RAČUNOVODSTVO SKRIPTA – PREDAVANJA By : Mina  UVOD Računovodstvo se bavi evidentiranjem, prikupljanjem aktivnosti koje se dešavaju u firmi.

Računovodstvo možemo definisati kao evidenciju poslovnih dešavanja u firmi. Ono je sistem koji ima 5 dijelova, i to: 1. knjigovodstvo 2. analiza 3. kontrola 4. planiranje 5. informiranje  finansijski izvještaji Računovodstvene kategorije su: 1. sredstva 2. kapital 3. obaveze 4. prihodi 5. rashodi 6. finansijski rezultat Sredstva su resursi bez kojih nema aktivnosti. Dijele se na dugoročne i kratkoročne. U dugoročnu imovinu spadaju: - imovine koje traju duže od godinu dana i koje ne mijenjaju svoj oblik. - nematerijalna : licence, patetni, programi - materijalna : nekretnine, oprema.

1

Rashodi nastaju smanjenjem ekonomske koristi subjekta ili povećanjem obaveze.kratkoročna finansijska sredstva . dok su sredstva u pasivi 2 . Dijelimo ih na vandredne i redovne prihode. Dijeli se na više načina: nominalni. on se mora prodavati te troškovi prodajom postaju rashodi. privatni. ukoliko je prihod veći radi se o dobiti i obratno. KAPITAL + OBAVEZE = SREDSTVA1 Prihodi nastaju prodavanjem robe ili usluge. 1 kapital i obaveze su u aktivi. državni. Sredstva se mogu nabaviti iz kapitala ili iz duga tj. Finansijski rezultat je razlika između prihoda i rashoda.zalihe . društveni. ukoliko je rashod veći onda nastaje gubitak. Dakle.U kratkoročnu imovinu spadaju: .kratkoročna potraživanja Kapitalni izvor sredstava za koje nema vraćanja obaveza naziva se kapital. Da bi proizvod postao rashod.novac .

b. sustavna i dokumentovana evidencija. Osoba koja je napravila ispravku mora staviti svoj skraćeni potpis. vjerodostojne i tačne knjigovodstvene isprave kojima se potvrđuje nastanak poslovnih promjena. Nalozi blagajni i banci na kojoj je učinjena pogreška ne smiju se ispravljati nego se poništavaju i izvode novi. Na knjigovodstvenim ispravama tekst se ne smije brisati. a iza njega se piše ispravni tekst tj iznos. prema sadržaju broja poslovnih promjena. 3 . Moraju biti napisane tintom ili hemijskom olovkom. računovodstvene isprave čine: (temeljnice) kojima se potvrđuje nastanak poslovnih promjena. Njih 1. poslovne knjige kao kronološka. pisačim strojem i to izravno kopirnom metodom tj računarom. Ako ima ispravaka. računovodstveni računi (konta) kao nositelji podataka i instrumenti računovodstvene sustanosti 3. Računovodstvene isprave : temelj unosa podataka u računovodstvu jesu uredne. Pravila struke obavezuje da sve isprave moraju biti ispostavljene na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnih promjena. 2.RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI Za vođenje rašunovodstva potrebni su računovodstveni instrumenti. prema mjestu nastanka poslovne promjene. tako da prije napisani tekst ostane vidljiv. on se provodi tako da se prekriži napisani tekst vodoravnom crtom. Vrste knjigovodstvenih isprava Možemo ih podijeliti : a.

Formalna ispravnost sadrži ove odlike: naziv firme. materijalno i računski. ostali kriteriji. a. Prema broju poslovnih promjena: 1. naziv i redni br. sadržaj i naziv izdavanja isprave isprave moraju biti formalno. Provjera i kontrola knjigovodstvenih isprava Prije unosa podataka sve se isprave moraju provjeriti formalno. Materijalna : jeste u tome da njenu ispostavljenost tvrde stvarni događaji. Računovodstvena ispravnost : sabiranje svih stavki mora biti tačna. 4 .c. c. materijalno i b. računovodstvene isprave dijelimo na: 1. Prema mjestu ispostavljanja. Isprave. izvorne : blagajnička uplata i isplata. Računovodstvene računski ispravne. unutarnje : unutar firme. imena osoba (firmi) koje sudjeluju u poslovnoj promjeni. 2. izvedene : rekapitulacija većeg broja izvornih isprava. vanjske : izvan firme. mjesto i datum izdavanja. Računovodstvene isprave koje ispostavljaju poslovni partneri nakon provedene kontrole dostavljaju se putem dostavne knjige. 2.

koje na svojim „krakovima“ pokazuje dugovnu i potražnu stranu. obavezama. Računovođa mora imati ažurne podatke u poslovanju poduzetnika.Provjeru isprava obavlja likvidator. kapitala. obaveza i imovine iskazuje se računima (kontima). Ovo kretanje tj povećanje ili smanjenje prihoda. primitak. itd. POTRAŽUJE: izlaz. Za svaku vrstu isprava poduzetnik imenuje odgovornu osobu za kontrolu ispravnosti knjigovodstvenih isprava i tu ispravnost ta osoba potvrđuje sa potpisom. koji mora poznavati tok unosa podataka i poznavati računovodstvo. umjesto duguje i potražuje. Ovaj posao obavlja konter. Kontiranje : prema sadržaju isprave određuje se račun konto na kojem će se unijeti podaci knjiženja. prihodima. To određivanje unosa podataka nazivamo kontiranje. rashodima. Računi služe za tekući unos podataka i putem njih se prate svi događaji unutar firme. rashod. izdatak. tj podatke o promjenama na kapitalu. Račun (konto) se može prikazati u obliku slova T. rashoda. kapitalu. 5 . Često se. prihodu i rashodu nastaje veliki broj promjena. Na imovini. koriste i drugi izrazi: DUGUJE: ulaz.

razdužiti račun. POTRAŽUJE: rasteretiti račun. 6 . knjižiti izdatak. knjižiti primitak. Jednostrani račun je račun na jednoj strani. a ima slijedeće elemente: 2 Ista poslovna promjena se knjiži na dva računa. t – račun. Svaka poslovna promjena knjiži se tako da sa njom u vezi jedan račun duguje a drugi potražuje. knjižiti izlaz. Za knjiženja na ovim računima koriste se ovi termini: DUGUJE: teretiti račun. 3. jednostrani račun ili račun po pagini. knjižiti ulaz. 2. odobriti račun.2 Oblici računa Postoje četiri oblika računa: 1.- prihod. stepeničasti račun. 4. priznati račun. dvostrani račun ili folio.

a na drugom računu protustavka. te je od njega samo uzet stubac za duguje i potražuje. knjiži se na dva računa. 3 povezuju protustavke. Taj oblik računa nema dva novčana stubca. stubac za kratki opis poslovne promjene. 2. 7 . Ako jedan duguje. gdje jedan duguje a druga potražuje. onda će drugi potraživat. nego samo jedan. Knjiženje na jednom računu zovemo stavka. Dvostrani račun. Knjigovodstvena stavka i protustavka Dakle. T – račun je skraćeni oblik računa po pagini. stubac za duguje i potražuje. paktivne. osim datuma i isprava sadrži dugovnu i potražnu stranu. a-pasivne. Oznake sa 1. stubac za stranu dnevnika.- datum poslovne promjene . stubac za saldo. Stepeničasti račun je račun po pagini. pasivne. prema sadržaju: na aktivne. PODJELA RAČUNA ( najbitnije predavanje!!!! ) Knjigovodstvene račune dijelimo: a. stubac za oznaku isprave.

prema praćenju uspjeha poslovanja: rč rashoda. d. dugovni saldo : dugovna strana veća od potražne. c. Otvaranje računa : otvaranje računa tj unošenje prvog knjiženja na račune redovito se obavlja iz početne bilanse. Kada otvaramo račun prema početnoj bilansi u prvi red stubca opis unosimo riječ saldo ili početno stanje ili Sa. Iz početne bilanse stanje svih pozicija aktive prenosimo kao početna salda na dugovnu stranu odgovarajućih aktivnih računa. Aktivno-pasivni računi : dugovna strana. prema opsegu podataka i mogućnosti rasčlanjivanja na sintetičke i analitičke. Njihova dugovna strana veća je od potražne i oni iskazuju dugovni saldo. prema odnosu na bilansu: rč bilansnih pozicija i rč izvan bilansnih pozicija. 3 Saldo: razlika dugovne i potražne strane. Pri sastavljanju bilanse dugovna se salda aktivnih računa unose kao bilansna pozicija aktive. Saldo je stanje računa tj razlika između zbroja dugovne i potražne strane. Aktivni računi : aktivni su oni računi kojima se u knjigama prati kretanje i stanje imovine (sredstava). a ostale stavke glavnice i obaveza na potražnu stranu odgovarajućih pasivnih računa. e. pasivno-aktivna : potražna strana. 8 . prihoda i finan rezultata.b. odnosno zbroja dugovne i potražne strane. Zaključak : zaključiti knjigovodstveni račun znači utvrditi vrijednost nastalih promjena tokom godine i utvrditi stanje koje je nastalo nakon tih promjena. rč ispravke vrijednosti i prelazni rč.3 Pasivni računi : su oni računi kojima je potražna strana veća od dugovne tj imaju potražni saldo. Računi se redovito zaključuju na kraju poslovne godine ili u trenutku prestanka rada firme. Pasivni računi su računi kapitala i obaveza (kratkoročni krediti). prema samostalnosti iskazivanja podataka: samostalni rč.

broji se dugovna i potražna strana koja nakon knjiženja zaključnog salda moraju biti jednaka. Nakon toga pocrtamo iznose dvjema vodoravnim crtama tzv zaključnim crtama. c. 9 . Račun se pocrta. Svojstvo računa rashoda : da oni uvijek nastankom rashoda duguju. Višak prihoda : prikazuje se kao pozitivan finansijski rezultat ili dobit. Neispisan prostor se poništava kosom isprekidanom crtom koju zovemo koljeno. Na kraju obračunskog razdoblja računi prihoda i rashoda se međusobno izravnavaju pokrićem rashoda iz ostvarenih prihoda. Svojstvo računa prihoda : da oni uvijek prilikom nastanka se knjiže potražno. b. računi finansijskog rezultata (dobitak i gubitak). Uspješni računi su: a. računi rashoda.To se radi tako da se utvrdi saldo tj razlika između zbroja dugovne i potražne strane. Računi pračenja uspjeha poslovanja Računi pomoću kojih pratimo uspjeh poslovanja i utvrđujemo finansijski rezultat zovemo uspješnim računima. računi prihoda. pa se ono prenese na manju stranu kao saldo izravnanja (zaključni saldo).

2. na kome poduzetnik prati sve poslovne promjene vezane za dobavljače. Nakon tog knjiženja računi rashoda i prihoda su izravnani i ne javljaju se u bilansi. sintetičke . 10 . Sintetički račun : je zbirni račun koji daje skupne (zbirne) podatke za pojedine skupine istih ili srodnih sredstava ili izvora sredstava.Višak rashoda nad prihodima kao negativan finansijski rezultat ili gubitak. Sintetički računi su i računi kupaca. Takav račun je npr račun dobavljača. ali iz tog računa se ne mogu znati vrste kupaca tj koliko pojedinačno duguju ali zbirno znamo koliko su kupci dužni. račune dijelimo na: 1. prihoda ili rashoda. analitičke. Računi prema opsegu podataka i mogućnosti rasčlanjivanja Prema ovoj podjeli.

rashoda. samostalni računi. Sintetički račun kupaca rasčlanit ćemo tako da na svakog kupca otvorimo poseban analitički račun. Sve te podatke ne možemo znati iz sintetičkih računa. 3. prijelazni računi. obaveza neovisno o stalnim računima. kupcima itd. 2. Računi prema samostalnosti iskazivanja podataka Prema ovom kriteriju. Analitički računi : su rasčlanjeni računi istoimenog sintetičkog računa tj oni su dio samog sintetičkog računa. Samostalni računi su : 11 . Samostalni računi : nazivamo svaki račun koji samostalno iskazuje podatke o kretanju i stanju imovine prihoda.U poslovanju moramo znati detaljno podatke o dobavljačima. računi ispravke vrijednosti. račune dijelimo na: 1. nego sintetički račun rasčlanjujemo i upravo takve račune pomoću kojim rasčlanjujemo sintetičke račune nazivamo analitičkim računima.

postrojenja. d. c. Na tim se računima knjiženja provode faze knjiženja poslovnih događaja koji prate dvije isprave nastale u određenom razdoblju. oni obično iskazuju tuđa sredstva. troškovi . b. razlika u cijeni robe. ali ispod broja aktive i pasive. Računi prema položaju bilansnih stanja Računi bilansnih pozicija : aktivno – pasivni računi koji prilikom sastavljanja bilanse iskazuju neko stanje. 12 . prihodi od prodaje. blagajna . kupci . postrojenja i opreme) je ustvari akumulirana amortizacija. Računi izvanbilansnih pozicija se unose u bilansu. e.a. b. Prijelazni račun : ovim računima se privremeno knjiže poslovne promjene iz područja novčanog poslovanja (žiroračuni. Računi ispravke vrijednosti ili korekturni računi : su nesamostalni računi jer su njihove vrijednosti vezane za račune čiju vrijednost ispravljamo i svode ih na svarnu vrijednost. blagajne). dobavljači. POSLOVNE KNJIGE 4 Ispravka vrijednosti (nekretnine. sredstva primljena na posudbu i sl. Računi izvanbilansnih pozicija : nisu sastavni dio aktive i pasive. ispravka vrijednosti 4(nekretnine. opreme). Takvi su računi : a.

Poslovne promjene bilježe se vremenskim slijedom jedna ispod druge kako su nastale. ako u početnoj bilansi postoji saldo. dnevnik . a otvaraju se na temelju stanja računa.Poslovne knjige imaju obilježje javne isprave. b. pomoćne. on ima i druge funkcije: 13 . kapitala i obaveza iz početne bilanse. Poslovne knjige se vode za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini. glavna knjiga. bez obzira na to jesul međusobno povezane ili ne. Poduzetnik vodi poslovne knjige koje se sastoje od računovodstvenih računa. Vrste i oblici poslovnih knjiga Sukladno zakonu o računovodstvenom poslovanju knjige se dijele na: a. osnovne b. što je dnevnik hronološka evidencija. U osnovne poslovne knjige spadaju : a. Prema tome. U njima se unose podaci po nastalnim poslovnih promjenama u poduzeću. Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se vremenskim slijedom bilježe poslovne promjene odmah pošto su nastale. dnevnik daje pregled poslovanja o određenom razdoblju. imovine. Početna stanja pomoćnih i osnovnih poslovnih knjiga unose se na temelju stanja istih knjiga iz protekle godine koje su prije toga uskađene popisom (inventurom). Pored ove funkcije dnevnika.

U glavnoj knjizi računi su raspoređeni prema računskom okviru (kontnom planu). Na osnovu dnevnika omogućena je rekonstrukcija proknjiženih stavki ako se knjige unište. knjiženjem pomoću indiga. prihoda te rezultata poslovanja. račun knjiženja. b. c. Na račun glavne knjige knjiže se stanja i promjene svakog dijela imovine. temeljnica. datum. kapitala i obaveza. rashoda.a. ručno ili strojno i upotrebom računara. 2. U glavnoj knjizi i dnevniku knjiže se iste poslovne promjene. zbroj knjiženja u dnevniku dugovne glavne i knjige daje ukupnu dnevnika vrijednost proknjiženih stavki na računu glavne knjige. U dnevniku su zabilježene vremenskim redoslijedom. Dnevnik se vodi u obliku pagine i sadrži ove podatke: 1. Pomoću provedenih knjiženja u dnevniku. Izravnani zbrojevi potražne strane automatski su kontrola provedenih knjiženja. a u glavnoj knjizi razvrstane su prema vrsti imovine. 4. To istodobno knjiženje u te dvije poslovne knjige postiže se kopirnom metodom. Karakteristike glavne knjige 14 . 5. stranicu dnevnika. 3. rashoda. olakšava se postupak traženja knjigovodstvenih grešaka. duguje. prihoda te finansijskog rezultata. glavnice. 6. U praksi se često glavna knjiga zove finansijsko računovodstvo ili zbirni (sintetički) računi. opis poslovne promjene. potražuje. d. obaveza. Glavna knjiga sastoji se od osnovnih računa na kojima se registrira cjelokupno poslovanje poduzeća.

Kako pravimo probnu bilansu? Probnu bilansu sastavićemo tako da zbrojimo promet svakog računa glavne knjige i unesemo ga u bruto bilansu. Osnovna karakteristika bilanse stanja je ravnoteža između imovine (sredstava) s jedne strane. d. u njoj se bilježe sve poslovne promjene . e. 15 . Uobičajeno se kaže da se sredstva imovine nalaze u aktivi. Probna bilansa Knjiženja na računu glavne knjige i dnevnika kontroliramo probnom bilansom. služi se samo novčanim pokazateljima . zbrojit ćemo ukupni dugovni i potražni promet u bruto bilansi. kapitala i obaveza na određeni dan. Nakon toga sastavljamo slado bilansu tako da utvrdimo saldo svakog računa glavne knjige.a. vodi se prema sustavu dvojnog knjigovodstva. 2. i kapitala te obaveza sa druge strane. BILANSA STANJA Bilansa stanja je pregled imovine. obavezno je vode sve tvrtke. c. Aktiva mora biti jednaka pasivi. f. koji moraju biti u smislu ravnoteže jednaki. evidencija je zbirna . njeni podaci služe za izradu finansijskih izvještaja. prometna bilansa ( bruto bilansa) . b. Nakon toga. Probna bilansa sastoji se iz dva dijela : 1. saldo bilansa. a kapital i obaveze u pasivi bilanse.

kapital koji pripada vlasnicima preduzeća . novac. aktivna vremenska razgraničenja ( unaprijed plaćeni troškovi).Struktura bilanse Bilansa se sastoji od dvije strane. b. dugoročne obaveze dugoročne finansijske obaveze . b. dugotrajna imovina nematerijalna. c. Struktura aktive a. ima strogo određenu formu i u toj formi aktiva i pasiva moraju biti : a. d. kratkoročna finansijska sredstva. gubitak iznad visine kapitala Struktura pasive a. e. odgođene porezne obaveze. b. 16 . potraživanje za upisani a neuplaćeni kapital (dogovoreno plaćanje). dugoročna potraživanja. dugoročna rezerviranja. kratkotrajna imovina (tekuća aktiva). dugoročna finansijska sredstva. kratkoročna potraživanja. jedna ispod druge. materijalna. zalihe . jedna pored druge .

17 . završna bilansa : zatvaranje godine . tekući dio dugoročnih finansijskih obaveza. Osnovni model bilanse uspjeha je: a. rashodi . pasivna vremenska razgraničenja .c. sadrži porez na dobit. prihodi – rashodi = dobit prije poreza. c. likvidacijska bilansa : likvidiranost firme . prihodi . RAČUNOVODSTVENI CIKLUSI Računovodstveni ciklusi su strogo utvrđeni postupci. porez na dobit = porezna osnovica * porezna stopa. logički koraci u pripremi i izradi finansijskog izvještaja. e. početna bilansa : početak godine . b. finansijski rezultat. Računovodstveni ciklusi su: 5 B. odnosno. kratkoročne finansijske obaveze . b. gubitak prije poreza Vrste bilanse a.U. e. dobit prije poreza – porez na dobit = neto (čista dobit). tekuće obaveze poreza na dobit d. c. kratkoročne obaveze obaveze prema dobavljačima i druge obaveze . d. sanacijska bilansa : saniranje teškoća. diobena bilansa : podjela firme . BILANSA USPJEHA5 Bilansa uspjeha je pregled prihoda i rashoda i finansijskih rezultata na određeni dan.

4. 01. 221. npr. itd. funkcionalni pristup. izrada prethodnog bilansa stanja i uspjeha . 10 grupa u okviru klase. 13. analiza i kontrola dokumentacije (kontrola : formalna. 00. 1 -> zalihe (gotovi proizvod. . 2 -> novac potraživanja i aktivna vremenska razgraničenja. 222. 2.1. Sintetički račun ima tri znamenke. knjiženje u dnevniku. 11. dok grupu označavamo sa dva broja. 3. nazivu i broju. 18 .. Imamo tri pristupa pri izradi kontnog plana : 1. npr. 10 subanalitičkih računa u okviru analitičkih računa. Klase označavamo sa brojevima od 0 do 9. Analitički konto ima četiri cifre.. 10 analitičkih konta u okviru sintetičkog računa. 02. 111. kombinirani pristup. knjiženje u glavnoj knjizi . 2. bilansni pristup. 0001. . 001.. 5. 6. 3. Klase kontnog plana 0 -> potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital i stalna sredstva. 03. kontiranje ( utvrđivanje konta na koji će se knjižiti). OBRAČUN FINANSIJSKOG REZULTATA – KONTNI PLAN – Kontni plan predstavlja sistemski pregled svih konta po sadržaju. računska. 12. logička). To znači da imamo 10 klasa (razreda).. Glavni princip kod izrade kontnog plana je dekatski princip. 7. 10 sintetičkih konta u okviru grupe. rezervni dijelovi). izrada zaključnog lista (sastoji se od bruto bilanse i saldo bilanse). npr. zaključak knjiženja (zaključivanje računa).

8 -> slobodna ( formiranje konta po firmi). Obračun finansijskog rezultata Sve prihode evidentiramo na grupe od 60 do 63.6 6 Konto broj 700 : obračun finansijskog rezultata. a svi rashodi evidentirani na grupama od 65 – 68 prenose se na dugovnu stranu konta broj 700. 5 -> obaveze (kratkoročne i dugoročne). 6 -> prihodi i rashodi . 19 . 7 -> obračun finansijskog rezultata . klasa broj 7. 9 -> vanbilansna evidencija ( tuđa imovina). Na kraju obračunskog perioda svi prihodi evidentirani na grupama od 60 – 63 prenose se na potražnu stranu konta broj 700. 4 -> kapital i rezerve .3 -> troškovi . a sve rashode evidentiramo od 65 do 68.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful