1.

DEFINIRANJE ORGANIZACIJE - počinje s pojavom čovjeka - korištenje primitivnih sredstava u korisnom radu kako bi preoblikovao materijal i dobio proizvod - povezivanje s drugim ljudima kako bi se zajednički smanjila ovisnost o prirodi - čovjek je dio mnogih organizacija (obitelji, društva, države, poduzeća, grupa itd) različita shvaćanja organizacije - u širem smislu (svaki oblik udruživanja ljudi radi postizanja zajedničkih ciljeva) - u užem smislu (svaki oblik udruživanja radi postizanja privrednih ciljeva) - znanost – temelji se na principima i načelima čija primjena pomaže u što boljem ostvarivanju ciljeva i zadataka organizacije - vještina (sposobnost pojedinca i skupine da kombinira resurse i usklađuje ih kako bi se ostvarili ciljevi praksa) - znanost ima: -područje istraživanja i metode -načela ili principe -specifičan jezik -hipoteze (argumentima predočiti dokaze) - stanje (stanje organiziranosti); proces (aktivnosti) - bavi se ljudima; bavi se skladnim povezivanjem ljudi i sredstava - uspostavljanje hijerarhijskih rukovodnih odnosa: regulira život i rad svih pripadnika zajednice 2. DEFINIRANJE I ZNAČENJE ORGANIZACIJE organizacija rada-usklađivanje svih činitelja radi ostvarivanja što boljih rezultata rada organizacija-udruživanje ljudi kako bi se odgovarajućim sredstvima ispunili zadaci i ostvarili ciljevi organizacije uz najmanje moguće napore suvremeni tehnološki razvoj i informatizacija omogućili: unapređenje života i rada u svim društvenim aktivnostima uporabu fleksibilnijih organizacijskih oblika i rješenja povezivanje sve većeg broja ljudi i premošćivanje njihove prostorne udaljenosti uporaba novih sredstava za rad, predmeta rada i materijala sustavnu uporabu akumuliranog znanja i iskustava….. 3. ORGANIZACIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA - samostalna znanstvena disciplina nastala kombinacijom više disciplina (društvena znanost) : o sociologije i psihologije (bavi se odnosima među ljudima unutar različitih skupina; njome se bavi određeni broj sociologa i psihologa) o političkih znanosti (organizacijska komponenta političkih tvorevina važna; najranija istraživanja organizacije radila su se u okolici političkih organizacija-država, crkva, vojska) o ekonomije (cilj organizacije je otkriti načine postizanja što boljih rezultata uz što manje troškove čimbenika rada) - znanost-istražuje zakonitosti u prirodi i društvu s ciljem da se rezultati koriste za stalno unapređenje materijalnih i duhovnih vrijednosti čovjeka 4. NAČELA ORGANIZACIJE
1

- načelo = osnovni princip; pravilo kojeg se pojedinac ili društvo drži - razlike od autora do autora - sistematizacija principa je potrebna (teško je pretpostaviti da su specifičnosti poduzeća takve da negiraju potrebu za uopćavanjem i utvrđivanjem zajedničkih postavki) I. sistematizacija načela: H. Fayol: -podjela rada -autoritet -jedinstvo naređivanja -jedinstvo upravljanja -podčinjavanje pojedinih interesa općim -nagrađivanje -centralizacija -hijerarhija -naređivanje i red -pravičnost -stalnost osoblja -inicijativa -udruživanje, ujedinjavanje i ujednačavanje osoblja 5. NAJVAŽNIJA NAČELA ORGANIZACIJE podjela rada i specijalizacija - njome se postiže veća racionalnost i efikasnost podjela rada - podjela ukupnog zadatka poduzeća na posebne zadatke, te podjela posebnih zadataka na pojedinačne - povećava se radni učinak zaposlenih - mogu se realnije planirati i pratiti rezultati rada - treba imati svoje granice povezivanje činitelja proizvodnje i koordinacija povezivanje - uspostavljanje veza i odnosa između i unutar činitelja proizvodnje koordinacija - usklađivanje rada svih radnika koji su angažirani u realizaciji zadataka (horizontalnih i vertikalnih) vertikalna koordinacija = povezivanje između glavnog direktora do srednjeg (izvršnog) pa sve do radnika horizontalna koordinacija = povezanost na istoj razini načelo dobrovoljnog uključivanja u organizaciju - najveći stupanj kada su integrirani ciljevi zaposlenika i poduzeća standardizacija i tipizacija standardizacija-određivanje jednoobraznih svojstava koje mora imati proizvod ili materijal ili tehnološki postupak, a rezultat jednoobraznosti je standard, tj. tehničko-tehnološki propis - standardi: zakonski (propisuje se zakonom) i interni (donose kompanije same) - standardima se propisuje: oblik, kvaliteta, dimenzije, težina i funkcionalnosti proizvoda (usluga), te tehnički postupci za njihovu izradu; sadržaj i označavanje proizvoda; projektna i tehničko-radna dokumentacija; način pakiranja; rukovanje i transport proizvoda, čuvanje i sl. - tolerancija (dopušteno odstupanje od propisanih svojstava) tipizacija - smanjivanje broja standardiziranih proizvoda na određeni broj tipova proizvoda
2

rukovođenje i upravljanje na vrhu organizacijske strukture. specijalizaciju.upravljanje i rukovođenje preneseno na niže organe koji imaju određenu samostalnost u obavljanju zadataka 6. PRETHODNA PROUČAVANJA ORGANIZACIJE . komunikacije i informacije) 7.) .) • proučavao radno vrijeme radnika i pokrete pri radu • podjela rada između radnika i rukovoditelja • proučavao rad najboljih radnika i na temelju njega postavljao norme • uveo je stimulativno plaćanje • smatrao da se može ostvariti visoki učinak i visoke plaće uz niske troškove rada (slaganje između radnika i rukovoditelja) • uveo je funkcionalni sustav upravljanja . svako mjesto na ljestvici ima točno utvrđene zadatke decentralizacija . studij vremena i pokreta. kontrolu kvalitete.pisani dokumenti.saznanja o organizaciji-stari Egipćani i Babilonci (velike građevine-piramide. da imaju tzv. režim rada strojeva.8 rukovoditelja: 4 u pogonu (za disciplinu. a to znači da je mjerio koliko je vremena potrebno da bi se neki posao obavio i koji su pokreti nužni da bi se posao obavio • nekoliko je puta smanjivao i pokrete i vrijeme potrebno za obavljanje posla • djela: ˝Upravljanje pogonom˝ (1903.glavni predstavnik F. sustavi za navodnjavanje i sl. javni radovi.mikroekonomski pristup i metoda indukcije .Babage (podjela rada i specijalizacija.koji zadovoljavaju raspon potreba poduzeća (vezano za racionalnost proizvodnje i potrebe komitenata poduzeća) centralizacija i decentralizacija centralizacija . kooperaciju i povezanost radnih procesa) .Hamurabijev zakonik (popis stanovništva. tj.klasici Marksizma (proučavali podjelu rada.). ˝Principi znanstvenog upravljanja˝ (1911.prvi zapisi u Europi kod Grka . studij vremena i pokreta. Taylor • počeo kao običan radnik u čeličani. industriji. KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE (SAD) . inventura. organizacija državne uprave. omogućili istraživanje odnosa među elementima proizvodnje) . visina zarade u naturi) . višak pokreta • radio je znanstvenu analizu tzv.Poor (načela organizacija. napredovao je i postao glavni inženjer • radio je znanstvena istraživanja i primijetio da u industriji postoji neorganiziranost • radnici su radili kako su sami znali i nitko ih nije u tome podučavao • uočio je da postoje 2 vrste zabušavanja radnika: prirodno i sistematsko (namjerno) • primijetio je da radnici neracionalno troše vrijeme. ali kako je bio ambiciozan. troškova i učinakaracionalnost) . Galileo Galilei (proučavao prirodu umora) . niža rukovodeća mjesta podređena su višim do najmanjih pojedinosti.teoretičari klasične političke ekonomije (razvili teoriju vrijednosti. održavanje) i 4 u pripremi (izdavanje 3 .kod Rimljana zapisi koje su napisali Katon i Veron (proučavao planiranje i racionalizaciju putem podjele rada).W.(ustavi) .

-1931. Dicksonom u pogonu Hawthorne kompanije Western Electric (1927. stroga hijerarhija i formalizacija odnosa) **ZAJEDNIČKE KARAKTERISTIKE KLASIČNE TEORIJE ORGANIZACIJE (uz pitanje i za SAD i Europu) . Taylorova 4 načela: 1) uporaba istinske znanosti umjesto oslanjanja na iskustvo 2) prenošenje rezultata znanstvenih istraživanja na radnike 3) selekcija radnika na znanstvenim osnovama i njihovo sustavno obučavanje za rad 4) podjela rada između radnika i rukovoditelja Kritike F.ostali predstavnici: H. KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE U EUROPI .klasična teorija nije mogla ponuditi rješenja . komandiranje. Gant. sigurnosnu i administrativnu (predviđanje. izrada uputa za rad.prvi je sustavno i na znanstvenim osnovama analizirao ljudski rad . svaki član ima točno utvrđen položaj. određivanje vremena izrade.sljedbenici: H.broj neposrednih podređenih radnika jednom rukovoditelju (na najnižoj razini 1:15.materijala..) 4 . rukovodstvenu. NEOKLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE . struktura i funkcije poduzeća . usklađivanje i kontrola) • proučavao raspon rukovođenja .glavni predstavnik H. . Fayol • glavno djelo ˝Opće industrijsko upravljanje˝ (1916. W.ljudskom čimbeniku nije se poklanjala dostatna pozornost jer se smatralo da je on zainteresiran jedino za fizičke potrebe i zaradu-zanemaruje se složenost ljudskog ponašanja .O. Ford.istražuje se podjela rada. Taylora: a) od strane radnika (eksperimentirao s najboljim radnicima.pretpostavlja jedinstvo radnika i rukovoditelja 9. Ford (tekuća traka). Mayo zajedno s F. raspon kontrole.M .Weber: birokratska organizacija (visok stupanj podjele rada. organiziranje. smatrao da su sindikati nepotrebni) b) od starne rukovoditelja (prisiljavao ih na dodatne napore i napuštanje tradicionalnog upravljanja) .E. supružnici Gilbreth. Gant (Gantova traka) 8.) • prvi je napravio sistematizaciju principa (jedinstvena t. obveze i dužnosti. financijsku.30-ih godina 20-og st. uveo je tradicionalno-štabni sustav rukovanja) • poslovanje poduzeća podijelio je u 5 osnovnih funkcija: tehničku. L.najveća zasluga .neoklasičnu teoriju razvili industrijski sociolozi i psiholozi . H.usmjerena na tehničku stranu organizacije (teži se postići maksimalna efikasnost poslovanja postojećim čimbenicima proizvodnje) .makroekonomski pristup i metoda dedukcije . praćenje troškova) . Sheldon 1924. upravljanja. sustav rukovođenja. J. H. Emerson…. Rotschlisbergerom i W. nagovijestio potrebu za promjenom . koordiniranje posla. L. na višim razinama 1:4-5) .

ali su uvedene određene izmjene .nisu odbačene osnovne postavke klasične teorije. SUVREMENE TEORIJE ORGANIZACIJE . dnevni odmor. NAJNOVIJE TENDENCIJE U RAZVOJU ORGANIZACIJE .za sve veći broj industrija okruženje je turbulentno 5 . Wiener . . . donošenje odluka teže . R. sigurnosti i mogućnosti solidarnog povezivanja 10.60-ih godina 20-og st.radnik je dio mnogih skupina u kojima zajedno s ostalim članovima stvara stavove i uvjerenja .u njoj je razvijen niz modela i tehnika odlučivanja . neformalna organizacija osnovne postavke neoklasične teorije: ponašanje radnika ne objašnjava se samo ekonomskim motivima već i odnosima koji vladaju u poduzeću.sistemski (kibernetski) pristup. dužina radnog dana) na radni učinak te utjecaj odnosa rukovoditelja na ponašanje radnika . March.. o ciljevima i svrsi organizacije 11. složen i dinamičan sustav .teorija odlučivanja . Drucker.čovjek nije motiviran samo novčanim stimulansima . D.poduzeća postala složenija.eksperimentima analizirali utjecaj uvjeta rada (svjetlost na radnom mjestu.proučava sadržaj i proces donošenja odluka . Ansoff .usmjeren je korištenju matematičkih metoda i modela kako bi se riješili problemi u organizaciji .individualna motivacija.najveća promjena je decentralizacija (do određene granice) – suprotno klasičnoj t. posvećuje pozornost komuniciranju te odnosima dijelova i cjeline .matematički pristup .smatra da je potrebno proučavati ponašanje pojedinaca i skupina kako bi se postavila što bolja organizacija i riješili organizacijski problemi .poduzeće je otvoren. grupno ponašanje. uvjetima u kojima radnik radi i emocijama kojima je izložen ne usmjeravaju se samo na tehnički aspekt organizacije već pozornost posvećuju radnicima i njihovim problemima čovjek je kompleksna ličnost čije ponašanje nije uvijek predvidivo osporava se vrijednost stroge podjele rada polazi se od međuovisnosti unutar organizacije i organizacije s okruženjem radnicima treba dati osjećaj veće slobode. H. humanizira rukovođenje. Bernard.N. ponegdje se u odlučivanje uključuju i radnici (participativno odlučivanje) . Lihert.smatra da postavljanje organizacije ovisi o situaciji u kojoj se poduzeće nalazi.situacijski pristup .produbljuje istraživanje čimbenika koji utječu na ponašanje radnika.pristup organizacijskog ponašanja .akcije menadžera postaju međusobno ovisne-dolazi do skupnog odlučivanja menadžera. autonomije. McGregor .organizacija na temelju integriranja aktivnosti .ostali teoretičari: Ch. usklađivanje rada kompliciranije. G.potrebno je uspostaviti pravilne odnose između dijelova te dijelova i cjeline (horizontalne i vertikalne komunikacije) .P. I. Simon.

sličnosti upravljanja potpunom kvalitetom i inžinjeringa poslovnih procesa: oba pristupa teže kontinuiranom unapređenju sposobnosti u izvršenju procesa kako bi povećali vrijednost za kupca oba pristupa uzimaju u obzir potrebe vanjskih kupaca (na tržištu kupuju od poduzeća).znanje i informacije proizvodni čimbenik .globalizacija = situacija u kojima poduzeća nemaju nacionalne granice .usmjerava se na uže definirana područja unapređenja (zadaci. dobavljačima i poduzećima iz industrije) imaju koristi od benchmarkinga (metoda koja nudi mogućnost slabijim poduzećima da nauče od poduzeća koja imaju najbolje performanse) 12.promjene u poduzećima (brža automatizacija. informatizacija. demokratizacija upravljanja) .reinžinjering je usmjeren na šire procese i temeljne procese (područja unapređenja šire definirana) . lean (vitka) organizacija itd) . sa kupcima.globalni problemi okoliša . a resursi oskudniji i skuplji . tj.projekti UPKa imaju relativno jasne početne i završne točke djelovanja ..podrazumijeva pristup odozdo prema gore što uključuje zaposlene na nižoj razini hijerarhijske ljestvice . virtualna organizacija. konkurencija sve jača.promjene sve turbulentnije.razvijeni novi organizacijski oblici (T-organizacija.reinžinjering se proteže ne samo na različite odjele i funkcije nego i na različita 6 .u njemu bi trebali sudjelovati i mentori na višim razinama poduzeća te omogućiti poticanje i nadgledanje upravljanja potpunom kvalitetom 12. ali i unutarnjih kupaca (dijelova poduzeća čiji input predstavlja output drugih dijelova poduzeća) temelje se na sustavnom pristupu poduzeća prevladavaju unutarnje granice poduzeća (vertikalne granice između pojedinih funkcija i odjela) i vanjske granice poduzeća (granice među poduzećima.rezultat upravljanja potpunom kvalitetom su manja unapređenja (pokušavaju se otkriti uzroci problema i preventivno djelovati na njihovo sprečavanje) .sofisticirane komunikacije. (b) KARAKTERISTIKE REINŽINJERINGA POSLOVNOG PROCESA .ciljevi unapređenja su ambiciozniji što rezultira radikalnim promjenama procesa (nastoji preoblikovati postojeće sustave rada) .dominacija uslužnog sektora . aktivnosti) i usmjerena je na poboljšanje unutar postojećih sustava . bolja struktura zaposlenih. novi međuljudski odnosi. (a) UPRAVLJANJE POTPUNOM KVALITETOM .uključuje menađere na višim hijerarhijskim razinama koji imaju širu perspektivu i autoritet koji zahtijevaju velike promjene .traže se organizacijska rješenja – jedno od njih je upravljanje potpunom kvalitetom i reinžinjering poslovnih procesa 12. transport i kompjutorske tehnologije . fraktalna. UPRAVLJANJE POTPUNOM KVALITETOM I REINŽINJERING POSLOVNIH PROCESA .

odluke. a to znači da mora biti sposobno u nabavi. proizvod. kojima se strategije donose. lokacija) . dizajnu.niz ciljno usmjerenih odluka koje razvijaju i usklađuju sposobnosti i resurse poduzeća s prilikama i prijetnjama u okruženju .Unutarnji = oni na koje poduzeće može utjecati (ciljevi i strategija.I. krajnje točke kojima je usmjereno djelovanje . ZADACI I TEHNOLOGIJA Zadatak = posao ili dio posla kojeg treba izvršiti 7 . veličina.utjecaj strategije na strukturu spominje A. određeni i razumljivi vezani za određeno razdoblje poticajni .u organizacijama je važna umreženost i hijerarhija ciljeva odlučivanja (ciljevi odlučivanja na nižim razinama služe kao sredstvo ostvarivanja ciljeva na višim razinama) . u tom slučaju organizacija poduzeća treba biti takva da je poduzeće sposobno u prodaji. Ansof “struktura ide ispred strategije” .poduzeća ČIMBENICI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE .˝vizija˝. misija .Zašto ciljevi i strategija utječu na strukturu? . provode. ako odabere cilj snižavanja troškova. životni ciklus poduzeća.podrazumijeva niz koraka kojima se analizira situacija u okruženju i poduzeću. okoliš) 13.strateško upravljanje – donošenje odluka vezanih za dugoročno poslovanje poduzeća (oblikovanje strategije) te provođenje odluka (primjena strategije) . glavne ciljeve) donose top menadžeri. kako bi se mogla napraviti usporedba zadanog i postignutog .moraju biti: jasni.glavne (hijerarhijski nadrađene) ciljeve poduzeća (viziju. integracijski procesi. tehnici i proizvodnji 14.glavni su ciljevi: opstanak. kontroli kvalitete i R&D.vanjski = oni na koje ne može utjecati već im se uglavnom prilagođava (institucionalni uvjeti. a strategije kako će se ti ciljevi ostvariti . aktivnosti i planovi usmjereni ostvarenju ciljeva poduzeća . a podređene ciljeve menadžeri nižih razina .Ako je cilj poduzeća biti jedinstven na tržištu i u pozitivnom se smislu razlikovati od konkurenata. vrednuju i mijenjaju . misiju.za uspjeh poduzeća važno je strateško upravljanje . Chandler “Struktura slijedi strategiju” .cilj najviše hijerarhijske visine. tržište. CILJEVI I STRATEGIJA KAO UNUTARNJI ČIMBENICI ORGANIZACIJE Ciljevi . poduzeće treba odabrati strategiju diferencijacije. marketingu. razvitak i dobitak Strategije .ciljevi definiraju što organizacije žele postići. fizičkoj distribuciji. ono bira strategiju troškovnog vodstva.strategiju treba prilagođavati s obzirom na novonastale promjene .važna je njihova mjerljivost (kvalitativna ili kvantitativna).glavna svrha poduzeća . razvoj znanosti i tehnologije. zadaci i tehnologija.željeno stanje organizacije u budućnosti.

veličinom ukupnog prihoda. procedure i postupci te pisana dokumentacija kojom se uređuje ponašanje u organizaciji . funkcijska organizacijska struktura velika poduzeća: -mehanizacija. automatizacija. proizvodnja u malim količinama.vertikalna složenost – broj hijerarhijskih razina poduzeća . tzv.zadaci: zadaci vezani uz rad s ljudima.SPJ . neopipljivi outputi.tim sveučilišta Aston – zaključio da postavke J. struktura dublja i složenija.samostalni dijelovi poduzeća koji imaju svoj proizvod ili uslugu. tehnička komponenta odvojiva od kupaca. tržište.izvršenjem zadataka ostvaruju se ciljevi podjela tehnologija: -proizvodna tehnologija: roba se proizvodi za kasniju upotrebu.veća vertikalna i .horizontalna složenost – broj organizacijskih jedinica na pojedinoj hijerarhijskoj razini 8 .formalizacija – propisane uloge. timsko rukovođenje. veličinom profita.manja vertikalna i horizontalna složenost horizontalna složenost ..strateške poslovne jedinice .mjeri se: brojem zaposlenika (najčešće). outputi orijentirani prema kupcu. vremena i troškova izvršenja . stvaraju se strateške poslovne jedinice. pravo donošenja svoje strategije – relativno samostalni dijelovi poduzeća. a obuhvaća proizvodne postupke. standardizirani outputi. piramida plića (jer ima malo radnika). podjela rada manja. kapitalno intenzivna (cipele) -uslužna tehnologija: istodobna potrošnja i proizvodnja. veća decentralizacija (odluke delegirane na niže razine jer jedna osoba ne bi fizički mogla sve odlučivati).veća formalizacija . Woodward više vrijede što su poduzeća manja organizacija s obzirom na veličinu mala poduzeća: -karakteristike zanatske organizacije. radna mjesta široki djelokrug poslova. ekonomija obujma.veća decentralizacija .na strukturu najviše utječe ključna tehnologija . svoje kupce. fleksibilnija. ali i opremu i postrojenja . vrijednosti osnovnih sredstava.VELIČINA . tj. veća specijalizacija radnika. tržišnim udjelom i sl. opipljivi outputi.poduzeće koje ima obilježja obje tehnologije je hotel (smještaj+hrana) 15. .manja formalizacija .manja decentralizacija . od njih se traže rezultati u ulozi kontrole jer će inače biti odgovorni za neuspjeh VELIKO PODUZEĆE MALO PODUZEĆE . podjela rada dublja. org. poduzeća u malome. njome se ostvaruju zadaci. divizijska struktura osim ako poduzeće ne proizvodi samo jedan ili nekoliko srodnih proizvoda .definiranje zadataka podrazumijeva: određivanje nositelja izvršenja. radno intenzivna (frizer) .distribucija poduzeća po veličini . vezani za rad sa stvarima i vezani za rad s informacijama Tehnologija = znanje o načinu da se nešto napravi.

kriza delegiranja . znanjima i sposobnostima .svojim vrijednostima. više varijanti proizvoda/usluge. uvodi se detaljnija podjela rada. procedure i formalni sustav u organizaciju. ŽIVOTNI CIKLUS PODUZEĆA (faza nastanka.promjene li se čimbenici.(top menadžeri nisu spremni delegirati ono što se delegirati može jer misle da će izgubiti kontrolu ili da će ih radnici prevariti. veći autoritet i participaciju u odlučivanju fleksibilna struktura 18. potrebno je pronaći mehanizme koordinacije i kontrole odjela bez direktnog nadzora od strane top menadžera) . operativne poslove obavljaju menadžeri na srednjoj razini.16. poduzetništva) – osnovni cilj je preživjeti i opstati na tržištu. inoviraju inovativne skupine. PROIZVOD-kombinirano 9 . potrebama jedini čimbenici koji su subjekti. oni će u većoj mjeri tražiti decentralizaciju.ako poduzeće nađe kupca prelazi u fazu rasta faza rasta (kolektivnog duha) – redefiniraju se ciljevi i način rada.treba pratiti zbivanja (podloga za miš).radna mjesta oblikovana objektivno i realno s utvrđenom zahtijevanom spremom. asortiman proizvoda/usluga. vlasnik inovira i poduzima rizik. odjel I&R . top menadžment se usmjerava na strateška pitanja i planiranje. jedan proizvod/usluga. obnove ili nestanka) poduzetnička faza (izgradnje. formiraju se nove organizacijske jedinice i radna mjesta.kvaliteta i kvantiteta zaposlenika . stavovima. postoje određene krize u svakoj fazi koje su uzrok tome 17. visoka birokratizacija.kriza je zastarjevanje . a svi ostali su objekti . puno proizvoda i linija. obično je neformalna i nebirokratska .poduzeće ne mora proći kroz sve faze nego može propasti na kraju svake faze.kriza rukovođenja . formalizacije i usavršavanja. trebaju menadžere koji će redefinirati ciljeve i način rada) . konsolidacije) – organizacija je podjeljena na velik broj strateških poslovnih područja (divisiona) koji se ponašaju kao poduzeća u malom. LJUDSKI POTENCIJALI (kombinirano) Utječu na organizacijsku strukturu: . zdrava radna klima . a poduzeće se ne prilagodi . veću autonomiju te samostalnost u radu. rasta. inoviraju zaposleni i menadžeri.svojim znanjem i sposobnošću (kvalitativnom i kvantitativnom strukturom) .postoje metode provjere kontrole za menadžere – rezultati faza formalizacije (diferencijacije) – uvode se pravila. razvija se suradnja i timski rad.što ljudi imaju veći stupanj obrazovanja. tu je poduzeće već naraslo i srednje je veličine .(poduzetnici ne moraju biti sposobni u menadžmentu. znanja i sposobnosti. računovodstva). poduzeće je previše birokratizirano da bi se moglo dalje razvijati faza elaboracije (elaboracije.kriza je gušenje inicijative menadžera srednje razine (npr. potreba za revitalizacijom (obično svakih 15-20 god) i inoviranjem faza obnove ili nestanka (posljednja) .povratak filozofije malog poduzeća ili kontinuirano dozrijevanje i nazadovanje . tj.

ali je teško predvidjeti kada će nastupiti (ind. VANJSKI ČIMBENICI ORGANIZACIJE (institucionalni uvjeti. način proizvodnje. LOKACIJA (makrolokacija. važnost prodajne funkcije) 19. spremnost na oponašanje okruženja. čimbenici ostaju isti ili se sporo mijenjaju (industrija hrane i bezalkoholnih pića) . jedan ili nekoliko sličnih proizvoda. decentralizacija. razvoj tehnologije. diskontinuirani proizvodni proces (ne možemo staviti sirovinu na pokretnu traku i na kraju dobiti proizvod). manji broj odjela. više odjela. tržište.složeno + nestabilno = velik broj vanjskih čimbenika.(količina i vrsta proizvoda.složeno + stabilno = veći broj vanjskih čimbenika koje treba kontrolirati. orijentiranost na tekuće poslove složeno + stabilno: mehanicistička struktura. igračaka) . jača integracija među odjelima. najgora situacija Organizacija prema vrsti okruženja: jednostavno + stabilno: mehanicistička struktura. monopolisti…) 10 . manja potreba planiranja jednostavno + nestabilno: organska struktura.mikrolokacija (smještaj organizacijskih jedinica – pogona. timski rad. mehanizirana proizvodnja. namjena proizvoda) više vrsta proizvoda – divizijska organizacijska struktura (podjela rada prema proizvodima). izvora energije. participacija.ako je poduzeće informatički suvremeno i povezano terminalnim putevima lokacija ima manji utjecaj na organizaciju 20. puno odjela. formalna i centralizirana. osiguravajuća društva) . kadrova… . komunikacijska ind.makrolokacija (smještaj poduzeća u regionalnom području)-utječe na organizaciju jer utječe na blizinu nabavnog i prodajnog tržišta. putem slične tehnologije – funkcijska organizacijska struktura proizvodi za poznatog kupca – pojedinačna proizvodnja (brodogradnja).u slučaju dislociranosti pojedinih dijelova poduzeća – teritorijalna organizacijska struktura <vrsta divizijske> . spremnost na oponašanje okruženja. intenzivno planiranje i prognoza . službi)-utječe na organizaciju jer odjeli moraju biti poredani prema tijeku tehnološkog procesa . slaba integracija među odjelima. integracijski procesi. nepoznati kupci – masovna ili procesna proizvodnja pojedinačna proizvodnja: skupni (radionički) raspored opreme. okoliš) . ali je i rizik velik. mikrolokacija) . velik dio menadžera koji integriraju poslove u poduzeću. nekoliko odjela. slabo oponašanje okruženja. kontinuirani proizvodni proces.velika poduzeća ipak mogu imati utjecaj na okolinu (poznaju političare. prometnica. timski rad.jednostavno + nestabilno = mali broj vanjskih čimbenika.jednostavno + stabilno = mali broj vanjskih čimbenika protiv kojih se treba boriti. malo oponašanja okruženja. važnost nabavne funkcije (manja važnost prodaje jer radiš po narudžbi) serijska i masovna proizvodnja (linijski raspored opreme. složeno ili jednostavno . veća važnost planiranja složeno + nestabilno: organska struktura. decentralizacija. odjela.okruženje (beskonačno): stabilno ili nestabilno. nekoliko menadžera koji rade na integraciji poslova. čimbenici se mijenjaju često i nepredvidivo (firme visokih tehnologija-elektronička.) .moguća velika dobit. participacija.unutarnji čimbenik . čimbenici ostaju isti ili se sporo mijenjaju (sveučilišta. odjeće. formalna i centralizirana.

RAZVOJ ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE (SVA NOVA DOSTIGNUĆA U ZNANOSTI.ako se radi o visoko zahtjevnom tržištu – promjene u poslovima I&R Tržište nabave (za sirovine.21.u prošlosti imali velik utjecaj na organizaciju u Hrvatskoj . a manji broj na razini poduzeća kao cjeline -u vertikalnoj integraciji: veći broj poslovnih funkcija.u HR su poduzeća morala raditi velike reorganizacije za razliku od poduzeća u drugim državama gdje su se reorganizacije radile zbog drugih čimbenika 22.ako poduzeće proizvodi složene proizvode za koje treba mnoštvo različitih sirovina. sklopova.tehnologija dostupna na tržištu.tehnologija je unutarnji čimbenik za ona poduzeća koja se bave time. tj. pluralizam vlasništva (popraćeno zakonima) . materijala. to će se odraziti na uvođenje posebnih odjela za pojedine sirovine i dijelove . INTEGRACIJSKI PROCESI – kombinirano -vanjski čimbenik – važan da bi vidjeli konkurentsku strukturu. materijal) utječe na organizaciju funkcije nabave . ali je poduzeće nema – zato je vanjski čimbenik . TRŽIŠTE (TRŽIŠTE NABAVE. pripojeno poduzeće ugradit će se u organizacijsku strukturu većeg kao organizacijska jedinica. TRŽIŠTE PRODAJE. koja su nositelji 11 . TEHNICI I TEHNOLOGIJI) . trebamo li se i mi integrirati s nekim i s kim -utječu na poduzeća koja se integriraju. njihovih poslova bit će smješten na razinu poduzeća 23.od uspostave hrvatske države usmjerenje se stavlja na: tržište. KONKURENCIJA) Tržište prodaje utječe na organizaciju funkcije prodaje . te oni koje je racionalnije prenijeti na razinu cijelog (novog) poduzeća -u horizontalnoj integraciji: veći broj poslova bit će organiziran po divisionima (bivša poduzeća).JIT sustav – ključna je bliska suradnja s dobavljačima aktivnosti konkurenata utječu na aktivnosti poduzeća i njegovu organizaciju 24. poduzeće i poduzetništvo.vanjski čimbenik . ali i na ostala -obuhvaćaju a) spajanja (spajanje poduzeća relativno iste veličine – Ina + Mol) b) pripajanja (veće pripaja manje poduzeće – Lura + Agrokor) -u slučaju spajanja poduzeća u jedno novo: promjene velike i radikalne u oba poduzeća po svim elementima organizacijske strukture -u slučaju pripajanja: promjene manje.trebali bi biti relativno stabilni . razgraničit će se poslovi koji se trebaju zadržati na razini pripojenog poduzeća. INSTITUCIONALNI UVJETI – DRUŠTVENO-KULTURALNO-POLITIČKI I PRAVNI UVJETI – kombinirano .ako je najveći udio prodaje na domaćem tržištu: prodaja je zasebna organizacijska jedinica . jesmo li postali primat.ako je znatan dio izvoza: formirat će se zasebna jedinica za izvoz .

IZGRADNJA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE . u proizvodnju . integraciju i socijalizaciju) organizacija raščlanjivanja i grupiranja zadataka (podjela ukupnog na posebne i posebnih na pojedinačne) organizacija upravljanja i managementa organizacija vremenskog redoslijeda obavljanja poslova (vremenska usklađenost čimbenika proizvodnje i tijeka poslovnog procesa) 29.zaštita okoliša treba imati podršku od strane glavnih menadžera poduzeća 27. KLIMU.informatičke tehnologije: brže komunikacije.ne postoje univerzalna načela oblikovanja strukture organizacije 12 .čimbenici strukture (materijalni. TLO. prehrambena i sl. DEFINIRANJE I OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE Struktura – građa. S druge strane. marketing. decentralizacija.odjeli zaštite okoliša se u manjim i srednjim poduzećima. NJIHOVO STANJE.u industrijama koje onečišćuju potrebno je formirati odjel zaštite okoliša (ovisno o veličini poduzeća i složenosti zaštite okoliša) .u HR “znak prijateljstva okoliša” dobivaju eko proizvodi . . sektor usluga i trgovina. popunjavanje radnih mjesta. za visoko razvijena poduzeća . sklop. VODU. ČIMBENICI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE organizacija materijalnih čimbenika (materijalnih inputa i opreme) organizacija ljudskog čimbenika (problemi vezani uz odabir radnika. ljudski) ≠ čimbenici koji utječu na oblikovanje strukture 28. uglavnom. istraživanje i razvoj) .tehnološkog razvoja. prodaja.poduzeća moraju težiti smanjenju tehnološkog zaostajanja . KULTURNU BAŠTINU.odjel zaštite okoliša treba biti povezan s ostalim organizacijskim funkcijama (nabava.utjecaji na okoliš različitih industrija se razlikuju: kemijska. sastav Organizacijska struktura ≠ organizacija Organizacija – uz strukturu obuhvaća organizacijska sredstva i organizacijske postupke Organizacijska struktura – sveukupnost veza i odnosa između čimbenika organizacijske strukture i unutar svakog čimbenika organizacijske strukture . dislocirana radna mjesta 26. povezivanje aktivnosti. naftna. tekstilna. OBLIK I KAKVOĆU ♦ ekologija je disciplina koja proučava međusobne odnose između organizama i okoliša . nemaju direktan negativan utjecaj na okoliš (indirektno utječu kroz obavljanje transporta i stvaranje otpada) ♦ UTJECAJ OKOLIŠA NA ORGANIZACIJU .o problemu koje poduzeće ima u zaštiti okoliša govori se kad aktivnosti poduzeća uzrokuju neželjene učinke po okoliš . itd. mogu uključiti u neki veći sektor. u kojima poslovi okoliša nisu preopsežni. imaju direktan negativan utjecaj na okoliš. POJAM. prerađivačka.podižu se standardi – stavljaju se stroži zahtjevi na količinu ispušnih plinova. npr. OKOLIŠ – PRIRODNO ČOVJEKOVO OKRUŽENJE KOJE UKLJUČUJE ZRAK. BIOTSKE ČIMBENIKE. proizvodnja. crna metalurgija.

ima utjecaj na ciljeve organizacije 31.tradicionalna 2.većina poduzeća provodi velike reorganizacije svakih 4-5 g.to mogu biti: interesne skupine – rezultat prirode posla prijateljske skupine – rezultat zajedničkog druženja zaposlenika izvan poduzeća .određuje se status ljudi (rukovodeći i izvršni) . pogone. FORMALNA.spajaju se čimbenici poslovanja te se raspoređuju na radna mjesta. skupina potrošača) . a na kraju specifična radna mjesta – kod osnivanja poduzeća ili velikih reorganizacija) 2. Kombinirani pristup – bipolarna strategija (prva dva u kombinaciji) 4.ona se nalazi u statutu ili tome slično Stvarna – nastaje spontano u procesu funkcioniranja formalne organizacijske strukture .ima svoje ciljeve. njome se: .tradicionalna 13 .načini oblikovanja strukture: 1.određuju i povezuju poslovi koje treba obaviti . VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA . vještina) • Adekvatan sustav informacija i komunikacija 30. piramide) 5.. onda srednje. Divizijske (predmetna.razmimoilaženje stvarne i formalne Neformalna organizacija – neformalna i spontana organizacija . Odozdo prema gore (obrnuto od prethodnog) 3. prema potrošačima) . vođe . Funkcijska (čista i procesna) . teritorijalna.Vrste struktura: 1. divizija .skup relativno trajnih odnosa među ljudima u poduzeću koji su se razvili tijekom njihovog zajedničkog rada . iskustava.propisuju se pravila i norme ponašanja . Strategija većeg broja nukleusa (istovremene promjene na različitim razinama organizacije – koristi se ako se radi o promjenama u samo nekim odjelima) . Odozgo prema dolje (najprije se izabiru organizacijske jedinice najviše razine. Način klina (promjene počinju sa srednjih organizacijskih razina org. odjele . teritorija.divisions) .ako se radi o umjerenoj reorganizaciji onda se kombiniraju prvi pristup i ostali . a manje promjene čak 1-2 puta godišnje KVALITETNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA MORA OSIGURAVATI: • Ostvarivanje ciljeva organizacije • Prikladnu podjelu rada • Punu pozornost ključnim ljudima u organizaciji • Efikasnu uporabu raspoloživih resursa • Dostatnu fleksibilnost • Jasno definiranje odgovornosti • Racionalnu uporabu zaposlenika (njihovih znanja. hijerarhiju.na temelju podjele rada i oblikovanja nižih organizacijskih jedinica na prvoj razini podjele (odjela. NEFORMALNA I STVARNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA Formalna organizacijska struktura – propisana i službeno utvrđena.temeljna dva načela koja koristimo kada stvaramo organizacijsku strukturu: • Kriterij izvršenja (na temelju pojedinih poslovnih funkcija) • Kriterij objekta (na temelju proizvoda.

ako se na prvoj razini javi kombinacija kriterija = mješovita struktura . fraktalna) . nabava.organska 5.prednosti pred funkcijskom: bolja koordinacija.3.u malim poduzećima i u većim ako proizvode jedan ili nekoliko sličnih proizvoda.6 glavnih organizacijskih funkcija (istraživanje. virtualna.NEDOSTACI: Spora fleksibilnost promjenama u okruženju i poduzeću te sporo donošenje odluka Rascjepkanost poslova i otežana koordinacija Odsutnost suradnje i timskog rada funkcijskih menadžera Odsutnost odgovornosti funkcijskih menadžera za konačni rezultat PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA: . jedinica razvijeni – broj poslovnih funkcija < broj org. jedinica .gotovo najrašireniji oblik org. ameba.računovodstvo. mrežna. a češće se koristi u organizaciji proizvodne funkcije (derivirana) -slična funkcijskoj.ona u kojima se podjela rada i formiranje org. razvoj i studij proizvoda. Moderne (T.u praksi često nailazimo na situaciju da se na različitim razinama organizacijske strukture koriste različiti kriteriji podjele . namijenjenih istoj skupini kupaca . jedinica manji od broja poslovnih funkcija standardni – onaj u kojemu je broj poslovnih funkcija = broju org.okupljaju se ljudi iz pojedinih poslovnih funkcija u timove koji obavljaju funkcije u određenom poslovnom procesu (primjerice: izvršenju narudžbi. jedinica na prvoj razini podjele obavlja prema pojedinim poslovnim funkcijama . financije .u svakoj organizacijskoj jedinici objedinjeno obavljanje srodnih i sličnih poslova . timska.procesno orijentirana funkcijska struktura (formiranje organizacijskih jedinica prema fazama tehnološkog procesa) – rijetko je primarna. FUNKCIJSKA STRUKTURA . i u procesnoj strukturi temelj stvaranja organizacijskih jedinica su poslovne funkcije . razvoju proizvoda) 14 . proizvodnja) .organska 4. Matrična . strukture . između funkcija se formiraju procesni timovi (kros-funkcijski timovi) . veća fleksibilnost i dinamika .funkcija obavlja svoje poslove za poduzeće kao cjelinu . birokratska .mješovite organizacijske strukture (na prvoj razini podjele zadataka korištenje više kriterija) .tradicionalna. standardni i razvijeni početni – onaj u kojemu je broj org.PREDNOSTI: Visok stupanj specijalizacije i podjele rada Stručno vođenje i koordinacija pojedine funkcije Primjena jednoobraznih metoda i postupaka Racionalna uporaba prostora i opreme Niski režijski troškovi .tri glavna oblika: početni.razlika je što se procesna struktura temelji na procesnom pristupu tj. kadrovski poslovi. pribavljanju kupaca. temeljem iste tehnologije. Projektna .vrste organizacijskih struktura – vrste shema (organizacijska struktura je širi pojam) 32. prodaja.

tri vrste: (predmetna. skupina proizvoda . a diversifikacija u srodne poslove) 3.divizijska je struktura vrlo često primarna. jedinica na prvoj razini podjele obavlja prema predmetu (proizvodu) .vrste: minorna..organizacijske jedinice odgovorne su ne samo za proizvodnju. definira zadatke divizije i vrši kontrolu rezultata . koji se temelje na različitim tehnologijama. teritoriju ili prema skupini potrošača . a diversifikacija u nesrodna područja) .najčešće će postojati kao derivirana.divizije se mogu nazvati i SPJ – na njih je izvršeno delegiranje ovlasti i odgovornosti. mnoštva proizvoda) .može biti prijelazni oblik prema divizijskim ili organskim strukturama no poslovi se nisu izdiferencirali kako bi se prešlo na te nove strukture .tradicionalna. nego i održavanje proizvoda .broj formiranih predmetnih organizacijskih jedinica (divizija) ovisit će o broju proizvoda tj.ona u kojoj se podjela rada i formiranje org.osim menadžera poslovnih funkcija postoje menadžeri poslovnih procesa . a uprava ili matica poduzeća vrši pribavljanje i raspodjelu financijskih sredstava. različit im je način prodaje 15 .svi poslovi vezani za realizaciju jednog proizvoda ili koji se odnose na određeni teritorij ili na skupinu kupaca povezuju se u jednu organizacijsku jedinicu . birokracijska .ona u kojoj se podjela rada i formiranje org. teritoriju ili kupcima Nedostaci: • poslovi pojedinih funkcija se paralelno obavljaju pa i oni koje bi bilo racionalnije organizirati na razini cijelog poduzeća što povećava troškove • otežana kontrola divizija 34. dominantne poslovne tvrtke (70-95% proizvodnje u jednom poslu) 2. a rijeđe kao primarna org. DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA .primjenjivat će se u poduzećima sa širokim asortimanom proizvoda. usmjerena ili diverzifikacija u nesrodna područja (konglomerati) . ali i u malim ako proizvode veći broj različitih proizvoda na različitim tehnologijama ili namijenjenih različitim skupinama kupaca i na različitim teritorijima Prednosti: veća fleksibilnost zbog provedene decentralizacije objedinjeno upravljanje svakom divizijom veća se pozornost posvećuje proizvodu.kao posljedica diversifikacije proizvodnje (uvođenja većeg broja tj. jedinica na prvoj razini podjele obavlja prema predmetu (proizvodu). povezana srodna poduzeća (na jedan posao do 70% proizvodnje. teritorijalna i prema potrošačima) . PREDMETNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA . ali se može koristiti i kao derivirana na drugoj razini podjele . struktura 33.s obzirom na udio proizvoda u ukupnoj proizvodnji navode se: 1.primjenjuje se u velikim poduzećima. nepovezana poduzeća (na jedan posao do 70% proizvodnje.usporedo s diversifikacijom javlja se divizionalizacija i decentralizacija (stvaranje relativno samostalnih divizija koje su fleksibilne) . namijenjenih različitim kupcima.

ali i odgovorne za profit . ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PREMA POTROŠAČIMA . mladež. 3. poslijediplomski studij. industrijski proizvodi. studij uz rad i sl. školsku.) . jedinica na prvoj razini podjele obavlja prema teritoriju . jedinica na prvoj razini podjele obavlja prema skupini potrošača .) . udžbenici i sl. inform.organska i fleksibilna . gerontologija i sl. djecu.Domovi zdravlja (dispanzer za predškolsku djecu. PROJEKTNA ORGANIZACIJSA STRUKTURA . Koja posluju na većem geografskom području 2. tržište.) .organizacijske jedinice mogu biti strateške poslovne jedinice (SPJ). Koja su nastala integracijom samostalnih poduzeća.češće je primarna no može biti i naknadna (za organiziranje proizvodnje. doktorski studij.Fakulteti (dodiplomski studij.privremeni organizacijski oblik za realizaciju jednog projekta (kad je projekt završen. ugostiteljstvo) .ona u kojoj se podjela rada i formiranje org.prvi se put javlja za potrebe svemirskih istraživanja i za vojne potrebe u SAD-u 60-ih godina .Projekt – cjelovit.svaka teritorijalna org.koristi se u velikim poduzećima koja imaju mnogo različitih proizvoda/usluga namijenjenih različitim kategorijama kupaca .) .s obzirom na učestalost projekata razlikujemo: - Jednokratni projekti – nestalna projektna organizacija Projektni procesi (ponavljaju se više puta. odrasle) .češće je prisutna kao naknadna (često za organiziranje funkcije prodaje) .Osim nestalne i stalne razlikujemo: 16 . ako poduzeće proizvodi veći broj proizvoda koji su međusobno različiti) 35. TERITORIJALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA . medicinska oprema.Primjeri: . trgovina. zahtijevaju ustaljen način vođenja) – stalna projektna organizacija .Velike izdavačke kuće (literatura za odrasle.ona u kojoj se podjela rada i formiranje org. slični su po izvođenju. Čija je proizvodnja dislocirana izvan sjedišta poduzeća 4.koristi se u poduzećima: 1.. čija priroda procesa to zahtijeva (poljoprivreda. složen pothvat koji ima svoj cilj. bankarstvo. ginekologija. projektni tim se raspušta) .maksimalno je orijentirana prema potrošačima.oblikuju svoju strategiju. sustavi i sl. šumarstvo. jedinica objedinjava poslove na jednom teritoriju .Bolnice (pedijatrija. koji se mora realizirati u određenom vremenu i koji traži koordinirane napore radnika .viši troškovi vezani uz ovu strukturu mogu se kompenzirati nižim troškovima nabave 36. promet. osim kod nas u domovima zdravlja koji su državna poduzeća 37. relativno su samostalne. imaju svoj proizvod.Elektronske tvrtke (kućanski aparati.

karakteristična je dualna odgovornost projektnog tima . Koja istovremeno izvode veći broj projekata 3. matrica proizvod/teritorij.optimizira dvije dimenzije organizacije (primjerice. matrica proizvod/projekti. koordinator i organizator aktivnosti) Čistu projektnu organizaciju (projekti samostalni i neovisni o linijskoj strukturi. nema projektni tim.Sony Projektno/funkcijska matrica . zgrada. građevinska poduzeća. jedinica na prvoj razini podjele izvršena prema dvije dimenzije . različitih studija na fakultetu) . mostova i sl. . strukture .prikladna je za organizacije koje istovremeno izvode veći broj programa (primjerice.).kompromis između centralizacije izvršenja i centralizacije objekta .ona u kojoj je podjela rada i formiranje org. a upravljanje projektom po horizontali (projektno/funkcijska) . matrica program/funkcija i sl. jedinica Proizvodno/funkcijska matrica .koristi se u poduzećima koja proizvode više različitih proizvoda i posluju na više različitih teritorija (diljem svijeta) . najsloženiji organizacijski oblik .koristi se u poduzećima koja istovremeno rade na većem broju projekata .PREDNOSTI: • Fleksibilnost • Pojačana koordinacija i komuniciranje • Veća motivacija zaposlenika i odanost organizaciji .neki odgovaraju i direktoru za projekte i direktoru za funkcije Programsko/funkcijska matrica .- Individualnu projektnu organizaciju (voditelj projekta direktno odgovoran direktoru poduzeća.ovlaštenja i odgovornosti ostvaruju se po vertikali. voditelji projekta direktno vezani za direktora. MATRIČNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA . matrica proizvod/funkcije. a ne rade više za svoje organizacijske jedinice) .uvedena da se otklone nedostaci projektne strukture (pokušava iskoristiti dobre strane funkcijske i projektne organizacije) .češće je interpolirana u neku drugu organizacijsku strukturu i traje dok traje i projekt .odgovara se dvama direktorima proizvodnom i funkcijskom (dualna odgovornost) Proizvodno/teritorijalna matrica . poduzeća za proizvodnju industrijskih postrojenja i sl.Prikladna za poduzeća koja: 1.karakteristika: dualna odgovornost org. arhitektonska i sl.može biti i primarna struktura za poduzeća čija je djelatnost projektno orijentirana – rjeđe (građevinska.SLABOSTI: 17 .prednost: bolja fleksibilnost promjenama u okruženju 38.najkompleksniji oblik org. Imaju pojedinačnu proizvodnju 2.koristi se u poduzećima koja proizvode više različitih proizvoda i to najčešće u pojedinačnoj proizvodnji (brodova. članovi tima disciplinski i stručno odgovorni voditelju projekta dok traje projekt – radnici rade samo na tom projektu.) .) . a projektna je dodatna . imaju stalni tim. Primjeri su: projektantske organizacije.primarna struktura u pravilu je funkcijska.

ali koristi i virtualnu strukturu kako bi što bolje zadovoljilo potrebe kupaca) Omogućava: plitku organizacijsku strukturu s malim brojem razina menadžmenta i širokim rasponom kontrole (dio komunikacija između menadžera i suradnika preuzima informacijska tehnologija). informacije. povezivanje poduzeća i ostalih partnera.OBLIK ORGANIZACIJE ( TEHNOLOŠKI UVJETOVANA ORG. djelotvornija prodaja. među konkurentima. državama.poduzeće zadržava svoju unutarnju organizaciju (organizacijsku strukturu. kontinentima (organizacije otvorenog tipa) . znanja. automatiziranu proizvodnju .ponekad je to i kooperacija između dijelova poduzeća (unutar jednog poduzeća) 18 .virtualna organizacija je oblik kooperacije . tehnologije. T . strateških partnera i ostalih virtualnih komponenti) i njome se želi istaknuti utjecaj tehnologije na organizaciju . regijama. manji broj menadžera. a ne na kontroli) i mali broj menadžera srednje razine.informacijska tehnologija omogućava elektroničko povezivanje kupaca.raspon kontrole – broj radnika koji su podređeni jednom manageru PREDNOSTI – Plitka organizacijska struktura. dobavljača (otklanjanje nedostataka klasičnih narudžbi). kupaca. telekonferencija . . decentralizacija. neki od njih rade kod kuće. mogućnost strateških saveza.organizacija nije neka posebna organizacijska struktura već je to oblik umreženih organizacija (dobavljača. fleksibilnost. povjerenje zaposlenih.pripadaju jednom uredu ali ne rade na jednom mjestu. udaljenim poslovima i vanjskim partnerima) 40.) . mogućnost rada kod kuće i satelitski (dislocirani) uredi NEDOSTACI – Viši troškovi vezani uz investiciju u informatičku tehnologiju. proizvode i usluge. ekonomska suradnja .informacijska tehnologija ruši granice među organizacijama.suprotna je vertikalno integriranoj kompaniji jer je to spajanje u pravom smislu.nehijerarhijska povezivanje nezavisnih poduzeća koja samostalno odlučuju o ulasku u mrežu virtualne organizacije s drugim poduzećima s kojima razmjenjuju sirovine i materijale. za umrežavanje i održavanje sustava (upravljanje informacijskom tehnologijom. zamjenu funkcijskih odjela projektnim timovima te zamjenu jednostavnih zadataka multidimenzionalnim poslovima menadžeri mogu lakše komunicirati s velikim brojem suradnika i nadgledati ih . a virtualna organizacija je kooperacija tj. elektroničko komuniciranje.npr : (virtualne zalihe . a ne u skladištu u poduzeću.konferencija sudionika koji su dislocirani po teritorijima) . smanjivanje birokratizacije.prividna organizacija – nastala kao posljedica informacijske revolucije i telekomunikacija . virtualni zaposlenici . VIRTUALNA ORGANIZACIJA .T. decentralizaciju (temeljenje nadzora na povjerenju.Pojačana mogućnost konflikata zbog dualne odgovornosti te sukoba interesa između linijskog (funkcijskog) i proizvodnog/teritorijalnog/projektnog/programskog menadžmenta Sporije odlučivanje Povećani troškovi zbog dvostrukog menadžmenta SUVREMENI TRENDOVI U ORGANIZACIJI 39. I&R.zalihe materijala koji se nalaze kod dobavljača.

razmjenjujući informacije s partnerima poduzeće može stvoriti konkurente.povezivanje između neovisnih poduzeća može poprimiti različite oblike: partnerstva. proizvođači. eksternalizacija aktivnosti (outsourcing). .JIT) . male tvrtke mogu biti velike uz pomoć partnera u mreži i sl. sve ono što poduzeće može povoljnije nabaviti (kako po kvaliteti. odnos dobavljač-kupac.poduzeća (konstruktori. otvaranje mogućnosti za stručno i geografsko nadopunjavanje među partnerima.iako su članice relativno ravnopravne. gubitak kontrole nad dijelovima poslovanja.članice mreže dijele resurse. lakši pristup tržištima. tako i po cijeni) od ostalih članica virtualne organizacije . distributeri. kapaciteta.funkcije poduzeća koje su fizički postojale u klasičnoj organizaciji zamjenjuju se elektroničkom verzijom (Umjesto da kupac drži zalihe sirovina i materijala na svom skladištu. razviti politiku podrške PREDNOSTI: uspješno svladavanje neizvjesnosti i rizika. skraćivanje vremena poslovnog procesa.glavni razlozi za ulazak u partnerstvo su: dijeljenje I&R.eksternaliziraju se: oni poslovi u kojima poduzeće nije bolje u odnosu na konkurente. zajedničko ulaganje. povećana konkurentnost i lojalnost kupaca. a najjači su partnerstvo. franšize. povezivanje sržnih kompetencija. trgovci) se povezuju putem računala . strateška udruženja. kad nema dovoljno povjerenja među partnerima i sl. formirati strateške saveze.primjeri: 19 . brzo ulaženje u posao. mogu imati veće značenje u mreži od ostalih – dominantni članovi mreže koji na sebe vežu veći broj drugih poduzeća . pomoć u eliminiranju nepotrebnih koraka u poslovnim procesima NEDOSTACI: gubitak dijela autonomije. kad se ne slažu kompetencije poduzeća i ostalih partnera.najblaži način povezivanja je Web.sve karakteristike virtualne organizacije vrijede i za mrežnu organizaciju . zajednička ulaganja. odnos dobavljač – kupac. infrastrukturu i troškove . 41.u virtualnoj organizaciji povezuje se niz poduzeća. Web (način prikazivanja podataka na Internetu koji je hijerarhijski strukturiran i koji omogućava korisniku mreže da lako i jednostavno dođe do tražene informacije) . strateška udruženja . kapacitete.poduzeće ne treba ulaziti u partnerstvo: kad kompanija posjeduje kompetencije kojima sama može zadovoljiti potrebe tržišta. a svako poduzeće eksternalizira aktivnosti u kojima nije najbolje (outsourcing). on putem elektroničke mreže informira svoje dobavljače kad mu je isporuka potrebna .. svaka članica može težiti svojim interesima što može dovesti u pitanje funkcioniranje mreže . a zadržava samo one u kojima je lider .oblik virtualne organizacije koji pokazuje kako se povezuju poduzeća u virtualnoj organizaciji . obavljanje posla u kraćem vremenu s nižim troškovima. zaposlenici. gubitak vlastitog znanja .da bi se oblikovala virtualna organizacija potrebno je: definirati partnersku strategiju. rizika i troškova. MREŽNA ORGANIZACIJA . odabrati partnere. neke od članica mreže.oblici mreže mogu biti u obliku: ♦ Lanca (samo neki članovi mreže imaju neposredne veze) ♦ Kotača (jedan se član mreže nalazi u centru i ima ključnu ulogu) ♦ Višekanalne mreže (sve su članice međusobno povezane) .

1.direktna prodaja: Oriflame. financijske. proizvođače i prodavače) 5. poduzeće Nike .u poduzećima koja proizvode robu široke potrošnje integrativnu ulogu u mreži često ima marketing.ima malu središnju organizaciju koja povezuje druge organizacije koje vrše proizvodnju. ostale službe im ne naređuju.jaka informacijska potpora koja postavlja pravila. mreža sustava kartičnog poslovanja (American Express.pružaju usluge pacijentima na oko 2100 lokacija u 40 država SAD-a .mreže su najčešće neformalne i imaju otvoreno članstvo . Benetton . distribuciju. djeluju kao savjetnici .individualni stručnjaci (zaposlenici) posjeduju veći dio znanja organizacije. informacijske i opskrbne mreže – Keiretsu (mreža financijskih institucija. umjesto da naređuju. usisavači. životno osiguranje) • imaju relativno malu upravu s pratećim službama i velik broj direktnih prodavača koji su u kontaktu s centralom i obavljaju prodaju na temelju točno definiranih standarda i pravila za što su prethodno prošli odgovarajuću izobrazbu 20 . MasterCard…).centar mreže koji koordinira više stotina malih proizvođača odjeće i tisuće franšiza koje prodaju Benettonove proizvode širom svijeta (s centralnim distribucijskim kanalom. mreža sustava rezervacije i prodaje karata svjetskih aviokompanija koja se nalazi u sustavu AMADEUS za rezervaciju i prodaju karata za bilo koju aviokompaniju koja se nalazi u sustavu 2. već pokazuje filozofiju i usmjerenost prema kupcima .u tom obliku organizacije veličina gotovo da uopće ne utječe na organizaciju (najveći broj zaposlenika obavljaju isti posao na širokom području za veliki broj klijenata) .marketing i prodaja su glavne okosnice integracije u prva dva slučaja Razlikujemo: ♦ Interne mreže (povezuju se dijelovi poduzeća) ♦ Mreže kojima se povezuju poduzeća unutar korporacije ♦ Mreže između odvojenih poduzeća .terapeuti su samostalni.oblik nehijararhijske organizacije.prednosti i nedostaci isti kao kod virtualne organizacije 42. marketing i ostale poslovne funkcije (Nike je centar mreže i okupio je nezavisne dizajnere. posuđe. Eurocard. informacijskim i kontrolnim sustavom) – partneri se povezuju odnosom dobavljač-kupac koji je sličan odnosima koji postoje na slobodnom tržištu .5000 terapeuta koji rade iste poslove . industrijskih konglomerata i malih poduzeća koja opskrbljuju velika 4. ali i umrežava zaposlenike te im omogućava osamostaljivanje i autonomiju Prikladna je za poduzeća: • u kojima rade visokoobrazovani stručnjaci koji posjeduju znanja organizacije • koja se bave direktnom prodajom jednog proizvoda ili asortimana na širokom području (kozmetika. nego ih podržavaju . Zepter.ne pokazuje kako organizacija stvarno izgleda. povezuju se organizacijama koje su pronašle interes u kartičnom načinu prodaje proizvoda 3. težište je na samokontroli zaposlenika . IZVRNUTA ORGANIZACIJA . Japanska poduzeća koja su dijelovi marketinške. a u poduzećima visokih tehnologija integrativnu ulogu imat će funkcije I&R i proizvodni inženjering .menadžeri. Diners.… Primjer: “Nova care” – organizacija za rehabilitaciju bolesnika u SAD-u . vrlo plitka organizacija .

razlika između amebe i tima: u timu postoji vođa.• brojne zdravstvene.amebe su najmanje jedinice u poduzeću (od 3 do oko 50 članova) . u amebi ne. sloj projektnih timova. mrežu .paukova mreža može biti i mreža unutar poduzeća ili mreža povezanih poduzeća koja se stvara kako bi se riješio određeni problem .sloj projektnih timova strukturiran je nehijerarhijski (njihove aktivnosti temelje se na znanju za razvoj novih proizvoda).ameba organizacija mora biti uklopljena u neki od temeljnih modela organizacijske strukture .oblik samoorganizacije tj. koje ima 50 divizija (primarna struktura je divizijska) koje su organizirane u 400 ameba 46.50-ih i 60-ih godina u teoriji menadžmenta posebice je popularno upravljanje pomoću ciljeva (MBO) . konzalting organizacije.60-ih i 70-ih godina mnogi se autori bave upravljanjem promjenama . ima klasičnu hijerarhijsku strukturu . sloj zasnovan na znanju . članovi tima tvore hipermrežu u svim poslovnim sustavima te ublažavaju hijerarhiju . projektantske i informatičke tvrtke 43.specifičan oblik mrežne organizacije – privremena (8-10 zaposlenika) .nehijerarhijska organizacija.nestalni privremeni oblik za potrebe rješavanja složenih problema – skupljaju se ljudi za rješavanje određenog problema (nakon što se problem riješi mreža se ukida) .to je samo dio neke druge strukture .koncept kulture postaje dominantan u objašnjenju uspješnosti poduzeća jer izražava utjecaj ljudskog čimbenika. subjektivnih i neracionalnih aspekata poduzeća 21 . POJAM I DEFINIRANJE ORGANIZACIJSKE KULTURE .80-ih i 90-ih godina autori se usmjeravaju na organizacijsku kulturu .sloj zasnovan na znanju nije stvarni organizacijski entitet već se njime želi istaći vizija poduzeća temeljena na znanju – znanje se stalno iznova stvara za potrebe poslovnih sustava i projektnih timova 74. ljudi su sami sebi organizatori .povezanost članova tima omogućuje informacijska tehnologija 45. AMEBA ORGANIZACIJA .fleksibilan oblik organizacije .središnje mjesto ima sloj poslovnih sustava.organizacije bez hijerarhije (jednorazinske) .članovi unutar ameba su ravnopravni (nema voditelja tima) . ORGANIZACIJA PAUKOVE MREŽE . HIPERTEKST ORGANIZACIJA .uglavnom interpolirana u neku org. radi se o samoupravljanim timskim strukturama – slična timskoj organizaciji .organizacija koja se sastoji od tri glavne cjeline: sloj poslovnih sustava. organizacija s plitkom strukturom . obrazovne i znanstvene institucije.primjer japansko poduzeće Kyocera Cor.

nagradne igre). mišljenje i aktivnosti zaposlenika i koja se oblikuje iz toga (uzrok i posljedica ponašanja) . običaji (način na koji se održavaju sastanci. kreativnost ..statusni simboli. rituali i ceremonije – ustaljeni oblici ponašanja. ceremonije.Običaji. nekoliko osnovnih vrijednosti – kvaliteta. norme. pravo na tajnicu. osjećaji .Mitovi (ljudi i događaji koji su ostavili traga) i priče (tko je uspio. lokacija poduzeća. dok su ceremonije posebni događaji (domjenci. klubovi. okupljanje na neformalnom ručku ili kavi). običaji i rituali.nevidljivi dio (teže uočljiv i prepoznatljiv i za članove poduzeća) .vidljivi dio organizacijske kulture (lako ga uočavaju i prepoznaju ljudi unutar i izvan poduzeća) . vjerovanja.važan je instrument realizacije strategije . privilegije) -Igre 75. OSNOVNA ULOGA I FUNKCIJE ORGANIZACIJSKE KULTURE .pomaže poduzeću da se prilagođava okolini . simbolima i sloganima). automobili koji se voze. mobitel.Povijest i tradicija poduzeća . VRSTE ORGANIZACIJSKIH KULTURA . ogledaju se u filozofiji. normi i običaja nevidljiva.omogućuje da vizija poduzeća bude vidljiva i zajednička svima .Organizacijska kultura je: relativno trajan i specifičan sustav temeljnih vrijednosti.vizija je željena slika poduzeća ..kultura stvara imidž poduzeća i osnova je za stvaranje vizije poduzeća .organizacijska kultura simbolički se prikazuje santom leda koja ima vidljivi dio (koji je iznad vode) i nevidljivi dio (koji je ispod površine vode) . rituali su uobičajene navike (jutarnja gimnastika. konkurenti.imidž odgovara na pitanje kako nas vidi okolina (kupci.Dominantna (čije poglede dijeli većina zaposlenika) i subkultura (kultura skupina unutar poduzeća). prisutnost na važnim događanjima. a kakvo je nepoželjno i kažnjivo . fraze) . pripadnost pojedinoj subkulturi ne isključuje pripadnost dominantnoj kulturi 22 .stvara pozitivan imidž poduzeća . uređenje poduzeća i ureda. najteže ih je uočiti . uvjerenja.Norme – koncepcije poželjnih oblika ponašanja. inovativnosti.Vrijednosti – relativno trajne koncepcije poželjnog (iskazuju što poduzeće želi postići.usmjerava energiju zaposlenika prema postizanju misije i ciljeva 77.temelj je nevidljivi dio organizacijske kulture . iskazuju kakvo je ponašanje poželjno. usluga. slengovi. parkirališna mjesta.) . jezik i komunikacija. iskazuju prioritete. na koji način i sl. pouzdanost. mediji) .vrijednosti..određuje identitet poduzeća prema unutra i prema van . priče . prihvaćaju novi ljudi.postaju ključni čimbenik uspješnih poduzeća . stavovi. metafore. javnost. neformalna svijest organizacije koja usmjerava ponašanje. poslovni partneri.Stavovi i uvjerenja – osnovni ideali i principi koji utječu na ponašanje.) .Komunikacije (verbalne i neverbalne) i jezik (specifičan za zaposlenike.Statusni simboli (odjeća.vrh sante može uspješno ploviti sve dok ga nosi njegov nevidljivi dio Simboli organizacijske kulture: . standardi za radno ponašanje i očekivane učinke.

koji su slabije obrazovani.Snažne vrijednosti koje se više ne uklapaju u promijenjenu okolinu .Jasna (prepoznatljiva za članove poduzeća kao i ljude izvan poduzeća) i nejasna (čak ni zaposlenici ni menadžeri ne znaju kakva je). nejasnu kulturu često imaju poduzeća s menadžerima koji ništa ne poduzimaju.. užasna (zbrka. -Izvrsna (postoji red koji stvara pozitivan utjecaj na djelotvornost. kulture .Jaka (rasprostranjeno jedinstvo oko zajedničkih vrijednosti.Osrednje ili loše performanse poduzeća . pred mirovinu i sl. stalna uporaba simbola kulture) i slaba (malo zajedništva oko specifičnih vrijednosti) .Ako je poduzeće manje i brzo se razvija U mijenjanju kulture potrebno je mijenjati njezine simbole 23 . zaposlenici se osjećaju kao članovi obitelji).Promjene čimbenika okoline i promjene menadžera . prilagodljiva (poduzeća koja posluju u turbulentnoj okolini) -Participativna (zaposlenici u značajnoj mjeri uključeni u odlučivanje). neparticipativna (menadžment sam donosi odluke bez konzultiranja sa zaposlenicima). najveća prednost participativne kulture jest što raste moral i zadovoljstvo zaposlenika na radu te proizvodnost rada. najveće ograničenje je kratkoća vremena koje stoji na raspolaganju za donošenje odluka i veći troškovi Razlozi za mijenjanje org. neugodna klima i frustracije) -Postojana (poduzeća koja posluju u stabilnoj okolini).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful