•

Znak:9012 P

. Izd.njB:

Ini.ALFRED ZIDAN -lnz.BOZIDAR MILOBAR SPOJEVI S TRANZISTORIMA, I. knjig.

X. izdanje

1mB vat:

Izdavafko trgovafko podu:zete TEHNICKA KNJIGA

Zagreb, Juri!iteva 10

Zs izdBvatS:

Inz. Zwnimir Vistrifka

Urednik izdanja:

Mr. ZeljkO Horllilti¢

Lektori:

Zvonko Velja¢i¢ i Josip Zivkovic

Tehnitk i urednik:

Inz. Tomislav Strujic

Tisak:

Birografika, Subotica

Tisak dovrlien:

U OZUJKU 1990.

Tiskano u 2000 primjeraka

@1967. inz. A. Zidan - Int. B. Milobar VU ISBN 86-7059-116-2

ING. ALFRED ZIDAN - ING. B020 MILOBAR

SPOJEVI S TRANZISTORI MA

SHEME ZA SAMOGRADNJU

PRVA KNJIGA DESETO IZDANJE

TEHNICKA KNJIGA ZAGREB

Domaca izdanja ove knjige:

Spojevi s tranzistorima I - Tehnicka knjiga, Zagreb, 1. izdanje 1967., 2. izdanje 1975.,3. izdanje 1976.,4. izdanje 1977., 5. izdanje 1979., 6. izdanje 1981., 7. izdanje 1984.,8. izdanje 1986. i 9. izdanje 1987.

Inozernna izdanja u prijevodu:

Ukiady tranzystorowe dla radioamatorow I - Wydawnictwa Kornunikacji i Lacznosci, Warszawa.

Rddioamaterske pristroje s tranzistonni I - Nakladatelstvo ALF A, Bratislava.

Jbotiu rene KU tpansucropnu ex eMU I - JIbp)f(aBHO Hl)la Ten crso "TeXHHK a ., , C oq)JUI.

Tranzisz torkapcsoldsok A matbroknek I - Muszaki Konyvkiado, Budapest. Rddioamaterske pristroie s tranzistormi I - Nakladatelstvo ALF A, Bratislava, druhe nezmenene vydanie.

Ukfady tranzystorowe d/a radioamatorow 1- Wydawnictwa Kornunikacji i Lacznosci, Warszawa, wydanie drugie poprawione i uzupelnione.

PREDGOVOR DESETOM IZDANJU

Veliki interes koji i dalje vlada za ovu prvu knjigu SPOJEVI S TRANZISTORIMA jak je razlog da se objavi i njeno deseto jugoslavensko izdanje u nepromijenjenom obliku. Prosirivanje teksta nije provedeno zato jer su novi spojevi objavljeni u drugoj knjizi SPOJEVI S TRANZISTORIMA kao i u prvoj i drugoj knjizi SPOJEVI S INTEGRIRANIM SKLOPO VIM A koje su obje vee u prodaji. Priprema se za tisak treca knjiga SPOJEVI S INTEGRIRANIM SKLOPOVIMA, a pise se i treca SPOJEVI S TRANZISTORIMA. U njima ce biti na pretek raznoraznih spojeva s tranzistorima i integriranim sklopovima, kao i uputa za praktican rad s poluvodicima svih vrsta.

U Zagrebu, u oiujku 1990.

Autori

PREDGOVOR IZDAVACA PRVOM IZDANJU

Rijetko [e koji novovjeki izum unio toliku revoluciiu u stanovito podrucie tehnike, kao sto su to ucinili tranzistor i njemu srodni polu~odicki elementi u radio-tehnici i elektronici. Njihova je pojava zahtiievala mijenjanje spojne tehnike, te dovela do konstrukciie razlicitih, posve novih uredaja i naprava, Razvo] poluvodickib elemenata tekao je taka naglo, da ga veCina tehnicara i amatera nisu uspijevali pratiti, "!aroc!to ne na praktickom podrucju, pa se tako dogodilo da ie tehnicare l amatere »starijeg kova« vrijeme naprosto pregazilo i oni su se stoga odlucili da ostanu pri klasicnim' izvedbama i klasiimo] tehnici. Pogatovo se u nas primiena poluvodickin elemenata nije prakticirala paralelno s niihovom pojavom u strucnoj literaturi, jer su s.e oni tamo razmatrali [edina s posve teoretske strane, te su tako i oni malobrojni, koji su se htjeli baviti gradnjama, ostali prepusteni uglavnom sami sebi, odnosno upuceni na dosta oskudrui literaturu s tog podrucia,

5

ugtavnomu strucnim easopisima. V,elik broipojedl'naca nije se opel upuJtao u grad-nje s transistorima naprosto zero sto su. se, ,nepoznavajuci to, bojali pristupiti tom novom, sicumom i· za niih. tajanstve-

nom elementu. .'

Poznav.ajuci nase priiik« u tom pogledu, odlucili smo izdati [edno djelQ-prirutnik" u koiem se sistematski tretira primiena tranzistora na svim mogucim padrucjima. Angatirati SmO dva naSapozna.t.a strucn;aka, A.2idana i B. M'ilobara,liQji se p.,akticki bave poluvodickim elementima, poCev ad njihova postanka unatrag svojih 18 godina, da sastave zbirku shema po koiim bi bilo moguce izraditi sve vrsti tranzlstorskin uredaia, bilo za amaterske, bilo zaproiesionalne svrhe. Taka su svi rezultati gotovo petagodiSnjeg eksperimentiranja, pricemu su .

. prakticki realkirani r4zni ured'aji" sak,upljeni u ovom prirucniku, ~a koji Sf punim pravom mote reci'da [e nastao 11. prakse z,a praksu .. S obzirom na to on znaei izvjesnurijet1cost, [er se cak ni vecina inozemnih izdanja ne mote pohvaliti cinjenicom da su prakticki iskusan! svi spojevi koji se u niima pojavljuju.

Pri- obradi materiie au tori su .zapoceli ad naiiednostavniieg uredaja - de,ektorskog prijemnika.- azallrsil'i 5 kompl'ic.iranzjim UTe· dajima kaol sto SU, na prim;er. el'ektronicke preklopleeza katodne oscilograte iii sklopovi z;a automatsk» korigjranje frekvencije oscitatora u FM prijemnicima. Pri konstrukciiama se iSlo za time da se upotriiebe !to dQstupniii sastavni dijelori. te po moguenosti tranzistori domace proizvodnje. Iako su neki s.PDjevi ipak iskusani s inozemnim tranzistorima ne cini to potdkDce, jer su na kraju knjige navedene sugestii« za .njihollu z,amjenu 5 domaeim tranzistorima,. ukouko se taifvi proizvode.

Da bi knjt'ga hila pristupalna svakome tko ieli izraditi neki Uredaj s tranzistorima,u uvodu su kratko i saieto opisani tranzistori i niihovi osnovni spaievi, kako se to tie bi moralo traiiti u knjigama koje tranzistore rasmatraiu strogo teoretski, sto hi moglo dielovati odboino na stanovit bug inte.resenata. Na kraju l<;njige dane 5U neke korisn» upute ,0 praJcticnom rukovan'ju s ,tTianzistorima.Vjerujema da~ ce: 0\1a1l:1I" VTst knjige naJi CitaQoi prihvatiti isto tako z.dusno, kao Uo ih prihvaeaju svagdje u sviietu; Zelimo im mnogo uspjesnih pokusa i razonode s ureaa;~ma cije :su sheme spoieva opisanel

U Zagrebu, svibnjIJ .196 7.

lzdqvac

6

SADRiAJ

PRVO POGLAVUE: USPOREDBA ELEKTRONKA-TRANZISTOR

Kako funkcionira tranzistor .

Tehnika spajanja tranaistora . . . . . . . . . . . . Karakteristike tranzisrorskih stupnjeva . . . . . . . Radna tocka tranzistora i ternperaturna stabilizacija

Komplementarni tranzisrori . . , .

Vrste traruistora

Os'ta]j poluvodici ..

