P. 1
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

|Views: 879|Likes:
Published by Ivana Pavlovic

More info:

Published by: Ivana Pavlovic on Oct 15, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/26/2012

pdf

text

original

Sections

  • 7.1.1.1. Računalne mreže prema veličini
  • 7.1.1.2. Podjela mreža prema tipologiji
  • 7.1.1.3. Prednosti i nedostaci rada u mrežnome okruženju
  • 7.1.1.4. Potrebni resursi za izgradnju mreže
  • 7.1.1.5. Primjer umrežavanja i izgradnje kućne računalne mreže
  • 7.1.2.1. Što je to Internet?
  • 7.1.2.2. Kako je nastao Internet?
  • 7.1.2.3. U čemu je razlika između World Wide Weba (WWW) i Interneta?
  • 7.1.2.4. Što je to web sjedište?
  • 7.1.2.5. Što je to hiperlink?
  • 7.1.2.6. Što su to HTTP i HTML?
  • 7.1.2.7. Što je to FTP?
  • 7.1.2.8. Što je to URL?
  • 7.1.2.9. Što je to ISP?
  • 7.1.2.10. Sastav i struktura Web adrese ?
  • 7.1.2.11. Što je web pretraživač?
  • 7.1.2.12. Što je tražilica?
  • 7.1.2.13. Što su kolačići (cookies)?
  • 7.1.2.14. Što je privremeni spremnik (cache)?
  • 7.1.3.1. Što su zaštićene web stranice?
  • 7.1.3.2. Što je digitalni certifikat?
  • 7.1.3.3. Što je kriptiranje?
  • 7.1.3.4. Što je to virus?
  • 7.1.3.6. Vrste virusa
  • 7.1.3.7. Kako se zaštititi od virusa?
  • 7.1.3.8. Što je to antivirusni program?
  • 7.1.3.9. Što je to hoax?
  • 7.1.3.10. Što napraviti kada primite hoax poruku?
  • 7.1.3.11. Što je spam?
  • 7.1.3.12. Što je firewall?
  • 7.1.4.1. Otvaranje i zatvaranje web pretraživača
  • 7.1.4.2. Promjena "Home Page" stranice
  • 7.1.4.3. Prikaz željene stranice
  • 7.1.4.4. Otvaranje stranice u novom prozoru
  • 7.1.4.5. Zaustavljanje dobavljanja (downloada) stranice
  • 7.1.4.6. Osvježavanje stranice
  • 7.1.5. Uporaba pomoći
  • 7.1.6. Prikazivanje i sakrivanje alata iz trake alata
  • 7.1.7. Prikazivanje i sakrivanje elemenata web stranica
  • 7.1.8. Korištenje tražilica
  • 7.2.1.1. Temeljni pojmovi/objekti
  • 7.2.1.2. Pokretanje programa
  • 7.2.1.3. Izgled prozora
  • 7.2.1.4. Traka Outlooka
  • 7.2.1.5. Naslovna linija
  • 7.2.1.6. Radna površina
  • 7.2.1.7. Prikaz popisa mapa
  • 7.2.1.8. Dodavanje mapa
  • 7.2.2.1. Izvoz podataka
  • 7.2.2.2. Uvoz podataka
  • 7.2.3.1. Čitanje poruka (mapa Inbox)
  • 7.2.3.2. Redanje (sortiranje) poruka
  • 7.2.3.3. Stvaranje nove poruke
  • 7.2.3.4. Slanje poruke
  • 7.2.3.5. Dodatne mogućnosti
  • 7.2.3.6. Slanje dokumenata (datoteka) e-poštom
  • 7.2.3.7. Umetanje privitka
  • 7.2.3.8. Otvaranje privitka iz poruke
  • 7.2.3.9. Spremanje poruke
  • 7.2.3.10. Spremanje nove poruke
  • 7.2.3.11. Spremanje pristigle poruke
  • 7.2.3.12. Odgovaranje na poruku
  • 7.2.3.13. Prosljeđivanje poruke
  • 7.2.3.14. Stvaranje nove poruke uporabom šablona
  • 7.2.3.15. Stvaranje nove poruke uporabom programa iz paketa MS Office
  • 7.2.3.16. Izvanmrežni rad
  • 7.2.3.17. Organiziranje poruka
  • 7.2.4.1. Pregledavanje kontakata
  • 7.2.4.2. Dodatne mogućnosti
  • 7.2.4.3. Popis raspodjele
  • 7.2.4.4. Stvaranje popisa raspodjele
  • 7.2.4.5. Stvaranje novih stavaka iz mape Kontakti
  • 7.2.4.6. Slijedna zastavica
  • 7.2.5.1. Stvaranje nove stavke
  • 7.2.5.2. Stvaranje nove obveze
  • 7.2.5.3. Stvaranje novog sastanka
  • 7.2.5.4. Planiranje sastanka
  • 7.2.5.5. Stvaranje ponavljajuće stavke
  • 7.2.6.1. Pregled mape Zadaci
  • 7.2.6.2. Stvaranje novog Zadatka
  • 7.2.6.3. Stvaranje zahtjeva za zadatak
  • 7.2.6.4. Stvaranje ponavljajućeg zadatka
  • 7.2.7.1. Pregled mape Bilješke
  • 7.2.7.2. Organizacija bilješki
  • 7.2.7.3. Stvaranje nove bilješke
  • 7.2.8.1. Prilagodba Outlooka danas
  • 7.2.9. Skice
  • 7.2.10. Izlazna pošta
  • 7.2.11. Poslano

7.1.

Internet i elektronička pošta
7.1.1. Računalne mreže
Računalna mreža nastaje povezivanjem dva i više računala. Svrha povezivanja računala je dijeljenje podataka i uređaja kojima se može pristupiti putem mreže (printer, skener, ploter,…) Razvojem i širokom primjenom osobnih računala, javila se mogućnost kreiranja velike količine programa i multimedijalnog sadržaja (teksta, grafike, zvučnog i video sadržaja) koje je bilo poželjno dijeliti sa drugim korisnicima računala. U vrijeme prije izgradnje računalnih mreža taj sadržaj se razmjenjivao putem prijenosnih medija za pohranu podataka (magnetske trake, diskete, CD ROM,…). Obzirom na ograničenja medija za pohranu podataka, na taj način se mogla prenijeti manja količina podatka i na manje udaljenosti. Za veće udaljenosti, bilo je potrebno medij dostaviti na odgovarajući način (pošta, kurirska služba, itd…) za što je obično trebalo i puno vremena. Povezivanjem računala u mrežu, putem medija kojim su računala povezana (bakreni vodič, optičko vlakno, bežični prijenos), u kraćem vremenskom periodu moguće je prenijeti veću količinu podataka. Daljnjim razvojem mreža povećana je propusnost i ostvaren je prijenos veće količine podataka i multimedijalnog sadržaja. Najprije na manje udaljenosti unutar lokalnih mreža (LAN – Local Area Network), a potom i na veće udaljenosti (WAN – Wide Area Network).

Računalne mreže razlikuju se između ostaloga po dva kriterija : po broju i lokaciji umreženih računala (veličini) PAN LAN MAN WAN Internet po organizaciji (topologiji) poslužitelj– klijent čvor-čvor

7.1.1.1. Računalne mreže prema veličini
Prema veličini mreže možemo podijeliti na:

Personal Area Network (PAN): mreža za povezivanje uređaja (telefon, dlanovnik,…) na računalo koji obično služe jednom korisniku. Prostire se najviše unutar nekoliko metara.

Local Area Network (LAN): računalna mreža u kojoj su računala smještena na manjim udaljenostima (unutar doma, ureda, ili blisko smještenih zgrada). Značajka lokalnih mreža je da su one najčešće u cijelosti u vlasništvu i pod upravljanjem onih koji ih koriste (osobno, vlasništvo tvrtke ili institucije), tako da je prijenos podataka putem njih za korisnike besplatan. Značajno je i da su moguće jako velike brzine prijenosa podataka (Gbps - Giga bit per second).

. Najčešće pokriva područje jednog dijela ili cijelog grada. Brzine prijenosa su obično manje nego u lokalnim mrežama. Mogu biti u vlasništvu neke organizacije ili više njih. - Wide Area Network (WAN): WLAN je kratica za engleski naziv Wireless Local Area Network i označava lokalnu mrežu (LAN) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama. Metropolitan Area Networks (MAN): mreža u kojoj su računala smještena na nešto većim udaljenostima od onih u lokalnim mrežama.

wireles router) Bežična pristupna točka ili WiFi pristupna točka je uređaj koji zajedno spaja WiFi bežične uređaje u jednu bežičnu mrežu. WAP se obično spaja na žičanu mrežu te prenosi podatke između žičanih i bežičnih mreža.Za uspostavljanje WLAN mreže potrebno je imati bežičnu pristupnu točku i bežičnu mrežnu karticu. Bežični usmjerivač (engl. WLAN PC kartica sa štapnom antenom .

Potrebno je platiti za korištenje komunikacijskih veza. regije ili države. . količini i cijeni. Podjela mreža prema tipologiji Klijent-poslužitelj topologija Organizacija ili tip mreže u kojoj postoji jedno glavno računalo . Wide Area Network (WAN) – Internet : mreža koja se proteže preko granica grada. 7.poslužitelj (Server) na koje su priključena jedno ili više radnih računala / radnih stanica – klijenti (Clients).2. Za povezivanje se koriste usmjerivači (routeri) i javne komunikacijske veze.1. U odnosu na lokalne mreže brzine su dosta ograničene. Značajka WAN mreža je da nisu u vlasništvu osoba ili organizacija koje ih koriste i prijenos podataka preko njih je ograničen prema brzini.1.

razmjena podataka .U takvoj organizaciji poslužitelj je obično značajno snažnije računalo od radnih računala klijenata (brži procesor. te je olakšano njihovo održavanje i pohrana Nedostaci : . modem. Prednosti i nedostaci rada u mrežnome okruženju Prednosti: .1.3.više korisnika rabi isti pisač.nužnost poštovanja pravila ponašanja.značajno povećana opasnost od širenja virusa . gdje može biti i više poslužitelja i mreža međusobno povezanih. Čvor-čvor topologija Organizacija ili tip mreže u kojoj su sva priključena računala međusobno ravnopravna. 7. Ovaj tip mreže nešto je slabijih osobina (pogotovo u uvjetima većih opterećenja) i pogodan je za manja poduzeća ili kućnu uporabu.dijeljenje resursa .važni podatci smješteni su na jednome mjestu. više memorije. CD/DVD uređaj … .više korisnika istovremeno radi s istim podatcima smještenima na mjesto dostupno svima . Klijent-poslužitelj tip mreže pogodan je za veće organizacije i sustave.višekorisnički rad .povećana odgovornost svih "članova" mreže u smislu zaštite i očuvanja tajnosti podataka . što donekle utječe na smanjenu samostalnost u radu .korisnici lagano međusobno razmjenjuju podatke i dokumente . skener.1. više prostora na tvrdim diskovima) i na njega se smještaju (zajednički) podatci.

Potrebni resursi za izgradnju mreže Da bi se razvila računalna mreža . što označava propusnost podataka koju može podnijeti jedna mrežna kartica. odnosno priključka. ukoliko trebate kabel posebne dužine (10 m ili duži) tada je vrlo vjerojatno da ga ćete sami morati izraditi. Moderne matične ploče obično na sebi imaju integriran mrežni čip i priključak. ali također postoje i mrežne kartice koje se ubacuju u PCI utor. network adapter) je dio koji se brine za komunikaciju računala preko računalne mreže. specijalna kliješta „za krimpanje“ i naravo UTP kabel. No. Danas se rjeđe viđaju odvojene mrežne kartice. uz računala je porebno imati slijedeće elemente:  mrežnu karticu Mrežna kartica (eng.1. To nije kompliciran postupak. NIC.  fizičku shemu kablova Ukoliko trebate povezati dva ili više računala tada morate koristiti UTP kabel. i sve žice su različite boje. koje su opet u paru. obično se uzima dodatna kartica (uz integriranu) zbog mogućnosti priključivanja više mrežnih uređaja (npr. i 1000 Mbit/s (Gigabit) izvedbama. a možete ga kupiti u najbližoj trgovini informatičke opreme.7. Svaki UTP kabel ima 8 žica koje su uvijene u četiri parice (četiri para po dvije žice). Danas postoje mrežne kartice u 10. Network card. Danas postoje dvije vrste UTP (Unshielded Twisted-Pair Cable) kabela za povezivanje računala. . i to Straight-trough Cable (tzv patch kabel) i Crossover Cable (tzv. te uz potreban alat i vješte ruke možete biti gotovi za 10-tak minuta. iako neke matične ploče dolaze i sa dva čipa. 100.1. Za izradu UTP kabla trebati će vam dva muška konektora oznake RJ-45.4. križni kabel). ADSL modem (Ethernet) i mrežni hub) .

a u oba slučaja žice s obje strane konektora slažu se u jednakom slijedu boja. a s druge po B standardu. i to T568-A (tzv A standard) ili T568-B (tzv B standard) verziji.Straight-trough kabel može se izraditi u dva načina. Crossover Cable dobije se tako da se s jedne strane konektora žice spoje po A standardu. Namjena mu je mnogo šira od Crossover kabla jer se koristi za spajanje više računala na switch. S druge strane. Ovakav kabel koristi se isključivo za direktno povezivanje dva računala (s mrežne kartice jednog računala direktno na mrežnu karticu drugog računala) Direktni spoj Crossover spoj .

TCP/IP (Transmission Control protocol/Internet Protocol). Na switch uređaj su spojena sva računala u mreži. switch Switch je uređaj koji upravlja protokom podataka između dijelova lokalne mreže (LAN).POP – protokol za dolaznu elektorničku poštu .SMTP – protokol za odlaznu elektroničku poštu . protokol je skup pravila koji određuje kako će računala međusobno razmjenjivati informacije .HTTP – protokol za prijenos hipertekstulanih datoteka .TELNET – protokol koji omogućava pristup udaljenom računalu .FTP – protokol za prijenos podataka između čvorova .  protokole Protokoli su skup određenih i prihvaćenih pravila koja omogućavaju način prijenosa podataka između računala na mreži ili mrežama. .

5. Ni slučajno ne smijete imati priključen telefon prije ADSL splitera. Vodite računa o tome ako koristite dva telefona u stanu ( kući ) jedan na katu a drugi u prizemlju. Primjer umrežavanja i izgradnje kućne računalne mreže ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE Kao prvo da razjasnimo za sve one koji žele imati ADSL liniju I na telmelju toga baziranu kućnu mrežu. Obavezno treba voditi računa o tome gdje će se nalaziti SPLITER koji dijeli frekvencije ADSL linije i telefonskog signala.1.1. S obzirom da neki provideri koji isporučuju ADSL opremu šalju korisnicima poštom pa se isti moraju sami snalaziti ovo je shema spajanja ADSL priključka koja treba izgledati ovako: Kućna mreža –Opcija 1: PC spojeni na Ruter ili Switch Prednosti • Jednostavno podešavanje • Nema ograničenja broja PC-a ( 254 ) • Dial automatski • Razgraničenje između Interneta i LAN-a • Ne treba UP-link ni Crossover UTP kabl • Switch port = broj PC-a • Nema potrebe za serverom .7.

i Switch sve u jednom. Eternet kabel iz modema je spojen sa switch uređajem 4. Firewall.Nedostaci • Konfiguracija Rutera može biti problematična za početnike Ruter/Switch 10..1.0.168. ADSL kabel ide u spliter 2. Potrebno je konfigurirati Ruter za dijeljenje interneta (dodjeliti mu IP adresu 192. DNS itd.1) U prilogu se nalazi način podešavanja T-com ADSL routera Thompson… te isto tako načina spajanja. 1. .1 ili već koja je IP adresa dotičnog ( kao što je LINKSYS model ) je i server za DHCP. Svaki PC je spojen sa UTP portom na Ruter/Switch 5. ADSL modem je spojen sa spliterom 3..0.

te unutar nje opciju MREŽNE VEZE Otvorio Vam se prozor poput ovoga : . Pristup mrežnoj kartici možete izvršiti preko:  kliknite na izbonik START  odaberite naredbu POSTAVKE.Podešavanje mrežne kartice Prvu postavku ćemo postaviti na LAN adapteru ( NIC – Network Interface Card ) ili laički rečeno na mrežnoj kartici.

te kliknite na gumb Properties (Svojstva) Nakon klika na gumb Properties otvorit će Vam se dijaloški prozor za postavljanje protokola.Dvoklikom pokrenite LOCAL AREA CONNECTION. . Odaberite opciju Internet Protocol (TCP/IP) kako bi podesili mrežni protokol.

150.1 PREFERIRANI DNS POSLUŽITELJ 195.29.150.3 ZAMJENSKI DNS POSLUŽITELJ 195.1.150.3 195.1.3 195.6 192.168.29.29.255.0 255.150. njen naziv koji će biti identičan na svim računalima ( radi pristupanja dijeljenim mapama ( folderima )) . RAČUNALO Računalo 1 Računalo 2 Računalo 3 Računalo 4 Računalo 5 Računalo 6 IP ADRESA 192.29.1.3 195.2 192.1 192.1.29.1.1 192.255.29.255.168.168.150.150.1 192.150.4 195.1.255.1.168.5 192.255.29.0 255.0 ZADANI PRISTUPNIK 192.1 192.255.7 MASKA PODMREŽE 255.4 195.150.168.1.150.29.1.168.168.4 195.3 195.150.255.1.255.29.4 195.4 192.29.255.168.0 255.168.Otvoriti će se dijaloški okvir za postavljane Internet protokola: Ovdje trebate upisati parametre koji se traže a koji zadovoljavaju uvjete u odnosu na postavke rutera.3 192.1 192.168.0 255.4 Sada idemo postaviti Radnu grupu ( Workgroup ) tj.150.29.168.1.4 195.168.1.150.255.255.29.3 195.0 255.255. Pretpostavimo da želimo umrežiti 6 računala u mrežu.

Sada ste definirali naziv radne grupe koja će biti povezana u mrežu.. nazovite ga Računalo 2. MREZICA. Bratovo… . Sam Naziv računala ( Computer Name ) ne bi trebao biti isti. Kliknite na U redu ( OK ) i zatvorite prozor pod nazivom Svojstva računala ( System Properties ). Ovakav isti naziv Radne grupe ( Workgroup ) morate postaviti za sva računala u mreži. Npr. Sestrino. Tatino.Na Radnoj površini ( Desktopu ) kliknimo desnom tipkom miša na ikonu Moje računalo ( My Computer ) a potom na Svojstva ( Properties ) Otvorio nam se novi dijaloški prozor i na Kartici ( Tab ) Naziv računala (Computer Name ) kliknite na gumb Promjeni ( Change ) a potom na novootvorenom prozoru u polje za Naziv računala ( Computer Name ) upišite Računalo 1 a u polje Radna grupa ( Workgroup ) upišite naziv koji želite dati radnoj grupi. Računalo 3 ili Mamino.

). Da bi riješio ovaj problem. svjetlosnu ili bežičnu komunikaciju. Što je to Internet? Internet je globalna svjetska komunikacijska mreža. međusobno povezane uređajima za električnu. u biti se sastojala samo od ureda i (u odnosu na standarde Pentagona) malog proračuna. povezanih zajedno tako da omogućuju međusobnu komunikaciju. Sastoji se od informatičke opreme (poslužitelji. Njena je zadaća bila djelovati u sklopu američkog svemirskog programa ili područjima vrlo srodnim navedenome. 1958. tražio je način kako povećati pouzdanost telefonske mreže u slučaju nuklearnog rata. ARPA-i (Advanced Research Projects Agency). DoD (Department of Defense) željelo je mrežu koja bi preživjela nuklearni rat. kućna računala. Početkom šezdesetih godina 20. s ozirom da je gubitak jedne linije ili prespojnoga centra mogao značiti prekid cjelokupne komunikacije.1. tada prilično radikalnoga projekta paketnoga prespajanja.10 i 7. ali nitko ne može prodati ili kupiti Internet. DoD se obratio svojoj agenciji za napredne istraživačke projekte. Svoju je zadaću ispunjavala dodjeljivanjem donacija i ugovora sveučilištima i tvrtkama čije su joj se zamisli doimale obećavajućima. Nešto kasnije.2. Iskona. HT-a i sl. ARPA nije imala znanstvenike. najpoznatijem američkom istraživačkom centru. Tradicionalne telefonske mreže smatrane su previše ranjivima.1. Lichlider. u jeku hladnoga rata.R. radne stanice. prvi direktor ARPA-inog ureda za obradu podataka došao je na ideju da se isti princip primijeni na komunikacije između računala. prijenosna računala). Internet 7.1. niti laboratorije.2. Bio je to početak paketnog prijenosa podataka. baš kao što i Vi možete kontaktirati s cijelim svijetom. 1957. znanstvenik u Rand Corporation. Svoje je ponude predalo dvanaest tvrtki. ARPA je osnovana u hladnoratovskom razdoblju. Zamisli Paula Barana objavljivane su ranih 60-ih godina dvadesetog stoljeća u nizu izvješća RAND korporacije.11.7. Nekoliko najranijih donacija ARPA-e primila su sveučilišta usmjerena na razvoj toga. Pojedini njegovi dijelovi u vlasništvu su različitih tvrtki ili pojedinaca. Došao je na ideju da digitaliziranu poruku razbije u pakete. Globalneta. Internet nitko ne posjeduje. i u . američko ministarstvo obrane.1. godine kao odgovor na sovjetsko lansiranje satelita Sputnjik I i Sputnjik II (4. 7. Ako se kao pojedinac priključite na Internet posredstvom pružatelja Internet usluga (npr. ARPA je objavila natječaj za gradnju mreže. Zaključak: Internetom zovemo globalnu svjetsku mrežu sastavljenu od mnogobrojnih mreža svih veličina. uz promicanje napredne tehnologije iskoristive u vojne svrhe. ARPA je odabrala BBN. tvrtku iz Cambridgea u Massachusettsu. Kako je nastao Internet? Sredinom 1960-ih godina.2. i bio prenesen najdjelotvornijim putem (rutom) u tome trenutku. Svaki paket nosio bi adresu pošiljatelja i odredišta.) tada ste i vi dio Interneta – omogućili ste svima u svijetu kontaktiranje s Vama.2. Nakon procjene dobivenih ponuda. stoljeća Paul Baran. Kada su se rezultati pokazali obećavajućima. odnosno primatelja. psiholog J.C.

Do 1983. kao i zbog toga što je svaki čvor imao različite. Među studentima je bio i Vinton Cerf. već da sami trebaju smisliti što im je činiti. s ciljem međusobnoga priopćavanja rezultata i tako djelujući za zajedničko dobro. koji je lansirao ideju povezivanja na taj način istraživača američkih sveučilišta i upoznavanja s radom i preokupacijama istraživanja. Prvo što je DCA učinila. Pored pomaganja i pokroviteljstva nad rastom ARPANET-a. vojna mreža). sklopila s njom ugovor o razvoju hardwarea i softwarea potrebnog za rad podmreže. no nisu imala nikakvoga softwarea za rad u mreži. ARPANET je postao stabilna i uspješna mreža. U prosincu 1969. niti plan razvoja. sveučilišta su ga odmah usvojila. istraživač je komunicirao paketnom radio-mrežom sa SRIem. Nakon što je na tržište izašla verzija 4. Local Area Network). nazvanu MILNET (MILitary NETwork. dok se istodobno vozio Kalifornijom. TCP/IP je omogućio lako priključenje lokalne mreže na ARPANET. što su mnoga sveučilišta i učinila. do istočne obale SAD-a. Jedna od poznatijih demonstracija ovoga bio je kamion iz kojega je istraživač mogao koristiti računalo u Londonu. od kojih 110 u SAD i 50 izvan) u posebnu podmrežu. Obilazeći Kaliforniju. bilo je odvajanje vojnog dijela (oko 160 čvorova. ARPA je dodijelila nekoliko ugovora BBN-u i UCB-u (University of California at Berkeley) da ga uključe u Berkeley UNIX.1969. SRI (Stanford Research Institute) i UoU (University of Utah). No time su se samo otvarale nove mogućnosti i novi problemi. sastanak istraživača s područja mrežne tehnologije. uglavnom studenata sa sveučilišta Snowbird iz Utaha. s TCP/IP-om i svim potrebnim programima. da je održava i koristi kao svoju operativnu mrežu. Bili su zaprepašteni nakon što su saznali da ne postoji niti veliki stručnjak. Larry Roberts iz ARPA-e sazvao je u ljetu 1969. s preko 200 čvorova i stotinama računala priključenih na svakog od njih. Tada je ARPA mrežu prepustila komunikacijskoj agenciji američkog ministarstva obrane. slavila je 21. ubrzo se proširila diljem SAD-a. javnoga dijela ARPANET-a. Grupa studenata na kalifornijskom sveučilištu UCLA (University of California at Los Angeles). Eksperiment je također pokazao da postojeći ARPANET protokoli ne odgovaraju potrebi korištenja različitih mreža. Ta zamisao temelj je današnjega Interneta. Što se više računala isporučivalo i instaliralo. Ova je četvorka odabrana zbog brojnih veza sa ARPA-om. u rad je puštena eksperimentalna mreža sa četiri čvora: UCLA (University of California at Los Angeles). Da bi riješio problem programske podrške radu mreže. to je mreža više rasla. Istraživači u Berkeleyu razvili su prikladno programsko mrežno sučelje i napisali mnoge aplikacije i programske alate kojima se olakšavao mrežni rad. Ovo je opažanje potaklo daljnja istraživanja i razvoj. sa strogo nadziranim prijelazima između MILNET-a i ostaloga. Nakon što je izgradio prvu inačicu mreže i uspješno ostvario razmjenu poruka između njenih čvorova. .prosincu 1968. a odande satelitskom mrežom u University College in London. potpuno nekompatibilne računalne resurse.2 BSD-a (Berkeley System Distribution).11. čiji vrhunac je bio TCP/IP protokol komunikacije. nestrpljivo očekujući odgovor kolege sa sveučilišta Stanford (udaljenog nekoliko stotina kilometara) na pitanje: "Da li nas primaš?". Odgovor je na ekran stigao za treptaj oka: "Da". te im potom dodijeliti zadatak pisanja dijelova programa. ARPA je financirala i razvoj satelitskih mreža i mobilnih paketnih radio-mreža. Okupljeni oko profesora Leonarda Kleinrocka znatiželjno su motrili ekran IBM-ovog računala. svoj prvi uspjeh. UCSB (University of California at Santa Barbara). Nadalje. Poruke su se zatim prosljeđivale u ARPANET. Kako bi ohrabrila daljnji rad na TCP/IP-u. Studenti su očekivali stručnjaka za mrežnu tehnologiju koji će im izložiti planove mreže i softwarea. Mnoga su sveučilišta upravo tada nabavila drugo ili treće VAX računalo i umrežila ih u lokalnu mrežu (LAN. nakon brojnih pokušaja uspostavljanja veze telefonskom linijom s drugim računalom. ubrzo je postalo jasno da BBN smatra svoj posao dovršenim. DCA (Defense Communications Agency).

On je rezultat kolektivnog rada i kao takav ispunio je okvire zacrtane u samom začetku .postao je mreža koja povezuje mreže u globalni sustav prijenosa informacija. dolazi i do značajne ekspanzije ARPANeta.1985. dok se on sam vrlo slabo razvijao. te je stoga ugašen. Ti su standardi široko prihvaćeni i tvore jezgru većine lokalnih mreža. Do 1990. Takve stranice zovemo web stranicama (od World Wide Web). Međutim. iza njih je ostao konglomerat mnoštva privatnih i javnih mreža koje danas jednim imenom zovemo Internet. U čemu je razlika između World Wide Weba (WWW) i Interneta? Pojam Internet obuhvaća i hardver i softver koji se nalazi u toj mreži. zbog svoje pristupačnosti i učinkovitosti postao je najšire korištena LAN tehnologija u svijetu. po uzoru na ARPANET.Local Area Network). stvarale vlastite privatne mreže. Iako se ARPANET kao posebna mreža izgubio. Institut inženjera elektrike i elektronike (IEEE) razvio je niz standarda za lokalne mreže (LAN . današnjeg Interneta. animacije i sl. MILNET je nastavio postojati kao američka vojna mreža. takav opis je nepotpun – WWW je svjetska mreža multimedijskih sadržaja. IEEE 802. World Wide Web je samo jedna od usluga koje se mogu naći na Internetu. ARPANET-u su priključivane dodatne (posebno LAN) mreže. sa svrhom ponude preko svojih snažnih servera usluge velikih proračuna istraživačkim centrima i sveučilištima diljem SAD-a. razvio istraživački centar u Palo Altou (kolokvijalno poznat kao Xerox PARC) i tamošnja je mreža vjerojatno bila prvi pravi LAN. zvuka ili drugih multimedijalnih informacija. Zbog sveukupne pristupačnosti Ethernet tehnologije lokalnih mreža. animacijama. pronalaženje pojedinačnih računala u njoj postajalo je sve teže. Paralelno s rastom ARPANET mnoge su tvrtke. daleko od zamisli kakve će sve implikacije uslijediti.3. Doslovan prijevod termina WWW bio bi "svjetska mreža". nestao je i NSFNet. Jedan od IEEE 802 standarda. a 1995.3. Ipak. NSFNet tada počinje s organizacijom infrastrukture međunarodne računalne mreže uvodeći kao novost stvaranje velikih lokalnih mreža na razini regija ili država koje su se zatim spajale na svjetsku mrežu putem zakupljenih telefonskih linija. Vinton Cerf se 26 godina kasnije prisjeća kako je početak bio plod tehničkih izazova. Tisuće ljudi sudjelovalo je u projektu stvaranja "Mreže svih mreža". Tijekom 1980-ih. zbog čega je ustrojen sustav domena nazvan DNS (Domain Naming System). koje su pomoću Internet tehnologija povezane s drugim sličnim stranicama. postupno ih povezujući sa samim ARPANET-om. Multimedijski (više medija) sadržaji su sadržaji koje možemo pregledavati pretraživačem kao što je Internet Explorer: tekst. a sadrže hiperlinkove – veze s drugim sadržajima. Tako nastaje Internet kakvim ga znamo danas U početku Internet koriste mahom akademske organizacije širom svijeta zbog nepostojanja infrastrukture i ograničene brzine prijenosa podataka. . zvukovi.2. kao i sve usluge koje se mogu pronaći u njoj. koja je bila premala da bi zadovoljila šire korisnike prijenosom slike. 7. slike. ARPANET su nadrasle nove mreže.1. Ethernet je 1972. Zaključak: WWW je usluga prikazivanja informacija u obliku stranica ispunjenih tekstom. Kako je mreža sve brže rasla. popraćenih zvukovima. slikama. poznatiji pod nazivom "Ethernet".. nazvanih IEEE 802 standardi. Jedna od lokalnih mreža koja se tada priključuje na ARPANet naziva se NSFNet (National Science Foundation Network).

1.4.com/. ima web sjedište čija je početna stranica http://www. animaciju ili zvučni zapis Hiperlinkovi se u pretraživačima najčešće prikazuju u plavoj boji i podcrtani su.kutjevo. Što je to hiperlink? Hiperlink ili hiperveza dio je teksta.d. Što je to web sjedište? Web sjedište (Web site) skupina je web stranica jedne te iste tvrtke ili pojedinca. 7.1.2. Primjerice. tvrtka KUTJEVO d. kada kliknete na njega. slike ili animacije na web stranici koji će.7. Te su web stranice međusobno povezane hiperlinkovima. . napraviti nešto od sljedećega:      Odvesti vas na neki drugi dio stranice na kojoj se nalazite Odvesti vas na neku drugu web stranicu unutar istog web sjedišta Odvesti vas na web stranicu nekog drugog web sjedišta Omogućiti vam skidanje (download) datoteke na vaše računalo Pokrenuti aplikaciju. Unutar toga svog web sjedišta.2.5. tvrtka ima više različitih web stranica koje opisuju proizvode ili usluge iz njene ponude.

.

2. To je standardizirani jezik kojime vaš pretraživač web stranica od web poslužitelja može zatražiti web stranicu.1. Primjer: Prva slika prikazuje HTML jezik koji opisuje jednu web stranicu. animacije. a druga slika prikazuje rezultat HTTP zahtjeva za tu stranicu i kako ona izgleda nakon interpretiranja HTML jezika na strani klijenta: .6. Web stranica koja se na zahtjev šalje na određeno klijentsko računalo je u biti tekstualni dokument u kojem jednostavnim jezikom zvanim HTML (HyperText Markup Language) piše koje dokumente (slike. Što su to HTTP i HTML? HTTP je kratica za HyperText Transfer Protocol – protokol za prijenos web stranica. test. zvuk) treba poslati korisniku na računalo i kako ih na njemu prikazati.7.

7.1.2.7. Što je to FTP?
FTP je kratica za File Transfer Protocol, standardizirani jezik za prijenos datoteka s poslužitelja na klijenta, ili obratno, posredstvom Interneta. Nekada se često koristio, no danas je njegova uporaba sve rjeđa. Koristi ga se najčešće u radu s poslužiteljima datoteka čija je svrha ponuditi veći broj datoteka, ili veće datoteke korisnicima putem Interneta. Na slici je dan kao primjer Microsoftov FTP poslužitelj na adresi ftp://ftp.microsoft.com:

7.1.2.8. Što je to URL?
URL je kratica za Uniform Resource Locator – drugo ime za jedinstvenu adresu računala na Internetu koje nudi određenu uslugu. URL specificira tip usluge (npr. http ili ftp), te adresu računala koje tu uslugu nudi. Primjeri:

7.1.2.9. Što je to ISP?
ISP je kratica za Internet Service Provider, u doslovnome prijevodu "pružatelj Internet usluga". Označava tvrtku koja pruža neke od sljedećih usluga:    usluga pristupa Internetu (npr. putem javne telefonske mreže, zakupljenih vodova, kabelske televizije, satelitske antene, i sl.) usluga korištenja elektroničke pošte (unajmljivanje poštanskoga sandučića i razmjene poruka) usluga zakupljivanja web prostora na poslužiteljima ISP-a koji su stalno dostupni s Interneta (tzv. "hostanje web stranica").

Neki od poznatijih ISP-ova u Hrvatskoj su Globalnet, HT, VIP i Iskon.

7.1.2.10. Sastav i struktura Web adrese ?
Svako računalo na Internetu ima svoju adresu koja se sastoji od naziva računala i hijerarhije domena u kojoj se to računalo nalazi. Vršna domena područje je koje omogućuje određivanje lokacije kojoj to računalo pripada. Svakoj državi dodijeljena je njena vlastita vršna domena i to u obliku kratice. Tako npr. Hrvatska ima domenu 'hr', Slovenija 'si', Bosna i Hercegovina 'ba' itd. Izuzetak od tog pravila su jedino SAD, gdje se koristi više različitih vršnih domena od kojih svaka određuje tip organizacije – vladine domene (gov), vojne (mil), komercijalne (com), edukacijske (edu) itd. Osim vršne domene, unutar imena računala najčešće stoji i poddomena koja označava pripadnost nekoj lokalnoj mreži, odnosno organizaciji unutar neke zemlje Primjer: Iz imena računala 'www.pinexclusive.hr' vidimo da se računalo zove "www", da pripada tvrtki "pinexclusive" i da se nalazi u Hrvatskoj.

7.1.2.11. Što je web pretraživač?
Web pretraživač aplikacija je koja omogućuje prikazivanje web stranica. Takva aplikacija, naravno, mora "znati" HTPP protokol kako bi mogla od web poslužitelja zatražiti web stranicu, kao i HTML jezik kako bi mogla ispravno interpretirati razmještaj teksta, slika i animacija na stranici, te je tako oblikovati. Neki od najpoznatijih pretraživača web stranica su Microsoft Internet Explorer, Mozzila, Netscape Navigator i Opera.

7.1.2.12. Što je tražilica?
Tražilaca je usluga na Internetu koja omogućuje pretraživanje Internet stranica u potrazi za željenim informacijama. Tražilice čuvaju podatke o pojedinim web stranicama kao što su ključne riječi, učestalost njihovog pojavljivanja na stranici, posjećenost stranice i sl. Tražilice imaju podatke samo o stranicama koje su im prijavljene, ili za koje su samostalno saznale. Važno je znati da tražilice nemaju potpune podatke o svim stranicama na Internetu. Postoji veći broj tražilica na Internetu. Tražilici je moguće zadati neki termin, frazu, rečenicu ili sl. – npr. "web pretraživači" i ona će pretražiti svoju bazu u potrazi za tim ključnim riječima i prikazati popis web stranica na Internetu koje sadržavaju navedene ključne riječi.

Nakon što kliknete na gumb Traži, pokazati će se rezultat pretrage.

Klik na pronađeni link odvesti će vas na željenu internet stranicu.

analizira što ste točno tražili. ako Vi kao korisnik posjetite stranice neke Internet trgovine i ispunite formular s vašim podacima. pa je to neisplativo. dio po dio – kako koji dio stranice pristigne . Što je privremeni spremnik (cache)? Web stranice nalaze se pohranjene na diskovima poslužitelja na Internetu.1. Privremeni spremnik.14. stranice na kojima se obavlja elektronička kupovina. To se očituje na sljedeći način:  kada prvi puta zatražite neku web stranicu. odnosno bilo koje stranice koje prikupljaju podatke svojstvene pojedinačnome posjetitelju. ta se stranica dohvaća s poslužitelja na vaše računalo i zbog relativno spore veze s poslužiteljem na Internetu njeno prikazivanje u pretraživaču je postupno. većina stranica će te podatke pohraniti na disku vašeg računala u sakrivenoj tekstualnoj datoteci zvanoj "kolačić" (cookie). Primjerice.2. One se čuvaju zato da bi se prividno ubrzala komunikacija vašeg računala s poslužiteljima na Internetu. Dohvaćanje stranice s diska unutar računala puno je brže od dohvaćanja stranice s diska poslužitelja i njenoga slanja/primanja između računala povezanih Internetom. te vam je šalje kao niz podataka kroz Internet na vaše računalo. ili stavite neke predmete koje namjeravate kupiti u vašu "elektroničku košaricu". snima ga u datoteke na svom disku i zatim te datoteke (koje čine web stranicu) prikazuje u pretraživaču. Rješenje koje se rabi u tu svrhu čuvanje je tih podataka na strani korisnika kojemu pripadaju. Dakle. Kada u pretraživaču na svom računalu upišete adresu web stranice događa se sljedeće: poslužitelj prima vaš zahtjev. odlazi na svoj disk i pronalazi datoteke koje sadrže traženu stranicu. Vaše računalo prima taj niz podataka. Čuvanje takvih podataka na strani poslužitelja.2. 7.1. moglo bi iziskivati značajne resurse za pohranu – koji opet mogu biti vrlo skupi. popularno zvan "keš" (cache) naziv je za mapu na vašem disku u kojoj se čuvaju stranice dohvaćene s Interneta.13.7. Što su kolačići (cookies)? Neke su web stranice projektirane tako da pamte posebnosti pojedinih korisnika. ako nije nužno. stranice koje provode ankete.

zato što se više ne dohvaća preko Interneta. ako nakon toga zatražite ponovno tu istu stranicu.. nego iz privremenog spremnika na vašemu lokalnom disku kliknete na Tools / Internet Options. uz pretpostavku da unutar tog vremena neće zastarjeti. odnosno da se izvornik na Internetu neće promijeniti.koliko dugo mogu ostati u spremniku i prilikom pozivanja dohvaćati se iz spremnika. tako i stranice pohranjene u privremeni spremnik imaju "vijek trajanja" .. ona će se u pretraživaču prikazati gotovo trenutno. u dijelu "Temporary Internet files" na kartici General kliknete na Settings u okviru Settings kliknete na View Files Sadržaj privremenoga spremnika možete pogledati ako u Internet Exploreru:    Kako se web stranice na Internetu mijenjaju. .

Programi za kriptiranje koriste digitalne certifikate. te podataka o osobi/tvrtki za koju je taj ključ izdan.1. zaštićeni dio sadrži poslovne informacije kojima mogu pristupati samo partneri tih tvrtki. Što su zaštićene web stranice? Zaštićene web stranice su stranice koje dozvoljavaju ograničen pristup. Bilo tko može postaviti antenu i primati radijski ili televizijski prijenos. Srećom. tko ga je izdao i na koji rok. bilo tko može se priključiti na Internet i presretati tuđi promet – npr. . iako ih ima malo. poruke koje predstavljaju poslovnu. vremena.7. Primjerice.2. i još manje onih koji imaju dovoljno motivacije. Isto tako. određenu vrstu prometa potrebno je zaštititi. Microsoft. Što je digitalni certifikat? Internet je javan i stoga nesiguran medij. relativno mali broj je pojedinaca koji znaju kako to činiti. 7. Sigurnost 7. vojnu ili državnu tajnu i sl.3. imaju javni i zaštićeni dio. HP i sl. Sigurnost prijenosa podataka putem Interneta ostvaruje se njihovim kriptiranjem.3. volje i sredstava kojima će to činiti. to su financijske transakcije. pratiti dopisivanje pojedinaca na Internetu. Dok javnome dijelu može pristupati bilo tko s Interneta. U većini slučajeva ograničenje pristupa provodi se kroz traženje korisničkoga imena i lozinke prilikom pokušaja pristupanja.3. pribavljati korisnička imena i lozinke itd. web stranice tvrtki M SAN Grupa. kojima one u tu svrhu daju korisničko ime i lozinku.1.1.1. nešto poput radiovalova. bez obzira da li to strana koja odašilje želi ili ne želi. čitati tuđu poštu. Prije svega. Ipak. Digitalni certifikat sastoji se od ključa za kriptiranje i/ili dekriptiranje.

za kriptiranje sadržaja i sl. npr. za dokazivanje identiteta na Internetu.com ili https://www. s ciljem osiguranja njihove vjerodostojnosti. Digitalni certifikat možete vidjeti u Internet Exploreru ako otiđite na stranice koje ih koriste. te potom dvostruko kliknete na lokot u statusnoj liniji Internet Explorera. na dnu prozora: Nakon toga otvoriti će se prozor s opisom digitalnoga certifikata koji se koristi za kriptiranje prometa prilikom elektroničkoga poslovanja sa PayPalom: .Digitalni certifikat može se koristiti za potpisivanje email poruka. http://www.zaba.paypal.hr/ebank/gradjani/Prijava.

zaražene datoteke na disketi ili CD ROM-u. . Ovi zahtjevi proizlaze iz nastojanja da se kriminalcima. Neki virusi se aktiviraju odmah po dolasku na novo računalo.. koji. ima za cilj izazvati neočekivane.5. 7. Kako se virusi prenose? Virus je moguće prenijeti u obliku e-mail poruke odnosno priloga (attachment) u poruci.1. onemogući komuniciranje koje vlada neće moći nadzirati. drugi su pak podešeni da se aktiviraju u određeno vrijeme.3.1.1. kriptirani podaci. točnije računalni kod. imaju smisla samo onim pojedincima koji posjeduju ključ za njihovo vraćanje u izvorni. putem komunikacijskih programa kao što su IRC i ICQ. itd. odnosno mogućnost dekriptiranja podataka koja će biti poznata samo policiji. Takvi. datum. Postoje različiti postupci kriptiranja. kao što je npr. teroristima itd. Često je napisan na način koji mu omogućuje samostalno "razmnožavanje" i širenje sa jednog računala na drugo. razumljiv oblik.7. Što je to virus? Računalni virus je program. vojsci. Suvremeni programi za kriptiranje postaju toliko sigurni (neprobojni) da neke vlade od njihovih proizvođača traže da u njih ugrade "stražnji ulaz" (back door). gubitak podataka s tvrdoga diska.4. 7. a može izazvati manju ili veću štetu na vašem računalu. tajnim službama i sl. Što je kriptiranje? Kriptiranje je postupak kojim se izvorni podaci (tekst..3. neugodne i često nepoželjne situacije. zvuk. animacija.2. pretvarajući se da je nešto drugo.3.) preobličuju u nerazumljiv oblik. slika. itd.

pokušati će ukloniti ili "dezinficirati" virus.neki od takvih virusa zaražuju programske datoteke. Takvi virusi sami se.3.3. uporaba antivirusnoga programa postaje apsolutna nužnost. Uz njih ćete od vašeg distributera ili proizvođača antivirusnog programa redovito dobivati i upozorenja i obavijesti o novim virusima. crva i drugih oblika malicioznog koda.7. 7. Ukoliko AV program prepozna virus pokušati će ga izbrisati ili spremiti "karantenu". ukoliko je vaše računalo već otprije zaraženo.donedavno najčešći oblik virusa. Ukoliko pak to upozorenje ne dolazi od vjerodostojnoga izvora.1. nakon toga postupka biti će potrebno popraviti određene datoteke koje je virus svojim djelovanjem oštetio. Obzirom da ovo postaje dosta teško u uvjetima sve većeg širenja email virusa. Što je to antivirusni program? Antivirusni (AV) programi su programi koji služe za pregledavanja (skeniranje) i zaštitu računala od virusa.exe datoteke. Vrste virusa Općenito virusi se dijele u tri glavne skupine:  virusi koji inficiraju datoteke . virus hoax-u.6. Drugi pak dolaze samostalno i njihovo pokretanje neovisno je o ostalim programima  virusi koji inficiraju sistemske ili pogonske datoteke . tj privitaka (attachment) u e-mail porukama. .smještaju se u određena sistemska područja na disku. bez znanja vlasnika zaraženog računala šalju na e-mail adrese koje pronađu na računalu. odnosno lažnom upozorenju. a ovisno o vrsti virusa. 7. koji inficira npr. U nekim slučajevima. u adresaru ili na samome Interentu. obično određene . Kako se zaštititi od virusa? Najbolji način zaštite od virusa jest pažljivo praćenje izvora dokumenata ili programa koji se snimaju ili pokreću na računalu.7. odnosno ukoliko zaražuju pogonske datoteke (boot sector) . odnosno. vjerojatnost je da se radi o tzv.1.com i . Kada se program pokrene.3. pokrene se i virus.u pogonska područja na disku  makro virusi .1.8. Ova vrsta čini uglavnom najmanje štete od svih vrsta virusa U posljednje vrijeme najrašireniji su virusi koji se šire putem Interneta. MS Office aplikacije.

Opasnost je veca jer je .html http://vil. Pošaljite ovo upozorenje na što više adresa.1. Ne otvarajte nista pod gornjim naslovima. jednostavno obrišite poruku i zaboravite je.mcafee. Upravo u tome jeste i najveća šteta koju hoax može napraviti .pojava koja se naziva hoax ili scare viruses. jos jaci od nedavne posasti pod naslovom "Love".7.uništiti sve podatke.10.com/virusinfo/articles/hoaxes. Takva e-mail poruka zapravo je lažno upozorenje o nepostojećemu virusu . računalo.1.html http://www... Za njih nema lijeka.slanje i primanje tisuće beskorisnih e-mail poruka. Pri tome često se upotrebljavaju razni tehnički termini i imena poznatih tvrtki kako bi ljudi lakše povjerovali u istinitost poruke.". Ne otvarajte poruke naslovljene tako i tako jer će se dogoditi nešto straaaašno. U poruci piše: "Tvrtka ta i ta objavila je postojanje novog virusa koji je 10 puta opasniji od nekog već postojećeg..3. Ako je u pitanju hoax. Ako se radi o pravom virusu. Što napraviti kada primite hoax poruku? Provjerite (linkovi ispod ovog teksta) je li virus koji se spominje u poruci koju ste primili stvaran ili spada u kategoriju hoaxa.com/avcenter/hoax. te nagovaranje ljudi da pošalju (forward) tu poruku što većem broju svojih prijatelja i suradnika (zato ćete takve poruke i dobivati naslovljene FW: xxxx). Međutim jedina svrha tih poruka širenje je panike. unistavaju: Netscape Navigator i Microsoft Internet Explorer. 7.9.sophos.symantec. Hoax poruke gotovo uvijek sadrže informacije o otkrivanju nekoga novog virusa koji navodno može napraviti najrazličitije stvari .3. Microsoft obavjescuje da su vrlo jaki.asp? Primjer hoaxa (California IBM Hoax): "Subject: [Fwd: VIRUSSSSSS!] Otkrivena su dva nova virusa koji dolaze putem e-maila pod naslovom: CALIFORNIA IBM i GIRL THING. Linkovi na kojima možete pročitati više o hoaxu: http://www.com/hoax.. kao i upozorenja da se ne primaju i otvaraju e-mail poruke s određenim tekstom u polju Predmet. potražite više informacija o tehnikama otkrivanja i otklanjanja virusa na stranicama proizvođača antivirusnog softvera. Što je to hoax? Primili ste e-mail poruku naslovljenu (Subject:) "Oprez virus" ili "Otkriven novi opasni virus". Gutaju svaku informaciju s hard-diska.

nijedan ga program ne moze unistiti.3. . čiji zadatak je u slučaju požara u zgradi ograničiti širenje vatre. reklame. Odmah je izbrisite. Najčešće su to razne poslovne ponude. 7.11. ili u neke druge zlonamjerne svrhe." Neki od dosta raširenih hoax virusa bili su SULFBNK. čiji zadatak je zaustaviti nepoželjan promet sa Interneta u mrežu ili računalo koje se štiti. AOL potvrdjuje da je taj virus iznimno mocan. pozivi za posjet nekom web site-u i sl. ili u hrvatskome prijevodu "vatrozid" izraz je koji potječe iz građevinarstva a označava posebno konstruirani zid otporan na vatru.EXE ili TEDDY BEAR hoax.3. Na računalima priključenim na Internet postoje povjerljivi podaci do kojih njihovi vlasnici ne bi željeli dopustiti pristup svim korisnicima Interneta.1. 7. ni u kom je slucaju nemojte otvarati. Zbog toga se između takvih računala ili mreža i Interneta često postavlja firewall.relativno malo ljudi upoznato! Jos je jedna poruka koju UCL salje s molbom da cirkulira sto je moguce sire: Ako primite putem e-maila poruku s dodatkom za ekran (screensaver) naslovljenu BUDDLY SIP.EXE. Što je firewall? Firewall. Zna se samo da je taj virus lansiran prije pet dana i da je rijec o novom iznimno opasnom virusu. Što je spam? Spam naziv je za neželjene e-mail poruke. Proslijedite ove poruke na sto veci broj adresa. odnosno one koje dobijate a da ih niste tražili. propast ce njegova namjena. Bude li mnostvo ljudi upozoreno o tom virusu. lanci sreće. elektroničku poštu i web stranice. dok onemogućavaju ostale oblike komunikacije koji se potencijalno mogu iskoristiti za neželjen pristup podacima. Firewallovi propuštaju odabranu vrstu prometa. JDBGMGR. Kad biste ju otvorili izgubili biste sve datoteke s Vaseg hard-diska.1.12. npr.

STOP za prekid očitavanja. Otvaranje i zatvaranje web pretraživača Web pretraživač Microsoft Internet Explorer otvara se na neki od sljedećih načina:  učiniti dvostruki klik na IE sličicu na radnome stolu:  pomoću Start izbornika: Start / Programi / Internet Explorer / Internet Explorer Internet Explorer u svojim alatima sadrži jednostavne navigacijske tipke koje olakšavaju kretanje kroz sadržaje na Internetu. alata za dodavanje stranice u listu omiljenih stranica FAVORITES.7. REFRESH za početak ponovnog očitavanja.1. za diskusije DISCUSS. video. te HOME za odlazak na početnu adresu o čemu će više riječi biti kasnije. aplikaciju) EDIT.1. alat za pretraživanje i reprodukciju multimedijalnih sadržaja (audio. ispis web stranice PRINT. Prvi koraci u radu s pretraživačem weba 7.) MEDIA. FORWARD za kretanje naprijed. te alat za pregledavanje liste posjećenih stranica HISTORY: Također.4. animacije. To su alati BACK za gledanje prethodne stranice. te za razmjenjivanje poruka ili čavrljanje MESSANGER (poziva Microsoft Instant Messanger aplikaciju): . alat za uređivanje web stranice (poziva Microsoft Frontpage ili sl..4.. Pored ovih uobičajenih alata.1. postoje još i alat za pretraživanje SEARCH. na raspolaganju je i alat za pregledavanje elektroničke pošte MAIL.

Prikaz Internet explorer pretraživača: Prikaz Mozzila Firefox pretraživača .

potrebno je:   otvoriti Internet Explorer ili Mozzila Firefox u Address dijelu prozora utipkati punu adresu stranice u URL obliku (npr. Tu stranicu možemo postaviti na dva načina:   povlačenjem ikone iz adresnog polja na alat HOME upisivanjem adrese stranice preko aplikacijskih izbornika Tools / Internet Options / General: Klikom na gumb Use Blank briše se adresa iz adresne linije što za posljedicu ima učitavanje prazne stranice.1.4. Prikaz željene stranice Da bi se prikazala željena stranica.4.2.tportal.carnet.1. 7. Promjena "Home Page" stranice Home Page predstavlja stranicu koja se učitava prilikom pokretanja Internet Explorera. http://www.7.hr) .3.hr. ili ftp://ftp.

Neke imaju greške u kodu koji može "zamrznuti" učitavanje stranice na pola. Otvaranje stranice u novom prozoru Ponekad možete poželjeti link na stranici koju trenutno gledate otvoriti u novome prozoru. Svi ti slučajevi imaju zajednički ishod – želite zaustaviti daljnje učitavanje te stranice. želite paralelno imati otvorenu trenutnu stranicu i onu na koju pokazuje link na trenutnoj stranici). učinite desni klik na link Otvoriti će vam se brzi izbornik na kojem odaberite opciju "Open in New Window" 7.4.4. a ne u trenutnome (npr.1. da im je potrebno iznimno dugo učitavanje. Zaustavljanje dobavljanja (downloada) stranice Neke stranice su toliko krcate slikama.1. To je moguće učiniti tako da:   umjesto uobičajenog lijevog klika na link. Neki puta greškom ćete kliknuti na neželjeni link. zvukovima i sl.7. To možete učiniti klikom na alat STOP.5.4. . animacijama.

Osvježavanje stranice Način i svrha rada privremenog spremnika. naravno s različitim sadržajem ovisnim o pojedinoj aplikaciji. postupci ili problemi.7. Sustav pomoći jedinstven je za sve Windows aplikacije. Uporaba pomoći U svakome trenutku rada Internet Explorerom moguće je potražiti pomoć kako bi se razjasnili termini.5. ode na Internet i s web poslužitelja dohvati svježu stranicu. Svrha alata za osvježavanje stranice REFRESH u ručnome je natjeravanju Internet Explorer da.6.1. cachea.1. već je opisan. Pomoć se sastoji od:     mogućnosti pretraživanja po sadržaju (Contents) mogućnosti pretraživanja po ključnim riječima (Index) slobodnog pretraživanja koje definira korisnik (Search) popisa korisniku najčešćih/najdražih tema koje pomoć sadrži (Favorites) . 7. umjesto da iz privremenog spremnika prikazuje zastarjelu stranicu.4.

1. Address Bar – za prikaz ili sakrivanje adresne linije. Prikazivanje i sakrivanje alata iz trake alata Internet Explorer omogućuje korisniku prilagođavanje svojim potrebama i ukusu njegova izgleda.7. To je moguće učiniti preko izbornika View/Toolbars.6. . Time će biti prikazani izbornici: Standard Buttons – za prikaz ili sakrivanje standardnih alata. Links – za prikaz ili sakrivanje najčešće korištenih linkova.

7. Korištenje tražilica Potrebe pretraživanja na Internetu ne sastoje se samo od pronalaženja zanimljivih informacija na WWW servisu.8.7. pa se danas rijetko koristi. najnovije vijesti. Princip korištenja tražilica je jednostavan – u ponuđenu kućicu treba upisati neki termin. ključnu riječ ili slično po kojoj će se pronaći neka web-stranica. tu su još i Altavista. nastali su razni specijalizirani mrežni servisi . Lycos. pitanje. . Danas se traže e-mail adrese. Uz Google. Pretraživači poput Internet Explorera prate veliki razvitak mreže i dodaju mogućnosti koje olakšavaju mrežno pretraživanje.1. Go itd. prikazivati sve elemente web stranica – tekst. prema temeljnim postavkama. slikovni i zvučni materijali ili članci na nekoj usenet grupi. Isključiti ili uključiti prikazivanje slika na web stranicama možete preko izbornika Tools/Internet Options/Advanced/Show Pictures. slike. Prikazivanje i sakrivanje elemenata web stranica Internet Explorer će.Yahoo. estetiku i učinkovitost web stranica. Za potrebe svih ovih načina pretraživanja na Internetu. no to umanjuje smisao. animacije i sl. Postoji mogućnost isključivanja prikazivanja slika na web stranicama kako bi se povećala brzina pribavljanja strance (jer se s poslužitelja tada ne skidaju slike).1. 7.tražilice.

Programska podrška sastoji se od tzv. Internet i mrežne komunikacije danas nude goleme količine podataka i onaj tko ih zna pronaći i iskoristiti u velikoj je prednosti. mape. a baze podataka stalno se osvježavaju. pretraživanje lokalnog računala ili razne informacije o zemljama (vremenska prognoza.U novije vrijeme tražilice nude dodatne pogodnosti kao što su prevođenje HTML stranica na nekoliko svjetskih jezika.1. mrežnoga pauka – programskog "robota" koji pretražuje web stranice na Internetu i indeksira riječi unutar stranica.8. zemljopisne karte). Svako računalo posjeduje velike količine radne memorije (desetke GB) i sustav za pohranu podataka (pronađenih i indeksiranih stranica s mreže). Mrežni pretraživači taj zadatak olakšavaju i pomažu pri pronalaženju traženih informacija. te baze podataka za njihovo čuvanje. satelitske slike. tražilice čine snažna računala (često i više njih povezano u jednu cjelinu) i programska podrška koja obavlja posao pretraživanja i indeksiranja stranica. Podaci se korisnicima predstavljaju u raznim oblicima (popisi. 7. Indeksiranje stranica vrši se tempom od 2 do 10 milijuna u jednom danu.1. kategorije podataka). Kako radi tražilica? S tehničke strane. .

e-mail adrese …). službena putovanja. telefonski razgovori). Za organizaciju i spremanje stavaka Outlook rabi odgovarajuće mape:          Ulazna pošta (Inbox) – popis pristigle (ulazne) e-pošte Poslano (Sent items) – popis poslane (izlazne) e-pošte Skice (Drafts ) – nedovršene i neposlane poruke Izlazna pošta (Outbox) . rođendani).2. zadacima (stvaranje obveza i događaja – sastanci. 7. tel. brojevi. adrese. tjedne.) Zadaci (Tasks) – pregled osobnih i poslovnih zadataka (poslova) Bilješke (Notes) – mogućnost upisa informacija za podsjećanje na pitanja. mjesečne. Temeljni pojmovi/objekti Svaka informacija i/ili podatak koji se obrađuje/sprema/čuva u Outlook-u (prispjela e-pošta. zamisli. Komunikacije 7.7.1. dijeljenu informacija putem javnih mapa. kontakt. godišnje. Pomoću njega može se upravljati:     porukama (e-pošta.1.2.poruke koje čekaju na slanje Kalendar (Calendar) – kalendar s obvezama i zadacima Kontakti (Contacts)– popis osobnih i poslovnih kontakata (imena/nazivi. ponavljajuće – tjedni poslovni sastanci). Također popis stavaka (s . bilješka. obveza. obvezama (dnevne. slanje obavijesti pojedincima ili grupama). komunikaciji (e-poštom. zadatak. Dnevnik (Journal) . zadatak).2. kontaktima (nazivi/imena.1. poziv. poslana e-pošta. O Microsoft Outlook-u MS Outlook program je za razmjenu poruka i suradnju između korisnika. tel.7. upute i sl. stvaranju grupnih rasporeda (planiranje i organizacija zajedničkih sastanaka i slično).popis aktivnosti vezanih uz neki kontakt (epošta. telefonom. adrese.) naziva se stavka. bilješke.1. telefonski brojevi. Outlook ujedno pomaže pri:    7. bilješka itd. e-mail adrese i dr. Ispis Za ispis web stranice potrebno je odabrati naredbu File/Print ili učiniti klik na sličicu PRINT na alatnoj liniji.

Ona se sastoji od tri (3) 'pretinca': Outlookovi prečaci (Outlook Shortcuts) Moji prečaci (My Shortcuts) Drugi prečaci (Others) Pretinci se otvaraju klikom na njihov naziv.datumom i vremenom) koje se automatski stvaraju svaki puta kada se napravi.4. Pokretanje programa Program se pokreće na jedan od uobičajenih načina koje nudi MS Windows okruženje :  ili  ili  uporabom izbornika Programs (gumb Start – opcija Programs – program Microsoft Outlook) uporabom prečaca u programskoj liniji u dijelu za brzo pozivanje (Quick Launch) uporabom prečaca na radnom stolu 7.1.1. Izgled prozora 7. a sadrže prečace do pojedinih mapa.2.2. Traka Outlooka Jednostavan pristup mapama omogućen je putem Trake Outlooka.1.2. otvori.  Obrisano (Deleted Items) – izbrisane stavke 7. .2. zatvori i/ili spremi bilo koji dokument u označenim (izabranim) programima iz paketa MS Office.3.

2. Radna površina Sadržaj.1. 7. 7.2.8.datum trenutnoga prikaza).7.6. mapa Kalendar . Naslovna linija Prikazuje se naziv trenutno otvorene mape s nekim podacima vezanim uz stavke u njoj (npr.Mapa (Folder) desni klik na na popisu mapa .Novo … (New …) .Popis mapa ili klikom na sličicu Izbor mapa u alatnoj liniji dobije se prikaz popisa mapa Outlooka sličan prikazu u Windows Exploreru. organizacija i izgled radne površine zavise od trenutno otvorene mape i trenutno odabranoga prikaza. 7.2. Prikaz popisa mapa Izborom Prikaz u glavnome izborniku .opcija Nova mapa (New Folder) U okviru Stvaranje nove mape treba upisati i označiti sljedeće: .1.1.1.2.7. Dodavanje mapa Mape u Outlook-u dodaju se na sličan način kao u Windows Exploreru. On može zamijeniti traku Outlooka.5. na jedan od slijedećih načina:   izbor Datoteka (File) u glavnome izborniku .

glavni izbornik Datoteka . CD.2. pohrane) u posebnu datoteku (File) koja se zatim uobičajenim postupcima poznatim iz okruženja MS Windowsa može prebaciti na drugi medij (disketa. Izbor vrste izvozne datoteke .1. disk.2. U tome korisniku pomaže Čarobnjak za uvoz i izvoz (Export/Import Wizard) (izbor . Izvoz podataka Izvozom podaci se iz mape Outlooka prebace (snime.2. Uvoz/izvoz podataka S obzirom na 'zatvorenost' Outlooka jedna od mogućnosti prijenosa podataka (stavak) s jednoga računala na drugi i/ili iz jednoga Outlooka u drugi uporaba je postupka uvoza/izvoza : 7. DVD …). Izbor akcije Datoteka – Uvoz i izvoz 2.2.naredba Uvoz i izvoz …): 1.7.

Određivanje naziva i mjesta (adrese – uređaja/jedinice/medija i mape) izlazne datoteke Klikom na gumb Završetak (Finish) podaci iz izabrane mape Outlooka izvoze se u imenovanu datoteku i smještaju na izabranu adresu. Izbor mape Outlooka čiji sadržaj se želi izvesti 4.3. .

tipova datoteke (Files) kopiraju (prenose) u mape za uporabu u Outlook-u.naredba Uvoz i izvoz…): 1. Uvoz podataka Uvozom podaci se iz različitih programa. 3.2. potrebno je odrediti način kako će se rukovati s duplikatima stavki. Izbor vrste uvozne datoteke 2.2. tj.2. U tome korisniku pomaže Čarobnjak za uvoz i izvoz (Export/Import Wizard) (glavni izbornik Datoteka .7. Izbor/određivanje datoteke iz koje se uvoze podaci U okviru Odrednice. Izbor mape iz koje se uvoze podaci .

7. Otvaranjem poruke. 7. 7. trenutno označenu mapu ili u istu mapu kao i u uvoznoj datoteci.3. mapu Outlooka u koju se želi uvesti podatke   u aktivnu. . tj. Jednim klikom lijevim gumbom miša na redak poruke u popisu. pretvara se u sličicu otvorene koverte. tj. Klikom na gumb Finish. E–pošta Outlook omogućava jednostavno rukovanje porukama/e-poštom (primanje. Prikaz okna pregleda uključuje se / isključuje izborom Prikaz (View) u glavnom izborniku – naredba Okno pregleda (Preview Pane) Prikaz početka svake poruke u popisu mogu će je uključiti / isključiti izborom Prikaz (View) u glavnom izborniku – naredba SamoPregled (AutoPreview) Dvostrukim klikom na redak poruke u popisu. tj. poruka se otvara.2. izrada i slanje. Čitanje poruka (mapa Inbox) Klikom na prečac Inbox u traci Outlooka ili na popisu mapa. na radnoj površini prikazuje se sadržaj mape Inbox. završava se uvoz podataka u Outlook iz vanjske datoteke.2.2. Predmet. sadržaj poruke prikazuje se u oknu pregleda. sličica zatvorene koverte u retku popisa.2. njen sadržaj prikazuje se u novom prozoru. prikazuje se popis pristigle (ulazne) e-pošte.3.1. tj.Ovdje je važno odrediti mjesto. organizacija) s ciljem učinkovitoga komuniciranja s ostalim korisnicima širom Weba (Interneta). Primljeno …) poruke se redaju (sortiraju) po uzlaznom / silaznom redoslijedu. Redanje (sortiranje) poruka Klikom na zaglavlje stupca u popisu poruka (nazivi Šalje.3.

uporabom različitih pogleda na mapu Ulazna pošta.2. poruke se mogu redati i grupirati s ciljem lakšeg pregledavanja: 7.3.Slično. Stvaranje nove poruke Mapa Ulazna pošta treba biti otvorena i zatim se nekim od slijedećih postupaka otvara prozor za stvaranje nove poruke e-pošte:  ili  ili  pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici preko izbornika Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredba Novo (New) – naredba Poruka poštom (Message) klikom na sličicu .3.

boje. Ako ne može.4.3. označivanjem i/ili obrojčivanjem i sl. tj.') kopija poruke poslati će se istovremeno i tome primatelju i njegovo ime biti će vidljivo ostalim primateljima poruke. 7. fonta.2.2. tj. 7.2.5.6. Međutim.U polje Prima … (To) potrebno je upisati točnu e-mail adresu primatelja poruke. pravila 'lijepoga ponašanja' prilikom komuniciranja e-poštom 'nalažu' provjeru može li primateljevo računalo. ali njegovo ime neće biti vidljivo ostalim primateljima poruke. Slanje dokumenata (datoteka) e-poštom . kratak opis poruke. Dodatne mogućnosti Izborom Oblikovanje u glavnome izborniku – naredba HTML omogućeno je dodatno oblikovanje teksta poruke izborom stila. njegov program za obradu e-pošte prikazivati poruke u HTMLformatu. U donji dio prozora nove poruke upisuje se njeno tijelo (sadržaj.3. Slanje poruke Uredno. Kopija ili Na znanje otvara se okvir za razgovor u kojemu je moguće izabrati primatelje iz popisa kontakata: U polje Predmet (Subject) poželjno je (ali nije i nužno!) upisati predmet. onda se uporaba HTML oblikovanja ne preporučuje. Klikom na bilo koji od gumba Prima. tj. Upisom primateljeve adrese u polje Na znanje … (Bcc) (ili više njih razdvojenih znakom '. 7. Također moguće je zadati veći stupanj važnosti poruke klikom na gumb .') kopija poruke poslati će se istovremeno i tome primatelju. tekst). Upisom primateljeve adrese u polje Kopija … (Cc) (ili više njih razdvojenih znakom '. ispravno napisan poruka (sa svim potrebnim elementima) šalje se primatelju klikom na gumb Pošalji (Send) .3.

skeniranu ili nacrtanu sliku i slično moguće je poslati e-poštom kao privitak (Attachment) poruke. jer vrijeme slanja poruke (a to znači vrijeme zauzeća telefonske linije) zavisi od njene veličine. Odabrati dokument (ili više njih) koji se želi poslati kao privitak.7. 7. Privitak u označenoj pristigloj poruci otvara se  dvostrukim klikom na sličicu dokumenta u privitku u oknu pregleda ili  klikom na spajalicu u gornjem desnom uglu otvorene poruke. 7. Kliknuti na gumb Umetni (Insert) Dodani dokument(i) biti će označen(i) (smješteni) ispod tijela poruke. klikom na ili izborom Umetanje (Insert) u glavnome izborniku – naredba Datoteke … (Files) otvara se okvir za razgovor za umetanje privitka: 1.8.3.3. 2.2.Svaki dokument (datoteku) napravljenu nekim od programa iz paketa MS Office. Otvaranje privitka iz poruke Poruka s privitkom označena je u popisu pristiglih poruka u mapi Ulazna pošta znakom spajalice. Napomena: Prilikom umetanja privitaka važno je paziti na njihovu veličinu. Umetanje privitka U bilo kojem trenutku stvaranja nove poruke. .2.

3.3. 2. moguće je spremiti s ciljem njenog kasnijeg dovršavanja:  ili  izborom Datoteka (File) u glavnome izborniku – naredba Spremi (Save) klikom na sličicu Pri tome. 4. 3. Spremanje nove poruke Nedovršenu i neposlanu poruku.Nakon toga. Odabrati mapu u koju se poruka želi spremiti. Spremanje poruke 7. Izbor Datoteka (File) u glavnome izborniku – naredba Spremi kao … (Save as …).2.10.9. Odrediti naziv i oblik pod kojim se poruka želi spremiti.2. Napomena: Poruke spremljene u mapu Skice nisu poslane! 7. Spremanje pristigle poruke Svaku pristiglu poruku moguće je spremiti na disk s ciljem kasnije uporabe : 1. .2.3. U popisu pristiglih poruka (mapa Ulazna pošta) označiti poruku koju se želi spremiti. primatelj treba odlučiti želi li privitak odmah otvoriti (pri čemu upravljački sustav MS Windows automatski pokreće odgovarajući program) ili ga spremiti na disk (pri čemu primatelj određuje mjesto/mapu u koju će se dokument spremiti i pod kojim nazivom).11. 7. poruka se sprema u mapu Skice (Drafts).

te obriše možebitne privitke. Prosljeđivanje poruke Svaku pristiglu poruku e-poštom moguće je proslijediti dalje drugim primateljima: 1.3. Prilikom odgovaranja Outlook prilaže u odgovor tekst izvorne poruke na koju se odgovara (ako to nije drugačije postavljeno u mogućnostima Outlook-a ). Odgovaranje na poruku Na svaku pristiglu poruku e-pošte moguće je izravno odgovoriti pošiljatelju i svim primateljima.2.3.2.5. 1. Za odgovaranje pošiljatelju kliknuti na sličicu (Reply). upisati njihove e-mail adrese.2. 5. 2. tj. 6. 7. 3. Odabrati primatelje. Označiti ili otvoriti poruku u popisu pristiglih poruka (mapa Ulazna pošta) koju se želi proslijediti dalje Kliknuti na sličicu (Forward) Pri tome Outlook automatski dodaje riječ “FW:” ispred predmeta izvorne poruke. Ako je potrebno upisati tekst odgovora Uključiti dodatne mogućnosti.12. a za istovremeno odgovaranje svim primateljima kliknuti na (Reply to All).14. odgovor se uvijek piše iznad teksta poruke na koju se odgovara. Kliknuti na gumb Spremi (Save) 7. a ispred predmeta izvorne poruke dodaje riječ “Re:”. ako su potrebne (važnost.3. Pri tome Outlook automatski preuzima adresu pošiljatelja i stavlja je u adresu primatelja. privitak…) Kliknuti na gumb Pošalji (Send) Zbog lakšeg razumijevanja. 4. Upisati tekst odgovora Uključiti dodatne mogućnosti. ako su potrebne (važnost. Označiti ili otvoriti poruku u popisu pristiglih poruka (mapa Ulazna pošta) na koju se želi odgovoriti. a Outlook dodaje podatke o pošiljatelju i vremenu slanja. a njihovom uporabom mogu se napraviti vrlo efektne poruke: . Stvaranje nove poruke uporabom šablona Šablone (Stationery) predlošci su napravljeni u HTML-u.13. 4. 3. 7. 2. privitak…) Kliknuti na gumb Pošalji (Send) 7.

15.1.2. Ako ne može. 3. Pravila 'lijepoga ponašanja' prilikom komuniciranja e-poštom 'nalažu' provjeru može li primateljevo računalo. Klikom na gumb OK potvrditi izbor Upisati tekst poruke. Izbor Akcije (Actions) u glavnome izborniku – naredba Nova poruka poštom korištenjem (New mail message using) – naredba Više šablona … (More stationery …) U popisu označiti željenu šablonu 2. 7. tj.3. tj. njegov program za obradu epošte prikazivati poruke u HTML-formatu. Stvaranje nove poruke uporabom programa iz paketa MS Office Nova poruka e-pošte može se napraviti uporabom bilo kojega programa iz paketa MS Office. Prednost toga je u tome što se pri tome mogu rabiti svi dostupni alati u tim programima (za razliku od Outlook -ovoga jednostavnog programa za pisanje): Izbor Akcije (Actions) u glavnome izborniku – naredba Nova poruka poštom korištenjem (New mail message using) – naredba Microsoft Office. Napomena: Poruka napravljena uporabom šablona je u HTML-formatu. onda se uporaba šablona. HTML oblikovanja ne preporučuje. . 4.

2. Intranet. biti stalno spojen na mrežu (Internet. Klikom na gumb (Send/Receive) pokreće se trenutno spajanje Outlook . Označavanjem opcije Uvijek sakrij dijalog (Always hide this dialog) taj okvir za razgovor neće se prikazivati. u mapu Ulazna pošta.3. LAN…).3. 3.1. ako je na Internet spojen modemom. 7. Često je na računalu postavljeno neko vremensko razdoblje kada se Outlook automatski spaja na mrežu i šalje i preuzima poruke e-pošte. U tome načinu rada. tj. nego se privremeno spremaju u mapu Izlazna pošta (Outbox). za to vrijeme niti ulazne poruke ne pristižu na računalo. Outlook će sam po završetku 'posla' slanja/primanja prekinuti telefonsku veze. napravljene nove poruke e-pošte ne šalju se odmah. klikom na gumb Naredba Slanje/primanje poslati poruku. Izvanmrežni rad Prilikom rada u Outlook-u nije potrebno biti stalno on-line. 7. Isto tako.17. To znači da Outlook omogućava izvanmrežni način rada.16. slanje poruka iz mape Izlazna pošta i primanje novih poruka u mapu Ulazna pošta. Označavanjem opcije Po završetku prekini vezu (Hang up when finished) u okviru. Izabrati jedan od programa iz paketa MS Office Primjer: Uporaba MS Excela Nakon kreiranja poruke (upisom podataka u odgovarajuća polja). 2.a na mrežu. Napredak tih postupaka može se pratiti u okviru za razgovor koji se pri tome otvori. Organiziranje poruka .2.

rođendani. godišnjice. 7.imena/nazivi.2. Outlook omogućava 4 načina organiziranja:     Korištenjem mapa Korištenjem boja Korištenjem pogleda Označavanjem bezvrijedne pošte Odabir tih mogućnosti dostupan je izborom Alati (Tools) u glavnome izborniku .4.S ciljem lakšega snalaženja. stavke se s ciljem lakšeg pregleda mogu različito redati i grupirati: . brojevi. Pri tome se s desne strane prozora mape Ulazna pošta ili Poslano (ovisno koja je trenutno otvorena) prikaže dodatni izbornik: 7. sortirani) prema abecednom redu prezimena.Organiziraj ili klikom na sličicu Organiziraj u alatnoj liniji. Uporabom različitih pogleda na mapu Kontakti. i dr. Kontakti Mapa Kontakti (Contacts) sadrži popis osobnih i poslovnih kontakata i informacije vezane uz njih .2. Pregledavanje kontakata Kontakti su u popisu poredani (složeni.4.1. pretraživanja i uređivanja e-pošte (podjednako poslane i pristigle) poruke se mogu organizirati. Stupci prikaza kontakata šire se / sužavaju se klikom na crtu između njih i tehnikom 'povuci-iispusti' određuje se njihova širina. tel. e-mail adrese. Klikom na gumb slova abecede otvara se stranica (stupac) na kojoj su kontakti čije prezime započinje tim slovom. adrese.

vrijeme i troškovi itd. Označavanjem potvrdnog okvira Privatno (Private) stavka kontakta se skriva tako da je drugi korisnici. poslovni suradnik. dobavljač. .Mapa Kontakti treba biti otvorena i zatim     klikom na sličicu ili izborom Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredna Novo (New) – naredba Kontakt (Contacts) ili pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici ili dvostrukim klikom negdje na prazan prostor unutar popisa kontakata otvara se prozor za unos podataka o novome kontaktu: Klikom na gumb Kontakti (u dnu prozora) (Contacts) moguće je iz popisa kontakata izabrati one s kojima se želi 'uspostaviti' veza. osobno.) s ciljem kasnijeg jednostavnoga pretraživanja i/ili grupiranja. konkurencija. Klikom na gumb Kategorije (Categories…) moguće je kontaktu pridružiti riječi kategorija (u stvari dodijeliti neko svojstvo – prijatelj. koji imaju pristup mapi ne mogu vidjeti. strategije. glavni klijent. To omogućuje grupiranje povezanih kontakata.

Popis raspodjele Popis raspodjele lista je kontakata kojima se često šalju zajedničke poruke.2. Dodatne mogućnosti Uz svaku stavku kontakta moguće je klikom na određenu karticu upisati niz dodatnih podataka:     u kartici Detalji (Details) moguće je upisati dodatne podataka o kontaktu kartica Aktivnosti (Activities) sadrži popis aktivnosti povezanih s kontaktom (sastanci.Unos novoga kontakta završava se klikom na gumb (Save and Close).4. e-pošta.4.3.4. poruke. 7. 7. obavijesti i sl. nadolazeći zadaci …) u kartici Potvrde (Certificates) moguće je potpisivanje i šifriranje poruke kontaktu u kartici pregled Sva polja (All Fields) moguće je vidjeti sva polja o kontaktu s njihovim nazivima i vrijednostima (sadržajem).2. 7. obveze. bilješke. Stvaranje popisa raspodjele .2.4.2.

Nakon izbora. Stvaranje novih stavaka iz mape Kontakti 1. 3. Upisati naziv popisa Klikom na gumb Odabir članova … označiti (izabrati) članove iz popisa kontakata Klikom na gumb Dodaj novo … (Add New …) dodati nove članove Klikom na (Save and Close) spremiti popis.izabrati koju stavku se želi stvoriti 3.1. otvara se odgovarajući prozor za stvaranje nove stavke.5.4. Nakon stvaranja. Izbor Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredba Novo (New) – naredba Popis raspodjele (Distribution List) 2. 4. U mapi Kontakti označiti željeni kontakt Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku .2. . popis raspodjele biti će prikazan kao stavka u mapi Kontakti (Contacts) i može se rabiti u polju za e-mail adresu primatelja prilikom slanje poruka na više adresa odjednom. s upisanom adresom primatelja. 2. 7. 5.

Klikom na gumb Očisti zastavicu (Clear Flag) zastavica se otklanja sa stavke. ona se otvara u novom prozoru. 3.7. Kalendar Kalendar služi za planiranje. 6. U polju Dospijeva do (Due by) može se odrediti krajnji datum do kada se treba izvršiti posao sa stavkom. Flag to).4. Događaj je aktivnost koja traje 24 sata ili dulje. Klikom na jednu od slijedećih sličica: mijenja se raspored prikaza broja dana u popisu obveza i kalendaru.5. a koje ne uključuju pozivanje drugih ljudi ili rezerviranje resursa. Slijedna zastavica Slijedna zastavica (Flag for follow up) služi za obilježavanje stavke kao podsjetnik da se s njom mora još raditi. Sastanak je obveza na koju se pozivaju ljudi i/ili za koju se rezerviraju resursi. Kliknuti na gumb naredbe U redu (OK).2. Dvostrukim klikom na redak/stavku s popisa obveza ili zadataka.6. 4.2. Zastavica se može dodati prilikom stvaranja nove stavke ili se može dodati na već postojeću stavku: 1. sastanaka i/ili zadataka. Klikom na gumb (Go To Today) vraća se (postavlja se) kalendar na današnji dan. organiziranje i pregledavanje obveza. Stvoriti novu ili označiti već postojeću stavku 2. 7.    Obveze su aktivnosti koje se raspoređuju u kalendaru. 5. Kliknuti na sličicu slijedne zastavice U okviru za razgovor odabrati komentar uz zastavicu (polje Obilježi zast. . U popisnom okviru Aktivni pogled (Current View) moguće je promijeniti vrstu pogleda.

2. Stvaranje nove stavke Mapa Kalendar treba biti otvorena i zatim:   izborom Akcije (Actions) u glavnom izborniku ili desnim klikom miša na kalendaru otvara se izbornik za izbor vrste nove stavke.5.5.7. 7.2. Stvaranje nove obveze Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku – naredba Nova obveza (New Appointment) otvara prozor .1.2.

2. WAN) ili Interneta) označivanjem potvrdnog okvira Mrežni sastanak korištenjem: uključiti podsjetnik  Klikom na (Invite Attendees) obveza se pretvara u sastanak.5.3.U prozoru Obveza moguće je:   provjeriti dostupnost sudionika (kartica Dostupnost sudionika ili Raspoređivanje) zakazati sastanak preko mreže (lokalne mreže (LAN. Stvaranje novog sastanka Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku – naredba Novi poziv na sastanak (New Meeting Request) otvara prozor . 7.

5. Primatelj poziva mora dvostrukim klikom otvoriti poruku. neodlučnost (Tentative) ili odbijanje (Decline)) Outlook ažurira stavku sastanka.2. 7. Napomena: Provjera dostupnosti sudionika moguća je samo ako Outlook radi kao klijent MS Exchange Servera.4. jer je poznat raspored svih sudionika i prije nego li se pošalju pozivi za sastanak.Prilikom slanja (gumb ) poziva za sastanak primateljima (izbor pomoću gumba ) Outlook automatski u kalendaru označava vrijeme koje je određeno za sastanak kao zauzeto. Temeljem odgovora primatelja (prihvaćanje poziva (Accept). Ovakvo planiranje sastanka štedi vrijeme. Planiranje sastanka Klikom na karticu Dostupnost sudionika (Attendee availability) prilikom stvaranja poziva za sastanak ili izborom Akcije (Actions) – naredba Planiraj sastanak (Plan a Meeting) moguće je provjeriti jesu li svi pozvani sudionici sastanka dostupni u određeno vrijeme. . da bi dobio mogućnost odgovoriti na poziv.

7.5. moguće ju je kao takvu označiti na kalendaru. sastanka. događaja) . tjedno.2.početak i završetak.5. Stvaranje ponavljajuće stavke Ukoliko se neka stavka (obveza. mjesečno. tj. godišnje raspon ponavljanja – datum početka i završetka ponavljanja Prilikom stvaranja obične stavke (obveze. događaj) stalno ponavlja. Za određivanje ponavljajuće stavke potrebno je znati:    vrijeme stavke (obveze. događaja) moguće ju je klikom na gumb (Recurrence)) pretvoriti u ponavljajuću stavku ! Izbor Akcije (Actions) u glavnom izborniku – naredba Nova ponavljajuća obveza ili Novi ponavljajući sastanak (New Recurring Appointment) otvara prozor: . trajanje uzorak (vremenski interval) ponavljanja – dnevno. sastanka. sastanak.

1.2. Zadatak se može pojaviti jednom ili se može ponavljati (ponavljajući zadatak). Mapa Zadaci (Tasks) služi za kreiranje i praćenje zadataka. Zadaci 7.2.7.6. Pregled mape Zadaci Zadatak je osobna ili radna dužnost koju se želi pratiti od njenoga stvaranja (početka) do ispunjenja (završetka).6. Postojeći zadatak u mapi Zadaci otvara se u novom prozoru: .

2. Stvaranje novog Zadatka     Mapa Zadaci treba biti otvorena i zatim klikom na sličicu ili izborom Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredna Novo (New) – naredba Zadatak (Task) ili pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici ili dvostrukim klikom na prazan red unutar popisa zadataka otvara se prozor za unos podataka o novome zadatku: . stavke se s ciljem lakšeg pregleda mogu različito redati i grupirati: 7.2.  dvostrukim lijevim klikom na redak zadatka ili desnim klikom miša na redak zadatka i klikom u pomoćnom izborniku na naredbu Otvaranje (Open).6. Uporabom različitih pogleda na mapu Zadaci.

2. Stvaranje ponavljajućeg zadatka Zadatak se može pojaviti jednom ili se može ponavljati (ponavljajući zadatak). Kartica Detalji (Details) omogućuje unos dodatnih podataka o zadatku: 7.6.3. Zadatak se šalje klikom na gumb (Send) 7. Ako primatelj prihvati zadatak. dodjeljuje ga se nekome drugome. tj. on se dodaje u njegov popis zadataka i on postaje novi vlasnik toga zadatka. može se stvarati zadatke pridružene drugima. Klikom na gumb (Assign Task) zadatak se pretvara u Zahtjev za zadatak (Task Request).Unos novog zadatka završava se klikom na gumb (Save and Close). Ponavljajući zadatak može se ponavljati u pravilnim razmacima ili se ponavljati u ovisnosti o datumu koji se označi kao datum završetka zadatka. predmet i ostale podatke o zadatku.4.6. Ponavljajući zadatak stvara se klikom na gumb u prozoru zadatka. Pri tome je potrebno upisati ili izabrati primatelja. Označavanjem potvrdnoga okvira Podsjetnik (Reminder) Outlook će podsjetiti na potrebu izvršenja zadatka. To se čini slanjem nekome zahtjeva za zadatkom u poruci e-pošte s upitom primatelju da dovrši zadatak. Stvaranje zahtjeva za zadatak Osim stvaranja vlastitih zadataka.2. .

pitanja i svega ostaloga što se inače zapisuje kao bilješke. Pregled mape Bilješke Bilješke služe za zapisivanje podsjetnika.7. . Bilješka se može držati otvorenom (vidi se u prozoru kao papirić) ili je zatvoriti i staviti na popis bilježaka.2.2.1.7. Bilješke 7. ideja. Postojeća bilješka u mapi Bilješke otvara se:   dvostrukim lijevim klikom na sličicu bilješke ili desnim klikom miša na sličicu bilješke i klikom u pomoćnom izborniku na naredbu Otvaranje (Open).7.

bilješkama se može promijeniti boja i dodijeliti kategorija.Uporabom različitih pogleda na mapu Bilješke. stavke se s ciljem lakšeg pregleda mogu različito redati i grupirati: Bilješka se briše tako da se prvo označi i zatim pritisne na tipkovnici tipka Delete.7.2. Organizacija bilješki Zbog lakšega snalaženja. . 7.2.

2.Označenu bilješku moguće je proslijediti E-poštom desnim klikom miša i u pomoćnom izborniku izborom naredbe Proslijedi (Forward).7.3. pritiskom kombinacije Ctrl + N na tipkovnici klikom na sličicu . 7. Stvaranje nove bilješke Mapa Bilješke treba biti otvorena i zatim:  ili  izborom Datoteka (File) u glavnom izborniku – naredna Novo (New) – naredba Bilješka (Note) ili  ili  dvostrukim klikom na prazan prostor unutar prozora bilješki otvara se prazna bilješka.

te stanja ostalih mapa (npr. sastanaka. nove poruke. Outlook danas Outlook danas (Outlook Today) služi za brzi i sažeti prikaz dnevnih obveza.7. Prilagodba Outlooka danas Klikom na gumb i rad mape Outlook danas: (Customize Outlook Today) moguće je podesiti izgled Pri tome je moguće odrediti sljedeće:    Start (Startup) – hoće li mapa Outlook danas biti automatski otvorena prilikom pokretanja Outlook -a Poruke (Messages) – popis mapa koje će biti prikazane u Outlooku danas Kalendar (Calendar) – koliko dana unaprijed će Outlook danas prikazati zadatke. obveze. događaja i zadataka.2.1. 7.8.) Klikom na pojedinu stavku ona se otvara u novom prozoru. sastanke… .2.8. neposlane poruke i dr.

2. Poslano U mapi Poslano (Sent items) čuvaju se poslane poruke.9. ako imate povremenu vezu na Internet) Iz Outboxa je moguće izbrisati poruku koju ne želite poslati 7. Izlazna pošta Mapa Izlazna pošta (Outbox) služi za privremeno čuvanje poruka koje čekaju na slanje (npr. Poruka se otvara dvostrukim klikom na red u popisu.2. Skice U mapu Skice (Drafts) spremaju se sve nedovršene i neposlane poruke. a briše se pritiskom na tipku Delete. Klikom na gumb 7.10.  Zadaci (Tasks) – kako će biti prikazani i sortirani zadaci na popisu Stilovi (Styles) – odabir stil izgleda Outlooka danas sve izabrane postavke se zapamte.11. 7.2. .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->