7.1.

Internet i elektronička pošta
7.1.1. Računalne mreže
Računalna mreža nastaje povezivanjem dva i više računala. Svrha povezivanja računala je dijeljenje podataka i uređaja kojima se može pristupiti putem mreže (printer, skener, ploter,…) Razvojem i širokom primjenom osobnih računala, javila se mogućnost kreiranja velike količine programa i multimedijalnog sadržaja (teksta, grafike, zvučnog i video sadržaja) koje je bilo poželjno dijeliti sa drugim korisnicima računala. U vrijeme prije izgradnje računalnih mreža taj sadržaj se razmjenjivao putem prijenosnih medija za pohranu podataka (magnetske trake, diskete, CD ROM,…). Obzirom na ograničenja medija za pohranu podataka, na taj način se mogla prenijeti manja količina podatka i na manje udaljenosti. Za veće udaljenosti, bilo je potrebno medij dostaviti na odgovarajući način (pošta, kurirska služba, itd…) za što je obično trebalo i puno vremena. Povezivanjem računala u mrežu, putem medija kojim su računala povezana (bakreni vodič, optičko vlakno, bežični prijenos), u kraćem vremenskom periodu moguće je prenijeti veću količinu podataka. Daljnjim razvojem mreža povećana je propusnost i ostvaren je prijenos veće količine podataka i multimedijalnog sadržaja. Najprije na manje udaljenosti unutar lokalnih mreža (LAN – Local Area Network), a potom i na veće udaljenosti (WAN – Wide Area Network).

Računalne mreže razlikuju se između ostaloga po dva kriterija : po broju i lokaciji umreženih računala (veličini) PAN LAN MAN WAN Internet po organizaciji (topologiji) poslužitelj– klijent čvor-čvor

7.1.1.1. Računalne mreže prema veličini
Prema veličini mreže možemo podijeliti na:

Personal Area Network (PAN): mreža za povezivanje uređaja (telefon, dlanovnik,…) na računalo koji obično služe jednom korisniku. Prostire se najviše unutar nekoliko metara.

Local Area Network (LAN): računalna mreža u kojoj su računala smještena na manjim udaljenostima (unutar doma, ureda, ili blisko smještenih zgrada). Značajka lokalnih mreža je da su one najčešće u cijelosti u vlasništvu i pod upravljanjem onih koji ih koriste (osobno, vlasništvo tvrtke ili institucije), tako da je prijenos podataka putem njih za korisnike besplatan. Značajno je i da su moguće jako velike brzine prijenosa podataka (Gbps - Giga bit per second).

Brzine prijenosa su obično manje nego u lokalnim mrežama. Metropolitan Area Networks (MAN): mreža u kojoj su računala smještena na nešto većim udaljenostima od onih u lokalnim mrežama. Najčešće pokriva područje jednog dijela ili cijelog grada. . Mogu biti u vlasništvu neke organizacije ili više njih. - Wide Area Network (WAN): WLAN je kratica za engleski naziv Wireless Local Area Network i označava lokalnu mrežu (LAN) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama.

Bežični usmjerivač (engl. WAP se obično spaja na žičanu mrežu te prenosi podatke između žičanih i bežičnih mreža. wireles router) Bežična pristupna točka ili WiFi pristupna točka je uređaj koji zajedno spaja WiFi bežične uređaje u jednu bežičnu mrežu. WLAN PC kartica sa štapnom antenom .Za uspostavljanje WLAN mreže potrebno je imati bežičnu pristupnu točku i bežičnu mrežnu karticu.

2.1. Potrebno je platiti za korištenje komunikacijskih veza. . Podjela mreža prema tipologiji Klijent-poslužitelj topologija Organizacija ili tip mreže u kojoj postoji jedno glavno računalo . 7.poslužitelj (Server) na koje su priključena jedno ili više radnih računala / radnih stanica – klijenti (Clients). regije ili države.1. Wide Area Network (WAN) – Internet : mreža koja se proteže preko granica grada. U odnosu na lokalne mreže brzine su dosta ograničene. Za povezivanje se koriste usmjerivači (routeri) i javne komunikacijske veze. količini i cijeni. Značajka WAN mreža je da nisu u vlasništvu osoba ili organizacija koje ih koriste i prijenos podataka preko njih je ograničen prema brzini.

što donekle utječe na smanjenu samostalnost u radu . CD/DVD uređaj … .nužnost poštovanja pravila ponašanja. te je olakšano njihovo održavanje i pohrana Nedostaci : .korisnici lagano međusobno razmjenjuju podatke i dokumente .više korisnika istovremeno radi s istim podatcima smještenima na mjesto dostupno svima .1. Klijent-poslužitelj tip mreže pogodan je za veće organizacije i sustave. Čvor-čvor topologija Organizacija ili tip mreže u kojoj su sva priključena računala međusobno ravnopravna.1. 7. više memorije.razmjena podataka . modem. Prednosti i nedostaci rada u mrežnome okruženju Prednosti: .višekorisnički rad . više prostora na tvrdim diskovima) i na njega se smještaju (zajednički) podatci.dijeljenje resursa .važni podatci smješteni su na jednome mjestu.više korisnika rabi isti pisač. skener. Ovaj tip mreže nešto je slabijih osobina (pogotovo u uvjetima većih opterećenja) i pogodan je za manja poduzeća ili kućnu uporabu.značajno povećana opasnost od širenja virusa .povećana odgovornost svih "članova" mreže u smislu zaštite i očuvanja tajnosti podataka . gdje može biti i više poslužitelja i mreža međusobno povezanih.U takvoj organizaciji poslužitelj je obično značajno snažnije računalo od radnih računala klijenata (brži procesor.3.

 fizičku shemu kablova Ukoliko trebate povezati dva ili više računala tada morate koristiti UTP kabel. koje su opet u paru. ADSL modem (Ethernet) i mrežni hub) . 100. i 1000 Mbit/s (Gigabit) izvedbama. Potrebni resursi za izgradnju mreže Da bi se razvila računalna mreža . To nije kompliciran postupak. specijalna kliješta „za krimpanje“ i naravo UTP kabel. križni kabel). i sve žice su različite boje.1. No. network adapter) je dio koji se brine za komunikaciju računala preko računalne mreže. obično se uzima dodatna kartica (uz integriranu) zbog mogućnosti priključivanja više mrežnih uređaja (npr. iako neke matične ploče dolaze i sa dva čipa. i to Straight-trough Cable (tzv patch kabel) i Crossover Cable (tzv. . ali također postoje i mrežne kartice koje se ubacuju u PCI utor. Network card. što označava propusnost podataka koju može podnijeti jedna mrežna kartica. Za izradu UTP kabla trebati će vam dva muška konektora oznake RJ-45. NIC. Danas se rjeđe viđaju odvojene mrežne kartice.7. ukoliko trebate kabel posebne dužine (10 m ili duži) tada je vrlo vjerojatno da ga ćete sami morati izraditi. Danas postoje dvije vrste UTP (Unshielded Twisted-Pair Cable) kabela za povezivanje računala. a možete ga kupiti u najbližoj trgovini informatičke opreme. odnosno priključka. Svaki UTP kabel ima 8 žica koje su uvijene u četiri parice (četiri para po dvije žice). Danas postoje mrežne kartice u 10. te uz potreban alat i vješte ruke možete biti gotovi za 10-tak minuta. Moderne matične ploče obično na sebi imaju integriran mrežni čip i priključak.1. uz računala je porebno imati slijedeće elemente:  mrežnu karticu Mrežna kartica (eng.4.

i to T568-A (tzv A standard) ili T568-B (tzv B standard) verziji. Ovakav kabel koristi se isključivo za direktno povezivanje dva računala (s mrežne kartice jednog računala direktno na mrežnu karticu drugog računala) Direktni spoj Crossover spoj . a s druge po B standardu. S druge strane.Straight-trough kabel može se izraditi u dva načina. a u oba slučaja žice s obje strane konektora slažu se u jednakom slijedu boja. Crossover Cable dobije se tako da se s jedne strane konektora žice spoje po A standardu. Namjena mu je mnogo šira od Crossover kabla jer se koristi za spajanje više računala na switch.

. protokol je skup pravila koji određuje kako će računala međusobno razmjenjivati informacije .TCP/IP (Transmission Control protocol/Internet Protocol). Na switch uređaj su spojena sva računala u mreži.HTTP – protokol za prijenos hipertekstulanih datoteka .SMTP – protokol za odlaznu elektroničku poštu .  protokole Protokoli su skup određenih i prihvaćenih pravila koja omogućavaju način prijenosa podataka između računala na mreži ili mrežama. switch Switch je uređaj koji upravlja protokom podataka između dijelova lokalne mreže (LAN).TELNET – protokol koji omogućava pristup udaljenom računalu .FTP – protokol za prijenos podataka između čvorova .POP – protokol za dolaznu elektorničku poštu .

Vodite računa o tome ako koristite dva telefona u stanu ( kući ) jedan na katu a drugi u prizemlju. Obavezno treba voditi računa o tome gdje će se nalaziti SPLITER koji dijeli frekvencije ADSL linije i telefonskog signala. S obzirom da neki provideri koji isporučuju ADSL opremu šalju korisnicima poštom pa se isti moraju sami snalaziti ovo je shema spajanja ADSL priključka koja treba izgledati ovako: Kućna mreža –Opcija 1: PC spojeni na Ruter ili Switch Prednosti • Jednostavno podešavanje • Nema ograničenja broja PC-a ( 254 ) • Dial automatski • Razgraničenje između Interneta i LAN-a • Ne treba UP-link ni Crossover UTP kabl • Switch port = broj PC-a • Nema potrebe za serverom .1.7.1. Primjer umrežavanja i izgradnje kućne računalne mreže ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE Kao prvo da razjasnimo za sve one koji žele imati ADSL liniju I na telmelju toga baziranu kućnu mrežu. Ni slučajno ne smijete imati priključen telefon prije ADSL splitera.5.

Svaki PC je spojen sa UTP portom na Ruter/Switch 5..1 ili već koja je IP adresa dotičnog ( kao što je LINKSYS model ) je i server za DHCP.168.Nedostaci • Konfiguracija Rutera može biti problematična za početnike Ruter/Switch 10. Firewall. ADSL kabel ide u spliter 2. 1. Eternet kabel iz modema je spojen sa switch uređajem 4. .0. i Switch sve u jednom. ADSL modem je spojen sa spliterom 3.. DNS itd.0.1. Potrebno je konfigurirati Ruter za dijeljenje interneta (dodjeliti mu IP adresu 192.1) U prilogu se nalazi način podešavanja T-com ADSL routera Thompson… te isto tako načina spajanja.

Podešavanje mrežne kartice Prvu postavku ćemo postaviti na LAN adapteru ( NIC – Network Interface Card ) ili laički rečeno na mrežnoj kartici. te unutar nje opciju MREŽNE VEZE Otvorio Vam se prozor poput ovoga : . Pristup mrežnoj kartici možete izvršiti preko:  kliknite na izbonik START  odaberite naredbu POSTAVKE.

Odaberite opciju Internet Protocol (TCP/IP) kako bi podesili mrežni protokol.Dvoklikom pokrenite LOCAL AREA CONNECTION. . te kliknite na gumb Properties (Svojstva) Nakon klika na gumb Properties otvorit će Vam se dijaloški prozor za postavljanje protokola.

168.Otvoriti će se dijaloški okvir za postavljane Internet protokola: Ovdje trebate upisati parametre koji se traže a koji zadovoljavaju uvjete u odnosu na postavke rutera.1 192. njen naziv koji će biti identičan na svim računalima ( radi pristupanja dijeljenim mapama ( folderima )) .1 192.29.6 192.3 195.255.168.168.168.255.3 ZAMJENSKI DNS POSLUŽITELJ 195.1.29.1 192.1.1.255.1 192.150.150.168.1.29.255.29.1.3 195.150.29.3 195.4 195.29.0 255.2 192.168.150.0 255.29.168.168. RAČUNALO Računalo 1 Računalo 2 Računalo 3 Računalo 4 Računalo 5 Računalo 6 IP ADRESA 192. Pretpostavimo da želimo umrežiti 6 računala u mrežu.0 ZADANI PRISTUPNIK 192.255.3 195.150.255.255.7 MASKA PODMREŽE 255.150.4 Sada idemo postaviti Radnu grupu ( Workgroup ) tj.150.4 195.168.1.255.255.1.0 255.255.4 195.0 255.1.255.168.255.0 255.4 192.150.168.29.168.4 195.29.3 195.4 195.29.1 PREFERIRANI DNS POSLUŽITELJ 195.1.29.3 192.1.150.1 192.5 192.29.150.1.150.150.1.

Bratovo… . nazovite ga Računalo 2. Sam Naziv računala ( Computer Name ) ne bi trebao biti isti. Kliknite na U redu ( OK ) i zatvorite prozor pod nazivom Svojstva računala ( System Properties ).Na Radnoj površini ( Desktopu ) kliknimo desnom tipkom miša na ikonu Moje računalo ( My Computer ) a potom na Svojstva ( Properties ) Otvorio nam se novi dijaloški prozor i na Kartici ( Tab ) Naziv računala (Computer Name ) kliknite na gumb Promjeni ( Change ) a potom na novootvorenom prozoru u polje za Naziv računala ( Computer Name ) upišite Računalo 1 a u polje Radna grupa ( Workgroup ) upišite naziv koji želite dati radnoj grupi. Tatino. Npr. Sestrino. Ovakav isti naziv Radne grupe ( Workgroup ) morate postaviti za sva računala u mreži. Računalo 3 ili Mamino. Sada ste definirali naziv radne grupe koja će biti povezana u mrežu.. MREZICA.

Nešto kasnije. baš kao što i Vi možete kontaktirati s cijelim svijetom. tvrtku iz Cambridgea u Massachusettsu. Svoju je zadaću ispunjavala dodjeljivanjem donacija i ugovora sveučilištima i tvrtkama čije su joj se zamisli doimale obećavajućima. 7. i bio prenesen najdjelotvornijim putem (rutom) u tome trenutku. Tradicionalne telefonske mreže smatrane su previše ranjivima. američko ministarstvo obrane. 1958. Došao je na ideju da digitaliziranu poruku razbije u pakete. Što je to Internet? Internet je globalna svjetska komunikacijska mreža. uz promicanje napredne tehnologije iskoristive u vojne svrhe. Internet nitko ne posjeduje.C. HT-a i sl.R. Zamisli Paula Barana objavljivane su ranih 60-ih godina dvadesetog stoljeća u nizu izvješća RAND korporacije. Internet 7.). prvi direktor ARPA-inog ureda za obradu podataka došao je na ideju da se isti princip primijeni na komunikacije između računala. tražio je način kako povećati pouzdanost telefonske mreže u slučaju nuklearnog rata. Nakon procjene dobivenih ponuda. tada prilično radikalnoga projekta paketnoga prespajanja. Globalneta.) tada ste i vi dio Interneta – omogućili ste svima u svijetu kontaktiranje s Vama. DoD (Department of Defense) željelo je mrežu koja bi preživjela nuklearni rat. najpoznatijem američkom istraživačkom centru.1. Bio je to početak paketnog prijenosa podataka. i u .2. Svoje je ponude predalo dvanaest tvrtki. u biti se sastojala samo od ureda i (u odnosu na standarde Pentagona) malog proračuna.2. ARPA-i (Advanced Research Projects Agency). Početkom šezdesetih godina 20.2.10 i 7. ARPA je objavila natječaj za gradnju mreže. svjetlosnu ili bežičnu komunikaciju. znanstvenik u Rand Corporation. u jeku hladnoga rata. ARPA je odabrala BBN. ARPA nije imala znanstvenike. ali nitko ne može prodati ili kupiti Internet. 1957. Lichlider. Nekoliko najranijih donacija ARPA-e primila su sveučilišta usmjerena na razvoj toga. Pojedini njegovi dijelovi u vlasništvu su različitih tvrtki ili pojedinaca. međusobno povezane uređajima za električnu. kućna računala. godine kao odgovor na sovjetsko lansiranje satelita Sputnjik I i Sputnjik II (4. odnosno primatelja.11. Svaki paket nosio bi adresu pošiljatelja i odredišta.1. s ozirom da je gubitak jedne linije ili prespojnoga centra mogao značiti prekid cjelokupne komunikacije. psiholog J. povezanih zajedno tako da omogućuju međusobnu komunikaciju. Kada su se rezultati pokazali obećavajućima.7. stoljeća Paul Baran. Ako se kao pojedinac priključite na Internet posredstvom pružatelja Internet usluga (npr. Sastoji se od informatičke opreme (poslužitelji. Iskona.1. Kako je nastao Internet? Sredinom 1960-ih godina. DoD se obratio svojoj agenciji za napredne istraživačke projekte. radne stanice.2.1. ARPA je osnovana u hladnoratovskom razdoblju. Njena je zadaća bila djelovati u sklopu američkog svemirskog programa ili područjima vrlo srodnim navedenome. niti laboratorije. Zaključak: Internetom zovemo globalnu svjetsku mrežu sastavljenu od mnogobrojnih mreža svih veličina. Da bi riješio ovaj problem. prijenosna računala).

što su mnoga sveučilišta i učinila. Grupa studenata na kalifornijskom sveučilištu UCLA (University of California at Los Angeles). Odgovor je na ekran stigao za treptaj oka: "Da". sastanak istraživača s područja mrežne tehnologije. Pored pomaganja i pokroviteljstva nad rastom ARPANET-a.2 BSD-a (Berkeley System Distribution). sa strogo nadziranim prijelazima između MILNET-a i ostaloga. uglavnom studenata sa sveučilišta Snowbird iz Utaha. Što se više računala isporučivalo i instaliralo. Mnoga su sveučilišta upravo tada nabavila drugo ili treće VAX računalo i umrežila ih u lokalnu mrežu (LAN. nestrpljivo očekujući odgovor kolege sa sveučilišta Stanford (udaljenog nekoliko stotina kilometara) na pitanje: "Da li nas primaš?". No time su se samo otvarale nove mogućnosti i novi problemi. u rad je puštena eksperimentalna mreža sa četiri čvora: UCLA (University of California at Los Angeles). ARPANET je postao stabilna i uspješna mreža. nakon brojnih pokušaja uspostavljanja veze telefonskom linijom s drugim računalom. Do 1983. Nakon što je na tržište izašla verzija 4. to je mreža više rasla. Bili su zaprepašteni nakon što su saznali da ne postoji niti veliki stručnjak. istraživač je komunicirao paketnom radio-mrežom sa SRIem. . Tada je ARPA mrežu prepustila komunikacijskoj agenciji američkog ministarstva obrane. Među studentima je bio i Vinton Cerf. Studenti su očekivali stručnjaka za mrežnu tehnologiju koji će im izložiti planove mreže i softwarea.1969. svoj prvi uspjeh. niti plan razvoja. do istočne obale SAD-a. Okupljeni oko profesora Leonarda Kleinrocka znatiželjno su motrili ekran IBM-ovog računala. no nisu imala nikakvoga softwarea za rad u mreži. s ciljem međusobnoga priopćavanja rezultata i tako djelujući za zajedničko dobro. ARPA je financirala i razvoj satelitskih mreža i mobilnih paketnih radio-mreža. nazvanu MILNET (MILitary NETwork. Nadalje. Prvo što je DCA učinila. U prosincu 1969. Local Area Network). Istraživači u Berkeleyu razvili su prikladno programsko mrežno sučelje i napisali mnoge aplikacije i programske alate kojima se olakšavao mrežni rad. ubrzo je postalo jasno da BBN smatra svoj posao dovršenim. DCA (Defense Communications Agency). TCP/IP je omogućio lako priključenje lokalne mreže na ARPANET. Larry Roberts iz ARPA-e sazvao je u ljetu 1969. slavila je 21. ARPA je dodijelila nekoliko ugovora BBN-u i UCB-u (University of California at Berkeley) da ga uključe u Berkeley UNIX. Da bi riješio problem programske podrške radu mreže. da je održava i koristi kao svoju operativnu mrežu. Jedna od poznatijih demonstracija ovoga bio je kamion iz kojega je istraživač mogao koristiti računalo u Londonu. Nakon što je izgradio prvu inačicu mreže i uspješno ostvario razmjenu poruka između njenih čvorova. javnoga dijela ARPANET-a. potpuno nekompatibilne računalne resurse. Eksperiment je također pokazao da postojeći ARPANET protokoli ne odgovaraju potrebi korištenja različitih mreža. s TCP/IP-om i svim potrebnim programima. te im potom dodijeliti zadatak pisanja dijelova programa. Ovo je opažanje potaklo daljnja istraživanja i razvoj. s preko 200 čvorova i stotinama računala priključenih na svakog od njih. ubrzo se proširila diljem SAD-a. Poruke su se zatim prosljeđivale u ARPANET. Obilazeći Kaliforniju. Ova je četvorka odabrana zbog brojnih veza sa ARPA-om. SRI (Stanford Research Institute) i UoU (University of Utah). UCSB (University of California at Santa Barbara). Kako bi ohrabrila daljnji rad na TCP/IP-u. Ta zamisao temelj je današnjega Interneta. vojna mreža). kao i zbog toga što je svaki čvor imao različite. a odande satelitskom mrežom u University College in London. čiji vrhunac je bio TCP/IP protokol komunikacije. bilo je odvajanje vojnog dijela (oko 160 čvorova. dok se istodobno vozio Kalifornijom. sveučilišta su ga odmah usvojila. sklopila s njom ugovor o razvoju hardwarea i softwarea potrebnog za rad podmreže. od kojih 110 u SAD i 50 izvan) u posebnu podmrežu. već da sami trebaju smisliti što im je činiti.prosincu 1968.11. koji je lansirao ideju povezivanja na taj način istraživača američkih sveučilišta i upoznavanja s radom i preokupacijama istraživanja.

postao je mreža koja povezuje mreže u globalni sustav prijenosa informacija. Institut inženjera elektrike i elektronike (IEEE) razvio je niz standarda za lokalne mreže (LAN . Jedna od lokalnih mreža koja se tada priključuje na ARPANet naziva se NSFNet (National Science Foundation Network). Tako nastaje Internet kakvim ga znamo danas U početku Internet koriste mahom akademske organizacije širom svijeta zbog nepostojanja infrastrukture i ograničene brzine prijenosa podataka. Multimedijski (više medija) sadržaji su sadržaji koje možemo pregledavati pretraživačem kao što je Internet Explorer: tekst. Do 1990. ARPANET su nadrasle nove mreže. koja je bila premala da bi zadovoljila šire korisnike prijenosom slike. poznatiji pod nazivom "Ethernet". Iako se ARPANET kao posebna mreža izgubio. iza njih je ostao konglomerat mnoštva privatnih i javnih mreža koje danas jednim imenom zovemo Internet. stvarale vlastite privatne mreže. dok se on sam vrlo slabo razvijao. razvio istraživački centar u Palo Altou (kolokvijalno poznat kao Xerox PARC) i tamošnja je mreža vjerojatno bila prvi pravi LAN. koje su pomoću Internet tehnologija povezane s drugim sličnim stranicama. Zaključak: WWW je usluga prikazivanja informacija u obliku stranica ispunjenih tekstom. Ethernet je 1972. On je rezultat kolektivnog rada i kao takav ispunio je okvire zacrtane u samom začetku . Tijekom 1980-ih. zvukovi. Tisuće ljudi sudjelovalo je u projektu stvaranja "Mreže svih mreža". animacijama. slike.1. te je stoga ugašen. IEEE 802. . Doslovan prijevod termina WWW bio bi "svjetska mreža". popraćenih zvukovima. Ti su standardi široko prihvaćeni i tvore jezgru većine lokalnih mreža. Vinton Cerf se 26 godina kasnije prisjeća kako je početak bio plod tehničkih izazova. daleko od zamisli kakve će sve implikacije uslijediti. Međutim.1985. NSFNet tada počinje s organizacijom infrastrukture međunarodne računalne mreže uvodeći kao novost stvaranje velikih lokalnih mreža na razini regija ili država koje su se zatim spajale na svjetsku mrežu putem zakupljenih telefonskih linija. a 1995.Local Area Network). po uzoru na ARPANET.3. Paralelno s rastom ARPANET mnoge su tvrtke. kao i sve usluge koje se mogu pronaći u njoj. današnjeg Interneta. takav opis je nepotpun – WWW je svjetska mreža multimedijskih sadržaja. Zbog sveukupne pristupačnosti Ethernet tehnologije lokalnih mreža. Kako je mreža sve brže rasla. MILNET je nastavio postojati kao američka vojna mreža. zbog čega je ustrojen sustav domena nazvan DNS (Domain Naming System). slikama. Takve stranice zovemo web stranicama (od World Wide Web). a sadrže hiperlinkove – veze s drugim sadržajima. dolazi i do značajne ekspanzije ARPANeta.3. sa svrhom ponude preko svojih snažnih servera usluge velikih proračuna istraživačkim centrima i sveučilištima diljem SAD-a. World Wide Web je samo jedna od usluga koje se mogu naći na Internetu. Jedan od IEEE 802 standarda. postupno ih povezujući sa samim ARPANET-om. Ipak. U čemu je razlika između World Wide Weba (WWW) i Interneta? Pojam Internet obuhvaća i hardver i softver koji se nalazi u toj mreži. pronalaženje pojedinačnih računala u njoj postajalo je sve teže.. zvuka ili drugih multimedijalnih informacija. ARPANET-u su priključivane dodatne (posebno LAN) mreže. nazvanih IEEE 802 standardi. zbog svoje pristupačnosti i učinkovitosti postao je najšire korištena LAN tehnologija u svijetu. nestao je i NSFNet.2. animacije i sl. 7.

com/. Unutar toga svog web sjedišta. animaciju ili zvučni zapis Hiperlinkovi se u pretraživačima najčešće prikazuju u plavoj boji i podcrtani su. kada kliknete na njega.7. Što je to web sjedište? Web sjedište (Web site) skupina je web stranica jedne te iste tvrtke ili pojedinca. tvrtka ima više različitih web stranica koje opisuju proizvode ili usluge iz njene ponude.kutjevo.1.2. napraviti nešto od sljedećega:      Odvesti vas na neki drugi dio stranice na kojoj se nalazite Odvesti vas na neku drugu web stranicu unutar istog web sjedišta Odvesti vas na web stranicu nekog drugog web sjedišta Omogućiti vam skidanje (download) datoteke na vaše računalo Pokrenuti aplikaciju. slike ili animacije na web stranici koji će. tvrtka KUTJEVO d. 7. .2.4. ima web sjedište čija je početna stranica http://www. Što je to hiperlink? Hiperlink ili hiperveza dio je teksta. Primjerice.1. Te su web stranice međusobno povezane hiperlinkovima.5.d.

.

1.6. animacije. test. Što su to HTTP i HTML? HTTP je kratica za HyperText Transfer Protocol – protokol za prijenos web stranica. zvuk) treba poslati korisniku na računalo i kako ih na njemu prikazati.7.2. Primjer: Prva slika prikazuje HTML jezik koji opisuje jednu web stranicu. a druga slika prikazuje rezultat HTTP zahtjeva za tu stranicu i kako ona izgleda nakon interpretiranja HTML jezika na strani klijenta: . Web stranica koja se na zahtjev šalje na određeno klijentsko računalo je u biti tekstualni dokument u kojem jednostavnim jezikom zvanim HTML (HyperText Markup Language) piše koje dokumente (slike. To je standardizirani jezik kojime vaš pretraživač web stranica od web poslužitelja može zatražiti web stranicu.

7.1.2.7. Što je to FTP?
FTP je kratica za File Transfer Protocol, standardizirani jezik za prijenos datoteka s poslužitelja na klijenta, ili obratno, posredstvom Interneta. Nekada se često koristio, no danas je njegova uporaba sve rjeđa. Koristi ga se najčešće u radu s poslužiteljima datoteka čija je svrha ponuditi veći broj datoteka, ili veće datoteke korisnicima putem Interneta. Na slici je dan kao primjer Microsoftov FTP poslužitelj na adresi ftp://ftp.microsoft.com:

7.1.2.8. Što je to URL?
URL je kratica za Uniform Resource Locator – drugo ime za jedinstvenu adresu računala na Internetu koje nudi određenu uslugu. URL specificira tip usluge (npr. http ili ftp), te adresu računala koje tu uslugu nudi. Primjeri:

7.1.2.9. Što je to ISP?
ISP je kratica za Internet Service Provider, u doslovnome prijevodu "pružatelj Internet usluga". Označava tvrtku koja pruža neke od sljedećih usluga:    usluga pristupa Internetu (npr. putem javne telefonske mreže, zakupljenih vodova, kabelske televizije, satelitske antene, i sl.) usluga korištenja elektroničke pošte (unajmljivanje poštanskoga sandučića i razmjene poruka) usluga zakupljivanja web prostora na poslužiteljima ISP-a koji su stalno dostupni s Interneta (tzv. "hostanje web stranica").

Neki od poznatijih ISP-ova u Hrvatskoj su Globalnet, HT, VIP i Iskon.

7.1.2.10. Sastav i struktura Web adrese ?
Svako računalo na Internetu ima svoju adresu koja se sastoji od naziva računala i hijerarhije domena u kojoj se to računalo nalazi. Vršna domena područje je koje omogućuje određivanje lokacije kojoj to računalo pripada. Svakoj državi dodijeljena je njena vlastita vršna domena i to u obliku kratice. Tako npr. Hrvatska ima domenu 'hr', Slovenija 'si', Bosna i Hercegovina 'ba' itd. Izuzetak od tog pravila su jedino SAD, gdje se koristi više različitih vršnih domena od kojih svaka određuje tip organizacije – vladine domene (gov), vojne (mil), komercijalne (com), edukacijske (edu) itd. Osim vršne domene, unutar imena računala najčešće stoji i poddomena koja označava pripadnost nekoj lokalnoj mreži, odnosno organizaciji unutar neke zemlje Primjer: Iz imena računala 'www.pinexclusive.hr' vidimo da se računalo zove "www", da pripada tvrtki "pinexclusive" i da se nalazi u Hrvatskoj.

7.1.2.11. Što je web pretraživač?
Web pretraživač aplikacija je koja omogućuje prikazivanje web stranica. Takva aplikacija, naravno, mora "znati" HTPP protokol kako bi mogla od web poslužitelja zatražiti web stranicu, kao i HTML jezik kako bi mogla ispravno interpretirati razmještaj teksta, slika i animacija na stranici, te je tako oblikovati. Neki od najpoznatijih pretraživača web stranica su Microsoft Internet Explorer, Mozzila, Netscape Navigator i Opera.

7.1.2.12. Što je tražilica?
Tražilaca je usluga na Internetu koja omogućuje pretraživanje Internet stranica u potrazi za željenim informacijama. Tražilice čuvaju podatke o pojedinim web stranicama kao što su ključne riječi, učestalost njihovog pojavljivanja na stranici, posjećenost stranice i sl. Tražilice imaju podatke samo o stranicama koje su im prijavljene, ili za koje su samostalno saznale. Važno je znati da tražilice nemaju potpune podatke o svim stranicama na Internetu. Postoji veći broj tražilica na Internetu. Tražilici je moguće zadati neki termin, frazu, rečenicu ili sl. – npr. "web pretraživači" i ona će pretražiti svoju bazu u potrazi za tim ključnim riječima i prikazati popis web stranica na Internetu koje sadržavaju navedene ključne riječi.

Nakon što kliknete na gumb Traži, pokazati će se rezultat pretrage.

Klik na pronađeni link odvesti će vas na željenu internet stranicu.

7. 7.1. većina stranica će te podatke pohraniti na disku vašeg računala u sakrivenoj tekstualnoj datoteci zvanoj "kolačić" (cookie).14. pa je to neisplativo. Čuvanje takvih podataka na strani poslužitelja.1. Što je privremeni spremnik (cache)? Web stranice nalaze se pohranjene na diskovima poslužitelja na Internetu. ako Vi kao korisnik posjetite stranice neke Internet trgovine i ispunite formular s vašim podacima. te vam je šalje kao niz podataka kroz Internet na vaše računalo.2. Primjerice. Dohvaćanje stranice s diska unutar računala puno je brže od dohvaćanja stranice s diska poslužitelja i njenoga slanja/primanja između računala povezanih Internetom. stranice na kojima se obavlja elektronička kupovina. Rješenje koje se rabi u tu svrhu čuvanje je tih podataka na strani korisnika kojemu pripadaju. Dakle. snima ga u datoteke na svom disku i zatim te datoteke (koje čine web stranicu) prikazuje u pretraživaču.2. ako nije nužno. One se čuvaju zato da bi se prividno ubrzala komunikacija vašeg računala s poslužiteljima na Internetu. Privremeni spremnik. ta se stranica dohvaća s poslužitelja na vaše računalo i zbog relativno spore veze s poslužiteljem na Internetu njeno prikazivanje u pretraživaču je postupno. odnosno bilo koje stranice koje prikupljaju podatke svojstvene pojedinačnome posjetitelju. popularno zvan "keš" (cache) naziv je za mapu na vašem disku u kojoj se čuvaju stranice dohvaćene s Interneta. Što su kolačići (cookies)? Neke su web stranice projektirane tako da pamte posebnosti pojedinih korisnika. Kada u pretraživaču na svom računalu upišete adresu web stranice događa se sljedeće: poslužitelj prima vaš zahtjev. ili stavite neke predmete koje namjeravate kupiti u vašu "elektroničku košaricu". moglo bi iziskivati značajne resurse za pohranu – koji opet mogu biti vrlo skupi. stranice koje provode ankete. odlazi na svoj disk i pronalazi datoteke koje sadrže traženu stranicu. To se očituje na sljedeći način:  kada prvi puta zatražite neku web stranicu.13. analizira što ste točno tražili. dio po dio – kako koji dio stranice pristigne . Vaše računalo prima taj niz podataka.

. zato što se više ne dohvaća preko Interneta. uz pretpostavku da unutar tog vremena neće zastarjeti.. odnosno da se izvornik na Internetu neće promijeniti. ako nakon toga zatražite ponovno tu istu stranicu. ona će se u pretraživaču prikazati gotovo trenutno.. tako i stranice pohranjene u privremeni spremnik imaju "vijek trajanja" . u dijelu "Temporary Internet files" na kartici General kliknete na Settings u okviru Settings kliknete na View Files Sadržaj privremenoga spremnika možete pogledati ako u Internet Exploreru:    Kako se web stranice na Internetu mijenjaju. nego iz privremenog spremnika na vašemu lokalnom disku kliknete na Tools / Internet Options.koliko dugo mogu ostati u spremniku i prilikom pozivanja dohvaćati se iz spremnika.

Što je digitalni certifikat? Internet je javan i stoga nesiguran medij.2. vojnu ili državnu tajnu i sl. pribavljati korisnička imena i lozinke itd. volje i sredstava kojima će to činiti. određenu vrstu prometa potrebno je zaštititi. .1. Ipak. Srećom. Isto tako. iako ih ima malo. Što su zaštićene web stranice? Zaštićene web stranice su stranice koje dozvoljavaju ograničen pristup. HP i sl. to su financijske transakcije.1.3. U većini slučajeva ograničenje pristupa provodi se kroz traženje korisničkoga imena i lozinke prilikom pokušaja pristupanja. čitati tuđu poštu. vremena. i još manje onih koji imaju dovoljno motivacije. nešto poput radiovalova. Digitalni certifikat sastoji se od ključa za kriptiranje i/ili dekriptiranje. Primjerice. Prije svega.3. te podataka o osobi/tvrtki za koju je taj ključ izdan. Programi za kriptiranje koriste digitalne certifikate.7. imaju javni i zaštićeni dio.1.1. poruke koje predstavljaju poslovnu. 7. kojima one u tu svrhu daju korisničko ime i lozinku. Bilo tko može postaviti antenu i primati radijski ili televizijski prijenos. tko ga je izdao i na koji rok. bilo tko može se priključiti na Internet i presretati tuđi promet – npr. zaštićeni dio sadrži poslovne informacije kojima mogu pristupati samo partneri tih tvrtki. Microsoft. Sigurnost prijenosa podataka putem Interneta ostvaruje se njihovim kriptiranjem. relativno mali broj je pojedinaca koji znaju kako to činiti.3. pratiti dopisivanje pojedinaca na Internetu. web stranice tvrtki M SAN Grupa. bez obzira da li to strana koja odašilje želi ili ne želi. Dok javnome dijelu može pristupati bilo tko s Interneta. Sigurnost 7.

Digitalni certifikat može se koristiti za potpisivanje email poruka. s ciljem osiguranja njihove vjerodostojnosti. npr. Digitalni certifikat možete vidjeti u Internet Exploreru ako otiđite na stranice koje ih koriste. za dokazivanje identiteta na Internetu. http://www. za kriptiranje sadržaja i sl.hr/ebank/gradjani/Prijava.com ili https://www. te potom dvostruko kliknete na lokot u statusnoj liniji Internet Explorera.zaba.paypal. na dnu prozora: Nakon toga otvoriti će se prozor s opisom digitalnoga certifikata koji se koristi za kriptiranje prometa prilikom elektroničkoga poslovanja sa PayPalom: .

7. neugodne i često nepoželjne situacije. Što je kriptiranje? Kriptiranje je postupak kojim se izvorni podaci (tekst. kriptirani podaci. kao što je npr. koji.1.5. a može izazvati manju ili veću štetu na vašem računalu. slika.) preobličuju u nerazumljiv oblik.3.3. Što je to virus? Računalni virus je program. odnosno mogućnost dekriptiranja podataka koja će biti poznata samo policiji. pretvarajući se da je nešto drugo.1. 7.3. zaražene datoteke na disketi ili CD ROM-u. Postoje različiti postupci kriptiranja. točnije računalni kod. . Neki virusi se aktiviraju odmah po dolasku na novo računalo. Takvi. onemogući komuniciranje koje vlada neće moći nadzirati. drugi su pak podešeni da se aktiviraju u određeno vrijeme. tajnim službama i sl. animacija. imaju smisla samo onim pojedincima koji posjeduju ključ za njihovo vraćanje u izvorni.. itd..7. razumljiv oblik. ima za cilj izazvati neočekivane. gubitak podataka s tvrdoga diska.2. vojsci.1. Kako se virusi prenose? Virus je moguće prenijeti u obliku e-mail poruke odnosno priloga (attachment) u poruci. datum. itd. Ovi zahtjevi proizlaze iz nastojanja da se kriminalcima. putem komunikacijskih programa kao što su IRC i ICQ.4. teroristima itd. Suvremeni programi za kriptiranje postaju toliko sigurni (neprobojni) da neke vlade od njihovih proizvođača traže da u njih ugrade "stražnji ulaz" (back door). Često je napisan na način koji mu omogućuje samostalno "razmnožavanje" i širenje sa jednog računala na drugo. zvuk.

u pogonska područja na disku  makro virusi . u adresaru ili na samome Interentu.exe datoteke.1. pokušati će ukloniti ili "dezinficirati" virus. Kako se zaštititi od virusa? Najbolji način zaštite od virusa jest pažljivo praćenje izvora dokumenata ili programa koji se snimaju ili pokreću na računalu. Što je to antivirusni program? Antivirusni (AV) programi su programi koji služe za pregledavanja (skeniranje) i zaštitu računala od virusa. pokrene se i virus. U nekim slučajevima. vjerojatnost je da se radi o tzv. MS Office aplikacije. ukoliko je vaše računalo već otprije zaraženo. nakon toga postupka biti će potrebno popraviti određene datoteke koje je virus svojim djelovanjem oštetio. Obzirom da ovo postaje dosta teško u uvjetima sve većeg širenja email virusa. odnosno ukoliko zaražuju pogonske datoteke (boot sector) . Uz njih ćete od vašeg distributera ili proizvođača antivirusnog programa redovito dobivati i upozorenja i obavijesti o novim virusima.neki od takvih virusa zaražuju programske datoteke. odnosno lažnom upozorenju. obično određene . tj privitaka (attachment) u e-mail porukama. koji inficira npr. Kada se program pokrene.7.7.3.8. Ukoliko AV program prepozna virus pokušati će ga izbrisati ili spremiti "karantenu".1.3.3. Drugi pak dolaze samostalno i njihovo pokretanje neovisno je o ostalim programima  virusi koji inficiraju sistemske ili pogonske datoteke . crva i drugih oblika malicioznog koda.6. Vrste virusa Općenito virusi se dijele u tri glavne skupine:  virusi koji inficiraju datoteke . 7. Ukoliko pak to upozorenje ne dolazi od vjerodostojnoga izvora. virus hoax-u.smještaju se u određena sistemska područja na disku. odnosno.com i .1. bez znanja vlasnika zaraženog računala šalju na e-mail adrese koje pronađu na računalu. 7. Ova vrsta čini uglavnom najmanje štete od svih vrsta virusa U posljednje vrijeme najrašireniji su virusi koji se šire putem Interneta. .donedavno najčešći oblik virusa. uporaba antivirusnoga programa postaje apsolutna nužnost. Takvi virusi sami se. a ovisno o vrsti virusa.

Što napraviti kada primite hoax poruku? Provjerite (linkovi ispod ovog teksta) je li virus koji se spominje u poruci koju ste primili stvaran ili spada u kategoriju hoaxa. Microsoft obavjescuje da su vrlo jaki. Takva e-mail poruka zapravo je lažno upozorenje o nepostojećemu virusu . Međutim jedina svrha tih poruka širenje je panike.asp? Primjer hoaxa (California IBM Hoax): "Subject: [Fwd: VIRUSSSSSS!] Otkrivena su dva nova virusa koji dolaze putem e-maila pod naslovom: CALIFORNIA IBM i GIRL THING. Za njih nema lijeka..com/hoax. jos jaci od nedavne posasti pod naslovom "Love".1. unistavaju: Netscape Navigator i Microsoft Internet Explorer. Upravo u tome jeste i najveća šteta koju hoax može napraviti .10.7.slanje i primanje tisuće beskorisnih e-mail poruka. jednostavno obrišite poruku i zaboravite je. Pri tome često se upotrebljavaju razni tehnički termini i imena poznatih tvrtki kako bi ljudi lakše povjerovali u istinitost poruke..html http://www. računalo. Pošaljite ovo upozorenje na što više adresa.uništiti sve podatke. 7. Ne otvarajte nista pod gornjim naslovima. Što je to hoax? Primili ste e-mail poruku naslovljenu (Subject:) "Oprez virus" ili "Otkriven novi opasni virus". Opasnost je veca jer je . te nagovaranje ljudi da pošalju (forward) tu poruku što većem broju svojih prijatelja i suradnika (zato ćete takve poruke i dobivati naslovljene FW: xxxx).com/avcenter/hoax.pojava koja se naziva hoax ili scare viruses.mcafee.html http://vil. Ako se radi o pravom virusu..9. Ako je u pitanju hoax. Gutaju svaku informaciju s hard-diska.. U poruci piše: "Tvrtka ta i ta objavila je postojanje novog virusa koji je 10 puta opasniji od nekog već postojećeg.3.symantec.". Linkovi na kojima možete pročitati više o hoaxu: http://www. Hoax poruke gotovo uvijek sadrže informacije o otkrivanju nekoga novog virusa koji navodno može napraviti najrazličitije stvari .sophos.1. kao i upozorenja da se ne primaju i otvaraju e-mail poruke s određenim tekstom u polju Predmet.com/virusinfo/articles/hoaxes. Ne otvarajte poruke naslovljene tako i tako jer će se dogoditi nešto straaaašno. potražite više informacija o tehnikama otkrivanja i otklanjanja virusa na stranicama proizvođača antivirusnog softvera.3.

.1. Na računalima priključenim na Internet postoje povjerljivi podaci do kojih njihovi vlasnici ne bi željeli dopustiti pristup svim korisnicima Interneta. AOL potvrdjuje da je taj virus iznimno mocan. nijedan ga program ne moze unistiti.3.relativno malo ljudi upoznato! Jos je jedna poruka koju UCL salje s molbom da cirkulira sto je moguce sire: Ako primite putem e-maila poruku s dodatkom za ekran (screensaver) naslovljenu BUDDLY SIP. Bude li mnostvo ljudi upozoreno o tom virusu. reklame. čiji zadatak je zaustaviti nepoželjan promet sa Interneta u mrežu ili računalo koje se štiti. pozivi za posjet nekom web site-u i sl. Što je firewall? Firewall. Najčešće su to razne poslovne ponude. lanci sreće. Firewallovi propuštaju odabranu vrstu prometa. Kad biste ju otvorili izgubili biste sve datoteke s Vaseg hard-diska.11. ni u kom je slucaju nemojte otvarati. čiji zadatak je u slučaju požara u zgradi ograničiti širenje vatre. Proslijedite ove poruke na sto veci broj adresa. JDBGMGR.1." Neki od dosta raširenih hoax virusa bili su SULFBNK. elektroničku poštu i web stranice.3. Zna se samo da je taj virus lansiran prije pet dana i da je rijec o novom iznimno opasnom virusu. Što je spam? Spam naziv je za neželjene e-mail poruke. Odmah je izbrisite.EXE. dok onemogućavaju ostale oblike komunikacije koji se potencijalno mogu iskoristiti za neželjen pristup podacima. propast ce njegova namjena. 7. Zbog toga se između takvih računala ili mreža i Interneta često postavlja firewall. ili u hrvatskome prijevodu "vatrozid" izraz je koji potječe iz građevinarstva a označava posebno konstruirani zid otporan na vatru.EXE ili TEDDY BEAR hoax. npr. ili u neke druge zlonamjerne svrhe. odnosno one koje dobijate a da ih niste tražili.12. 7.

FORWARD za kretanje naprijed.1. Otvaranje i zatvaranje web pretraživača Web pretraživač Microsoft Internet Explorer otvara se na neki od sljedećih načina:  učiniti dvostruki klik na IE sličicu na radnome stolu:  pomoću Start izbornika: Start / Programi / Internet Explorer / Internet Explorer Internet Explorer u svojim alatima sadrži jednostavne navigacijske tipke koje olakšavaju kretanje kroz sadržaje na Internetu. alat za uređivanje web stranice (poziva Microsoft Frontpage ili sl.7. Pored ovih uobičajenih alata. Prvi koraci u radu s pretraživačem weba 7. alat za pretraživanje i reprodukciju multimedijalnih sadržaja (audio.4.. video.1. te alat za pregledavanje liste posjećenih stranica HISTORY: Također. REFRESH za početak ponovnog očitavanja. te HOME za odlazak na početnu adresu o čemu će više riječi biti kasnije. te za razmjenjivanje poruka ili čavrljanje MESSANGER (poziva Microsoft Instant Messanger aplikaciju): . STOP za prekid očitavanja. na raspolaganju je i alat za pregledavanje elektroničke pošte MAIL. za diskusije DISCUSS. alata za dodavanje stranice u listu omiljenih stranica FAVORITES.4.. postoje još i alat za pretraživanje SEARCH. To su alati BACK za gledanje prethodne stranice.1. ispis web stranice PRINT. animacije.) MEDIA. aplikaciju) EDIT.

Prikaz Internet explorer pretraživača: Prikaz Mozzila Firefox pretraživača .

http://www.tportal.4. Prikaz željene stranice Da bi se prikazala željena stranica. 7. ili ftp://ftp.1.3.hr) .1.hr.7.4. Tu stranicu možemo postaviti na dva načina:   povlačenjem ikone iz adresnog polja na alat HOME upisivanjem adrese stranice preko aplikacijskih izbornika Tools / Internet Options / General: Klikom na gumb Use Blank briše se adresa iz adresne linije što za posljedicu ima učitavanje prazne stranice. Promjena "Home Page" stranice Home Page predstavlja stranicu koja se učitava prilikom pokretanja Internet Explorera. potrebno je:   otvoriti Internet Explorer ili Mozzila Firefox u Address dijelu prozora utipkati punu adresu stranice u URL obliku (npr.carnet.2.

4.4. želite paralelno imati otvorenu trenutnu stranicu i onu na koju pokazuje link na trenutnoj stranici). To možete učiniti klikom na alat STOP. da im je potrebno iznimno dugo učitavanje. Otvaranje stranice u novom prozoru Ponekad možete poželjeti link na stranici koju trenutno gledate otvoriti u novome prozoru. To je moguće učiniti tako da:   umjesto uobičajenog lijevog klika na link. zvukovima i sl. Neki puta greškom ćete kliknuti na neželjeni link. animacijama.7.5. . Zaustavljanje dobavljanja (downloada) stranice Neke stranice su toliko krcate slikama. Svi ti slučajevi imaju zajednički ishod – želite zaustaviti daljnje učitavanje te stranice. učinite desni klik na link Otvoriti će vam se brzi izbornik na kojem odaberite opciju "Open in New Window" 7.1.4. a ne u trenutnome (npr.1. Neke imaju greške u kodu koji može "zamrznuti" učitavanje stranice na pola.

postupci ili problemi.7.4.5.1. Uporaba pomoći U svakome trenutku rada Internet Explorerom moguće je potražiti pomoć kako bi se razjasnili termini. Sustav pomoći jedinstven je za sve Windows aplikacije. cachea. Osvježavanje stranice Način i svrha rada privremenog spremnika.6. umjesto da iz privremenog spremnika prikazuje zastarjelu stranicu. ode na Internet i s web poslužitelja dohvati svježu stranicu. naravno s različitim sadržajem ovisnim o pojedinoj aplikaciji.1. već je opisan. Pomoć se sastoji od:     mogućnosti pretraživanja po sadržaju (Contents) mogućnosti pretraživanja po ključnim riječima (Index) slobodnog pretraživanja koje definira korisnik (Search) popisa korisniku najčešćih/najdražih tema koje pomoć sadrži (Favorites) . Svrha alata za osvježavanje stranice REFRESH u ručnome je natjeravanju Internet Explorer da. 7.

Address Bar – za prikaz ili sakrivanje adresne linije.7. . To je moguće učiniti preko izbornika View/Toolbars.1. Links – za prikaz ili sakrivanje najčešće korištenih linkova. Time će biti prikazani izbornici: Standard Buttons – za prikaz ili sakrivanje standardnih alata.6. Prikazivanje i sakrivanje alata iz trake alata Internet Explorer omogućuje korisniku prilagođavanje svojim potrebama i ukusu njegova izgleda.

nastali su razni specijalizirani mrežni servisi . slike. .7. Isključiti ili uključiti prikazivanje slika na web stranicama možete preko izbornika Tools/Internet Options/Advanced/Show Pictures. Danas se traže e-mail adrese. pitanje. prikazivati sve elemente web stranica – tekst.Yahoo. 7. Postoji mogućnost isključivanja prikazivanja slika na web stranicama kako bi se povećala brzina pribavljanja strance (jer se s poslužitelja tada ne skidaju slike). animacije i sl. Go itd.tražilice. Lycos. slikovni i zvučni materijali ili članci na nekoj usenet grupi. Pretraživači poput Internet Explorera prate veliki razvitak mreže i dodaju mogućnosti koje olakšavaju mrežno pretraživanje.8.1. Princip korištenja tražilica je jednostavan – u ponuđenu kućicu treba upisati neki termin. prema temeljnim postavkama. Korištenje tražilica Potrebe pretraživanja na Internetu ne sastoje se samo od pronalaženja zanimljivih informacija na WWW servisu. Za potrebe svih ovih načina pretraživanja na Internetu.1. Prikazivanje i sakrivanje elemenata web stranica Internet Explorer će. no to umanjuje smisao. estetiku i učinkovitost web stranica. najnovije vijesti. ključnu riječ ili slično po kojoj će se pronaći neka web-stranica. tu su još i Altavista. pa se danas rijetko koristi.7. Uz Google.

Internet i mrežne komunikacije danas nude goleme količine podataka i onaj tko ih zna pronaći i iskoristiti u velikoj je prednosti. tražilice čine snažna računala (često i više njih povezano u jednu cjelinu) i programska podrška koja obavlja posao pretraživanja i indeksiranja stranica.U novije vrijeme tražilice nude dodatne pogodnosti kao što su prevođenje HTML stranica na nekoliko svjetskih jezika. te baze podataka za njihovo čuvanje. kategorije podataka). Podaci se korisnicima predstavljaju u raznim oblicima (popisi. Svako računalo posjeduje velike količine radne memorije (desetke GB) i sustav za pohranu podataka (pronađenih i indeksiranih stranica s mreže). a baze podataka stalno se osvježavaju. . Programska podrška sastoji se od tzv.1.8. Kako radi tražilica? S tehničke strane. mrežnoga pauka – programskog "robota" koji pretražuje web stranice na Internetu i indeksira riječi unutar stranica. Mrežni pretraživači taj zadatak olakšavaju i pomažu pri pronalaženju traženih informacija. Indeksiranje stranica vrši se tempom od 2 do 10 milijuna u jednom danu. 7. mape. zemljopisne karte).1. satelitske slike. pretraživanje lokalnog računala ili razne informacije o zemljama (vremenska prognoza.

7. Temeljni pojmovi/objekti Svaka informacija i/ili podatak koji se obrađuje/sprema/čuva u Outlook-u (prispjela e-pošta. e-mail adrese …).) Zadaci (Tasks) – pregled osobnih i poslovnih zadataka (poslova) Bilješke (Notes) – mogućnost upisa informacija za podsjećanje na pitanja. dijeljenu informacija putem javnih mapa.2. obvezama (dnevne.2. stvaranju grupnih rasporeda (planiranje i organizacija zajedničkih sastanaka i slično). Outlook ujedno pomaže pri:    7. ponavljajuće – tjedni poslovni sastanci). O Microsoft Outlook-u MS Outlook program je za razmjenu poruka i suradnju između korisnika.) naziva se stavka. kontaktima (nazivi/imena. godišnje. Ispis Za ispis web stranice potrebno je odabrati naredbu File/Print ili učiniti klik na sličicu PRINT na alatnoj liniji. poziv. kontakt. telefonski razgovori). adrese.popis aktivnosti vezanih uz neki kontakt (epošta. Za organizaciju i spremanje stavaka Outlook rabi odgovarajuće mape:          Ulazna pošta (Inbox) – popis pristigle (ulazne) e-pošte Poslano (Sent items) – popis poslane (izlazne) e-pošte Skice (Drafts ) – nedovršene i neposlane poruke Izlazna pošta (Outbox) . zadatak. obveza. upute i sl. telefonski brojevi. bilješka itd. zadatak).7. zamisli. zadacima (stvaranje obveza i događaja – sastanci. mjesečne. tel. slanje obavijesti pojedincima ili grupama). bilješke. Također popis stavaka (s . telefonom. Dnevnik (Journal) . bilješka.1. tjedne. Komunikacije 7. rođendani). brojevi. Pomoću njega može se upravljati:     porukama (e-pošta. e-mail adrese i dr. tel.2.1.1.poruke koje čekaju na slanje Kalendar (Calendar) – kalendar s obvezama i zadacima Kontakti (Contacts)– popis osobnih i poslovnih kontakata (imena/nazivi. poslana e-pošta.1.7. adrese. komunikaciji (e-poštom. službena putovanja.

1.datumom i vremenom) koje se automatski stvaraju svaki puta kada se napravi. Pokretanje programa Program se pokreće na jedan od uobičajenih načina koje nudi MS Windows okruženje :  ili  ili  uporabom izbornika Programs (gumb Start – opcija Programs – program Microsoft Outlook) uporabom prečaca u programskoj liniji u dijelu za brzo pozivanje (Quick Launch) uporabom prečaca na radnom stolu 7.2.2. otvori.2. Traka Outlooka Jednostavan pristup mapama omogućen je putem Trake Outlooka.3.4. .  Obrisano (Deleted Items) – izbrisane stavke 7. a sadrže prečace do pojedinih mapa. zatvori i/ili spremi bilo koji dokument u označenim (izabranim) programima iz paketa MS Office. Izgled prozora 7.1. Ona se sastoji od tri (3) 'pretinca': Outlookovi prečaci (Outlook Shortcuts) Moji prečaci (My Shortcuts) Drugi prečaci (Others) Pretinci se otvaraju klikom na njihov naziv.2.1.

On može zamijeniti traku Outlooka. mapa Kalendar .2. Radna površina Sadržaj.1.Mapa (Folder) desni klik na na popisu mapa .5.2.6. 7.2. na jedan od slijedećih načina:   izbor Datoteka (File) u glavnome izborniku . Dodavanje mapa Mape u Outlook-u dodaju se na sličan način kao u Windows Exploreru.1.7. Naslovna linija Prikazuje se naziv trenutno otvorene mape s nekim podacima vezanim uz stavke u njoj (npr. 7.7. 7.8.1.Novo … (New …) .opcija Nova mapa (New Folder) U okviru Stvaranje nove mape treba upisati i označiti sljedeće: . organizacija i izgled radne površine zavise od trenutno otvorene mape i trenutno odabranoga prikaza.2.datum trenutnoga prikaza).1.Popis mapa ili klikom na sličicu Izbor mapa u alatnoj liniji dobije se prikaz popisa mapa Outlooka sličan prikazu u Windows Exploreru. Prikaz popisa mapa Izborom Prikaz u glavnome izborniku .

DVD …).2.2.1.naredba Uvoz i izvoz …): 1. Izbor akcije Datoteka – Uvoz i izvoz 2.2. Izvoz podataka Izvozom podaci se iz mape Outlooka prebace (snime. disk.7. CD. Izbor vrste izvozne datoteke . Uvoz/izvoz podataka S obzirom na 'zatvorenost' Outlooka jedna od mogućnosti prijenosa podataka (stavak) s jednoga računala na drugi i/ili iz jednoga Outlooka u drugi uporaba je postupka uvoza/izvoza : 7.2. pohrane) u posebnu datoteku (File) koja se zatim uobičajenim postupcima poznatim iz okruženja MS Windowsa može prebaciti na drugi medij (disketa. U tome korisniku pomaže Čarobnjak za uvoz i izvoz (Export/Import Wizard) (izbor .glavni izbornik Datoteka .

Određivanje naziva i mjesta (adrese – uređaja/jedinice/medija i mape) izlazne datoteke Klikom na gumb Završetak (Finish) podaci iz izabrane mape Outlooka izvoze se u imenovanu datoteku i smještaju na izabranu adresu.3. . Izbor mape Outlooka čiji sadržaj se želi izvesti 4.

3. Uvoz podataka Uvozom podaci se iz različitih programa. Izbor mape iz koje se uvoze podaci .2. U tome korisniku pomaže Čarobnjak za uvoz i izvoz (Export/Import Wizard) (glavni izbornik Datoteka .2.naredba Uvoz i izvoz…): 1. tipova datoteke (Files) kopiraju (prenose) u mape za uporabu u Outlook-u. tj. Izbor vrste uvozne datoteke 2.2. potrebno je odrediti način kako će se rukovati s duplikatima stavki. Izbor/određivanje datoteke iz koje se uvoze podaci U okviru Odrednice.7.

3.2. sličica zatvorene koverte u retku popisa. Primljeno …) poruke se redaju (sortiraju) po uzlaznom / silaznom redoslijedu.Ovdje je važno odrediti mjesto.3.2.1.3. na radnoj površini prikazuje se sadržaj mape Inbox. mapu Outlooka u koju se želi uvesti podatke   u aktivnu. tj. Jednim klikom lijevim gumbom miša na redak poruke u popisu. prikazuje se popis pristigle (ulazne) e-pošte. trenutno označenu mapu ili u istu mapu kao i u uvoznoj datoteci. Predmet. Otvaranjem poruke. 7. . Redanje (sortiranje) poruka Klikom na zaglavlje stupca u popisu poruka (nazivi Šalje. organizacija) s ciljem učinkovitoga komuniciranja s ostalim korisnicima širom Weba (Interneta). 7. tj. izrada i slanje. njen sadržaj prikazuje se u novom prozoru. Čitanje poruka (mapa Inbox) Klikom na prečac Inbox u traci Outlooka ili na popisu mapa. pretvara se u sličicu otvorene koverte. sadržaj poruke prikazuje se u oknu pregleda. Klikom na gumb Finish.2. poruka se otvara. E–pošta Outlook omogućava jednostavno rukovanje porukama/e-poštom (primanje. završava se uvoz podataka u Outlook iz vanjske datoteke. tj. Prikaz okna pregleda uključuje se / isključuje izborom Prikaz (View) u glavnom izborniku – naredba Okno pregleda (Preview Pane) Prikaz početka svake poruke u popisu mogu će je uključiti / isključiti izborom Prikaz (View) u glavnom izborniku – naredba SamoPregled (AutoPreview) Dvostrukim klikom na redak poruke u popisu.2. 7. tj.

Slično.3.3. Stvaranje nove poruke Mapa Ulazna pošta treba biti otvorena i zatim se nekim od slijedećih postupaka otvara prozor za stvaranje nove poruke e-pošte:  ili  ili  pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici preko izbornika Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredba Novo (New) – naredba Poruka poštom (Message) klikom na sličicu . poruke se mogu redati i grupirati s ciljem lakšeg pregledavanja: 7.2. uporabom različitih pogleda na mapu Ulazna pošta.

tj.3. 7. Klikom na bilo koji od gumba Prima. tj. njegov program za obradu e-pošte prikazivati poruke u HTMLformatu. Međutim. Slanje poruke Uredno. pravila 'lijepoga ponašanja' prilikom komuniciranja e-poštom 'nalažu' provjeru može li primateljevo računalo.4.2. 7. fonta. Ako ne može.2. Upisom primateljeve adrese u polje Na znanje … (Bcc) (ili više njih razdvojenih znakom '. Dodatne mogućnosti Izborom Oblikovanje u glavnome izborniku – naredba HTML omogućeno je dodatno oblikovanje teksta poruke izborom stila. tj.6. boje. onda se uporaba HTML oblikovanja ne preporučuje.5. tekst). Također moguće je zadati veći stupanj važnosti poruke klikom na gumb . označivanjem i/ili obrojčivanjem i sl. U donji dio prozora nove poruke upisuje se njeno tijelo (sadržaj. Upisom primateljeve adrese u polje Kopija … (Cc) (ili više njih razdvojenih znakom '.2.3. Slanje dokumenata (datoteka) e-poštom . kratak opis poruke.U polje Prima … (To) potrebno je upisati točnu e-mail adresu primatelja poruke.') kopija poruke poslati će se istovremeno i tome primatelju.3. ali njegovo ime neće biti vidljivo ostalim primateljima poruke.') kopija poruke poslati će se istovremeno i tome primatelju i njegovo ime biti će vidljivo ostalim primateljima poruke. ispravno napisan poruka (sa svim potrebnim elementima) šalje se primatelju klikom na gumb Pošalji (Send) . Kopija ili Na znanje otvara se okvir za razgovor u kojemu je moguće izabrati primatelje iz popisa kontakata: U polje Predmet (Subject) poželjno je (ali nije i nužno!) upisati predmet. 7.

Kliknuti na gumb Umetni (Insert) Dodani dokument(i) biti će označen(i) (smješteni) ispod tijela poruke. Odabrati dokument (ili više njih) koji se želi poslati kao privitak. klikom na ili izborom Umetanje (Insert) u glavnome izborniku – naredba Datoteke … (Files) otvara se okvir za razgovor za umetanje privitka: 1.8. Umetanje privitka U bilo kojem trenutku stvaranja nove poruke. 2. 7. . Napomena: Prilikom umetanja privitaka važno je paziti na njihovu veličinu. jer vrijeme slanja poruke (a to znači vrijeme zauzeća telefonske linije) zavisi od njene veličine. Privitak u označenoj pristigloj poruci otvara se  dvostrukim klikom na sličicu dokumenta u privitku u oknu pregleda ili  klikom na spajalicu u gornjem desnom uglu otvorene poruke.3.Svaki dokument (datoteku) napravljenu nekim od programa iz paketa MS Office. 7. Otvaranje privitka iz poruke Poruka s privitkom označena je u popisu pristiglih poruka u mapi Ulazna pošta znakom spajalice.2.3.7. skeniranu ili nacrtanu sliku i slično moguće je poslati e-poštom kao privitak (Attachment) poruke.2.

Odabrati mapu u koju se poruka želi spremiti. primatelj treba odlučiti želi li privitak odmah otvoriti (pri čemu upravljački sustav MS Windows automatski pokreće odgovarajući program) ili ga spremiti na disk (pri čemu primatelj određuje mjesto/mapu u koju će se dokument spremiti i pod kojim nazivom). Spremanje nove poruke Nedovršenu i neposlanu poruku.3.3. 2.2. Odrediti naziv i oblik pod kojim se poruka želi spremiti.2. moguće je spremiti s ciljem njenog kasnijeg dovršavanja:  ili  izborom Datoteka (File) u glavnome izborniku – naredba Spremi (Save) klikom na sličicu Pri tome. U popisu pristiglih poruka (mapa Ulazna pošta) označiti poruku koju se želi spremiti. Izbor Datoteka (File) u glavnome izborniku – naredba Spremi kao … (Save as …). poruka se sprema u mapu Skice (Drafts). 7.9.3. . Spremanje pristigle poruke Svaku pristiglu poruku moguće je spremiti na disk s ciljem kasnije uporabe : 1.11.Nakon toga.10.2. 3. 4. Spremanje poruke 7. Napomena: Poruke spremljene u mapu Skice nisu poslane! 7.

a njihovom uporabom mogu se napraviti vrlo efektne poruke: . te obriše možebitne privitke.2. 1. upisati njihove e-mail adrese. 6. 5. Pri tome Outlook automatski preuzima adresu pošiljatelja i stavlja je u adresu primatelja. ako su potrebne (važnost.12.3. Za odgovaranje pošiljatelju kliknuti na sličicu (Reply). Odabrati primatelje. Kliknuti na gumb Spremi (Save) 7. 2. 7. Označiti ili otvoriti poruku u popisu pristiglih poruka (mapa Ulazna pošta) koju se želi proslijediti dalje Kliknuti na sličicu (Forward) Pri tome Outlook automatski dodaje riječ “FW:” ispred predmeta izvorne poruke.2.5.2. odgovor se uvijek piše iznad teksta poruke na koju se odgovara. Označiti ili otvoriti poruku u popisu pristiglih poruka (mapa Ulazna pošta) na koju se želi odgovoriti. ako su potrebne (važnost. privitak…) Kliknuti na gumb Pošalji (Send) 7. Upisati tekst odgovora Uključiti dodatne mogućnosti. Odgovaranje na poruku Na svaku pristiglu poruku e-pošte moguće je izravno odgovoriti pošiljatelju i svim primateljima.13. 3. 7.3. Stvaranje nove poruke uporabom šablona Šablone (Stationery) predlošci su napravljeni u HTML-u. privitak…) Kliknuti na gumb Pošalji (Send) Zbog lakšeg razumijevanja. a Outlook dodaje podatke o pošiljatelju i vremenu slanja. Prilikom odgovaranja Outlook prilaže u odgovor tekst izvorne poruke na koju se odgovara (ako to nije drugačije postavljeno u mogućnostima Outlook-a ). 2. a za istovremeno odgovaranje svim primateljima kliknuti na (Reply to All). Prosljeđivanje poruke Svaku pristiglu poruku e-poštom moguće je proslijediti dalje drugim primateljima: 1. a ispred predmeta izvorne poruke dodaje riječ “Re:”. 3. Ako je potrebno upisati tekst odgovora Uključiti dodatne mogućnosti. 4. 4.3. tj.14.

Klikom na gumb OK potvrditi izbor Upisati tekst poruke.1.2. 4. tj. Ako ne može. Prednost toga je u tome što se pri tome mogu rabiti svi dostupni alati u tim programima (za razliku od Outlook -ovoga jednostavnog programa za pisanje): Izbor Akcije (Actions) u glavnome izborniku – naredba Nova poruka poštom korištenjem (New mail message using) – naredba Microsoft Office. njegov program za obradu epošte prikazivati poruke u HTML-formatu. Pravila 'lijepoga ponašanja' prilikom komuniciranja e-poštom 'nalažu' provjeru može li primateljevo računalo. 7. . Napomena: Poruka napravljena uporabom šablona je u HTML-formatu.3. HTML oblikovanja ne preporučuje. 3. tj. Izbor Akcije (Actions) u glavnome izborniku – naredba Nova poruka poštom korištenjem (New mail message using) – naredba Više šablona … (More stationery …) U popisu označiti željenu šablonu 2. Stvaranje nove poruke uporabom programa iz paketa MS Office Nova poruka e-pošte može se napraviti uporabom bilo kojega programa iz paketa MS Office.15. onda se uporaba šablona.

Često je na računalu postavljeno neko vremensko razdoblje kada se Outlook automatski spaja na mrežu i šalje i preuzima poruke e-pošte. tj. 3. Isto tako.1.3.a na mrežu. biti stalno spojen na mrežu (Internet. Organiziranje poruka . 7. Intranet. slanje poruka iz mape Izlazna pošta i primanje novih poruka u mapu Ulazna pošta. Izabrati jedan od programa iz paketa MS Office Primjer: Uporaba MS Excela Nakon kreiranja poruke (upisom podataka u odgovarajuća polja). za to vrijeme niti ulazne poruke ne pristižu na računalo.16. U tome načinu rada. Klikom na gumb (Send/Receive) pokreće se trenutno spajanje Outlook . Izvanmrežni rad Prilikom rada u Outlook-u nije potrebno biti stalno on-line. 2. LAN…). 7.17. klikom na gumb Naredba Slanje/primanje poslati poruku.2. u mapu Ulazna pošta. Označavanjem opcije Uvijek sakrij dijalog (Always hide this dialog) taj okvir za razgovor neće se prikazivati. ako je na Internet spojen modemom. Označavanjem opcije Po završetku prekini vezu (Hang up when finished) u okviru. napravljene nove poruke e-pošte ne šalju se odmah.2. nego se privremeno spremaju u mapu Izlazna pošta (Outbox). To znači da Outlook omogućava izvanmrežni način rada. Outlook će sam po završetku 'posla' slanja/primanja prekinuti telefonsku veze.3. Napredak tih postupaka može se pratiti u okviru za razgovor koji se pri tome otvori.

Pregledavanje kontakata Kontakti su u popisu poredani (složeni. 7. Pri tome se s desne strane prozora mape Ulazna pošta ili Poslano (ovisno koja je trenutno otvorena) prikaže dodatni izbornik: 7.4. Klikom na gumb slova abecede otvara se stranica (stupac) na kojoj su kontakti čije prezime započinje tim slovom. stavke se s ciljem lakšeg pregleda mogu različito redati i grupirati: .Organiziraj ili klikom na sličicu Organiziraj u alatnoj liniji. brojevi.2. rođendani. sortirani) prema abecednom redu prezimena. pretraživanja i uređivanja e-pošte (podjednako poslane i pristigle) poruke se mogu organizirati.1. adrese. tel. Outlook omogućava 4 načina organiziranja:     Korištenjem mapa Korištenjem boja Korištenjem pogleda Označavanjem bezvrijedne pošte Odabir tih mogućnosti dostupan je izborom Alati (Tools) u glavnome izborniku .2. Stupci prikaza kontakata šire se / sužavaju se klikom na crtu između njih i tehnikom 'povuci-iispusti' određuje se njihova širina. e-mail adrese. Uporabom različitih pogleda na mapu Kontakti.S ciljem lakšega snalaženja. i dr. godišnjice.imena/nazivi.4. Kontakti Mapa Kontakti (Contacts) sadrži popis osobnih i poslovnih kontakata i informacije vezane uz njih .

) s ciljem kasnijeg jednostavnoga pretraživanja i/ili grupiranja. glavni klijent. koji imaju pristup mapi ne mogu vidjeti. To omogućuje grupiranje povezanih kontakata.Mapa Kontakti treba biti otvorena i zatim     klikom na sličicu ili izborom Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredna Novo (New) – naredba Kontakt (Contacts) ili pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici ili dvostrukim klikom negdje na prazan prostor unutar popisa kontakata otvara se prozor za unos podataka o novome kontaktu: Klikom na gumb Kontakti (u dnu prozora) (Contacts) moguće je iz popisa kontakata izabrati one s kojima se želi 'uspostaviti' veza. . vrijeme i troškovi itd. poslovni suradnik. konkurencija. strategije. Klikom na gumb Kategorije (Categories…) moguće je kontaktu pridružiti riječi kategorija (u stvari dodijeliti neko svojstvo – prijatelj. osobno. Označavanjem potvrdnog okvira Privatno (Private) stavka kontakta se skriva tako da je drugi korisnici. dobavljač.

7.4. 7.2. Dodatne mogućnosti Uz svaku stavku kontakta moguće je klikom na određenu karticu upisati niz dodatnih podataka:     u kartici Detalji (Details) moguće je upisati dodatne podataka o kontaktu kartica Aktivnosti (Activities) sadrži popis aktivnosti povezanih s kontaktom (sastanci.Unos novoga kontakta završava se klikom na gumb (Save and Close). nadolazeći zadaci …) u kartici Potvrde (Certificates) moguće je potpisivanje i šifriranje poruke kontaktu u kartici pregled Sva polja (All Fields) moguće je vidjeti sva polja o kontaktu s njihovim nazivima i vrijednostima (sadržajem). poruke.4.4. 7. Popis raspodjele Popis raspodjele lista je kontakata kojima se često šalju zajedničke poruke.2.3.4.2. obveze.2. obavijesti i sl. e-pošta. Stvaranje popisa raspodjele . bilješke.

Nakon stvaranja. 4. .1. 2. Izbor Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredba Novo (New) – naredba Popis raspodjele (Distribution List) 2. 3.5. s upisanom adresom primatelja. Nakon izbora. 5. U mapi Kontakti označiti željeni kontakt Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku . otvara se odgovarajući prozor za stvaranje nove stavke. 7. popis raspodjele biti će prikazan kao stavka u mapi Kontakti (Contacts) i može se rabiti u polju za e-mail adresu primatelja prilikom slanje poruka na više adresa odjednom.2.izabrati koju stavku se želi stvoriti 3. Stvaranje novih stavaka iz mape Kontakti 1.4. Upisati naziv popisa Klikom na gumb Odabir članova … označiti (izabrati) članove iz popisa kontakata Klikom na gumb Dodaj novo … (Add New …) dodati nove članove Klikom na (Save and Close) spremiti popis.

Kliknuti na sličicu slijedne zastavice U okviru za razgovor odabrati komentar uz zastavicu (polje Obilježi zast. Klikom na jednu od slijedećih sličica: mijenja se raspored prikaza broja dana u popisu obveza i kalendaru.7. Klikom na gumb (Go To Today) vraća se (postavlja se) kalendar na današnji dan.4. Događaj je aktivnost koja traje 24 sata ili dulje. Flag to).    Obveze su aktivnosti koje se raspoređuju u kalendaru.6. U polju Dospijeva do (Due by) može se odrediti krajnji datum do kada se treba izvršiti posao sa stavkom. 5. 3. Klikom na gumb Očisti zastavicu (Clear Flag) zastavica se otklanja sa stavke.2. Kliknuti na gumb naredbe U redu (OK). Dvostrukim klikom na redak/stavku s popisa obveza ili zadataka. 4. Kalendar Kalendar služi za planiranje. . U popisnom okviru Aktivni pogled (Current View) moguće je promijeniti vrstu pogleda. 7. Sastanak je obveza na koju se pozivaju ljudi i/ili za koju se rezerviraju resursi.5. Slijedna zastavica Slijedna zastavica (Flag for follow up) služi za obilježavanje stavke kao podsjetnik da se s njom mora još raditi. ona se otvara u novom prozoru. Zastavica se može dodati prilikom stvaranja nove stavke ili se može dodati na već postojeću stavku: 1.2. 6. Stvoriti novu ili označiti već postojeću stavku 2. a koje ne uključuju pozivanje drugih ljudi ili rezerviranje resursa. sastanaka i/ili zadataka. organiziranje i pregledavanje obveza.

1.7.2. 7.5. Stvaranje nove stavke Mapa Kalendar treba biti otvorena i zatim:   izborom Akcije (Actions) u glavnom izborniku ili desnim klikom miša na kalendaru otvara se izbornik za izbor vrste nove stavke.2. Stvaranje nove obveze Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku – naredba Nova obveza (New Appointment) otvara prozor .5.2.

Stvaranje novog sastanka Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku – naredba Novi poziv na sastanak (New Meeting Request) otvara prozor .2. 7.5. WAN) ili Interneta) označivanjem potvrdnog okvira Mrežni sastanak korištenjem: uključiti podsjetnik  Klikom na (Invite Attendees) obveza se pretvara u sastanak.3.U prozoru Obveza moguće je:   provjeriti dostupnost sudionika (kartica Dostupnost sudionika ili Raspoređivanje) zakazati sastanak preko mreže (lokalne mreže (LAN.

Ovakvo planiranje sastanka štedi vrijeme. da bi dobio mogućnost odgovoriti na poziv. neodlučnost (Tentative) ili odbijanje (Decline)) Outlook ažurira stavku sastanka. Temeljem odgovora primatelja (prihvaćanje poziva (Accept). Napomena: Provjera dostupnosti sudionika moguća je samo ako Outlook radi kao klijent MS Exchange Servera.2.Prilikom slanja (gumb ) poziva za sastanak primateljima (izbor pomoću gumba ) Outlook automatski u kalendaru označava vrijeme koje je određeno za sastanak kao zauzeto. Planiranje sastanka Klikom na karticu Dostupnost sudionika (Attendee availability) prilikom stvaranja poziva za sastanak ili izborom Akcije (Actions) – naredba Planiraj sastanak (Plan a Meeting) moguće je provjeriti jesu li svi pozvani sudionici sastanka dostupni u određeno vrijeme. . jer je poznat raspored svih sudionika i prije nego li se pošalju pozivi za sastanak.4. 7. Primatelj poziva mora dvostrukim klikom otvoriti poruku.5.

Za određivanje ponavljajuće stavke potrebno je znati:    vrijeme stavke (obveze. sastanak. trajanje uzorak (vremenski interval) ponavljanja – dnevno. moguće ju je kao takvu označiti na kalendaru.5. Stvaranje ponavljajuće stavke Ukoliko se neka stavka (obveza.2. sastanka. događaj) stalno ponavlja. sastanka.5. godišnje raspon ponavljanja – datum početka i završetka ponavljanja Prilikom stvaranja obične stavke (obveze. događaja) .7. događaja) moguće ju je klikom na gumb (Recurrence)) pretvoriti u ponavljajuću stavku ! Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku – naredba Nova ponavljajuća obveza ili Novi ponavljajući sastanak (New Recurring Appointment) otvara prozor: .početak i završetak. tj. mjesečno. tjedno.

2.1.6. Pregled mape Zadaci Zadatak je osobna ili radna dužnost koju se želi pratiti od njenoga stvaranja (početka) do ispunjenja (završetka).2. Zadatak se može pojaviti jednom ili se može ponavljati (ponavljajući zadatak). Mapa Zadaci (Tasks) služi za kreiranje i praćenje zadataka. Postojeći zadatak u mapi Zadaci otvara se u novom prozoru: . Zadaci 7.6.7.

stavke se s ciljem lakšeg pregleda mogu različito redati i grupirati: 7.2. Uporabom različitih pogleda na mapu Zadaci. Stvaranje novog Zadatka     Mapa Zadaci treba biti otvorena i zatim klikom na sličicu ili izborom Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredna Novo (New) – naredba Zadatak (Task) ili pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici ili dvostrukim klikom na prazan red unutar popisa zadataka otvara se prozor za unos podataka o novome zadatku: .2.6.  dvostrukim lijevim klikom na redak zadatka ili desnim klikom miša na redak zadatka i klikom u pomoćnom izborniku na naredbu Otvaranje (Open).

Zadatak se šalje klikom na gumb (Send) 7.6. Ponavljajući zadatak može se ponavljati u pravilnim razmacima ili se ponavljati u ovisnosti o datumu koji se označi kao datum završetka zadatka. predmet i ostale podatke o zadatku.2.4. Ponavljajući zadatak stvara se klikom na gumb u prozoru zadatka. Klikom na gumb (Assign Task) zadatak se pretvara u Zahtjev za zadatak (Task Request).3.Unos novog zadatka završava se klikom na gumb (Save and Close). Stvaranje ponavljajućeg zadatka Zadatak se može pojaviti jednom ili se može ponavljati (ponavljajući zadatak). To se čini slanjem nekome zahtjeva za zadatkom u poruci e-pošte s upitom primatelju da dovrši zadatak. Stvaranje zahtjeva za zadatak Osim stvaranja vlastitih zadataka.2. tj. dodjeljuje ga se nekome drugome. Kartica Detalji (Details) omogućuje unos dodatnih podataka o zadatku: 7. može se stvarati zadatke pridružene drugima.6. . Pri tome je potrebno upisati ili izabrati primatelja. on se dodaje u njegov popis zadataka i on postaje novi vlasnik toga zadatka. Ako primatelj prihvati zadatak. Označavanjem potvrdnoga okvira Podsjetnik (Reminder) Outlook će podsjetiti na potrebu izvršenja zadatka.

7. Bilješka se može držati otvorenom (vidi se u prozoru kao papirić) ili je zatvoriti i staviti na popis bilježaka.7. Pregled mape Bilješke Bilješke služe za zapisivanje podsjetnika. ideja. pitanja i svega ostaloga što se inače zapisuje kao bilješke.1. Bilješke 7. Postojeća bilješka u mapi Bilješke otvara se:   dvostrukim lijevim klikom na sličicu bilješke ili desnim klikom miša na sličicu bilješke i klikom u pomoćnom izborniku na naredbu Otvaranje (Open).2.7.2. .

2. 7. .2.7.Uporabom različitih pogleda na mapu Bilješke. Organizacija bilješki Zbog lakšega snalaženja. stavke se s ciljem lakšeg pregleda mogu različito redati i grupirati: Bilješka se briše tako da se prvo označi i zatim pritisne na tipkovnici tipka Delete. bilješkama se može promijeniti boja i dodijeliti kategorija.

7.2.7.3. Stvaranje nove bilješke Mapa Bilješke treba biti otvorena i zatim:  ili  izborom Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredna Novo (New) – naredba Bilješka (Note) ili  ili  dvostrukim klikom na prazan prostor unutar prozora bilješki otvara se prazna bilješka.Označenu bilješku moguće je proslijediti E-poštom desnim klikom miša i u pomoćnom izborniku izborom naredbe Proslijedi (Forward). pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici klikom na sličicu .

sastanaka.1.2. događaja i zadataka.) Klikom na pojedinu stavku ona se otvara u novom prozoru. sastanke… .8. te stanja ostalih mapa (npr. 7. Outlook danas Outlook danas (Outlook Today) služi za brzi i sažeti prikaz dnevnih obveza. neposlane poruke i dr. obveze. Prilagodba Outlooka danas Klikom na gumb i rad mape Outlook danas: (Customize Outlook Today) moguće je podesiti izgled Pri tome je moguće odrediti sljedeće:    Start (Startup) – hoće li mapa Outlook danas biti automatski otvorena prilikom pokretanja Outlook -a Poruke (Messages) – popis mapa koje će biti prikazane u Outlooku danas Kalendar (Calendar) – koliko dana unaprijed će Outlook danas prikazati zadatke.2.7. nove poruke.8.

11. 7. Izlazna pošta Mapa Izlazna pošta (Outbox) služi za privremeno čuvanje poruka koje čekaju na slanje (npr. a briše se pritiskom na tipku Delete. Poruka se otvara dvostrukim klikom na red u popisu.2. Skice U mapu Skice (Drafts) spremaju se sve nedovršene i neposlane poruke.  Zadaci (Tasks) – kako će biti prikazani i sortirani zadaci na popisu Stilovi (Styles) – odabir stil izgleda Outlooka danas sve izabrane postavke se zapamte.2. ako imate povremenu vezu na Internet) Iz Outboxa je moguće izbrisati poruku koju ne želite poslati 7.2. Poslano U mapi Poslano (Sent items) čuvaju se poslane poruke.10. Klikom na gumb 7. .9.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful