opcije. ripanjem. malog prava – op. AUTORSKA PRAVA Tradicionalna definicija autorskih prava (copyright) na kopiranje i zaštitu intelektualnog vlasništva ne može. niti o pravu na kopiranje.-). skidanjem povezanog sadržaja. zbog ovoga morate odustati od ideje da “čuvanje” glazbe morate naplatiti skuplje od čistog “slušanja” kao na radiju. Ostalo će biti prihodi od licenciranja. u ovom trenutku. Sva su računala – a to se sad odnosi i na mobitele. Koliko god to zvučalo zastrašujuće. streamingom. dijeljenja prihoda i puno drugih raznih izvora koji su još u fazi embrionalnog razvitka. Jer stvar se više ne vrti oko kopija.

U SMJERU GLOBALNOG Zaboravite na čišćenja prava za određene teritorije osim kad se radi od domaćem repertoaru (a i to područje je u usponu). morate se oduprijeti iskušenju da učinite ono što su učinili veliki diskografi koji se trenutno ubrzano ispuhavaju (tj. dolazi. s drugim proizvodima. i krenite prema otvorenim sustavima. izvlačiti ogromne jednokratne iznose. PAKIRANJE Grupirajte i pakirajte glazbu na nove načine: s drugim uslugama. tužiti vlastite mušterije) – to je siguran put u smrt. Stvorite svjetski sistem za licenciranje i B2B transakcije koji čini sav repertoar dostupnim za sve vrste primjena. POŠTENO NAPLAĆIVANJE Ako ste nezavisna glazbena kompanija. OPIRANJE ZAKLJUČAVANJU Oduprite se svim pokušajima uvođenja zaključanih/zaštićenih formata. i napravite to brzo. 5. 8.Decentralizirani pristup .Glavni je princip “učini to dostupnim” .Utemeljeno je na fleksibilnim strategijama naplatnih kućica 137 . ili barem samo prividno lokalna. odbijati pristup s isključivim argumentom kontrole tržišta.4. 6. i vaša je publika globalna.Utemeljen najviše na vrijednosti sadržaja . van svake sumnje.Neka KORISNIK odradi marketing . I pripremite se za Flat Rate jer on. osim u slučaju da vas takve tradicionalne institucije i tijela za licenciranje stvarno pokrivaju 100% i da je njihovo rješenje besprijekorno.Povuci (umjesto da guraš) da bi dobio pažnju . Većine je talenata globalno. GLAZBENI MARKETING 2. sad možete natjerati njih da prate vas! 7. licencirati po nerazumnim cijenama. Internacionalizirajte prava odmah od početka i gradite sustave koji će to podržati. U stvari.0: VIRUSNO OBJAVLJIVANJE . ODUPIRANJE EKSKLUZIVNOSTI Ne možete si više priuštiti nepovoljna ekskluzivna zastupstva. zahtijevati ravnopravne udjele.

VANJSKI POGLED Potaknite outsidere koji mogu upaliti svjećice glazbenog biznisa. 10. Hotmail je promijenio email. otpadnici iz Stanforda pokrenuli su Google – inovacije često stižu izvana. nazovite me bezobzirnim optimistom. teritorijalne različitosti. nazovite me sanjarom. ali mislim da je to budućnost glazbe. UKLANJANJE ZAPREKA NA PUTU Maknite sve žive prepreke potpunoj likvidnosti tržišta: nefleksibilne cjenike. monopole prava. nedostatke standarda (tehnoloških). nedostatak transparentnosti u licenciranju. Nazovite me utopistom. 138 . Niklas Zennstrom je poremetio telecom biznis.9.

27. SONIFIC 139 . SRPANJ 2007: OBJAVLJIVANJE GLAZBE ... SEEQPOD I .PRIGRLITE NEIZBJEŽNO: PROJECT PLAYLIST.

gdje vam je bila pamet?) riječ je o stvarno interesantnoj aplikaciji. moja vlastita kompanija koja nastupa na terenu glazbenih widgeta. doživljava eksploziju najava (što je. SoundPedia. riječ je zapravo o on-demand. dečki iz brendiranja. da budemo iskreni. naravno da je ovakvo razmišljanje u potpunosti Music 1. Ipak. ili. to je jednostavno: MP3 blogovi koji ih hrane – htjeli to ili ne – dobit će naredbe o ukidanju. hrani se na manje poznatim blog postovima i njihovim medijskim serverima. Evo dvije misli o tome: 1. Da. vjerujem. većinu ovih MP3 blogova u principu ignoriraju ili mudro toleriraju vlasnici stvarnih prava i diskografi koji posjeduju prava na master snimke. tj.-). milione korisnika i embedova u većini socijalnih mreža? Pa. što vi mislite. ali ipak: Pogledajte nedavni tužbu Imeema od strane Warner Musica.. siše iz njih MP3-ce. taj cijeli teren “widgeta”. Project Playlist. Trenutno. Sonific još uvijek ne nudi veliki broj kurentnih hit izvođača – licencni dogovori koji se trenutno nude više su nego smiješni. Typepad/Livejournal/Vox/Six Apart. već sivi legalni status još više potamnjuje (ali ovo kažem uz veliko razumijevanje – sviđa mi se što ti blogovi rade!). tri najjače bloging platforme i usluge (Blogger/Google (!). tj. i sad..0. Ovo je zapravo koncept zasnovan na meta-distribuciji MP3-ca koje su bile embedane u tisuće MP3 blogova širom svijeta. i drugi) steknu pravu publiku. što njihov. Osim stvarno čudnog imena (halo. s dolaskom iPhone-a. izgleda. ne mogu odoljeti. I. jer. Pa. namjerava predstaviti svoju novu Playlist funkciju. koja u osnovi traži MP3 zapise iz svih postojećih MP3 blogova. naravno.Upravo u trenutku u kojem Sonific. Wordpress) koji u 140 . ovakva super-distribucija “toleriranih” besplatnih MP3-ca će ubrzo prodrmati njihove kaveze. što će se desiti kad ti pridošlice koji testiraju granicu (kao što su Project Playlist. Seeqpod. za nas dobro . interaktivnom slušanju pojedinačnih pjesama. Tu su Fairtilizer. prije... I upravo zbog ovoga. i stvara playliste koje se kao mogu widgetizirati bilo gdje. Jamendo. Nije baš potpuno nova ideja (pogledajte Project Playlist) ali je dobro ajaxirana i izvedena. za što su diskografi oduvijek držali da je podložno plaćanju licence. Seeqpod.

sada. previše sretni što stvari kao što su Project Playlist ili SeeqPod postoje. Koliko god vrištali. I ne. Nisam baš siguran da bi ovi MP3 blogovi trebali biti. mogli početi stvarati neke vrlo ozbiljne količine novaca od oglašavanja i klikova za e-trgovinu. 141 . U stvarnosti. Uz to bi ih mogli koristiti da svoju glazbu izuzetno jeftino postavite na tržište (zapravo. možete jedino odabrati sudjelovanje i podjelu zarade – morate raspirivati vatru. a ne tražiti vatrogasni šmrk. Elbows ili HypeMachime. to ne bi zamijenilo vašu prodaju CD-a (hm. ukoliko bi stvarno licencirali sve te socijalne-mreže-Glazba 2. i više nećemo moći uživati niti u stvarima kao što su Fluxblox. dobit će naredbe o skidanju svih MP3-ca koje su na milionima blogova. Kladim se u 100 kopija ove knjige da bi. interaktivne widgete koji samo streamaju.. besplatno!). A što se tiče velikih diskografa: Evo vam sad susreta s novom stvarnošću! Super-distribucija glazbe je tu.. 2. tužili i lobirali. ili jesu.0-kompanije koje za svoje socijalne mreže pokretane glazbom žele koristiti on-demand. nećete više moći zakrpati te rupe i inzistirati na plaćanju ovakvih on-demand streaminga ili interaktivnih radio aplikacija unaprijed... ako ćete ju za godinu dana još uopće i imati) ili vašu digitalnu prodaju (ukoliko ste dovoljno pametni da se napokon maknete od DRM-a dok vaši tankeri još nisu udarili o obalu).stvarnosti hostaju većinu ovih blogova.

31. SRPANJ 2007: ILEGALNO SKIDANJE GLAZBE DOSEŽE REKORDNE VISINE 142 .

jednostavno stoga da bi mogli izvući veće količine novaca iz tržišta. “malih”) prava. i opslužuju otprilike oko 700 miliona ljudi. Stotine miliona ljudi odlaze na te mreže i slušaju prije nego li će uopće razmišljati u bilo kakvoj kupovini (čak i kad bi kupovanje digitalne glazbe bilo privlačno. glazbeni publisheri) misle da ovu licencu mogu jednostavno zanijekati u svom uobičajenom stilu “vozi dalje – to ne dopuštamo” stilu. što se kod tinejdžera penje na 65%. i tako dalje. i tako dalje.Danas sam naletio na dobar komad teksta u UK Telegraphu naslovljen “Ilegalno skidanje glazbe doseže rekordne visine”: “Četiri od svakih deset korisnika socijalnih mreža imaju u svojim osobnim profilima embedanu glazbu. izvršni direktor kompanije Oslwang Entertainment Media Research. čija je krivnja što ne postoji licenca koja bi se mogla dodijeliti? Moje je predviđanje: On-demand streaming bilo koje i svake pjesme bit će ponuđen. Ako diskografi (i. nemaju za to mandat. 143 . zapravo će si time samo zakucati još jedan čavao u vlastiti lijes. Ipak. još uvijek. od njih možete čuti samo da. usmene preporuke i instantne kupnje predstavljaju izazov za ustaljeni poredak i nude ogromne mogućnosti za napredno poslovanje. Ovo zvuči kao odličan posao za društva za zaštitu autorskih izvođačkih (tzv. Jer danas ne-sudjelovanje znači da vas svi zaobilaze! Najveći ovdje prisutan trend je zamjena vlasništva pristupom. i to bez licence). ‘Socijalne mreže fundamentalno mijenjaju način na koji otkrivamo. s tim da se procjenjuje da će se njihov broj povećati na preko 5. ovaj je fenomen opisao kao demokratizaciju glazbene industrije.?) u zamjenu za zgodan udio u prihodima i besplatan pristup stotinama miliona kupaca glazbe.. ima li koga. što sasvim sigurno trenutno nije). kupujemo i koristimo glazbu.. ‘Dinamika demokratizacije.000 u sljedećih 12 mjeseci. E sad. u manjoj mjeri. na svim tim mrežama – a u ovom ih trenutku ima otprilike 750.’.’” Moj komentar: Ovaj je tip sasvim sigurno stvarno zakucao stvar. još uvijek ne vidim zajednički pokretu diskografa prema jednostavnom nuđenju novih polaznih licenci za upotrebu streamane glazbe na tim mrežama (radio. Ali opet. rekao je. bio on licenciran ili ne (gdje je “ne” puno vjerojatnije jer već u ovom trenutku postoji stotine aplikacija koje to rade savršeno. Russel Hart.

17. KOLOVOZ 2007: EKONOMIJA PAŽNJE I GLAZBENA INDUSTRIJA 144 .

potpuna konvergencija glazbe i videa. raznolikost priljeva. PODACI TVRTKE OSLWANG. čini mi se) koji vrlo jasno izgovara kud će nas to budućnost glazbe odvesti: licenciranje pristupa. s digitalnim playerima na mobitelima kao najvećim dobitnicima godine Ovo je apsolutno briljantan primjerak istraživačkog rada (doduše. playliste i virusno objavljivanje koje generiraju korisnici. osim u slučaju da provideri promijene trenutne tržišne uvjete – lakoću. njih oko 1. razumnost cijena i jasnoću o Značajan porast u slušanju radija na mobitelima – dobre vijesti za radio postaje i mogući zanimljiv priljev kad/ako digitalni radio ispliva o Koncertna scena u Velikoj Britaniji zvoni i dokazivo pospješuje prodaju albuma o Jaki pokazatelji da su webcastovi glazbe u živo atraktivan novi priljev o USB format je visoko cijenjen i predlaže se daljnje testiranje o Kontinuiran rast prodiranja osobnih digitalnih playera. Predviđa se lagani daljnji rast.COM OSLWANG. kupujemo i koristimo glazbu o Legalno skidanje je u porastu ali sporijem nego dosad o Neovlašteno skidanje je trenutno na najvišoj točci nakon prošlogodišnjeg pada – potrošači su manje zabrinuti zbog zakonskog gonjenja o Mobilno skidanje glazbe lagano se prikrada. i danas sam napokon uspio prokopati po njemu. monetizacija podržava oglašavanjem.700.Prije nekoliko mjeseci engleska pravnička tvrtka koja se bavi istraživanjima Olswang objavila je novi izvještaj pod nazivom Utjecaj socijalnih mreža na trgovinu glazbom. podjela novih prihoda. 145 . otkriva na koji način socijalne mreže mijenjaju način na koji otkrivamo.COM STUDIJA SAŽETAK ZA UPRAVU GLAVNE TOČKE o Istraživanje o digitalnoj glazbi 2007. i tako dalje – mislim da ste o tome već dovoljno čuli od mene. riječ je o relativnom malom broju isključivo britanskih sudionika. Taj PDF imao sam crveno označeno na svom desktopu već neko vrijeme.

i trebalo bi ga licencirati kao radio (ali s većim udjelom u prihodima). kao što su YouTube (gore za 310% na 53%) i MySpace (gore za 57% na 55%) u proteklih 12 mjeseci. U principu – a to sam govorio prije dvije godine – ovo je novi radio. SOCIJALNE MREŽE SU NOVI RADIO. 95% UKLJUČENIH KAO DA JE BESPLATNO ODBIJANJE LICENCIRANJA SADRŽAJA VIŠE NIJE MOGUĆE SAGRAĐENO OKO SADRŽAJA U OVOM TRENUTKU.700 potrošača. Približno 70% njih to je učinilo kako bi 146 . a 69% YouTube. s dalekosežnim implikacijama za glazbeni biznis. koje korisnik može bez ikakvih restrikcija slobodno odabrati. pomažući joj da postane demokratičnija i korisnija. Istraživanje pokazuje trend značajnog povećanja upotreba stranica koje sadrže glazbu. glazba igra sve značajniju ulogu. Među tinejdžerima ovo je naročito primjetljivo – 77% ih je koristilo MySpace. i to na dubok način utječe na otkrivanje i kupovanje glazbe. Za korisnike ovih socijalnih mreža. Streaming pjesama u punoj dužini.Evo nekih isječaka i komentara: Socijalne mreže mijenjaju pristupnost glazbe. Na primjer. sad postaje polaznom postavkom na socijalnim mrežama i blogovima. Utjecaj socijalnih mreža na otkrivanje i kupovinu glazbe: Istraživanje digitalne glazbe provodi se četvrtu godinu za redom i predstavlja nezavisno istraživanje na uzorku od 1. Moj komentar: Potpuno se slažem. 39% korisnika socijalnih mreža embedalo je glazbu u svoje osobne profile (65% tinejdžera). I TV.

Pustite neka se stvari razvijaju još samo 12-18 mjeseci i vidjet ćete da će svaki korisnik weba znati što je widget – i da će ih vjerojatno i koristiti. i igrat će značajnu ulogu u tome kako će se glazba nalaziti i kupovati. 13-17 godišnjaci to čine najčešće (65%). Što više. čini se da to i djeluje. a polovina kako bi odrazili svoju osobnost. 147 . 59% se slaže s rečenicom “Mogu puno toga reći o nekome sudeći po glazbi koju ima na svom MySpace profilu” Više neće biti važno gdje i kako se ostvaruje kupnja. 1.COM SAŽETAK ZA UPRAVU o GLAZBA KORIŠTENA U PROFILIMA SOCIJALNIH MREŽA o o o o o 2 od 5 korisnika socijalnih mreža (39%) embedali su glazbu u svoje profile Za Bebo i MySpace. 54% da odraze osobnost) Uz to. PODACI TVRTKE OSLWANG. Zamislite Amazon. niti može li se negdje ubaciti neko trenje da osigura onu dobru staru paradigmu nestašice. brojke su još i veće (65% i 63% po slijedu) Pojavljivanje embedane glazbe u direktnoj je korelaciji s godinama. a koga ne – privlačenje i zadržavanje pažnje nova je misija. Sve što će biti važno je koga se klika. njihovim uređajem za čitanje koji povezanost nudi već ugrađenu u sebe). jer je gotovo 60% ispitanika potvrdilo da o osobi mogu reći puno toga sudeći po glazbi embedanoj u profil. Moj komentar: Embedana glazba i media playeri bit će pokretač objavljivanja sadržaja br. i/ili stvaranja ponuda koje se doimaju “gotovo besplatnima” potrošačima koji su na primateljskoj strani klikova do prodaje od strane 500 miliona korisnika socijalnih mreža (to su već učinili s Premium Shippingom i sad rade s Kindle-om. distribucija je jednostavno polazna točka za to.com koji nudi skidanje čistih MP3-ca po modelu tjednog ili mjesečnog flat rate plaćanja.prikazalo svoj ukus. a oni stariji od 45 godina najrjeđe (10%) Korisnici socijalnih mreža koriste glazbu kako bi javnosti pokazali svoj ukus i kako bi odrazili vlastitu osobnost – to je način samo-izražavanja koristeći glazbu:   78% onih koji embedaju glazbu u njihov MySpace profil radi to “Da bi pokazali drugima kakva glazba ih zanima” 51% “Da bi rekli nešto o svojoj osobnosti” Ovo isto vrijedi za korisnike mreže Bebo (70% da pokažu ukus.

diskografi se moraju riješiti ideje o fiksnoj cijeni po streamu. Biti u cjevovodu je ono što je važno. a prihvatio otvoreni pristup podržan oglasima (a Wall Street Journal će to sigurno pratiti). Bebo-u (72%). i budite mudriji oko njihovog postavljanja. Ovo je još primjetljivije na MySpace (75%). Moj komentar: Ovo je stvarno velika marketinška nirvana za diskografe. Nemojte odustati od naplatnih kućica – samo ih pomaknite malo dalje.Frikcija je fikcija. i sve će zagušiti. a privući pažnju što većeg broja ljudi je ono što će pokretati trgovinu glazbom budućnosti. 53% ispitanika otkrilo je da surfaju po socijalnim mrežama kako bi otkrili novu glazbu i izvođače. pa tako dvije trećine svih ispitanika regularno ili povremeno otkrije glazbu koja im se sviđa na stranicama svoje omiljene socijalne mreže. Radije privlačite nego da gurate! PODACI TVRTKE OSLWANG. i YouTube-u (66%). i oni to moraju prigrliti puno čvršće nego što to trenutno rade. Baš kao što je New York Times odbacio svoju ponudu naslovljenu Times Select. To samo stvara prepone koje ionako neće ništa značiti.COM RAZLOZI KORIŠTENJA EMBEDANE GLAZBE U PROFILU KOJI SU VAŠI RAZLOZI ZA EMBEDANJE GLAZBE NA OVOJ WEB STRANICI? (MULTI-CODE) TOTAL Da pokažem ostalim koja glazba mi se sviđa To kažem nešto o svojoj osobnosti Brz i lagan pristup glazbi koju stvarno volim Da promoviram prijateljev bend/glazbu Da puštam glazbu koju sam napravio ja ili moj band Da impresioniram ljude koje poznajem Ostalo 72% 45% 41% 19% 15% 6% 2% MYSPACE 76% 51% 34% 25% 15% 6% 2% BEBO 70% 42% 54% 6% 18% 6% 148 . Olswang nastavlja: Nalazi istraživanja čvrsto pokazuju da socijalne mreže također utječu na otkrivanje glazbe.

Ljudi su totalno u glazbi. Uf! Ako pričamo o disfunkcionalnom ekosistemu – to bi.GLAZBA I SOCIJALNE MREŽE RAZMISLITE O GLAZBI KOJA JE NA OVOJ WEB STRANICI. opsesije sa zaštitom od presnimavanja. teritorijalnim restrikcijama i ratovima na terenu licenciranja samo učinila najviše što je mogla da taj interes umanji. ali do ovog je trenutka industrija putem nemogućih komercijalnih uvjeta. trebalo dobiti glavnu nagradu. rijetko Ne. nisam to nikad učinio 20% 14% 56% Najvažnije je da se otkrivanje glazbe translatira u promjenu kupovnih navika. obzirom da se 46% ispitanika složilo s tvrdnjom “kad bi barem bilo lakše kupiti glazbu koju nalazim na ovim stranicama”. Kod stranice MySpace to raste na 36%. ratovima formata. 149 . I KAŽITE NAM DA LI NEŠTO OD SLIJEDEĆEG VRIJEDI ZA VAS Tu sam otkrio glazbu koju volim 27% 38% 12% 12% Na toj sam web stranici izvođače koje volim preporučio drugim ljudima 22% % 28% 12% 37% S te sam stranice skidao besplatnu glazbu 11% 16% 13% 60% % Platio sam skidanje ili kupio CD koje sam otkrio na toj stranici 10% % Da. po mom skromnom mišljenju. treba još poraditi na olakšavanju kupovanja glazbe. redovito Da. Ipak. Moj komentar: Mislim da je zastrašujuće patetično koliko je malo diskografska industrija do sad učinila da ubere plodove tog ogromnog interesa za glazbu. povremeno Da. 17% korisnika socijalnih mreža ustvrdilo je da one imaju “veliki/masivni utjecaj” na način na koji kupuju glazbu i 30% njih potvrdilo je da “redovito/povremeno” plaćaju skidanje ili kupuju CD koji otkrio na stranici socijalne mreže.

Russel Hurt. usmena preporuka i instantna kupnja prijetnja su za ustaljeni red i nude ogromne mogućnosti za poslovanje usmjereno prema budućnosti”. glazbena industrija mora naći još načina za ohrabrivanje građana na legalno skidanje glazbe. 150 . Varijabilni modeli cijena i glazba bez DRM zaštite. koja bi potrošačima dopustila legalni prijenos glazbe na druge uređaje. Surfanjem ovim stranicama i otkrivanje nove glazbe široko je rasprostranjeno među posljednjom generacijom online potrošača. John Enser. ali evo još samo jednog odlomka koji moram podijeliti s vama: Enser kaže: “Kako ilegalno skidanje dostiže najviše brojke u povijesti i strah potrošača od sudskog progona pada. Moj komentar: Diskografi: Slušate li? Ovdje ću stati jer ostalo možete pročitati na stranici kompanije Olswang. kupujemo i koristimo glazbu. partner i glavni za glazbu u Olswangu kaže: “Glazbena industrija treba prigrliti nove mogućnosti koje stvara sve veća popularnost glazbe na stranicama za socijalno umrežavanje. ali proces stvarno kupovanja glazbe mora biti olakšan kako bi ohrabrio prodaju i razvio ovo novo tržište”. pokazali su se popularnima među ispitanicima i predstavljaju nove načine da se ljude odmakne od kršenja zakona”. glavni direktor kompanije Entertainment Media Research (Istraživanje zabavnih medija) komentirao je: “Socijalne mreže fundamentalno mijenjaju način na koji otkrivamo. Dinamika demokratizacije.

KOLOVOZ 2007: RADIO 2.3.0 JE KAO GOOGLE READER ČEKAJUĆI UNIVERZALNI ČITAČ GLAZBENIH FEEDOVA 151 .

pregledavam offline. ali netko tamo vani sigurno će lansirati Univerzalni Music Feed Reader (UMFR) i osloboditi glazbu iz lanaca paradigme prodaja-kopija-i-primjeraka (čitaj: umjesto prava na kopiranje – samo kopiranje!).com?). i to bi mogli tagirati. telefonu. dijeljenja listi jedan-na-jedan) do bilo koje nijanse emitiranja.. TV-u. dodati zvijezdicu. Odaberite od bilo kojeg ponuđača sadržaja. a koji bi radio na svim platformama: mobitelu. Pogonite to sve u “čitaču” koji je nekad bio poznat kao prijemnik. računalu. a ne novcem – zasad (I zamislite – mislim da bih čak i plaćao novcem. Sad potpuno kontroliram svoje vijesti. Google su tužili zbog Google Printa. ocijeniti. Odaberite između bilo koje boje “narrowcastinga” (tj. naravno. kako god vam milo. 200 pametnih aplikacija nalik na FeedBurner koje poslužuju 1. ili neka oni odaberu umjesto vas. kad bi ubacili još samo malo dodatnih vrijednosti!). slobodno eksportiram i importiram. Google je uvijek na sudu jer nastavlja prodirati u sve te sive zone na granici tehnologije i zaštite autorskih prava. Google ovu ideju neće niti dodirnuti (imaju puno veće planove .Upravo mi je sinulo da svaki dan gledam u budućnost radija: moj Google Reader. Zamislite da svojem odabiru feedova klikom miša možete dodati radio program. i plaćam svojom pažnjom. E sad. dijelim feedove i OPML zapise s drugima. pregledavam online. velika je mogućnost da je još jednom na tragu nečeg što će izmijeniti budućnost. vašem glazbenom ručnom satu ili vašim MP3 sunčanim naočalama (možda na to ciljaju oni dečki sa stranice Slacker. zamijenite tekstualne feedove i komadiće vijesti glazbom i eto vam zanimljivog scenarija za radio budućnosti. i kad god to čini. Google-u su puno puta prigovarali zbog “korištenja” tuđih news feedova u Google Reader-u. i Google su tužili zbog YouTube-a. Dodajem nove feedove u svoj reader svaki dan (ili mičem one koji su mrtvi). poslati dalje. Koliko se mogu sjetiti. i da on instantno bude dostupan online ili offline (da. svaki slušatelj čitač za glazbene feedove.-). također. Na ovom zamišljenom čitaču-radio-feedova mogli bi obilježiti što god želite. 152 .1 milijardu ljudi online i preko 3 milijarde ljudi na mobitelima. digitalnom radiju. Zamislite da svaka radio stanica ima izlazni feed. čak i u vašem autu!). ili neka drugi dijele vaše odabire..

A što je s vlasnicima sadržaja? Rečeno na brutalan način (a čini se da veliki diskografi vole takav način izlaganja). tj. nego ćete također biti primorani da kao policajac pratite koliko je vašeg sadržaja i onako završilo u svim tim UMFR-ovima. upravo kao što se desilo s Google Readerom i tekstualnim sadržajem. i svako odbijanje “ulazne dozvole” samo vodi do zaobilaženja oko prepreke. a vaša važnost istopi. Vrijeme je da shvatite da je nesudjelovanje najsigurniji način da se vaš brand umanji. mreža se uvijek sama izliječi ukoliko ju ozlijedite postavljanjem zidova. Sav audio i glazbeni sadržaj već su učinili dostupnim milioni umreženih i superumreženih korisnika. Ne samo da ćete izgubiti manji ili veći dio vaše publike (jer ih tjerate da se pridržavaju vaših paradigmi). Glavna je poanta: Sudjelujte svojom voljom ili ćete sudjelovati bez nje. 153 . odbijanje sudjelovanja je smrtonosno.

KOLOVOZ 2007: ON-DEMAND STREAMING GLAZBE NA SOCIJALNIM MREŽAMA I BLOGOVIMA TO JE NOVI RADIO! 154 .30.

puno sam vremena potrošio na analiziranje socijalnih mreža. postat će standardom a socijalnim mrežama. Kraj kontrole). svi su koristili glazbu kakvu god su htjeli bez ikakve definitivne licence (ili čak uopće bez nje).Dijelom zbog mog općeg djelovanja kao futurista. blogova i ostalih platforma za samostalno objavljivanje. KVALITETI. TRANSPARENTOSTI Stoga evo mog hitnog prijedloga diskografima: Licencirajte socijalne mreže otvorenim licencama koje se odnose na pjesme pune dužine i slijede logiku podjele prihode. glazbene su kompanije na kraju morale priznati da radio. radio je u početku bio utemeljen na “piratskom” nelicenciranom sadržaju. i radio je postao nešto što svi vole i koriste (da. i time ćete ugurati nogu u vrata dok se još nisu potpuno zatvorila. također – neželjen i posvuda omražen od strane glazbenih kompanija jer su smatrali da on nadomješta i proždire njihove čvrste izvore prihoda (izvedbe i tiskanje nota. uistinu. u tome da diskografi u SAD nisu uspjeli dobiti nikakav udio u podjeli prihoda od radio postaja. i pogodite što se desilo: Nakon deset godina stajanja sa strane i odricanja svog blagoslova. bez obzira na stav diskografske industrije “dopuštenje uskraćeno”. to je uspjelo samo publisherima (barem u SAD). kao i njihove važnosti za glazbene (i medijske) biznise. prije nego li će oni moći argumentirano tvrditi da ih trebate više nego što oni trebaju vas. naravno. i to odmah. uglavnom zato što je “kao besplatan”). Ako se sjećate. Zapamtite što sam rekao: On-demand streaming glazbe. A u ovom 155 . VRIJEDNOSTI. potpuno osposobljen za razmjenu.. Ironija je.0 – UTEMELJENA NA POVJERENJU. potpuno interaktivan. prije nego što su te radio postaje postale pokretači prodaje glazbe? Naravno da bi! UPRAVO SE POJAVLJUJE KONTROLA 2. uglavnom) na koje su računali i koji nisu smjeli biti ugroženi (baš kao što je sad slučaj s CD-ima i prodajom skinutih pjesama). s pjesmama pune dužine. a dijelom zbog moje uloge su-osnivača i direktora Sonific MusicAPI providera. Bi li dobili značajno više da su od početka bili suglasni s podjelom prihoda. Rezultate ću uskoro objaviti u svojoj novoj knjizi (The End of Control. ali moj je rani zaključak da gledamo rođenje nove iteracije radija. pospješuje prodaju glazbe i da bi mu stoga trebalo dopustiti da postoji. Ali onda je stotine stanica izniknulo širom svijeta..

To su potencijalne milijarde dolara u udjelima u zaradi od oglasa. paketa.. koji rastu otprilike 250% godišnje. dodatne prodaje.trenutku riječ je već o preko 220 miliona ljudi. 156 .. više od 700 stranica i usluga.

RUJAN 2007: TV 2.0 ZADRŽAVA VRHUNCE TELEVIZIJSKE PROŠLOSTI I DODAJE NAJBOLJE OD WEBA 157 .1.

kvazi-subverzivni entitet koji želi pobijediti postojeću kompaniju i biti bolji od nje i koji ima slobodu stvari raditi na novi način bez da brine o svakodnevnom poslovanju. Stoga je najvažniji zadatak za nove. da ćemo vrlo brzo uistinu svi biti stalno na mreži i to uz vrlo velike 158 . to su 10 do 30 godišnjaci – a njihovo razmišljanje nimalo ne liči na naše! Kad jednom shvatimo da više ne postoji nešto što bi bilo “offline”. 30 do 60-godišnjaci) ti koji stvaraju budući prirast. video na zahtjev) usluge. jer nismo mi (tj. ili čak i dati svoj doprinos ovom novom TV 2. satnice i platforme za prijenos) – i mnogi od njih žele također i interakciju. nagli porast jeftinih. IPTV (TV preko interneta. To su ljudi koji će koristiti VOD (video-on-demand.0 mediju. TV na mobitelima i online video ponudu. i tradicionalne načine koji su dobro funkcionirali za koji nisu dijelom Mrežne generacije (tj. DailyMotionom. pa i peer-to-peer odašiljatelja. I. Za TV producente i distributere. uz efikasno zadržavanje svega što još uvijek dobro radi – ali uz razumijevanje da će to. Najgore što možete učiniti je da vlastite navike potrošnje medija upotrijebite kao smjernice za razvoj budućih scenarija. i krenite prema Web pristupu. socijalne medije i zajednice sagrađene oko TV i video sadržaja. U nekim je slučajevima najbolje pokrenuti vlastitu konkurentsku “TV 2.Nove se TV postaje danas nalaze pred dvostrukim zadatkom: U jednu ruku. oni rade svoje osobne programske liste medija (koje sadrže lokacije. da se TV potpuno spaja s Internetom. to znači čak i utvrđene satnice i lokacije. Prigrlite angažman korisnika. Uz to.0” kompaniju. Nije tu sve još kako treba. čekaju i gledaju. sad je isto tako od najveće važnosti da ozbiljno preispitaju vlastite operativne pretpostavke. dosadašnji gledatelji (zvani još i “korisnici”) moraju ostati uključeni i moraju dobivati svoju uobičajenu porciju “guraj-medija”. to su također ljudi “nekad poznati kao potrošači (tj. Ovo je već počelo sa stranicama kao što su YouTube. Joost. gledatelji)” – više im nije dovoljno da samo sjede. one koji su stalno na mreži i imaju od 12 do 27 godina). također. bežičnih širokopojasnih usluga mogao bi svaku osobu pretvoriti u hodajući snimač videa. prestati donositi dovoljno prihoda za samo 35 godina. kod nas Max TV). interaktivnost. Metacafe. video skladište. sadržaj koji stvaraju korisnici (ili da možda kažemo kontekst koji stvaraju korisnici?). Babelgum i Facebook. budimo toga svjesni. bez imalo sumnje. Umjesto toga. ali stići će tamo. novi. S druge će pak strane – a to je nešto što moramo potpuno prigrliti – jedini značajan i održiv porast zarade u budućnosti dolaziti od upravo te generacije Digitalnih Urođenika. velike i internacionalne TV kompanije da stvarno prihvate sve te promjene i sagrade (ili kupe) nove poslovne modele zasnovane na ovim novim paradigmama. Net generacija će moći birati i prebacivati se među brojnim platformama za prijenos i stotinama tisuća izvora TV/videa.

Nemojte čekati ni dana. a ne obrnuto”. da je Internet sad potpuno usmjeren na sadržaj.. i da oglašavanje na Internetu prijeti da u 2009 preuzme primat TV oglašavanju.0 SADRŽAJ VREMENSKI POMAK PROSTORNI POMAK KVALITET INTERAKTIVNOST FEEDOVI FOLKSONOMIJA REMIKSIRANJE NOVA GEN. tako da postanemo pokretači promjene.0 MEDIJI 2. i to glavom naprijed. Kao što je Victor Havel jednom rekao: “Svjesnost prethodi stvarnosti. a ne više samo na komunikaciju..brzine prijenosa (i to malim uređajima nekad znanima kao računala). MEDIJI 1. da je u mnogim zapadnim zemljama Internet skočio na #1 mjesto kao omiljeni medij za digitalne urođenike. PRETRAGA I NAVIGACIJA ZAJEDNICA 159 .0. TV VODIČA. onda je nemoguće prejako naglašavati potrebu da se uključimo u TV 2.

17. RUJAN 2007: ŠTO BI NEGROPONTEOVA INICIJATIVA “LAPTOP ZA 100$” NAPRAVILA ZA BUDUĆNOST GLAZBE I MEDIJA? 160 .

flat-rate pristup medijskim sadržajima – počevši od glazbe.flickr. i vi ćete znati tko je on (zapamtite da govorimo o ekonomiji zasnovanoj na povjerenju!) pa ćete. bežično umreženo računalo za 100$ (ili manje!). ipak uspjeti nešto prodati – ako je riječ o stvarnoj i vidljivoj vrijednosti. Možda niste o tome razmišljali na taj način. vjerujem da je jedini praktični način da obeštetimo stvaraoce (i uz to posrednike. tj. 27. i koji vjerojatno nisu nikad čuli na naše tradicionalne “zapadnjačke” koncepte zaštite autorskih prava na kopiranje.Čini se da bi Nicholas Negroponte i njegova One Laptop Per Child (OLPC) inicijativa uistinu mogli uspjeti u tome da svatko u Brazilu. ali u njih se može ugraditi puno prilika za inteligentnu dodatnu prodaju – ako imate dobar razlog da nešto prvoklasno dodatno naplatite. Te biblioteke s flat-fee pristupom morat će biti prilično dobro popunjene. u ovom slučaju možemo slobodno zaboraviti na paradigmu zasnovanu na primjercima i “plaćanju-za-kopiju” – nitko u Indiji i Kini neće to prihvatiti i malo će si njih moći to priuštiti čak i kad bi to htjeli. Što bi se tu moglo dogoditi i kako će medijski sektor od ovoga propatiti ili profitirati? Ali. više mjesta za pohranu i sve manje kontrole nad uređajima i mrežama! Kina ima više korisnika interneta od bilo gotovo koje pola zemlje njih osim ima Amerike. Više korisnika. http://www. Indiji i Africi dobije potpuno funkcionalno. i ako je odnos vrijednosti i cijene jasan. 161 . što znači da će sve te nezakonite biblioteke svih-medija-bilo-kad nastaviti rasti još brže. ali samo zamislite novih 250 miliona ili čak i više umreženih računala (odnosno digitalnih uređaja za kopiranje) danih ljudima koji do tad nisu imali pristupa tim velikim nebeskim trezorima medija koje mi Bit Torrentovci uzimamo zdravo za gotovo. i širokopojasnu vezu – Economist. prije svega – kakvu će korist od toga imati stvaraoci svog tog medijskog sadržaja? Bez obzira kako na to gledate. publishere ili ljude koje smo nekad zvali distributerima) uistinu taj da ponudimo all-in. I znati će tko ste. bez obzira na činjenicu da je vaš prvoklasni sadržaj negdje tamo u cyberspace-u dostupan besplatno.com/photos/sebr/ Osobno. više bandwitha. novac ćete uistinu i dobiti jer će korisnik biti samo jedan klik udaljen od toga. travanj 2006.

RUJAN 2007: NACRT LOGIKE FLAT RATE-A ZA GLAZBU PLUS JOŠ DETALJA O “GLAZBI KAO VODI”. DIO PRVI 162 .27.

nasuprot 20% 1980). 163 . Brzinska opaska na tu temu: Mislim da će ovo ponovno zaživjeti kad jednom potpuni i neometani pristup digitalnoj glazbi postane standardom za sve korisnike. sve više ljudi želi veću vrijednost za sve manje cijene. prilično sam uštiman na ove teme. Obzirom da sam se upravo počeo pripremati za uvodni govor na Flat Rate Music eventu u Islandu (17.U posljednje me vrijeme puno ljudi pita zašto sam toliko siguran da bi flat rate za glazbu bio tako dobra stvar. ponašanje kupaca glazbe se promijenilo i uništili su mehanizme kontrole. što se tiče glazbe. kao što je igranje. ali se utrošak po glavi smanjio na skoro polovicu – a inflacija to ne objašnjava dovoljno. mogu praktično bilo gdje skidati besplatnu glazbu (i veći dio tog skidanja ne može se pratiti. obzirom da 100$ očigledno sad vrijedi puno manje nego 1980. kako bi se on mogao ostvariti i kako bi zapravo funkcionirao. a glazba tu nije zadržala glavnu poziciju (da to kažemo na blagi način). Skype ili Bluetootha.76$. Pritisak smanjenja cijena i promjene u percepciji vrijednosti koje dolaze zajedno s ovim pokazateljima čvrsti su trendovi koje možemo jedino prihvatiti kao pravu sliku stvarnosti. smanjenje zapravo iznosi 75%! Zašto se to dešava? Prvo. Uz to. ako uračunamo inflaciju. je ogromna. ono što se dešava je da je znatno narastao udio kupaca glazbe u cjelokupnoj populaciji (32% u SAD u 2006. koštalo 100$. konkurencija iz drugih kategorija zabave. i ostaje nam jedino da napravimo protunapad radikalno novim model: Snizimo cijene on-demand pristupa glazbi (jer to je ono što svi žele – a ne kopije). bez obzira što nam tvrde o tome). i uz to imaju još milion načina da dobiju besplatnu glazbu (satelitski radio. mogu glazbu razmjenjivati preko messangera. ono što je 1980. i dosta im je toga da su natjerani kupiti cijeli album zbog jedne ili dvije “dobre” pjesme koje zapravo žele. 2006 bi koštalo 267. ovaj razvoj pokazuje da. listopada 2007). Kao prvo. Digitalna glazba je napokon pokopala koncept “albuma koji morate imati” – barem dok god je fizičko posjedovanje uopće važno. ljudi sad mogu kupiti pojedinačne pjesme (tj. zatim. Zapravo. Neke statistike koje je prikupio eMarketer jasno ocrtavaju trenutnu glavolomku – ali samo iz SAD-centričnog pogleda na svijet. a mislim da je to najvažnije. umjesto da kupe cijeli album samo uzmu višnje s vrha). Pandora itd). pa evo jednog malog FAQ-a o flat rate-u i onog što sam počeo zvati “Glazba kao voda”. U principu. bilo 530$ danas. kako god gledali na to. Vjerujem da bi se moglo sigurno reći da. pa se nešto od toga može ali i ne mora odnositi na potpuno isti način na Europu. pa bi 198$ 1980. i zaobišli pravila stvaranja cijena diskografske industrije. Dio novčanika potrošača namijenjen zabavi pod opasnom je opsadom. U svakom slučaju.

i onda ih odvedimo uzvodno i prodajmo im hrpu drugih stvari. • • • • • • • OSNOVE FLATE RATE-A neograničen legalni pristup glazbi “Svi koriste svi plaćaju” – ali “kao da je besplatno” uplate su uključene u nešto drugo i/ili po izboru zasniva se na dobrovoljnoj kolektivnoj licenci iznosi variraju ovisno o državi flat rate je samo početak novčanog priljeva stvara vrlo moćan ekosistem tipa Glazba 2. uvucimo ih u glazbeni vrtlog (da se tako izrazim).. MISLIŠ. i kako.pridobijmo 98% populacije da po automatizmu plaćaju vrlo mali minimum. Nakon što sam to rekao. kada. prerano. Bilo kako bilo. pregrubo.0 164 . stalne i proširive prihode koji su ugrađeni u ekosistem. većina Europljana već plaća javnu TV i radio pristojbu. i ukoliko se nešto ne promjeni za glazbenu će industriju postati omča oko vrata. zapravo – ali je sigurno ogromna promjena za one kartele diskografskih kompanija koji su navikli govoriti korisnicima što da čine. uz to. treba reći da pomisao na univerzalno prihvaćen i dogovoren. previše isključeno. te namete na uređaje i prazne CD medije – i. Na kraju krajeva. Nije neka nuklearna fizika. svaki mjesec. baš kao radio!). većina Europljana voli svoje javne knjižnice.. Takav se model jednostavno neće moći dovoljno rastegnuti – Net generacija i ovi 12-27-godišnjaci s poremećajem manjka pažnje odrasli kao “digitalni urođenici” jednostavne više neće prihvatiti “stari način” – taj model traži previše. KAO POREZ? Zvuči tako nekako – i možda bi se na to moglo gledati i na taj način – ali bih bio puno sretniji da to bude nekakva dobrovoljna kolektivna licenca (ponovno. glavna je poanta sljedeća: Moramo hitno postići da svi imaju pristup glazbi koji “kao da je besplatan”. i stoga mi nos govori da će ga prvo uvesti Azija i Europa. pristup koji će stvarati čvrste. umjesto da ostaju opcijom koji svaki korisnik mora osobno odabrati (i na taj način platiti) svaki put kad klikne da “uzme ovu pjesmu”. “opći” namet može izgledati donekle ne-američkom.

kao što su to u proteklih 50 godina bili marketing i radio. da i ne spominjemo P2P razmjenu). Slično kao što su mobiteli i bežične usluge kao što je Blackberry email dobili polet tek kad su cijene uređaja drastično pale.. Posljedica je toga – ponovno. što je flat rate za glazbu? U principu. Uključite. realni i praktični model za takve licence. za početak. s boljim postocima. univerzalno prihvaćenom plaćanju usluge bez koje nitko ne može i ne želi živjeti. Kraj priče. natjerana besramno se uključivati u neki oblik nelicenciranog ponašanja (kao što je on-demand streaming glazbe na njihovim blogovima. na jedan ili drugi način. Internet. trebali imati mogućnost legalno ostvariti pristup glazbi. naravno. online socijalne mreže i usluge uglavnom još uvijek nisu licencirale svoju upotrebu glazbe jer još uvijek ne postoji funkcionalni. već i jesu nalik radiju. i onda rasturirati biznis svim mogućim dodatnim ponudama. i ta činjenica sve više privlači pažnju Europske komisije koja želi da se takva paradoksalna situacija razriješi što je prije moguće. baš kao kod radija – da je većina korisnika Interneta trenutno.. u praksi. tu su prihodi – kako to da nigdje nema licence? Halo? Pa. To je ideja o ugrađenom. i da tako svi mogu postati zadovoljni i angažirani korisnici. i kad se pojavila flat-fee (ili prepaid) ponuda. i Facebook će u bliskoj budućnosti biti isto tako krucijalan za promociju glazbe. zadatak je uključiti sve u sistem. ideja je da se 95% populacije uključi u “plaćanje-već-uključeno” grupno konzumiranje glazbe.Evo vrlo jednostavnog apela diskografima i glazbenim publisherima (i naravno umjetnicima koje predstavljaju. ripanje webcast streamova. to je jednostavno koncept u kojem bi doslovce svi. baš kao i tijekom skromnih početaka radija. Ali plaćanje za ovo mora biti ostvareno na način da to ne izgleda kao velika odluka ili transakcija koja tereti kreditnu karticu svaki pojedinačni put kad to učinite. tu je potražnja. i kao što se kablovska TV proširila tek nakon što je ponuđena za vrlo nisku cijenu. Pokušaji nositelja prava i industrijskih tijela da stvore takav model potpuno su propali jer oni nemaju nikakvu ideju o tome što stotine miliona ljudi širom svijeta zapravo žele. Rezultat: Odobrenje je uskraćeno. i njihovim menadžerima): Licencirajte glazbu na Internetu baš kao što ju licencirate na radiju – ali. što ih čini podobnim za transformaciju u još aktivnije sudionike na tržištu koji će vrlo vjerojatno kupiti još nešto “uzvodno”. naravno. i u kojem bi se svačija slobodna potrošnja glazbe napokon odobrila i tako postala legitimnom. Ustvari. umjesto da razljutite! 165 . Još jednom. nalik na vodu. struju i. a posebice socijalne mreže. baš kao kod mobitela ili kablovske TV. po vrlo niskim cijenama. Danas. TV i radio. Tu je tržište.

UKLJUČIVANJE = USPJEH SPRIJEČAVANJE = PORAZ

Glazba se ne može jednostavno svesti na luksuznu ponudu ekskluzivnoj grupi kupaca, i moramo prestati gurati skupe jednokratne prodaje (tj. CD-e i skidanje po želji) vrlo uskoj grupi kupaca, kao što su 45-godišnjaci koji žele “napraviti pravu stvar”, koji nisu cijelo vrijeme online, koji imaju više novaca nego vremena – i koji vole stilizirane spravice. Umjesto toga, industrija mora hitno lansirati ponude koje mogu po vrlo niskim ulaznim cijenama sve ukrcati na vlak, i to s prijedlogom vrijednosti koji se ne može odbiti – prijedlogom vrijednosti koji stvari čini gotovo besplatnima, ali u ukupnosti stvara velike količine novca. Malo matematike: Neka 90% zapadne populacije (tj. svakog tko je na jedan ili drugi način uključen, bio to TV, računalo ili mobitel) bude uključeno po cijeni od 1 Eura tjedno, i u istom trenutku imate znatan rezervoar novca, koji je konkurentan postojećim prihodima od CD-a i skidanja ili ih čak nadmašuje. Uz to, oni koji još uvijek kupuju CD-e bi ih i dalje plaćali! Evo kako sam zamislio strukturu Flate Rate-a za glazbu. ZA NEOGRANIČENI UPOTREBU STREAMINGA: Podjela prihoda (i/ili troškova, kao što je slučaj s pravnim osobama koje nude glazbu a nemaju prihoda) u okružju od 10%, za upotrebu master snimki i kompozicija, gdje točnu razdiobu tek treba utvrditi. Ovo ne bi uključivalo skidanje (nekad znano kao digitalna isporuka fonograma); ipak, trebalo bi uključiti sve i svakakve vrste “slušanja” uključujući pjesme u cijeloj dužni, po odabiru slušatelja i interaktivnu neograničenu upotrebu. Uz to bi morala uključivati sve platforme, uključujući mobilne (Sjetite se, obzirom da ne postoji nešto kao “mobilni web”, zašto bi i tu bio drugi slučaj?). ZA SKINUTE PJESME (NEKAD ZNANE KAO “KOPIJE”): Flat rate po registriranom korisniku na određenoj stranici/provideru/platformi/mreži; predlažem 1 Euro/Funtu/Dolar po korisniku tjedno, gdje bi se točan iznos prilagodio svakoj državi, naravno. Ovo bi dalo svakom korisniku neometan pristup “korištenju”, tj. skidanju nezaštićenih glazbenih zapisa na mreži koju odaberu (a to mogu biti internet provideri, telekomi, operatori, pretraživači, portali ili socijalne mreže). Katalog bi morao biti prilično potpun ali bi se dosta toga moglo dodatno naplaćivati kao prvoklasna roba, kao na primjer snimke koncerata uživo itd. Nije nezamislivo niti da postoji neka vrst plafona (recimo, 500 skinutih pjesama), ali to vjerojatno ne bi nikome donijelo ništa pametno, pa... zašto se s time mučiti?

166

Najvažnije je da imate u vidu da korisnici uglavnom neće zapravo sami plaćati trošak flat-ratea. Umjesto toga, pružatelji usluga koje koriste umotat će te troškove u druge (slično kao što je XM satelitski radio “besplatno” uključen u cijene novih automobila, ili kao što su troškovi poziva upućenih hitnim mrežama uključeni u telefonske račune u SAD). Uz to, oni će naći puno novih načina da podrže legalno korištenje glazbe kroz oglašavanje, sponzorstva ili varijante dodatne prodaje. Zašto bi to činili? Zato što, u slučaju da su licence osigurane, mogu sad poslovanje sagraditi oko glazbe i računati na to da sadržaj može biti njihov dio (ponovno... kao radio!). KAKO BI SE PLAĆALI UMJETNICI I STVARAOCI GLAZBE? Sva se upotreba glazbe na mrežama može promatrati i pratiti, tj. svaki korisnik koji streama ili skida glazbu ostavlja podatkovni trag koji se može iskoristiti kako bi se utvrdilo koja je glazba kojeg umjetnika korištena u određenom mjesecu/tjednu/danu/satu i na kojem teritoriju. Ako trenutno sa strane ostavimo kompleksnu i potencijalno neugodna pitanja privatnosti i sigurnosti podataka (za koja vjerujem da se mogu i hoće riješiti), to znači da će prihod umjetnika biti potpuno i uistinu proporcionalan sa stupnjem pažnje koju ona ili on zapravo zadobiva na mrežama. Na primjer, ako je na vašu glazbu odlazilo 3.1% svog streamanja i 2.5% svog skidanja u bilo kojem određenom mjesecu i teritoriju, dobili bi točan preračunati udio od količine novca dostupne u tom mjesecu. Naravno, oba bi prava (master snimka i kompozicija) trebala biti pokrivena i plaćena, pa bi se završna isplata trebala dijeliti u još razmjeru koji još treba utvrditi – moj bi prijedlog bio 50:50, ali to će, očigledno, ovisiti o dogovoru kompozitora i izvođača (odnosno, njihovih zastupnika). To je, vjerujem, još jedan okrugli stol koji nas čeka. Ukupan zbroj svih pojedinačnih uplata korisnika, tj. “rezervoar novca” kao što to voli reći moj kolega flat-rate evangelist i katalizator glazbene industrije, Jim Griffin, mogao bi biti skupljan od ovlaštene agencije. Za sad, to bi se činilo po teritoriju, ali prije ili kasnije po kontinentu ili čak globalno. To je potencijalni posao za postojeća društva, ali osobno mislim da to neće tako ići, obzirom da će za ovaj u osnovi informatički posao biti dostupno najviše 2% prihoda. U praksi, ako bi njemački internet provider odlučio dati “besplatnu” glazbu svim svojim korisnicima, plaćao bi, ili prije stvarao, 1 Euro tjedno kroz oglašavanje, uključivanje u postojeće troškove, ili jednostavno koristeći svoje marketinške

167

budžete. Internet provider bi zatim uplaćivao taj novac u njemački rezervoar svih providera koji imaju flat-rate licencu. Primijetite da bi se taj rezervoar također vjerojatno povećavao s vremenom, jer bi sve više usluga koristilo prednosti flat rate-a zbog shvaćanja da im to može stvoriti nove prihode. Uz to, desila bi se i zanimljiva posljedica, a to je da bi svaki pojedinačni korisnik mogao na kraju imati više pristupnih točaka, kao što su njegov internet provider, njegov mobilni operater i njegovu omiljenu socijalnu mrežu, i svi bi oni vjerojatno plaćali po 1 Eura za tog korisnika, što bi s vremenom povećalo ukupnu veličinu rezervoara. DA LI BI FLAT RATE POTPUNO UBIO PRODAJU CD-A I DRUGIH FIZIČKIH PROIZVODA? Sasvim sigurno ne bi. Imajte u vidu da je kupovanje CD-a već u ovom trenutku de facto dobrovoljno, jer svatko tko ima računalo i internet vezu može već sad potražiti i odmah naći milion načina da do tih digitalnih kopija dođe besplatno. Naravno, glazbena si industrija više ne može dopustiti da, doslovce, spava na tim dobrovoljnim aktivnostima i “slučajnim dobrim djelima”, i postaje bolno očito na gotovo svim teritorijima da će se postotak ljudi koji i dalje to rade značajno smanjiti u idućih nekoliko godina. Dolazak Flat rate-a za glazbu, bez imalo sumnje, stvorit će vrlo moćno okruženje koje će ubrzati otkrivanje nove glazbe. Ovo može u nekim slučajevima pokopati prodaju CD-a, ali će ju puno češće zapravo oživjeti – ako, naravno, CD-i (ili što god došlo poslije njih) budu pružali pravu vrijednost i ako im se cijene prizemlje. Bolja kvaliteta zvuka, lijepi omoti, dodatni materijali i vrlo konkurenta cijena trebala bi biti dovoljni.

168

LISTOPAD 2007: REKORDNA CIJENA ALBUMA GRUPE RADIOHEAD: 0$ KONTROLA DISTRIBUCIJE JE GOTOVA 169 .2.

i kupiti kao vrlo skupi box set. tako i svojim novčanicama. Uključite se ili ćete biti pregaženi vremenom. pretraživači koji pogone ili čak sami postaju glazbene zajednice. izgubit ćete izvođače. • • Web je novi radio i tu se najviše i najčešće sluša glazba. Postoji nešto što se dešava usporedno s putem EMI i UMG (Universal Music Group) prema glazbi slobodnoj od DRM-a. NEKA KLJUČNA PODRUČJA GUBITKA KONTROLE . Upravo njihovi menadžeri potiču raspad velikih diskografskih sistema (uz pomoć tehnologije.Upravo sam jučer stavio svoju novu knjigu The End Of Control online.. Ako nastavite sa strategijom “Jako nas trebate i zato mi određujemo pravila”. i publiku. Sad svi imaju distribuciju putem weba. Puno sam puta o tome pričao već prije. a što bi velikim diskografima trebalo upaliti sirene za uzbunu: Uskoro će vas zdrobiti stotine menadžera i izvođača koji će htjeti ići direktno. i o flat rate-u). • Veliki izvođači pristupaju direktno i to je u glazbenoj industriji sad svakodnevna stvarnost. a tek zatim prodaja – izloženost je važnija od prodaje. i nadolazeća nova generacija radija. i priča oko Radioheada je još jedan odličan primjer onoga što se upravo sada i upravo ovdje dešava: Distribucija kao faktor kontrole je gotova. telekom kompanije i operateri kojima je dosta napornih i zastarjelih praksi licenciranja.. i dok WMG (Warner Music Group) frenetično pedalira u rikverc od svojih prošlih izjava “Nećemo odustati jer trebamo kontrolu pod svaku cijenu”. • Najvažnija je pažnja. jučer je i bend Radiohead izašao s novom pločom (moram priznati da je njihova glazba ipak puno poznatija od mojih knjiga . besplatno.Monopoli pažnje • 170 . naravno).-) – koju za “bilo koju cijenu koju ste spremni platiti” možete skinuti.Prozori za objavljivanje i teritoriji .Nestašica informacija (i monopoli) . Slučajno.Nestašica sadržaja i model prodaje zasnovan na primjerku . njihove menadžere.. Dajte korisnicima kontrolu i nagradit će vam izdašno – kako svojom pažnjom. veliki prodavači kao što je Amazon koji će ponovno odrediti pravila online prodaje glazbe (razmislite samo o prodaji u paketima.Medijska distribucija . I učinite to brzo..

7. LISTOPAD 2007: EKONOMIJA SADRŽAJA: SVE VIJESTI KOJE SU DOBRE ZA KLIKANJE 171 .

Prodaj pristup. podržan oglasima i dodatnom uzvodnom prodajom. i mi smo odlučni u nastojanju da im to uistinu i pružimo”. Ostani uključen. Dečki od glazbe: Kad ćete shvatiti? 172 . i zatvaranje svojih arhiva – ali to. rekao je Schiller. Universal Music Group). pa i prestignemo.com”.” Zar ne bi bilo divno kad bi ovakav citat imali od nekog od glavešina WMG. Slide show prikazi poletjeli su poput rakete. obrazovani i znatiželjni – žele svoje vijesti i informacije u mnoštvu formata. i donijeli 10% svih pregleda stranica u kolovozu. Da bi procvjetao u online izdanju. Sjetite se: NYT je pokušao naplaćivanje pristupa. bilo gdje. rekao je Murray Gaylord. ili BiloKojegMG-a: “Naša glavna publika želi glazbu u mnoštvu formata. potpredsjednik marketinga NYTimes. naginjući se naprijed da bi nešto naglasila. limitiranje RSS feedova koji vode do pristupa dostupnog samo pretplatnicima. nije funkcioniralo. bilo kad. Naša je strategija da kreativnost naših novinara da pričaju svoje priča i grade zajednice oko područja interesa pustimo s lanca”. naglasio je Schiller. UMG (Warner Music Group. Sad zamislite velikog diskografa kako lansira kampanju “sva glazba pogodna za puštanje” i nudi besplatni streaming glazbe.com. “Morate svoj sadržati izgurati van. Moj najdraži citat iz NYT: “Ovu smo kampanju razvili kako bi čitatelje upoznali s bogatstvom sadržaja i alata koji su dostupni na NYTimes.New York Times (NYT) donosi odličan pokazni primjer kako reputacija i vrhunski sadržaj pretvoriti u novi novac. Vuci. nemoj gurati. Times ne namjerava jednostavno računati na svoju izuzetnu reputaciju. Morate klizati prema paku”. rekla je. To bi bio pravi smjer. u usporedbi s onim što je bilo moguće uz drugačiji pristup. “Nemate pojma što će se prihvatiti. “Ne možete samo reći ‘Dođite i uzmite’ kao prije”. Ostani značajan. Market Watch kompanije CBS donosi još jedan dobar citat: “Cijela marketinška kampanja polazi od toga da nas ljudi ne doživljavaju kao samo jedne online novine”. Nedavno su pokrenuli novu PR kampanju naslova “Sve vijesti koje su dobre za klikanje”. Ova kampanja prikazuje razne načine na koje to možemo učiniti. i mi smo odlučni u nastojanju da njihova očekivanja ispunimo. “Naša glavna publika – bogati.

JANE SIBERY.17. THE CHARLATANSE.0 ŠTO VEŽE RADIOHEAD. KORN. PRINCEA. LISTOPAD 2007: BIJEG OD GLAZBE 1. ANI DE FRANCO I EAGLESE 173 . MADONNU.

Pa. Vrlo su odlučno. veliki su diskografi jednostavno previše zakasnili i premalo napravili i nitko ih neće u ovu igru dočekati s dobrodošlicom. • Ne vole dogovore koji stvaraju teren za igru bez raznih nivoa. i uključenost izvođača na svim nivoima. Kao što IHT to postavlja kad govori o dogovoru Madonne i Live Nationa: To je “partnerstvo širokih razmjera”. IHT mi je jedna od najdražih internacionalnih novina. nula i jedinica. jer: Nemaju iskustva u tome. a ne “srednjoročni plantažni ugovor” (ovaj je drugi izraz moj. o čemu se tu radi? U principu. a ne njihov). manje opterećeni kontrolom i s manje konflikata. menadžerima. bez posrednika. brži i agilniji igrači. Ima ogromnu i vjernu. Nemaju nikoga. Bio sam oduševljen kad sam u tom izdanju našao barem dvije velike priče iz tematike glazbene industrije: jednu o grupi Radiohead i jednu o Madonni. 174 .Ne kupujem puno novina (Zašto? Trebali bi vidjeti inbox mojeg Google Readera.-) . Ali danas me nešto natjeralo da uzmem primjerak International Herald Tribune-a (IHT). a ne samo na prodaji kopija plastike (zapravo. mada možda čudnu. ako ćemo već o tome). imaju monopolistične nazore (koji tu neće pomoći). producentima i korisnicima. • • • • Evo par meni najdražih citata iz članka u IHT: Radiohead ima odličnu poziciju za samostalno online prodavanje. Radiohead može računati na širokopojasni pristup iz većine svjetskih zemalja. Za razliku od Princea. Moj komentar: svakako. Da su Todd Rundren i Prince umjesto dial-up rulje imali fanove s širokopojasnim pristupom. koji se na nezavisnost odlučio u puno ranijoj i sporijoj fazi razvoja Interneta. Na svaki način. rade ono što su veliki diskografi trebali napraviti prije pet godina: nude izvođačima i njihovim menadžerima partnerstva. bazu fanova koja čini sve njihove velike koncerte rasprodanim već više od deset godina. veliki bi diskografi skončali već prije nekoliko godina. Na svaki način. ili imaju samo nekolicinu ljudi koji bi nešto takvo mogli voditi. i s velikom posvećenošću izbrisali povjerenje širom cijelog terena – s izvođačima. . pravi podjelu profita (i odgovornosti). Bilo mi je drago vidjeti da je barem jedna od njih u cijelosti već dostupna online. Nudeći vrhunsko pisanje i oštra mišljenja kao standard.

Socijalne mreže . To upravo i je. Blip. Moj komentar: Ova misao mi se također sviđa. Facebook.. i možda je to ono što trebaju činiti i u budućnosti? Ali u ovom trenutku.Spajanje medija 175 .tv..Mobilnost . Google. Gledajući kroz povijest. iLike. i drugim Glazba 2.” Slijedi nekoliko pokretačkih faktora koji stoje iza svega toga: GLAVNI POKRETAČI PROMJENE . Po tipičnim ugovorima velikih diskografa. Yahoo i brdom početnika kao što su Kyte. izvodi nove pjesme prije nego što su snimljene. Eto još jednog teškog otrežnjenja za velike diskografe: Ako govorimo o pristupu velikom broju ljudi. posrednici su uvijek bili skupi. postoje stotine kompanija osposobljenih za podržavanje velikih stvari i pristupa vrlo velikim skupinama slušatelja. glazbenici su više nego pošteno plaćali za pristup tržištu. Jamendo. morat će se boriti s kompanijama kao što su MySpace. jer je veliki financijski uspjeh još uvijek pitanje skaliranja. mudre savjetnike.0 kompanijama.Širokopojasni pristup . Oni najsretniji dobivaju najviše 15% od cijene nakon odbijanja troškova koje diskograf naplaćuje od prodaje – za razliku od 100% koje Radiohead dobiva od In Rainbows online stranice.Blogovi i sadržaj koji stvaraju korisnici .. ali mislim da će trebati stvarno vrlo snažne menadžere.Radiohead snima i radi turneje o svom trošku i po svojoj satnici. zamislite. AOL.. YouTube. ono što su veliki diskografi uistinu nudili. i održava se primarno kroz nastupe i direktnu prodaju. dopušta slušateljima da čuju njihovu glazbu s klikom ili dva. odlične branding timove i najmodernije serviceprovidere ako žele da to uspije. Reverbnation.Potpuna razdijeljenost publike . naravno.

LISTOPAD 2007: FLAT RATE ZA DIGITALNU GLAZBU OD KONTROLE DISTRIBUCIJE PREMA ZASLUŽIVANJU PAŽNJE 176 .22.

ali kakvo je olakšanje napokon vidjeti da se netko probudio i radi ono što se mora napraviti!). i što duže odgađaju prihvaćanje ove osnovne činjenice gubitka kontrole.Glazbena je industrija odličan primjer za neprestanu opsjednutost kontrolom: usprkos dugačkoj i teškoj bici da zadrže (ili čak povećaju!) kontrolu nad time što ljudi rade s glazbom. dok bi potrošači trebali ostati poklopljenih ušiju u staroj dobroj ulozi uzmi-ili-ostavi. i upravo je stoga zapanjujuće da “vođe” diskografske industrije tvrdoglavo odbijaju priznati i primijeniti činjenicu da sad distribuciju kontrolira korisnik. manja je šansa da će 177 . SNIMANJE NA KAZETE UBIJA GLAZBU (I ILEGALNO JE) !!! Jedino što je glazbenoj industriji preostalo je da to prizna. glazbena je industrija na spektakularan način nepovratno izgubila kontrolu nad distribucijom svojeg proizvoda. Stoga kraj kontrole nad distribucijom velike diskografe pogađa naročito snažno. Nije stvar u tome da nadolazeći gubitak kontrole nad distribucijom nije bio očigledan pred više od deset godina. Brojni glazbeni direktori još uvijek misle da svojim kraljevstvima sadržaja mogu kraljevati kako god im paše (namećući zaštitu od neovlaštenog presnimavanja i druga ograničenja). kao što to upravo radi EMIjev Terrafirmiran menadžment tim (tek su na početku puta.

0. i to besplatno. A uskoro ćemo imati 100 miliona iPhone-a i 200 miliona iPodova s WiFi mogućnostima. bez obzira na nedostatak dozvole za njega. prodaje tvrdih diskova. glazbena industrija ima samo jednu opciju: Prihvatiti kraj kontrole nad distribucijom i krenuti dalje prema učestvovanju u prihodima od pristupa koje već sad stvaraju svi ti “pirati” koji imaju besplatan pristup glazbi. Odgovor industrije: učiniti vlastite mušterije kriminalcima. Samsung. izjednačiti ih s onim hard-core piratskim operacijama koje 178 . pa Napster 1. a kamoli napredovati u svijetu Glazbe 2. PRIGRLITE KRAJ KONTROLE Ako želi ostati živom. zorno prikazuje glavnu dilemu glazbene industrije: Njezini (za)voditelji još uvijek ne mogu dokučiti da Ljudi Nekad Znani Kao Potrošači više neće trpjeti i da su se čak usudili potražiti i naći vlastite izvore glazbe izvan kontroliranih domena velikih glazbenih etiketa. daleko od najpopularnijeg načina za razmjenjivanje glazbe). Dugotrajno poricanje ipak ostavlja posljedice. ripanje streamova i stotine glazbenih widgeta koji nude svjetske glazbene kataloge na zahtjev. ili pije neki žestoko zDRMani alkohol. mijenjanja USB stikova. Bluetootha. pristup dolazi na mjesto vlasništva.preživjeti ovaj pomak prema novom ekosistemu. uz Apple-ov novi SDK za iPhone koji mami tisuće poduzetnih mladih programera da stvaraju najfornije nove aplikacije za razmjenu glazbe. naravno. i tako sad imamo hrpu alata za razmjenu glazbe na “stoliću prostri se”. Sama upotreba termina “pirat”.0 izgleda kad piješ sok na slamčicu. Čak i u okolišu slobodne razmjene. nasuprot popularnim mitovima. PRISTUP DOLAZI NA MJESTO VLASNIŠTVA Činjenica je da nikad nije bilo lakše razmjenjivati pjesme i nabavljati besplatnu glazbu putem P2P filesharinga (koji je još popularna razbibriga za mnoge ali. socijalne mreže. Vrijeme je da se s time suočimo: Razmjena glazbe je živa. i eksponencijalno raste. Gmail. instant messaging. LG i Motorola mobilnih računala za komunikaciju (nekad zvanih mobiteli) druge generacije. i eto vam nirvane za mobilni sharing. dobro. Skype. MP3 blogovi. koje će ti nabrijani digitalni urođenici prožderati brzinom zvuka! Dodajte još dvije milijarde međusobno povezanih Nokia. Još sanjate o kontroli distribucije? Još uvijek niste zainteresirani postaviti uređaj za mjerenje na taj digitalni glazba-kao-voda tok? Onaj tko još uvijek drži da glazbena distribucija nije potpuno van kontrole sigurno je ili odlično plaćen odvjetnik diskografskog udruženja.

baš kao što je i kraj kontrole nad javnim izvedbama (koji zovemo emitiranje) došao prije 100 godina i natjerao glazbenu industriju da se prilagodi. industrija – uz malu pomoć ne-tako-nježnog pritiska vlasti – je postavila dogovorenu. vjerujem da je takva nova licenca vrlo vjerojatno jedina realna opcija glazbenoj industriji u pokušaju stvaranja novih temelja za re-monetizaciju glazbe u razdoblju nekontrolirane distribucije. Mada se i na njima treba raditi. i u velikoj mjeri rješava problem o kojem se radi: svaki korisnik je – zajedno s kompanijama koje ga poslužuju – legalan. Kolektivna opća licenca. mada često osporavana i ponekad opetovano pregovarana unutar kruga uključenih stranaka. mogle su sve do pojave Interneta. i internet radiju jednom. a redovno se skuplja fina hrpa novca. Ovaj. i mogu pokriti praktički svaki scenarij korištenja. lako je dobiti i ekonomski su realistične. koje osiguravaju društva zaštite. sve do ovih dana. koncertnim dvoranama i na radiju. BUMA i SACEM (kod nas HDS-ZAMP. Činjenica je da scenarij s općom licencom za upotrebu glazbe na kablovskoj TV i radiju (da. također) funkcionira kako treba. BMI ili ASCAP (koji je upravo zbog toga i nastao) nude već preko 100 godina – francuski SACEM nastao je 1851. op. već neko vrijeme omogućava slušateljima uživanje u javnim izvedbama u klubovima. godine. sada. Umjesto da svakog korisnika (ili pružatelja usluge) traže da ishoduje posebno dopuštenje za svako pojedinačno glazbeno djelo. ali u legalnom smislu jasan sustav. zajedno s poštenim način podjele novaca: Glazba kao voda. Odnosno. Kraj kontrole nad distribucijom je ovdje. “malih” prava. postojeće kolektivne licence za javne izvedbe. op. prev – ne bi ih trebalo miješati s pravima izvođača) kao što su SACEM. polaznu i standardiziranu licencu koja je dostupna svakome tko ju želi. struju i bežične usluge flat-fee također dobro funkcionira: praktički svatko može postati legalnim 179 . povijest nam je već pokazala prilično dobar način za rješavanje ove dileme. Winwin-win situacija. uistinu. Toliko o izobličavanju javne predodžbe! U svakom slučaju. ponekad nespretan. kojeg administriraju nacionalna društva za zaštitu prava javne izvedbe kao što su ASCAP. Ali sjetite se: Flat rate je samo početak novog glazbenog ekosistema u kojem će se pojaviti još puno novih izvora prihoda. restoranima. na koju dobrovoljno pristaju i koju potpisuju stvaraoci i njihovi zastupnici.proizvode milijarde ilegalnih CD-a i DVD-a u nekoj mongolskoj tvornici. Osobno. Za vodu. korisnicima pruža pristup u kojem je sve uključeno u cijenu. i to u obliku općih licenci koje društva za zaštitu prava na javnu izvedbu (kod nas tzv. NOVA OPĆA LICENCA ZA UPOTREBU GLAZBE NA NETU Svake je minute sve jasnije: ono što trebamo je nova opća licenca za upotrebu glazbe na digitalnim mrežama.prev).

I samo bi najsmjeliji kovač riječ to još uvijek nazivao “kontrolom”.korisnikom. i tako izloženost lansiraju kroz plafon. nema dodatne naplate). Bez obzira raspravljamo li o jedinstvenim. naš će cilj uvijek biti privlačenje i zadržavanje velikih i angažiranih publika – zadiviti najveći mogući broj zainteresiranih ljudi. to ćemo manje pažnje imati za iskoristiti: pažnja je uistinu nova distribucija. jednostavno više ne možemo ignorirati tako moćno rješenje kao što je flat rate za glazbu. Ako krenemo od spoznaje da više nije cilj monetizirati kopije glazbenih zapisa (ili komada plastike). zadržati. flat fee ili osigurava osnovnu povezanost (kao s vodom) ili uključuje neograničeno korištenje (kao kod televizije). 180 . Cijena kopiranja digitalne glazbe je. obzirom da se audio zapisi sad ionako mogu besplatno nabaviti. pažnja se mora zaslužiti. ili koliko ljudi sjedi ispred televizora). već cijeli spektar vrijednosti koje izvođač kao brand predstavlja. Ponovno. u principu nula. opipljivim atomima ili identičnom reproduciranim bitovima i bajtovima. ako na BlackBerry-u dobijete više emailova nego inače. Nikakvo dodatno prebrojavanje ne može biti provedeno (tj. Siguran sam da će oštrouman čitatelj ustvrditi da trenutno. nema ograničenja korištenja (tj. za razliku od kopija glazbenih zapisa. a oni koji to ne žele (bez obzira na razlog) mogu se lagano apsorbirati bez da se sistem raspadne. vjerojatno je riječ o sanjarenju. koliko sati TV programa promatrate. ipak. ograničavamo ili drugačije otežavamo proces razmjene. Dok su velike glazbene i medijske kompanije mogle uistinu kontrolirati distribuciju željeznom šakom koja se oslanjala na njihova ekskluzivna vlasnička prava. od kontrole distribucije idemo prema kontroli pažnje. A to je upravo fundamentalna razlika koju moramo primijetiti: voda se ne može reproducirati. A pravi novac će biti plaćen za pravu pažnju. PAŽNJA JE NOVA DISTRIBUCIJA U bliskoj budućnosti glazbe moramo u glave usaditi činjenicu da je bolje što više smanjiti kontrolu koju namećemo korisnicima sadržaja. U glazbi. zapravo. i ništa se štetno ne dešava ako netko odluči zaobići sustav (kao na primjer snimati programe s kablovske TV). što ih više kontroliramo. i kao dodatak. sve natjerati da dijele svoja glazbena otkrića s drugima. litra vode koju iskoristimo na nekom mjestu ne može se više nigdje koristiti. i održavati – uvijek i ponovno. Mada to nije u potpunosti krivo. i stoga ne smijemo pružiti samo flat-rate pristup. Uz brojne flat rat-ove. Bitovi i bajtovi zahtijevaju licencirano obilje. nego i flat-rate potrošnju – za razliku od vode gdje je pristup flat-fate. plaćanje se utkano u druge uslužne ponude i stoga postaje manje napadno i pretvara se u prihvaćen i čak očekivan način dobivanja onog što želimo bez da moramo svaki put donijeti novu odluku (kao što to još uvijek zahtijeva iTunes). ali korištenje nije.

Umjesto toga. I tako je. Tim stvaraocima trenutno šteti što njihovi zastupnici odbijaju takve licence i puno češće sprečavaju upotrebu glazbe. ovdje se radi o povjerenju. rupije. kasnije). sponzorstvo. u SAD. prodaju u paketu. bio to streaming ili skidanje. Pristup koji sam za sebe već stvara pravi novac. brzo bi stvorilo milijarde dolara prihoda koji bi se efikasno mogao podijeliti stvaraocima. oglašavanje. krune. glavno pitanje ostaje (a to ću još podrobnije istražiti u mojoj sljedećoj knjizi “Kraj kontrole”): Kako će stvaraoci sadržaja zapravo monetizirati tu pažnju i pretvoriti je u prave dolare. ukupni priljev novca s radija ostao manji nego što bi bio da je licenca stvorena puno ranije. To je dosta nezgodno za velike kompanije koje traže velike profite na niskim cijenama. svaki put kad kliknu. Zapravo. Drugim riječima. vjerujem da sad korisnici. jene ili kune? KLIKANJE JE NOVO KUPOVANJE Počnimo tako da svima omogućimo “kao da je besplatan” pristup glazbi (i drugim medijima. godine Kagan Istraživanja procijenile su da će prihod radija u SAD do 2011. i mislim da se zbog toga u budućnosti neće baš rado uključivati u glazbene poduhvate. Bizarno je da. bilo kroz pretplate. eure. GLAZBA KOJA SE DOIMA BESPLATNOM – ALI STVARA PRAVE PRIHODE Dakle. radio stvara više novca nego sama diskografska industrija! 2006. Korištenje glazbe na digitalnim mrežama uz flate rate licence. vezivanje uz produkte i jednostavno stvaranje prometa u kontekstu druge usluge ili proizvoda (pogledajte Gmail ili Google Adwords). To se tiče vas. kontroliraju zaslužuje li onaj koji nudi medijske sadržaje još uvijek njihovu pažnju. zakonodavci. 181 . nego što je dopuštaju. KLIKANJE JE NOVO KUPOVANJE Radio trenutno generira milijarde dolara prihodima od oglasa uz pomoć glazbe licencirane obaveznom glazbenom licencom. do trenutka u kojem su se sjetili licencirati radio (u SAD). narasti na 25 milijardi $. više nisu bili u stanju dokazati da bi se i upotreba snimke trebala platiti (baš kao i upotreba kompozicije).

com ili http://mc. Drugim riječima: odreknite se kontrole na tim ulaznim vratima.com ili gerd@gerdleonhard.com RAZGOVORI O BUDUĆNOSTI (VIDEO): www.org YOUTUBE KANAL: www.com 182 .conversationsnetwork.Umjesto da zahtijeva pojedinačnu naplatu po pjesmi.gerdtube.com KONTAKT: gleonhard@pobox. glazbena se industrija mora pomaknuti u smjeru dopuštanja korištenja glazbe na osnovu općih licenci.futuretalks.mediafuturist. GERD LEONHARD NA WEBU OSOBNA WEB STRANICA: www.gerdsnews.com PRISTUP NEWSLETTERU: www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful