Sarajevo Godina XIII 13. oktobar/listopad 2010. god.

2 KM Izlazi srijedom
D

2
,
8
0

E

A

2
,
8
0

E

N
L

2
,
8
0

E

S

3
2
,
0
0

S
E
K

C
H
4
,
4
0

D
K

1
9
,
0
0

D
K
K

H

1
4
K
N

2
E

1
0
0
D
I
N
711
Ekskluzivno
Fenomeni:
Mekki TORABI
Iscjelitelj
ili prevarant
Dolazimo
u Sarajevo!
Megapopularna [eherzada samo za magazin
„Azra“ odgovorila je na pitanja o karijeri, braku
s kolegom Halitom Ergencom, sin~i}u Aliju,
seriji „1001 no}“, koja joj je donijela planetarnu
slavu, roditeljima, sestri, studentskim danima
Berguzar KOREL i Halit ERGENÇ
Iz sadr`aja
70
66
72
22
36
6 Cafe 38 Kolumna
66 Portret 77 Horoskop
86 Arte punkt
magazin
za cijelu porodicu
Izdava~ AVAZ-ROTO PRESS
Glavna i odgovorna
urednica
Elameri [KRGI]-MIKULI]
Zamjenik glavne i
odgovorne urednice
D`emal D@AKMI]
Pomo}nik glavne i
odgovorne urednice
Alma RED@EPAGI]
Lektorica
Indira PIND@O
Redakcija
Lejla LOJO
Elvedina D@AKMI]
Najda VRANI]
Zana KOLO[
Amela KESEROVI]
Selma MULI]
Foto-slu`ba
AVAZ-ROTO PRESS
Stalna saradnja
Ahmet BAJRI] BLICKO
Emira GLUMAC
Hedija MEHMEDI]
Jasmin HAD@I]
Seid MASNICA
D`emka KARA^A
Melina KAMERI]
Veselin GATALO
Dizajn
Larisa HASANBEGOVI]
Direktor Dru{tva
Sanja ISANOVI]
Ilustracije
Agencija „Shutterstock“
DTP studio
AVAZ-ROTO PRESS
Organizacija {tampe
RADIN PRINT d.o.o.
Zmaja od Bosne 4
71000 Sarajevo
Adresa redakcije
TE[ANJSKA 24 b
Telefoni
281-426 i 281-444
FAX: 281-428
e-mail: azra@avaz.ba
Marketing
281-356, fax:281-441
mail: marketing@avaz.ba
Rukopisi, fotografije i
diskete se ne vra}aju
Transakcijski ra~uni
UNICREDIT ZAGREBA^KA
BANKA, TRN
br.3383202266402293
DEV.RN.br.33832048932443
55 NLB TUZLANSKA BANKA
TRN br.132731001313169
SWIFT CODE:TBTUBA22
HYPO ALPE ADRIA BANK
TRN.br. 3060510000030742
DEV.RN.br.
71004200934630002
BBI Bosna
Bank International TRN br.
1410010000001620
SWIFT CODE: BBIBBA22
Identifikacioni br.
4200934630002
PDV br.200934630002
Porezni broj: 01357333
D`evad KARAHASAN
Znanje nije
informacija, ve}
mnogo vi{e
Meliha FAKI]
Nisam
ljubomorna na
mlade glumice
Mato \AKOVI]
Dodik mi je
pomogao da
prebolim
gubitak sina
Selma HUREM
Slaba sam na
patnju `ivotinja
Vedran ]ORI]
Doktor koji
presa|uje srce
Delila SOFTI]
48
Dress kod
je va`an na
fakultetima
azraCafé
Sinovi krenuli o~evim stopama Da je
porodica najbolje uto~i{te za rje{enje pro-
blema, potvrdio je pro{le sedmice i nogo-
meta{ David Beckham, koji je sinove Ro-
mea i Cruza odveo na nogometno igra-
li{te u Santa Monicu i u~io ih atrakti-
vnim potezima najva`nije sporedne stvari
na svijetu. Sude}i prema skandalu koji
pro`ivljava posljednjih sedmica u vezi s
optu`bama Bosanke Irme Ni}i, koja tvrdi
da su imali seksualne odnose, vrijeme za
odmor mu je, ~ini se, prijeko potrebno.
Podr{ke najbli`ih, naro~ito supruge Vi-
ctorije, koja je izjavila da su nakon spo-
menutog skandala ona i David i dalje sro-
dne du{e, mu ne nedostaje. Kako god se
rije{io slu~aj, jedno je sigurno, Davida
vi{e ne}emo gledati u Evropi kao po-
su|enog igra~a. U jednom od nedavnih
intervjua izjavio je da je trenutno fokusir-
an isklju~ivo na to da vrati formu i po-
mogne mati~nom klubu „L.A. Galaxy“.
- To, dakako, ne isklju~uje da vi{e ni-
kada ne}u zaigrati u Evropi. Ali, posudba
ne dolazi u obzir - kazao je Beckham.
6/azra 2010.
David BECKHAM
azra 2010./7
Prije nego {to je otputovala u SAD najve}a
folk zvijezda na na{im prostorima Lepa Brena
svoj 50. ro|endan proslavila je s fanovima koji
odr`avaju njen oficijelni web site: www.jednaje-
brena.com. @ele}i da joj prvi ~estitaju
ro|endan, poklonili su joj privjesak s logotipom
sitea, nakon ~ega im se pjeva~ica zahvalila to-
plim do~ekom u prostorijama „Granda“ s tor-
tom na tri sprata, ukra{enom violinskim
klju~evima i minijaturnim figurama mikrofona.
- Uvijek se radujem ovakvim susretima, jer
prema ozarenim licima ljudi vidim koliko im
je stalo. I to je zaista klju~ uspjeha u svakom
poslu. Nije bitno koliko ste postigli, ako ste se
udaljili od onih koji vas vole i podr`avaju.
Snje`ana, Lazar, Nada, Sale, Arsen i Tamara su
ozbiljni ljudi, koji su zbog ovog susreta uzeli
slobodne dane na poslu. Arsen, koji je ina~e iz
Kumanova, a radi u Afganistanu, oti{ao je i
korak dalje. Ostala sam nijema pred ~injeni-
com da je uzeo odmor u firmi u Afganistanu,
do{ao u rodnu Makedoniju, a odatle u Beogr-
ad! Proveli smo divno popodne u dru`enju i
prijatnom razgovoru i zaista bih voljela kada
bismo ovakve susrete ~e{}e prire|ivali - kazala
je slavljenica. L.L.
Breninih
jubilarnih
50 godina
Slavljenica s fanovima koji
odr`avaju site „Jedna je Brena“
azraCafé
8/azra 2010.
Pro{log petka u Hotelu „Central“ u Sarajevu,
u organizaciji firme „Everet“, promoviran je no-
vi miris dizajnera Calvina Kleina „Beauty“ . Ova
~ista i jednostavna mirisna kompozicija do~arava
jedinstvenu mo} `enstvenosti i sofisticiranosti. U
gornjim notama koktela ljepote do~ekat }e vas
sjeme hibiskusa i ru`i~astog bibera, slijede ja-
smin i magnolija, a nakon nekoliko sati na va{oj
ko`i ostat }e ekstrakt cedra, sandalovine i ka{mi-
ra. Ono {to donosi istinsku ~aroliju u bo~ici
„Beauty“ je upravo navedena kombinacija miri-
sa, kojom je dizajner htio da do~ara ljepotu
„apstraktne kale“.
Za{titno lice ovog mirisa je nekada{nji top
model i glumica Diane Kruger, koja na najbolji
na~in oslikava damu kojoj je parfem namijenjen
- osobu punu samopouzdanja, prefinjenu, ali sa
stavom. Kreator je istakao da, ukoliko bi ovaj
parfem bio instrument, bio bi violon~elo. Upra-
vo uz zvuke ovog instrumenta po~elo je dru`enje
zvanica poput Segmedine Srne- Bajramovi}, Ale-
ksandra Hr{uma i drugih poznatih li~nosti. Svi
okupljeni slavili su bezvremensku ljepotu koja
dolazi iznutra, samo je treba ista}i uz CK
„Beauty“. Z.KOLO[/I.[EBALJ
»Nova kompozicija
Calvin Kleina „Beauty“
odu{evila je posjetitelje
»Promocije parfema ne propu{taju
Segmedina Srna-Bajramovi} i
Aleksandar Hr{um
CK „Beauty“- ljepota skrivena u bo~ici
azraCafé
Rade [erbed`ija, koji je anga`iran
kao jedan od glavnih glumaca u re-
diteljskom prvjencu slavne Angeline
Jolie, iznenada je prekinuo snimanje
u Budimpe{ti, zbog naglog po-
gor{anja zdravstvenog stanja njego-
vog oca Danila. Sa suprugom i
k}erkama napustio je hotel „Four
Seasons“ i vratio se u Beograd kako bi bio s 97-godi{njim ocem.
Zvijezda serije i filma „Seks i grad“, Sarah
Jessica Parker, ne sla`e se sa svojim kolegom
Chrisom Nothom o kona~nom zavr{etku
snimanja ovog hita. Uvjerena je da }e javnost
od „Seks i grada“ vidjeti jo{ po ne{to, jer ne
pitaju se tu toliko kriti~ari, koliko publika
koja je do sada bila iskrena kada je rije~ o
ovom filmskom hitu.
Reditelj Emir Kusturica izjavio je da se povla~i
iz `irija 47. me|unarodnog filmskog festivala
„Zlatna narand`a Antalija“ zbog kritika koje su
na njegov ra~un izrekli mediji i pojedini turski
zvani~nici. Kusturica je protivljenje njegovom
u~e{}u na festivalu opisao kao „barbarizam i ne-
uljudnost“. Turski reditelj Semih Kaplanoglu
rekao je da Turke vrije|a ~injenica {to je Antalijska fondacija za ku-
lturu i umjetnost podr`ala umjetnika koji brani zlo~ine.
Kao maneken ameri~kog proizvo|a~a bri-
ja}e opreme „Gilettea“, Roger Federer je ne-
davno snimio televizijsku reklamu, i to u
dru{tvu lijepe Sylvije van der Vaart, supruge
nogometa{a „Tottenhama“ Rafaela van der
Vaarta. Sylvia je kasnije kazala da je Roger
vrlo {armantan i da samom pojavom izaziva
po{tovanje. Tih je, ali svejedno duhovit i izniman mu{karac.
Madonna se planira ponovo preseliti u Ve-
liku Britaniju. Pjeva~ica koja se iz te zemlje
vratila u SAD nakon razvoda od britanskog
reditelja Guya Ritchieja, osje}a kako joj je sr-
ce ipak ostalo na Otoku te planira ponovo ta-
mo `ivjeti. Kada krene ostvariti svoj plan,
morat }e tra`iti slu`beno dopu{tenje s obzir-
om na to da vi{e nije udata za Britanca.
Jasna Gospi} uskoro }e u Sarajevu promovira-
ti maksi CD, na kojem }e se na}i ~etiri nove
kompozicije i tri bonus-pjesme, obrade starih
hitova. Pjeva~ica koja je 80-ih obilje`ila
ovda{nju pop scenu i koja posljednjih godina s
porodicom `ivi u Pragu, osim radnih planova
najavila je i da se u dogledno vrijeme planira vratiti u Sarajevo.
Enrique Iglesias je sigurno iznenadio svoje bro-
jne obo`avateljice, otkriv{i da mu romantika nije
ja~a strana. [panski pjeva~, koji je osam godina u
vezi s biv{om teniserkom Annom Kournikovom
ka`e da njoj uop}e nije lako s njim, jer je veoma
naporan, a povremeno jako te`ak, mrzovoljan i
zahtjevan. Dodaje da ne planira brak, jer misli da dvije osobe i bez
toga mogu biti savr{eno sretne.
Pop pjeva~ica Ana Stani} (34) vjen~ala se s
Mom~ilom Lavrni}em (38) na tajnoj ceremoniji
u jednom fru{kogorskom manastiru, otkriva je-
dan srbijanski sedmi~nik. Par je sklopio brak sa-
mo u prisustvu kumova i prijatelja. Anina kuma
bila je glumica Katarina Radivojevi}. Supru`nici
}e uskoro sklopiti i gra|anski brak.
Kad nekog sretnete,
budite mu prijatelj
Rije~i kao nadahnu}e


10/azra 2010.
V
a
h
i
d

H
A
L
I
L
H
O
D
@
I
]
12/azra 2010.
azraCafé
Rebeka promovirala „Difero“ Na-
jpoznatija slovenska pjeva~ica Rebe-
ka Dremelj pro{le nedjelje napravila
je nezaboravnu atmosferu na koncer-
tnoj promociji svog novog albuma
„Difero“ u sarajevskom
„Coloseumu“. Rebeka je brojne go-
ste, me|u kojima ih je vi{e od stoti-
nu do{lo iz Slovenije, odu{evila ener-
gi~nim nastupom i novim pjesmama.
Promociji su prisustvovale i brojne
bh. javne li~nosti, prvenstveno Rebe-
kine kolege i saradnici: Eldin Husei-
nbegovi}, Hari Vare{anovi}, Amil
Lojo, Armin Muzaferija, Nazif Glji-
va i drugi. L.L./N.B.
» Rebeka se
tokom nastupa
presvla~ila
nekoliko puta
» Tanja
\urovi} i Hari
Vare{anovi}
» Nermin Pu{kar i Amel ]uri}
„Radon Plaza“ doma}in „Dynamic Sarajevo
Open 2010 10 Ball“ Pro{le sedmice u hotelu
„Radon Plaza“ u Sarajevu odr`ano je najve}e
evropsko takmi~enje u bilijaru. Ralf Souquet
iz Njema~ke, ~etiri puta zaredom prvak svijeta
i aktuelni prvak Evrope u disciplinama 9 ball i
10 ball, Karl Boyes iz Engleske, aktuelni prvak
svijeta u 8 pool, te trenutno prvi igra~ u Evro-
pi, [panac David Alcaide, aktuelni prvak Evr-
ope u disciplini „Straight Pool“, Daryl Peach
iz Engleske, prvak svijeta 2008 godine i aktue-
lni drugi igra~ u Evropi, te Imran Majid iz
Engleske, prvak Evrope od prije tri godine i
aktuelni ~etvrti igra~ Evrope, samo su neka od
zvu~nih imena me|u u~esnicima koja su tri
dana provela u na{em glavnom gradu. Titulu
pobjednika odnio je Ralf Souquet.
Hotel „Radon Plaza“ jo{ jednom je doka-
zao sposobnost dobre organizacije i vrhu-
nske usluge, kao i ~injenicu da Sarajevo za-
slu`uje biti centar svjetskih zbivanja, {to su u
izjavama istaknuli i u~esnici, najaviv{i svoj
dolazak i pobjede i naredne godine.
Na internet-stranici www.pro9.co.uk, ko-
ja je ujedno i zvani~na stranica za ovaj sport,
hotel je prikazan kao jedan od najboljih u
Evropi. Se.M./S.S.
» Pobjednik Ralf
Souquet s peharom u ruci
» Odli~na
posje}enost
ovogodi{njeg „
10 Ball Sarajevo
Dynamic 2010“
azra 2010./13
» Na promociji i @eljko Mitrovi}, vlasnik
„Pinka“, u dru{tvu s Lajlom Torlak
» Publika se
odli~no
zabavljala
Strastvena Bar
Rafaeli Maneke-
nka i djevojka glu-
mca Leonarda Di-
Capria, zanosna
Bar Rafaeli, u no-
voj reklamnoj ka-
mpanji za marku
donjeg rublja
„Passionata“ za se-
zonu jesen-zima
2010. izuzetnim
tjelesnim atributi-
ma potvrdila je
zbog ~ega je jedno
od najpla}enijih li-
ca u svijetu mode-
linga. Ova 24-go-
di{nja Izraelka po-
stala je za{titno li-
ce spomenutog
evropskog brenda
u novembru pro{le
godine.
» Bar Rafaeli snimila
reklamnu kampanju
za brend donjeg
rublja „Passionata“
» Irina Kapetanovi} na sceni.
Osim pjesmama, odu{evila i novim imid`om
Kod ku}e je najbolje Nakon {to je postavio nove
standarde zabavnog tv-programa autorskom emisi-
jom „Damar“, novinar i voditelj Damir [ehanovi}
trenutno priprema novi projekt. Rije~ je o emisiji
„Kod ku}e je najbolje s Damirom [ehanovi}em“,
gdje }e ugostiti na{e najve}e muzi~ke zvijezde iz
Regiona, ali i drugih sfera umjetnosti. Tematsku
emisiju }e pratiti i svirka u`ivo, a me|u prvim
Damirovim gostima bili su Nik{a Brato{, Irina
Kapetanovi}, Vuka{in Braji}, Davor Ebner. Nove
emisije po~inju se emitirati u decembru na BHT-
u, a publika }e u`ivati u 75 minuta odli~nog sa-
dr`aja. L.L./N.B.
» Me|u prvim Damirovim gostima je
kompozitor i aran`er Nik{a Brato{
azraCafé
14/azra 2010.
C
h
e
r
y
l

C
O
L
E
Prijetnje smr}u
N
akon razvoda od engleskog
nogometa{a Ashleyja Cola,
pjeva~ica Cheryl Cole pono-
vo je u centru pa`nje svje-
tskih medija. Naime, ~lanica
`irija jednog od najpopular-
nijih muzi~kih reality showa
„X Factor“ na{la se na udaru kritika nakon {to
je takmi~arki Gamu Nhengu (18) iz Zimbabvea
saop}ila da nije u{la u izbor od 12 kandidata.
Gledatelji su je optu`ili da je rasistica te da je
glasala protiv izuzetno nadarene i samouvjerene
djevojke, i to nakon {to ju je pohvalila da ima
predivan glas.
Nezadovoljstvo gledatelja ipak je manje ozbi-
ljno od prijetnji smr}u koje je, navodno, dobila
u jednom od telefonskih razgovora, kada joj je
re~eno da je u~inila najve}u gre{ku u `ivotu
izbaciv{i Nhengu, te da svako ima metak za nju.
Prema navodima britanskog „The Suna“, po-
licajci londonskog Scotland Yarda istra`uju pri-
jete}u poruku. Naga|a se da su, mo`da, produ-
centi zamolili Cole da izbaci Nhengu zbog nje-
nih problema s vizom.
Izbacivanje jednog od kandidata „X Factora“
ne bi bila nikakva pri~a da Gamu medijima nije
povjerila potresnu `ivotnu pri~u.
- U~e{}em u showu izlo`ila sam se o~ima ja-
vnosti i ukoliko budem deportirana u Zimba-
bve, sigurno }u biti ka`njena, jer sad cijeli svijet
zna da sam pobjegla od re`ima predsjednika Zi-
mbabvea Roberta Mugabea. Prona}i }e i mene i
moju porodicu - kazala je Gamu.
Njen advokat Frances Farrell tvrdi da se pla-
niraju boriti za ostanak u zemlji, iako je dje-
voj~icinoj porodici re~eno da nemaju pravo na
`albu, te }e, ukoliko dobrovoljno ne napuste
Britaniju, biti suo~eni s deportacijom.
Uprkos podr{ci 250 hiljada korisnika Face-
booka, djevoj~ica, ~ini se, ne}e biti vra}ena u
showu.
U me|uvremenu, socijalni radnik Ed Miliba-
nd za BBC je izjavio da mu je `ao zbog cijele si-
tuacije u kojoj se Gamu na{la, ali i njen slu~aj
treba imati isti tretman kao i svaki drugi, te da
se u zakonu ne mogu praviti izuzeci samo zato
{to je neko bio u „X Factoru“.
Britanski mediji pi{u da je potresena Cheryl
Cole odmah nakon {to je dobila prijetnje za-
tra`ila pomo} stru~njaka za osiguranje. Dva
mu{karca temeljito su pretra`ili njenu vilu i po-
ja~ali osiguranje.
- Ove prijetnje shvatila je vrlo ozbiljno i po-
ja~at }e svoje ionako jako osiguranje - izjavila je
jedna od pjeva~icinih prijateljica. Producenti „X
Factora“ tako|er ne `ele ni{ta prepustiti slu~aju
te }e na ulazu u studio biti poja~ano osiguranje,
a publika }e, tako|er, biti provjeravana i
upu}ena na to da ne spominje kobnu Gamu.
- Producenti ne `ele riskirati. Svi su veoma
nervozni i ne `ele da se uz njihov show vezuju
ovakve stvari - otkrio je izvor blizak produkciji.
azra 2010./15
zbog djevoj~ice iz Zimbabvea
» Cheryl je
anga`irala i
dodatno o
bezbje|enje
da je ~uva
» Odu{evila je publiku glasom i velikim samopouzdanjem
Ekskluzivno Berguzar KOREL
16/azra 2010.
Megapopularna [eherzada ekskluzivno za magazin
„Azra“ odgovorila je na pitanja o karijeri, braku s
kolegom Halitom Ergençom, sin~i}u Aliju, seriji
„1001 no}“, koja joj je donijela planetarnu slavu,
roditeljima, sestri, studentskim danima
Te{ko mi pada
razdvojenost
od Halita
Razgovarala: Elvedina D@AKMI]
T
e{ko je opisati euforiju koja
vlada oko turske serije „1001
no}“ i njenih glavnih protago-
nista: lijepe [eherzade, koju
glumi Berguzar Korel, plavoo-
kog Onura, kojeg glumi njen
mu` Halit Ergenç, te zgodnog
Kerema, kojeg je utjelovio Tardum Flordun.
Publika `eli znati sve o njima: njihovom braku,
vezama, djeci, roditeljima, gdje izlaze, kakvu hr-
anu jedu, gdje `ive...Svake no}i, u 20:00 sati,
ulice bh. gradova su gotovo puste. Cijele poro-
dice su pred tv-ekranima, nestrpljivo i{~ekuju}i
novu epizodu svoje „[eherzade“. Njen lik je to-
liko dojmio ne samo bh. gra|ane, ve} i one iz
susjedne Hrvatske i Srbije, da su seriju nazvali
po glavnom liku. Ona je lijepa, pametna,
uspje{na arhitektica, samohrana majka sin~i}a
Kana. Kada se njen jedinac te{ko razboli, ona
nema drugog izbora osim da provede no} sa
svojim poslodavcem Onurom, kako bi platila li-
je~enje. Spletom okolnosti, ona i njen „d`elat“
se zaljube jedno u drugo. Na kakvim }e sve
isku{enjima njihova ljubav biti, vidjet }ete u pr-
edstoje}im epizodama „1001 no}i“, a u nare-
azra 2010./17
» Samo sedam mjeseci nakon
ro|enja sin~i}a Alija, Berguzar
se vratila na posao s
besprijekornom figurom
»
» [eherzada i Berguzar
su u jednoj stvari iste: Obje
bi sve u~inile za svoje
dijete, sinove Kana i Alija
» Za ovom 28-godi{njom
tamnookom i dugonogom
brinetom poludio je i arapski svijet
18/azra 2010.
dnim redovima pro~itajte ekskluzivni intervju
koji je za na{ magazin dala popularna Berguzar
Korel.
Veliki uspjeh
Prema novim istra`ivanjima, serija „1001 no}“
je najgledanija emisija u Bosni i Hercegovini. Ista
situacija je u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Make-
doniji. Gr~koj, Bugarskoj... svuda gdje je prikazi-
vana. U ~emu je tajna njenog golemog uspjeha?
- Bila sam veoma iznena|ena gledano{}u koje
je serija postigla, prije
svega u Turskoj, a po-
gotovo van njenih gra-
nica. Mislim da je
~injenica da nas vole
razli~iti ljudi iz ra-
zli~itih zemalja
odli~an pokazatelj da
smo obavili dobar po-
sao. Kulture spome-
nutih zemalja su sli~ne
jedna drugoj, ljudi su
veseli, prijateljski raspolo`eni, {to je vrlo lijepo. I
to mo`e biti razlog popularnosti serije me|u
ovim nacijama.
Ljudi su poludjeli za likovima iz „1001 no}i“.
Na Facebooku je mnogo stranica posve}enih Vama
i kolegama iz serije. Sve {to se ti~e va{ih `ivota je
izuzetno ~itano. Osim toga, jedna turisti~ka age-
ncija iz Srbije je ~ak uvela ture na lokacije gdje je
snimana serija. Odakle tolika zalu|enost, smatrate
li da je to pretjerano, opsesivno na neki na~in?
- Ne bih rekla da je to opsesija. Ina~e, ljudi ko-
ji gledaju serije vole znati sve o glavnim glumci-
ma, atmosferi koja vlada tokom snimanja i nakon
njega. Tako se osje}aju bli`im svojim omiljenim
likovima i samoj radnji serije. A {to se turisti~kih
tura ti~e, one se organiziraju, naprimjer, i u New
Yorku, gdje ljudi posje}uju mjesta na kojima je
sniman „Sex i grad“. Tako postaju dio ne~ega {to
Zabranjena
ljubav
Berguzar Korel i Halit Ergenç su trenutno
najpopularniji gluma~ki par u svojoj zemlji.
Mnogi ih nazivaji turskim Brangelinom (aso-
cijacija na Brada Pitta i Angelinu Jolie). Iako
su se upoznali i bili u vezi nekoliko godina
ranije, zaljubili su se na snimanju serije
„1001 no}“. Njihova ljubavna pri~a se upore-
do odvijala na malim ekranima i u stvarnom
`ivotu. I dok je ona u seriji me|u publikom
glorificirana, u stvarnosti su nai{li na osudu
javnosti, jer su u to vrijeme oboje bili zauzeti.
Halit je bio u osmomjese~nom braku s glu-
micom Gyzem Soysally, dok je Berguzar bila
u vezi s plesa~em Tanom Sagturkom. Inte-
nzivna dru`enja na setu probudila su u njima
„zabranjenu“ ljubav, kojoj nisu mogli odolje-
ti. Napustili su dotada{nje partnere i posvetili
se jedno drugom. Svi su bili protiv njih, ali
Berguzar i Halit su to izdr`ali. Vjen~ali su se i
dobili sina, koji ih je jo{ vi{e povezao. Bergu-
zar smo uputili i nekoliko pitanja u vezi s tim
vrlo te{kim razdobljem u njihovim `ivotima.
Odgovore nismo dobili.
» To {to je k}erka poznatih turskih
glumaca za nju je, u jednom
trenutku, bilo veliko optere}enje
» Od svjetskih gluma~kih diva
inspirira je Meryl Streep
» Odgojena sam
moderno, ali po{tujem
tradiciju i obi~aje
»
Imala sam 23 godine
kada sam postala dio projekta
„1001 no}“. I da, pomalo sam
se pla{ila kada sam snimala
prvu epizodu. Moram priznati
da sam posljednje scene
te famozne prve epizode
jedva snimila

azra 2010./19
» Berguzar Korel i Halit Ergenç:
Romansu s malih ekrana
ostvarili i u stvarnom `ivotu
»
20/azra 2010.
su do tada gledali samo na malim ekranima.
U seriji „1001 no}“ glumili ste `enu koja je ne-
koliko godina starija od Vas i koja se odli~no nosi
sa svim `ivotnim problemima: izgubila je mu`a,
njeno dijete je te{ko bolesno, prodaje se kako bi ga
izlije~ila, mu~e je ljubavni problemi... Ona, upr-
kos svemu, ostaje jaka i posti`e svoj cilj. Smatrate
li da je to mogu}e i u stvarnom `ivotu?
- Ako je djetetovo zdravlje u pitanju, kao nje-
gova majka }u u~initi sve da ga za{titim, da ono
ozdravi. Zaboravit }u na svoje potrebe, posvetiti
se njemu i biti jaka koliko god je potrebno. U
tom slu~aju drugog izbora nemam. Ne postoji
ne{to {to ne bih u~inila za svoje dijete.
Koje osobine biste voljeli prepoznati u svom si-
nu kada odraste?
- Halit i ja bismo voljeli da Ali, prije svega,
bude siguran u sebe i da ~vrsto stoji na zemlji.
Planirate li uskoro pro{iriti porodicu?
- Mo`da...
Kada i kako ste upoznali Halita?
- Poznajemo se ve} {est godina. Upoznali smo
se dok sam ja jo{ bila na koled`u.
On je ~ak 12 godina stariji od Vas. Da li Vam
je to ikada zasmetalo? Koje su pozitivne strane veze
kao {to je Va{a?
- Nama je toliko dobro kada smo skupa, da
nam starosna razlika ne predstavlja nikakvo
optere}enje, niti obra}amo pa`nju na nju. Ima
situacija kada se ja pona{am zrelije nego on, i
obratno. Sve je stvar trenutka...
U ljeto 2009. godine ste imali predivno
vjen~anje. O njemu su pisali svi turski mediji. Jeste
li ga sami isplanirali i kako je bilo s Va{eg gledi{ta?
- Bilo je sjajno. Odli~no smo se zabavili i Ha-
lit i ja. Vjerujem da su i na{i prijatelji u`ivali.
Vjen~anje je organizirala agencija za vjen~anja, i
sve je bilo onako kako smo mi `eljeli.
S obzirom na to da ste oboje mnogo zaposleni -
Vi snimate novu seriju, dok je Halit zauzet pripre-
ma za ulogu sultana Sulejmana Veli~anstvenog -
koliko vremena, provodite sa suprugom i da li
uop}e imate dovoljno vremena jedno za drugo, jer
imate i bebu?
- Provodimo {to je mogu}e vi{e vremena sku-
pa, a razdvojenost nam te{ko pada. Ja sam tre-
nutno u ljetovali{tu Cesme, pored Izmira, gdje
snimam novu seriju. Halit }e po~eti glumiti u
novom projektu ve} narednog mjeseca. Bit }e
nam te{ko, ali se nadam da }emo se vi|ati {to je
~e{}e mogu}e, ne samo zbog nas ve} i zbog
na{eg sina, naravno.
Va{i roditelji su, tako|er, bili glumci. Je li to
utjecalo na izbor Va{eg zanimanja? Da li su Vas
podr`ali u tome?
- Oboje su bili glumci. Ako ka`em da me ni-
su podr`avali, slagat }u. Ali kasno sam to prizna-
la sebi i svojoj porodici.
Kako su Vas odgajali: na tradicionalan ili mo-
deran na~in?
Ako je djetetovo zdravlje
u pitanju, kao njegova majka
}u u~initi sve da ga za{titim,
da ono ozdravi. Zaboravit
}u na svoje potrebe, posvetiti
se njemu i biti jaka koliko
god je potrebno

» Vjen~ali se dva
puta: u seriji i
stvarnom `ivotu
» Jedna od najljep{ih i najtra`enijih turskih glumica
»
azra 2010./21
- Odgojena sam moderno, kao i svi moji pri-
jatelji. Ipak, to ne zna~i da ne po{tujem tradiciju
i obi~aje koji vladaju u mojoj domovini.
Imate li bra}e ili sestra? ^ime se bave?
- Imam stariju sestru koja dizajnira torbe. Vr-
lo je kreativna i dobro se sla`emo.
Kako ste provodili vrijeme na Univerzitetu
„Mimar Sinan“? Jeste li imali vremena i da se po-
svetite glumi?
- Bilo je dosta zabavno studirati teatar. Nisam
glumila za to vrijeme, jer sam se pla{ila da ne za-
postavim fakultet. Fokusirala sam se samo na
u~enje.
Sje}ate li se svoje prve uloge? Jeste li se pla{ili re-
akcije publike ili ste bili sigurni da ste uradili do-
bar posao?
- Uloga [eherzade bila je moja prva ozbiljnija
uloga. Imala sam 23 godine kada sam postala
dio projekta „1001 no}“. I da, pomalo sam se
pla{ila kada sam snimala prvu epizodu. Moram
priznati da sam posljednje scene te famozne prve
epizode jedva snimila. Ipak, sve je na kraju ispa-
lo dobro. Vi{e nisam imala razloga za strah.
Koliko je popularnost utjecala na Va{ privatni
`ivot? Je li Vam ikada zasmetala toliko da ste
po`eljeli da budete sasvim „obi~na“ `ena i da niko
ne obra}a pa`nju na Vas kada iza|ete na ulicu ili
odete u shopping?
- Nikada, ustvari, nisam ni dopustila slavi da
ovlada mojim privatnim `ivotom. Pa`nja koju
mi posve}uju ljudi na ulici i mediji ne smeta mi
dok god u njoj osje}am po{tovanje prema ono-
me {to radim, kao i prema meni li~no.
Radite i na dru{tveno odgovornim projektima i
u~estvujete u organizaciji dje~ijeg uli~nog pozori{ta.
Koliko vam ovaj rad zna~i?
- Mnogo, u`ivam u tome. Mislim da bi svi
glumci trebali obratiti vi{e pa`nje na socijalne
projekte i pokazati vi{e saosje}anja za ono {to se
de{ava oko njih. [to vi{e pa`nje obratimo na
njih, ti problemi }e prije biti rije{eni.
Na kojem projektu trenutno radite?
- Nedavno sam po~ela snimati seriju „Bitmeyen
Sarki“, odnosno „Beskrajna pjesma“. Lik kojeg
glumim je mnogo druga~iji od [eherzade, ustvari,
imaju potpuno druga~ije osobine.
Biste li se voljeli oku{ati u holivudskim filmovi-
ma?
- Bilo bi dobro, ali holivudska industrija fi-
lma zahtijeva mnogo odricanja. Tamo je i velika
konkurencija, ljudi ne prezaju ni od ~ega da bi
dobili uloge, a ja nisam taj tip osobe ni glumca.
Zato se ne vidim kako se borim za opstanak u
Hollywoodu. Za sada mi je privla~nija evropska
kinematografija.
Zahvaljuju}i seriji „Binbir Gece“, upoznali smo
mno{tvo turskih obi~aja koji su zbog historijskih
okolnosti veoma sli~ni na{ima. U Bosni koristimo
mnogo turskih rije~i, jedemo sli~nu hranu, nosimo
ista imena... Da li }emo i Vas u skoro vrijeme
mo}i vidjeti na ulicama Sarajeva? ^ime bismo Vas
mogli privu}i?
- Voljela bih posjetiti Bosnu, zaista. Ali sve je
stvar vremena. Moj raspored snimanja je pri-
li~no natrpan. Jedva na|em vremena za sina i
supruga. Ako dobijem priliku i budem imala
slobodnog vremena, Bosna je definitivno me|u
prvim zemljama na mojoj listi top destinacija.
Je li istina da se u slobodno vrijeme bavite
odbojkom, klizanjem na ledu, jedrenjem na dasci i
plesom?
- Igrala sam odbojku u srednjoj {koli, dok me
povreda nije sprije~ila u tome. Ostale sportove
parkticiram rijetko, jer nemam vremena.
Zbog atraktivnog izgleda tra`eni ste i u svijetu
mode. Koliko Vam je on privla~an i biste li ga mi-
jenjali za glumu?
- Nisam nikada primila neku konkretnu ponu-
du iz svijeta mode. Glumu ne bih nikada u po-
tpunosti napustila, ali bih svaki ozbiljniji posao,
koji dolazi iz modne industrije, dobro razmotrila.
Nikad se ne zna, sve zavisi od ponude.
Ako dobijem priliku
i budem imala slobodnog
vremena, Bosna je
definitivno me|u prvim
zemljama na mojoj listi
top destinacija

» Zbog ljepote i tjelesnih
proporcija tra`ena i u
svijetu mode
Intervju D`evad KARAHASAN
22/azra 2010.
Biti pisac zna~i
promatrati
umjesto `ivjeti
Poznajem mnogo kolega, profesora u Njema~koj,
Italiji, Austriji, [vicarskoj, koji bje`e u penziju da
ne bi sudjelovali u uni{tenju univerziteta, gdje
je nametnuto takozvano bolonjsko
obrazovanje. Bolonjska reforma univerziteta
je, ustvari, uni{tenje klasi~nog univerziteta
iz vi{e razloga. Prvi razlog je {to oni sve
znanje svode na informaciju, i to je,
naravno, la`, zabluda birokratskih
mozgova, jer znanje nije informacija,
ve} mnogo vi{e; znanje je forma, ono
{to smo stekli razumom, emocijom,
tijelom, svije{}u, podsvije{}u,
slutnjom, imaginacijom
Razgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI] Foto: Fuad FO^O
J
e li pisca najlak{e opisati ako poredamo
njegova djela? Pa ka`emo: D`evad Kar-
ahasan je „Izvje{taji iz tamnog vilajeta“,
„Isto~ni diwan“, „[ahrijarov prsten“,
„No}no vije}e“...Ili je bolje kazati da
ima lijepe ruke. I rumeno lice. Ka`e da
je stidljiv. Strastveno govori kad brani
knji`evnosti od birokratije. Malo ti{e kad opisu-
je vrijeme u kojem `ivimo. On ne `uri. S puno
ljubavi njeguje privilegiju `ivota bez mobilnog
telefona. Pored njega mnogi djeluju neuroti~no.
Tako je i nama bilo. Vi{enedjeljnu potragu za
najve}im bh. piscem zavr{ili smo u njegovom
kabinetu na Filozofskom fakultetu. Nekoliko
stolica, mnogo papira i ispitiva~ki pogled.
Jo{ jednu nagradu smjestili ste u seharu velikog
knji`evnog uspjeha. Po ~emu je „Vilenica“ dru-
ga~ija?
- Druga~ija je za mene, jer je to nagrada koja
se po~ela dodjeljivati u Jugoslaviji u vrijeme ka-
da je to bilo susjedstvo zajedni~ke dr`ave. Na-
jte`e je da vas prepoznaju, da vas vide i ne{to
vam priznaju kom{ije. Slovenci su na neki na~in
jo{ na{i, utoliko {to je to blizak jezik, ljudi moje
generacije jo{ pamte Jugoslaviju, imaju sa mnom
niz zajedni~kih iskustava, a ja u ovom na{em pr-
ostoru nisam jako primije}en, jer ne podnosim
ovu jaransku estetiku. Meni prijatelji trebaju da
mi ka`u gdje sam lo{, a ne da mi vi~u: „A {to si
lijep...“. Nisam ja od tih. Nemam klanova, ne
pripadam niti jednom ~oporu, nisam na{, nisam
ni svoj, bona. A kod nas to, na`alost, jo{ funkci-
onira. Sve je na nivou: „Ja tebi, ti meni“ ... „[ta
ja imam od tog“ ... „Mogu ti valjati“ ... to je ta
jaranska estetika, ~oporska... ja je nemam.
Drugi razlog zbog kojeg je ova nagrada pose-
bna jeste ~injenica da o pobjedniku odlu~uje `iri
sastavljen od pisaca, a njihov jedini kriterij je
knji`evnost. Niti jedna nagrada nije dodijeljena
na osnovu politi~kih ili nekih drugih razloga, i
to mi je tako|er drago. I tre}e po ~emu se ona
izdvaja jeste opseg ove nagrade, a to je srednja
Evropa. Srednja Evropa nije politi~ki, niti eko-
nomski teritorij, ve} samo kulturni. Srednju
Evropu ne mo`ete definirati. Ali ako ~itam knji-
gu nekog srednjoevropskog pisca, ja itekako
znam da on pripada tu. Mnogo je vi{e veza
izme|u Muzila i Krle`e, iako se vjerovatno nisu
~itali. „Vilenica“ se dodjeljuje za precizno artiku-
liranje srednjoevropskog kulturnog prostora.
Danas se ljudi dijele na uspje{ne i one koji to
nisu. Vi ste uspje{an ~ovjek.
- Nikad u `ivotu nisam htio biti ve}i od dru-
gih. Po temeljnom osje}anju sam ~ovjek koji ni-
kad nije trpio vertikalne hijerarhije me|u ljudi-
ma. Pristajem samo na partnerski odnos. Svojim
studentima sam uvijek govorio: „Nemojte se,
molim vas, slagati sa mnom“, zahtijevao sam od
njih raspravu, polemiku. Mi, naravno, ne
mo`emo biti prijatelji. Prevelika je razlika u go-
dinama i prevelike su razlike u pozicijama. Ne
spadam me|u one koji smatraju da su mogu}a
prijateljstva izme|u roditelja i djece, profesora i
studenata. Nema tu prijateljstava. Ali je mogu}a
partnerska napetost. Postoje momenti u kojima
sam se osje}ao sjajno. Naprimjer, dok sam bio
mlad i igrao za {kolsku reprezentaciju u nogo-
metu. Sjajno! Kad je prvi put u `ivotu cura rekla
da me voli. A ovi uspjesi, za koje ste me pitali, i
nisu ne{to {to me uzbu|uje. Vi ste dobro opisali
ovaj trenutak. Mi `ivimo u vremenu u kojem se
uspjeh doslovno mistificira. To zna~i da `ivimo
u vremenu koje je ekstremno pojednostavljeno, i
vremenu koje direktno najavljuje krah jedne ku-
lture. Danas je statistika jedina metafizi~ka disci-
plina koja nam je ostala. Ni~eg nema nego stati-
stika. O tome govori i formulacija koja je sva-
kom razumljiva i normalna, a prije stotinu godi-
na je bila nezamisliva: ~ovjek koji je sam sebe
stvorio „Self-Made Man“.
@ivimo u vremenu finansijskog totalitarizma.
Prostaci koji su se do~epali velike love uni{tavaju
na{ svijet da bi oni izgledali va`ni. Iz na{eg svije-
ta protjeruju duh, pamet, dobar ukus, ljepotu,
smisao, zna~enje. Uni{tavaju sve da bi ostale br-
ojke kao jedino {to njih uzbu|uje. Za mene je
uspjeh ako je neka otmjena du{a osjetila trenu-
tak radosti i uzbu|enja dok je ~itala moju knji-
gu. To je golemo, dakle mnogo ve}e od 100.000
prodanih knjiga i {est nagrada. Ja pi{em da bih
se s nekim razumio, sreo, da bih na{ao pravog
sagovornika.
Koja je najve}a `rtva koju ste prinijeli za inte-
lektualni i dru{tveni status koji sad u`ivate?
- Ne znam koji status? Pa dobro, svjestan sam
ga, ali ga ne osje}am. Ja nikad nisam pripadao i
nikad nisam ozbiljno uzimao socijalne statuse. Ja
tra`im sagovornike. Nikad nisam imao klike, gr-
upu, klan koji bi me gurao, nisam imao partiju
kojoj bih pripadao. Nikad od prijatelja nisam
o~ekivao da mi napi{e dobar prikaz knjige, da
mi da nagradu, da mi ka`e kako sam sjajan.
Va`ni su mi sagovornici. Znam da ima ljudi koji
me vole i tome se veoma radujem, ima ljudi koji
me mrze i to me rastu`uje, ali me ne brine pre-
vi{e. Koja je najve}e `rtva koju sam prinio? To
{to pi{em na ra~un `ivota. Ho}u re}i da se knji-
ge pi{u i ~itaju onda kad smo sami. Da biste bili
sami, ne mo`ete se dru`iti s ljudima. Morate se
odre}i nekih formi dru`enja s ljudima, koje su
jako dobre. Druga velika `rtva je to {to vas pisa-
nje otu|uje od ljudi. Dok se dru`im, stalno gle-
dam ljude oko sebe kao potencijalne likove, gle-
dam kako da ukradete neku osobinu, karakteri-
sti~an pogled, formulaciju, da obuhvatim kako
ovaj, ili ova gleda... mogli bi mi valjat’. Biti pi-
sac zna~i promatrati, umjesto `ivjeti.
Kakva je razlika izme|u studenata sada i od
prije deset godina?
- Kad po~injem saradnju s jednom generaci-
jom studenata, haman uvijek odr`im govor u
kojem ka`em da je kod mene dozvoljeno pra-
kti~no sve. Strogo je zabranjeno slagati se sa
mnom. Mislim da je zada}a nastavnika, profeso-
ra da pomogne studentu da izgradi svoje mi{lje-
nje, a ne da preuzme moje. Meni ne trebaju slje-
dbenici. Prije rata, naprimjer, predavao sam na
Akademiji scenskih umjetnosti, trajalo je neko
vrijeme dok se studenti ne uvjere da ja ozbiljno
mislim, da ja to nisam rekao onako. Tad su oni
zaista u`ivali u toj slobodi. Oni su se pravili da
ne vole pisce koje ja volim, samo da bi se
sva|ali. Oni su tragali za mogu}im odgovorima.
Sada{nji studenti mnogo manje pristaju na
to. Oni kao da `ele dobiti {to kra}e formuliranu
istinu, kao da ne znaju {ta bi sa slobodom koju
im ja nudim i koja je nu`na da biste prepoznali
{ta mislite. Naravno da to ima veze s ratnim
iskustvom. Ljudi koji danas `ive u Bosni zaista
se te{ko mogu prepustiti potrazi za nekim odgo-
vorom, jer lako je odati se pitanjima, duhovnoj
nesigurnosti u svijetu koji funkcionira, koji vam
nudi jednu ~vrstu ta~ku, a u dana{njoj Bosni,
koja je sva namjerno izgra|ena, tako ne mo`e
funkcionirati, ne mo`e pru`iti ni minimum si-
gurnosti - do bola vam trebaju definitivne istine.
Problem je u tome {to ih ja ne mogu ponuditi,
jer bih lagao.
Knji`evnost ne nudi istine, ona nudi pitanja
na koja odgovore mo`e saznati svaki od nas.
Knjiga je sjajna stvar, jer dok ~itate knjigu,
ustvari, razgovarate s nekim i sami sa sobom. Pri
tome taj sagovornik ne nervira bojom svoga gla-
sa. Filozofski govore}i, roman je sam po sebi po-
tencijalitet, mogu}nost. On je moja punuda za
razgovor. Ta mogu}nost se ostvaruje ~itanjem.
Vi ste kad ~itate sagovornik, saradnik, koautor.
Je li lo{ije obrazovanje danas, nego nekad?
- Kako nije. Poznajem mnogo kolega, profe-
sora u Njema~koj, Italiji, Austriji, [vicarskoj,
koji bje`e u penziju da ne bi sudjelovali u
uni{tenju univerziteta, gdje je nametnuto tako-
zvano bolonjsko obrazovanje. Bolonjska reforma
univerziteta je, ustvari, uni{tenje klasi~nog uni-
verziteta iz vi{e razloga. Prvi razlog je {to oni sve
znanje svode na informaciju, i to je naravno la`,
zabluda borikratskih mozgova, jer znanje nije
informacija, ve} mnogo vi{e; znanje je forma,
ono {to smo stekli razumom, emocijom, tijelom,
svije{}u, podsvije{}u, slutnjom, imaginacijom...
to je znanje. Informacija je ono {to mo`e razu-
mjeti kompjuter. Debili koji diktiraju obrazova-
nje, poku{avaju od nas napraviti kompjutere. Ja-
sno je i za{to. U svijetu finansijskog totalitari-
zma nama nisu potrebni ljudi koji misle i znaju,
nama trebaju radne snage. Danas se, kobajagi,
obrazovanjem proizvode radne snage koje mogu
opslu`ivati pojedina radna mjesta. Imajte na
umu da je rije~ obrazovanja izvedena iz „obraz“
{to zna~i lik, oblik.
Klasi~no obrazovanje je proces stvaranja
li~nosti, oblikovanja va{eg duha. Da bismo to
mogli posti}i, da bismo to uradili, nama je dato
potrebno vrijeme da dozrijevamo, razvijamo se,
rastemo, usavr{avamo se. [kola se obra}ala cije-
lom va{em bi}u. Pa ne mogu ja predavati Goe-
tea, tako da vam dajem informacije. Da bi se
~itao Goete, mora se voljeti Gretchen, mora se
shvatiti drama ostarjelog Fausta, koji je cijeli
`ivot proveo u~e}i i na kraju shvata da ni{ta ne
zna, mora se razumjeti drama iz vlastitog isku-
stva koliko je njihov susret dramati~an, nemo-
gu}, uzbudljiv. Ne mo`e se knji`evnost, filozofi-
ja, reducirati na puke informacije. Ja vas uvjere-
vam da ovo aktuelno uni{tenje obrazovnog siste-
ma sluti na veliko zlo.
Kod nas i ne postoji politika obrazovanja.
- Ne postoji ona nigdje. Svugdje se govori o
politici obrazovanja, ali kad do|u na red zahtjevi
azra 2010./23
Imajte na umu da je rije~
obrazovanja izvedena iz „obraz“
{to zna~i lik, oblik. Klasi~no
obrazovanje je proces stvaranja
li~nosti, oblikovanja va{eg duha.
Da bismo to mogli posti}i, da
bismo to uradili, nama je dato
potrebno vrijeme da
dozrijevamo, razvijamo se,
rastemo, usavr{avamo se

»
24/azra 2010.
za konstituiranje takve politike, oni se sudaraju s
temeljnim slobodama. Neka ljudi upisuju ono {to
`ele, neka se bave s onim {to ih raduje. Tu je pro-
blem jednostranih, totalitarnih dru{tava, kao {to je
savremeno zapadno dru{tvo, gdje imate jednu je-
dinu vrijednost, a to je lova. Obrazovanje je, nara-
vno, put do zaposlenja, hljeba, posla, uz to je ono
i ljudsko pravo, ali i privilegija i radost. Stalno
slu{ate, ~itate kuknjavu politi~ara zbog toga {to se
previ{e ljudi upisuje na takozvane humanisti~ke
discipline i premalo na tehni~ke smjerove. Tu ku-
knjavu ne mo`ete ozbiljno uzeti, jer je to potpuno
logi~no. Pa za Boga miloga, naravno da ljude vi{e
uzbu|uje i raduje veliki pisac nego {araf.
Naravno da vi{e ljudi vole ono {to se obra}a
njihovim emocijama i snovima, njihovoj imagi-
naciji. Bez `elje da bilo koga potcjenjujem, ali
jasno je da ste vi kao in`injer ma{instva u fu-
nkciji proizvodnje materijalnih dobara. S druge
strane, kao ~ovjek koji se bavi knji`evno{}u, filo-
zofijom, glumom... vi se trudite oplemeniti svoj
`ivot. Pa k vragu! Naravno da mi je vi{e stalo do
toga da `ivim plemenito, nego da nekom boga-
tom gadu uve}avam profit, i da budem rob va{e
svete ekonomije. Ve} trideset godina, otkako se
zapadno dru{tvo po~elo oblikovati kao sistem fi-
nansijskog totalitarizma, dr`ava nastoji ljude na-
govoriti, prisiliti diskretno, demokratskim sre-
dstvima da se opredjeljuju vi{e za tehni~ke disci-
pline, gdje }e slu`iti ekonomiji, profitu.
Zgra`amo se nad ~injenicom da se `ene u ne-
kim zemljama obrezuju i takva dru{tva osu|uje-
mo. S druge strane, mi `ivimo u vremenu gdje,
ako nisi konkurentan na tr`i{tu estetike, bolje je da
se podvrgne{ plasti~noj operaciji. I tada je to „na{
izbor“. [ta se sve krije pod iritantnom sintagmom
„to je tvoj izbor“.
- Nama se svakodnevno dokazuje da smo mi
potpuno determinirana bi}a, da slobodne volje
nema, niti je mo`e biti. Slobodna volja je predr-
asuda klasi~ne filozofije. Uporedo s tim, tako-
zvana politika bez prestanka nas bombardira
pri~om o tome kako je sve na{ izbor, jer se, nar-
avno, svo|enje ~ovjeka na radnu snagu mo`e pr-
ovesti jedino razaranjem socijalne mre`e u kojoj
se ~ovjek nalazi. Sve dotle dok ste vi svojoj ma-
teri jedina k}erka na svijetu, svom ocu babina
sultanija, dok ste kom{inici kona... vi niste puka
radna snaga. Socijalna mre`a u kojoj vi boravite
ne dozvoljava va{u redukciju na jednu osobinu.
Da bi se to postiglo, vas se mora i{~upati iz soci-
jalne mre`e, zato se izmi{ljaju ideologije i pri~e
kako je sve na svijetu va{ izbor. Ka`em da nije,
niti mo`e biti.
Naravno da smo mi uvijek dio socijalne
mre`e. Va{e osje}anje lijepog i dobrog, naravno
da je u vezi s kulturom u kojoj `ivite, ~ak i onda
kad su razorene i pokidane klasi~ne socijalne
mre`e. U dana{njem zapadnom dru{tvu vi{e go-
tovo da i ne postoje kao zajednice koje se mora-
ju uzeti u obzir: porodica, nacija, grad,
kom{iluk... Nema vi{e ~ak ni ekonomskih zaje-
dnica kao {to je firma. Vi znate da su u 19. i 20.
stolje}u nastajala sjajna prijateljstva, ~itave soci-
jalne mre`e me|u ljudima koji su radili u jednoj
firmi. Sve se to mijenja. Vi tokom jednog `ivota
morate promijeniti sedam, osam gradova, dese-
tke firmi, ~lanovi jedne porodice jedva da se i
poznaju, uglavnom se telefonira. Ti ljudi koji su
potpuno istrgnuti iz klasi~ne socijalne mre`e
izlo`eni su utjecaju medija. ^ovjek je, s jedne
strane, apsolutno individualno bi}e, neponovljiv,
nezamjenjiv i jedinstven. S druge strane, ~ovjek
je socijalno bi}e, jezikom integriran u jednu za-
jednicu. ^im ste se po~eli razvijati kao ljudsko
bi}e, vi ste ugra|eni u jezik, jezikom ste upleteni
u jednu zajednicu. Tako da je ta cijela pri~a o
izboru varka, igra. Naravno, nipo{to ne mislim
da u ljudskom `ivotu ne postoji izbor, ali treba
shvatiti da je ljudski `ivot dijalektika izme|u
nu`nosti i slobode, izme|u izbora i prisile...
Koja je, prema Va{em mi{ljenju, osnovna odli-
ka vremena u kojem `ivimo?
- Brzina, strah, zbunjenost, neuroza. Histori-
jski procesi su uvijek dvosmjerni, dvostruki. Sva-
ki put kad su brzina, neuroti~nost, anksioznost,
dosezali vrhunac, ve} je postojala protute`a to-
me. Alkemi~ari tvrde da plamen prije nego }e se
ugasiti gori najsjajnije i najja~e. Sve }e se kad
dosegne kulminaciju, po~eti gasiti. Kada se je-
dan niz osobina, jedan proces historijski dovodi
do kraja, ve} je uveliko nastalo ne{to direktno
suprotno. I danas `ivimo u vremenu u kojem su
brzina, promjena, strah, `udnja za vanjskim, po-
vr{nost, privid - progutali sve. Istovremeno, vi
imate ve} oaze u kojima se iznad svega po{tuje
koncentracija. U velikim zapadnim gradovima
godinama dru{tva se okupljaju u ku}ama. Oni
sami sebi kuhaju, razgovaraju uz ~a{icu vina.
Naprosto, ne}e da idu u gostionicu. Mra~na pr-
edskazanja ka`u da knjiga umire. Ma glu-
posti! Mnogo se ~ita. I vi{e nego ranije.
Jer ljudi ho}e ponovo malo mira. Imate
dojam kad gledate povr{no da se danas
vi{e ne razgovara. Gdje god se okrenete,
vidite ljude kako vise na mobilnom telefo-
nu i urlaju. Upravo danas imate sve vi{e
ljudi kojima treba razgovor. Kad god
otpi{ete jednu epohu, imajte na umu da
se u podzemlju, ispod povr{ine - pravi
ne{to novo.
@ene vole ~itati Va{e knjige, ako je suditi
prema ~injenici da je njih vi{e me|u Va{im
kriti~arima. Kako vidite `ene danas?
- Jedan od meni najdra`ih pisaca - Ari-
stofan - govorio je, tako barem tvrdi Platon,
Nalazim razlog za pisanje
u sudbinama drugih ljudi,
u vezama me|u njima, jer je
u toj ~udesnoj igri sudbinske
nu`nosti i ljudske slobode
svako od nas u potrazi za
svojim pravim partnerom

» @ivimo u
vremenu
finansijskog
totalitarizma
»
azra 2010./25
da su na po~etku vremena ljudi bili dvostruka bi}a
koja su se sastojala od mu{ke i `enske polovine.
Tu pri~u uzimam krajnje ozbiljno, vjerujem da je
to `iva istina. Tvrdim da svaki od nas ima svog je-
dinog, idealnog partnera, da svaki mu{karac ima
negdje svoju `ensku polovinu koja bi se s njim fa-
ntasti~no slagala. Nisam zagovornik podjela na
mu{ke i `enske osobine, sve su to pojednostavlje-
nja u kojima ima malo istine, ali se mora ra~unati
s drugom stranom medalje. Ne znam {ta bih vam
rekao o dana{njim `enama. Mislim da je uvijek
prelijepo bilo biti `ena, ali nikad nije bilo te{ko
kao danas.
Za{to mislite da je prelijepo biti `ena? Ka`u da
`ivimo u mu{kom svijetu.
- @ene su uvijek nosile odgovornost za `ivot.
@ene ra|aju mu{karce. Mu{karci stra{no vole
vjerovati kako oni odlu~uju o `ivotu i smrti, ali
oni uvijek odlu~uju samo o smrti. Malo je `ena
koje su se na taj na~in mije{ale u tu|e `ivote.
@ene imaju finije ruke. One ne pristaju potisnu-
ti emocije, ne}e ih se odre}i. One znaju da je ra-
zum bez emocija suh i jednostran. @ene su cjelo-
vite. Nekad su `ene prividno bile isklju~ene iz
takozvanog dru{tvenog `ivota. Nije bilo `ena
ministrica, ali je bilo `ena ministara. U tim vre-
menima one su imale dovoljno vremena da se
bave sobom, djecom, `ivotom. Danas `ene mor-
aju jo{ i zara|ivati. Ja sam starinski ~ovjek. Vo-
lim pomo}i `eni da odjene mantil. Ove moder-
ne `ene se ljute i ka`u da mogu same. Znam ja
da one to mogu same, nego va`na je igra. Ta
igra u kojoj se mu{karac pravi va`an, a naravno
da je `ena ja~i spol.
[ta je Va{a inspiracija?
- Ljudi. Drugi ljudi. Knjige i ljudi nisu ni-
kad potpuno sami. Nalazim razlog za pisanje u
sudbinama drugih ljudi, u vezama me|u nji-
ma, jer je u toj ~udesnoj igri sudbinske nu`no-
sti i ljudske slobode svako od nas u potrazi za
svojim pravim partnerom. Mislim da su ljudi
danas, ~ak vi{e nego u moje vrijeme, u potrazi
za ljubavlju.
Ali ona se danas vi{e tra`i preko tijela, manje
preko du{e.
- Opet ona igra o kojoj smo maloprije govor-
ili. Na jednoj strani imamo ljude koji vjeruju sa-
mo u tijelo, i upravo danas kad mislimo da su se
» Knji`evnost ne nudi istine,
nego pitanja na koje odgovore
mo`e saznati svaki od nas
Zvjezdana pra{ina
26/azra 2010.
E
m
m
a

R
O
B
E
R
T
S
Nasli
talent i t
Mladoj holivudskoj
glumici, koja glumu nosi
u svojim genima, kriti~ari
predvi|aju svijetlu
budu}nost. Nakon
nekoliko zapa`enih
rola, Emma }e se
pojaviti u ~etvrtom
nastavku
najavljivanog
„Vriska“
Priredila: Lejla LOJO
azra 2010./27
lijedila o~ev
tetkin osmijeh
N
i{ta nije moglo
sprije~iti Emmu
Roberts (19) da
ve} kao 10-go-
di{njakinja kre-
ne stopama
svog oca Erica i
tetke Julije, te zakora~i na veliko
platno. S talentom, koji je naslije-
dila od oca i tetke, ali i neodoljivim
tetkinim osmijehom Emmi je, je-
dnostavno, bilo su|eno da po~ne
holivudsku karijeru u kojoj joj
mnogi predvi|aju sjajnu budu}no-
st. Zahvaljuju}i ulogama u ostvare-
njima „Nancy Drew“, „Wild Chi-
ld“ i „Hotel for Dogs“, Emma je
ve} stekla status kraljice tinejd`er-
skih komedija. No, nedavnom ulo-
gom u britanskom trileru „4.3.2.1“
pokazala je kako je spremna za zre-
lije i ozbiljnije role. Tako }e se nar-
edne godine pojaviti u ~etvrtom di-
jelu horora „Vrisak“. Emma }e uz
Hayden Panettiere, Adama Brodyja
i Roryja Culkina tuma~iti glavnu
rolu.
Glasovne mogu}nosti
Zanimljivo je da }e povratni~ke
uloge u ovom filmu odigrati Cour-
teney Cox, David Arguette i Neve
Campbell.
- Mislim da }e snimanje biti ve-
oma zabavno. Bit }e to spoj dviju
generacija glumaca, {to je odli~no.
Film }e re`irati Wes Craven, {to
me posebno ~ini sretnom - ka`e
Emma, koja je svjesna da }e je ime
njene tetke kao i pore|enja s njom
pratiti tokom ~itave karijere.
Emma je ve} imala priliku igrati
s Julijom rame uz rame u ostvare-
nju „Valentinovo“ i, kako ka`e,
odli~no su se zabavljale.
- To {to mi je Julia tetka vi{e
ima pozitivnih, nego negativnih
strana. Istina je da to nekada zna
biti i naporno. Neki mi ~ak govore
da se ne zanosim, jer ja nisam Julia.
A, neki mi govore da sam ista kao
ona. Istina je da su me mnogi
`eljeli odgovoriti od glume. Na kr-
aju me mama odvela na audiciju za
film „Blow“ samo da bi me ubije-
dila da nisam za ovaj posao. Ali, ja
sam dobila ulogu. Tada se sve pro-
mijenilo i porodica mi je danas na-
jve}a podr{ka - iskreno }e Emma.
Ovoj svestranoj djevojci gluma
nije jedini izazov. Emma se mo`e
pohvaliti i odli~nim glasovnim mo-
gu}nostima, a iza sebe ima jedan
album, kao i dvije naslovne numere
za filmove u kojima se pojavljivala.
Ipak, kako je izjavila prije dvije go-
dine, gluma joj je na prvom mje-
stu.
Za{titno lice
- Trenutno sam fokusirana na
snimanje filmova. Kada budem
malo starija, vjerovatno }u se vi{e
posvetiti muzici. Ali, za sada je
muzika na ~ekanju. Ne volim kada
su ljudi neodlu~ni, pa se u isto vr-
ijeme bave muzikom i pjevanjem,
jer misle da su podjednako dobri
kao glumci i kao pjeva~i. Jedno-
stavno ne mo`e{ biti podjednako
dobar u oboje. Treba izabrati ono
{to vi{e voli{ i {to ti bolje ide, a za
mene je to gluma - ka`e Emma,
koju je samo trenutak dijelio od
odustajanja od ovog poziva.
Naime, nakon {to je vidjela Ree-
se Whiterspoon u filmu „Plavu{a s
Harvarda“ `eljela je postati advokat
i malo je falilo da napusti Hollywo-
od.
- Zaista sam `eljela biti advo-
kat, ali onda sam odlu~ila prihva-
titi jednu ulogu, jer je to predsta-
vljalo mnogo manje posla nego
u~enja za advokata.
Osim toga, svi|ala mi se
ideja da budem modna
dizajnerica ili spisatelji-
ca, ali na kraju sam za-
klju~ila da mi je bolje
dr`ati se glume.
Zahvaljuju}i svojoj
popularnosti, Emma je
ve} potpisala brojne spo-
nzorske ugovore. Tako je
pro{le godine postala
za{titno lice za kozme-
ti~ki brend
„Neutrogena“. Svi hvale i
njen odjevni stil. Tokom
protekle ~etiri godine
na{la se na listi najbolje
odjevenih glumica maga-
zina „Teen Vogue“.
» Uz Ashtona
Kutchera u filmu
„Valentinovo“
» Modni kriti~ari
su joj veoma
naklonjeni
M
uzika koju sviraju „Emir
& Frozen Camels“ do-
ma}i kriti~ari opisuju kao
poku{aj sinteze ameri~kog
alternativnog „adult frie-
ndly“ rocka i etno zvuka s
na{ih prostora, ali etno
zvuka odsviranog gitaristi~ki modernim solo di-
onicama.“ Ovako izme|u ostalog stoji na Wiki-
pediji, ako potra`ite Emirovo ime.
U svakom slu~aju uporan je u tome da o~uva
rock kulturu na na{im prostorima i hvala mu na
tome. ^uli smo da ima novina u njegovom radu
i pozvali ga. U maniru pravog profesionalca brzo
nam je odgovorio.
Krajem ljeta odr`an je koncert turskih rockera -
banda „Manga“, Emir&Frosen Camels bili su go-
sti tog koncerta. Odakle ideja za saradnju, kakve
su reakcije publike i da li su ispunjena Va{a o~eki-
vanja?
- Zapazio sam ih na ovogodi{njem Euroso-
ngu, na kojem su osvojili drugo mjesto. Trenu-
tno su najpopularnija grupa u Turskoj, ali i pu-
no {ire, jer ih je i MTV proglasio najboljim no-
vim bandom u Evropi. Zato me iznenadio poziv
njihovog menad`era i ljudi s turske dr`avne tele-
vizije da s njima sviramo na njihovom koncertu
u Sarajevu!? Na neki na~in, oni su izabrali EFC i
tu svoju `elju prenijeli ljudima s na{e BHRT.
Tako smo se i upoznali i ja sam im, na neki
na~in, bio doma}in u Sarajevu i malo ih proveo
kroz grad. Koncert je bio odli~an, u`ivo ga je,
prema rije~ima ljudi s TRT-a, u direktnom pri-
jenosu na tri turske televizije, gledalo fanta-
sti~nih 35 miliona ljudi. Bila je to za nas {ansa
da se predstavimo turskom auditoriju, a ve} slje-
de}e jutro zvao me menad`ment njihove zvije-
zde Tarkana. Ponudili su da gostujemo na ne-
kim njegovim koncertima! Sve u svemu, intere-
santno iskustvo.
@ivjeli ste svoj „american dream“. Mo`ete li
usporediti `ivot tamo i ovdje?
- Te{ko je uspore|ivati kru{ke i jabuke.
^ovjek ih mo`e voljeti oboje, ali se jabukova~a
ne mo`e praviti od kru{aka. Razlika je ogromna
i ne treba biti previ{e pametan da se skonta gdje
je `ivot lak{i, bolji i ure|eniji. Amerika je zemlja
koja nam treba biti ideal i vodilja.
Gdje pronalazite inspiracije za svoje pjesme?
- Inspiracije, hvala Bogu, nikada ne nedosta-
je. @ive}i nekim polunomadskim `ivotom
izme|u Amerike i Evrope, ~ovjek se nagleda i
naslu{a svega i sva~ega. Sve te emocije po-
ku{avam iz sebe izbaciti kroz pjesmu. Naravno,
ve}ina mojih pjesama nije „na prvu loptu“. Da-
Muzi~ari Emir &Frosen Camels
28/azra 2010.
Frontmen na{e grupe govori o saradnji s
turskim bendom „Manga“, ponudi Tarkanovog
menad`menta, prijateljstvu s Cliffom Williamsom
i svirkama s legendarnom grupom AC/DC,
te nastajanju novog albuma „No pasaran“,
ali i zadovoljstvu, sre}i i ljubavi
Razgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI]
Ljubav je jedna
od najljep{ih
revolucija
azra 2010./29
kle, nisu spremne da se ve} u prvoj re~enici ogo-
le i kao na pladnju izlo`e slu{aocu. Po{tujem
svoju publiku i ra~unam ne njenu inteligenciju i
pamet. Mo`da ba{ zato moje pjesme nisu toliko
komercijalne, ali to je moj odabir. Namijenjene
su ljudima koji znaju da razmi{ljaju, umorni od
plitkih tekstova i pamtljivih refren~i}a, s vrlo kr-
atkim rokom trajanja. Nije to nikakva alternati-
va, jer podjednako se gnu{am prepametne alter-
native, kao i preplitkog turbofolka.
Ljubav je za Vas neiscrpna inspiracija. Kako
biste je opisali i vjerujete li u nju?
- Pjevam samo o onome u {ta vjerujem, a sva-
kako je to i ljubav. Na{ posljednji album ima vr-
lo revolucionarno ime - „No pasaran“, a za me-
ne je ljubav jedna od najljep{ih mogu}ih revolu-
cija. Svakako dominira ovim i drugim na{im
albumima, pa ~ak i u formi u kojoj preko ljuba-
vne pri~e pri~ate neke druge pri~e, ukazujete na
nepravilnosti, socijalne probleme...
„No pasaran“ je dobitnik regionalne nagrade
„Indexi 2010“, za „Najbolji rock & all album go-
dine“. [ta Vam zna~i ta nagrada?
- Samo unutra{nju satisfakciju i znak da su
neki ljudi prepoznali kvalitet i trud ulo`en u taj
album. Podsje}am, snimao sam ga u devet studi-
ja, na dva kontinenta, u pet-{est dr`ava. Lijepo
je da su za njega glasali i obi~na raja, ali i ljudi iz
muzi~ke industrije Regiona. I tu, otprilike, sva
euforija i odu{evljenje i prestaju. Naprimjer, u
Americi bi dan nakon progla{nja nekog albuma
najboljim, taj album kupilo izme|u {est i osam
miliona ljudi, jer, Bo`e moj, svi `ele imati i po-
slu{ati „najbolji album“, a kod nas se nije desilo
ni{ta. ^ak je i dosta medija to potpuno ignorira-
lo, {to me ne iznena|uje. Rock’n’roll, ruku na
srce, ipak nije muzika koja zanima ve}inu popu-
lacije ovog regiona. Ve}inu zanimaju razne Si-
mone, Cece i [emse i to treba otvoreno priznati.
»
30/azra 2010.
Osim ovogodi{nje regionalne muzi~ke nagrade
„Indexi 2010“, EFC su u pro{losti osvojili i druga
brojna priznanja. Koja su Vam ostala u sje}anju?
- Izdvojio bih dvije: „Davorin“, za
„Najuspje{niju internacionalnu muzi~ku sara-
dnju“, koju smo podijelili sa Cliffom Willia-
msom iz svjetski poznate grupe AC/DC i za
„Najbolju urbanu i rock pjesmu godine“, koju
smo dobili za pjesmu „Sarajevo, New York, Ro-
ma“. A kad se ve} hvalim, a vidim da neki te
MTV nagrade razgla{avaju na sva zvona, spome-
nut }u da je EFC prvi bh. band i izvo|a~ koji je
pobijedio na veoma cijenjenom MTV mu-
zi~kom takmi~enju „Catch The Frequency“. I da
nas je to odvelo u Salzburg u Austriji, gdje smo,
predstavljaju}i ovaj region, svirali na uglednom
„FM 4 Frequency“ festivalu u dru{tvu „Nine
Inch Nails“, „Tool“, „Snow Patrol“,“Interpol“...
i ostalih svjetskih „faca“.
U dana{njem svijetu ljudi ~esto do`ivljavaju ra-
zo~arenja. De{ava li se to i Vama?
- Naravno. Nema ~ovjeka kojeg dnevno ne{to
ne razo~ara. Ali, ~ovjek je toliko ~vrsta i jaka kr-
eacija, pa nastavlja dalje, hrle}i u nova razo~are-
nja. Na{e dru{tvo je poligon prepun mogu}nosti
za razo~arenja, ali na{i ljudi idu dalje i ne osvr}u
se na to. Evo jedan banalan primjer: zar nije ra-
zo~arenje da moja mama nakon 45 godina ra-
dnog sta`a ima neku crkavicu od 300 do 400
KM penzije? Koliko je takvih ljudi u ovoj ze-
mlji, ali idu dalje kroz `ivot, u nadi da ne}e biti
jo{ gore. Takve stvari me razo~aravaju, ali i ja
idem dalje.
Jeste li ikada pomi{ljali da prestanete pjevati,
odnosno da odustanete od muzi~ke karijere?
- Nemam razloga, jer to je ono {to volim. U
kakvoj formi }e to biti u budu}nosti, to je ve}
drugo pitanje. Mo`da }e mi dosaditi skakati na
nekoj bini, pa }u se posvetiti pisanju pjesama za
druge ljude. Ili pisanju muzike za film. Ali }e
muzika svakako biti dijelom mog `ivota do mo-
ga posljednjeg daha.
Kad smo ve} kod filma, procurila je vijest da ste
u nekoj prvoj fazi priprema za snimanje filma, ~iji
scenarij je ra|en prema Va{oj pri~i. O ~emu se, za-
pravo, radi?
- Prije {est-sedam godina napisao sam pri~u
kojoj sam dao ime „San“. Bila je to samo skupi-
na mojih `ivotnih pri~a i pri~ica, koje sam, bez
reda, nabacao na papir. Mahom su to bili se-
gmenti moga `ivota od perioda neposredno pred
agresiju, pa sve do Deytona i zavr{etka rata. Moj
boravak u Sarajevu, odlazak iz rata i dolazak u
Ameriku. Sje}am se da sam Cliffu Williamsu iz
grupe AC/DC, prilikom jednog zajedni~kog pu-
tovanja u Evropu, malo pri~ao o toj pri~i.
Odu{evio se. Djelimi~no, jer se u njoj doti~em i
tog na{eg prijateljstva i mog odnosa prema
AC/DC bendu. Samo moja lijenost je dovela do
toga da je pri~a morala sa~ekati toliko godina,
da do|e do mog prijatelja i filmskog producenta
iz Sarajeva Adnana ^uhare, iz produkcijske ku}e
„Prime Time“, koji me doslovno natjerao da je
doradim, po njoj zajedno s D`enanom Medano-
vi}em napi{em scenarij za film, a onda je preve-
dem na engleski. Film }e se zvati „Dream“ i
`elimo ga napraviti svjetskim, u ~emu }emo po-
tra`iti pomo} i od AC/DC-a, kojima sam neda-
vno u Stuttgartu, prvi put, predstavio scenarij na
engleskom jeziku. Ovih dana o~ekujemo konkr-
etne odgovore od njih. Eventualni ulazak
AC/DC-a u sve to otvorio bi svjetsko trzi{te, ko-
je nas u biti najvi{e i zanima.
Kako se nosite s kritikom?
- Mada kritika mo`e biti i pozitivna, re}i }u
ne{to o onoj negativnoj, jer se kod nas pod kriti-
kom obi~no misli na nju. Dakle, odavno sam
shvatio da je najbitnije skontati ko ti upu}uje
kritiku. Ako te kritikuju roditelji, jasno ti je da
je to dobronamjerna kritika i da ne{to treba{ pr-
omijeniti. Ili, ako te kritikuje brat, sestra ili pri-
jatelj. [to se ti~e muzi~kih kritika, tu je ista
stvar. Ako te kritikuje neko ko ima ne{to iza se-
be, neko ko ima neki legitimitet i dignitet, na-
stoji{ iz te kritike izvu}i zaklju~ak i promijeniti
ono u ~emu je kriti~ar u pravu. @ivotna i mu-
zi~ka kritika ovih drugih, neobavije{tenih, ljubo-
mornih, nekompetentnih i ne znam kakvih jo{,
uop}e me ne doti~e.
[ta Vas opu{ta?
- Opu{tam se kada putujem, ~itam ili sam u
dru{tvu dragih ljudi. Nemam nikakvih prohtje-
va, seansi, ni hobija za opu{tanje.
Koliko pa`nje posve}ujete fizi~kom izgledu; pa-
zite li {ta jedete, vje`bate li?
- Dobronamjerne kritike iz ovoga domena
morao bih po~eti uva`avati i stvari postepeno
popravljati. Prije svega, mislim na prehranu,
na~in `ivota, vje`banje i kasno lijeganje. Sve ovo
jo{ ne utje~e na moje zdravlje, ali sam svjestan
da bih morao po~eti mijenjati neke lo{e navike.
Sara|ivali ste s brojnim zvijezdama iz mu-
zi~kog svijeta. Ko, uistinu, prema Va{em mi{ljenju,
zaslu`uje epitet zvijezde?
- Svi oni s kojima sam sara|ivao ili se samo
privatno dru`io, zaslu`uju epitet zvijezde u pra-
vom smislu te rije~i. Realizirani su, normalni i
opu{teni, a pritom u svom poslu veoma uspje{ni
ljudi. Kada ih poredim s nekim na{im „zvijez-
dama“, ~esto me uhvati smijeh. Ili se sjetim sce-
ne kada Cliff Williams, uo~i na{eg koncerta u
Zenici, koji je tri dana prije toga kupio svoj dru-
gi avion, pita na{eg lokalnog tonca mo`e li mu
malo poja~ati zvuk u monitoru, a ovaj na to hla-
dno meni ka`e: „Ovaj se ve} po~eo kofr~iti“.
Jeste li sretni i koji je Va{ recept za sre}u?
- Sretan sam, ali ne mislim da postoji neki re-
cept za to. Sve je individualno. Za mene je sre}a
kada su ljudi, koji su mi bitni i koji me
okru`uju, zdravo i dobro. Kada radi{ ono {to vo-
li{, kada voli{. Kada od ljudi do kojih ti je stalo
dobija{ pozitivnu energiju i kada im uzvra}a{.
Sve drugo, a naro~ito materijalno, samo je privid
sre}e.
»
Skandali Toni BRAXTON
32/azra 2010.
A
meri~ka pjeva~ica Toni Br-
axton ponovno je bankroti-
rala, potvrdiv{i da njeni du-
govi iznose izme|u 10 i 50
miliona dolara, objavili su
ameri~ki mediji. U spisima
o bankrotu, koje je prilo`ila
sudu i poreznoj upravi, 43-godi{nja zvijezda
tvrdi da raspola`e imovinom u vrijednosti
izme|u „samo“ jednog i deset miliona dola-
ra, dok su njeni dugovi nekoliko puta ve}i.
Braxton je, izme|u ostalih, ostala du`na
„The Four Seasons“ hotelu, „Cedars-Sinai“
rehabilitacijskom centru, „Neiman Marcu-
su“, agenciji „The William Morris“, dragu-
ljarnici „Tiffany & Co“, BMW servisu...
Tako|er, napominje da nije isplatila ni ka-
zne za parkiranja losan|eleskoj parking-
slu`bi.
Toni, dobitnica {est nagrada Grammy,
koja je u karijeri prodala vi{e od 40 miliona
nosa~a zvuka, prvi put je proglasila bankrot
1998. godine, {to je, o~ito, nije opametilo da
ekonomi~nije raspola`e novcem.
Tada je bila du`na gotovo ~etiri miliona
dolara. Poni`avaju}i bankrot se dugo rastezao
po medijima, a Toni je zaplijenjena sva imo-
vina, uklju~uju}i i presti`ne muzi~ke nagrade.
Ipak, sre}a joj se osmjehnula na profesiona-
lnom planu. Na Broadwayu je dobila ulogu u
Disneyjevom komadu „Ljepotica i zvijer“, pa
je tako postala prva crnkinja koja igra glavnu
ulogu u nekom Disneyjevom komadu.
Na`alost, njen show u Las Vegasu, kojim je
dobro zara|ivala, ukinut je nakon {to joj je
iznenada pozlilo tokom jednog nastupa. Ne{to
kasnije javnosti je otkrila da ima velikih zdra-
vstvenih problema. Naime, Braxton je u inter-
vjuu za magazin „People“ kazala da je bolesna
ve} pet godina, te da joj je uz upalu sr~ane
ovojnice dijagnosticirana i hipertenzija. U
me|uvremenu, diva je, potaknuta vlastitim pr-
oblemima, postala portparolka udru`enja
„American Heart“. Nakon toga kuloarima su
kru`ile pri~e kako Toni stvarno nema sre}e sa
zdravljem i da joj je dijagnosticiran rak dojke,
ali glasine su se pokazale neutemeljenim.
Me|utim, Toni stvarno nema sre}e - njenom
sinu Diezelu ljekari su dijagnosticirali autizam,
ali prekasno da bi se bolest uspje{no lije~ila.
Iako je bila nezaposlena, Toni je nastavila
tro{iti kao i obi~no, a njeni dugovi su istovre-
meno narasli do vrtoglavih 50 miliona ame-
ri~kih dolara. Ona ih nije u stanju pokriti, jer
cjelokupna njena imovina ne vrijedi ni petinu
tog iznosa
U intervjuu koji je dala dvije godine nakon
prvog bankrota kazala je kako su joj fanovi
slali ~ekove da bi joj pomogli da prevlada fi-
nansijske te{ko}e.
- Blagoslovljena sam tako dobrom publi-
kom, hvala Bogu {to mi ih je podario. Slali su
mi ~ekovi na 300, 400, pa i 1000 dolara. Ni-
jedan nisam unov~ila - kazala je tom prili-
kom.
Izgleda da je, ipak, do{lo vrijeme da to
u~ini. A da li }e joj i ko pomo}i da se i ovog
puta izvu~e bez kazne za svoje nepromi{ljene
postupke, ostaje da se vidi.
Novi bankrot biv{e
superzvijezde
Novi bankrot biv{e
superzvijezde
» Njenom sinu Diezelu
dijagnosticiran
je autizam
F
o
t
o
:

F
a
m
e
p
i
c
t
u
r
e
s
/
J
L
P
Estrada Danka PETROVI]
Saradnja s Harijem je
ostvarenje mog sna
Iako se muzikom bavi ~itavog `ivota, talentirana
Beogra|anka na regionalnu estradnu scenu
zakora~ila je prije dvije godine i ve} se mo`e
pohvaliti saradnjom s na{im velikim zvijezdama
kao {to su Hari Vare{anovi} i Fahrudin Pecikoza
Pi{e: Lejla LOJO Foto: Ivan [EBALJ
34/azra 2010.
Kozmeti~arka
i pjeva~ica
Danka je u Njema~koj za-
vr{ila {kolu za turisti~kog te-
hni~ara i neko vrijeme se ba-
vila tim poslom. No, to je
nije ~inilo sre}nom, pa je
odlu~ila promijeniti bran{u.
- Taj posao me nije
usre}ivao, a ja sam pozitivna
osoba i volim da se smijem.
Zato sam odlu~ila upisati
{kolu za kozmeti~are, {to
sam i zavr{ila. Po~ela sam ra-
diti kao kozmeti~arka i bila
sam zadovoljna. Ljudi koju
vam dolaze su nasmijani, a
sretni i zadovoljni odlaze i
nakon obavljenih tretmana.
To mi je bilo super - ka`e
Danka.
azra 2010./35
@
ivotna pri~a estradne umjetnice
Danke Petrovi} jedan je od
onih primjera u kojima shvatite
da ako ne{to zaista `elite, to }e
vam se i ostvariti. Ova ro|ena
Beogra|anka, koja je jo{ kao
djevoj~ica oti{la `ivjeti u Nje-
ma~ku, u rodni grad vratila se prije dvije godi-
ne, kako bi se posvetila onome {to najvi{e voli -
muzici. Iza sebe ima ve} jedan album „^arobna
djevojka“, koji je objavila produkcija ku}a
„Gold Music“.
Povratak u Beograd
- Mogla bih re}i da mi je muzika, zapravo,
poslu`ila kao izgovor da se vratim u Beograd.
Nekako sam oduvijek vjerovala da se trebam vr-
atiti i to sam, na kraju, i u~inila - pri~a na
po~etku na{eg razgovora Danka, koja se muzi-
kom bavi jo{ od malih nogu. Imala je samo 15
godina kada je snimila prvu pjesmu „Kalt Wie
Stein“.
No, `ivotni put bi je vodio na drugu stranu
i, uprkos talentu, koji je, ka`e, naslijedila od
djeda, ranije nije razmi{ljala o tome da se profe-
sionalno posveti samostalnoj karijeri.
- Jednostavno, mislim da za to nije bilo pravo
vrijeme. Kada sam do{la prije dvije godine preko
prijateljice sam upoznala de~ka iz grupe „Biber“
koji mi je, nakon {to me ~uo kako pjevam, odmah
kazao kako moram ne{to snimiti. Najprije sam pr-
epjevala pjesmu „Spavaj mi“, koju sam imala sni-
mljenu na njema~kom jeziku. Tako je, zapravo,
sve po~elo. A, kada jednom zakora~ite na estradu,
vi{e nema povratka - govori uz osmijeh Danka.
No, ono {to ju je u~inilo posebno sretnom
jeste saradnja s Harijem Var{enovi}em, koji joj
je komponirao pjesmu „Uzalud lutam“. Danka
se s ovom pjesmom predstavila na Radijskom
festivalu, a kako ka`e, otpjevala je s posebnim
emocijama, jer pjesma opisuje njen `ivot.
- Oduvijek sam ma{tala o tome da sara|ujem
sa zvijezdom kakav je Hari. Tako da se moj na-
jve}i san ostvario. Kad sam prvi put ~ula pjesmu
„Uzalud lutam“, po~ela sam da pla~em. To je si-
gurno jedna od onih numera koja ostaje za sva
vremena.
Balade i emocije
Snimanje spota za ovu numeru Danka je po-
vjerila „Gotivi“, a zanimljivo je da se u spotu
pojavljuje i Nora [ahinpa{i}, k}erka novinara i
voditelja Mime i Dajane [ahinpa{i}, koja glumi
Danku kao djevoj~icu. Danka planira nastaviti
saradnju s Harijem, a tekst za novu pjesmu
ovog puta pisat }e Fahrudin Pecikoza.
- Nadam se }e Fahrudin, kao i uvijek, napra-
viti veoma dobru pjesmu. @elja mi je da on ura-
di tekst ovog puta. Ne bih sve da odam, ali mi-
slim da }e biti veliko iznena|enje.
Odrastala je slu{aju}i R&B i soul, ali i
izvo|a~e s na{ih prostora. Voli slu{ati sve od Di-
ne Merlina, Harija Vare{anovi}a, @eljka Joksi-
movi}a do Justina Timberlakea i Alicie Keys.
Ona sama s podjednakom stra{}u voli izvoditi
balade, ali i energi~nije pjesme.
- Jednostavno, volim pjevati oboje. Balade zato
{to sam veoma emotivna i znam tu emociju upa-
kovati u baladu. Ali, isto tako volim pjesmom pu-
bliku di}i na noge. Kad sam na nekim nastupima,
volim izvoditi energi~nije numere, a, li~no, vi{e
slu{am balade - na kraju }e Danka.
Glumice Meliha FAKI]
36/azra 2010.
Popularna glumica sa svojom mati~nom ku}om
Narodnim pozori{tem Tuzla, nakon {to se nedavno
vratila s revije pozori{nih predstava [aba~ko
pozori{te „Teatar na pravom putu“, vra}a se
svojim svakodnevnim obavezama
Pi{e: Najda VRANI] Foto: Ahmet BAJRI] Blicko
N
a poziv Nove TV u septe-
mbru pro{le godine, imala je
sre}u da radi, upozna i dru`i
se sa sjajnom gluma~kom
ekipom na snimanju nove
Hrvatske serije „Periferija
City“, za koju scenarij po-
tpisuju Sa{a Ljubi~i} i Ognjen Svili~i}. Popular-
noj glumici, Tuzlanki Melihi Faki}, scenarij se
odmah dopao i u~inio prihvatljivim, kao i lik
Asime Ferhatovi} - koji igra.
- Bosanka, lijena snaha, u vje~itoj sva|i sa
svekrvom udata u obitelj Kameni}, koja kao i
svaka druga porodica danas ima svojih proble-
ma. U silnoj `elji da iza|u iz besparice, krize i
neima{tine, na duhovit na~in, zapravo, zapadaju
u nevolje. Snimljeno je ~etrnaest epizoda i
ka`em sve su to pri~e iz svakodnevice, iz `ivota
malih, obi~nih ljudi.
Mada je tempo rada na ovom serijalu, doda-
je, zaista bio brz i naporan, ipak su glumci na
neki poseban na~in zavoljeli svoje uloge, i iz da-
na u dan postajali kao prava mala porodica.
Svaki novi set snimanja donosio im je novu ra-
dost i zabavu.
Obi~ni ljudi
Inspirativan, duhovit i {armantan scenarij,
prepun doma}eg humora, jednostavnosti i aute-
nti~nosti, koje ova serija svakako ima, stoga su
zasigurno recept za uspjeh gledanosti.
- Jer, upravo ta jednostavnost i autenti~nost
dovode do popularnosti. Ljudi vole gledati
ne{to {to se ti~e njih samih, prepoznati ili upor-
editi mane i vrline likova koje gledaju - sa so-
bom ili s nekim koga poznaju iz svoje okoline.
Jednostavno, to publika voli. Dokaz tome je i
serija „Viza za budu}nost“ koja je, prvih godina
prikazivanja, postigla nevjerovatnu gledanost u
Bosni i Hercegovini, tako i susjednim dr`ava-
ma. Sje}am se da su me ljudi zvali iz Makedoni-
je, na gostovanjima po Srbiji i Crnoj Gori pro-
laznici zaustavljali na ulici i iskreno odu{evljeni
pozdravljali i pokazali veliko interesovanje za
Husikama...
Dokaz za to je i serija „Lud, zbunjen, norma-
lan“, koja tako|er ima veliku gledanost, a veliko
interesovanje imala je i „Na{a mala klinika“.
Ljudi jednostavno vole gledati i pratiti sudbine
porodice Husika, Golijanin, Fazlinovi}a... i eto
zapravo sam sigurna da }e i Kameni}i iz
„Periferije City“ zauzeti svoje pravo mjesto i da
}e interesovanje publike biti veliko. Nedjeljom
u 20:00 sati ova serija }e ulaziti u domove gle-
Svijet u
sam st
azra 2010./37
kojem`ivi{ je onaj koji
tvori{
datelja, a nadam se i u njihova srca.
Iako su prikazane tek prve epizode serija, Me-
liha je zadovoljna onim {to sam vidjela.
- Dopada mi se kako to sve na kraju izgleda.
^ula sam se s nekim prijateljima iz Hrvatske ko-
ji mi ka`u da je gledanost velika i komentari su
vi{e nego pozitivni. Na moje odu{evljenje, prola-
znici u mom gradu reaguju s onim: „Ej, super
Vam je ono na Novoj!“. Moji prijatelji, koji
imaju signal Nove TV i koji su uspjeli to pogle-
dati puni su lijepih i pohvalnih utisaka. Na`alo-
st, signal Nove TV nemaju ba{ svi, ili imaju ali s
nekim prekidima, tako da }e se o pravoj gleda-
nosti i uspjehu serije mo}i govoriti kada i ako
neka bh. tv-ku}a krene s emitovanjem.
„Periferija City“ }e, zasigurno, s pravom imati
svoju publiku i pru`iti joj smijeh i zadovoljstvo.
Uz sve anga`mane na malim ekranima, kojih
je u posljednje vrijeme za popularnu glumicu sve
vi{e, Meliha ne zaostaje ni s poslom u svojoj ma-
ti~noj ku}i u Narodnom pozori{tu Tuzla. I dalje
igra postoje}i repertoar i zadovoljna je ta-
mo{njim anga`manom.
- U skorije vrijeme planiraju se gostovanja s
predstavom „Gospo|a ministarka“ u re`iji Sule-
jmana Kupusovi}a, koja se do sada pokazala
uspje{nim projektom Narodnog pozori{ta Tuzla.
Ansambl tuzlanske pozori{ne ku}e i dalje radi,
na zadovoljstvo publike, dobre predstave, a sva-
kako ima i odli~nu saradnju s ostalim pozori{ti-
ma kako u BiH, tako i {ire. Predstava
„Malogra|anska svadba“ tako|er ima isplanirana
gostovanja i turneje, a tu su i dva nova projekta.
Pokrenut je Dramski studio, uglavnom se radi, a
tako se dolazi i do dobrih rezultata.
@ivotni haos
Ne spomenuti i Melihine
autorske projekte u kojima se
posljednjih godina oku{ala
re`iraju}i predstave, bilo bi
neozbiljno, s obzirom na usp-
jeh koji su pobrale. Za pisa-
nje je, ka`e, interesiranje pokazala jo{ na Akade-
miji, a pi{e i danas.
- Vesele naravi kakva jesam trudim se da uvi-
jek razmi{ljam pozitivno, pa kad i nemam {ta da
radim - ipak radim. Pi{em, pravim nakit, mor-
am da budem kreativna u ne~emu. Moja dva te-
ksta su igrana dugo na tuzlanskoj, a i drugim
scenama, i postigla su veliku gledanost i intere-
sovanje, {to mi je bio cilj. Ova druga predstava
„Je l’ tra`ite sobu?“ trenutno je, da ka`em,
„zale|ena“, jer moj mladi kolega Sini{a Udovi~i}
sprema novi projekt „Arapska no}“ u Zenici, {to
je koprodukcija Bosanskog narodnog pozori{ta
iz Zenice i Narodnog pozori{ta Tuzla u re`iji Fi-
lipa Grinvalda. Tako da }u nakon te premijere
obnoviti i „svoju“ predstavu i zaigrati je s punim
`arom, koju publika, na moju sre}u, zaista prati
s odu{evljenjem i zanimanjem.
Osim ljubavi koju je dala glumi i pisanju,
Meliha dio nje ~uva i za pjesmu. Od svojih je
roditelja naslijedila talent za
muziku, u kojoj bezrezer-
vno u`iva.
- Sad bih rekla voljela
sam zapjevati. Ne{to mi se
ba{ danas i ne pjeva. Kada
vidim u kakvom dru{tvu
`ivimo, kako nam pored svih problema svaki tr-
en mo`e zakucati bijeda i bolest na vrata, a mi se
i dalje glo|emo, sva|amo, napadamo, tra~amo...
Bljak. Ima ona izreka „ko pjeva, zlo ne misli“, a
bogami ko danas misli {ta }e sutra - nije mu do
pjesme.
Iza Melihe su ve} zavidna karijera i sta`.
Ipak, nekad se ~ini da se u posljednje vrijeme
prednost u na{oj dr`avi daje mladim glumicama.
Melihi to ne smeta, jer je, dodaje, pristalica toga
da mladim ljudima treba pru`iti {ansu.
- Kada to ka`em, ne mislim samo na svoju
profesiju. Treba mladih in`injera, doktora, poli-
ti~ara. Ne samo mladih, nego i sposobnih. Pri-
mjera radi, mladi glumac ili glumica za sobom
}e u teatar dovesti jo{ pedesetak, stotinu ljudi i
eto mladosti i u publici. Smatram da je svako
lud i blesav, ako misli da }e njegova karijera tra-
jati vje~no u bilo ~emu! Sve do|e i pro|e, jer
put gore je uvijek i put dolje. Potrebno je samo
znati trajati na pozitivan na~in, ostati ~vrsto na
zemlji i poku{ati u zdravlju do~ekati penziju.
Daj Bo`e!
Zbog svih obaveza koje ima, vremena za pri-
vatan `ivot ostaje veoma malo. No, va`no je,
ka`e glumica, znati ga iskoristiti na pravi na~in.
- Svijet u kojem `ivi{ je onaj koji sam stvori{.
Treba biti {to vi{e okru`en ljudima koji te ~ine
sretnim i zadovoljnim, a za mene su tu na prvom
mjestu moji roditelji i sestra. Mo`e{ sebi u~initi
svaki dan lijepim tako {to }e{ pro{etati gradom,
onako pozitivno bez imalo ru`nih misli, pozdra-
viti se s plemenitim ljudima, popiti kafu, i
na`alost u ovom `ivotnom haosu koji nam se na-
me}e, stalno se truditi {to vi{e pri~ati o lijepim
stvarima. Ako bih u „pitanju“ izbrisala rije~ „pri-
vatan“, bila bi to odli~na poruka i zavr{nica ovog
razgovora. Trebali bi se svi zapitati: Kako?
Na moje odu{evljenje,
prolaznici u mom gradu
reaguju s onim: „Ej, super
Vam je ono na Novoj“ “
» Treba znati
trajati na
pravi na~in
Ju`ina
O
no {to nismo na{li, nikad
ne prestajemo tra`iti. Samo
se intenzitet potrage sma-
njuje ili pove}ava. Ono {to
sam ja tra`io od pasa, na{ao
sam u belgijskim ov~arima,
uglavnom. Mislim da sam
uspio. Ono {to sam tra`io u `enama, na|em
djelimi~no, ponekad, u ponekoj. Ne uzmem,
naravno, `enu ne mo`e ~ovjek dovesti ku}i i
tra`iti od nje da bude ono {to ~ovjek `eli od nje
da bude. Ali, za temu nije va`no ono {to ja
`elim, va`no je ono {to vi `elite, moje dame, a
nemate. Zapravo, onom {to nemate dok ne za-
tvorite o~i i...
Mu{karci su postali ~udna sorta. Dotukao ih
je progres. Ono {to su od njih napravile mate-
re, televizija, osu|enost na sredinu i otu|enost
od principa, dobijete vi na kraju, da s tim
o{te}enim materijalom ~inite {ta znate i umije-
te. A dobro bi bilo imati nekog sa {irokim gru-
dima, hodom pantera i osmijehom ratnika, ne-
kog koji }e {utnjom govoriti i prozboriti samo
kad ima ili treba ne{to re}i. Nekoga ko }e vas
znati za{tititi, umiriti i nasmijati. Dakle, ne
onog koji {uti kad bi trebao govoriti i brblja
kad bi trebao {utjeti. Imati bi trebale, dakle,
nekog odgojenog kao borca i d`entlmena, ne-
kog ko }e govoriti tiho, ugodnim baritonom,
nekog ~ija }e pojava pri ulasku u prostoriju na-
tjerati sve da se sti{aju, da svojim glasnim br-
bljanjem ne zasmetaju onoj s kojom je mu{kar-
ac u{ao. Nekoga ko }e vas zadr`ati kad posrne-
te, da ne padnete. Nekoga ko }e vas mo}i nositi
do kreveta i spustiti polako... Hm, zato `ene
vole uniforme.
One zna~e i pokazuju snagu autoriteta. Uni-
forma poka`e ~ovjeka, ne sakriva ni{ta. Ne po-
dnosi mlohavce i {kembave, u uniformi se ti
odmah izdaju. Ne mislim na ove {arene unifor-
me u bojama zemlje i li{}a, one koje uvijek
izgledaju izgu`vano i prljavo, mislim na one
opeglane, jednobojne, sa zlatnim {iritima, u ko-
jima se mu{karcu vide prava le|a i {iroka rame-
na, one koje ~ine da obi~ni ljudi odmah shvate
da se ne radi o obi~nom ~ovjeku nagri`enom
svakodnevnom potragom za hranom, pi}em i
drugim jeftinim zadovoljstvima.
Potraga za najmu{karcem ne zavr{ava vezom
ili udajom. Uvijek }e biti neki „on“, neki toliko
„dobar“ i „mo}an“, neki koji nikad nije tu da
prekine samo}u, ali je uvijek tu da premosti
usamljenost. Ni lijep ni bogat, samo da ima lik
i „ono ne{to“ zbog ~ega ga `ene `ele, makar bio
ru`an kao Charles Bronson ili star kao Sean
Connery. Nekog od onih za koje `ene ne ka`u
„onaj“, „taj“, „jedan“, „neki“ ve} punih usta
ka`u „mu{karac“. I, da, taj nikad nije blizu,
uvijek je ili daleko ili nedosti`an, samim tim i
privla~niji od bli`eg i dosti`nog.
Tradicija zavla~enja ruku u vlastite ga}ice
datira jo{ iz vremena zavla~enja ruku pod kr-
zno. Ne treba se toga stidjeti, samim tim {to
to niko ne mo`e sprije~iti. Poku{ali su to vjer-
ski dostojanstvenici, {kole, internati, zakoni u
staro vrijeme, ali uzalud. Da bi to sprije~ili,
ba{ kao i u`ivanje u seksu, mu{ki monstrumi
su ponegdje uveli obi~aj obrezivanja dje-
voj~ica, da im ni u snu ne padne na pamet da
si zavuku ruku u ga}ice i ma{taju o „njemu“,
onom ~ije se „on“ ne pi{e velikim slovom kao
Bo`ije. Jer, to je svijet u kojem vam, dame
moje, niko ne mo`e ni{ta. Nije to svijet u ko-
jem neko povremeno dah}e nad vama, poljubi
vas reda radi, okrene se i zahr~e. Ne}e to niko
odobriti, razumjeti i prihvatiti, zato nikom i
ne govorite o tome. To je svijet u kojem imate
mu{karca kakvog trebate. Svijet u kojem vam
je idealan mu{karac, doslovno re~eno, nado-
hvat ruke.
Zavla~enje
ruku u ga}ice
Mu{karci su postali
~udna sorta. Dotukao ih
je progres. Ono {to su
od njih napravile matere,
televizija, osu|enost na
sredinu i otu|enost od
principa, dobijete vi na
kraju, da s tim
o{te}enim materijalom
~inite {ta znate i umijete.
A dobro bi bilo imati
nekog sa {irokim
grudima, hodom pantera
i osmijehom ratnika,
nekog koji }e {utnjom
govoriti i prozboriti samo
kad ima ili treba ne{to
re}i. Nekoga ko }e
vas znati za{tititi, umiriti
i nasmijati
Pi{e:
Veselin GATALO
38/azra 2010.
azra 2010./39
S T Y L
I S S I M O
Stilovi, trendovi, zdravlje i lifestyle novosti
„U~i se radovati, jer `ivot se ne mjeri
godinama, on je pun kada ima svoj puni
sadr`aj. Niko nije toliko star, da bi bio
grijeh nadati se jo{ jednom danu.
Koliko }u `ivjeti, to je stvar tu|e volje,
ali od mene zavisi da, dokle god `ivim,
`ivim kao ~ovjek“, napisao je
svojevremeno slavni Seneka, a na{i
sagovornici saglasni su s ovom
njegovom tvrdnjom. Poku{ajte
i vi u`ivati u
svakom danu
I jo{:
Fashion era:
Uggsice
za svaku priliku
Jasna Gospi}-
Sparavalo:
Srednja dob
najljep{a je za
`enu
Koliko se kod nas
po{tuje dress cod
Emina Gani} o
zdravlju: Imam
apetit za izazove
Bojana Gregori}-
Vejzovi}:
K}erkica
Zoe je na{
`ivot
@ivot se ne
mjeri godinama
40/azra 2010.
S T Y L I S S I M O
J
a
s
n
a

G
O
S
P
I
]
-
S
P
A
R
A
V
A
L
O
azra 2010./41
Na licu svake
`ene vidi se
njen `ivot
Na licu svake
`ene vidi se
njen `ivot
Po prirodi sam optimist, radujem se `ivotu, volim
se dru`iti s ljudima, zapjevati uz ~a{u vina, a
onda to valjda iza|e van, odrazi se na mojoj
spolja{njosti. Nisu samo o~i ogledalo du{e,
to su i govor tijela, osmijeh, pozitivna energija,
topla rije~. Svaka na{a }elija pri~a o nama
Razgovarala: Najda VRANI]
»
42/azra 2010.
N
jen posljednji CD iza{ao je
pro{le godine, stoga bi bilo
rano govoriti o novom albu-
mu. Ali, Jasna Gospi}-Spara-
valo i dalje ne posustaje s po-
slom. Na njeno zadovoljstvo,
ali i zadovoljstvo ljubitelja
njene muzike, Jasna je obnovila saradnju s Mari-
nom Tucakovi} i Aleksandrom Mili}em, s koji-
ma je uspje{no sara|ivala i prijeratnih godina.
- Napravili smo dvije nove pjesme, njima do-
dali dvije pjesme mojih starih saradnika Adija i
Ede Mulahalilovi}a, te sve to za~inili pjesmama
po kojima me se sje}aju i po kojima me znaju,
poput „Do|i u pet do pet“ i „Zar je voljeti gri-
jeh“, te obradu pjesme „[to te nema“. Adi je na-
pravio sjajan aran`man za tu pjesmu uz prekra-
sne tamburice Vedrana ^i~ka i to je, prema
mi{ljenju mnogih, jedna od ljep{ih verzija te pje-
sme.
Prve dvije su izvedene u`ivo na promociji Ja-
sninog posljednjeg CD-a u sarajevskom klubu
„Coloseum“. Dakle, ovog puta je rije~ o, kako
ka`e, „novom-starom“ CD-u.
Iako ste ve} odavno svoje gnijezdo „svili“ u Pra-
gu, gdje uspje{no radite, u posljednje ste vrijeme sve
~e{}e u Sarajevu...
- U mom rodnom Sarajevu, s razlogom ili ne.
Sve vi{e volim do}i, sve ~e{}e i sve nostalgi~nije.
Razlog je, naravno, i poslovan - promotivne
aktivnosti, a kako sada ~esto snimam i radim,
eto povoda. No, pravi razlog je ljubav prema
mom rodnom gradu, ulicama kojima mogu i
`mire}i hodati, ljudima koje volim...
@ivite brzim tempom, ~esto ste na to~kovima.
Na porodi~ne obaveze nadovezuju se profesionalne,
i to na vi{e polja. Kako se nosite sa svakodnevicom?
- Kako kada. Nekada mi sve ide lako, slo`e se
kockice koje odlu~uju, pa je lak{e. Kada nije ta-
ko, borim se, tra`im rje{enja, kra}e i bezbolnije
puteve da bih do{la do cilja. Nekada do njega i
ne stignem, ali, ka`u, ne valja ni sve dovesti do
kraja. Izazovi su nam potrebni da bismo ne{to
dokazali.
I pored svega, uvijek izgledate svje`e i dotjera-
no.
- Pa i to je promjenljivo, ali ve}inom sam po-
zitivno raspolo`ena. Po prirodi sam optimist, ra-
dujem se `ivotu, volim se dru`iti s ljudima, za-
pjevati uz ~a{u vina, a onda to valjda iza|e van,
odrazi se na mojoj spolja{njosti. Nisu samo o~i
ogledalo du{e, to su i govor tijela, osmijeh, pozi-
tivna energija, topla rije~. Svaka }elija pri~a o
nama.
Istina je da ljepota `ene dolazi iznutra. No,
ne~emu morate posve}ivati posebnu pa`nju.
- S obzirom na to da sam Lav u horoskopu,
veoma mi je va`na kosa, a to je za njih vrlo kara-
kteristi~no. Nikada nisam zadovoljna i uvijek je
popravljam rukama. Volim njegovane ruke, one
~esto govore za nas i ka`u vi{e nego mi sami.
Njegujem lice, ten, nikada ne lije`em sa
{minkom, makar do{la ku}i u pet ujutro poslije
velike fe{te.
[ta zna~i biti njegovana `ena?
- Njegovana `ena je ~ista i uredna `ena. Ne
ona koja je svakih 15 dana kod kozmeti~ara i
svaki drugi dan kod frizera. Za to je potreban i
uredan `ivot, mir u du{i, zadovoljstvo sobom i
onim {to vam pru`a okolina. Ustvari, malo je
potrebno da bi `ena bila njegovana. Ona treba
ljubav, a ne samo kreme i kozmeti~ke tretmane.
Na licu svake `ene vidi se njen `ivot.
Da iza|ete van ku}e, potrebno Vam je...
- Nekoliko minuta za {minkanje, za frizuru
gotovo ni{ta, jer kosa mi je kovr|ava i sama se
namjesti, a ja je popravljam prstima. Garderoba
je ve}inom sportska elegancija, ne{to u ~emu se
dobro osje}am. Za posebne prilike sve to, nara-
vno, traje malo du`e.
Iako preferirate sportsku eleganciju, ne zaostaje-
te ni u trendovskim i modernim kombinacijama,
{to se nije ni za~uditi, s obzirom na to da ste u po-
sljednje vrijeme muziku u `ivotu zamijenili mo-
dnim dizajnom.
- Mislim da nema `ene koja ne voli da se do-
padne, da bude lijepo obu~ena i da se izrazi kroz
odje}u koju je izabrala. Ona zaista puno govori
o nama, o na{em odnosu prema sebi, ali i prema
okolini. Ne volim uniformiranost, ali podlije`em
modnim trendovima. Ipak je najva`nije osje}ati
se dobro u onome {to nosite, jer mi treba da no-
simo odje}u, a ne ona nas.
Podr`avate li izreku „da odijelo ~ini ~ovjeka“?
- Odijelo ne ~ini ~ovjeka, ali ipak dotjeran i
uredan ~ovjek ostavlja bolji utisak od onog koji
je neuredan. Mo`da time izra`ava i po{tovanje
prema okolini i prema sebi samom, {to je veoma
va`no.
Jeste li pristalica plasti~ne hirurgije?
- Nisam protiv plasti~ne hirurgije. Ako }e ne-
»
ko biti sretniji s manjim nosom, licem bez bora,
ili bilo ~ega {to mu brani da bude sretan, ne vi-
dim razlog da to i ne uradi. Ne postoji ~ovjek
koji je apsolutno zadovoljan svojim izgledom.
Svi bismo ne{to mijenjali, ali je glupo i besmisle-
no kada se na taj na~in, ustvari, poku{ava rije{iti
unutarnje nezadovoljstvo. Kada lice bez bora ne
donese sre}u, onda je nezadovoljstvo jo{ ve}e i
dublje.
@ena „srednjih godina“...
- @ena u srednjem vijeku bi trebala da zna ko
je, gdje je i kuda ide. Srednji vijek je najljep{i vi-
jek kada nam je sve jasno: znamo da u`ivamo u
`ivotu, njegovim najljep{im stranama, da u`ivamo
u sitnicama koje zna~e `ivot, ne pani~imo zbog
svake sitnice, iako u svakoj od nas spava dje-
voj~ica; ranjiva i nje`na, `eljna pa`nje i ljubavi.
A da Vam je opet 20...
- Da mi je 20 i da me ~eka `ivotna {kola,
ipak bih mnogo toga promijenila. Prije svega bih
cijenila svoje vrijeme, jer ono je nepovratno.
Kad je ~ovjek mlad, ~esto misli da je to zauvijek.
Vrijeme je dragocjeno, grije{imo puno, a nema-
mo ~esto priliku da nadoknadimo propu{teno ili
vratimo izgubljeno.
Kako biste sebe opisali?
- Vesela, volim `ivot i ljude. Veoma sam
sa`aljiva, duboko me poga|aju tu|e nevolje i ne-
sre}e. Moje mane su nestrpljenje, naglost i pre-
velika iskrenost. Skoro mi je jedan iskusniji pri-
jatelj objasnio da ljudi ne vole istinu, pogotovo
ako je rije~ o njihovim manama ili gre{kama.
Kako da ih la`em ako su mi prijatelji?
Pla{ite li se ulaska u pozne godine?
- Pla{im. Ne mogu sebe da zamislim kao sta-
ru baku. Spoznaja da je sve iza mene, da je `ivot
pro{ao, previ{e me ne veseli. Ali, ka`u da svaki
vijek ima svoje ljepote i dra`i. Samo da me zdra-
vlje poslu`i, pa da {etam unu~i}e. To bi bilo lije-
po. Tako|er me fasciniraju bake i dede koji
{etaju parkom dr`e}i se za ruke.
Za ~im `alite?
- @alim za Sarajevom, onim kakvog ga ja pa-
mtim. Ali, dolaze nove generacije, nova mlado-
st. Miljacka }e i dalje te}i. Sarajevo je najljep{i
grad na svijetu, ali mo`da to mogu nazvati po
onoj pjesmi „@al za mlado{}u“. Vratit }u se je-
dnog dana, iako nikada nisam ni oti{la, nisam
srcem!
azra 2010./43
Malo je potrebno da bi
`ena bila njegovana. Ona
treba ljubav, a ne samo
kreme i kozmeti~ke
tretmane. Za to je potreban
i uredan `ivot, mir u
du{i, zadovoljstvo
sobom i onim {to vam
pru`a okolina

S T Y L I S S I M O
44/azra 2010.
» Glumica Kate
Hudson „uggsice“ nosi
s kratkom suknjicom
» Pamela Anderson
izabrala je dublju
varijantu „uggsica“
„Ru`ne“ ~izme
vladaju svijetom
„Ru`ne“ ~izme
vladaju svijetom
azra 2010./45
P
opularne ~izme, izra|ene od ov~ije
ko`e, mnogima se ~ine prili~no
obi~ne i neugledne, ali su, uprkos
tome, ve} godinama na tronu svje-
tske modne pret-a-porter scene.
Obo`avaju ih i vjerno nose sve tr-
endsetterice: Kate Moss, Jennifer
Aniston, Eva Longoria, Sienna Miller, Halle Be-
rry, Hayden Panettiere, Hilary Duff, Nicole
Scherzinger... Kako i ne bi, kada su tako meka-
ne, tople, ugodne, prakti~ne, pa zbog svih tih
odlika, mnogi i zaboravljaju da su „uggsice“ na-
ziv dobile od rije~i „ugly“ {to zna~i „ru`an“...
Porijeklo vode iz Australije i s Novog Zela-
nda, gdje su ih nosili ljudi koji su se bavili rura-
lnim djelatnostima. Tridesetih godina pro{log
stolje}a postale su glavna obu}a australijskih
farmera, ali i surfera, kojima su nakon izla-
ska iz vode grijale noge.
Kad je 1978. godine surfer Brian
Smith iz Australije do{ao u Ameriku,
ponio je sa sobom ~izmice koje se ne
mogu svi|ati ni jednoj pravoj dami:
klompaste, {iroke, bez peta, krzne-
ne. ^inilo se da ih svako mo`e i kod
ku}e napraviti. Ali su se te ~izmice,
nazvane „uggsicama“, poslije 1995.go-
dine naveliko prodavale po svijetu, a
2003. progla{ene su brendom godi-
ne.
@elite li nabaviti prave originalne
„uggsice“, onda tra`ite one s oznakom
„Ugg Australia“, najpoznatijeg svjetskog
proizvo|a~a uggsica. Originalne „uggsice“
izra|ene su isklju~ivo od ov~ijeg krzna i porije-
klom su iz Australije.
» Selma Blair:
„Uggsice“
sme|e boje su
najpopularnije
» Glumica Ellen
Pompeo je
izabrala
uggsice u
crnoj boji
» Nicole Scherzinger:
„Uggsice“ i kratka
suknjica od jeansa
» Trenseterica
Jennifer Lopez
je, tako|er,
zaljubljenica
uggs ~izmica
» Britney
Spears je
veliki fan
uggsica
» Ne mo`e im
odoljeti ni
Hayden
Panettiere
S T Y L I S S I M O
46/azra 2010. azra 2010./47
»
Lagane teksture va{im usnama daju neodoljivi
sjaj. Maskara }e istaknuti pogled, sjenila boju o~iju,
a novi mirisi dat }e pe~at va{em jesenjem looku.
Vrijeme je da romansa po~ne
Max Factor „Xperience“
puder sa SPF 10
Novi Max Factor „Xperience“ te~ni puder sa SPF 10
daruje va{em licu savr{en ten. Temeljito i besprijekorno
prekriva nedostatake uz neopisivi osje}aj lako}e. Izgleda-
jte savr{eno ove jeseni uz Max Factor „Xperience“.
S-he stylezone dekorativna kozmetika
Dekorativna kozmeti~ka linija S-he proizvoda u
„dm marketima“ donosi vam nove prozvode:
Natural teku}i puder za savr{enu podlogu, S-he
ru` koji usnama pru`a sjaj i meko}u, dvobojni
puder S-he za toniranje lica i lak za nokte S-he.
„Royal Desire“ by
Christina Aguilera
Novi parfem Christine Aguilere „Royal
Desire“ posve}en je `enama koje `ele da
se osje}aju kao kraljice. Ako u`ivate u lu-
ksuznim stvarima, u zavo|enju i u tome
da se nalazite u centru pa`nje - ovaj par-
fem je stvoren za vas. „Royal Desire“ do-
nosi vam ekstrakt cvijeta ljiljana, bijeli
sljez, kupinu i mandarinu. Sredi{nje note
~ine medunika, ru`a i ljiljan, a bazu sa-
ndalovina, mo{us i cedrovina.
Avon „Super True
Color Quad“ sjenila
Najpopularnije sjenilo
ku}e „Avon“ promovirano
je u izdanju ukra{enom
{arama ~ipke. Nje`na za-
vodljivost i malo misterije
odli~na su polazna ta~ka
za romansu. Dugotrajna
postojana boja iz kreme se
pretvara u puder i sama se
prilago|ava tipu ko`e.
Ova sjenila dostupna su u
nijansama: „Lace Hues“,
„Lace Luxe“ i „Lace Ele-
ctric“.
Givenchy „Pop
Gloss Crystal“
Givenchy „Pop Gloss Crystal“ sja-
jila lagane su teksture koja va{im
usnama daje neodoljivi sjaj uz pu-
no}u. Ovaj preparat mo`ete po-
tra`iti u 12 nijansi, koje }e
odu{eviti sve one kojima se na-
smijete ove jeseni.
Nje`na zavodljivost i misterija
„Le Prisme Yeux Quatuor“
Novitet asortimana Givenchy je „Le Prisme Yeux Quatuor“ paleta sjenila u {est skladno kombiniranih nija-
nsi. Nijanse ~uva elegantno ku}i{te s kliznim mehanizmom i ogledalom. Potra`ite {est kombinacija - 71 Pu-
rple Show, 72 Midnight Look, 73 Pastel Model, 74 Khaki Egerie, 75 Blue Collection i 76 Siena Silhouette.
Clarins „Eye Perfecting
Base“ i „Instant Light
Natural Lip Perfector“
Clarins „Eye Perfecting Base“ je nova visokokvali-
tetna podloga za sjenila. Ujedna~ava boju, pogled
~ini razigranim, a sjena na kapcima je postojanija.
Mo`e se koristiti i sama, za isticanje pogleda.
Clarins „Instant Light Natural Lip Perfector“ sjaj
za usne koji im pru`a 3D puniji izgled. Usne ~ini
glatkim, {titi ih, hrani i hidratizira. Ekstrakti shea
putera i divljeg manga, vitamini A i E ih njeguju,
~ine ih neodoljivim. Mo`e se koristiti samostalno
ili nakon nano{enja ru`a za usne.
Givenchy
„Phenomen Eyes“
maskara
Phenomen „Eyes classic effet extension“
je revolucionarna maskara s okruglom
~etkicom. Trepavice su dramati~no
du`e i razdvojene, oblikovane u savr{en
luk od korijena do vrha. Okrugla ~etki-
ca preciznim {tapi}ima dose`e svaki dio
trepavice. Formula sadr`i D-Panthenol
za ja~anje trepavica.
Dior „Vernis“ lak za nokte
Dior „Vernis“ je lak za nokte intenzivne nijanse i visokog sjaja. Je-
senja edicija ovog laka ima jo{ intenzivniji sjaj. Nova formula
uklju~uje koktel aktivnih sastojaka koji reflektiraju svjetlost. Te-
kstura Dior „Vernis“ lakova oslanja se na inovativnu kombinaciju
polimera i smole, koje savr{eno nadopunjuju keratin, ~ine}i lak na
noktima postojanim. Formula je oboga}ena silikonom i proteinom
za ja~anje noktiju. Sama ~etkica prilago|ena je oblikom noktima,
kako bi se lak nanosi {to jednostavnije i izgledao besprijekorno.
S T Y L I S S I M O
46/azra 2010. azra 2010./47
»
Lagane teksture va{im usnama daju neodoljivi
sjaj. Maskara }e istaknuti pogled, sjenila boju o~iju,
a novi mirisi dat }e pe~at va{em jesenjem looku.
Vrijeme je da romansa po~ne
Max Factor „Xperience“
puder sa SPF 10
Novi Max Factor „Xperience“ te~ni puder sa SPF 10
daruje va{em licu savr{en ten. Temeljito i besprijekorno
prekriva nedostatake uz neopisivi osje}aj lako}e. Izgleda-
jte savr{eno ove jeseni uz Max Factor „Xperience“.
S-he stylezone dekorativna kozmetika
Dekorativna kozmeti~ka linija S-he proizvoda u
„dm marketima“ donosi vam nove prozvode:
Natural teku}i puder za savr{enu podlogu, S-he
ru` koji usnama pru`a sjaj i meko}u, dvobojni
puder S-he za toniranje lica i lak za nokte S-he.
„Royal Desire“ by
Christina Aguilera
Novi parfem Christine Aguilere „Royal
Desire“ posve}en je `enama koje `ele da
se osje}aju kao kraljice. Ako u`ivate u lu-
ksuznim stvarima, u zavo|enju i u tome
da se nalazite u centru pa`nje - ovaj par-
fem je stvoren za vas. „Royal Desire“ do-
nosi vam ekstrakt cvijeta ljiljana, bijeli
sljez, kupinu i mandarinu. Sredi{nje note
~ine medunika, ru`a i ljiljan, a bazu sa-
ndalovina, mo{us i cedrovina.
Avon „Super True
Color Quad“ sjenila
Najpopularnije sjenilo
ku}e „Avon“ promovirano
je u izdanju ukra{enom
{arama ~ipke. Nje`na za-
vodljivost i malo misterije
odli~na su polazna ta~ka
za romansu. Dugotrajna
postojana boja iz kreme se
pretvara u puder i sama se
prilago|ava tipu ko`e.
Ova sjenila dostupna su u
nijansama: „Lace Hues“,
„Lace Luxe“ i „Lace Ele-
ctric“.
Givenchy „Pop
Gloss Crystal“
Givenchy „Pop Gloss Crystal“ sja-
jila lagane su teksture koja va{im
usnama daje neodoljivi sjaj uz pu-
no}u. Ovaj preparat mo`ete po-
tra`iti u 12 nijansi, koje }e
odu{eviti sve one kojima se na-
smijete ove jeseni.
Nje`na zavodljivost i misterija
„Le Prisme Yeux Quatuor“
Novitet asortimana Givenchy je „Le Prisme Yeux Quatuor“ paleta sjenila u {est skladno kombiniranih nija-
nsi. Nijanse ~uva elegantno ku}i{te s kliznim mehanizmom i ogledalom. Potra`ite {est kombinacija - 71 Pu-
rple Show, 72 Midnight Look, 73 Pastel Model, 74 Khaki Egerie, 75 Blue Collection i 76 Siena Silhouette.
Clarins „Eye Perfecting
Base“ i „Instant Light
Natural Lip Perfector“
Clarins „Eye Perfecting Base“ je nova visokokvali-
tetna podloga za sjenila. Ujedna~ava boju, pogled
~ini razigranim, a sjena na kapcima je postojanija.
Mo`e se koristiti i sama, za isticanje pogleda.
Clarins „Instant Light Natural Lip Perfector“ sjaj
za usne koji im pru`a 3D puniji izgled. Usne ~ini
glatkim, {titi ih, hrani i hidratizira. Ekstrakti shea
putera i divljeg manga, vitamini A i E ih njeguju,
~ine ih neodoljivim. Mo`e se koristiti samostalno
ili nakon nano{enja ru`a za usne.
Givenchy
„Phenomen Eyes“
maskara
Phenomen „Eyes classic effet extension“
je revolucionarna maskara s okruglom
~etkicom. Trepavice su dramati~no
du`e i razdvojene, oblikovane u savr{en
luk od korijena do vrha. Okrugla ~etki-
ca preciznim {tapi}ima dose`e svaki dio
trepavice. Formula sadr`i D-Panthenol
za ja~anje trepavica.
Dior „Vernis“ lak za nokte
Dior „Vernis“ je lak za nokte intenzivne nijanse i visokog sjaja. Je-
senja edicija ovog laka ima jo{ intenzivniji sjaj. Nova formula
uklju~uje koktel aktivnih sastojaka koji reflektiraju svjetlost. Te-
kstura Dior „Vernis“ lakova oslanja se na inovativnu kombinaciju
polimera i smole, koje savr{eno nadopunjuju keratin, ~ine}i lak na
noktima postojanim. Formula je oboga}ena silikonom i proteinom
za ja~anje noktiju. Sama ~etkica prilago|ena je oblikom noktima,
kako bi se lak nanosi {to jednostavnije i izgledao besprijekorno.
S T Y L I S S I M O
48/azra 2010.
Ostanak kod ku}e -
najbezbolnija varijanta
Poruka koju {aljete odje}om nedvojbeno govori o va{em `ivotnom stavu, o vama,
ali i tome kakvim `elite da vas vidi va{a okolina. U posljednje vrijeme
i kod nas se sve ~e{}e organiziraju tematizirane zabave, a na
pozivnicama zvanice do~ekuje po`eljan dress code. I, kojeg li ~uda
- lagano, ali sigurno po~injemo se prilago|avati
Pi{e: Zana KOLO[
N
ajjednostavniji na~in na koji
bi se mogao pojasniti pojam
„dress code“, jeste skup pra-
vila obla~enja u odre|enim
prilikama. To je onaj stil i
simbolika koji u osnovnom
obliku ve} vidimo ili bi tre-
balo da vidimo u ve}ini dr`avnih institucija ili
javnih ustanova.
Iako se psiholozi ve} godinama bave dokazi-
vanjem i pobjedom unutra{njeg nad vanjskim
identitetom, jedno je sigurno: poruka koju
odje}a {alje nedvojbeno govori o na{em `ivot-
nom stavu, o sebi, ali i o tome kakvim `elimo da
nas vide drugi. Nekad je odje}a u samo nekoliko
sekundi de{ifrirala dru{tvenu klasu, prihode, za-
nimanje, eti~ku pripadnost, bra~ni status, seksu-
alnu dostupnost i orijentaciju. Ni danas nije
mnogo druga~ije.
[irom Planete u ozbiljnim poslovnim kompa-
nijama menad`eri moraju brinuti o onom {to bi-
raju svakog dana u ormaru. Dress code je for-
muliran u pravilnik. Tamnija odje}a nosi ozbi-
ljniju poruku, dok je ne{to le`ernije odijevanje
dopu{teno samo uposlenima koji nemaju konta-
kt s klijentima. Obi~no je petak, a to su prihva-
tile i neke na{e institucije, dan kad je dozvoljeno
odjenuti farmerke ili kra}u haljinu. Jedno, ta-
ko|er, nije mijenjano kroz vijekove - pitanje hi-
gijene. To je i danas svakodnevna tema za ogo-
varanja. I to svakoga jutra dok se pogledi uposle-
nih sre}u u liftu, u kojem su zarobljeni s kole-
gom(icom), koji ima neobja{njivih problema sa
znojenjem.
Bilo kako bilo, u psihologiji je poznato da
odre|eni tip uniforme odgovara i odre|enim
atributima koji je prate. Oni i u onom obi~nom
prolazniku ostavljaju pe~at i nose simbol.
Psiholozi ka`u da je osnovno pitanje koje sebi
treba da postavimo pred ogledalom - {ta `elimo
poru~iti? Ako je poruka poslovna i `elimo tako
nastupiti, prednost trebamo dati toj odje}i. I
ne}emo biti pogre{no shva}eni. A {ta je s trenu-
cima kad `elite bljesnuti?
U posljednje vrijeme i kod nas se sve ~e{}e
organiziraju tematizirane zabave, a na pozivnica-
ma zvanice do~ekuje po`eljan „dress code“. I ko-
jeg li ~uda - lagano, ali sigurno po~injemo se pr-
ilago|avati! Od crvenog tepiha tokom SFF-a na
kojem pojavno{}u poznati znaju zadiviti, sve do
onih koji {okiraju izgledom onog {to se nekad
nazivalo boem (`uti nokti, kosa svezana u rep,
le`erna ko{ulja), dress code se po~inje po{tovati.
U Sarajevu su tri doga|aja u sferi ljepote u
Na promociji „Givenchy“ mirisa „Play“ svi su bili u ljubi~asto-ru`i~asto kombinaciji Promocija mirisa ku}e Avon „Outspoken“
azra 2010./49
posljednja dva mjese-
ca dokazala da se
mo`e kad se ho}e.
Naime, na promociji
„Givenchy“ mirisa
„Play for her“ ve}ina
posjetitelja ispo{tova-
la je ljubi~asto-
ru`i~asti dress code,
kao i na promociji
mirisa „Outspoken“,
ku}e „Avon“, gdje su
zvanice dolazile odje-
vene u ljubi~astu
odje}u. Novi parfem
CK „Beauty“ pratili
su detalji u bijelom.
Stilisti ka`u da
kod promi{ljanja vi-
zuelnog identita tre-
ba naglastiti osobno-
st, oslikati svoj stil,
jer je prvi dojam nei-
zbrisiv. Ma koliko svi
{utjeli o tome...
» Ovogodi{nji SFF kroz prizmu dobrog imagea
na crvenom tepihu... ...i lo{eg
Una Bejtovi}
Odje}om {aljemo poruku
- Bez obzira na to {to stara izreka ka`e: „Odijelo ne ~ini
~ovjeka“, mislim da na sve~ane doga|aje ne treba do}i
obu~en kao za utakmicu „na male“ iza zgrade. Odrasla sam
na pozori{nim premijerama, ali i rade}i kao PR i event ma-
nager svjesna sam da je dress code dio atmosfere doga|aja.
Zato po{tujem ono {to organizatori o~ekuju od mene kao
gosta. Ipak, odje}om {aljemo poruku i trudim se da moja
bude u skladu s doga|ajem i prilikom. Ako ~ovjek nije
opu{ten, mislim da mu u tome farmerke i „starke“ ne mogu
pomo}i. Na otvaranju SFF-a ove godine imala sam „ludu“
frizuru, bila u sve~anoj haljini i na visokim potpeticama, ali
sam bila opu{tena, jer sam okru`ena ljudima koje volim. Mi-
slite li da ne pripadate odre|enoj manifestaciji ili da ste, ne
daj Bo`e, iznad tog sjaja i blje{tavila, onda dosljednost sebi
poka`ite tako {to ne}ete ni do}i, a ne do}i obu~eni kao da
ste krenuli do granapa.
Vanja Semi}
Bitan je povod
- Mislim da dress code treba po{tovati i
da daje neku sve~anu notu svim doga|aji-
ma, mada na{u pa`nju nekako uvijek privu-
ku oni koji ga nisu ispo{tovali ili su to uradi-
li na neki svoj na~in. Ipak, pojedinac mo`e
unijeti ne{to svoje kreativnosti. Malo je do-
ga|aja u na{em gradu gdje je dress code bio
neophodan, a kada to situacija nala`e posje-
titelji su na visini zadatka. Crvenim tepihom
bi svakako trebali hodati lijepo odjeveni ljudi, ali mislim da ne bi
smjelo biti va`nije kako su odjeveni, nego gdje idu. Mislim da smo
mi malo manje povr{ni od ljudi sa Zapada, koji se po nekoliko mje-
seci unaprijed pripremaju za odlazak na neki doga|aj. Uvijek bih
ispo{tovala dress code, ali je pitanje da li bih oti{la na neki doga|aj
koji od mene to zahtijeva, a da ga ne smatram bitnim.
Sarah ^erkez
Sarajevo nije
Hollywood
- Ne volim komentirati niti obra}ati pa`nju na to ka-
ko su drugi obu~eni. A ako je neko i do{ao na va`an do-
ga|aj u farmericama, mogu samo to podr`ati, jer privatno
ne volim ni{ta {to je previ{e ugla|eno i neprirodno. Ako
neko `eli do}i tako na sve~anost i tako se dobro osje}a, ne
vidim razloga za{to bi se morao tjerati na neudobno odi-
jelo i kravatu? Sarajevo nije Los Angeles niti Hollywood,
niti to treba ikada biti. Dress code, naravno, ako je u pi-
tanju poslovni susret ili ambijent, po{tujem, a kad je u pi-
tanju doga|aj ili zabava i ako mi se ne svi|a, ne po{tujem
ga. Ako mi se svi|a - prilagodim se. To je sve stvar poje-
dinca i ako neko `eli da se osje}a opu{teno u svakom mo-
mentu i ne obazire se na takve stvari, nemam ni{ta protiv.
Jedino {to ne volim jeste neurednost.
50/azra 2010.
Damir [ehanovi}
Ku}ni odgoj je osnov
- Dress code je, prema mom mi{ljenju, odraz respekta prema ne-
kom doga|aju, prilici, gostu emisije. Trudim se ispo{tovati ga koli-
ko god je to mogu}e. Ne}ete me vidjeti na crvenom festivalskom te-
pihu bez odijela, kvalitetnih cipela, kravate ili „leptirke“. Za pojedi-
ne doga|aje trudim se biti elegantan, ali dosljedan svom stilu. Pri-
mje}ujem da ljudi u BiH sve vi{e prate trendove, pa i u tom segme-
ntu obla~enja za pojedine prilike. Do}i na neki doga|aj u plasti~nim
japankama, bermudama ili obi~noj majici za mene ne predstavlja
„le`ernost“ nego nekulturu. Takvi se sigurno ne bi pojavili na
sli~nom doga|aju negdje u svijetu, ali do}i takav ovdje kod nas za
njih predstavlja cool varijantu. Jasno mi je da se pravila mijenjaju i
da u pozori{te ljudi vi{e ne dolaze isklju~ivo u toaletama i frakovi-
ma, ali mislim da ne treba da dolaze ni u potko{uljama. Na kraju,
sve se svede na pristojnost i ku}ni odgoj. Ili ga ima{ ili nema{!
Delila Softi}
Sve je u kompromisu
- Mislim da je
apsolutno opravdano
postojanje dress coda
kada su u pitanju
zna~ajne manifestacije
ili obla~enje u javnim
ustanovama. Po{tiva-
nje pravila odijevanja
je veli~anje samoga
doga|aja i izraz po{to-
vanja volje ljudi koji
su ga uprili~ili i vjero-
vatno se s razlogom ta-
ko odredili. Uvijek
postoji mogu}nost pr-
onalaska nekog ko-
mpromisa. Danas nije
problem prona}i ko-
mbinaciju u kojoj
}emo se lijepo osje}ati,
a uz to u odre|enoj
mjeri ispo{tovati i dre-
ss code. Dosad sam
uglavnom po{tovala
dress code i kada su u
pitanju neke sve~ano-
sti nosila sam prigo-
dnu odje}u koja nije
bila sportska ili casual.
U mom slu~aju, na-
jva`nije pravilo odije-
vanja je prilikom odla-
ska na fakultet. Nepri-
hvatljiv mi je odlazak
u obrazovne institucije
u, najbla`e re~eno, ne-
primjerenoj odje}i.
Emir Cocali}
Kravata ili elegantan kostim
- ^esto prisustvujem
sve~anim doga|ajima u
na{oj zemlji i mogu vrlo ja-
sno kazati da jo{ nismo svje-
sni va`nosti dress coda.
Mo`da ljudi ne shvataju ko-
liko je va`no zbog samog
doga|aja do}i onako odje-
ven kako su vas ljubazni do-
ma}ini obavijestili na pozi-
vnici. Kravata, leptir ma{na
ili elegantan kostim, nisu ni-
kakav poseban zahtjev. Pre-
dla`em ve}ini da se malo bo-
lje promotre u ogledalu prije
negoli krenu na takav do-
ga|aj. Ako su, opet, u nedo-
umici i `ele ostati dosljedni
opu{tenom stilu, neurednoj
frizuri ili ko{ulji koja viri pr-
eko ruba hla~a, predla`em
im da ostanu u svom domu.
Tako }e sve pro}i bezbolnije.
azra 2010./51
Jovana Markovi}, „Promands“
Sve je stvar izbora
Na promociji „Givenchy“ parfema „Play for Her“
dress code su ispo{tovale sve zvanice. I, naravno, bila
sam zadovoljna. Na{a promocija je pokazala, kao i
niz drugih doga|aja poput SFF-a ove godine, da pu-
blika sve vi{e pa`nje posve}uje dress codu, te da je u
tom smislu sve je vi{e educirana. Svijest publike o
odijevanju se kona~no po~ela buditi. Mi{ljenja sam
da je dress code pozitivna stvar. On zasigurno ne po-
stoji bez razloga. Za sve postoji „mjesto i vrijeme“ pa tako i za odijeva-
nje. Ne mo`ete se na isti na~in odjenuti za poslovni ru~ak ili dru`enje s
prijateljima. Treba postojati razlika i po{tovanje kodeksa odijevanja. U
nekim slu~ajevima to je pisano pravilo, ali u ve}ini slu~ajeva nije.
^ovjek, jednostavno, treba znati kako se odjenuti za koju priliku. Uvi-
jek ispo{tujem dress code kada idem na neki doga|aj. Po{tovanje tog
pravila je na~in po{tovanja doga|aja ili osobe s kojom se sastajem, pa i
samopo{tovanja. Ina~e, mislim da svako ima pravo da se odijeva kako
`eli, i da po{tuje ne{to ili ne. Sve dok nepo{tovanje dress coda nije zako-
nom ka`njivo, svako ima pravo na svoj „vlastiti“ dress code.
Tomislava Bandi}, „Everet“
Bilje`imo napredak
- Dress code je obaveza, nekima kao „om~a“ oko vra-
ta, ali i elegancija, ozra~je sve~anog i va`nog. Volim se
osje}ati ugodno i najdra`e mi je odijevati se casual.
No postoje prilike i situacije kada je dress code obave-
zan. I to ne zato {to tako pi{e na pozivnici, ve} zato
{to, sudjeluju}i u sve~anoj prigodi i odjenuv{i se elega-
ntno i sve~ano, dajemo va`nost samom doga|aju. ^ak
sâm „proces“ dotjerivanja i uljep{avanja ~ini da se
osje}amo posebno. Volim casual, ali po{tujem dress
code gdje je to potrebno. U na{em gradu, na`alost,
de{avaju se sve~ane prilike koje posjetitelji na neki na~in omalova`avaju u
tom kontekstu. Ipak, primje}ujem napredak i sve sve~anije i elegantnije
toalete u razli~itim posebnim prilikama i doga|ajima. Mi, kao firma, tru-
dimo se na{e evente uveli~ati i u~initi nezaboravnim, pa i po tom malom
detalju koje predstavlja osobiti dress code.
Ines Bulaji}, „Lunatbwa“
Bonton kroz odje}u
- Nakon na{e promocije mirisa „Outspoken“,
ku}e „Avon“, bila sam veoma zadovoljna zbog to-
ga {to je ve}ina gostiju na na{oj promociji ispo{to-
vala dress code. Osim izvanrednog vizualnog efe-
kta na fotografijama sa zabave, postigli smo i to
da se o zabavi pri~a kao o kuriozitetu kada je eve-
nt management u pitanju. I ja se trudim ispo{to-
vati dress code, budu}i da se u privatnom `ivotu
obla~im prili~no casual. Moj posao je takav da se
ne moram formalno odijevati svakodnevno i po-
nekad mi je te{ko „prebaciti“ se u neku ozbiljniju odjevnu kombina-
ciju. No, smatram da je dress code dio kulture, tj. bontona. Kada su
u pitanju velike manifestacije, gdje se na crvenom tepihu ~esto poja-
ve nemarno odjevene zvanice, nemam neki pozitivan stav o tome.
Shvatam da se naj~e{}e radi o umjetnicima. Me|utim, smatram da,
ukoliko svojim odijevanjem `ele poslati odre|enu poruku, to mogu
mnogo efektnije u~initi.
Rije~ organizatora
S T Y L I S S I M O
52/azra 2010.
Jesen puna kontrasta
Prema onome {to su poznati svjetski kreatori i
modne ku}e pokazali na revijama, nova sezona
donosi zanimljive odjevne kombinacije. Ne}ete
pogrije{iti ni ako se, osim uobi~ajenih jesenjih
boja, odlu~ite da kombinaciju osvje`ite `utom
ili ru`i~astom
Roll kragne
Roll kragna jedan je od za{titnih znakova kla-
si~nih linija odje}e za jesen. Ona pa`nju fokusira
na va{e lice. Izuzetno visoke roll kragne na maji-
cama, d`emperima i kaputima bit }e jedna od
odlika dobrog stila. Ako ni{ta drugo, potra`ite
staru crnu majicu s roll kragnom, jer stvara do-
bar osnov za no{enje zanimljivih ogrlica.
[al od ka{mira
Iako se trendovi mijenjaju iz sezone u sezonu, neki klasi~ni detalji
uvijek }e obogatiti va{ odjevni stil. Ako vam je potreban takav do-
datak, potra`ite {al od ka{mira. On je elegantan, luksuzan i savr{en
za hladnije vrijeme. Potra`ite ga u neutralnim bojama poput crne,
sive ili boje pijeska.
Srebreni
nakit
Nakit od srebra izgleda fa-
ntasti~no u kombinaciji s
bojama jeseni. Izaberite
nekoliko atraktivnih ko-
mada - nau{nice ili zani-
mljivu ogrlicu i spremni
ste za svaki susret.
azra 2010./53
Karo uzorak
Kariran uzorak je, tako|er, hit sezone. Mo`ete nositi ove
{are na hla~ama, kaputima i jaknama, samo pazite da ostali
dio garderobe bude jednobojan.
Ko`na torba
Ta{ne od lak ko`e u bojama jeseni kao {to su
tamnocrvena, boja {ljive i tamnozelena bit }e
uvijek u trendu. Ovo je komad u koji vrijedi
investirati. Odaberite torbu srednje veli~ine
koju mo`ete nositi u ruci i na ramenu.
Elegantna haljina
Haljine du`ine nekoliko centimetara ispod ko-
ljena su jedan od odjevnih predmeta koji se tre-
ba na}i u va{oj garderobi ove sezone. Materijal
izbora ostaje va{ zadatak - krep, svila, pa ~ak i
ko`a je u igri.
S T Y L I S S I M O
Enes je otac na
slu`benom putu
P
rema mi{ljenju mnogih, jedna od
najljep{ih hrvatskih glumica, Boja-
na Gregori}-Vejzovi} nedavno je
drugi put postala majka. U braku s
glumcem Enesom, koji vu~e bosa-
nske korijene, Bojana ve} ima sina
Raula koji se, kako ka`e, odli~no
snalazi u ulozi brata. Pri~ali smo o maj~instvu.
Nedavno ste drugi put postali majka. Ovog puta
Va{ odlazak u bolnicu bio je druga~iji, s jednim isku-
stvom i potrebnim informacijama. Kakav ste imali
poro|aj?
- Bilo je puno lak{e i br`e, u svega dva i po
sata sam rodila, ali ba{ zbog toga {to sam znala
{ta me ~eka imala sam vi{e straha, {to se pokaza-
lo bez razloga jer je sve pro{lo u najboljem redu.
Kako ste se osje}ali u danima prije poro|aja?
- Jedva sam ~ekala da se to kona~no dogodi,
jer, iako nisam dobila puno kilograma, jedva
sam se kretala i hodala.
Kako je izgledao Va{ prvi susret s k}erkicom?
- To je ne{to neopisivo rije~ima i to zna svaka
majka. Ne znam {to bih vam rekla, osim da je u
tom trenutku svemir premali za osje}aj sre}e koji
preplavljuje.
Kao moralna podr{ka u sali je bio i Va{ suprug Enes.
Jeste li Vi insistirali na tome, ili je pak `elja bila njegova?
- Enes je sam `elio prisustvovati dolasku Zoe, a
ja moram priznati da mi je ta podr{ka bila nei-
zmjerno va`na i davala mi je snage da sve izdr`im.
K}erkici ste dali ime Zoe. Da li je to bio prvi i je-
dini prijedlog me|u imenima ili...?
- Bilo je raznih ideja i prijedloga, Zoe na
gr~kom zna~i `ivot, `ivljenje i s obzirom na po-
te{ko}e s po~etka trudno}e ~inilo se kao najbolji
izbor za tako hrabru u malenu osobu koja je
odlu~ila sve prebroditi i do}i nam, te svima
uljep{ati `ivot. Poznajem nekoliko Zoe od kojih
je jedna moja prijateljica iz djetinjstva, koja je
bila najljep{a djevoj~ica u kvartu.
Uz informaciju da ste rodili obavezno je i{la i
ona: Bojana iz bolnice iza{la s manekenskom figur-
om. Kako ste proveli trudno}u, i kako Vam je po{lo
za rukom da se ne udebljate?
- Udebljala sam se 12 kg, ali nekako se dobro
rasporedilo. Vjerovatno su u pitanju dobri geni,
a osim toga Zoe je bila te{ka 3750 grama.
Majke ~esto danas prolaze kroz postporo|ajnu de-
presiju, kakva je situacija s Vama?
- Sre}om nemam takvih pote{ko}a. Zna biti
te{ko, pogotovo kad sam sama pa Raul krene zahti-
jevati svoje. Zoe pla~e, ho}e u naru~je, a ja imam
toliko posla da ne znam {to bih prvo. Tada malo
`ivci popuste, ali ustvari sve se to da izdr`ati jer ve-
selje je ve}e od tih prolaznih situacija nervoze.
Kako ste sa suprugom podijelili roditeljske obaveze?
- Enes momentalno snima seriju „Najbolje go-
dine“, tako da je, kako sam ka`e, momentalno
otac na slu`benom putu, jer vi{e ga nema nego {to
ga ima doma. Kad je doma, naravno da poma`e.
Enes je sjajan i po`rtvovan otac i bez njegove po-
dr{ke ne bih se odva`ila imati jo{ jednog klinca.
Kazali ste da }ete novac od prodatih fotografija
svoje k}erkice jednom hrvatskom sedmi~niku darivati
u humanitarne svrhe. O ~emu se radi?
- Ne vidim razlog za{to slikati svoje dijete,
osim da maknem taj naporni interes paparazza
koji vise ispred ku}e i time nekome pomogne-
mo, a to }e biti rodili{te. Vidjet }emo jo{, prego-
varamo s tiskom.
Kako je Raul prihvatio sestru? Je li ljubomoran na
pa`nju koju ona sada kao beba dobiva?
- Raul je iznena|uju}e miran i razuman
dje~ak. Poma`e u svemu i `eli sudjelovati, a gla-
vna mu je misija da }e je on svemu nau~iti.
Je li Vam naporno bu|enje po no}i?
- [to zbog Raula, {to zbog snimanja sapu-
nica, navikla sam malo spavati - svega pet sati
mi je dovoljno, tako da za sada bu|enje do-
bro podnosim i moram priznati da je Zoe ve-
oma dobra, poru~ka koliko mo`e i nastavi
spavati.
Kada namjeravate da se vratite na posao?
- Veoma brzo, ve} po~etkom decembra
vra}am se radu u Kazali{tu. Tada mi po~inju pr-
obe za Krle`inu „Ledu“, igram Melitu i puno se
veselim toj ulozi. Ekipa je sjajna i nadam se da
}emo uspjeti uz pomo} na{e None - moje ma-
me, sve uskladiti.
Raul je iznena|uju}e
miran i razuman dje~ak.
Poma`e u svemu i
`eli sudjelovati, a glavna
mu je misija kako
sestru svemu nau~iti
Razgovarala: Amela KESEROVI]
Zna biti te{ko,
pogotovo kad sam sama
pa Raul krene zahtijevati
svoje. Zoe pla~e, ho}e u
naru~je, a ja imam toliko
posla da ne znam {to
bih prvo. Tada malo `ivci
popuste, ali, ustvari, sve se
to da izdr`ati, jer veselje
je ve}e od tih prolaznih
situacija nervoze

54/azra 2010.
B
o
j
a
n
a

G
R
E
G
O
R
I
]
-
V
E
J
Z
O
V
I
]
azra 2010./55
» Lijepa glumica sa sinom i
suprugom Enesom: Bojana je
uspjela uskladiti karijeru sa
skladnim porodi~nim `ivotom
S T Y L I S S I M O
56/azra 2010.
Tr~anje na i sa sastanaka
u visokim {tiklama uz
dodatne poene za
dostojanstveno dr`anje
jeste sport kojim se
svakodnevno bavim.
Tu zaista pokazujem
impresivne rezultate.
Amaterski volim da
plivam, u posljednje
vrijeme me fascinira
ronjenje, tako|er volim
jahanje te zimske
sportove
E
m
i
n
a

G
A
N
I
]
Nizak pritisak
rje{avam s
puno teku}ine
E
mina je zaista nadahnu}e za svaku
`enu. Mlada, lijepa obrazovana, za-
bavna... i to nije kraj. Bosanskoher-
cegova~ka javnost je bez daha pro-
matrala njenu bitku za oca Ejupa,
koji je po~etkom prolje}a bio pritvo-
ren u Velikoj Britaniji, na zahtjev
Srbije. Emina je upotrijebila svoje znanje i golemu
ljubav, britanska administracija je mogla samo da
slegne ramenima. E to se zove k}erka.
Emina je generalni menad`er Sarajevske filmske
akademije, Direktor za razvoj MET- fondacije, ~lan
Direkcije Sarajevskog filmskog festivala... Kad sti`e
misliti na svoje tijelo i kako to ~ini, pitali smo je.
[ta svakodnevno ~inite za svoje zdravlje?
- Trudim se imati dovoljno sna i unijeti dovo-
ljno te~nosti i prirodnih vitamina. Jedem veoma
zdravo i ~esto, puno malih obroka tokom dana -
{to ne samo da odgovara mojoj dinamici rada, gdje
rijetko mogu praviti velike pauze za neke obilne
ru~kove, ve} je i preporu~ljivo, jer tijelo lak{e meta-
bolizira hranu. Tako|er se trudim barem dva-tri
puta sedmi~no vje`bati.
Odlazite li redovno na ljekarske preglede?
- Da, naravno. Osim toga, mama je ljekar tako
da sam pod punim nadzorom stru~njaka, htjela to
ili ne.
Jeste li se susretali sa zdravstvenim problemima?
- Ne, nikada. Imam uro|eno nizak pritisak i upr-
avo prije nekoliko sedmica, na insistiranje mame, ur-
adila sam kompletne nalaze da provjerim krvnu sli-
ku, `eljezo, jetru, {e}er... Iz laboratorije su me pozva-
li poslije nekoliko sati da mi ka`u da sam kvalificira-
na da idem u Mostar u {kolu za pilote. Navodno,
nikada nisu vidjeli tako dobre nalaze. Terapija za
azra 2010./57
Brojni su dokazi da su tjelesna aktivnost i
tjelesna spremnost zna~ajno uzro~no- poslje-
di~no povezani s nivoom zdravlja pojedinca.
Nije va`no ljudski vijek samo produ`iti nego
u~initi `ivot kvalitetnijim, a zdravlje je prvi
uvjet kvalitetnog `ivljenja. Pravilna tjelesna
aktivnost je, uz zdravu prehranu i duhovno pu-
njenje, klju~ dugotrajnog kvalitetnog ljudskog
trajanja. Svaki rad sistema za kretanje (mi{i}no-
ko{tanog sistema) koji tro{i energiju, jeste tjele-
sna aktivnost.
Primjera radi, ubrzana {etnja tro{i 161 kcal
za 30 minuta, a tr~anje uz stepenice tro{i 531
kcal za 30 minuta i dobar je izbor za one sa
zdravim srcem. Zapravo bi se dao izvu}i za-
klju~ak kako je ~ovjek u trenutku otkri}a lifta
skrojio svoju definitivnu budu}nost u goja-
znost.
Iako prosje~na osoba potro{i otprilike 30
posto kalorija kroz dnevne aktivnosti, mnogi
ljudi tro{e svega polovicu tog procenta, odno-
sno 15 posto. Zbog toga je potrebno iskoristiti
svaku priliku za dnevno kretanje, iako ona
izgledala najbizarnije. Spomenuli smo stepeni-
ce, ali, naravno, postoji i cijeli niz drugih akti-
vnosti u ku}i ili oko ku}e. Za vrijeme telefonir-
anja treba stajati, a ne sjediti ili le`ati, jer se sta-
janjem tro{e kalorije.
Za pove}anje potro{nje kalorija prepo-
ru~uje se jako za~injena hrana. Ako se u
obrocima tro{e ljute paprike, metaboli-
zam se mo`e ubrzati do 50 posto.
Spora {etnja za ina~e zdravog
~ovjeka nema u~inak kao ubr-
zano ili jako brzo kretanje. Ni-
je u pitanju samo rad zglobova,
ve} je u pitanju trening srca i
cirkulacije, a to se mo`e posti}i
samo brzim ili ubrzanim hodom.
Da biste potro{ili 454 grama
masnog tkiva sedmi~no, treba
potro{iti 3500 kalorija, {to nika-
ko nije malo.
Veliki uzrok bolesti le`i u to-
me {to je ~ovjek izgubio prirodni
osje}aj za odr`avanje zdravlja. Je-
dan od najva`nijih uvjeta za do-
bro zdravlje jeste kretanje. Kreta-
njem izbacujete {tetne tvari iz se-
be, kao i vi{ak onih koje trenutno
nisu potrebne. Va{e tijelo je do-
voljno „pametno“ da samo izbacuje {to
mu nije potrebno, a da apsorbira ono {to
jeste. Sre}om, na{a DNA svijest je „pamet-
nija“ od nas samih, pa zna {ta treba u~initi.
Da te odluke donosimo na uobi~ajenom
„svjesnom“ nivou, ve}ina nas bi odavno
umrla!
Svi misle da je neka dijeta dobar izbor - da,
ali ako je ne prati kretanje, unaprijed je
osu|ena na neuspjeh. Umjesto uzimanja ma-
nje kalorija i ostajanja kod ku}e gledaju}i tele-
vizor - bolje i mudrije je izabrati isto ili kontr-
olirano uno{enje kalorija i kretanje po prirodi.
Odabir je va{.
Rije~ stru~njaka
Jako za~injena hrana
za br`i metabolizam
mr.sci Marijana Arapovi}, verificirani instruktor aerobika i
pilatesa Klub sporta „FIT & FUN“ www.aerobic.co.ba
moj problem s pritiskom je dovoljno te~nosti.
Vjerujete li vi{e alternativnoj ili konvenciona-
lnoj medicini?
- Jednostavno re~eno, konvencionalna medi-
cina je napredniji stadij u pristupu lije~enju.
Ovo je kao da pitate, ukoliko `elim do Pariza,
bih li radije sjela na magarca ili putovala avio-
nom. Dostignu}a medicine i primjena savreme-
nih medota u lije~enju su civilizacijska dosti-
gnu}a i efektno su mjerilo ekonomskog, obrazo-
vnog i dru{tvenog razvoja jedne zemlje.
Alternativnu medicinu bih koristila samo u
situaciji da nemam pristupa ljekaru ili u slu~aju
zaista minornih problema. Ve}ina ljudi kombi-
nira alternativnu i konvencionalnu medicinu, ali
ja ne bih naninim ~ajem lije~ila ni{ta vi{e od gri-
pe. Naravno, nikada ne treba potcijeniti placebo
efekt i nekada je dobro da ljudi koriste alternati-
vne metode u koje vjeruju, ali u mom slu~aju {to
vi{e diploma na zidu mog ljekara to bolje.
Podijelite s na{im ~itateljima recept narodne
medicine koji se spravlja u Va{oj ku}i.
- Budu}i da sam nedavno bila `rtva jednog
eksperimenta moje tetke, mogu vam dati recept
do detalja. U slu~aju upornog ka{lja, pregr{t
oprane bokvice izmiksati u mikseru i pomije{ati
s jednim kilogramom doma}eg meda, zatim uzi-
mati nekoliko puta na dan po jednu supenu
ka{iku. Ne znam da li od bokvice ili od sirupa
koji sam tajno tako|er uzimala, ka{alj je nakon
dva-tri dana bio kao rukom odnesen.
Jeste li hipohondar?
- Ne. [ta je suprotno od hipohondra? Ja pa-
tim od konstantnog minimaliziranja svakog pr-
oblema.
[ta za Vas zna~i mentalna higijena?
- Aktivan um.
Omiljeni doru~ak?
- [ta god mo`e stati u ta{nu kada protr~im
kroz kuhinju na putu ka kancelariji i ne}e biti
previ{e zgnje~eno do ulaska u kancelariju. Ne-
vjerovatni su mi ljudi koji ujutru ustanu ranije
samo da bi jeli?! Omiljeni doru~ak je za mene
gastronomski sajam ta{tine i mogu} samo vike-
ndom ili u veoma dobrim hotelima, a uklju~uje,
ne nekim posebnim redom, kajganu s povr}em i
za~inima, u{tipke, pala~inke ili francuski tost.
Kojim se sportom bavite?
- Tr~anje na i sa sastanaka u visokim {tikla-
ma uz dodatne poene za dostojanstveno dr`anje.
Tu zaista pokazujem impresivne rezultate. Ama-
terski volim da plivam, u posljednje vrijeme me
fascinira ronjenje, tako|er volim jahanje kao i
zimske sportove.
Nezdrava navika koje biste se rado rije{ili?
- Nijedne se ne bih rado rije{ila, ali vjerova-
tno moram prestati s cigaretama u neko dogle-
dno vrijeme.
[ta `enu ~ini uspje{nom i privla~nom?
- Pa uspjeh i privla~nost. Ima mnogo na~ina
da se to dvoje postigne, ali najefikasniji recept
uklju~uje istinsko obrazovanje, apetit za izazove,
vjeru u sebe i sposobnost da volimo strastveno i
nesebi~no. Ah da, i veoma visok stupanj higijene.
[ta smatrate svojom najboljom osobinom?
- Znati`elju.
58/azra 2010.
Jasmina
DIZDAREVI],
klini~ki psiholog
SMS
Kako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima,
magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona
061-142-015.
Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te
nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije
}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.
S T Y L I S S I M O
Pred vjen~anjem
sam, a svog bu-
du}eg supruga ne
volim. Ve} oda-
vno volim de~ka
iz djetinjstva, ko-
jeg sam nedavno
srela i kome sam
se obe}ala. Kako
da pobjegnem od
svega?
Z.A. Kiseljak

U `ivotu
nam se
de{avaju stvari
koje ne planira-
mo. Zato sjedite i
dobro razmislite
da li }ete se poka-
jati ako napustite
ovog za koga se
trebate udati.
Ako ga ne volite,
to je dovoljan ra-
zlog da mu sada
otvoreno ka`ete,
nego da ga napu-
stite nakon mje-
sec dana. U brak
se ne ulazi bez
ljubavi. Svaka ra-
zumska kalkulacija Vam samo mo`e na{koditi. I
nemate pravo igrati se s njegovim osje}anjima.
Mo`da on Vas iskreno voli.
Imam 60 godina, sama sam pa stalno pratim
„Farmu“. Zanima me {ta je to u ljudima zlo, da
stalno pakoste onom boljem i sposobnijem od
njih. To se potvrdilo i mojoj mladosti.
G.A. Sarajevo

Ljudi se obi~no poistovje}uju sa sebi
sli~nima, po stavovima, afinitetu, po-
na{anju, razmi{ljanju, agresivno{}u i sli~no.
Sve {to ne pripada tom kli{eu smeta zajednici,
bilo da je to {ou, posao, porodica, humanitar-
na organizacija i drugo. Ono {to ne mo`emo
pobijediti u sebi to je da je neko bolji, sposo-
bniji, moralniji, ljep{i, utjecajniji, popularniji.
Onda mi tra`imo podr{ku mase, zajednice, ra-
dne sredine, {oa, da tom nekom uka`emo da
se umislio ili uobrazio, time {to }emo ga poni-
ziti, vrije|ati ga, „udarati“ mu na porijeklo i
tako dalje. Sve ovo je kratkog daha. Prave vri-
jednosti se vrednuju, prepoznaju i ~uvaju.
Uvijek se na|e neko ko to vidi.
Imam 45 godina i prije nekoliko dana sam izgu-
bila najbolju prijateljicu. Pomozite mi kako da-
lje. P.[. Tuzla

Ako Vam je za utjehu, i ja osje}am isto.
Dvadeset deveti august 2010. godine, ne-
djelja, deset sati, zvuk telefona, mu{ki glas i ri-
je~i: „Ja znam da ste Vi drugarica moje majke.
Samo da Vam javim, ona je jutros preminula u
pet sati ujutru, iznenada“. Muk, jeza, ti{ina, i
u`asna praznina. Kako? Za{to? Pa ona nikada
nije bila bolesna. To je jedina osoba koja se uvi-
jek smijala i nalazila rije~i utjehe za druge, one
koji su patili. Vidim joj zelene o~i, ~ujem joj
zvonki glas, osje}am joj poljupce, ljubile smo se
na sastanku i rastanku. Zadnji na{ susret, moj
ro|endan, poklanja mi cvije}e, koje stalno lista
i ka`e: „Razgovaraj s njim kada me god po`eli{.
Ja }u te uvijek ~uti“. Smijem se i ka`em ho}u,
ali ja vi{e volim kada te vidim i osjetim. Zadnji
na{ razgovor prije nekoliko mjeseci: „Jedva
~ekam da halakamo i smijemo se do besvijesti,
kako samo nas
dvije znamo kada
smo zajedno“.
Nema pri~e o pro-
blemima, pacije-
ntima, samo ona i
ja i na{a {ala na
na{ ra~un.
Sada je dio
mene prazan. Kao
da mi ona druga
polovina mene
nedostaje, kao da
mi je neko odu-
zeo. Ja sam svje-
sna da nje nema,
da je `ivjela u dr-
ugoj dr`avi, ali ja
tako|er znam da
se na{i „susreti
nastavljaju“.
Ta~no tamo gdje
smo stale. Dobila
sam neku novu
snagu i `elju da
`ivim za nas dvije.
Imamo toliko
uspomena i lije-
pih sje}anja.
Pu{tam video na
kojem ple{e, pje-
va, budale{e zajedno sa mnom. Pla~em i ne
dam da mi sje}anja izblijede. I ako ugine cvijet
koji mi je dala, ja }u nastojati da ne ugine mo-
ja misao na nju. Bebo, sa mnom si, gdje god ja
bila. Ti si mi jedna od najodanijih osoba koje
su bile blizu mene. Znam da je ostalo jo{ mno-
go toga {to smo planirale, `eljele, spominjale,
ali tako|er znam da veza izme|u nas postoji.
Nekada smo to zvale telepatijom, sada to
mo`emo zvati ljubavlju, ~istom drugarskom
koju nastavlja ona koja `ivi. I dalje ti ~ujem
osmijeh i rije~i: „Ej pa gdje si ti“. Ja znam gdje
si ti, ali znam i da ti zna{ gdje sam ja, uvijek u
mislima s tobom. Po~ivaj u miru moja prijate-
ljice. ^uvat }u te dok god sam `iva. Tvoja
smrt nije prekinula na{e drugovanje. Mi samo
vi{e ne}emo izlaziti, ali se u mislima uvijek
mo`emo sretati.
I Vi, draga sugra|anko, evocirajte uspome-
ne i od njih `ivite. Na I kongresu psihologa
svijeta odr`anom u BiH 1996. godine u Domu
Armije, tvrdila sam svojim referatom da se od
uspomena mo`e `ivjeti. Sada je red da to i pra-
kti~no poka`em.
Psiholog
Od uspomena
se mo`e
`ivjeti
60/azra 2010.
SMS
Na stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja koja
su na{e ~itateljke uputile dr. Senadu Mehmedba{i}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih
dilema u vezi s ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona
061/142-015. Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno
mjesto, a zatim opi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na strani-
cama posve}enim ginekolo{kom zdravlju.
Prof.dr.
Senad
MEHMEDBA[I]
Imam bakteriju Escherihija coli, jaku upa-
lu, 10. juna lije~ila sam je antibioticima i
~ajevima, no, upala ne prolazi. [ta mi pre-
poru~ujete? Koliko ona utje~e na to da za-
trudnim? Pro{le godine sam imala sponta-
ni. Da li je mogu}e da je ona to prouzroko-
vala? Mo`ete li ne{to napisati o njoj?

E. coli je bakterija debelog crijeva.
^est je uzro~nik urinarnih infekcija
u trudno}i i van nje. Mo`e biti i
uzro~nik vaginalnih infekcija. Vrlo je
tvrdokorna na terapiju, jer je intracelu-
larni uzro~nik. Upale sa E. coli su zbog
toga tvrdokorne za lije~enje. U principu
je potreban antibiogram, {to i Vama pr-
eporu~ujem. Niste bili precizni kod pi-
tanja, ali pretpostavljam da se radi o
infekciji urinarnog trakta. Antibiogram
}e pokazati na koji antibiotik je E. coli
osjetljiva. U trudno}i, lijek izbora je Ce-
falosporin. Mo`e se davati tokom ~itave
trudno}e. Terapija Cefalosporinom traje
dvije nedjelje, a nakon toga se tretman
nastavlja urosepticima jo{ ~etiri nedjelje.
Do eradikacije sa E. coli te{ko se dolazi.
Urinarna infekcija s E. coli nije razlog
Va{eg spontanog.
Na koji na~in prevelika koli~ina vitamina
A mo`e utjecati negativno na razvoj plo-
da?

Hipervitaminoza vitamina A u ra-
noj trudno}i dovodi do rascjepa
usne i tvrdog nepca kod bebe. Zbog to-
ga treba nau~iti da nikakav, apsolutno
nikakav preparat ili lijek bez dozvole li-
je~nika nije u trudno}i preporu~ljiv. Sa-
mo za trudno}u certificirani preparati
mogu se bez brige upotrebljavati.
Uzimam „Yasmin“ pet godina, a poslje-
dnje sedmice nisam uzimala, odnosno na-
pravila sam pauzu sedmicu ranije i
dobila menstruaciju u toj preuranje-
noj pauzi. Dalje sam nastavila nor-
malno uzimati pilule. Je li mi za{ti-
ta smanjena, s obzirom na to da
sam dobila menstruaciju, i kada bih
mogla napraviti test za trudno}u?

Svaki prekid kontraceptivnih
pilula prije njihovog propisa-
nog zavr{etka dovodi do ranijeg
menzesa. U Va{em slu~aju niste
mogli zatrudnjeti, jer je period u
kojem ste prekinuli uzimanje ko-
ntracepcije daleko iza eventualne
ovulacije. Sada kada ste nastavili s
kontraceptivnim pilulama za{tita
nije smanjena. Test na trudno}u
Vam nije neophodan.
Imam upalu grli}a materice, a do-
ktor mi je prepisao „Vibramicin“ i
vaginalete. Rekao je kada popijem
da do|em na sljede}u terapiju. No,
u toku te terapije me nije nikako pr-
egledao da vidi ima li kakvih pro-
mjena. Kazao mi je i da ne smijem
ostati u drugom stanju.

Upala grli}a materice ima
svoju klini~ku sliku i subje-
ktivne simptome. Vi mo`ete
osje}ati neugodnost u vidu svraba,
peckanja i poja~anog vaginalnog
iscjetka. Klini~ki dominantan si-
mptom je crvenilo i otok sluznice
grli}a materice. Obi~no je istim
uzro~nikom zahva}ena i okolna
sluznica zida rodnice. Potrebno je
uraditi cervikalni i vaginalni bris
na aerobne i anaerobne uzro~nike
upale i postupiti prema antibiogr-
amu. Kada se upala sanira, mo`ete
planirati trudno}u.
S T Y L I S S I M O
Ginekolog
E. coli mo`e
biti uzro~nik i
vaginalnih infekcija
S T Y L I S S I M O
62/azra 2010.
Kad mu{karc
I
talijani su se oduvijek ponosili svojom
mu`evno{}u i idejom da je `eni mjesto - u
ku}i. Ipak, ovaj stereotip o njima u potpunosti
mijenja Asocijacija za mu{ke doma}ice -
ASUC, prva ove vrste u svijetu.
Osnovao ju je Fiorenzo Bresciani. U njenom sje-
di{tu, u ku}i na kraju glavne ulice gradi}a Pietrasanta u
Toscani, odvija se prava mala revolucija.
- Peglam, usisavam i perem prozore, jer to moju
`enu ~ini sretnom - ~uje se mu{ki glas iz jedne prostor-
ije, dok u drugoj, pred brojnom mu{kom publikom,
gospodin Bresciani dr`i ~as iz „umjetnosti peglanja
ko{ulja“.
Kursevi peglanja
Njegovi u~enici, ~lanovi asocijacije, pa`ljivo ga
slu{aju. Tu su da nau~e raditi poslove koje su ranije ra-
dile njihove supruge. Udru`enje za mu{karce organizi-
ra i kurseve kuhanja, ~i{}enja tepiha, te ostale kurseve
ku}nih poslova. Isti~u kako se vremena mijenjaju, a
azra 2010./63
rci postanu doma}ice
ve}ina mu{karaca nikada u `ivotu nije uklju~ila
ma{inu za pranje ve{a. Iako ovo mnogim
`enama izgleda kao scena iz SF filmova, istina je
da su ovi mu{karci tu da nau~e kako pomo}i
svojim suprugama.
Fiorenzo je udru`enje osnovao prije sedam
godina, jer je `elio promjene u `ivotu. Zatvorio
je mali porodi~ni du}an, nakon ~ega se sa supr-
ugom dogovorio da }e se posvetiti porodici, dok
ona radi. Rade}i poslove koji su mu do tada bili
nepoznanica (peglanje, ~i{}enje, kuhanje...) do-
sjetio se da osnuje Asocijaciju mu{kih doma}ica.
Iako su mu prijatelji u po~etku govorili da je
lud, tokom vremena ih se sve vi{e u~lanilo. Fio-
renzo namjerava otvoriti ured i u Velikoj Brita-
niji, jer i tamo ima mnogo mu{karaca do-
ma}ica.
- Nekada je moja `ena sama obavljala sve te
poslove. Onda sam i ja otkrio njihove ~ari. Za
sada sam nau~io kuhati, s peglanjem mi ide te`e
- kazao je jedan od ~lanova.
Osim osnovnih, ~lanovi u~e i kompliciranije
vje{tine, naprimjer, kako servirati povr}e za
ve~ernju zabavu. Razmjenjuju recepte i iskustva
bez imalo kompleksa i stida.
Mnogi iz njihove okoline ih posmatraju s
~u|enjem. Neki odobravaju njihovo opredjelje-
nje da budu doma}ice, dok ih drugi nazivaju
ljen~ugama i `enskonjama. Kako god, imat }e
povla{ten status pred zakonom. Naime, do sada
su u Italiji samo `ene doma}ice nakon
odre|enog vremena mogle podnijeti zahtjev za
penziju, ali sada }e to mo}i i ovi mu{karci, jer
su, ipak, zaposleni kod ku}e.
Zbli`avaju partnere
Prema rije~ima Fioreza Bresciania, nema ra-
zloga da to bude rezervirano samo za `ene. Nje-
gove kurseve poha|aju mu{karci svih starosnih
dobi.
- Svi oni `ele nau~iti kuhati i brinuti o do-
ma}instvu. To su poslovi koji nisu rezervirani
samo za jedan spol - isti~e Bresciani.
Napominje da Asocijacija zbli`ava bra~ne pa-
rtnere. U situacijama kada mu{karac ostane bez
posla, obi~no dolazi do problema izme|u su-
pru`nika, pa ~ak i do razvoda. Asocijacija ~ini
sve da se to ne desi, te da odnosi izme|u parova
postanu bolji.
- Kada je Fiorenzo odlu~io okon~ati poro-
di~ni posao i pokrenuti Asocijaciju, podr`ala
sam ga, ali ovakvu promjenu nisam o~ekivala.
Da ve} nisam udata za njega, sad bih to ponovo
u~inila - kazala je Daniela Tirigi, dr. homeopa-
tije i supruga predsjednika ASUC-a.
Mu{karci-ku}anice prvi put }e se okupiti 10.
oktobra u San Remu na kongresu, a o~ekuje se
vi{e od 5000 ~lanova. Razgovarat }e o svojim
problemima te dokazati da su se vremena zaista
promijenila.
S T Y L I S S I M O
64/azra 2010.
» Glumci Jesse Eisenberg,
Andrew Garfield i Justin
Timberlake, te reditelj
David Fincher i scenarist
Aaron Sarkoin na
premijeri filma u Parizu
‘Dru{tvena mre`a’ u{la
i u kino-dvorane
azra 2010./65
Dior „Capture 21 Night Renewal“
F
ilm „Dru{tvena mre`a“ (The Soci-
al Network) zavladao je svjetskim
kino-dvoranama. U Americi se
po~eo prikazivati prvog vikenda u
oktobru, zaradiv{i za dva dana re-
spektabilna 23 miliona dolara! Ti-
me je ~vrsto zasjeo na prvo mjesto
najgledanijih kino-filmova.
Slijedi ga akcijski animirani film Zacka
Snydera „Legenda o ~uvarima“ sa zara|enih 11
miliona. Film Olivera Stonea „Wall Street: Mo-
ney Never Sleeps“ pao je na tre}e mjesto i zara-
dio „samo“ deset miliona dolara. Na ~etvrtom
mjestu je „The Town“ Bena Afflecka.
Re`iju „Dru{tvene mre`e“ potpisuje David
Fincher, poznat po filmovima „Sedam“, „Klub
boraca“, „Zodijak“. Veliki broj kriti~ara ga ve}
sad progla{ava filmom godine, a mnogi ve} spo-
minju i ozbiljnu kandidaturu za predstoje}e fi-
lmske nagrade - u prvom redu Zlatni globus i
Oscar.
„Dru{tvena mre`a“ ima intrigantnu radnju:
govori o danima osnivanja Facebooka, vjerova-
tno najpoznatije internet-stranice na svijetu po-
sljednjih nekoliko godina, te o njegovim kreato-
rima s Markom Zuckerbergom na ~elu.
Mark (26), ina~e student Harvarda i genijalni
kompjuterski programer, jedne je ve~eri 2003.
godine, u svojoj sobi na univerzitetu, zajedno s
cimerom Dustinom Moskovitzem osmislio
dru{tvenu stranicu kojoj je namjena bila da se
ve} me|usobno ste~eni prijatelji dru`e, dopisuju
i razmjenjuju slike.
Ne znaju}i kako }e mu Facebook jednog da-
na donijeti slavu i bogatstvo, lansirali su ga na
internet, gdje je ve} u prvih nekoliko dana stra-
nica brojala gotovo 50.000 ljudi, dok do danas
Facebook broji vi{e od 500 miliona korisnika.
Mark je u historiju u{ao kao najmla|i milijar-
der svih vremena, ali ga je uspjeh ubrzo doveo
do privatnih i zakonskih komplikacija. Iako je
Zuckerberg izjavio da ne bi htio da iko snimi fi-
lm o njemu dok je `iv, `elja mu se ipak nije
ispunila, a ~ini se da film „Dru{tvena mre`a“
glavnog osniva~a Facebooka ne}e ba{ prikazati
kao najsjajniju zvijezdu na nebu.
U jednoj sceni spominje se i na{a zemlja, u
ne ba{ lijepom, ali realnom kontekstu. Naime,
rije~ je o dijelu filma u kojem Mark Zuckerberg
razgovara s advokaticom Marylin Delpy, koju
glumi Rashida Jones.
Budu}i da Zuckerberg nije skidao pogled s
laptopa i neprestano je ne{to tipkao po njemu,
ona ga je u jednom trenutku upitala {ta radi.
„Provjeravam kako napreduje u Bosni“, kazao je
Zuckerberg, na {to mu je Marilyn dobacila:
„Bosni? Nemaju ceste, ali imaju Facebook...“.
Film je snimljen prema knjizi „Slu~ajni mili-
jarderi“, autora Bena Mezricha, a adaptirao ju je
Aaron Sorkin („Malo dobrih ljudi“, „Rat Charli-
eja Wilsona“, TV-serija „Zapadno krilo“). Gla-
vne uloge su ostvarili iznimno hvaljeni Jesse Ei-
senberg kao Zuckerberg, Andrew Garfield kad
njegov najbolji (i jedini) prijatelj Eduardo Saver-
in, te Justin Timberlake kao kreator Napstera i
kasniji predsjednik Facebooka Sean Parker.
Zaposlenici Facebooka
na premijeri
Prema navodima, velikoj zaradi filma
doprinijeli su i zaposlenici Facebooka, iz
sjedi{ta tvrtke u Palo Altou u Kaliforniji,
koji su ranije iza{li s posla kako bi pogledali
film na dan njegovog dolaska u kina.
Njihov {ef i insipiracija, koji se ne prika-
zuje u laskavom svjetlu - presko~io je pre-
mijeru, ali valjda ga je posljednja procjena
vrijednosti Facebooka na 30 milijardi dola-
ra mnogo razveselila, pa je zaposlenike pu-
stio i da se malo razonode.
» Scena iz filma
F
o
t
o
:

A
P
Provjeravam kako
napreduje u Bosni“,
kazao je Zuckerberg, na
{to mu je Marilyn dobacila:
„Bosni? Nemaju ceste,
ali imaju Facebook

66/azra 2010.
Portret Mato \AKOVI]
Nau~io sam
`ivjeti s bolom
V
oli se dru`iti s obi~nim ljudi-
ma, a svakodnevno razgovara
s onima koji su u medijskom
fokusu. Politika je, prema nje-
govom mi{ljenju, pogotovo u
na{im uvjetima, poprili~no
prljav posao, a njegova emisija
postala je regionalno poznata upravo po britkim
intervjuima pred kamerama. Jedan je od stubova
Televizije OBN. Mali prostor bez konopaca.
On, sagovornik, kamera, mikrofon i - „Telering“
kao kona~ni proizvod. Navikli smo da ga gleda-
mo sedmi~no, ali je u predizbornim danima to
bilo i `e{}e i ~e{}e.
O Mati \akovi}u govorimo, kolegi koji, iako
u najboljim `ivotnim i novinarskim godinama,
iza sebe ima vi{e od 900 izdanja „Teleringa“, {to
je svakako impozantna brojka, pogotovo ako
znamo da je za takvu emisiju izuzetno te{ko sva-
ke sedmice na}i relevantnog sagovornika, kako
bi se postigla i o~uvala izvanredna gledanost.
\akovi} to godinama uspijeva, i to na visokom
nivou, mada nema ni teksta niti emisije o kojoj
bismo se svi saglasili, pa tako }e i za njega re}i
da je ponekad popustljiv, navija~ki nastrojen.
On to, svakako, gleda druga~ije:
- Novinarski sam sazrio, a u sagovorniku po-
ku{avam na}i pozitivne strane, negativne nije ni-
malo te{ko. Mo`da se zbog toga ponekad sti~e
takav utisak. Kroz emisiju je pro{lo mnogo ljudi
iz svih sfera `ivota. I oni su samo obi~ni ljudi, s
manama i vrlinama, a iskrivljenu sliku o njima
stvaraju oni koji ih ne poznaju. Napravili su
nam dr`avu kojoj je jedna polovina kru{ka, a dr-
uga jabuka; jedna malo kisi, a druga je natrula.
Politi~ari u svemu tome tra`e svoje interese. Nije
moje da ih u~im kako se pravi dr`ava, mada se u
politiku razumijem veoma dobro.
Strasti
Novinarstvo je njegova velika ljubav i strast,
zato i traje relativno dugo u ovom posve devasti-
ranom zanimanju. Tra`io je sebe i na drugim
stranama, ali se novinarstvu uvijek vra}ao.
- Jo{ u sedmom razredu osnovne zaljubio sam
se u novinarstvo, a uzor mi je bio Goran Mili}.
Bio sam odli~an |ak kako u osnovnoj {koli, tako
i u Prvoj gimnaziji u @ivinicama. Dijete sam iz
radni~ke obitelji i `elio sam druga~iji, ljep{i
`ivot. Sport je postao moj `ivot, sa 15 godina
sam u{ao u prvi tim Rukometnog kluba
„Konjuh“, a sa 17 sam bio standardan i postizao
sijaset golova. Gledaju}i s ove distance, smatram
da sam bio dobar igra~, jer mogao sam igrati na
vi{e pozicija, a i klub je bio jak drugoliga{ u
biv{oj nam zemlji. Rukomet me i formirao kao
~ovjeka: nau~io sam bonton, kako se dr`i escajg
i mnoge druge stvari, a trener Esad Kurtovi},
koji je danas u Njema~koj, bio nam je kao drugi
otac. Iz tog perioda ostala su velika prijateljstva,
koja se njeguju i danas, a svi se odazivaju samo
na nadimke. U gimnaziji sam imao svoju kance-
lariju, odakle sam na odmorima pu{tao muziku.
Imali smo u @ivinicama i lokalni list, „4. okto-
bar“ se zvao. Ure|ivao sam podlistak koji se ba-
vio omladinskim temama. Zbog sporta sam bio
popularan i kod profesora. Mnogo godina kasni-
je shvatio sam da sam imao protekcije - prisje}a
se na{ kolega.
Umjesto novinarstva ili prava, \akovi} 1980.
godine upisuje Tehnolo{ki fakultet u Tuzli. Bila je
to te{ka odluka, ali i epizoda koja je kratko trajala.
»
azra 2010./67
Iza njega je vi{e od 900 emisija „Teleringa“, kultne
emisije, po kojoj je prepoznatljiva i TV OBN, na
kojoj se emitira. Za na{ magazin govorio je o
brojnim gostima u emisiji, supruzi Sanji i njenoj
k}erki Mireli, `ivini~kim prijateljima i protivnicima
u {ahu i remiju, ali i o pogibiji sina Marija
Pi{e: D`emal D@AKMI] Foto: Fuad FO^O i privatni album
S dvojicom sagovornika, Miloradom Dodikom i
Fahrudinom Radon~i}em, postao sam prijatelj. Obojica
su mi pomogli na svoj na~in: Dodik, kada mi je poginuo
sin, neprestano me bodre}i da izdr`im, a Radon~i}
mi je u pravo vrijeme predlo`io da objavim knjigu „Moji
razgovori s Alijom“ i zaradim blizu 60.000 maraka, ali
i ponovo ~itaju}i te razgovore duhovno oja~am

» S bratom Ivicom
68/azra 2010.
- Morao sam ne{to upisati, jer roditelji nisu
imali para za Zagreb ili Sarajevo. Tamo mi je pr-
edavala rodica, pa me upisala na Za{titu na ra-
du. Ipak sam sedam godina kasnije upisao Pra-
vni fakultet u Sarajevu.
Uz sport, koji mu je odnosio najvi{e vreme-
na, bavio se i omladinskim radom, tako da je
1984. godine izabran za profesionalnog predsje-
dnika Saveza socijalisti~ke omladine u @ivinica-
ma. Na toj funkciji zadr`ao se godinu i po, a po-
tom je bio direktor Omladinske zadruge, sve do
odlaska na SORA „Tuzla-Zvornik“ 1987. godi-
ne, gdje je ostao do prvih vi{estrana~kih izbora,
odnosno rata.
- Sa Zlatkom Jugovi}em i D`evadom Zej~iro-
vi}em sam 1992. godine napravio op}inski ra-
dio, a potom i TV @ivinice. Odatle sam oti{ao
na funkciju prvog urednika Informativnog pro-
grama RTV Tuzlanskog kantona, a funkciju dir-
ektora TV Tuzla obavljao sam tri godine. To je
sjajan period i mogli smo se razviti u najbolju
lokalnu televiziju u zemlji. Radili su Damir
[ehanovi}, Danijela Bo`i}-Domazet, Damir Ka-
letovi}, Mirela ^anovi}, Mirna Sadikovi},
D`enana Karabegovi}, Marko Divkovi}, Zlatko
Duki}, Mustafa Bijeli}... danas vrhunska imena
na{eg novinarstva. @ao mi bude {to nismo imali
bolju podr{ku i ostali na okupu. Gradska vlast
jednostavno nije shvatila da imamo dobru televi-
ziju.
Sagovornici
Na TV Tuzla nastao je i „Telering“. Vodio
ga je Mustafa Bijeli}, a Mato ga je, nakon Bije-
li}evog odlaska u inozemstvo, prenio na OBN,
izgradio prepoznatljivost i napravio odli~nu kari-
jeru. Ipak, neke od tih emisija posebno izdvaja:
- Upoznao sam mnogo ljudi kroz emisiju ka-
ko poslovno, tako i privatno. Sa svima mogu i
danas popiti kafu, a razvila su se i mnoga prija-
teljstva. Do`ivio sam u inozemstvu da me pre-
poznaju na{i ljudi, jer su emisiju pratili putem
» Bio je i profesionalni politi~ar...
Funkciju direktora TV Tuzla obavljao sam tri godine i mogli
smo se razviti u najbolju lokalnu televiziju u zemlji. Radili su
Damir [ehanovi}, Danijela Bo`i}-Domazet, Damir Kaletovi},
Mirela ^anovi}, Mirna Sadikovi}, D`enana Karabegovi},
Marko Divkovi}, Zlatko Duki}, Mustafa Bijeli}... danas
vrhunska imena na{eg novinarstva

» Supruga Sanja
kao oslonac
» Gubitak sina
jedinca: Mato
\akovi} i sin Mario
azra 2010./69
satelita. Bilo je mnogo interesantnih sagovorni-
ka. Profesor dr. Ivan \uri}, protivnik Slobodana
Milo{evi}a i disident u Francuskoj, bio je najbo-
lji. Tamo je relativno mlad i umro. Potom, reci-
mo, Emir Kusturica, koji je nakon 16 godina
dao intervju za jednu na{u televiziju, pa intervjui
sa Stipom Mesi}em, pokojnim Ivicom
Ra~anom, Borisom Tadi}em. Nainteresantniji
po nastanku je onaj s Ra~anom. Ganjao sam ga
s ekipom po BiH i uspio zavr{iti u Mostaru.
Emisija je bila iste ve~eri i odmah smo krenuli u
Sarajevo, jer smo trebali uraditi monta`u. Bio je
stra{an udes i morali smo stajati u koloni.
Po`alio sam se Kemalu Montenu, koji je bio u
koloni, da ne}u sti}i na vrijeme, a on je pre-
dlo`io da zamolimo policiju da mi naprave kori-
dor. Tako je i bilo i uspjeli smo. Kusturica je pr-
istao na preporuku Zdravka ^oli}a, a Tadi} se u
mojoj emisiji prvi put izvinio za Srebrenicu. Me-
si} je 1997. godine tri dana u „Oazi“ na Ilid`i
bio na{ gost i sve vrijeme je pri~ao viceve o
Tu|manu. A za 1000. izdanje planira dovesti
„izuzetno jaku facu“.
Dvojicu izdvaja i kao prijatelje, ka`e, s pono-
som, bez razmi{ljanja o njihovim politi~kim sta-
vovima.
- S Miloradom Dodikom i, bez ustezanja mo-
gu re}i Fahrudinom Radon~i}em, postao sam
prijatelj. Obojica su mi pomogli na svoj na~in:
Dodik, kada mi je poginuo sin, neprestano me
bodrio da izdr`im i da nije bilo njega i dr. Me-
nsura Had`ibeganovi}a, naravno i moje supruge
Sanje, ne znam kako bih zavr{io, a Radon~i} mi
je u pravo vrijeme predlo`io da objavim knjigu
„Moji razgovori s Alijom“ i zaradim blizu
60.000 maraka. I ne samo to: pro~i{}avaju}i te
tekstove razgovora - a bilo ih je pet - pomoglo
mi je duhovno i da shvatim neke stvari u vezi s
Izetbegovi}em, {to smatram veoma bitnim u
`ivotu.
\akovi} je jedini na{ novinar koji je na-
gra|en godi{njom nagradom u Sarajevu, Mosta-
ru, ali i Banjoj Luci. Draga mu je i nagrada
Internacionalne lige humanista. Osim novinar-
stva, uz suprugu Sanju, koja potje~e iz umje-
tni~ke porodice, voli slikarstvo. Tradiciju }e na-
staviti Sanjina k}erka Mirela, Matina zakletva,
koja se sprema za studij dizajna u Italiji. Zavolio
je i putovanja, a destinacije bira Sanja.
Prijatelji iz mladosti su mu protivnici za
{ahovskom tablom i partijama remija. I uz jedno
i drugo zaboravi na vrijeme, a sve br`e prolazi uz
mesara Mehu Kopi}a, Avdu Imamovi}a, D`emi-
la Hrgovi}a Krnju, s kojim odigra i po 30 partija
{aha! U remiju mu dru{tvo prave standardni
`ivini~ki protivnici Kiba, Paja i Huso, `ali {to ne
mo`e da pomogne velikom prijatelju i humanisti
prof. dr. De{i Me{i}u, sjajnom hirurgu koji je
ovih dana do`ivio mo`dani udar i nalazi se u ko-
matoznom stanju u Beogradu.
Ipak, posebne osobe za njega su supruga Sa-
nja, brat Ivica i vi{estruki kum Stjepan @epi}, na
koje mo`e ra~unati, kako ka`e, 25 sati na dan.
Oni su mu i pomogli da prebrodi najte`e trenu-
tke nakon pogibije sina jednica Marija, studenta
prava, u saobra}ajnoj nesre}i 2004. godine,
otkad poku{ava biti normalan. Poku{avao je sve
to preto~iti u knjigu, ali ne ide. Stane nakon sa-
mo nekoliko rije~i. Ljudi, veli, la`u, kada ka`u
da vrijeme lije~i rane. On je samo nau~io `ivjeti
s bolom. I ne zaustavlja se vi{e pored drveta gra-
ba u koji je udario Mario, nego samo kratko svi-
rne sirenom.
» ...i predavao u Politi~koj {koli » ...potom opona{ao Husinskog rudara na SORA „Tuzla-Zvornik“
» Samo dvojica mu{karaca u razredu: Mato \akovi} le`i
» S prijateljem Muharemom Hod`i}em
70/azra 2010.
Znanje je mo} Selma HUREM
Slaba sam na
patnju `ivotinja
B
osni i Hercegovini zaista ne ne-
dostaje mladih, pametnih i ambi-
cioznih ljudi. Njihova snaga je u
njihovom znanju, koje `ele pri-
mijeniti upravo ovdje, u svojoj
domovini. Razlozi zbog kojih
(ne)upisuju odre|eni fakultet su
brojni: mogu}nost zaposlenja, dobra zarada, na-
stavak porodi~ne tradicije, li~na `elja... Kao i
ve}ina studenata veterinarstva, i Selma Hurem se
za ovaj studij odlu~ila isklju~ivo zbog ljubavi pr-
ema `ivotinjama.
- Odmalena sam voljela `ivotinje. Imala sam
ku}ne ljubimce, a u`ivala sam i u igranju s do-
ma}im `ivotinjama kod mog djeda, na selu. Uz
njih sam opu{tena, sretna, one ne znaju misliti
zlo. S druge strane, bila sam slaba na njihovu
patnju. Da bih im mogla pomo}i, upisala sam
Veterinarski fakultet u Sarajevu, gdje sada po-
ha|am petu, zavr{nu godinu studija - kazala
nam je Selma.
Klini~ki rad
Ona je jedan od najuspje{nijih studenata ove
visoko{kolske ustanove. U vrijeme izlaska ovog
broja „Azre“ Selma }e ve} biti na Veterinarskom
fakultetu u Be~u, kao dio programa razmjene
studenata. Predstavljat }e svoj fakultet. Tamo }e
ostati do kraja januara idu}e godine.
- Izuzetna mi je ~ast biti dio tog programa.
Nadam se da }u u Be~u nau~iti mnogo zanimlji-
vih i korisnih stvari koje }u mo}i primijeniti u
budu}em radu - isti~e Selma. Iako joj je studij
protekao uz poprili~no odricanja, ova Sarajka ne
`ali vremena i truda, jer }e, isti~e, raditi veoma
koristan posao. U po~etku je bila mnogo zainte-
resirana za lije~enje `ivotinja, a u posljednje vri-
jeme je, priznaje, sve vi{e privla~i oblast kontrole
hrane `ivotinjskog porijekla.
- Veterina je {iroko podru~je. Nakon za-
vr{enog studija, osim klini~kog rada, mo`emo
raditi na kontroli hrane, zatim kao predava~i u
srednjoj {koli ili na fakultetu, poljoprivredi...
Sve zavisi od interesovanja.
Studij veterinarstva jeste naporan, ali je,
isti~e na{a sagovornica, istovremeno lijep. Prepo-
ru~ila bi ga svima koji vole `ivotinje.
Bolesna zmija
- Nije za one sa „slabim `elucem“. Ima stude-
nata kojima se na neki na~in gadi raditi veterina-
rski posao, ali ja sam to dobro podnijela. Ne
smeta mi smrad `ivotinjskog izmeta, seciranje,
krv... Jedino na {ta sam slaba jeste `ivotinjska
patnja. Kod nas ljudi poprili~no vode ra~una o
ku}nim ljubimcima, svijest o tome je na viso-
kom nivou, barem u gradovima. Dovode ih kod
nas na pregled ako se razbole, redovno ih vakci-
ni{u i dobro odr`avaju higijenu. Na`alost,
de{avalo se da vidim zapu{tene doma}e `ivotin-
je, koje su mogle biti spa{ene da su se njihovi
vlasnici obratili veterinarima na vrijeme i to me
~ini tu`nom - pri~a Selma.
Posebna pri~a su egzoti~ni ku}ni ljubimci.
- Moram priznati da njih ba{ i ne volim.
Zmijama, paucima i gu{terima je, ipak, mjesto u
prirodi, a ne u ku}ama i stanovima. Nisu bezo-
pasni poput ma~ki, pasa, ribica, ptica... Dodatni
problem je {to u na{oj zemlji ne postoje veteri-
nari specijalizirani za lije~enje egzoti~nih ljubi-
maca. Sje}am se kada je jedna gospo|a na faku-
ltet donijela bolesnu zmiju, niko joj nije mogao
pomo}i - napominje ova studentica.
^etvrti oktobar, koji se od 1931. godine u
svijetu obilje`ava kao Dan za{tite `ivotinja, u
na{oj zemlji je do~ekan vijestima o njihovom
zlostavljanju, ta~nije pasa lutalica. Kako bi stu-
dentica veterinarstva rije{ila taj problem?
- Njih ima svuda, pla{e i napadaju prolaznike,
a posebno su opasni ako su gladni. Tako|er su
potencijalni prenosioci bolesti. Potrebno je {to
prije napraviti azil za pse lutalice, a zagovornik
sam i njihove sterilizacije. Moram napomenuti i
to da svi psi lutalice nisu opasni i ne}e napasti
ljude, ali ne treba rizikovati. Na ulicama je i
mnogo djece, ne smijemo dopustiti da njih na-
padnu. Osim toga, trebalo bi uvesti obavezno
~ipiranje ku}nih ljubimaca, jer mnogi ljudi, ka-
da im dosadi brinuti se o `ivotinjama, jednosta-
vno ih ostave na ulici. Uz pomo} ~ipova njihovi
vlasnici bi se mogli prona}i i kazniti za svoj ne-
savjesni postupak - ka`e Selma.
Ona je jedan od najuspje{nijih studenata ove visoko{kolske ustanove.
U vrijeme izlaska ovog broja „Azre“ Selma }e ve} biti na Veterinarskom
fakultetu u Be~u, kao dio programa razmjene studenata. Predstavljat }e
svoj fakultet. Tamo }e ostati do kraja januara idu}e godine
Pi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Samir SALETOVI]
Studentske
asocijacije
Selma je u periodu od 2007. do 2009. go-
dine bila referent za razmjenu i me|unarodnu
saradnju Asocijacije studenata Veterinarskog
fakulteta.
- Odlazila sam na razli~ite skupove stude-
nata, kongrese i konferencije, a dobila sam i
nagradu kao jedan od top deset referenata za
razmjenu i me|unarodne odnose u svijetu.
Studentima se kroz asocijaciju pru`a mnogo
mogu}nosti za dodatno obrazovanje, ali se ne
zna mnogo o tome, jer je za sve potrebna re-
klama. Na`alost, nisu ni svi studenti zaintere-
sirani, neki tvrde da zbog obaveza nemaju vr-
emena za to, drugi da im nedostaje novaca,
jer neka od tih putovanja moraju sami fina-
nsirati.
Problem je {to u na{oj
zemlji ne postoje veterinari
specijalizirani za lije~enje
egzoti~nih ljubimaca. Sje}am
se kada je jedna gospo|a na
fakultet donijela bolesnu zmiju,
niko joj nije mogao pomo}i

72/azra 2010.
Kardiohirurzi
V
e
d
r
a
n

]
O
R
I
]
^udan je osje}aj kada
vam srce kuca na dlanu
Hercegovac sa
zagreba~kom adresom
doc. dr. sci. Vedran
]ori} napravio je
najvi{e transplantacija
srca u ovom dijelu
Evrope. Za{to svaki
drugi ~ovjek umire
od bolesti srca i krvnih
`ila, a te bolesti
je mogu}e uspje{no
lije~iti? [ta je za
na{ magazin
kazao o doniranju
organa, te kako je
i sam, zbog tempa
`ivota, postao pacijent
Razgovarala: Gordana VUKOJA
O
boljenja srca i sr~ani udar
svjetski su ubojica broj jedan,
koji uzrokuje 17,5 miliona
umrlih u svijetu godi{nje! To
je veliki zdravstveni problem
u tranzicijskim zemljama, oso-
bito tamo gdje su glavni uzrok
smrtnosti kod odraslih, ali i kod djece. Skre}u}i
pa`nju na pora`avaju}i podatak da u na{oj regiji
smrtnost uzrokuje bolest srca i kardiovaskularnog
sistema u 50 posto slu~ajeva, Udruga lije~nika koji
se bave tom problematikom svake godine posveti
jedan dan bolestima srca, koji se obilje`avao prote-
kle sedmice raznim aktivnostima kako u na{oj ze-
mlji, tako i cijelom svijetu.
Tim povodom razgovarali smo s ~ovjekom koji
je, do sada, napravio najvi{e transplantacija srca u
ovom dijelu Evrope kada su u pitanju operacijski
zahvati „na otvorenom srcu“. Hercegovac na zagre-
ba~koj adresi, doc. dr. sci. Vedran ]ori}, od 120
transplantiranih srca u Hrvatskoj, napravio je vi{e
od ~etrdeset, a od 1997. do 2007. operirao je vi{e
od 600 djece s priro|enom sr~anom gre{kom. Je-
dan od vode}ih kardiohirurga u Regionu, s boga-
tim iskustvom i zavidnim znanjem, nada se kako
}e u dogledno vrijeme sli~ni zahvati biti mogu}i i
na na{im prostorima.
Koliko su ljudi informirani o uzrocima sr~anih
oboljenja i je li dovoljan samo jedan dan u godini po-
sve}en toj problematici?
- Te{ko je odgovoriti na to pitanje, jer op}i do-
jam me obi~no prevari, a nisam nai{ao na releva-
ntne studije o tome kakva je informiranost o
sr~anim oboljenjima kod ljudi. Podatak o obolije-
vanju i smrtnosti navodi da nisu „idealno“ informi-
rani. Sigurno da nije dovoljan jedan dan godi{nje
da se ta situacija popravi, ali bolje i jedan nego ni-
jedan.
Sve je ve}i broj sr~anih oboljenja i kod mla|e po-
pulacije. [ta je uzrok tome?
- Mladost je vrlo relativan pojam. Kad sam imao
dvadeset godina, ~inilo mi se da nikada ne}u imati
trideset, a i ~etrdeseta je odavno pro{la. U doba kad
sam imao 20 godina, ljudi, koji su imali ~etrdeset,
nisu mi izgledali ba{ mladi. Danas je sasvim dru-
ga~ije. Dojam koji se u posljednje doba javlja da
mladi ljudi imaju sr~ana oboljenja stvoren je, s je-
dne strane, radi porasta u~estalosti ishemijske bole-
sti srca - koja se obja{njava promjenom na~ina
`ivota - a s druge strane, i dostupnijom dijagnosti-
kom i boljim medicinskim zbrinjavanjem (dijagnos-
ti~kim i terapijskim) sr~anih bolesti. Jednostavnije
re~eno, danas smo u mogu}nosti postaviti raniju di-
jagnozu i uspje{nije lije~iti one bolesti od kojih su
nekada mladi ljudi umirali od takozvane „izne-
nadne smrti“. Obi~no se nekada komentiralo: „Bio
je zdrav i onda se samo sru{io“. To je vrlo pogre{an
na~in razmi{ljanja. Nemogu}e je da zdrav ~ovjek
umre. Ispravnije je re}i da nije imao poznatu dija-
gnozu, prije smrti. Moglo bi se re}i da je izgledao
zdravo, ali nikako da je bio zdrav.
Prema statisti~kim podacima, u na{oj regiji gotovo
50 posto ljudi umre od bolesti srca. Mo`e li se to do-
vesti u vezu sa `ivotnim standardom, klimom ili pak
ne~im tre}im?
- Sa svim pomalo. Na~in `ivota i prehrana pre-
sudni su za razvoj kardiovaskularnih oboljenja. U
posljednjih ~etrdeset godina na~in `ivota u ovom
podneblju je sasvim promijenjen. Od na~ina
`ivota, kojim je ve}ina ljudi u ovim podru~jima
`ivjela, a koji je podrazumijevao te{ki fizi~ki rad uz
prehranu koja je omogu}avala veliku potro{nju
energije. Danas je ta tradicionalna prehrana ostala,
a fizi~ka aktivnost je nestala. Stanovni{tvo je u
ve}ini pre{lo na urbani na~in `ivota, koji pove}ava
nivo stresa, {to rezultira pove}anjem sr~anih obo-
ljenja. S druge strane, imamo zdravstveni sistem,
koji nije u mogu}nosti niti materijalno, niti kadro-
vski odgovoriti na sna`nu ekspanziju tih bolesti, pa
je rezultat takav kakav jeste: svaki drugi ~ovjek
umire od bolesti srca i krvnih `ila, a te bolesti je
mogu}e uspje{no lije~iti.
Brojna iskustva i saznanja sabrali ste u priru~nik,
nedavno objavljen pod nazivom „Transplantacija tor-
akalnih organa“. Kome je sve namijenjen?
- Poku{avam svim lije~nicima pribli`iti postu-
pak transplantacije organa, posebice srca i plu}a.
Primjerice, na koji se na~in dolazi do organa, kako
prepoznati davaoce, kako napraviti tehni~ku proce-
duru da ostane zdrav organ, procjenu prihvatljivo-
sti, te kako se pravilno komunicira s
„Europlantom“ i sl. Stru~njaci smatraju da }e spo-
menuti priru~nik dobro do}i i lije~nicima i stude-
ntima medicine.
Raspola`ete li informacijom koliko su kod nas lju-
di spremni donirati organe?
- Transplantacija organa je vrlo slo`en i kompli-
ciran proces u kojem sudjeluje vi{e desetaka ljudi
razli~itih struka, od kojih svako mora svoj dio po-
sla odraditi savr{eno da bi transplantacija uspjela.
Doniranje ili darivanje organa je dio tog procesa,
tako|er vrlo slo`enog i optere}enog raznim
stru~nim, eti~kim, socijalnim i inim drugim prije-
porima. Razlikujemo darivanje organa sa `ivih do-
nora, naj~e{}e bliskih srodnika, ili s mrtvih ljudi -
kadaveri~no doniranje. Svaki ~ovjek je potencijalni
donor. Ho}e li se neko odlu~iti za darivanje organa
za vrijeme `ivota ili nakon smrti, osobna je odluka.
Socijalne prilike stvaraju okru`enje u kojima odlu-
ka mo`e biti pra}ena pozitivnom ili negativnom
stigmom. Ne smije se zaboraviti da u tom po-
dru~ju postoje i negativnosti koje treba suzbijati, a
to je trgovina organima. Ukoliko se radi eti~no i
otvoreno prema javnosti, uz povjerenje koje ljudi
moraju ste}i u taj sistem, tada broj donacija raste, a
uz svaku aferu i negativnost pada.
Napravili ste najve}i broj transplantacija srca u
ovome dijelu Evrope. Planirate li uskoro oformiti ne-
ki stru~ni tim u rodnoj zemlji?
- To sam ve} vi{e puta predlagao, ali bezu-
spje{no. Ukoliko su ~elnici zdravstvenog sistema u
BiH zainteresirani za to, to }e se vrlo brzo ostvariti.
Do sada nije bilo interesa za mojim ve}im
anga`manom na rje{avanju tog problema. Razloge
mogu samo naga|ati.
^esto ste dr`ali srce u ruci, kakav je to osje}aj bio
prvi put, a kakav danas?
- Te{ko je opisati taj osje}aj, kada prvi put pri-
mi{ kucaju}e srce u ruku. Sada, nakon vi{e hiljada
operacija na otvorenom srcu, osje}aj nije intenzi-
van kao prvi put, ali nije nestao i vjerujem da ga
nikada ne}e nestati.
Me|u vode}im ste stru~njacima na podru~ju kar-
diohirurgije u Regionu, vjerovatno Vam je zbog toga i
brz ritam `ivota. Koliko u svemu tome uspijete paziti
na svoje zdravlje?
- Trudim se biti dobar kardiohirurg, a moji paci-
jenti i njihove obitelji su najbolji suci u prosudbi je-
sam li uspio. Naravno, bitno je i mi{ljenje kolega s
klinike u kojoj radim, kolega predava~a s fakulteta na
kojima predajem i studenata, koji su tako|er bitni u
stvaranju ocjene o mom radu. @ivotni tempo je pa-
klen, a o zdravlju sam nedovoljno brinuo, pa sam
„zaradio“ i neke kroni~ne bolesti, tako da sam i ja
postao pacijent. Posljednjih godinu dana po~eo sam
posve}ivati vi{e pa`nje svom zdravlju. Sada pla}am
ra~un prija{njoj nebrizi.
Isklju~ujete li mobilni telefon zbog ugodne poro-
di~ne atmosfere i mirnog sna ili ste, pak, uvijek do-
stupni?
- Gotovo nikada ne isklju~ujem mobitel. U obi-
telji su navikli na taj na~in `ivota i skupa snosimo
posljedice toga. Bilo je svakojakih dogodov{tina,
bolje da ih se ne sje}am...
Ali da pojasnimo neke stvari: prestanak rada sr-
ca do sada se smatrao znakom smrti. Danas vi{e ni-
je tako i smr}u se smatra mo`dana smrt. Problem
bolesti srca je taj {to od te bolesti umiru ljudi u re-
lativno mladoj dobi, koji su jo{ radno sposobni,
imaju malu djecu pa ih treba zbrinjavati, tako da je
to, osim zdravstvenog, i veliki socijalni problem.
Poznato je da je od 1968. godine i zakonski regu-
liran kraj ovozemaljskog ljudskog `ivota. Ovakav, ka-
ko ga sada do`ivljavamo, prestaje smr}u mozga. Pre-
stanak rada srca mogu}e je uspje{no lije~iti, a tehno-
lo{ki razvoj svakodnevno otvara nove i sve uspje{nije
na~ine lije~enja terminalne sr~ane bolesti. Ljudima je
nepoznato da se takozvano „umjetno srce“ ugra|uje
jo{ od 1968. godine. Tehnolo{ki razvoj omogu}ava
da su ti ure|aji sve jednostavniji, dostupniji i trajniji.
Komunikacijske mogu}nosti su sve potentnije, {to
omogu}ava pove}anje broja transplantacija organa...
Mo`ete li dati recept ili nekoliko savjeta za o~uva-
nje zdravog rada srca?
- Prestanite pu{iti ukoliko pu{ite, izbjegavajte
stres, odr`avajte fizi~ku aktivnost, redovito kontro-
lirajte krvni tlak, a ukoliko imate tegobe, tada mor-
ate potra`iti pomo} kardiologa.
azra 2010./73
» Simpoziji slu`e za
informiranje: dr.
]ori} prvi zdesna
Z
drav ~ovjek ima hiljadu `elja, a
bolestan samo jednu - da ozdra-
vi. Lijek za bolesti brojne Sara-
jlije i Bosanci i Hercegovci ovih
dana potra`ili su od maroka-
nskog iscjelitelja Mekkija Tora-
bija (57), koji tvrdi da ima
Bo`iji dar i lije~i ljude dodirom. U Olimpijskoj
dvorani „Zetra“ Torabi je svakog dana, osim pe-
tkom, od dest sati ujutro od 16 sati popodne.
Sjedi na stolici i rukuje se s ljudima i na taj
na~in im prenosi energiju koju on dobiva s pet
planeta iz svemira. Neke bolesnike, osim za ru-
ku, dodiruje i na oboljelim mjestima. Osobe u
invalidskim kolicima ili druge te{ko oboljele
pu{tali su preko reda.
Marokanac, koji je jo{ kao dijete od pet godi-
na po~eo pokazivati ~udne sposobnosti, a je-
dno vrijeme, ~ak 13 godina `ivio potpuno sam
u ku}i, tvrdi da lije~i te{ke bolesti - karcinom,
tumore, dijabetes, HIV. Tretman lije~enja sa-
stoji se od Torabijevog dodira, a potom i ko-
nzumiranja vode na koju je Torabi prenio ene-
rgiju.
U Sarajevo je stigao sa svojom drugom supru-
gom Noor, ina~e doktoricom, koja je svojevre-
meno bila njegov pacijent i prijateljem Assadom
Sabom Ajelom, Ira~aninom, kojem je Torabi
izlije~io tumor gu{tera~e, a kasnije i dijabetes.
Ina~e, Assad Sabo Ajel davno je do{ao u Hrva-
tsku radi studija metalurgije u Sisku, poslije je
magistrirao u Ljubljani, a bogatstvo je, tvrdi, ste-
kao trgovinom. Sjedi{te kompanije mu je, navo-
dno, u Kini i bavi se prodajom robe {iroke po-
tro{nje.
Ajel je Torabijev prijatelj zadu`en za organizaciju
seansi i prevodilac s arapskog jezika. S Torabijem
smo razgovarali tre}eg dana njegovog boravka u
Sarajevu negdje pred kraj seanse u „Zetri“.
Kako se osje}ate sada na kraju terapije i ovoliko
ljudi koje ste tretirali, iscrpljeno?
- Ne, osje}am se dobro, jer {to vi{e ljudi dolazi
ja se osje}am bolje. Na ovaj na~in oslobodim
energiju koju imam u sebi, jer ako ostane u me-
ni, onda osje}am bolove. Sretan sam da mogu
pomo}i ljudima i ako treba mogu sjediti do
ve~eras bez hrane i pi}a, samo da im pomo-
gnem.
Kad ste prvi put osjetili da imate iscjeliteljske
mo}i?
- Ve} s pet godina moji su roditelji primijetili da
imam ne{to {to druga djeca nemaju i da sam dr-
uk~iji. Dobivao sam vrlo neobi~nu energiju iz
svemira, kroz ruke koje sam uvijek dizao prema
nebu. Ve} sam i tada, kad bih imao taj Bo`iji
kontakt, pri~ao jezikom koji ba{ niko nije razu-
mio. Roditelji su mislili da sam poptuno nenor-
malan. Vodili su me doktorima, psihijatrima, no
sve analize su potvrdile da sam potpuno zdrav,
no i dalje sam bio potpuno druk~iji. U {koli
smo ve} kao djeca i{li na vjeronauku i tad su
Iscjelitelji Mekki TORABI
74/azra 2010.
Mnogi ljudi
u BiH `ive
u strahu
Marokanski iscjelitelj koji tvrdi da ima Bo`iji dar i
lije~i dodirom boravi u Sarajevu, gdje je u dvorani
„Zetra“ svakodnevno na njegovim tretmanima
gotovo deset hiljada ljudi. Lije~iti je po~eo
prije sedam godina, kada je ~uo glas koji mu je
rekao da mora pomagati ljudima ili }e umrijeti.
U prvi mah veoma se upla{io, no odmah zatim
~uo je da se ne treba pla{iti i da poslu{a
{ta mu Gospodar poru~uje
Pi{e: Alma RED@EPAGI]
Foto: S. JORDAMOVI] i J. BRUTUS
» Mekki
Torabi u
„Zetri“
azra 2010./75
moji shvatili da znam Kur’an napamet, a nisam
znao ni pisati. Naime, kad bih padao u ta stanja,
majka mi je u~ila Kur’an da me smiri i ja sam
ga, slu{aju}i je, nau~io napamet. U prvo vrijeme
ni sami nisu mogli vjerovati. Nisam se nikada
igrao s drugom djecom, a i majka i otac su me
tretirali kao odraslog ~ovjeka. Tada nisam znao
{to mi se doga|a, ali sam roditeljima stalno go-
vorio da }u jednog dana biti ljekar i da }u lije~iti
ljude od tumora. Moji su se roditelji sa mnom
mu~ili sve do devetnaeste godine.
Mnogo je pri~a o tome da lije~ite karcinom. Na
koji na~in, samo dodirom rukom?
- Lije~im energijom koju primam s pet udalje-
nih planeta. Bog mi je dao taj veliki dar i u me-
ni je svakim danom sve ve}a snaga kad vidim sve
te ljude koji su ozdravili. Energiju primam kroz
ruke, otprilike dva puta sedmi~no. Tra`im je
kad osjetim da se praznim, i kad predosjetim da
mi dolazi, imam osje}aj kao da }u se sru{iti. Ja-
ko me boli glava, kao da }e mi puknuti. Dignem
ruke prema nebu, jer tako primam energiju, i
govorim jezikom koji niko ne razumije, ka`u i
da pla~em, da se molim. Stvar je u tome da ja
toga nisam svjestan i sve {to vam sad govorim
rekli su mi drugi koji su me vidjeli u tom stanju.
Ja se ni~ega ne sje}am. To traje od deset do pe-
tnaest minuta.
U medijima pi{e da ste 13 godina proveli sami
u ku}i. [ta se zbivalo u tom periodu?
- Nakon studija agronomije u Parizu, vratio sam
se u Maroko, o`enio, dobio tri sina i k}er i je-
dno sam vrijeme `ivio, recimo, normalnim `ivo-
tom, no po~eli su mi dolaziti znakovi, padao
sam i dalje u ta stanja i shvatio da se moram izo-
lirati. Punih 13 godina sam bio zatvoren u ku}i i
Bo`iji ~ovjek
Mekkija Torabija jedni nazivaju
~udotvorcem, drugi {arlatanom i varalicom...
Ipak, ljudi koji ga posje}uju u Sarajevu uvjer-
eni su u njegove mo}i. U njegovoj zemlji ga
zovu „Sharif“, Bo`iji ~ovjek. U Maroku, gdje
ro|en i gdje je po~eo lije~iti prije sedam godi-
na, do`ivljavaju ga kao posebnog ~ovjeka.
^ak je i marokanski kralj, kada su se ljekari u
zemlji uzbunili zbog iscjelitelja iz Skhirata,
rekao da Mekkija puste na miru.
^udotvorac iz Maroka u BiH ostaje do 7.
novembra. Ulaz u „Zetru“ od 9. oktobra
ko{ta 1 KM, dok 1,5 litara fla{irane vode
ko{ta 0,75 KM.
»
76/azra 2010.
vrtu oko nje. Morao sam biti sam sa svojim mi-
slima, puno sam molio i `elio sam vidjeti {ta to
posjedujem. Nakon 13 godina malo sam do{ao
k sebi i shvatio da imam Bo`iji dar za lije~enje.
Za{to ste tek s 50 godina po~eli lije~iti ljude i
kakav ste to znak dobili da trebate to raditi?
- ^uo sam glas koji mi je rekao da moram li-
je~iti ljude ili }u umrijeti. U prvi mah veoma
sam se upla{io kada sam to ~uo, no odmah za-
tim sam ~uo da se ne trebam pla{iti i da po-
slu{am {ta mi moj Gospodar poru~uje.
Koga ste prvo izlije~ili? Kada su Vam ljudi
po~eli dolaziti ovako masovno?
- Prvo sam po~eo lije~iti svoje najbli`e, roditelje,
`enu, {iru porodicu, bra}u. I meni je bilo ~udno
kako to da nisam to mogao raditi prije. S vreme-
nom sam shvatio da nisam imao znakove koji bi
mi na to ukazali. Nakon tih 13 godina shvatio
sam da }u umrijeti ako ne budem lije~io ljude.
Dolazili su mi kom{ije da ih lije~im od nesanice
ili bolova u le|ima i sli~nih stvari. Dok nije
do{ao jedan ~ovjek koji je bolovao od raka. Izli-
je~io sam ga i to se pro~ulo pa je svakog dana
sve vi{e ljudi stizalo.
Tretmane ne napla}ujete, od ~ega `ivite?
- U Maroku u mom rodnom gradu Skhiratu,
mjestu dvadesetak kilometara od glavnog grada
Rabata, imam porodi~no imanje veli~ine 200
hektara i `ivim od toga. Uzgajam gro`|e, `itarice
i stoku. Imam 40 radnika, a kada je sezona i
vi{e, te tako izdr`avam porodicu.
Ovdje ljude primate besplatno, no u hrvatskim
medijima je pisalo da ste u ku}i Va{eg prijatelja
Assada Saboa Ajela, gdje su dolazili i mnogi po-
znati Hrvati, navodno su na Va{e seanse dolazili
Severina, Tanja i Goran Ivani{evi}, viza`ist To-
mo Vrban, Milan Bandi}, voditeljica Sonja
[aruni}, ~lanovi porodice Todori} i drugi, na-
pla}ivali odre|enu sumu novca. Kome ide taj no-
vac?
- Lije~im besplatno, jer mi Bog nije dao ovu
mo} da bih je napla}ivao. Ako napravim bilo
koji grijeh, mogao bih izgubiti mo} lije~enja, a
to ne `elim. @ivim onako kako mi to Bog i vjera
nala`u. To se odnosi i na napla}ivanje. Ne ra-
dim ovo da se obogatim. Ni meni ni Asadu ne
treba novac. Taj novac je upotrijebljen za siro-
ma{ne ljude iz Hrvatske koji su morali do}i na
jo{ tretmana u Maroko.
Bili ste u Hrvatskoj, sada u BiH, ho}ete li i}i u
Srbiju, ovdje ima mnogo ljudi iz te zemlje. Idete li
u zemlje Zapadne Evrope?
- U zemljama Zapadne Evrope zabranjeni su ja-
vni skupovi pa ne idem, ali zato Evropljani dola-
ze u Maroko. Dolaze obi~ni ljudi, ali i puno po-
znatih, od brata {panskog kralja do dr`avnika,
{to marokanskih, {to iz isto~nih zemalja. A {to se
ti~e Srbije, ve} ranije su nas kontaktirali iz
Ambasade i tra`ili da do|emo u neki mali grad,
me|utim, mi bismo do{li u veliki grad, tako da
puno ljudi mo`e do}i da se lije~i.
Od ~ega boluju Bosanci i Hercegovci?
- Ima veoma mnogo invalida u BiH, ali i mnogo
manje ljudi oboljelih od karcinoma nego u Hr-
vatskoj. Tako|er, ima mnogo ljudi s psihi~kim
problemima i vidljivo je da su svi ljudi pod stra-
hom.
Jeste li Vi bolesni? Idete li na neke ljekarske pre-
trage?
- Hvala Bogu, nisam bolestan, imam tijelo kao
mladi} od 18 godina.
Kako izgleda Va{ `ivot kada niste s pacijenti-
ma?
- Normalno, kao i svi drugi ljudi. Dru`im se sa
svojom porodicom, sinovima i k}erkom, supru-
gom. Danas, poslije terapije s Assadom idem u
{etnju Sarajevom, malo }emo se odmoriti, moli-
ti.
Jeste li kod svoje djece primijetili neke natpriro-
dne sposobnosti?
- Najmla|i sin nekada mo`e da ka`e {ta }e se de-
siti u budu}nosti, ali ovaj dar sam dobio od Bo-
ga i ne mogu ga nikome prenijeti, niti se ovo
mo`e nau~iti.
»
Neobi~an mir
Iako gotovo deset hiljada ljudi boravi u dvor-
ani, ono {to }ete najprije zapaziti kada u|ete
jeste ugodna ti{ina... Nije muk u dvorani, na-
ravno, ali nema ni graje... Ljudi sjede,
„osje}aju“ Torabijevu energiju, a drugi ~ekaju
u redu da ih dotakne „sveti ~ovjek“.
Niko se ne `ali ako se neko ubaci preko reda,
{to je za na{ narod nepojmljivo. Ljudi uvijek
naprave galamu ako im se u redu u po{ti, pr-
odavnici, apoteci... ubaci neko ko je tek
do{ao, no ovdje nije tako... Ljudi imaju razu-
mijevanja... Ima bolesnijih od bolesnih,
ka`u...
» Energiju, ka`e,
dobiva s pet
planeta
azra 2010./77
Horoskop
Slaganje
parova
Priprema:
Hedija
MEHMEDI]
Ljubav: @elite da vas svi ostave na miru,
da vam ne dosa|uju i ne remete navike.
Savjet: pru`ite {ansu pravoj ljubavi.
Posao: Radite puno i naporno, ali to vam
nije problem. Naravno, strogo }ete po-
staviti sopstvena pravila.
Zdravlje: Samo prolazno neraspolo`enje.
°OVAN 21.III - 20.IV
Ljubav: Ako ste u potrazi za ljubavlju, pr-
ona}i }ete je. Pogotovo ako negdje putu-
jete. Ako ste u vezi, klonite se avantura.
Posao: Kulminira `elja za dokazivanjem i
takmi~arski duh. Sve shvatate i kao zaba-
vu, a ne samo kao obaveze.
Zdravlje: Dolazi smirenje.
`
BIK 21.IV - 22.V
Ljubav: Shvatate koliko vam zna~i osoba
koju bezgrani~no volite. Poka`ite otvore-
no osje}anja. Sre}om, obostrana su.
Posao: Obradovat }ete se ako ste u potra-
zi za poslom ili ako o~ekujete promjenu
nabolje. Mogu}e je unapre|enje.
Zdravlje: Vrijeme je za promjenu navika.
TBLIZANCI 23.V - 22.VI
Ljubav: Kao da se mirite sa stvarno{}u.
Ako ste u potrazi za ljubavlju, obratite
pa`nju na osobu iz bliskog okru`enja.
Posao: Ne znate ~ega prije da se prihvati-
te. Napravite plan. Odradite, bez mnogo
uzbu|enja, sve {to se od vas o~ekuje.
Zdravlje: Prili~no ste nervozni.
CRAK 23.VI - 22.VII
Ljubav: Prili~no mirna ljubavna sedmica.
Shvatate potrebe voljene osobe, pa `elite
udovoljiti i njenim o~ekivanjima.
Posao: Radit }ete uobi~ajene stvari. Ne-
mate motiva za ve}e poduhvate. Naro~ito
ako znate da niste adekvatno pla}eni.
Zdravlje: Dosta dobro.
¹LAV 23.VII - 22.VIII
Ljubav: Poslije male krize, sve odi{e
sre}om. Bit }ete nje`ni prema osobi koju
volite. Naravno, isto o~ekujete za sebe.
Posao: Puni `elje da sve uspje{no prive-
dete kraju, optimizam prenosite i na
okolinu. Pazite, nemaju svi iste `elje.
Zdravlje: Vi{e pazite na prehranu.
HDJEVICA 23.VIII - 22.IX
Ljubav: Ne odbijajte voljenu osobu. Ako
vam predlo`i izlazak ili putovanje, to je
prilika da se jo{ vi{e zbli`ite.
Posao: Odu{evljenje }e splasnuti. Kao da
postajete svjesni da napori koje iziskuje
uspjeh, imaju i lo{iju stranu.
Zdravlje: Imate dovoljno energije.
-VAGA 23.IX - 22.X
Ljubav: Vlada prava idila, pogotovo ako
ste zaljubljeni. Budite obazrivi kod
obe}anja, partner o~ekuje da to ispunite.
Posao: Jedna povoljna vijest izaziva buru
odu{evljenja. Pazite se euforije, jer nisu
svi sretni zbog va{eg uspjeha.
Zdravlje: Godila bi vam promjena sredine.
"[KORPIJA 23.X - 22.XI
Ljubav: Niste ba{ raspolo`eni za ljubav.
Jedino ako ste slobodni, ula`ete napor da
se poka`ete u lijepom svjetlu.
Posao: Raspolo`eni ste za rad, pogoto-
vo {to se smije{e prihodi. To je poti-
caj da povjereno uradite na najbolji
na~in.
Zdravlje: Svakodnevno, barem pro{etajte.
×STRIJELAC23.XI - 22.XII
Ljubav: Slijedi stabilizacija, mirnija se-
dmica. Niste prezahtjevni prema osobi
koju volite, ali ni prema sebi.
Posao: Poslovni `ivot vam je u prvom
planu. Dajete sve od sebe, da doka`ete, i
sebi i drugima, da ste najbolji.
Zdravlje: Izbjegavajte zagu{ljive prostore.
¹JARAC 23.XII - 21.I
´VODOLIJA 22.I - 19.II
¬RIBE 20.II - 20.III
Enver Lugavi}
KICE, jedan od
najboljih bh.
pjeva~a mla|e
generacije, izu-
zetno je pro-
dorna i dina-
mi~na osoba.
Pun je protivrje~nosti, {to
utje~e na to da se njegovi ta-
sovi Vage (18. X 1981.) ~esto
zaljuljaju. Istovremeno, sjajan
je diplomat i nestrpljiv. Elo-
kventan je, {armantan, upor-
an, ali i avanturist. Kod Kice-
ta je nagla{ena emotivnost,
odsustvo prakti~nih interesa.
Emocije su mu prenagla{ene,
tako da je za njegovu li~nost,
pa i za karijeru, presudno da
ima pored sebe osobu koja ga
bezrezervno voli i podr`ava.
Kim
KARDASHIAN,
vi{e nego zani-
mljiva ame-
ri~ka starleta i
jetseterica
(naslovna stra-
na, intervju i
op{irniji horo-
skop u na{em „Horoskopu
jesen“), koja je svjetsku slavu
postigla vi{e zahvaljuju}i svo-
jim tjelesnim atributima, pa i
neuobi~ajenom stilu `ivljenja,
nego nekim umjetni~kim dje-
lom, naprimjer, veoma je kr-
eativna osoba. Ima potrebu
da se eksponira po svaku cije-
nu, {to je osobina i znaka Va-
ga (21. X 1980.). Kim voli
da joj se svi dive i laskaju joj.
U svakom slu~aju, roma-
nti~na je i vrlo saosje}ajna.
Snoop DOGG,
velika raperska
zvijezda i mu-
zi~ki produce-
nt, posjeduje
specifi~an
umjetni~ki, ali
i `ivotni stil
op}enito. Veoma je roma-
nti~an i kreativan. Njegov ra-
zumski pristup stvarima i du-
hovnost, izvanredno se upo-
tpunjuju. Voli da mu se po-
klanjaju vrijeme i ljubav, ali i
sam uzvra}a istom mjerom.
Naravno, znak Vaga (20. X
1971.) najvi{e je „odgovoran“
za njegov dobar izgled i spe-
cifi~an ukus. Njegova ~ula
moraju biti zadovoljena u
svakom smislu, bilo da je u
pitanju ljubav, posao, hrana,
odje}a, interijer doma,
dru{tvo ugodnih ljudi. Na-
jve}i aduti su mu {arm i
osmijeh.
-
Vaga - Ovan Veoma dinami~na ve-
za. Ovan }e vam pomo}i da bude-
te odlu~niji, a vi }ete njemu doda-
ti svoj {arm i diplomati~nost.
Vaga - Bik Bik ta~no zna gdje smje-
ra i ima ta~no utvr|ene ciljeve, si-
guran je u sebe i pouzdan. Odgo-
varaju mu va{a elegancija i dobar
izgled.
Vaga - Blizanci Ovo je susret tijela i
du{a. Oboje volite dru{tveni `ivot, lije-
pe stvari, prijatna mjesta. Tako|er, ni
jedno ni drugo niste previ{e vjerni i
skloni ste flertu.
Vaga - Rak Volite sigurnost i prija-
tno ure|en dom. Nikada ne}ete
povrijediti osje}anja osjetljivog Ra-
ka, koji instinktivno razumije va{u
te`nju ka ravnote`i i harmoniji.
Vaga - Lav Veoma ste lijep par. Vo-
lite luksuzno i lijepo, ne pitaju}i za
cijenu. Od svega {to dotaknete,
stvarate ljepotu i prijatnu atmosfe-
ru.
Vaga - Djevica Djevica cijeni va{ stil
i dobar izgled. Vi podr`avate povje-
renje koje gaji prema vama, dok
Djevica brine o, vama nezanimlji-
vim, ku}nim obavezama.
Vaga - Vaga Oboje ste dru{tveni i
elegantni. Jedno drugom pru`ate
neograni~enu podr{ku i razumije-
vanje. Ipak, niti jedno od vas ne
voli da odlu~uje.
Vaga - [korpija Impresionira vas
intenzivnost i snaga [korpije. Ona
vam posve}uje punu pa`nju. Do-
padaju joj se va{a elegancija i
dru{tvenost.
Vaga - Strijelac Strijelac voli
dru{tvo, vi tako|er. Strijel~eva
energija raspalit }e `ar u va{em sr-
cu. Ipak, nijedno od vas to ne
shvata previ{e ozbiljno.
Vaga - Jarac Jarac voli kvalitetno, vi
elegantno, a mo`e i da obezbijedi sre-
dstva dovoljna za `ivot kakav vi `elite.
U Jar~evom `ivotu Vaga djeluje poput
Sunca.
Vaga - Vodolija Oboje ste idealisti,
volite da diskutirate i odmjeravate
pro et kontra. Volite dru{tvo, `elite
da ste okru`eni lijepim stvarima i
harmoni~nom atmosferom.
Vaga - Ribe Va{ razumski pristup
stvarima i duhovnost Riba dobro se
upotpunjuju. Ohrabrujete jedno dr-
ugo. Ribe su uvijek spremne da
vam laskaju.
Ljubav: Partner o~ekuje mnogo vi{e
pa`nje, nego {to mu je trenutno pru`ate.
U~inite ne{to, vrijedi truda i ljubavi.
Posao: Poslovni `ivot kao da vam je
va`niji od privatnog. Radite maksima-
lno, puni ste `elje za dokazivanjem.
Zdravlje: Nervozniji ste nego ina~e.
Ljubav: Zaljubljeni ste, ~ini se kao nika-
da do sada. Bilo da se radi o sada{njem
partneru ili o sasvim novoj osobi.
Posao: Prolazna kriza o~itava se u maloj
lijenosti. Ljubav vam je va`nija od bilo
kakvih poslovnih obaveza.
Zdravlje: Osje}ate se izuzetno dobro.
Poznati su
prepoznajte se
78/azra 2010.
azra 2010./79
80/azra 2010.
azra 2010./81
82/azra 2010.
azra 2010./83
Razonoda
RJE[ENJE 1 MARON, ANATEMISATI, EKVATORIJAL, SAN, OSA, ELA, TROM, TKATI,
RADIKA, RIST, RIHANA, UGARAK, MU, OL, SALA[, PIKAVAC, MERI, NONSENS,
INA, ATERMALAN, ALARIK
OPORUKE,
ZAVJE[TANJA
(LAT.)
^UVENI
DVORAC U
MADRIDU
VRSTA BILJKE,
RMANAC
IME ITAL.
SLIKARA I
KIPARA
MARINIJA
[ARENE
PAPIGE
IZVOR TOPLE
VODE (LAT.)
IZVR[IOCI
EDUKACIJE
GLINENI LONAC
ZA ULJE
(TURC.)
LIJEK PROTIV
KRVARENJA
PARA
PJESME
UZVI[ENOG
SADR@AJA
TANAK, LISTI]
ZLATA ILI SRE-
BRA (TURC.)
SLAVNA
ROMSKA
PJEVA^ICA
SA SLIKE
GNUSAN,
ODVRATAN
(RUSKI)
NA[A POTVRD-
NA RIJE^
IMENA NASEL-
JENIH MJESTA
(GR~.)
IME HRV.
PJEVA^A
CETINSKOG
MOKRA]OVOD
(MEDIC.)
IME PISCA
SARAJLI]A
SIMBOL
ARGONA
NIKUD, NIKUDA
IME PJESNIKA
[EV^ENKA
AMPER
STRANO @. IME
RIJEKA U
RUSIJI
SEOSKO
PODRU^JE
POKAZNA
ZAMJENICA
STARO J. AMER.
INDIJANSKO
PLEME
POSREDNA
DIOBA ]ELI-
JSKE JEZGRE
(GR^.)
NEPER
GOVORNA KRATICA
UDRU@ENJA
TRGOVINE NAFTOM
SUHO KORITO
RIJEKE U ARABIJI
PRIJEPODNEV-
NA PREDSTA-
VA, MATINE
(FRANC.)
[PIRIT, @ESTA
ARKUS (SKR.)
OSTRVO,
VOJNA BAZA U
MALDIVIMA
MJSTO NA
PELJE[CU
PRIPOVJEDA^
(LAT.)
LI^NA ZAM-
JENICA
NEGATIVAN
(SKR.)
VA@AN ZA^IN,
SOL
SIMBOL
TANTALA
MAJSTOR
ZA IZRADU
KOTLOVA
RIMSKI: 500
OBLAST U
SRBIJI
REOMIR
GORJE U BEL-
GIJI I FRAN-
CUSKOJ
OSOBA
BOLESNO
SKLONA PISAN-
JU (LAT.)
DJE^AK
POSLU@ILAC
KOD
KATOLI^KE
MISE (LAT.)
OSOBA BEZ
DOMOVINE
(GR^.)
UGLEDNA
@ENA,
GOSPO\A
LI^NA
ZAMJENICA
AZIJSKA
DR@AVA U
HIMALAJIMA
ST. MODEL
„CITROENA“
AMERI^KA
PJEVA^ICA
ZAKUPNIK
(LAT.)
EMILIJA, EMA
ODMILJA
RADNICI NA
GATERU
JEDAN OD
JUDINIH
SINOVA
GRAD NA JUGU
BRAZILA
JA (LAT.)
PLANINA U
GR^KOJ
^AST, UGLED
(TURC.)
OSOBA BOLESNO
SKLONA POD-
METANJU PO@ARA
OBLAST U
MEZOPOTAMIJI
OBLAST U
GR^KOJ
„KREM“
DRU[TVA
ORGANIZACIJA
KIPARSKIH
BORACA
SVOJERU^NO
(SKR.)
NOMADSKO
PLEME NA SJ.
IRANA
TOBIJAS
ODMILJA
IME ST.
GLUMICE
MARGARET
SVIJETLI KRUG,
OREOLA
RIBARSKA
STRUNA, SILK
AMERI^KI
MEDVJEDI]
OTOKAR
KER[OVANI
NARODNI
MAGAZIN
(SKR.)
TEKST NA
FILMSKOJ
TRACI
PRITOKA ARAK-
SA U TURSKOJ
MIROVANJE,
PO^INAK
IRAKOV
SUSJED
PROBA,
EKSPERIMENT
GLUMAC SA
SLIKE
GL. GRAD
TURSKE
DIPLOMA,
POVELJA
(TURC.)
LI^NA ZAM-
JENICA
ESPERANTO
(SKR.)
SIMBOL
MOLIBDENA
AUTOOZN.
KOTORA
DUGI OGRTA^
SVE]ENIKA
(GR~.)
RADIJUS
OVOJI, PAKETI
AUTOOZN.
NJEMA^KE
PO@UDE
OKAMINA
LJUDSKOG
KOSTURA
(GR^.)
M
I
R
O
S
L
A
V

M
A
R
K
O
V
I
N
O
V
I
]


„IZJELICA“
„KRALJICA“ ROMA
RJE[ENJE 2 MORA^A, ASIMILATIVAN, HAN, LITERATI, A, IDEM, MILO[, RATE,
IRIT, NT, ATILA, ADIS, A, SARA D@ESIKA PARKER, TRILER, RIKI, AINI, OAZA,
OLI, TRUT, OJ, ANATOMIJA, A VISTA
84/azra 2010.
Metro
Kontravezna pjeva~ica Lady Gaga navodno je
potro{ila nekoliko hiljada dolara, pla}aju}i istje-
riva~e duhova koje je vodila sa sobom kako bi
sobe u kojima boravi i dvorane u kojima nastu-
pa oslobodili zlih sila.
Prijatelji slavne muzi~arke tvrde da je ona
opsjednuta duhovima i ostalim paranorma-
lnim pojavama, tako da sa sobom uvijek
vodi istjeriva~e duhova.
Muzi~arka, koja je nedavno izjavi-
la da je reinkarnacija svoje mrtve
tetke, tokom svoje turneje nazva-
ne „Monster Ball“ potro{ila je
vi{e od 60.000 dolara za specija-
lnu opremu koja mjeri elektro-
magnetske aktivnosti, a vi{e
od 84.000 dolara dala je za
unajmljivanje NASA-
inog hemi~ara, koji joj
je objasnio koju tvar
mo`e koristiti da
izlazi kao pa-
ra iz njene
haljine u
obliku ~aja, a
da ona pritom
ne dobije ope-
kotine.
L
a
d
y

G
A
G
A
Opsjednuta duhovima i zlim silama
Romanti~na ve~era u Parizu
Popularna pjeva~ica Rihanna i njen mladi}
Matt Kemp pro{le sedmice u`ivali su u roma-
ti~nim danima u Parizu. Zaljubljeni par prisu-
stvovao je Paris Fashion Weeku, a nakon {to su
u`ivali u novim modelima za prolje}e/ljeto 2011.,
par se uputio u jedan od najboljih restorana fra-
ncuske prijestolnice „Le Chateaubriand“. Pje-
va~ica u`iva u svakom trenutku provedenom s
mladi}em Mattom.
Rihanna je
obukla
crno-bijelu
haljinu , a
Matt odijelo
R
i
h
a
n
n
a
azra 2010./85
Sarah Jessica PARKER
Na Gala baletu u New Yorku
Glavna junakinja popularne serije „Sex and the City“ Sarah Jessica Parker prisu-
stvovala je tradicionalnom jesenjem Gala baletu u New Yorku. Popularna glumica
koju mnoge `ene smatraju oli~enjem stila blistala je u prekrasnoj haljini.
Heather LOCKLEAR
Tre}a sre}a
Zvijezda televizijske serije „Melrose Place“, Heather Locklear,
planira sa svojim dragim, Jackom Wagnerom, kona~no uploviti
u bra~nu luku. Par, koji se upoznao na setu spomenute serije, u
vezi je od po~etka 2007. godine. Nakon tri godine hodanja, Wa-
gner je kona~no zaprosio lijepu glumicu na njen 49. ro|endan.
- Heather nikad prije nije osje}ala da je pravo vrijeme za brak
s Jackom, ali sad je spremna - rekao je izvor za britanski „Daily
Express“.
Ako su glasine o vjen~anju istinite, to }e biti Heatherin tre}i
put pred oltarom. Heather je bila povezivana s nekoliko holivu-
dskih li~nosti, uklju~uju}i i Scotta Baia. Sedam je godina bila u
braku s bubnjarom „Motley Cruea“, Tommyjem Leeom, a na-
kon propalog braka vjen~ala se s jo{ jednim rokerom, gitaristom
Richiem Saborom s kojim ima 13-godi{nju k}er Avu.
» Glumici
}e ovo biti
tre}i brak
Arte
punkt
86/azra 2010.
Koko{ka
uskoro pred
publikom
Predstava „Koko{ka“, koju prema tekstu ru-
skog pisca Nikolaja Koljade re`ira Admir Gla-
mo~ak, uskoro }e biti premijerno izvedena pred
sarajevskom publikom. Prvo izvo|enje najavlje-
no je na sceni Pozori{ta mladih u Sarajevu, 11.
novembra. Uloge su dodijeljene ~lanovima ansa-
mbla Pozori{ta mladih: Mariju Drma}u, Mirzi
Tanovi}u, Damiru Kusturi i Saninu Milavi}u, a
gostuju}i glumac je Alen Muratovi}.
U originalnom tekstu su i tri `enske uloge, koje
}e ostvariti Drma}, Kustura i Muratovi}.
Nobelova nagrada za knji`evnost za 2010.
godinu dodijeljena je peruanskom knji`evniku
Mariju Vargasu Llosi za „Kartografski prikaz
struktura vlasti i o{tre slike otpora, pobune i po-
raza pojedinca“.
Nagrada koja dobitniku donosi 10 miliona
{vedskih kruna (1,5 miliona dolara) ~etvrta je u
nizu ovogodi{njih Nobelovih nagrada, nakon
medicine, fizike i hemije.
Jorge Mario Pedro Vargas Llosa, ro|en 28.
marta 1936., peruanski je knji`evnik, politi~ar,
novinar i esejist. Vargas Llosa postaje poznat ro-
manom „Grad i psi“ iz 1962. godine u kojem
opisuje odrastanje, a zatim slijedi roman
„Zelena ku}a“. Napisao je i kriminalisti~ki ro-
man „Ko je ubio Palomina Montera?“, zatim
roman „Jar~evo slavlje“ u kojem opisuje vlast
Rafaela Trujilla u Dominikanskoj Republici.
Kao i veliki broj drugih latino-ameri~kih au-
tora, Vargas Llosa je bio politi~ki aktivan tokom
svoje karijere, a postepeno je s ljevice pre{ao u
desnicu. Vargas Llosa je 1990. godine bio ka-
ndidat za predsjednika Perua, koalicije desnog
centra Frente Democratico, a danas uglavnom
podr`ava umjereno konzervativne kandidate.
Bio je dobar prijatelj s jo{ jednim velikanom
latino-ameri~ke knji`evnosti Gabrielom Garci-
om Marquezom, ali je njihovo prijateljstvo pre-
kinuto. Vargas Llosa se `enio dva puta, ima tro-
je djece, a danas `ivi u Madridu, te je 1993. pri-
hvatio {pansko dr`avljanstvo.
Peruanski nobelovac
Glumci na probi
F
o
t
o
:

S
.

J
O
R
D
A
M
O
V
I
]
Jorge Mario Pedro
Vargas Llosa: Bio je
veliki prijatelj s
Gabrielom Garciom
Marquezom
azra 2010./87
Nagrade tuzlanskim glumcima
Na sceni Tuzlanskog narodnog pozori{ta proteklog vikenda izvedena je predstava „Iza kulisa“ u
re`iji Jovice Pavi}a. Gluma~ki ansambl ove pozori{ne ku}e jo{ jednom je odu{evio doma}u publiku
koja ih je nagradila ovacijama.
Predstava koja govori o doga|ajima iza scene za vrijeme trajanja predstave izaziva osmijehe na li-
cima gledatelja. Ova predstava je do`ivjela veliki uspjeh, a na ovogodi{njim Pozori{nim igrama u Ja-
jcu osvojila je ~ak ~etiri nagrade.
Osim nagra|enih glumaca Nermine Aljuki}, Midhata Ku{ljugi}a i Ivane Perkuni}, u ovoj pre-
dstavi glume jo{: Milenko Iliktarevi}, Armin ]ati}, Remira Osmanovi}, Nikolina Ba{kard, Nenad
Tomovi} i Enver Hasi}.
Narodno pozori{te Tuzla pro{le sedmice je s predstavom „Malogra|anska svadba“, tako|er u
re`iji Jovice Pavi}a, osvojilo jo{ jednu nagradu. Naime, na Reviji pozori{nih predstava u [apcu
Adnan Omerovi} progla{en je glumcem ve~eri. D`.K./A.B.B.
Sarajevska
filharmonija
pod palicom
gosta iz
Njema~ke
U Narodnom pozori{tu u Sarajevu po-
vodom 20. godi{njice ujedinjenja Nje-
ma~ke Sarajevska filharmonija, u saradnji
s Njema~kom ambasadom, odr`ala je ko-
ncert klasi~ne muzike.
Orkestrom je dirigirao gost iz Nje-
ma~ke maestro Patrick Strub.
- Zbog reakcija publike tokom cijelog
koncerta bio sam ispunjen veoma poziti-
vnom energijom. Atmosfera je bila vi{e
nego dobra - izjavio je Strub.
Predstava je
izmamila
osmijehe
na licima
gledatelja
azraParty Zone
88/azra 2010.
Zabava uz „Lollipop Sexy Night“ S ~a{om {ampanjca i {arenim li-
zalicama do~ekane su brojne pripadnice nje`nijeg spola u petak
uve~er, u Central Cafeu. Povod je bio jo{ jedan „Volume Up“ party
koji je ovog puta organiziran pod nazivom „Lollipop Sexy Night“.
Posjetitelji su mogli u~estvovati i u igri „Lick My Lollipop“. Cilj
igre bio je sakupiti {to vi{e omota od lizalica, da bi na kraju osoba
s najvi{e omota dobila zanimljive nagrade.
Sarajevo
azra 2010./89
Koke napravio pravi dernek
Protekle srijede u dupke punom zeni~kom restoran-baru „HB“ gosto-
vao je Semir Ceri} Koke. I ovog puta publika ga je do~ekala na noga-
ma. Osim Koketa, nastupio je i Kenan Tuci}, koji je „pripremio“ pu-
bliku za prepoznatljiv Koketov nastup.
- Uvijek je ovako! Puno raje, veliki broj `ena koje me vole i dolaze na
moje nastupe. De{ava se da za vrijeme mojih nastupa u drugim objekti-
ma nastupaju i drugi poznati estradni umjetnici, ali uprkos tome uspi-
jevam u`ivati s hiljadama mojih vjernih fanova - istakao je Koke.
Osim nastupa u zeni~kom restoranu „HB“ Koke je protekle subote napunio
i sarajevski „Berloti“, te potvrdio svoj kvalitet na estradnom nebu. J.H.
Zenica U novom broju
„Expressa“
pro~itajte:
Za{to @eljko
Mitrovi} avionom
„Air Pinka“ prati
Rebeku Dremelj?
S kim se Seka
Aleksi} posva|ala
u Sarajevu?
Za{to Amra Halebi}
ne}e ni da ~uje za
Edina D`eku?
Na kioscima svakog ~etvrtka

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful