You are on page 1of 37

SVINJOGOJSTVO

Plemenite pasmine svinja II

5. seminar
Pietren

• uzgojen u Belgiji

• pasmina nastala na bazi križanja, uz primjenu uzgoja u


srodstvu (nepoznat tijek izgradnje)

• smatra se da je uz domaću belgijsku svinju sudjelovao


berkšir i veliki jorkšir
Pietren

• građa:
– glava: relativno lagana, dosta kratka, umjereno široka u
čelu, dosta kratkih uški
– dubok i širok trup, krmače oko 250kg, nerastovi do300kg
– vrat: kratak i slabo razvijen
– plećke: dobro razvijene i mišićave
– leđa: ravna, duga te izrazito široka
– šunke: široke, duboke, zaobljene, razvijenog mišićja
– žuto-bijela boja dlake sa razbacanim crnim mrljama po
tijelu
Pietren

• proizvodne sposobnosti:
– plodnost: osrednja, prosječno 8-9 prasadi po leglu
– porodna težina prasadi: 1,3-1,4 kg; s mjesec dana 6-7 kg
– manji dnevni prirast i veća potrošnja hrane za
jedinicu prirasta: do 90 kg dnevni prirast je oko 560 kg,
uz utrošak 4 h.j. za 1 kg prirasta (slabija konverzija)
– izrazito mesna pasmina 60-65% mesa
– veliki udio stresno osjetljivih svinja (20-30%)
– BMV meso
Pietren

• stresna osjetljivost svinja (pojava simptoma maligne


hipertermije uslijed stresa)

• hipoteza o genetskoj predispoziciji svinja za stresnu


osjetljivost: Hal-gen = gen za stresnu osjetljivost

• Halotan test (HalNN, HalNn, Halnn)

• geni za mesnatost i geni za stresnu osjetljivost blisko


smješteni na kormosomima
Pietren

• stresno osjetljive svinje: izrazite promjene u mišićnom


tkivu (uslijed stresa pokreću se brojne enzimatske
reakcije čiji je rezultat ubrzana razgradnja glikogena →
nakupljanje mliječne kiseline → nagli pad pH →
otpuštanje Ca2+ iona u stanicama što još jače potiče
razgradnju glikogena → oslobađa se energija koja s
padom pH uzrokuje denaturaciju mišićnih proteina i
otpuštanje vode → posljedica: BMV meso
Pietren

• RYR1 gen – kodira za membranski protein


sarkoplazmatskog retikuluma mišićja koji regulira
protok kalcijevih iona → DNA metoda otkrivanja
mutiranih RYR1 gena pomoću PCR-a
Pietren
BMV

• metode otkrivanja stresno osjetljivih jedinki:


– određivanje aktivnosti hormona koji se luče kod stresnih
situacija
– ogređivanje metabolita u krvi (metabolizam glikogena)
– određivanje kakvoće mišićja
– halotan test
– kreatin test
– tipiziranje genetskih markera krvi
– otkrivanje mutiranih RYR1 gena pomoću PCR-a
Belgijski landras

• nastao je sistematskom selekcijom na povećanje


mesnatosti keltskih svinja i križanjem s pietrenom
• građa:
– manjeg formata
– trup dubok i širok
– izvanredno veliki butovi i razvijene plećke (“svinja s
četiri buta”)
– udubljena kralježnica
– bijela boja dlake
– krmače težine 300 kg, nerastovi 350 kg
Belgijski landras

• spada među najmesnatije pasmine (uz pietrena): 60% i


više
• krmače prase 8-9 prasadi porodne mase 1,3-1,5 kg
• BMV meso i nizak postotak intramuskularne masti
• uvođenjem DNA testa smanjio se postotak stresno
osjetljivih svinja
• za križanja (očinska terminalna pasmina – kao i pietren)
Njemačka plemenita svinja

• nastala je na bazi jorkšira; kao podloga je služila


njemačka domaća svinja
• građa:
– po vanjskom izgledu ima dosta sličnosti s velikim
jorkširom
• proizvodne sposobnosti:
– plodnost: dobra, 10–12 prasadi u leglu; 2 legla
godišnje
– dnevni prirast: oko 600 g
– randman: 78 – 80 %
• služi za križanja
Njemačka oplemenjena svinja

• nastala je kombinacijskim križanjem domaće (keltske)


dugouhe svinje te velikog jorkšira, a zatim njemačke
plemenite svinje

• građa:
– krupna, dosta duboka svinja, grube građe
– glava: umjereno teška, uleknutog profila, dugih i
klopavih uški
Njemačka oplemenjena svinja

• proizvodne sposobnosti:
– proizvodna svojstva gotovo odgovaraju onima kod
plemenitih mesnih svinja
– plodnost: 10 – 11 prasadi u leglu
– nešto lošije iskorištavanje hrane nego kod prethodnih
pasmina: do težine od 110 – 120 kg žive vage troši
oko 4 h.j. za 1 kg prirasta
• svinje dobre konstitucije i prilagodljivosti (razlog
širenja u prošlosti na naše prostore)
Njemački landras

• nastao oplemenjivanjem njemačke oplemenjene svinje:


njem. oplemenjena svinja x nizozemski landras

• građa:
– glava: lagana, velike i klopave uške
– trup: dug, dubok i širok
– leđa: široka i izrazito mišićava
– butovi: puni, široki, dopiru do skočnog zgloba
– dlaka bijela
Njemački landras

• proizvodne sposobnosti:
– plodnost: manja, oko 9 živorođene prasadi u leglu
– prirast u tovu: 700 – 750 g
– konverzija hrane: 2,8 – 3,2 kg

• uvezen je početkom 70-ih godina


• služi u križanjima kao terminalna pasmina
Durok

• američka najrasprostranjenija pasmina svinja uzgojena


prije više od 100 godina (do 1940. nazivao se durok-
yersey)

• današnji durok je duži, mesnatiji i plodniji od


nekadašnjeg (sistematsko odabiranje, ubacivanje krvi
tamvorta)

• boja: crvena, tj. riđa sa nijansama žutoriđe do tamno-


riđe
Durok

• plodnost: 8 – 12 prasadi

• varijacije u proizvodnji mesa (izmjena u proizvodnim


sposobnostima, naročito mesnatosti, je novijeg datuma)

• koristi se kao terminalna pasmina (otpornost, dobra


kakvoća mesa, za povećanje postotka IMM u
križanjima s pasminama koje imaju manje od 2-3%
IMM-a)
New Hampshire
(hempšir)
• američka pasmina, po postanku mlađa od duroka
• rasprostranjena u kukuruznom rajonu i na jugu SAD-a
• građa:
– nešto sitnija od većine dr. američkih pasmina
– relativno lagana glava, gotovo ravne čeone linije, s
malim stršećim uškama
– fine kosti
– relativno dobro razvijen kare i šunka
– karakteristične boje: crna sa bijelim pojasom preko
grebena i prednjih nogu
– snažna kontitucija
New Hampshire
(hempšir)

– krmača prosječno prasi 10 živih prasadi u leglu,


prosječne mase 1,3-1,4 kg; sa 30 dana 6-7 kg
– snažna konstitucija, mali gubici
– rijetka pojava BMV mesa
– pojava “hempšir efekta” – naknadni pad pH mesa
nakon klanja
– koristi se kao završna pasmina u križanjima
Chester white (čester vajt)

• ime po pokrajini u kojoj je nastala (u sjeveroistočnom


dijelu SAD-a) + u imenu i karakteristika da je bijele
boje

• mesnati tip svinje prilično rasprostranjen u SAD-u


Tamvort

• najmanje zastupljena svinja u Engleskoj


• mala rasprostranjenost i u svijetu
• gotovo nikakav značaj za naše svinjogojstvo

• građa:
– glava: dosta dugačka, prilično uzana, uške
osrednje dužine, dosta šiljaste i uvijek uspravne
– jednobojno riđe boje
Tamvort

• proizvodne sposobnosti:
– plodnost: 8 – 9 prasadi u leglu
– meso je dobro, ima i tanku slaninu na leđima
(osobito cijenjeno u Engleskoj)
– križa se sa jorkširom radi dobivanja križanaca za
prvoklasan bacon tov
– čvrste konstitucije i izuzetne otpornosti
– dobro koriste pašu