P. 1
Euroatlantski tjednik br. 6

Euroatlantski tjednik br. 6

5.0

|Views: 45|Likes:
Published by OPSA-NAPO
Weekly bulletin Euroatlantic weekly of North Atlantic Promotion Organization in Croatia (NAPO) in Croatian

Tjedni bilten Euroatlantski tjednik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Weekly bulletin Euroatlantic weekly of North Atlantic Promotion Organization in Croatia (NAPO) in Croatian

Tjedni bilten Euroatlantski tjednik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

More info:

Published by: OPSA-NAPO on Jul 10, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial No-derivs

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

Broj 6., godina 1.

5. lipnja 2008.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik
Prijevremene makedonske izbore zasjenili su sukobi u etnički albanskom dijelu države. Ti slučajevi, kao i sporadične prijetnje i zastrašivanja prema izvještavanju promatrača OESS-a, ne idu na ruku makedonskoj demokraciji. Dosadašnji, i vjerojatno budući premijer i predsjednik stranke desnog centra VMRODPMNE, Nikola Gruevski zasigurno zna da je prvi preduvjet demokratskog poretka miran prijenos vlasti, pa je i ova pobjeda ostavila gorak okus. NATO, kao i EU, nikako ne mogu dopustiti da se u nekoj njezinoj članici sukobi i poginuli događaju na izbornim mjestima, što su u svojim izjavama zabrinutosti istakli i Jaap de Hoop Scheffer i članovi Europske komisije. No, za spas ionako krhkog konsolidiranja demokracija u srcu Balkana glavnu ulogu bi trebala odigrati ona strana koja je neizravno uzrokovala ovakav razvoj događaja, a to je Grčka. Grčka je svojim stopiranjem poziva Makedonije u NATO Savez uzrokovala usijavanje koalicijske vlade i njezin konačan raspad. U pitanju su, dakako, bili i domaći uzroci, ali je grčki potez bila kap koja je prelila čašu. Makedonija je od Ohridskog sporazuma primijenila elemente konsocijativne demokracije kao što su koalicija makedonskih i albanskih stranaka, autonomija, pravo veta. Sada se ponovno sastavlja koalicija s krvavim tragovima, a budućnost zemlja vidi jedino u približavanju euroatlantskim integracijama. Iako se to otvoreno ne može priznati, razvidno je da bi Grčka mogla spriječiti daljnje propadanje preko 400 objavljenih vijesti u sklopu naših Internetskih stranica, bloga, ovaj bilten, ali i prevedeni dokumenti među kojima je i Deklaracija NATO summita u Bukureštu. Nagrada za taj rad pohvala je brojnih građana koji su nam se javljali, a od kojih su neki postavljali i pitanja na koja smo redovito odgovarali, što je doprinijelo i stvaranju liste često postavljanih pitanja, a na koja su odgovori javno dostupni na našim Internet stranicama. Pri tomu moramo pozvati sve one koji imaju nedoumicu da pitanja i dalje upućuju i postavljaju, jer građani imaju pravo znati i biti upoznati! Radeći svakodnevno morali smo istraživati i dodatno se educirati, a sve to se moglo vidjeti u analitičkim tekstovima, pa i na prilozima poput kronologije odnosa NATO-a i Hrvatske, priloga također objavljenog na našim Inter-

Četvrtkom...

Grčka može spasiti Makedoniju, no da li to želi?
demokracije i prosperitet jedne od najsiromašnijih europskih država. Hoće li A t e n a primijeniti liberalNikola Gruevski niji stav u duhu Saveza i Unije, to se tek treba vidjeti, ali njezina se igra mrkve i batine prema sjevernom susjedu već neko vrijeme podozrivo gleda iz Bruxellesa. Vedran Obućina

OPSA radi za Vas
Pred Vama je već šesti broj Euroatlantskog tjednika, malog projekta OPSA-e kojim smo željeli dati dodatni doprinos informiranju građana o euroatlantskim integracijama. Kada smo 2006. godine pokrenuli OPSAu, imali smo viziju Hrvatske uz bok zemalja koje su nam uzor, imali smo viziju participiranja Hrvatske u osiguranju mira i prosperiteta, kao članicu NATO-a i Europske unije. Danas kada smo na pragu ostvarenja članstva u NATO-u vrijeme je da se bez posebnog obljetničkog povoda kratko osvrnemo na svoj rad. Nekolicina mladih osoba pokrenula je OPSA-u želeći aktivno doprinijeti euroatlantskim integracijama Hrvatske, sa željom da sudjelujemo u informiranju građana. Tom cilju smo bili predani čemu je dokaz

net stranicama u kojem je kronološki obrađen svaki važniji datum. Počevši od proljeća 1994. pa sve do ovogodišnjeg svibanjskog završetka pregovora s NATO-om. Na kojem je da napomenemo za Hrvatsku određena jedna od najnižih članarina unutar NATO-a, u iznosu od 0,27 posto ukupnog budžeta. Dosadašnje aktivnosti nisu naš krajnji domet, oni koji nas prate dulje vrijeme znaju kako se kvaliteta rada OPSA-e diže iz dana u dan jednako kao i broj aktivnosti na kojima radimo. U skladu s tim upućene neće iznenaditi kako planiramo pregršt novih aktivnosti i projekata. U pripremi je još jedan bilten u kojem ćemo se bazirati na intervjuima s interesantnim i upućenim sugovornicima, ali i druge novosti koje ovaj puta ipak nećemo razotkriti, a kako bi neka iznenađenja sačuvali za idući tjedan… Denis Avdagić

Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Za bilten pišu: Ana Marija Vojković, Vedran Obućina i Denis Avdagić Kontakt: opsa@opsa.hr

Posjeti www.opsa.hr

Broj 6., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kad će NATO pronaći strategiju za borbu protiv terorizma?
Čelnici 26 zemalja članica NATO-a u studenom 2006. godine suglasili su se da je uz širenje oružja za masovno uništenje, terorizam najveća prijetnja NATO-u sljedećih 10 do 15 godina. Savez ima jasne, ali ipak vrlo općenite rezolucije o terorizmu u kojima stoji da će štititi stanovništvo, teritorij, i infrastrukturu država članica te da će se boriti protiv svih oblika terorizma dok god bude potrebno. cije između država članica, partnera i drugih međunarodnih organizacija izmjenjuje informacije o terorizmu. Treće, zahvaljujući sposobnosti za operativno planiranje i vojnoj infrastrukturi članica, NATO može uspostaviti niz multinacionalnih vojnih operacija. Četvrto, Savez se stalno prilagođava na nove izazove i prijetnje, razvija obrambene mehanizme planiranja i razvoja te naprednu tehnologiju. I na kraju, kaže Gurkan, saveznici i partneri zajedno odlučuju kako upravljati situacijama nakon terorističkog napada oružjem za masovno uništenje. Sedam godina od terorističkog napada na SAD-a, NATO još uvijek nema jasno definirane vizije, dugoročno planiranje, odnosno strategiju borbe protiv terorizma. Tu strategiju treba definirati na osnovi svojih prednosti i resursa koji se odnose na borbu protiv terorizma te treba odrediti vrijednosti i sigurnosne prioritete svog stanovništva. Bez takve dugoročne vizije, NATO je manje učinkovit u borbi protiv terorizma, smatra Atlantist Seda Gurkan. Kakva strategija treba biti? Teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. godine borbu protiv terorizma pomaknuo je u prvi plan Saveza. NATO se u vrlo kratkom vremenu prilagodio borbi protiv tog nevidljivog i nepredvidljivog neprijatelja. Prema Gurkanu, strategija mora imati četiri glavne svrhe: 1. Utvrditi prirodu, vjerojatnost terorističke prijetnje Savezu i njenim državama članicama u srednjem i dugoročnom razdoblju 2. Definirati akcije kojima bi se uklonili ili barem smanjili ovi rizici. 3. Procijeniti učinkovitost trenutne strategije te prilagođavati strategiju Član NATO Odbora za obrambenu politiku Seda novim opasnostima i prijetnjama. Gurkan tvrdi kako Savez nema strategiju koja pove- 4. Jasno odrediti uloge NATO-a s obzirom na druge međunarodne orgazuje sve kapacitete i sposobnosti NATO-a u borbi nizacije koje se bore protiv terorizma. protiv terorizma. NATO ima alate i cilj, ali nema viziju, odnosno strategiju borbe protiv terorizma. NATO strategija treba jasno odrediti kakva je trenutna opasnost od teroTransnacionalni terorizam zahtjeva međunarodni, brz rizma, ali i kakva će opasnost biti za 10 ili 15 godina. Seda Gurkam smai sveobuhvatan odgovor. To znači odgovarajuća ko- tra da strategija treba odgovoriti na sljedeća pitanja: Što je korijen uzroordinirana upotreba političkih, ekonomskih, diplo- ka terorizma? Od kuda dolaze glavne terorističke prijetnje? Koja sredmatskih, pravnih, društvenih i vojnih sredstva. Po stva i metode će teroristi najvjerojatnije koristiti u budućnosti? Koje bi sredstvima koje ima na raspolaganju, NATO je jedna posljedice imali napadi oružjem za masovno uništenje, napadi radiološod najbolje opremljenih međunarodnih organizacija kim uređajima ili napad bombaša samoubojice. Najveći je problem što koja se suočava s prijetnjama transnacionalnog teori- terorizam nema ime, prezime i adresu, da ga možemo eliminirati i tako riješiti problem. Terorizam je nepredvidiv i nevidljiv neprijatelj. No, zma. Gurkam napominje da nije dovoljno samo donijeti strategiju, već je nužno povremeno pogledati i rezultate. Što NATO nudi? Seda Gurkan navodi pet sredstava kojima se NATO Ana Marija Vojković bori protiv terorizma. Prvo, glavna snaga Saveza leži u Članku 5. Svjernoatlanskog ugovora, u kojem stoji da napad na jednu državu članicu je napad na sve članice NATO-a. Prvi put Savez je taj članak aktivirao nakon napada na SAD 11. rujna 2001. Drugo, Savez kroz stalni forum za političke konzulta2

Broj 6., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Tisuću vojnika spašava Fince
Više od tisuću vojnika iz NATO zemalja i zemalja partnera sudjelovalo je na vježbi sa zamišljenim poplavama i olujama u Finskoj. Petodnevna vježba imala je za cilj koordinaciju kriznih situacija. Uključeno je bilo i 130 civilnih volontera koji su glumili žrtve i zabrinute rođake ljudi u opasnosti od oluje i poplava. Također, vježbom se nastojalo shvatiti koji birokratski problemi mogu proizaći iz takvih situacija. Ključni sigurnosni zadatak Saveza jest planiranje za slučaj civilnog izvanrednog stanja (civil emergency planning) koji prikuplja, analizira i dijeli informacije i nacionalnim aktivnosima za osiguranje najučinkovitije upotrebe civilnih resursa tijekom izvanrednih stanja kao što su krize, katastrofe i sukobi. Radi se o nacionalnoj odgovornosti, međutim, NATO je 1999. donio Strateški koncept koji prepoznaje glavne prijetnje civilnoj sigurnosti, a nalaže i široku suradnju država članica po tom pitanju. Zbog takvih situacija vježbe poput ove u Finskoj od iznimne su važnosti jer pružaju kvalitetnu pripremu odreda, a ukazuju i na nedostatke, probleme i nepredvidivosti koje proizlaze u situacijama krize. Finska je neutralna zemlja, a u NATO-ov partnerski program se uključila 1994, da bi nedavno pojačala suradnju sa Savezom te danas ima vojnike u misijama u Afganistanu i na Kosovu. Prema nekim neslužbenim podacima, Finska, zajedno sa Švedskom priprema odluku za puno članstvo u Savezu, a ova vježba pokazuje i jedan od glavnih razloga zašto je to tako. Vedran Obućina

Stažiranje u delegaciji EU u Hrvatskoj
Delegacija Europske komisije u RH i Informacijski centar Europske unije u Zagrebu nude Vam mogućnost stažiranja na volonterskoj osnovi u trajanju od 30 radnih dana u Informacijskom centru Europske unije, Trg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb. Nakon završetka stažiranja studenti/-ice dobivaju pisanu preporuku šefa Delegacija Nj.E. Vincenta Degerta.

Kratke vijesti
• Nicolas Schmit: RH postigla izvanredan uspjeh na putu prema EU • Dubrovnik: održana tribina o NATO-u i regionalnoj suradnji projekta Bolje pakt nego rat • EU predsjedništvo: NATO na Kosovu još najviše pet godina • Split: održana AVH-ova tribina „Hrvatska i NATO“

Pošaljite svoj životopis na adresu: natasa.besirevic@euic.hr ili nazovite broj • SAD poziva Makedoniju da ispravi izborne telefona: 01/ 4500 117. nepravilnosti ET/OPSA

Posjeti http://opsa.blog.hr
3

• General McNeill: Podcijenjeni resursi u afganistanskom ratu ET/OPSA

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr- opsa@opsa.hr

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->