Jntegrir~ni sklopov]

DRUGO POGLA VUE: PRIJEMNI.CI

Detektor s NF pojacalorn .

Jednostavni prijem.nik .,.....

Jednostavnl prijemnik s komplementarnlm tranzistarima Audion s reakcijom . . . . . . . . . . . .

Prijemnici bez baterija .. . . . . . , . . Supcrrcakcijski prijemnik za KV podrucje

Prijemnik za kratke ili ultrakratke valove .. Superreakcijskt prijemnik za ultrakratke valove

Jednostavni refleksm prijemnik !( I) .

Jednostavni refleksm prijernnlk (II) .

Refleksni audion s NF pojacalom .. , .

SamooscilirajuCi ulazni stupanj za srednji val SamooscilirajuCi ulazni stupanj za kratki val UKV tjuner za Irekvenciju ad 80 do U)O MHz UHF konverter Z:l televizore

U]azni stupanj - p.tvo MF poiataJ'o . z~ AM/PM 'p~jj~~nik'

Medufrekventno pojacalo i demodulator za 455 kHz .

Meduf.re.kventno pojacalo za 10,7 MHz .".: ... ,.,. Kornbinirano MF poiacato m. 455 kHz/IO.7 MHz . . .. . " . . AM/FM medufrekventno pojaealu s keramickirn MF filtrom .. Medufrekventni stupaa] s keramickim filtrom i demodulatorski

stupanj , .

15 24 27 28 31 32 34 37

47 48 49 49 51 53 54 55 56 57 59 60 61 63 M 67 68 72 74 75

76

7

Ratio-detektor

Fazni diskrlminator Stereodekoder (I) Stereodekoder (II) . Indikator stereoprijema

"

TRECE POGLA:VUE :NISKOFREKVENTNAPOJACAlA

Jednostavna NF pojaeala za slusalice ... Dvostepeno NF pojacalo za slusallce " . Niskofrekventno pojacalo snage 250mW '.

Niskofrekventna pojaeala snage uklasi A. . "

NF pojacalo 2 •.• 3 W ......,..... "

NF pojacalo snage 1 W bez izlaznog transfonnatora (I)

NF pojacalo snage 0,2/0,5 W bez izlaznog transfonnatora (II) NF pojacala s komplementamlm izlaznlm stupnjem

Pojacalo Hi·Fi 15 W . . . . . . . . . , . . . . . . ,

NF pojacalo s integriranim sklopom . .

NF pretpojacalo s dva ulaza .. '.' .

NF.pretpojacalo s dva ulaza i regulacijom boje tona u izvedbi

s integriranim sklopom .. , .

NF pojacalo sa FE·tranzistorom .

(,:ETVRTO POGLAVUE: MJERNI UREBAJI

Tranzistorski voItmetri ...,......

Tranzistotski voItmetar s jednim tranzistorom Tranzistorski voltmetar s dva tranzistora (I) Tranzistorski volt me tar s dva tranzistora (II) j,edilOsta:vnielektronski vohmetar sa FE·tranzistorom TrC'lIlZistorski ornometar

RC·mjerni most . . . . . . . ..

Signal-generator .

UKV signal-generator . , . . . ,

Sljedilo signala i signal-injektor . .

Slgnal-injektor s jednim tranzistorom . Signa1-injektor s dva tranzistora

Ispitivalo s tinjallcom .

Schmittov okidac (Schmitt-trigger)

Schmittov okidae za vise napone . . . . . . . .

. Sch.mittov okidac za uredaje za mjerenje brzine vrtnje Elektronicka preklopka za oscilografe (I)

Elektronlcka preklopka zaoscllografe (II')

lednostavni TV signal-generator .....

8

n 78 79 81 83

85 86 87 88 90 92 94 95 96,

98 99

100 100

103 104 105 ]05 106 107 108 109 111 112 113 US 116 117 120 120 122 123 125

Generator suma s diodom .

Elektronicki voltmetar s MOSFETOM Regenerator s integriranim sklopom

PETO POGLAVUE: OSCILATORI

Ni.skofrekventni LCosciJator ,,' . . . . Multivibrator skomplementarnim tranzlsterima RCoscilatori za tonsku modulaciju

Generatori p:ravokutnih napona Generator pilastog napona (I) Generator pilastog napona (II)

Linearizacij.a pilastog napona .

Kvarcni oscilator "....

Kvarcni oscilator u Pierceovom spoju .

Kvarcni oscilator za standardnu frekvenciju od 100kHz (I) Kvarcni oscilator za standardnu frekvenciju od 100 kHz (Il)

Generator baidarnih frekvencija od 100, 10 i 1 kHz , .

OsciIator s keramiekirn filtrom . . . . . , , . . . . , " .

.'

SESTO POGLAVUE: KV IUKV UR.EDAlI ZA AMATERE Superreakcijski prijernnik za 144 MHz

BFO-oscilator . .,' . . . ' , , . .

BFO-oscilator s kapacitetnom diodnrn

Q-multiplikator .,',.....'.

CW filtar . . . . . "" . . . . . , ,

CW-monitor .... " ..... ,' . .

Tonski oscilatori za ucenje Morseovih znakova Elektronicko tipkalo .

Apsorpcijski valomjer

Tranzistnrskt dip-meta~

SEDMOPOGLAVLJE: AMATER.SKA ELEKTRONIKA Vremenska sklopka , , ., . . . . .

Osjetilo vlage . . . . . . . . . . .

Osjetilo za dojavu prekida

Univerzalna eksperimentalna kutija

Akusticki rele j '" ,. . . . . . .' .

Elektronicki i.migavac , ., , . . " , . ,. "" .'

Elektronicko blijeskalo sa tranzistorskim pretvaracern s automa-

tikom .".......,.......,....""

Tranzistorska automatika za naknadnu ugradnju uelektronicke

blijeskalice ,........"..., .. ,. . . .

U1 128 130

131 132 133 135 136 136 137 ]39 139 140 141 142 144

145 146 147 1.48 151 151 152 154 156 158

161 &62 163 164 166 161

169 171

9

Geiger-Mtillerov indikator . . , , , . . . Elektronicka glazbala , . . . . , . . . . Tremolo-uredaj za elektronicka glazbala Izoblicilo zvuka . , . . . . . . . . . . . Dodatak Vaa-Vaa elektricnirn gitararna . Elektronicko ritmicko glazbalo . . . . . .

_ Komuniciranje pomocu infracrvenih zraka . . . . . . . .. .

Uredaj za rnjerenje brzine vrtnje benzinskog motora (elektroni-

cki tahometar) .

Spoj za udvostrucenje frekvencije

Impulsni relej .

Sklop za identifikaciju polariteta .

Temperaturni relej . ..

Uredaj za povremeno ukljucivanje brisaca stakla na automobl-

lima .

Regulacija brzine i smjera vrtnje motora za modele elektricnih

zeljeznica .

Modulatori svjetla za dobivanje svjetlosnih efekata .

Prikaz prirnjene LED-displeja u uredaju za generiranje loto-

-brojeva .

OSMO POCLA VUE: SPOJEVI S RAZNIM POLUVODI(:KIM ELEMENTIMA

Automatsko korigiran]e frekvencije oscilatora s kapacitetnom

diodorn . .. ,

Fotorelej s fotodiodom . . . . . . . . . . . . . . OsjetJjivi fotorelej sa fotodiodom '. . . . . . . . .

Oscilatori s tunelskom diodom .

Multivibrator s tunelskom dlodom i tranzistorom

, lednostavni fotorelej s fototranzistororn .....

Fotorelej s fototranzistorom i stupnjern za pojacanje Schmittov okidac s fototranzistorom . . . .

Spojevi s UJ-tranzistorima .

Spojevi s tiristorima .

Regulacija brzine vrtnje elektricnih busilica

Regulator svjetloce Zarulja .

Uredaj za ukljucivanje osjetljivih trosila Intervalni brisac automobilskih stakala Vrernenska sklopka s MOSFETOM . . .

DEVETO POCLAVUE: TEHNIKA NAP~ANJA STRUJOM Niskonaponski ispravljaei s tranzistororn urnjesto prigusnice Niskonaponski ispravljac stabiliziran tranzistororn i Z-diodom Niskonaponski ispravljac stabiliziran tranzistorom . . . . . .

10

173 175 175 177 178 179 180

182 184 185 186 187

188 190 191

194

201 202 203 204 207 208 209 210 211 213 217 219 220 222 223

225 228 230

stablizirani izvor napajanja s nekoUko flksnih vrijednosti napona , .

Stabilizirani ispravljal! s reguUranjem izlaznog napona .. , . , .

Spoj za ograni¢enje struje ..... - , •...... - , , • , ... - .. , . , .. Elektronitki osigural! ....,.........,.........,... - . . .

Spojevi za konstantne struje . . . . . . . - , • . . . . . , •.

Tranzistorski pretvarat za izmjenic!ni napon 220 V -50 Hz-50 W (I) .

Tranzistorski pretvara¢ za izmjenic!ni napon 220 V-50 Hz (II) .

Pretvarat za pogon brijacih aparata iz akumulatora - , .

Pretvarac za 75 V , . . . . . . . . . . . . . . . . , .•.....

Pretvarae za visoki napon od 500 V . . . . . . . . . .. - , : .. ,

Stabilizirani ispravljac! za dobivanje sirnetricnih napona za operaciona

pojata1a .

DESETO POGLA VUE: ISPlTIV ANJE TRANZISTORA I DRUGIH

POLUVODICKIH ELEMENAT A

Brzo provjeravanje ispravnosti tranzistora .: ,., .

PrOYjeravanje ispravnosti tra~istora u ~redaJlma , .

Mjerenje polatanja za istOSfflJernu struju , . , - .. ,

Sum tranzistora . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . • . . . . • . , • , . . . .

Preostale struje tranzistora . . . . . . . . . , , . . . . .. - . , • . . . . . . . ,

Statlcko ispitivanje tranzistora .. " ~ .. , . , ..... , • , ...

Uredaj za staticko-ispitivanje (I) , - , .. , - ..

Ure4aj za staneko ispitivanje (II) , , ..

.Jednostavni uredaj za staticko ispitivanje tranzistora , .

Dinamieko ispitivanje tranzistora , , - . , • ,

Ureda] za dinamicko ispitivanje (I) , , , , .

Uredaj za dmamickc ispitivanje (11) : .....•

Poboljianje oc!itavanja na skali , , ,.' .

Jednostavni uredaj za dinamicko ispitivanje tranzistora .

lspitivaoje dioda ' ,

Drzo provjeravanje ispravnosti dioda , I ••

Brzo provjeravanje ispravnosti tiristora .

Ispitivalo za dinamicku provjeru tranzistora .

Ispitivalo FE-lranzistora , .

lspitivanjc prohojnog napona dioda .

JEDANAESTO POGLAVUE: POSTUPAK PIt. RADU S

TRANZISTORIMA

Lemlje njc . . ~. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Prcvisoki nuponi i prejake strujc .

232 233 234 235 237 241 242 244 246 247

249

251 253 255 258 258 259 259 260 262 263 263 265 266 267 268 271 272 273 274 275

277 282

11

Priprernanje tranzistora i dioda za ulemljivanje u spojeve 283

Oz x " d

na ... avanJe IZVO a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 283

Zastita tranzistora od previsoke temperature za vrijeme pogona . . . .. 284 Postupak pri radu s MOSFE-tranzistorima . . . . . . . . . . . . . . . . .. 287 Zastita tranzistora od prenapona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 289

DVANAESTO POGLAVUE: IZRADA STAMPANIH PWCA

U AMA TERSKOJ PRAKSI

Materijal za stampane ploce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Gotove stampane ploce .

Prenosenje predloska montaine sheme na bakami sloj . . . . . . . .

Jetkanje ploca kasiranih bakrorn .

Foto-postupak ::::::::

Izrad a starnpanih spojeva postu pkom "CIRCUIT - STIK" '" .

Busenje ~ampanih plocica .

Lemljenje na stampanim vodovirna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

TRINAESTO POGLAVLJE: RAZNI SPOJEVI

S POLUVODICKIM ELEMENTIMA

Sirena s UJ-tranzistorom ..

Korekcijsko pretpojacalo za ~~~~io~' : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :

Akusticka indikacija rada imigavaca na automobilima .

Kontrola napona programiranim UJ -tranzistorom .

Rel~sacijski oscilator sa PUT -om .

Zmigavac sa PUT - om i tiristorom .

Pulzirajuca STOP-SVJETLA na auto~~b'ili~~ : : : : : : : : : : : : : : : :

Regulacija napona ispravljackog rnosta .

Rezervno napajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vrernenski usporena regulacija rasvjete .

Aktiviranje trijaka preko optoelektronickog veznog elementa . _ .

Praktican izvor konstantne struje .......................•. Aktiviranje releja preko optcelektronickih veznih elemenata

Dobivanje pravokutnog napona frekvencije 100Hz : : : : : : :

Povecanje ulaznog otpora tranzistorskih sklopova . . . . . . . . . . . . . .

Simetricni izlazni stupanj ...•............ _ _ .

CETRNAESTO POGLAVLJE: PRIJEDLOZI ZA ZAMJENU NEKIH POLUVODICKIH ELEMENATA .

.. • + l' • • '" -to • ... • • ... • • • • • ~ • • '"

12

291 292 293 295 297 301 301 301

303 304 304 305 307 307 308 310 311 312 313 314 315 316 317 318

321

Usporedba elektronka-tranzistor

Tranzistor Je jedan od rijetkih izuma koji je vee nekoliko godina po svom otkricu dozivio sveopcu uspjesnu primjenu. Njegov se rad zasniva na poluvodicima koji su vee odavna poznati i s obzirom na radove koji su ranije vrseni, do konstrukcije tranzistora zapravo je trebalo doci mnogo prije. Na tome, da se s kristalima postignu pojaeanja struja i napona radilo se desecima godina i mnogi su bili vee jako blizu rjesenja, no kao stvarni datum rodenja poluvodickog elementa za pojacavanje prihvacen je lipanj 1948. godine." Tada su naime ucenjaci iz Bell Telephone Laboratories obavijestili javnost da je pronaden poluvodicki element nazvan t ran z i s tor, koji obavlja sve funkcije normalne troelektrodne elektronke-triode. Taj prvi tzv, tockasti tranzistor iii tranzistor sa siljkom nije se mnogo razlikovao od kristalnih dioda i urnjesto jednog siljka ubodenog u kristal imao je dva, Ispoljavao je gotovo vise mana negoli dobrih strana, a tek je tzv. slojni tranzistor, konstruiran godinu dana kasnije, pokazao niz prednosti koje i danasnji tranzistori irnaju nasuprot elektronki. Tocno uzevsi, neke mane tranzistora nisu ni danas uklonjene, tako da jos uvijek postoji razgranicenje preteznog podrucja upotrebe tranzistora i elektronki. Tranzistor je elektronke potisnuo s mnogih podrucja, no ipak ih sa nekih, prerna sadasnjoj situaciji, nece tako bILO potisnuti. Danas, na primjer, bez tranzistora, ne mozemo zamisliti neki novokonstruiran prijenosni radio-prijemnik na baterije, ali isto tako niti jaki radio-difuzni odasiljac opremljen tranzistorima, jer jos nema tranzistora koji bi mogao zarnijeniti odasiljacku elektronku snage nekoliko stotina kilovata .. Kao prednost tranzistora nasuprot elektronkama mogli bismo nabrojiti: male dimenzije, jednostavna konstrukcija, mali vlastiti sumovi, velika otpornost na neke mehanicke utjecaje, nije ga potrebno Zariti, visoka trajnost, male smetnje zbog utjecaja magnetskih polja, rnalen pogonski napon, nema mikrofonije i konacno, velika korisnost zbog toga sto nije potrebna energija za iarenje.

• Vldi (Hanak A. 21dana: Tranzlstor - kr1stalna trioda u .Elektrotehni~aru. 194914, str. 82 ..• 116. (Op. Izdavafa).

13

No tranzistori imaju i mane, medu koje spadaju: velika ovisnost ~ tem~eraturi, veli~e tolerancije podataka medu primjercima istog trpa, mza~ pogonski ~apo~ sto pri tranzistorima velike snage kadgod s~eta, osim kod nekih rijetkih specijalnih tipova, nema mogucnosti visestrukog upravljanja, na nosioce naboja ne moze se kod normalnih j~~edbi tranzistora utjecati vanjskim elektricnim ili magnetskim po- 1JIma.

Osvrnut cemo se podrobnije najprije na njihove dobre strane, Moze se ,r~d da je u p~avcu srnanjenja njihovih dimenzija postignut pozelJm rnaksimurn jer danas vee ima tranzistora koji se jedva vide pros tim okom .. Medutim smanjenju dimenzija elektronki iz mnogih je raz~oga postavljena granica - najnovije elektronke jos su uvijek nekoliko puta vece od normalnog tranzistora. Na primjer, odnos volumena balona najcesce upotrebljavane elektronke za NF pojacanje (ECC 81) i kucista tranzistora za NF pojacanje norrnalne velicine (AC 550) iznosi otprilike 1 : 85.

Zbog jednostavne konstrukcije rnoguca je jeftina rnasovna proizvodnja tranzistora, a trajnost (zivotna dob) im je neuporedivo veca nego elekt:~)flki, 5 to, je d~bri.m .dijelorn zasluga njihove konstrukcije, jer se u njuna struje dobivaju lZ osnova drugacijim nacinorn nego u elektronkama, Od pojave tranzistora pa do danas proteklo [e premalo ~~en~ da bi se mogla dati definitivna ocjena prosjecne trajnosti, no rnisljenja smo da se podatak 0 prosjecnoj trajnosti u rasponu od 50000 do 100 000 neprekidnih pogonskih sati moze smatrati realnirn, Nadalje, suprotno onome sto vecina vjeruje sumovi u (dobrim) tranzistorima rnanji su nego u eIektronkama prvenstveno zahvaljujuci cinjenici da u tranzistoru nema dijelova s visokom pogonskom temperaturom kao sto je, na primjer. katoda u elektronkarna. lako tranzistor nije izraziti element otporan na mehanicke udarce (shok.l?roof), ipa~ i prosjecni tipovi mogu uspjesno izdrzati centrifugalnu s~lu, ubrzanje i slicne utjecaje u mjeri pri kojoj bi podlegao elektrodni slste1!l svake elektronke. Zahvaljujuci njihovim malim dimenzijama, tranzistore prikladne konstrukcije maze se upotrebljavati na frekvencijama visirn nego sto podnose elektronke nonnalne izvedbe. Elektronke koje bi bile pogodne za rad na vrlo visokirn frekvencijama morale bi biti vrIo male, no to smanjenje irna granice koje postavlja pogonski napon, S obzirorn na svoju konstrukciju tranzistor moze raditi i s pogonskim naponima rnanjirn od jednoga volta, dok do sada u praksi najnizi upotrebljeni pogonski napon elektronki iznosi 6 V i to onih specijalne konstrukcije. Usporedimo li utrosak snage tranzistora i elektronki pri pogonskom naponu od 6 V, ustanovit cemo da tranzistor ima mnogo vecu korisnost (stupanj djelovanja) jer obavlja isti rad kao eiektronka, a ne trosi snagu za zarenje. Za prirnjer navodimo da specijaln~ dvostruka dioda-pentoda EBF 83 pri anodnorn naponu od 6,3 V trosi snagu od 0,02 W, dok je za zagrijavanje katode potrebna snaga od

14

2 W, dakle 100 puta veca, Naravno da je korisnost ovakve elektronke vrlo mala, sto je narocito nepovoljno pri napajanju iz baterija.

Uzgred receno, u konstrukcijama s tranzistorima nema efekta rnikrofonije niti utjecaja vanjskih magnetskih polja, zapravo ti utjecaji nisu veci od utjecaja koji takva polja imaju na ostale (pasivne) elemente nekog uredaja.

A sada jos nekoliko rije~i 0 losim stranama tranzistora, koje su zapravo sarno uvjetno lose, jer se neke prikladnim rnjerarna mogu ukloniti, Najveca mana tranzistora - osjetljivost na prornjene temperature - moze se umanjiti iii cak posve ukloniti posebnim rnjerama koje nazivamo terrnickom stabilizacijorn. Slicno vrijedi i za upotrebu tranzistora <:ij1 se podaci od primjerka do primjerka istog tipa jako razlikuju (velike tolerancije). Sklopovi se posebnim zahvatima (negativna reakcija) mogu izvesti tako da se pri zamjeni takvih tranzistora pogonske prilike stabiliziraju autornatski. Niski pogonski rtapon tranzistora, koji mu je velika prednost, nekad mu je i mana, na prirnjer onda ako su potrebne vrlo velike snage, recimo od nekoliko kilovata. Uz nizak pogonski napon struje tada poprimaju goleme iznose, sto uzrokuje razne poteskoce, I tu valja sacekati daJjnji razvoj, jer danas su vee poznan tranzistori normalne izvedbe pogonskog napona od 350 V, a izradeni su i laboratorijski prirnjerci tranzistora za pogonski napon od 1000 volti i struje od nekoliko stotina ampera. Narocito perspektivni su u tom pravcu silicijski tranzistori, koji osirn toga podnose jos i priblizno dvostruko vise temperature od gennanijevih tranzistora. ViSestruka upravljanja poput onih u elektronkama s vise resetki mogu se postici specijalnirn poluvodickim elementima kakvi su, na prirnjer tranzistorske tetrode i slicni, no oni se u praksu nisu narocito probili, Isto za sada vrijedi i za upravljanje s vanjskim elektricnim poijirna, dok su u pogledu upravljanja s magnetskim poljima vee postignuti znacajni rezultati (Hallov generator, magnetootpomik, magneto. dioda, magnetotranzistor).

KAKO FUNKCIONIRA TRANZISTOR

. Nije zamisljeno da se u ovoj knjizi obraduje teorija rada i funkcioniranja tranzistora, pretpostavlja se da citaoci vee nesto 0 tome znadu p~ bismo ih zato sarno ukratko podsjetili na najbitnije i najvaznije:

Ujedno cemo spomenuti neke terrnine (nazive) koji se cesto pojavljuju u vezi s poluvodickim sastavnim elementima.

., ~~d":c~.c!a se tranzistori izraduju pretezno od elemenata: gerrnamja ill silicija, razrnatrat cerno jednoga od njih, na primjer germanij. ~o uzmemo komadic (kockicu) kemijski cistog germanija i prikljucirno ga na napon, ustanovit cemo da kroz njega prolazi sarno ne-

15

Zflatn<j. struja, seo i nije cudno.~ jercisti germani] spada medu [o~e elektricne Yodice. Vodljivost germanija maze se medutim izvanredno povecati ako mu se dodaju neznatne primjese nekih odredenih elemenata. Dodamo Ii germaniju aluminij, galij, indij ill bar, dakle trovaIentne elemente, dobit cemo germanijev poluvodic takozvanog Pvtipa, jer mu rnanjkaju elektroni, Na mjestima gdj:e bi se oni inaee trebali nalaziti nalaze se sada ., .~. UI p l.j i n e« koje nazivamo ide.f e k t n i m e I e k t ron i m a. jer imaju naboj [ednak naboju elektrona ali suprotna piedznaka; ~upljine su dille pozitivne, Ovi trovalentni materijali, kojima u odnosu na germanij (koji je cetverovalentan) manjkaju elektroni, nazivaju se a k c ep t o r i iii p r Im a o c i, jer mogu primati elektrone, Ako pak cistom germaniju doclamo primjese antimona, arsena ill fosfora, dakIepeterovalentneelemente, vodljivost ce mu se tao koder povecati, ali kako povecaaje vod1jivosti uzrokuje vi~ak elektrona pridodanih elementu, dabit cemo germanijev poluvcdic tzv. N·tipa. Radi viska elektrona koje daju, ove peterovalentne elemente za primjesu nazivamo don 0 rim a (donatorima) ill d a v it 0 c i m a. U poluvodieima N-tipa vodljivost se dakle postize elektronima, pa su oni prema tome ve tiD'S k i (majoritetni) nosioci naboja, za razliku od m a n] ins k i h (minoritetnih) ltoji suovdje ~up~jine. U poluvodicima P'-tipa. manjinski nosiccinaboja su elektroni, Dodavanje primjesa u kemijsti il:iste krlstale nazivljemo dot ira D j e.

-. fllkfrDlli

o-$upljine

-O$upljiM .- Elektroni

51. 1-1. Struja u propusnorn smieru

St. 1-2. Struja u zapornom smjeru

.AIm sastavimo dvije kockice poluvodickog gennanija razlicitog tipa (P i N), a njihove slobodne vanjske plebe spojimo preko prikladnIh elektroda na izvor napona, utvrdit cemo interesantnu pojavu: Ako pozitivni pol izvora .struje spojimo na P~ermanij" a negativni pol na N~germanij, u krugu ce potec] relativno velika struja (s1]u 1·1), a naprotiv vrlo mala aim zamijenimo polaritetprikIjutenog napona '€sl.l-2},

16

U prvom slucaju veli~u struju .~obiv,am.o .zbog toga: ~to su .~e na tzv .. P-N prijelazu (PN·sloJu) sakupili slobodni elekrroni 1 ~upl.lme u oba kornadica gennanija, pa jeotpor prijelaza vrlo malen i to omogucuje jaku struju .. Na tom prijelazu spajaju se ~upljine i elektroni, a ta se pojava naziva r e k 0 m bin a c i j a. To je dakle ponovno. sjedinjenje elektrona s defektnim elektronom. Pri svakoj rekombinaciji s lijevog kr.aja p.germanija ulazi u poaitivnrvod, dakle i u bateriju, pojedan el.ektron. ,Pa tako. Istovremeno nastaje nova .5upljina koja putuje prema N-poluvodicu. Tako se zapravo i. putovanje ~upIjina unutar samog poluvodica u vanjskorn krugu manifest ira kao tok elektrona, dakle kao elektricna struja.

Medutim istovremeno i jedan elektron izlazi iz izvora struje te spojnim vodom dolazi do N-germanij1a,k:.ro.z koji se krece do PN prijelaza,

U drugome slucaju, tj. pri prornjeni polariteta napona, $upIjine i elektroni sakupljaju se prema vanjskim plohama pa. je etpor PN-pri· jelaza velik i prema tome struja jedva da postoji. Smjer u kojem se

St. 1-3, IspravUac!w djelovanje poluvodica

dobiva jaka struja nazivamo pro pus n i smje:r poIuvodi~kog elementa, a. smjer u koiem ne tece struja n e pr op usn i iii zap 0 r n i smjer, Mala struja koja se pojavljuje kad je poluvodieklelement zaporan naziva se zap 0 rna s t r u j a. Opisana kombinacija dvaju poluvodica razlicitog tipa poznata je pod nazivom poluvodicka slojna dioda. Kao osnovni materijaI moze se umjesto germanija upotrijeblti i sflicij, koji u odnosu na germanij ima "neke prednosti,

Napominjemo da smo zlJog jednostavnostf u poluvodiekim kockicama shematslti ucrtali sarno nosioce naboja - ~upljine i elektrone u obliku kru!iea i tockica, Zapravo, oko njih bi jo~ trebalo ucrtati pozitivne i negativne atome, dakle ione, no kako ani za ova razjasnjavanja nisu znaeajni, izostavljenl su,

Buduci da poluvoditka dioda S obzirorn na prikljucene napone djeluje kao elektricki:, ventjl, ona. ce prigodom. priklj.utivanja izmje-

2 2:idan-Milobar: Spojevi' s tranzfstorima 1

17

nicnog napona djelovati kao ispravljac, pa cerno na opteretnom otporu (trosilu ) dobiti ispravljen napon (slika 1-3). U pozitivnoj polupcriodi dobiva se re!ativno velika struja, a u ncgativnoj neznatna, prakticki zanemariva struja. To je i [edina razlika u radu poluvodicke diode i elektronke, u kojoj zaporna struja ne postoji,

Toliko 0 poluvodickim diodama pornocu kojih smo saznali nesto o tome sto se desava unutar poluvodica, Upoznali smo se i s nekim terminima s tog podrucja, a sve cerno to sada iskcristiti za proucavanje nacinarada tranzistora.

Emilr C

SL 1-4. Prikaz principijclhe konstrukciie Pl\iP-tranzislora (lijcvo) I njegova sirnbola (desno]

NPN- TRANZISTOR

Emilr

&ua

KoMI(Jf'

51. 1-5. Prikaz pr incipijclne kunst rukcije NP"-lr~n7.istara (Iijevo) i njegova sirnbola (dcsno)

Tranzistor nastaje tako da se uzmu dvije kock ice Pvpoluvodica. a izrnedu njih stavi poluvodic Nvtipa. Prema kornbinaciji poluvodica tranzistor dobiva poblizi naziv, pa bi ovo bio PNP-tranzistor (stika 1-4)_ Tranzistor je dakle poluvodicki element sa tri elektrode, od kojih svaka ima svoj nazi". Prva se naziva em i t e r, a oznacava sa E, druga je baza (B), a treca kolektor (C). Sirnbol koji se za takav

It

PNP-tranzistor upotrebljava u shemama spojeva prikazan je na slid 1-4 desno. Medutim tranzistor mozemo sastaviti i obrnuto, da izrnedu dva poluvodica N-tipa umetnemo poluvodic P-tipa, prema slid 1·5, pa tada sirnbol izgleda nesto drugacije, Buduci da u oba tranzistora van]- • ski puluvodici sa srednjima sacinjavaju ranije opisane poluvodicke diode, mozemo ovakvu kornbinaciju, gledanu sa stanovista poluvodickih dioda koje tvore pojedine dionice, simbolicki nacrtati onako kako je prikazano na slid 1~ i to lijevo za PNP-tranzistor, a desno za NPN-

PIIP-troflzirtor

mm

E 8 C E 8 C

PNP- traraisto»

NPN-I~Qnzislor

rrl rn

e

8

C

B

c

e

SI. 1-6. Diodne dionice PNP·tranzistora (Iijevo) i NPN-tranzistora (desno)

-tranzistor, Konstruktivno, to za oba tipa izgleda priblizno onako kako je prikazano na slici 1-7. Mjerimo li otpore simbolicki prikazanih dionica tranzistora na slid 1~ na prirnjer omometrom, ustanovit cerno da izmedu E i B, te izmedu B i C zaista postoji velik otpor iii malen

EI1fTEA' to

KOUKTIJR(C)

SI. 1-7. Principijelna konstrukcija slojnog Iranzistora

otpor, sto ovisi 0 polaritetu prikljucenog napona. Medutim izmedu c: i E uvijek cemo izrnjeriti velik otpor, jer su tu dvije suprotno spojene diode, bez obzira na polaritet prikljucenog napona i tip tranzistora, Ovo saznanje daje doduse osnovu za provjeravanje ispravnosti

It

tranzistora (vidi str. 252), ali 0 samom nacinu njegova rada nista ne kazuje, pa cemo to zbog toga razmotriti drugacije, u prvom redu eksperimentalno.

Uzmimo za primjer PNP tranzistor prema slid 1-8 .. Ako izmedu njegovog emitera i baze spojimo izvor struje III propusnom smjeru,

51. 1--$. Propusna je struja dlenice emiter-baza velika

51.1-9. Zapoma je struja dionlce baza-kolektor mala'

debit cemo relativno veliku struju koju ce pokazivati instrument 11. Prikljucimo Ii prema slici 1-9 izmedu baze i koiektora izvor napoaa veceg iznosa, ali u zapornorn smjeru, instrument nece pokazivati I1ikakvu, orl.nosno sam? vrl~ malu struju. Isto je ako oba izvora napona spojemo izrnedu emttera 1 kolektora (slika 1-10), jer je to za dionicu baz~.kolektor i opet zapo~i smjer. Rezultati svih triju pokusa logieni SU, jer su u skladu sa .svime sto smo rekli u vezi s poluvodickim dio-

/1

S1. 1-'10. Struja izrnedq emitera i kolektora mala je ako haza nije nigdjepriklj.ulena

dama, te propusnim i zapornirn srnjerom. Metlutim iznenadenje dolazi (;mda ako se koabinaeija prema slici 1-10 nadopuni spojnim vodom od baze na izvor struje, u kojl cemo zbog kontrole takoder uk Ij:uciti

20

I .

instrument T3 (slika 1·11'). Kad bismo zaista imali spoj od obicnih dioda kao na slici 1-6 lijevo, tada bismo ovim spojnim vodorn zatvorili krug lijeve diode pa bi instrumenri 11 i 13 pokazivall istu struju, tj. propusnu struju Iijeve- diode E-B, dok bi 12 pokazivao same zanemarivo maIu zapornn struju diode B-C. Cinjenica je medutim da pri tranzistoru prik~juCivanjem voda baze na izvor struje ne pokazuju iste lznose instrumenti l1 i 13, vee instrumenti I1 i 12. dok B pokazuje jednu vrlo malu struju .. Takozvanim tranzistorskirn efektem 'Velika struja iz dionice EB prenijera je u dionicu Be; dakle iz kruga malog otpora u krug velikog otpora, pa je zbog toga poluvodieki element i dobio takav naziv. Tranzistor je naime kratica ad engleskih rijeci transfer resistor, a znace prijenos otpora. Buduci da u krugovima malog i velikog otpora teku jednake struje znac! da ce, ako ukljucimo prikladne radne otpore, promjene struje uz pornoc rnalih napona u krugu E-B davati u krugu B-C na vecim radnim otporima vece prornjene napona, dobiva se dakle pojacanje napona, a time i snage.

51. 1-n. Kod prikljucene baze dodobiva se u odnosu na spoj prema sl. 1-'10 velika struja u krugu emitera i krugu kolektora

Medutirn iz. toga se ne vidi sro se zapravo zbiva u uDutra~nj()sti tranzistora i kako dQlazi do tranzistorskog efekta, To su dosta slozenil ~~oce~i. no rni cerno ih ovdje opisati na pojednostavljennaein. PrikljuC1~anJen:t napona na PNP-tranzi.stor prerna slid 1-11, koji smo ponovno prikazali na slid 1-12, dolazi u skladu s tumacenjima prema shci H d? put~vanja supljina i to u srnjeru slijeva nadesno. Komad P-germaruja koji sa Nsgermanijem sacinjava propusnu diodu ernitira u N-zonu supljine, pa mu otuda i naziv emiter. Medutim za ubacivanje nosioca naboja n drugu poluvodicku ZODU osim naziva ernitiranje, upotrebljava se i naziv in j i c ira n j e. Baza je u tranzistoru slabo dotirana, 5tO znaci da ima vrlo malo slobodnih elektrona, pa tako nastaje relativno ~laba rekombinacija 5uplj.ina s elektronima. Buduci da je rekombinacijorn izgubljen izvjestan broj elekt:rona oni se nadomjestavaju iz baterije Bl, pa iz nje u bazu tece mala struja elektrona, Sl.oj bazeiz.vodi se vrlo tanak (svega desetak mikrona) i zato dolazi do difundilranja (prodi-

21

II

"

"

:, ~~r

_, (f7m;4 I

T c

C1 <>---111-' -.-...=:f--r

ULAZ

U/.Al

uur

fl1

r-+----r---"_-- -l(, ,'_ __ .........,j;.....y

IlV(JtNtK

~

"

~ttt

SI. 1-36. Nekoliko tipicnih triaca i tirislora

35"

or
,02 Q ".
1
~

'"
....
, ::z
VI
it
0
'~
.... .,

~
l~ c
~.
'"
S
"
"'
0
"2
...
f
';
t:
Qi~ ;:>

N
1
(ij 41

.::r/'.,. 1""'~

,OIL [6

~~

,-;:"~I

-~'I ji4-q

.J

-,.@

Ako. ~e u integrira~«;,m skIopu nalazi neki element koji se u pogonu zagrijava, onda kucista IS-a dobivaju posebno hladilo (sl 1-48 i

11-22). .

SI. 1-48. Radf prikladn~ montaze na rashladnu plohu neki integrirani sklopovi koji s ufc za pOJacan}e snage rmaju odgovarajucu metalnu traku

. Integrirani se sklopovi u she~ma ovog izdanja pojavljuju na nekoliko mJes!.a. no .u vec~~ opsegu, osobito za upotrebu u spojevima specificrum za njih, om ce biti obuhvacem u prvoj i drugoj knjizi SPOJEVI S INTEGRIRANIM SKLOPOVIMA.

46

Prijemnici

DETt:KTOR SA NF POJACALOM

Detektorski prijemnik prema slici 2-1 u svom se pocetnom dijelu uopce ne razlikuje od spoja prema kojemu rnnogi pocetnici izraduju svoje prve prijemnike. Umjesto zastarjelog detektora s kristaIom olovna sjajnika ovdje je za detektor upotrebljena poluvodicka dioda D. Iza detektora slijedi jednostavno NF pojacalo za slusalice (2000 ... 4000 fi)_ Da se smanji prigusenje titrajnog kruga diodom, izvod za prikljucak diode nacinjen je na oko 1/4 ... 112 ukupnog broja zavoja, racunajuci od donjega kraja.

SI. 2-1. Shema spoja derektora s NF pojacalorn

Pogonski napon tranzistora nije uopce kritican, a isto tako ni tip tranzistora, za koji se moze uzeti bilo kakav NF tranzistor, Ako se upotrijebi NPN tranzistor, onda treba okrenuti polaritet baterije. Opti~alna izlazna snaga moze se postici karla se odabere pravilan otpornik u krugu haze tranzistora, I radi toga se preporucuje za pokus uzeti promjenljivi otpomik. Potrebno je medutim napomenuti da ispravna velicina tog otpora ovisi i 0 irnpedanciji slusalica u kolektorskom kmgu.

47

7 ~C~ .. :'.---

~

y

"L t;.~.· .. ~.~.: 75=~:ro=v..~~ l~:ic:~e.~. 1~-:O .. • ... "'.a~O:5.

,~.

~. .• . . , - _.. "'-"'0

+ -8-Z5V

.1

I I I

ii8:'

II L8 I Hr'

I~

II •

I I I

__ .....J

LUS -l •. t20z,av..t,.,,, . 10. a05; izvod a CSfYfill'li} .. _,: .. " [2,4 '.'3D zuv. Z{CefOxQOS:':;:O

1.6 - 45 ZIIllticefOxq05 -

,or.',;lOZI)\! ,~, Il2CuU "'"

'tri~ jugtU imm'

_A. _ .6 7,JI'

,Q',3S'mK :ti~ ,i'allS b' .Jl\I~ Ii~ 3-405 c oJ5'lQV 1iiIt!8.(JC!5 d· :'ZQ" Ii~ 3'Q05

e· SSrm< ,lice oNlQ5 f· .i_l!'c.J-4OiS 9 ·26,_ :iQf!f)qJf fl· 2 MlI.~ fI-<IOf

c·'3'zo¥. ti~ 3.,405 ,1l-J5Zll!1;tic.8·M5 c·2fj' zov t~ t).aa. d· 2 ZIJI< $, qUilLS

SpF 1-----"--+---'1: IJ----< NF 5pF

fOOQ lJ2
+
,ti ~ T
1- -
6- ?5V ~
8 ,_
,_
"~C' a ~ 11 zav. nee 10·Q04 ~
I b q 17' zo.v. tice fO'O/M-
"" :G
,I b c"d-2·rr Zilv. lice Q2 cas bif. 1.
L1 ':a
.. T

10052

D1

,

i

I

...

f()pF

l

r-Ir~-t-r----+-~~

~

r

:.. ""

)1

:::,Q.

+

I L

(

r

T

51.3- 7. Slle~ Ispoja NF :poja~ u ~Iednom spa. ju" i~lame sna~ 0,5 II 2, '!

71:2

3~ t~

I

1",l"l I_~

1-

II !I:;

MIl

..... 't

,

,~

traa

____ -=iii

:;;;

,

If iR' T2,'l.UA'.IO'

25P~

1-11'311' 2- tV 3'- JV , - ,IIII' 5- JIW

- 6 -10011'

6V I;

of

9V ~+

ti.Cno izvesti s tranzistorima, a shema [ednog primjera vidi se na slicl 4:1?, Da ~i se dobili sto stnniji bokovi krivulje napona valja upotrijebiti tranzistore s vrlo malinl efektom gomilanja u zoni baze, a takvi su sklopni i UKV tranzistori. Kod Schmittovog okidaca izvedenog s tranzistorima, moze se postiCi da prednji dio krivulje pravokutnog napona bude dosta strm, ali strafnji dio vee znatno teze, jer dolazi do izrazaja spomenuti efekt koji mozemo usporediti s kondenzatororn, ~to se brzo nabije ali treba dui:e vremena da se izbije. Zbog toga treba izabrati takve tranzistore kod kojih je taj efekat veoma malen, a to su spomenuti tipovi.

r------------------.----l-12 .. .15V

IILAl

T2 .___CI1I-3--+ ru1

1f)()pF co 4l{,.

C~ KJO,uF

~----+-----~----~--------------+---~+

51. 4-15, Shema spoja Schmittova okidaea

Medutim samo izbor prikladnog tranzistora nije dovoljan da se postignu spomenute karakteristike, vee ispred Schmittova okidaCa treba staviti i RC-sklop za diferenciranje, kako bi se i na taj nacin kompenziralo integriranje u tranztstorskom sldopu.

U spoju prema slid 4-15 upotrebljena su dva tranzistora AF 125.

S,',P0tenciometIima PI i P2 u krugovima baza namjesta se najpovoljmja radna tocka, odnosno simetriranje poluperioda pravokutnog napona, Zajednicki emiterski otpornik treba namjestiti tako da sklop tek sto nije proradio kao astabilan multivibrator. Pogonski napon moze biti od 4 do 9 V, ovisno 0 tome koliko velik napon zelimo dobiti na izIazu. Potrosak struje kod 6 V iznosi oko 8 rnA. Sklop pocin]e raditi vee pri ulaznorn naponu ad oko 0,15 V. Razlika u radu ovisna Q tipu tranzistora [asno se vidi na snimljenim oscilogramima (slika 4-16), Vee na relativno niskoj frekvencijiO kHz)' kada su urnjesto AFI25 upotrebljeni tranzistori AC 550, uspravni dijelovi krivulje ne

118

samo da su vidljivi (kod AF 125 se uopce ne vide), vee su i nesto kosi. Jos veca razJika moZe se uociti na viso] frekvenciji (oscilogrami za 60 kHz) gdje se vise ne moze govoriti 0 pravokutnom naponu. Na jo~ vi~oj frekvenciji, npr. 110 kHz, oblik napona je vee posve pilast.

51. 4-1611

2 x AF 125

~ n r -.J' 1J

2 x AC S50

f = 1kHz

Frekvencijski opseg opisanog sklopa veoma [e ~irok, od 20 Hz pa do nekoliko MHz (sa AF 125 do 5 MHz).

51. 4-16b

UlflJl

2 x A.F 125

-\ ;rl.!l Iii

l .. I I

, . \.....J '-

2 x AC 550

t = 60kHz

Primjena Schmittova okida~ razlicita je, Ako imamo na prim~er neki RC- ili slican oscilator promjenljive frekvencije, onda s, OVlI_D sklopom moeemo dobiti pravokutan napon u istom opsegu. Uk~l~k? Je napon za napajanje Schmittova okidaca konstantan, tj. stabdiziran Z-diodom, i napon na izlazu je konstantne velicine bez obzira na frekvenciju, pa se moze upotrijebiti kao naponska normala,

Pravokutni napon promjen1jive frekvencije rnofe veoma dobro posluZiti za ispitivanje sirokopojasnih pojacala, jer ako pojaCalo dade n~ izlazu pravokutan napon nepromijenjena oblika, sigurno je cia ce J svaki drugi napon biti vjemo prenesen.

119

,-

1--0"1-

r--.&~~~ __ -+-L ~~V

+ ---..<. + 15V Iii--"

1 -20· ... 1f)(J Hz

2 -2f}(J···2fJIJI}Hz 3 -2···2OIHz -

-

U-6,V

r

-

-----------r~--------_r--------~+

12.··IJV

. J.

----~,-t2V

211F Iz(az -j~-T----C~I~~

'~-'t--f---I Q3 .. Q4 V ..

1«Ie 2IJF

~1-~

T1W;-,

. U'H.I?

: i

.L - 16~- ~~~. ----,.-.n.

D

· 9V 1-+

I i I I , I

r

' ...... !V'" Re

\t:

Re

6,v

...

1 ,-<--._J 1

1 r-NrK'l~ I I,',

8kR)<f I : :500.2

ITt t ',.'

~'" t

.'

A i B. Negativni napon baterije koji se dovodi preko otpornika ad SO kn nema dakle nikakva utjecaja, on sarno opterecuje izvor strujc to strujom manjom ad petinke miliampera, pa se prakticki moze zanernariti.

Dode li do prekida spoja Izmedu tocaka A i B, onda baza preko otpornika dobiva napon, posljedica cega je porast struje u kalektorskom krugu na iznos od oko 15 rnA, sto je dovoljno da se aktivira reIej Re preko cijip se kontakata zatvara krug za davanje uzbune. Pogonski napon od 9 V uvjetavan je relativno neosjetljivim reIejom od 500 fl, no upotrebam asjetljivijeg releja mole se sniziti na 6 V_

T

rL

L:Alorm

BT9V

.....

L.__ __ ---4~.~+

SI. 7-4. Shema spoja uredaja za dojavu prekida strujnih krugova

Struja mirovanja citavog sklopa, ukljucujuci i struju mirovanja kolektora, iznosi oko 0,3 rnA.

Ovakav uredaj za dojavljivanje maze se upatrijebiti u raznavrsne svrhe, medutim izrazit slucaj primjene bila bi zastita od provale npr. kroz prozor bez resetki, Razapne li se tama bakrena zica promjera 0,05 do 0,1 mm nekoliko puta u cikcaku unutar okvira prozora iii nekog otvora, svaka asoba iii predrnet sto ulaze, prekidom prakticki nevidljive :lice uzrokuju uzbunu.

Tranzistor T je AC 550.

UNIVERZALNA EKSPERIMENTALNA KUTIJA

Uz pornoc dvaju tranzistora i nesto malo sastavnih dijelova moze se izraditi uredaj prema slici 7-5, za niz eksperimenata s oscilaci jama, a maze posluziti i za razne druge korisne svrhe. Prikljucivanjem prikladnih elemenata na prikljuenice A i B mogu se dobiti NF oscilacije pocev od nekoliko desetinki herca, pa do visokih frekvencija ad desetak rnegaherca.

164

Osnov uredaja su dva tranzistora spojena medusobno tako da se dobiva pozitivna reakcija. Prikljucimo Ii na stezaljke A i B otpornik (slika 7~b) dobit cemo relaksacione oscilacije tija frekvencija ovisi a vellcini prikljucenog otparnika. Prikljuci Ii se paralelno kondenzatoru C1 jos jedan kondenzator istog iIi veceg kapaciteta ad C1, mogu se dobiti vrlo spore relaksacione oscilacije.

A B

"'1,

SI. 7-5" Sherna spoja univcrzalnog urcdaja Z3 eksperimentiranje

NF transformator (npr. omjera prijenosa 1; 4)' dat ce NF oscilacije, no aka istosmjemi otpor namota ima veliku vrijednost, maze se desiti da on sam po sebi, slicno kao u prethodnom primjeru, izazove relaksacione oscilacije, To se maze izbjeci tako da se paraleino sekundarnom narnotu prikljuci kondenzator kapaciteta od nekoliko tisuca pF (slika Ha).

I kristale je rnoguce pobuditi da osciliraju, jedino im je zbog zatvaranja kruga za istosmjemu struju potrebno prikljuciti paralelno prikladnu VF prigusnicu (slika 7-«.).2

Prikljucivanjern nekog titrajnog kruga (slika 7~d) na J?rikljuc~ice A i B on ce poceti oscilirati viastitom frekvencijom. Gornja g.ran~cna frekvencija ovisi a upotrebljenim tranzistorima i Q-faktoru ntrajnog kruga. Tranzistori AC 540 dostaju za proizvodenje oscilacija =. ~tO~l~ njak kiloherca: zelimo li dobiti vise frekvencije, moramo upotnJebltl VF tranzistore kao sto su npr. AF 125.

I Podaci 0 samogradnfi dan; su na str, 54. , Podaci 0 samogradnji dani su na str. 50.

165

12 V'

6V

Cl

100pF 5*~ I

,

I

I

I

I

I

t

I

I

I ~ r

}

450·.fKX),v

"'1--

_L,

.-

r

.1 I Dl.IFY

C1 .tJ 2(J' 3() IiIJ fK) !iF C2~(3 5 KJ 1520'+0 rF·

jc: dovol~an v~, i d~ir prsta, koji ima za posljedicu prigu~no titranje, pa Je to 1 iskoristeno u ovom uredaju,

Tocku t: i~i D, ?sci~at?ra najbolje je spojiti licom na prikladne metalne t~nJu~ce III zdjelice, prornjera oko 30 mm, koji se montiraju na ,nek~ izolaelonu plocu tako ~ odgovaraju razmjestaju prstiju na ruci. Ritam se dakle udara sa svih pet prstiju,

BuduCi da potrosak struje nije velik napajatt se m" i iz b "

'I' v , I' , OLe I lZ aterije

II mreznog isprav jaca s dovoljno velikim filterskim konde t '

(1000 F) i st bili " nza onma

11 ,pa ru sal IzaCIJa napona nije potrebna.

Svi su tranzistori istog tipa: BC 235 A ili BC 108 B,

XOMUNICIRANJE POMOCU INFRACRVENIH ZRAKA

Beziem prijenos informacija (govor glazba ill' sl.) moze '

sa r di I' , , , " ,U:; se, oSlm

~ I~Va ovrma, vrllh I sa sVJetlosnim zrakama ~to je am t '

manje poznato 'I'" ,a enma

, ' a zarum jly~ je ,PO~eje za eksperimente. Dakako da

domet pn takvom kc:>mun!ClranJu ruje velik. Sa sredstvima s kojima raspolaze amater ~n lzn~sl od desetak do najvise nekoliko stotina met~, Pro?lem pos~lzavanJa dometa sastoji se u odrzavanju usko sno a s~.Jet,losnih zra,ka I na vece udaljenosti. Kad bi se taj problem U~Pjd~O rtjesio, onda hi se takvo kornuniciranje (pIi dobro] optitkoJ' idlti ti)

moglo d b _-'" " " VI JIVOS I

o ro odvijan I na udaljenosti od vi~e kilometetara,

25~V,QO:fA

tJ ~

Sv}Jio

Reflekfor

SI. .1-:-22. Sherna spoja oda!lllaea infra"n-emh

zraka

51. 7-23. Shem;l sl'"ja p."ij"mni. ka infracrvenih zraka " foto. tranzistorom

Pre~ost svjetlosnog kornuniciranja nasuprot radiO-komuniciranju u to~,: je sro su sklopovi na prijernnoj i odasiljackoj strani jednos~a~IJl, te sto za takav rad nije potrebna dozvola kao za radio-odas]. Ijanje.

180

~iljae je vrlo jednostavan (slika 7-22), Zaruljica za struju od 0,05 do 0,1 A (2,5",4 V) spaja se u seriju s ugljenim mikrofonom i promjenljivim otpomikom od 500 Q, kojeg treba (dok mikrofon miruje) namjestiti tako da se lama nit fandjice ugrije nesto jare od crvenog iara, ali ne smije poprimiti svoj normalni intenzitet. Kad se govori u mikrofoD iaruljica jace iii slabije svi ierli, dolazi dakle do moduliranja svjetlosnih zraka koje ona isijava. Stavi Ii se laruljica u fokus prikladnog zrcala (svjetiljka-reflektorica) te se zrake bacaju na udaljenost od desetak rnetara. Uhvatirno li snop iii dio toga snopa u lecu za sakupljanje (povetalo sto veceg promjera), a u ~iji fokus stavimo fotorranzistor s nadovezanim NF pojacalorn (slika 7-23), u slusallcama cemo cutt tonsku modulaciju. Umjesto sa fototranzistorom, uredaj se moze izvesti i sa fotodiodom (slika 7-24). U pomanjkanju fotodiode mozemo za tu svrhu jednom tranzistoru sa staklenim balonom oguliti zastitnu boju s mjesta gdje se nalazi kristal. Takav tranzistor ce se, ako mu se baza ostavi neprikljucena, ponasati sli~no fotodiodi. Vidi i upute na str _ 204_

____,...__ -9V

FD

::::::O~

~ -

S, 2.1,.1$1

SI 1-24. Shcma 'f'''jOl I'l"ijl'lImik" intracrv"'Rih zraka S (01 "diOlI"m

SI. 1-25. Shema 'J'oja 00",;11""" ill' fracrvenih uan , odvojenim kru- 10m miltrofona

Svjetlosni odasiljae moze se nacinit! i tako da se izvori struje za mikrofon i zaruljicu rncdusobno odvoje, a vdu zajedno induktivn • .1 pomocu transformatora s prijenosnim omjerom od I: 2 i I: 3 (vidi sliku 7-25), Takav transformator moze se izraditi i u samogradnji, npe, na jezgri EI42 od normalnog transformatorskog lima, Namote cerno natiniti od bakrene lakirane Zice promjera 0,5 mm i to primamo sa 250 zavoja, a sekundarno sa 90 do 120 zavoja,

Pokusi su pokazali da se kornuniciranje, zbog toga sto su poluvodieki fotoelernenti osjctljivi na infracrveno svjetlo, moze obaviti i pri dnevnom svjetlu, Pozcljno je medutim fotoelement u prijemniku driati U mraku, na prirnjer unutar jedne cijevi.

181

+12 V

11M. 2,5 V ...

J1_ v .... Qsv' ...... .,....i---t--4---..o:!:

9,V ';.

9V

51. 1~2_ Sl:lema spoja, ure~ll! za Identifihdju pola:rileta napona

T2

__ ~J , •• _._~_. __ "_,_ •• ,,_. __ ,_~.~_.~

IT5

Df)'Q

TiT rzV.20W

",I:

P-SOO'lOO+ fOOzov tiro a18 C/,IL

~s- woo '!OOOza~ Ilea a10 c«

Q~1,5·2cm2

I5jKana/ 1 .f ... 1fJ{J Hz ~Kanaf ? 3!){} !Of}() Hz KolICI/30 2·8 kJlz

Til

12Y, lOW

!J

a

n

" lSI O~IC 5: +JV

1 TJ.t~O G 10 I

IS J

9

8

G 1(/ I

IS5 7-t4o:J

--, "'~~~

60- ... t.------_1

0"

D.e

l I


q.
I



4-
,0. 81" 7~. Sb.ema $pojainlegrirano,g sklopa SN 7447

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful