POJAM RAČUNOVODSTVA Računovodstvo je djelatnost u sklopu trgovačkog društva ili nekog drugog subjekta Računovodstvo je služba ili grupa

službi u sklopu trgovačkog društva ili drugih subjekata koju obavlja računovodstvenu djelatnost. Računovodstvo je vještina bilježenja, razvrstavanja, skraćenoga prikazivanja i interpretiranja u novčanom obliku izraženih poslovnih događaja Računovodstvo je dio informacijskog sustava (IS) poduzeća • sastoji se od 3 elemenata: 1. input (poslovni događaj ili transakcije) - u inpute ulaze samo oni koji ispunjavaju 4 uvjeta: a) da su nastali b) da su dokumentirani c) da su izraženi u novcu d) da utječu na primjenu stanja i kretanja imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnih rezultata 2. proces – evidentiranje, klasificiranje, sumiranje poslovnih događaja (odvija se u poslovnim knjigama) 3. output - rezultat tog procesa su financijski izvještaji a mogu biti temeljni ili konsoldirani Računovodstvene informacije se dostavljaju zainteresiranim kupcima. Informacija se proizvodi u IS. IS obavljaju 4 osnovne funkcije: - prikupljanje podataka - obrada podataka - memoriranje podataka i informacija - dostavljanje podataka i informacija 1. 2. 3. 4. 5. STRUKTURA RAČUNOVODSTVA računovodstveno planiranje knjigovodstvo računovodstvena kontrola računovodstvena analiza računovodstveno informiranje

Računovodstveno planiranje – je projekcija budućih događaja koji će kada nastanu biti predmetom knjigovodstvene evidencije. Definiranju se ciljevi poduzeća (do 1.god). sastavljaju se planovi (kratkoročni i dugoročni). Knjigovodstvo – najvažniji dio knjigovodstva i najpouzdanija evidencija poslovanja orijentirana na prošlost. Temelji se na dvojnom knjigovodstvu. Knjigovodstvo je kronološka, sistematizirana, dokumentirana i strogo formalna evidencija. Evidentiraju se svi poslovni događaji i transakcije. Računovodstvena kontrola – brine se i ispravnosti i pouzdanosti knjigovodstvenih podataka i informacija. Zadatak je usporediti i utvrditi razliku između onog što je planirano (cilj) i onog što je ostvareno (knjigovodstvo). Računovodstvo kontrole dijeli se na: 1. sustav internih kontrola – automatske kontrole 2. naknadne kontrole – posebni kontrolni postupci Računovodstvena analiza – specifično područje računovodstva. Bavi se analizom financijskih izvještaja −> da li se pogoršava ili poboljšava financijska situacija, da li će poslovni subjekt ispunjavati obveze, pokazuje kako se imovina obrće u novac te da li se ostvaruje profit. Utvrđuje povezanost ostvarenih podataka s rezultatima planiranja. Utvrđuje se odstupanje ostvarenog i planiranog, uzroci odstupanja kao i metode otklanjanja odstupanja. Računovodstvena informacija – predstavlja prikazivanje podataka i informacija na razumljiv način eksternim i internim korisnicima. Eksterni korisnici su vlasnici poduzeća, vladine ustanove i agencije, a interni korisnici su management poduzeća na svim razinama odgovornosti.

-1-

Računovodstvena informacija je komuniciranje s korisnicima informacija, sinteza svih podataka koje pruža: računovodstveno planiranje, … - računovodstvo se vodi za svaki računovodstveni subjekt - rač.subjekti: a) profitne organizacije – to su trgovačka društva i dr. pravne osobe s ciljem ostvarivanja profita, te ustanove (npr. vrtić) b) neprofitne organizacije – država, državna tijela, ustanove, udruge građana koje se ne osnivaju s ciljem stjecana dobiti SUVREMENA STRUKTURA RAČUNOVODSTVA (VRSTE) 1. financijsko računovodstvo – eksterno računovodstvo usmjereno vanjskim korisnicima. Najvažniji korisnici informacija financijskog računovodstva su investitori, odnosno dioničari, vjerovnici odnosno kreditori, vladine agencije, financijski analitičari i sl. Osigurava financijske informacije, te sastavlja financijske izvještaje. 2. računovodstvo troškova – interno računovodstvo usmjereno internim korisnicima. Najstariji dio računovodstva. Izvještavanje o tekućim i planiranim troškovima. Evidencija, obračun te kalkulacija troškova. 3. upravljačko računovodstvo – korisnici su unutarnji subjekti, nije dostupno vanjskim korisnicima. Prezentira računovodstvene informacije potrebne menadžerima u donošenju poslovnih odluka. Zahvaća troškove i planiranje. Često se tretira kao suvremeni naziv za računovodstvo troškova. ZAKON O RAČUNOVOSTVU (ZOR) Zakon o računovodstvu se primjenjuje od 1993.god. i on obvezuje sve poduzetnike na primjenu Međunarodnih Računovodstvenih Standarda (MRS). Prije zakona iz 1993. godine - propisan jedinstveni kontni plan za sva poduzeća na temelju dekadnog sustava Poslije zakona od 1993. - nema propisanog kontnog plana i poduzeća mogu razviti svoj vlastiti kontni plan, s tim da im taj kontni plan osigurava pozicije temeljnih financijskih izvještaja propisanih ovim zakonom o računovodstvu. - ZOR daje samo okvirni sadržaj temeljnih financijskih izvještaja i ne propisuje detaljno njihov sadržaj i ne ističe kriterije sastavljanja

Sadržaj ZOR-a A. Formalni sadržaj - Temeljne, prijelazne i završne odredbe B. Suštinski sadržaj 1) Prikupljanje podataka i knjigovodstvenih isprava 2) Poslovne knjige a. Osnovne: glavna knjiga i dnevnik b. Pomoćne: knjiga blagajne, knjiga dugotrajne imovine, razne analitičke evidencije itd.) 3) Popis obveza i imovine - Na početku poslovne aktivnosti - Na kraju svake poslovne godine - Pri likvidacije i stečaja 4) Temeljni financijski izvještaji - Bilanca - Račun dobiti ili gubitka (izvještaj o dobiti)

-2-

- Izvještaj o novčanom toku - Bilješke uz financijske izvještaje 5) Računovodstveni standardi - Od 1993. sva poduzeća su obvezna primjenjivati međunarodne računovodstvene standarde (MRS) - Sastoji se od 2 djela: a. Okvir za pripremu financijskih izvještaja b. Pojedinačni računovodstveni standardi - MRS - ekonomska načela o mjerenju odnosno iskazivanju elemenata u financijskim izvještajima - MRS - struktura podataka koji se objavljuju u financijskim izvještajima koji se javno objavljuju - Osnovi cilj uvođenja MRS-a u računovodstveni sustav u RH je da financijski izvještaji koje sastavlja naša poduzeća ne budu prepreka na međunarodnom prometu roba, usluga, rada i kapitala i da se pomoću MRS-a izvrši globalna harkmonizacija računovodstvenih kategorija, pojmova, metoda i postupaka

POREZNI PROPISI • Opći porezni zakon Propisana obveza vođenja sustava vojnog knjigovodstva • Zakon o porezu na dobit Odredbe o prihodima i rashodima i osnovici poreza na dobit • Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) −> MRS donosi Međunarodna federacija računovođa IFAC-asocijacija koja okuplja računovođe −> strukturu međusobnog odnosa pretpostavke, načela i standarda moguće je prikazati na sljedeći način: a) opće prihvaćene pretpostavke (koncepti) b) opće prihvaćena načela c) opće prihvaćeni standardi RAČUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE (koncepti) Računovodstvene pretpostavke (koncepti) su teoretske osnove čija se primjena podrazumijeva i koje predstavljaju osnovu za formuliranje računovodstvenih načela. Temeljne računovodstvene pretpostavke su: • Pretpostavka kontinuiteta Pretpostavka kontinuiteta znači da poslovni subjekt neće biti likvidiran ni u slučaju poslovanja s gubitkom sve dotle njegov management očekuje dobit, a to znači da se poduzeće osniva s pretpostavkom neograničenog poslovanja u budućnosti. • Pretpostavka poslovnog subjekta Pretpostavka poslovnog subjekta znači da se svako poduzeće tretira kao poseban poslovni subjekt koji je odvojen od vlasnika. Ova pretpostavka je bitna za dionička društva, a također i za odnose između matice i podružnica moraju sastaviti svoje temeljne financijske izvještaje. • Pretpostavka stabilne novčane jedinice Računovodstveno koje se koristi u poduzećima temelji se na pretpostavci stabilne novčane jedinice. To računovodstvo se često naziva konvencionalno ili tradicionalno računovodstvo. Zasniva se na inflaciji do 5%, što znači da knjigovodstvena vrijednost bude što bliža tržišnoj vrijednosti. U uvjetima inflacije izrađuju se dodatni izvještaji na temelju jednog od koncepata računovodstva u uvjetima inflacije. Koncepti računovodstva a) Računovodstvo opće kupovne moći – za revalorizaciju koristi opće indekse cijena b) Računovodstvo tekuće vrijednosti – za revalorizaciju koristi specifične indekse cijena

-3-

1.mogu se priznati na 2 načina: a) po novčanoj osnovi – ono što je naplaćeno b) nastanak događaja – ono što je realizirano (prodano) 4. načelo priznavanja prihoda . koja kotiraju . načelo materijalnosti . načelo opreznosti 9.odnosi se na d. načelo materijalnosti 6. načelo objektivnosti .najstarije i najvažnije načelo . načelo opreznosti .koristi se prilikom vrednovanja svih pozicija bilance 2. a ne dobitke −> iskazivati manji rezultat . načelo potpunog iskazivanja financijskih izvještaja .d.anticipiraj gubitke. načelo potpunog iskazivanja financijski izvještaja 7. načelo priznavanja prihoda 4. Korisnici trebaju informacije u kraćim vremenskim intervalima.zahtijeva da se evidencija poslovnih događaja zasniva na nabavnoj cijeni . dokumentiranih podataka 3. načelo konzistentnosti 8.financijski izvještaji su sastavljeni na temelju objektivnih. načelo troška 2.primjenjuje se kod procjene imovine.ističe one poslovne događaje i poslovne informacije koje su od bitne važnosti za korisnike prilikom objavljivanja financijskih izvještaja . načelo sučeljavanja prihoda i rashoda 5. načelo konzistentnosti (postojanosti) . načelo jednolikosti 1.informacije se moraju prezentirati na jasan i razumljiv način 7. Uobičajen interval izvještavanjem je jedan normalni poslovni ciklus koji u prosjeku traje 1 godinu. načelo usporedivosti 10.2 zahtijeva a) usporedivost financijskih izvještaja dva subjekta u grani b) usporedivost financijskih izvještaja jednog subjekta iz jednog obračunskog razdoblja s financijskim izvještajima iz proteklih obračunskih razdoblja -4- . RAČUNOVODSTVENA NAČELA (načela GAAP) Polazna su osnova za izradu i usvajanje računovodstvenih standarda koji predstavljaju daljnju razradu načela. načelo sučeljavanja prihoda i rashoda .sučeljavamo prihode i rashode i utvrđujemo poslovni rezultat kao njihova razlika u obračunskoj razdoblju 5. obveza i kapitala 9.temelji se na lučenju bitnog i nebitnog 6. Mogu biti i kraća obračunska razdoblja.• Pretpostavka obračunskog razdoblja Polazi od toga da korisnici informacija (izvještaja) ne mogu čekati totalni rezultat (rezultat kada poduzeće prestane s radom).prihodi se priznaju u financijskim izvještajima i bilježe u poslovnim knjigama . načelo objektivnosti 3. načelo usporedivosti .jednom usvojena pravila evidencije moraju se dosljedno primjenjivati 8.najbitnije u današnjim uvjetima .cjelovita slika o financijskom stanju poduzetništva . načelo troška .

najčešći oblik . marki proizvoda. prihoda. dvostrani pregled ili konto «po foliu» .. rashoda i poslovnog rezultata. a jedan potražuje. i za ocjenu izvršavanja područja djelovanja ljudi izvještavanje menadžera o profitabilnosti po proizvodima. zatim prihodi i rashodi te financijski rezultat poslovanja. odluke o razvoju novih proizvoda. izvještavanje menadžera za strateške i taktičke odluke kao što su: formuliranje dugoročnih planova. Evidentira se cjelokupna imovina poduzetnika. načelo jednolikosti a) jednakost u interpretaciji i primjeni skupa računovodstvenih načela i postupka poduzeća b) znači istovrstan računovodstveni tretman u različitim poslovnim okolnostima SVRHE RAČUNOVODSTVA izvještavanje menadžera za planiranje troškova i kontrolu troškova poslovanja. obveze i kapitala. Računovodstveni konto je instrument na kojem se evidentiraju promjene nastale na kategorijama imovine. U sustavu dvojnog knjigovodstva najmanje jedan konto duguje. Obilježja dvojnog knjigovodstva: • Sistematska cjelovitost • Sustavnost evidentiranja poslovnih promjena • Cjelovitost evidencije • Raščlanjivanja promjena • Grupiranja promjena • Kronološka evidencija • Kvantitativni vrijednosni izraz • Visok stupanj pouzdanosti KNJIGOVODSTVENI KONTO Računovodstveni konto je računovodstveni instrument koji se koristi prilikom evidentiranja poslovnih događaja i transakcija u dnevniku i glavnoj knjizi. o ulaganju u opremu… izvještavanje investitora.danas nema praktičnu vrijednost kao jednostrani pregled -5- . Knjigovodstvena ravnoteža je jednakost zbroja svih iznosa knjiženih na dugovnoj strani sa zbrojem svih iznosa na potražnoj strani svih računa. jednostrani pregled ili konto «po pagini» . Konto sadrži najmanje ove zadatke: a) naziv konta b) broj konta c) datum nastanka poslovne promjene d) dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjena e) kratki opis promjene f) vrijednosni iskaz promjene g) novonastalo stanje Oblici konta: 1. svi kapitali..10. državnih tijela i drugih vanjskih korisnika putem financijskih izvještaja • • • • DVOJNO KNJIGOVODSTVO Dvojno knjigovodstvo je sustav evidencije koji za bilješke koristi dvostrani konto i kod kojega se svaki poslovni događaj iskazuje u jednakom iznosu na strani DUGUJE jednog konta i na strani POTRAŽUJE drugog konta.pogodan je za primjenu klasične metode 2. kupcima.

izvod i sl. b) zbirne isprave npr.računske – provjeravanje računskih operacija provedenih na ispravi −> likvidator isprava svojim potpisom potvrđuje da je provedena kontrola odlaganje (arhiviranje) knjigovodstvenih isprava: -6- . izdatnice. već je cilj da se vidi stanje ulagača 4. ali u određenim situacijama mogu imati i dugovni saldo (npr. Računovodstvena isprava se sastavlja na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja. izdatnice b) izvedene – blagajničko izvješće. za isplatu.isprave – nastaju u službi knjigovodstva. izvadak sa ŽR. ugovori i sl. stepenasti oblik konta . • prema mjestu izdavanja isprava dijeli se na: a) eksterne knjig. primke.dobavljača b) interne knjig.formalna – znači provjeravanje ispravnosti bitnih sastojaka računovodstvenih isprava . povratnice i sl. konta kupaca) d) pasivno-aktivna – ona koja imaju u pravilu potražni saldo. kontrola ispava može biti: . konta prema samostalnosti a) samostalna konta – mogu biti bez nekog drugog konta b) nesamostalna konta (konta IV ili prijelazni konta ili korektivna konta) – konta koja uvijek idu zajedno sa samostalnim kontima RAČUNOVODSTVENA ISPRAVA Računovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Razvrstavanje knjigovodstvenih isprava: • prema sadržaju a) isprave o promjenama materijalnog karaktera npr. ali mogu u određenim situacijama imati i potražni saldo (npr. fakture kupcima • prema izvoru: a) izvorne – uplatnice. isplatnice.fakt. konta prema kvaliteti stanja a) aktivna – ona koja imaju dugovni saldo b) pasivan – ona koja imaju potražni saldo c) aktivno-pasivna – ona koja imaju u pravilu dugovni saldo. specifikacije i sl. a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i za uspješnu kontrolu. razna rješenja. nalozi za prijenos. platna lista • prema opsegu podataka: a) pojedinačne isprave npr. b) isprave o promjenama novčanog karaktera npr.suštinske – provjeravanje da li je poslovna promjena nastala onako kako je prikazana .najstariji oblik konta .3. odluke. konta dobavljača) 2.kombinacija dnevnika i računovodstvenog konta 5. tabelarni konto . iskazi.danas se ovaj oblik koristi u evidenciji štednih uloga .služi u procesu ekukacije kao i skiciranje knjiženja prije unosa u poslovne knjige ili u osobno računalo Kriteriji razvrstavanja konta 1. T-konto . konta prema elementima uspjeha (konta koja nemaju salda) a) konta troškova b) konta rashoda c) konta prihoda d) konta poslovnog rezultata 3. faktura. uplatnice c) isprave o promjenama ostalog karaktera npr.ovaj konto nema dugovnu ni potražnu stranu. npr.isprave – nastaje u službama izvan knjigovodstva npr.

načelo dokazivosti – potrebno je uredno odložiti i čuvati zbog naknadnog provjeravanja evidentiranja sadržaja poslovne promjene. mjesto izdavanja. Temeljni financijski izvještaji se čuvaju trajno. dobavljačima. Jednom godišnje moraju javno objaviti financijske izvještaje: a) veliki poduzetnici b) srednje veliki ako su organizirani kao d. uspješnosti i promjenama financijskog položaja poduzeća.naziv i adresa poduzeća .datum izdavanja. koje mogu uključiti pitanja kao npr. Isprave se čuvaju zbog nadzora poslovanja i točnog unosa podataka u poslovne knjige. Jednom godišnje reviziji podliježu financijski izvještaji: a) velikih poduzeća b) srednje velika ako su d. kupcima. Bitni sastojci knjigovodstvene isprave: .3 godine . za sve predaja u sudski registar Elementi financijski izvještaja: a) sredstva (imovina) b) obveze c) glavnica -7- . ili treba ponoviti izbor ili zamijeniti management. zajmodavcima.d.količina i cijena .trajno – isplatne liste i drugi podaci bitni za zaposlene . što je korisno radi donošenja ekonomskih odluka.d.2 godine – prodajni blokovi. Predočavanje financijskih izvještaja vlasnicima a) u roku 6 mjeseci nakon isteka godine veliki poduzetnici b) u roku 4 mjeseca srednji i mali poduzetnici c) u roku 9 mjeseci grupa koja provodi konsoldaciju −> rok 30.potpis osoba i pečat rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava: . Cilj financijski izvještaja da pruže informaciju o financijskom položaju. vjerovnicima.naziv isprave i redni broj . da li treba zadržati ili prodati svoje ulaganje u poduzeće.opis poslovne promjene . državi i javnosti. pomoćni obračuni FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Financijski izvještaji jesu rezultat računovodstvenog ciklusa (OUTPUT) Dijeli se na: • temeljne financijske izvještaje • konsoldirane financijske izvještaje Financijski izvještaji jesu: 1) bilanca 2) račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) 3) izvještaj o novčanom toku 4) bilješke uz financijske izvještaje Ti su izvještaji usmjereni prvenstveno vanjskim korisnicima – investitorima. zaposlenicima. datum nastanka poslovne promjene .5 godina isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige .09. Temeljni financijski izvještaji se sastavljaju za poslovnu godinu.

U tomu se slučaju u aktivi iskazuje iznos gubitka iznad visine kapitala. Do bilance u kojem se iskazuje imovina zove se AKTIVA.bilančna ravnoteža – jednakost između aktive i pasive .početna bilanca (sastavlja se na početku poslovanja) . kratkotrajnu i kratkoročnu imovinu Prema kriteriju ročnosti izvori imovine se dijele na: a) KAPITAL bez roka povrata što znači da je imovina iz ovog izvora trajno raspoloživa b) OBVEZE: dugoročne – obveze kojih je rok povrata dulji od 12 mjeseci što znači da je imovina iz ovog izvora raspoloživa duže od 12 mjeseci Kratkoročne – obveze kojih je rok povrata novca do 12.probna bilanca (provjerava ispravnost knjiženja) -8- . PRAVA i ostala NEMATERIJALNA IMOVINA Osnovne karakteristike bilance su: . obveza i kapitala na određeni dan uzimaju se (prepisuju) sa konta glavne knjige. U ovom je slučaju također imovina manja od aktive. dugotrajnu i dugoročnu imovinu 2. Najlikvidniji oblik imovine je NOVAC Prema ovom kriteriju imovina se dijeli na: 1. novčani oblik. Drukčije rečeno. Pri iskazivanju stavki u bilance primjenjuje se sljedeća načela: a) za imovinu načelo rastuće likvidnosti za pasivu tome primjereno načelo opadajuće ročnosti b) za imovinu načelo opadajuće likvidnosti za pasivu tome primjereno načelo rastuće ročnosti.zaključna bilanca (sastavlja se na završetku poslovanja) . dio bilance u kojoj se iskazuju izvori imovine zove se PASIVA.proračunska (planska) bilanca . MATERIJALNA IMOVINA 3.mjeseca Imovina se prema pojavnim oblicima dijeli na : 1. Prema načelu likvidnosti koje se izražava u duljini vremenu u kojem se neka imovina ponovno pretvara u početni. NOVAC 2.obračunska bilanca .trenutačni pregled stanja .služi kao podloga za donošenje poslovnih odluka Vrsta bilanci: .BILANCA bilanca = ravnoteža = jednakost Bilanca je sistematiziran pregled imovine. AKTIVA = PASIVA U pasivi kao izvori imovine iskazuju se obveze i kapital (glavnica). to je razdoblje u kojem se ostvaruje povrat uloženog novca u neku vrstu imovine. Naziv ove stavke je GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA. obveza i kapitala na određeni dan. U bilanci je primijenjena temeljna računovodstvena jednadžba: IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL Ta jednadžba predstavlja osnovno obilježje bilance: BILANČNA RAVNOTEŽA Podaci o stanju imovine. Iz ove jednadžbe proizlazi da se kapital izračunava na sljedeći način: KAPITAL = IMOVINA – OBVEZE Obveze mogu biti veće od imovine u slučaju kada je gubitak veći od kapitala.bilanca služi za otvaranje poslovnih knjiga u knjigovodstvu bilanca ima novčani izraz .

Periferno kretanje nastaje bilježenjem poslovne promjene koja uvjetuje promjenu strukture pasive. godišnje) podbilanca (vodoravni presjek bilance) skraćena bilanca (manji broj povećanja od pune bilance) primopredajna bilanca (pojavljuje se u slučaju promjene managementa) fuzijska bilanca (pregled svih aktiva i obveza s glavnicom biznisa što se spajaju) diobna bilanca (jedno poduzeće se razdvaja u više novih) sanacijska bilanca (bilanca ozdravljenje poduzeća.raspodijeljeno vlasnicima poduzeća Kriteriji podjele imovine: 1.periferno kretanje P+ P– . Zbir bilance se smanjuje. prema funkciji a) fiksna ili osnovna – građevinski objekti. potraživanja. a druga vrsta aktive se smanjuje za isti iznos.. Imovina je ukupna vrijednost sredstava kojom poduzetnik raspolaže u obavljanju svoga poslovanja. oprema b) cirkulirajuća ili obrtna – zalihe.centripetalno kretanje A+ P+ .centrifugalno kretanje P− A− Koncentrično kretanje nastaje kada se bilježenjem poslovne promjene mijenja struktura aktive. Centrifugalno kretanje nastaje bilježenjem poslovne promjene koja uvjetuje smanjene i aktive i pasive za isti iznos. otklanja se uzrok gubitka) likvidacijska bilanca (pokazuje koje će se obveze podmiriti iz koje imovine) stečajna bilanca konsoldirana bilanca (zbrojna bilanca nekog složenog ekonomskog organizma) zbrojna bilanca (zbrajanje svih bilančinih česti koje tvore zbrojnu bilancu) BILANČNE PROMJENE Bilježenjem poslovnih promjena u bilanci mogu nastati 4 vrste bilančnih promjena: .koncentrično kretanje A+ A– . roba.pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima . oprema… 2.mora biti nabavljena po mjerljivom trošku Sredstvo može biti upotrijebljeno: .razmijenjeno za druga sredstva .mora imati vrijednost za subjekta . IMOVINA Imovina je resurs koji kontrolira poduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi. -9- . a druga smanjuje za isti iznos. Jedna vrsta aktive se povećava. Povećava se i zbir bilance. Zbir bilance i aktiva ostaju isti. Jedna vrsta pasive se povećava. Zbir bilance i pasive ostaju isti.upotrijebljeno da se podmiri obveza . Svaka stavka da bi se smatrala imovinom poduzetnika mora udovoljiti sljedećim kriterijima: . licencije… b) materijalna – građevinski objekti. zemljište.mora biti u vlasništvu ili pod kontrolom subjekta . postrojenja.- inventurna bilanca (sastavlja se nakon provedene inventure) bruto bilanca (sastavlja se na kraju određenog razdoblja – mjesečno. Centripetalno kretanje nastaje bilježenjem poslovne promjene koja uvjetuje povećanje i aktive i pasive za isti iznos. prema pojavnim oblicima a) nematerijalna – patenti.

dugotrajna nematerijalna imovina . potraživanja od države… KRATKOTRAJNA ILI TEKUĆA IMOVINA 1. materijal. prema vijeku upotrebe a) dugotrajna .obične .to su financijska ulaganja ili plasmani poduzeća s rokom povrata dužim od 1godine .kratkoročna nematerijalna imovina .korist od ulaganja u obveznice može biti: kamata ( + osnovni dug) . dugotrajna materijalna imovina . licencije.to su potraživanja od dužnika s rokom povrata dužim od 1 godine .kratkotrajna materijalna imovina . financijska imovina 4. . dugotrajna potraživanja .u dužničke – obveznice plasmani u obliku kredita .korist od ulaganja plasmana kredita: kamata ( + osnovni dug) 4. zalihe .poslovna imovina supstančnog oblika s rokom korištenja dužim od 1 godine .3.poslovna imovina bez supstančnog oblika s rokom korištenja dužim od 1 god. novac DUGOTRAJNA IMOVINA 1. patenti.npr. dugotrajna financijska imovina .To su izdaci za istraživanje i razvoj. nematerijalna imovina 2. financijska imovina 4. nedovršena proizvodnja i trgovačka roba 2.to su zemljište.vijek upotrebe je duži od 1 godine b) kratkotrajna – vijek upotrebe kraći od 1 godine Zakonska forma: (ZOR) 1.preferencijalne (povlaštene) . građevinski objekti… podjela dugotrajne imovine (materijalna ili nematerijalna) prema kriteriju da li podliježe ili ne obračunu amortizacije: a) podliježe obračunu amortizacije (sve ostalo) b) ne podliježe obračunu amortizacije (zemljište i umjetničke vrijednosti) 3. kratkoročna potraživanja . goodwil 2. radnika.sva potraživanja do 1 godine . potraživanja od kupaca.u vlasničke – dionice . DUGOTRAJNA IMOVINA 1. zalihe 2. potraživanja 3.10 - . države . gotovi proizvodi. materijalna imovina 3. sirovine.npr. potraživačka imovina 2.korist od ulaganja u dionice može biti: dividende i udjel u neto dobiti .npr. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1. franšize.potraživanja od kupaca. ulaganja u vrijednosne papire i plasmani u obliku kredita ulog u vrijednosne papire: .

kapital je trajni izvor što znači da poduzeće nema obvezu vraćanja sredstva vlasniku dok god poduzeće postoji a) nominalna vrijednost dionica – može se smanjiti isplatom dividende i negativnim rezultatom .povećanje imovine bilježi se na dugovnu stranu konta imovine .povećanje kapitala iz poslovanja (pretpostavlja se da je poduzeće uspješno poslovalo) .tuđi izvori (obveze) • prema roku dospijeća . 2.obveze) . novac .na računima (depozitni) . Klasifikacija izvora imovine: • prema vlasništvu . Izvori imovine mogu biti pravne osobe i fizičke osobe.dionica od 100 kn je prodana za 110 kn. rezerve za otkup vlastitih emitiranih dionica i druge rezerve) .zakonske (obavezno izdvajanje dijela dobiti u rezerve po zakonu) – kod nas 5% od dobiti . tada je premija 10 kn. ili davanjem kredita.obveze) .viškovi novčanih sredstava koji se ulažu u npr. kratkotrajna financijska imovina .kratkoročni izvori (kratk.trajni izvori (kapital) Pravila knjiženja za izvore imovine . tj. a sve s rokom povrata kraćim od 1 godine 4. Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine.vlastiti izvori (kapital) .dobit prethodnog razdoblja i dobit tekuće godine b) Rezerve (preslažu se iz zarađenog kapitala u temeljni kapital) . zarađeni kapital a) neto dobit tekuće godine umanjene za dividende .gubitak b) premija na emitirane dionice: varijanta da je dionica prodana po većoj vrijednosti od nominalne vrijednosti . Predstavlja neto imovinu. Struktura kapitala: (podjela) 1. a zarađeni kapital je 110 kn.statutarne (obavezno izdvajanje dijela dobiti u rezerve po statutu poduzeća) – npr.gotovina (u blagajni) Pravila knjiženja za imovinu: .3.razlika promjene na imovini je stanje ili saldo IZVORI IMOVINE Izvori imovine pokazuju nam odakle je poduzeće pribavilo svoju imovinu.smanjenje izvora imovine bilježi se na suprotnu stranu konta KAPITAL I REZERVE Kapital je ostatak sredstava (imovine) poduzeća nakon odbitka svih njegovih obveza. kupovanje tuđih vrijednosnih papira koji su unovčivi u roku dospijeća ili preprodajom.dugoročni izvori (dug.11 - .povećanje izvora imovine bilježi se na potražnu stranu konta .smanjenje imovine bilježi se na suprotnu stranu konta imovine .novac uložen u poduzeće ne može se dobiti natrag. upisani ili temeljni kapital ―> predstavlja sredstva uložena u poduzeća od strane vlasnika .podrijetlo imov. osim ako poduzeće prestane poslovati ili promjeni vlasnika .

ima zadržanih ili akumuliranih dobitaka može isplaćivati dividende. Poduzeće vrši preuzimanje vlastitih dionica i formira trezorske dionice. Otkupljene dionice se nalaze u trezoru pa ih nazivamo i trezorske dionice. Razlika otkupa: smanjiti opasnost od neprijateljskih preuzimanja zaustaviti pad tržišne vrijednosti politika dividendi Otkup dionica može biti: po nominalnoj vrijednosti po vrijednosti većoj od nominalne vrijednosti Dividende Dividende predstavljaju prinos na ulaganje u vlasničke vrijednosne papire (dionice). Za isplatu dividendi u novcu potrebno je: 1) imati dovoljno tekuće dobiti i zadržane dobiti 2) imati dovoljno novca 3) odluka Upravnog odbora o isplati novčanih divdendi Izglasavanje i raspodjela dividendnih dionica Upravni odbor d.12 - . Za broj trezorskih dionica smanjuje se broj dionica koje se nalaze u opticaju. tržišna cijena dionica ili b. Korporacija na tržištu dionica kupuje vlastite dionice u trenutku kada ocjenjuje da će to biti korisno i profitabilno za tvrtku.d. To znači da d. usklađivanje iznosa svote tem. Svaki dioničar treba dobiti onoliko dionica koliko iznosi njegov udio u vlasništvu d.-a može izglasati raspodjelu dividende u obliku dividendnih dionica putem dodatne emisije običnih dionica.d. može izglasati dividendu odnosno isplatu dividende i kada u tekućoj godini ostvari gubitak.c) zadržana dobit (preneseni gubitak) – iz prethodnih godina −> revalorizacijske rezerve – korekcija temeljnog kapitala.-a. . Dividende se prvenstveno isplaćuju iz neto dobiti.d.kapitala koje se provodi u uvjetima inflacije radi zaštite imovine vlasnika Emisija dionica 1) emisija i prodaja običnih dionica za novčana sredstva a) emisija i prodaja običnih dionica po nominalnoj vrijednosti koja je ujedno i tržišna vrijednost b) emisija i prodaja običnih dionica po vrijednosti koja je veća od nominalne (prodaja uz premiju) c) emisija i prodaja po cijeni manjoj od nominalne 2) emisija i razmjena dionica za nenovčanu imovinu ili usluga a) emisija i razmjena dionica za materijalnu imovinu b) emisija i razmjena dionica za nematerijalnu imovinu c) emisija i razmjena dionica za usluge Osnovica razmjene za nenovčanu imovinu ili uslugu može biti: a.d. no ako nema neto dobiti sve dok d. tržišna cijena nenovčane imovine ili usluga Trezorske dionice Trezorske dionice su vlastite emitirane i otkupljene dionice. Dividende mogu biti isplaćene: u novcu emisijom dodatnih dionica koje se nazivaju dividendne dionice raspoređivanjem dividende u nenovčanom obliku imovine Dividende se najčešće isplaćuju u novcu.

13 - .Upravni odbor može izglasati dividende u obliku dodatne emisije dionica kao: mali broj dividendnih dionica ako upravni odbor izglasa dividende u obliku dodatne emisije običnih dionica do 25% ukupnog broja do tada emitiranih običnih dionica. proizašla iz prošlih poslovnih događaja. za čiju se namjeru očekuje da će stvoriti u poduzeću odljev resursa. odnosno vlastitog kapitala. a njihova se emisija iskazuje po NV dionica. obveze za primljene dugoročne kredite. Za njih je utvrđeno da ne utječu na tržišnu vrijednost ranije emitirane dionica.obveze prema tuđim izvorima financiranja koje treba platiti u roku kraćem od 1 godine. za emitirane obveznice i sl. novac 2.obveze prema tuđim izvorima financiranja koje dospijevaju na naplatu u razdoblju dužem od 1 godine. plaće… Načini obveze: 1. Podjela obveza prema ročnosti: 1) dugoročne obveze . tada je to veliki broj dividendnih dionica. 2) kratkoročne obveze . obveze za kratkoročne kredite. fiksno utvrđena naknada 3. npr. obveze prema dobavljačima. Raspodjela dividende u obliku dividendnih dionica predstavlja prijenos neto dobiti tekuće godine i zadržane dobiti iz prošlih godina i istovremeno povećanje dioničarske glavnice. koji utjelovljuje ekonomske koristi. ustupanje druge nenovčane imovine 3. konverzija (pretvorba) obveze u glavnicu 6. nezavisni su od ostvarenog financijskog rezultata 4. Prodaja dionica – kapitalni dobici 1) neto prodajna vrijednost dionica (tržišna cijena (broj prodanih dionica x tržišna cijena) – ovisni troškovi prodaje) 2) knjigovodstvena vrijednost prodanih dionica (stanje računa 04 (prije prodaje) / broj kupljenih dionica x broj prodanih dionica 3) razlika (1) – (2) = kapitalni dobitak OBVEZE Obveza je sadašnja obveza poduzeća.-a koja kotira na burzi veliki broj dividendnih dionica ako upravni odbor izglasa emsiju dividendnih dionica više od 25% ranije prodanih običnih dionica. fiksno utvrđeni rokovi povrata 2. obveze za porez. ne donose pravo upravljanja poduzećem . npr. tada je riječ o malom broju dividendnih dionica. zamjena jedne obveze drugom 5.d. Kao temelj iskazivanja ovih dionica uzima se tržišna vrijednost običnih dionica d. pružanje usluga 4. da se vjerovnik odrekne svojih prava ili da ih izgubi Temeljna obilježja obveza su: 1.

Ne pojavljuju se redovito. izvještaj o dobiti se odnosi na cijelo razdoblje. Učinci su aktivnosti u ostvarenju cilja poduzeća koji rezultiraju prodajom određenih proizvoda ili usluga na tržištu. prihodi od prodaje sirovina. Promatra se kao pomoćni izvještaj bilance.rashoda . Povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja sredstava. Po njihovom pojavnom obliku u poslovnom procesu se mogu pojaviti kao: 1. Pojavljuju se redovito i često i u masi ukupnih prihoda čine najznačajniji dio. Javljaju se u obliku pozitivnih kamata. Rashodi su ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potrošnju dobara u stvaranju učinka i priznaju se kada su nastali ali i onda kada su mogući. RAČUNOVODSTVO PRIHODA I RASHODA PRIHODI Prihodi su prodajne vrijednosti poslovnih učinaka (proizvoda i usluga) uključujući i sve oblike dobivenih naknada. trenutak. To je izvještaj koji se sastavlja na kraju obračunskog razdoblja. prihodi od prodaje proizvoda i robe.14 - . otpis obveza…) Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. izvanredni prihodi: nastaju kao posljedica izvanrednih događaja i transakcija. te se zbog toga i odvojeno iskazuju. prihodi od dividendi. Sastavlja se zadnji dan obračunskog razdoblja.prihodi financiranja (ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava.prihoda . prihodi od pružanje usluge…) . odnosno to je kumulativni prikaz prihoda i rashoda i financijskog rezultata za određeno obračunsko razdoblje. RASHODI Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku odlijeva ili smanjenje imovine odnosno povećanje obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice. materijala i rezervnih dijelova.prihodi poslovanja (nastaju kao rezultat osnovne djelatnosti poduzeća. . kao i prihodi od korištenja resursa poduzeća od strane drugih. a najčešće se odnosi na jednu godinu. Cilj izvještaj o dobiti: da korisnicima računovodstvenih informacija ukaže na promjenu kapitala i to prije svega zarađenog kapitala između dva datuma bilance. . posljedica su neplaniranog smanjenja obveza ili povećanja imovine. pozitivnih tečajnih razlika. osim onog u svezi sa uplatama od strane sudionika u glavnici. a to su npr. Osnovna veza između bilance i izvještaja o dobiti jesu upravo promjene na kapitalu. redovni prihodi: su oni koji se ostvaruju redovnom poslovnom aktivnosti poduzeća.financijskog rezultata Prihod utječe na povećanje kapitala. Najčešći su prihodi od prodaje dugotrajne imovine. Za razliku od bilance koja se odnosi na određeni datum. ne mogu se planirati niti predvidjeti. prihodi od naplate raznih potraživanja iz prethodnih godina. Izvještaj o dobiti sastoji se od: . inventurni viškovi. Prihodi su povećanje dobara u poduzeću tako dugo dok to predstavlja ostvarenje primitka te se priznaju i evidentiraju onda kada su stvarno nastali i kada su izvjesni.RAČUN DOBITI I GUBITKA (izvještaj o dobiti) Račun dobiti i gubitka je izvještaj koji korisnicima informacija osigurava informacije o uspjehu poduzeća. ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice. prihodi od udjela u neto dobiti) 2. tj.

ako su prihodi manji od rashoda obračunskog razdoblja.ulaze u vrijednost nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda . Odnosni rashodi su dio troškova nastalih u obračunskom razdoblju. nastaju kao posljedica obavljanja osnovne djelatnosti poduzeća. voda…) . penali.15 - . Ne nastaju redovito u poslovanju. te o metodama obračuna troškova. imaju za posljedicu smanjenje vrijednosti imovine ili nastanka obveza. naknadno utvrđeni rashodi iz prethodnih godina. prodaja i slično) .ne ulaze u vrijednost nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Financijski rezultat se zaključuje na kraju računovodstvenog razdoblja (mjesečno. izvanredni rashodi – su oni koji su nastali kao rezultat izvanrednih događaja i transakcija i zbog toga se odvojeno iskazuju. troškovi proizvodnje ili proizvoda .Troškovi koji nastaju u poduzeću mogu se podijeliti na: 1. troškovi razdoblja . Izdaci – smanjenje gotovine Utrošci – fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju učinka Troškovi – najznačajniji dio rashoda. polugodišnje ili godišnje). Njihova visina i struktura ovisi u vrsti učinka i obujmu poslovanja. već su oni odmah rashodi onog obračunskog razdoblja kada su nastali . Nedospjeli rashodi koji predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada. tj.nastaju kao posljedica korištenja tuđih novčanih sredstava. tromjesečno.troškovi razdoblja su najčešće: a) troškovi uprave b) troškovi prodaje U poslovnom procesu se mogu pojaviti kao: 1. nabava. tada poduzeće iskazuje poslovni rezultat koji se naziva gubitak (negativni poslovni rezultat).u troškove proizvodnje ubrajamo sljedeće troškove a) troškove direktnog materijala b) troškove direktnog rada c) opći troškovi proizvodnje (OTP) (grijanje. inventurni manjkovi… Sučeljavanje prihoda i rashoda provodi se u trenutku utvrđivanja FR za određeno razdoblje. rashodi od prodaje sirovina. . a koji su vezani na ostvarivanje. redovni rashodi: .oni troškovi koji su nastali u proizvodnim dijelovima poduzeća . teško se predviđaju – rashodi od prodaje dugotrajne imovine (ono što je neotpisano). Pojavljuju se u obliku negativnih kamata. naknadne štete. i obrnuto. tada poduzeće iskazuje poslovni rezultat koji se naziva dobit. Sučeljavanje se provodi tako da se u odnos stave ostvareni prihodi i odnosi rashodi. . struja. materijala i rezervnih dijelova.rashodi poslovanja – to su troškovi sadržani u prodanim gotovim proizvodima i troškovi razdoblja. koji su bili nužni za ostvarivanje prihoda tog obračunskog razdoblja.oni troškovi koji su nastali u neproizvodnim dijelovima poduzeća (uprava. Da bi se utvrdio poslovni rezultat potrebno je zaključiti konta prihoda i konta rashoda.troškovi proizvodnje će postati rashodi kada se prodaju gotovi proizvodi u kojima su oni sadržani 2.rashodi financiranja . kazne. imovine te tuđih usluga u poslovnom procesu radi stvaranja učinka i dijele se na: troškove proizvoda i troškove razdoblja Financijski/poslovni rezultat – se utvrđuje razlikom prihoda i rashoda Ako prihodi prelaze rashode obračunskog razdoblja. negativnih tečajnih razlika… 2.

a 10% ostalo.16 - . DOBIT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI (F-G) I. za različite rezerve. NETO DOBIT (I-J) −> može se dalje rasporediti: za isplatu dividende dioničarima. insider tradnig −> unutarnja krtica daje informacije S izvještajem o novčanom toku se može najmanje manipulirati. za pokriće prenesenog gubitka iz prošle godine −> kad se sve podmiri ostatak neto-dobiti se prenosi na zadržanu dobit ili se može podijeliti u dividende. pump and dump −> podigni cijene i onda prodaj 2. Upitna primjena i kontrola.. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU Financijski izvještaj je izvještaj koji se temelji na novcu i novčanim ekvivalentima.Forma zvještaja o dobiti A. DOBIT IZ REDOVITIH AKTIVNOSTI (A+C)-(B+D) F. Danas se radi izvještaj iz 1987 – FASB: temelji se na financijskim kategorijama (novac.vanjske korisnike (dioničari…) .povećanje novca i novčanih ekvivalenata rezultira povećanjem obveza i kapitala. Financijski izvještaji su za: .potrebe države Metode manipuliranja: 1. kapitala i nenovčane imovine . Novac – na svim računima i gotovina Novčani ekvivalenti ili surogati novac – sva ulaganja (u vrijednosne papire) ili plasmani s rokom dospijeća do 3 mjeseca. svi financijski instrumenti koji se brzo mogu pretvoriti u novac) ulaganja u vrijednosne papire (do 3 mjeseca) Ovaj izvještaj ukazuje na promjenu financijske situacije koja se neprestano mijenja . Neto dobit je utemeljena je na prihodima i rashodima tj. IZVANREDNI RASHODI H. BRUTO DOBIT (E+H) J. POSLOVNI RASHODI C. FINANCIJSKI RASHODI E. razlici prihoda i rashoda.promjena novca i novčanih ekvivalenata rezultira promjenom obveza. nenovčana imovina . novčana imovina 2. POREZ NA DOBIT (35% OD I) K. Neto dobit je poslovni rezultat koji u cijelosti pripada vlasnicima poduzeća. Sva poduzeća ga moraju sastaviti. Većina država ga ni nema. POSLOVNI PRIHODI B. IZVANREDNI PRIHODI G. za ostale obveze prema ulagačima. kao i povećanjem nenovčane imovine Važan je u razvijenim financijskim tržištima. Temelji se na novčanom toku −> imovina = obveze + kapital Podjela imovine: 1. kao i smanjenjem nenovčane imovine . trash and cash 3. Osnova kapitala: 90% d.smanjenje novca i novčanih ekvivalenata rezultira smanjenjem obveza i kapitala.d. FINANCIJSKI PRIHODI D.

dividende. osiguranja. ulaganja u vrijednosne papire Novčani tok = NP –NI c) Financijske aktivnosti Aktivnosti financiranja poduzeća Primitci: od emisije dionica.17 - . kreditore Najčešće se u praksi novčani tok od poslovne aktivnosti računa kao zbroj neto dobiti i amortizacije. prodaje u gotovini.Metoda sastavljanja: 1. INDIREKTNA Razlikuje se od direktne samo u sadržaju poslovnih aktivnosti Novčani tok od poslovne aktivnosti sastavlja se na sljedeći način: Neto dobit + amortizacija ± kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza = novčani tok od poslovnih aktivnosti Temelji se na početnoj i završnoj bilanci i izvještaju o dobiti bruto bilance Koristan za investitore.računovodstvene politike se obično objavljuju u bilješkama uz financijske izvještaje b) pojašnjenja pojedinih pozicija financijskih izvještaja . postupci na temelju zakona i računovodstvenih standarda koji su korišteni u sastavljanju i objavljivanju financijskih izvještaja . za otkup dionica. primljenih kredita Izdaci: od otplate glavnice kredita. povrata glavnice prethodno odobrenih kredita izdaci: od nabave materijala i sirovina.računovodstvene politike su metode. što je najbliže novčanom toku.bolji pregled detalja Bilješke uz financijske izvještaje idu nakon temeljnih financijskih izvještaja Temeljne financijske izvještaje treba dostaviti u trgovački registar Bilješke su uvijek ispod ili iza temeljnih financijskih izvještaja U bilješkama su sadržani podaci. obveznica. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Obavljaju se uz prethodne financijske izvještaje 2 djela: a) značajne računovodstvene politike . kamate izdaci: plaćanje trošk. plaća. DIREKTNA −> izvještaj o novčanom toku uvijek pokriva neko razdoblje Sastoji se od 3 djela: a) poslovne aktivnosti pokazuju novčane primitke i izdatke primitci: od naplate potraž. detalji i upute za korisnike izvještaja Temeljni financijski izvještaji trebaju biti jasni i pregledni.. a to znači da detaljne podatke i informacije iz izvještaja treba prenijeti u bilješke . vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu. za dividende Novčani tok = NP-NI −> čisti novčani tok = A + B + C (zbroj svih novčanih tokova) 2. načela.. dioničare. kamate.NI b) investicijske aktivnosti pokazuju novčane primitke i izdatke primitci: od prodaje dugotrajne imovine. dobavljači novčani tok = NP .

prihoda.cilj analize poslovnih događaja je utvrditi da li je stanoviti poslovni događaj ujedno i knjigovodstveni nakon čega slijedi evidencija u poslovnim knjigama .uz to se vezuje načelo dokumentiranosti 2. unos podatak u datoteku . sastavljanje računovodstvenih izvještaja a) temeljni financijski izvještaji (eksterni) – predstavljaju standardizaciju računovodstvenih informacija (bilanca.obrada podataka u dnevniku . obvezu i kapitalu prenose u bilancu. prihodima. Ima kontrolnu funkciju. Nakon svake poslovne promjene dnevnik treba biti uravnotežen (duguje = potražuje). trgovačka društva moraju voditi: Glavnu knjigu Dnevnik Pomoćne knjige GLAVNA KNJIGA Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronološki upisuju poslovni događaji na imovini.poslovni događaj mogu nastati unutar poduzeća i u okruženju . Output Proces računovodstvene obrade podataka 1. kapitala. Strogo dokumentirana evidencija i formalna evidencija. analiza poslovnih promjena ili događaja . prikupljanje podataka o nastalim poslovnim događajima . Dnevnik sadrži sve informacije o jednom poslovnom događaju na jednom mjestu. kapitalu. Za konta prihoda i rashoda kaže se da su to KONTA USPJEHA jer podaci o iznosima ostvarenih prih.RAČUNOVODSTVENI PROCES A. Nastaje raščlanjivanjem bilance na sastavne dijelove. u određenom razdoblju prenose u izvještaj o dobiti za to razdoblje.i rash. rashodima i financijskom rezultatu po načelu dvojnog knjig. rashoda i poslovnih rezultata 3. . DNEVNIK Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se kronološkim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni događaji – dnevnik je kronološka evidencija. Ona je skup konta koji su u glavnoj knjizi razvrstani određenim redoslijedom koji određuje kontni plan.uvjeti da bi poslovni događaj bio predmet knjigovodstvene evidencije: o da su nastali o da su dokumentirani o da su izraženi u novcu o da utječu na primjenu stanja i kretanja imovine.18 - . transakcije B. Za konta imovine. Nisu standardizirani. Prema zakonu o računovodstvu. Skup evidencija koje poduzeće vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju. Input −> poslovni događaji. Forma se kreira prema zahtjevima pojedinih korisnika sastavljanje pokusne ili bruto bilance POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim događajima. obveze i kapitala obično se kaže da su to KONTA STANJA jer se za njih podaci o stanju imovini. …) b) interni financijski izvještaji – namijeni unutarnjim korisnicima. obveza. kako kronološki tako i sustavno. obvezama.obrada podataka u glavnoj knjizi++ 4. Proces −> odvija se u poslovnim knjigama C.

ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE Za svaki predmet se otvara poseban analitički konto. Podaci o nabavi i otuđenju pojedinih pozicija dugotrajne imovine unose se kronološkim redom. Glavna knjiga je izvor svih zbirnih knjigovodstvenih podataka.Tehnika vođenja dnevnika: a) klasična znači dnevnike kartoteka. kapitala i obveza. Knjiženje gotovinskih primitaka i izdatak naziva se blagajnički izvještaj. Pomaže pri provođenju inventure. knjiženje se unosi u kompjutor ispis dnevnika ili glavne knjige moguć je u svakom trenutku POMOČNE KNJIGE −> dopuna ili razrada podataka glavne knjige Vrste: • druge pomoćne knjige • analitičke evidencije Knjiga blagajne je pomoćna poslovna knjiga kojoj je svrha osiguravanje svakodnevne kontrole raspolaganja novčanim sredstvima. a kopiranjem na dnevniku ostaje kopija b) suvremena znači da se radi na kompjutoru. Knjiga dugotrajne imovine (knjiga inventara) je «matična knjiga» u kojoj su sakupljeni svi podaci o pozicijama dugotrajne imovine od nabave do njihova otuđenja (likvidacije). Mora se svakodnevno utvrditi saldo i uskladiti sa stanjem novca u blagajni – kontrolna funkcija. Iskaz je uplata gotovine u blagajnu i isplata gotovine iz blagajne. ostali troškovi dopreme 3) troškovi montaže i svi ostali troškovi 4) nepovratni porezi.imovine Na ovim kontima za svaki predmet u procesu nabave iskazuje se struktura nastalih troškova nabave. Ova knjiga se ne zaključuje na kraju poslovne godine za razliku od osnovnih poslovnih knjiga i analitičke evidencije dugotrajne imovine ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO Analitičko knjigovodstvo je detaljan pregled stanja iskazanog zbrojno na sintetičkom računu glavne knjige. dnevnik se nalazi u instrumentu za knjiženje knjiženje se vrši tako da je na kontu glavne knjige original. a analitičko knjigovodstvo je izvor detaljnih podataka pojedinih dijelova imovine. Troškovi nabave dugotrajne imovine uključuje se: 1) kupovnu cijenu (cijena dobavljača iskazan u računu) 2) troškovi prijevoza. stjecanja predmeta dug. Ova konta se otvaraju u momentu nabave tj.19 - . carina i druge uvozne pristojbe 5) kod građevinskih objekata u troškove nabave uključuju se i troškovi projektne dokumentacije. troškovi nadzora i drugi troškovi ZALIHE KRATKOTRAJNE IMOVINE Zalihe su sredstva: koja se drže u redovnom tijeku poslovanja – namijenjena prodaji u procesu proizvodnje za takvu proizvodnju u obliku materijala ili dijelova zaliha kosa se troše u proizvodnom procesu . Knjiženje se provodi odmah po nastanku poslovnog događaja – dnevna ažurnost.mat.

tj. trošku nabave 2. i mat. rezervni dijelovi. kod prodaje sirovina i materijala . kod knjiženja viškova i manjkova po inventuri – inventurne liste 7. sitni inventar) 2. troškovi utovara i istovara 3) carina i druge uvozne pristojbe 4) nepovratni porez Sirovine i materijal na skladištu mogu se evidentirati po stvarnim troškovima nabave i planskim vrijednostima: . Provodi se kada stvarna vrijednost ne odgovara knjigovodstvenoj vrijednosti tj.Zalihe se dijele na 2 dijela: 1. kod nabave – primka 4. sir. kod uništenja sirovina i materijala – zapisnik koji je sastavila komisija Troškove nabave sirovina i materijala čine: 1) kupovna cijena (cijena dobavljača iskazan u računu) 2) zavisni troškovi nabave u koje ulaze troškovi prijevoza.20 - . autogume Osnovno obilježje zaliha je da im je vijek upotrebe kraći od 1 godine. ambalaža. To je svođenje vrijednosti zaliha na iznos koji se može realizirati tj. Razlozi usklađivanja: ako su zalihe oštećene ako su u cijelosti ili djelomično zastarjele ako je smanjena njihova prodajna cijena iznos bilo kojeg gubitka otpisivanja zaliha do neto vrijednosti koja se može realizirati i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju kad je nastalo otpisivanje.otpremnica 6. Vrijednost zaliha utvrđuje se po: 1. Dokumenti za knjiženje u ovom analitičkom knjigovodstvu su: 3. rezervni dijelovi. zalihe inputa – ulažu se u proizvodni proces (sirovine. nedovršena proizvodnja 4. trgovačka roba) Vrste zaliha: 1. zalihe outputa – nastaju kao produkt proizvodnog procesa (zalihe proizvodnje. Promjene na sirovini evidentiraju se: u financijskom knjigovodstvu u materijalnom knjigovodstvu u skladišnoj evidenciji ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO ZALIHA SIROVINA I MATERIJALA U ovom analitičkom knjigovodstvu otvara se u pravilo po jedan analitički konto za svaku vrstu sirovina i materijala. Analitičko raščlanjivanje sirovina i materijala po vrstama.. na drugom mjestu potrošnje (upotrebe) skladište ispostavlja dokument – izdatnica 5. nadoknaditi kroz buduće korištenje ili eventualnu prodaju. kada je stvarna vrijednost niža od knjigovodstvene. troškovi osiguranja u transportu. gotovi proizvodi. količini vrijednosti. netovrijednost koja se može realizirati Vrijednosno usklađivanje zaliha – predstavlja smanjenje vrijednosti određene imovine uslijed potpunog ili djelomičnog zastarijevanja. gotovi proizvodi 3. materijal. sitni inventar. kod izdavanja u proizvodnju. trgovačka roba 2.

a 50% u trenutku rashodovanja 3) metoda kalkulativnog otpisa sitan inventar se otpisuje kao i dugotrajna imovina.količinski izlaz se obračunava po najvećoj ulaznoj cijeni sve dok se ne utroše zalihe po toj cijeni. nabave. 2. 3. mali – zalihe se vode jednako kao zalihe SIM. Nakon završene dorade materijal se vraća na skladište poduzeća po većoj vrijednosti. 5. 100% se otpisuje njegova vrijednost na teret troškova 2) metoda 100% otpisa stavljanjem sitnog inventara u upotrebu 50% se otpiše odmah. Nakon toga se materijal izdaje iz skladišta o cijeni slijedeće nabave i tako redom. izlazi. metoda HIFO . ZALIHE REZERVNIH DIJELOVA Podjela: 1. nakon čega se prelazi na sljedeću posljednju cijenu. prenose se na konto 320 SITNI INVENTAR I NJEGOVO RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE Kao sitan inventar tretira se sva ona imovina čiji je vijek korištenja duži o jedne godine a istovremeno je pojedinačna nabavna vrijednost mana od 1000kn 3 metode otpisa sitnog inventara: 1) metoda 50% otpisa stavljanjem sitnog inventara u upotrebu. stvarni trošak je veći od planskog Materijal u doradi. Prvo se utvrđuje stopa otpisa. ali kad se zaključi konto 309. prva cijena izlaza) – metoda FIFO naziva se kronološka metoda. Svođenje planiranih troškova nabave na stvarne troškove nabave provodi se zbirno u sintetičkoj evidenciji glavne knjige. FIFO (prva cijena ulaza. Količinski izlaz sirovina se obračunava po prvoj ulaznoj cijeni sve dok se zalihe po toj cijeni ne utroše. Materijal se iz skladišta izdaje po cijeni po kojoj je nabavljen tako dugo dok se ne iscrpe zalihe materijala po njihovoj nabavnoj cijeni. Planske cijene svedene su pomoću odstupanja na stvarne vrijednosti. veliki – spadaju pod dugotrajnu imovinu 2.primjenjuje se za obračun utroška materijala tako da se ukupna vrijednost materijala na zalihama dijeli se ukupnom količinom materijala na zalihama. Evidencija po planskom trošku nabave: Metoda planskih cijena podrazumijeva se da za svaku vrstu SIM na početku razdoblja odredi planska ili stalna cijena po kojoj će se obračunavati svi ulazi.knjiženjem utroška SIM. stvarni trošak je manji od planskog b) planski trošak nabava je manji od stvarnog troška nabave – «negativno odstupanje» . prva izlazna.Evidencija po stvarnom trošku nabavke: 1. Metoda PROSJEČNIH CIJENA . utrošci zaliha po istoj cijeni bez obzira na stvarne troškove nabave.knjiženjem utroška SIM. Postoje dvije situacije: a) planski trošak nabave je veći od stvarnog troška nabave – «pozitivno odstupanje» . 4.21 - . metoda NIFO – ne može se koristiti zbog toga što se temelji na budućim ulaznim cijenama koje nisu prošle knjigovodstvo. a nakon toga godišnji iznos otpisa . obradi i manipulaciji Postoje takve situacije kad poduzeće mora slati materijal i sirovine na doradu u drugo poduzeće da bi se mogle koristi u tehnološkom procesu. Prije svake izdatnice izražava se nova prosječna cijena. nakon čega se prelazi na slijedeću najveću ulaznu cijenu. metoda LIFO – zadnja ulazna cijena.

Umjesto troškova nabave. Ovisno o vrsti djelatnosti.osnovne djelatnosti (pogon A. no najčešća proizvodna mjesta troškova možemo podijeliti na: a) mjesta trošk. prilikom otpreme proizvoda kupcima ispostavlja se dokument otpremnica – izdatnica. Podaci o strukturi sadržani su u obračunu troškova proizvodnje za određeno razdoblje.sporedne djelatnosti (proizvodnja ambalaže u tvornici keksa…) d) mjesta trošk. U troškove proizvoda se uključuju: a) troškovi direktnog materijala b) troškovi direktnog rada – direktne plaće radnika u proizvodnji c) opći troškovi proizvodnje – varijabilni dio d) fiksni troškovi proizvodnje za iskorišteni normalni kapacitet U analitičkom knjigovodstvu zaliha gotovih proizvoda ne iskazuje se struktura troškova proizvoda za pojedini proizvod. prodaja. tj. transport) c) mjesta trošk.pomoćne djelatnosti (mehaničke radionice. na proizvodnju u toku na koncu razdoblja. Zalihe robe mogu se evidentirati po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni: Nabavnu cijenu čine: 1) kupovna cijena. U ovom se kontu iskazuju troškovi koji se odnose na određeni nosioc troška. Za ovo knjigovodstvo ulaz. računovodstvo…) 2) analitičko knjigovodstvo nosioca troškova U analitičkom knjigovodstvu mjesta troškova otvara se konto za svakog nosioca troškova. ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO TRGOVAČKE ROBE Ovo analitičko knjigovodstvo imaju trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo i veliko. Sadržaj tog konta jednak je sadržaju konta u analitičkom knjigovodstvu sirovina i materijala.neproizvodnih aktivnosti (nabava. dopreme. Nosioci troška su procesi proizvodnje određenih proizvoda i procesi obavljanja određenih usluga. carina i uvozne pristojbe i nepovratni porez prodajnu cijenu čine: 1) nabavna cijena 2) marža PDV se dodaje na prodajnu cijenu . cijena dobavljača 2) zavisni troškovi nabave – troškovi prijevoza. ANALITIČKO KNJGOVODSTVO GOTOVIH PROIZVODA U ovom analitičkom knjigovodstvu otvara se jedan konto za svaku vrstu proizvoda. 3 mjeseca) sa konta nosioca troškova za količinu dovršenih proizvoda u toku razdoblja. Tu se otvara poseban konto za svaku vrstu trgovačke robe. U ovom analitičkom knjigovodstvu po nosiocima troškova se prate: a) direktni troškovi – u njih spadaju troškovi direktnog materijala i direktnog rada b) indirektni troškovi – u njih spadaju opći varijabilni troškovi u proizvodnji i opći fiksni troškovi povezani s proizvodnjom Funkciju konta u ovom analitičkom knjigovodstvu imaju tzv. tj.ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO PROIZVODNJE U okviru ovog analitičko knjigovodstva otvaraju se u pravilu: 1) analitičko knjigovodstvo mjesta troškova U analitičkom knjigovodstvu mjesta troškova evidentiraju se troškovi nastali na pojedinom mjestu troškova. Na koncu razdoblja (mjesec. radni nalozi koji se vode u proizvodnji po narudžbi.22 - . povećanje zaliha gotovih proizvoda koji su primljeni iz proizvodnje knjiži se na temelju dokumenata koji se može zvati predatnica – primka. zalihe gotovih proizvoda evidentiraju se po trošku proizvoda (trošku proizvodnje). troškovi se prenose u analitičko knjigovodstvo zaliha gotovih proizvoda. u pravilu. pogon B…) b) mjesta trošk. Na koncu razdoblja na kontu nosioca troškova (proces proizvodnje) ostaje iznos troškova koji se odnosi na nedovršenu proizvodnju. tj. Za izlaz gotovih proizvoda. trgovačka društva će imati različita mjesta troškova.

Na temelju dokumenata o naplati potraživanja u analitičkom knjigovodstvu za pojedinog kupca iskazuje se smanjenje potraživanja od kupaca.23 - . Otvara se poseban konto za: a) kupce u inozemstvu b) kupci u zemlji Uz ova dva konta otvaraju se u posebna 2 analitička konta. robu i za obavljene usluge. Račun koje izdajemo kupcu – izlazni računi. Daje nam sliku o bonitetu dobavljača (način plaćanja. . robe i usluge svoju obvezu plaća preko ŽR-a otvara se poseban analitičko konto. ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO DOBAVLJAČA Potrebno je za upravljanje dobavljačima a to su nabava. Daje nam sliku o bonitetu svakog kupca (koliki je kupac. u analitičkom kontu se iskazuje povećanje potraživanje od kamata. Taj saldo ujedno pokazuje koliki priljev novca možemo očekivati u određenom roku od tog kupca. odgoda. Na temelju dokumenata o odljevu novca sa ŽR-a se iskazuje smanjenje obveza prema određenom dobavljaču. tko su sponzori) U ovom analitičkom knjigovodstvu otvara se poseban analitički račun za svakog dobavljača. Sadržaj konta u ovom knjigovodstvu jednak je sadržaju analitičkih konta u analitičkom kontu kupaca. Zbroj prometa svih analitičkih konta kupaca mora odgovarati zbroju prometa sintetičkog konta kupaca. Uobičajeno je da se rok potraživanja od kupaca određuje u razdoblju od do 15 dana. U slučaju kašnjenja plaćanja od strane kupca.12. financije. Na potražnoj strani za pojedinog kupca zbroj strane potražnje pokazuje stvarni priljev novca po osnovi naplate potraživanja od pojedinog kupca. Sadržaj konta u analitičkom knjigovodstvu kupaca u inozemstvu jednak je sadržaju analitičkih konta kupaca u zemlji. U analitičkom knjigovodstvu za pojedinog kupca saldo na određeni dan pokazuje još nenaplaćeni iznos potraživanja od određenog kupca na taj dan.ANALITIČKO KNJGOVODSTVO KUPACA – POTRAŽIVANJA OD KUPACA Informacije su potrebne funkcijama kao što su prodaja. U toku godine na bilo koji dan zbroj strane duguje za pojedinog kupca pokazuje iznos koji je bio raspoloživ za naplatu. pokazuje iznos mogućeg priljeva novca kod pojedinog kupca. koliki je postotak ukupnog prihoda. Na početku svake godine na analitičkom knjigovodstvu određenog kupca iskazuje se iznos još nenaplaćenih potraživanja koja su nastala po osnovi isporuka proizvoda i robe. Duži rokovi su naravno mogući. Na kontu za pojedinog kupca iskazuje se nastanak potraživanja na temelju računa za isporučene proizvode. U ovom se analitičkom knjigovodstvu povećanje obveza knjiži na temelju računa dobavljača. proizvodnja i zbog upravljanja kupcima. način plaćanja i rokovi plaćanja) Za svakog kupca koji za kupljene proizvode. Potrebno je osigurati podatke u kunskoj protuvrijednosti iznosa strane valute i o iznosu strane valute za koju se iskazuje protuvrijednost u kunama. Ovi se računi obično zovu ulazni računi. U skladu s postojećim propisima iznosi iskazani u stvarnoj valuti iskazuju se u knjigovodstvu u kn uz promjenu srednje tečaja HNB-e na dan nastanka transakcije. dali već kod tih rokova dogovara se kreditni odnos i obveza za kamatu. protekle godine. i obavljenih usluga do 31. prodavatelj ima pravo od roka dospijeća do dana plaćanja tražiti plaćanje zatezne kamate. Ove iste podatke sintetički za sve kupce pokazuje sintetički konto kupaca u glavnoj knjizi. tj. Razlika je u ekonomskom sadržaju po tome što se na kontu dobavljača iskazuju obveze. financije i proizvodnja. Na iznos zatezne kamate koja se obračunava kupcu za koju će trgovačka društva poduzeti zakonske mjere naplate. Upravo zbog zateznih kamata u sadržaju analitičkog konta kupaca predviđeno je i mogućnost iskazivanja roka dospijeća svakog pojedinog potraživanja i potrebne podatke za obračun zatezne kamate. U pravilu rok plaćanja je određen dogovorom između prodavatelja i kupca.

Podaci o porezima. Uz to za svaki račun se upisuju podaci o dobavljaču.Jedna poslovna promjena upisana je dva puta .Stanje obveza na određeni dan utvrđuje se tako da se od zbroja strane potražnje u koju je uključeno i početno stanje oduzme zbroj dugovne strane. koja nema obilježje knjigovodstvene evidencije. Knjiga izlaznih računa (KIF) U ovu se knjigu upisuju izlazni računi (osim računa za gotovinska plaćanja) Za svaki račun upisuju se podaci (tvrtka.Neka poslovna promjena ispravno je upisana u dnevniku. neto plaći iz tekućeg rada. Evidencija radnog vremena.24 - . prijevare za koje se odgovara krivično. U sintetičkom knjigovodstvu u pravilu se otvaraju dva sintetička konta za dobavljače: a) Dobavljači u inozemstvu b) Dobavljači u zemlji Uz svaki sintetički konto otvara se posebno analitičko knjigovostvo. ali je stavljena na pogrešni konto glavne knjige . Za obveznike PDV-a porezni propisi zahtijevaju vođenje knjiga izlaznih računa kojima se moraju osigurati podaci o PDV-u. mjesto) o iznosu potraživanja i o roku dospijeća potraživanja. Zbroj strane duguje pokazuje iznos u toku razdoblja plaćene obveze određenog dobavljača. Namjerne pogreške su falsifikati. za potrebe poreza i samog trgovačkog društva vodi jedna KIF u kojoj se osiguravaju svi potrebni podaci za svrhe poreza i potrebi samog trgovačko društva. nenamjerno. naknada neto plaće. otkrivaju se automatskom kontrolom sustava dvojnog knjigovodstva. ISPRAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH POGREŠAKA Bit svake knjigovodstvene pogreške je da je ona učinjena nesvjesno. doprinosima. o normativima. Zbroj strane potražnje s uključenim početnim stanjem pokazuje iznos koji je trebalo platiti dobavljaču. Na kontu dobavljača u inozemstvu uz iznose u kunama iskazuju se i iznosi u stranoj valuti. U praksi se. umjesto dviju knjiga može se voditi jedna knjiga koja će zadovoljiti zahtjeve poreznog propisa i potrebe menadžmenta trgovačkog društva. efikasnost. upisuju svi ulazni računi prema redoslijedu njihovog primitka. tj. Pogreške klasificiramo u dvije skupine: 1) Formalne pogreške Povrijeđena su knjigovodstvena načela. tj. Podaci iz ove evidencije čuvaju se trajno. Zbog toga što propisi o PDV-u za obveznike PDV-a zahtijevaju vođenje knjiga ulaznih računa s određenim podacima. Na kontu dobavljača u inozemstvu iskazuju se devizne obveze. Za svaki račun dodjeljuje se broj u knjizi ulaznih računa. ANALITIČKO KNJIGOVODSTVO PLAĆA Svaki zaposleni ima svoj konto. Knjiga ulaznih računa (KUF) U ovu se knjigu. u pravilu.Ispušteno je upisivanje jedne poslovne promjene . Vrsta formalnih pogrešaka: Neslaganje dnevnika u pogledu dugovnog i potražnog prometa Neslaganje glavne knjige u pogledu dugovnog i potražnog prometa Neslaganje glavne knjige s dnevnikom – zbroj prometa glavne knjige je veći ili manji od prometa dnevnika Zbrojevi prometa glavne knjige ne slaže se međusobno i ne slažu se dnevnikom 2) Materijalne pogreške .

greške se precrtavaju jednom tankom crtom.Stečaj i likvidacija Predmet popisa su: 1) Sva imovina poduzetnika 2) Obveze 3) Tuđa imovina zatečena na dan popisa kod poduzetnika Vrste popisa: . obavezno se provodi potpuni popis) 2) Izvanredni popis a) Potpuni popis (obuhvaća ukupnu imovinu. a sve ostale promjene unutar 8 dana od dana nastanka. tekući račun. Crni storno stvara «lažljiv» promet na kontu. obveze i tuđu imovinu) b) Djelomični popis (obuhvaća samo određene vrste imovine i obveza)+ Utvrđene razlike između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja su inventurni viškovi (kada je stvarno stanje veće od knjigovodstvenog) ili manjak (kada je stvarno stanje manje od knjigovodstvenog). Često to nije moguće. 3. na računima kod banke (ŽR.prema vremenu kada se provodi 1) Redovan popis (obavlja se prema unaprijed utvrđenim rokovima.) 2) Izvanredan popis (provodi se kada to zahtijevaju prilike) . Ispravci se vrše tako da se vidi prihoda ispravljenog upisa-pogreška ostaje vidljiva. i 2.Vrsta materijalnih pogrešaka: Provođenje inventure Uspoređivanje knjigovodstvenih isprava s upisanim stavkama u dnevniku. poslovne knjige se ne smiju uništavati i sl. – knjiženje svih poslovnih promjena mora se izvršiti odmah pošto su nastale. a 31. dobavljača s evidencijom poslovnog partnera Načini ispravljanja knjigovodstvenih pogrešaka: 1) Stornacije –crveni i crni storno 2) Precrtavanje 3) Dopunsko evidentiranje Način ispravljanja ovisi o vremenu pronalaženju pogrešaka. ali se neutralizira njezino djelovanje. ne ostavljaju se slobodni prostori. obavezno 31. obveza i tuđe imovine i zaključenje na dan popisa kod poduzetnika i usporedba sa knjigovodstvenim stanjem. – poslovne knjige se popunjavaju tintom ili strojem. POPIS (INVENTURA) Popis ili inventarizacija je postupak utvrđivanja stvarnog stanja imovine. pa se knjiženje u blagajni mora provesti isti dan. glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama Sravnavanje računa kupca.12. Načela knjigovodstva: 1) Načelo urednosti 2) Načelo preglednosti 3) Načelo ažurnosti Ad.1.25 - . devizni račun) sutra dan.12.Statusne promjene . Ad.prema predmetu obuhvata popisa 1) Kontinuiran popis (obavlja se kontinuirano tijekom godine. Inventura može nastati i kod: . .Promjene cijena .

upotrebljiv dokument koji sadrži informacije i podatke o svim kontima koja su korištena tijekom razdoblja . Predstavlja prikaz stanja i prometa svim kontima glavne knjige. prihoda.pregled stanja i kretanja svih konta glavne knjige . prijedlog mjera za uklanjanja inventurnih viškova i manjkova 3. obveza. prijedlozi za knjiženja inventurnih viškova i manjkova KONAČNI OBRAČUN Jednom godišnje obavezno: 1) treba zaključiti sva konta glavne knjige 2) bruto – pokusna bilanca (1. tuča. izvještaj o popisu Izvještaj o popisu sadrži 3 dijela: 1. brojanje. Postoje dva koncepta sastavljanja kontnog plana: 1. požar) FAZE POPISA 1.1.osnovna uloga: kontrola na temelju sustava dvojnog knjigovodstva Formalni izgled (sadržaj) bruto bilance se sastoji od šifre i naziva konta te sljedećih četiriju para stupaca: 1) stanje na početku razdoblja 2) promet tijekom razdoblja 3) ukupno promet 4) stanje konta na kraju razdoblja Bilanca se sastavlja na temelju bruto bilance i to na temelju posljednje kolone bruto bilance. fizičko mjerenje. konstatiranje knjigovodstvenih vrijednosti 4. rashoda i poslovnog rezultata po načelima dvojnog knjigovodstva.vrlo koristan. Osnovni cilj sastavljanje bruto bilance jest provjera ispravnosti provedenih knjiženja.26 - .12. zakonsko propisivanje kontnog plana 2. kapitala. i tehnički instrument računovodstva za evidentiranje poslovnih događaja na kategorijama imovine. Bruto bilanca: . ako se dvostruko knjiži ili ako uopće nije knjižena) Nesavjesnog rukovanja imovinom (kod zamjene artikala ili otuđivanje imovine) Elementarnih nepogoda (poplava. KONTNI PLAN Kontni plan je sistematiziran prikaz naziva i šifra konta. – 31. slobodan razvoj kontnog plana . a to su salda na koncu razbolja. utvrđivanje cijena i stvarne vrijednosti obveza i imovine 3. potres. vaganje imovine poslovnog subjekta 2.Te razlike mogu nastati zbog: Normiranih gubitaka (kalo. mišljenje o uzrocima inventurnih viškova i manjkova 2. utvrđivanje razlike između stvarnih i knjigovodstvenih vrijednosti – utvrđivanje inventurnih viškova ili manjkova Na kraju popisa inventurna komisija sastavlja elaborat o popisu koji ima dva dijela: 1. rasip.) (kontna) BRUTO – POKUSNA BILANCA Sastavlja se prije temeljnih financijskih izvještaja. lom i kvar) Pogrešnog knjiženja u knjigovodstvu (ako se neka isprava pogrešno knjiži. popisne liste 2.

osnovno obilježje dugotrajne imovine je vijek trajanja – duži od 1 godine 2. proces otuđivanja dugotrajne imovine. odnosno stjecanja dugotrajne imovine(rezultat imovina u pripremi) 2. dok je računovodstvo troškova potpuno samostalno za što se predviđa posebni razred. izrada u vlastitoj režiji . materijalna 3. proces nabavljanja. To znači da kontni plan ima 10 razreda. dugotrajna potraživanja Osnovni proces u okviru dugotrajne imovine: 1. dobivanje bez naknade – pokloni 4. roba i predujmovi za robu 7 rashodi i prihodi 8 rezultat poslovanja 9 kapital. svaki razred 10 skupina konta. funkcionalno načelo – sadržaj razreda slijedi tok faza reprodukcijskog procesa. pravo raspolaganja (vlasništva) 2. definiranje formalnog okvira kontnog plana – temelji se na dekadskom sustavu. svaka skupina konta 10 osnovnih konta. rezerve. skupina konta i osnovnih konta.U formiranju kontnog plana postoje 2 faze: I. kupovinom na tržištu 2. sitan inventar. proizvodi. odnosno upotrebe dugotrajne imovine (rezultat imovina u upotrebi) 3. stupanj unovčivosti imovine – kriterij likvidnosti: određuje način i brzinu transformacije nenovčanih oblika u novac Podjela dugotrajne imovine: 1. kratkoročna potraživanja. II.1 – imovina u pripremi – kao posljedica nabave. rashodovanje (prodaja) i likvidacija (rezultat imovina izvan upotrebe) ad. utvrđivanje materijalnog sadržaja kontnog plana – znači definiranje sadržaja razreda. Materijalni sadržaj se može definirati pomoću dva načela: 1. Način stjecanja nabave imovine: 1. jer sadrži i povezuje konta financijskog računovodstva i računovodstvo troškova 2. kratkoročna financijska imovina i aktivni obračunski konti 2 kratkoročne obveze i pasivni obračunski konti 3 zalihe – sirovine i materijal. rezervni dijelovi. pouzdanost mjerenja 3. bilančno načelo – omogućava čvršće povezivanje kontnog plana i bilančnih shema. razmjenom sredstava za sredstva – staro za novo 3. kontnog plana i bilance (izvještaja o novčanom toku). dugoročne obveze. predujmovi za zalihe 4 troškovi poslovanja (rashodi) 5 interni obračuni (slobodno) 6 proizvodnja. vjerojatnost buduće ekonomske koristi Kriteriji podjele imovine: 1.27 - . Obilježje ovakvog kontnog plana je sveobuhvatnost. nematerijalna 2. Bilančni kontni plan sadrži samo konto financijskog računovodstva. financijska 4. izvanbilančni konti DUGOTRAJNA IMOVINA – RAZRED 0 Kriteriji priznavanja imovine: 1. tj. 0 dugotrajna imovina i gubitak 1 novac. proces trošenja.

a ako se procjeni da nemaju buduću ekonomsku korist. predujmovi za nematerijalnu imovinu Osnivački izdaci . patenti. Potreba za vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine proizlazi zbog pada tržišne vrijednosti dugotrajne imovine ispod knjigovodstvene vrijednosti. Utvrđuje se inventurna komisija koja o svemu sastavlja elaborat.plaće. Može nastati prisvajanjem imovine od strane osoblja poduzeća ili na neki drugi sličan način te se takav za manjak imovine tereti odgovorna osoba – radnik. U troškove istraživanja i razvoja uključuju se ovi troškovi: . Otuđivanje imovine utvrđuje se popis imovine – inventurom.troškovi materijala i usluga . nadnice i ostali troškovi osoblja . licencije. evidentiraju se kao troškovi razdoblja (rashodi) Izdaci za istraživanje i razvoj Ovi izdaci se odnose na izvorno i planirano ispitivanje koje se poduzima s nadom da će se doći do novih znanstvenih i tehničkih spoznaja. Smanjenjem neto knjigovodstvenog iznosa tereti se prihod.ako ukazuje na potrebu vrijednosnog usklađivanja treba utvrditi: 1. Uzrok pada kod dugotrajne imovine su velika oštećenja na sredstvima uzrokovana najčešće elementarnim nepogodama. Računovodstveni tretman ovih troškova može biti: a) vrši se vremensko razgraničavanje (kapitalizacija) tih troškova b) to su troškovi razdoblja . goodwill.izdaci za stručno usavršavanje zaposlenih prilikom osnivanja . znakovi.to je ona vrijednost koja je veća između tržišne vrijednosti sredstva i njegove sadašnje vrijednosti (promatra se kao cjelina ili za svako pojedinačno sredstvo) . tada će se kapitalizirat.izrada projektne dokumentacije koja se odnosi na osnivanje . DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA Obilježja: nema fizički oblik ima buduću ekonomsku korist ima ograničen vijek upotrebe stječe se zbog njenog korištenja u poslovne aktivnosti tu ubrajamo: osnivački izdaci. izdaci za istraživanje i razvoj.sadašnja vrijednost se određuje metodom diskontiranja čistih novčanih primitaka od korištenja tog sredstva .) ovi izdaci se mogu: a) mogu kapitalizirati (iskazati kako dugotrajnu nematerijalnu imovinu) b) mogu odmah postati troškovi razdoblja u kojem su nastali Ako management procjeni da ovi izdaci imaju buduću ekonomsku korist. Otuđivanje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine.ostali izdaci (sudski troškovi prilikom registracije i sl.ako je nadoknadiva vrijednost manja od neotpisane vrijednosti izvršava se umanjenje imovine ili vrijednosno usklađivanje Vrijednosno usklađenje predstavlja smanjenje neto knjigovodstvene vrijednosti.kad smo vidjeli kolika je nadoknadiva vrijednost tada se ona uspoređuje s neotpisanom vrijednošću sredstva . koncesije.Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine . a povećanjem povećava se prihod. kolika je nadoknadiva vrijednost (nadoknadivi iznos) . ratnim djelovanjem i sl.izdaci za studije i istraživanja prilikom osnivanja poduzeća .28 - .amortizacija opreme i uređaja itd. Otuđivanje predstavlja nestanak imovine uslijed nepravilnog manipuliranja istom. kolika je neotpisana vrijednost sredstva (TN – IV) za svako sredstvo 2.

Goodwill može biti i negativan. Vlasnik patenta ima isključivo pravo korištenja. monopolnog položaja ili konkurentske snage.ostala dugotrajna materijalna imovina Priznavanje dugotrajne materijalne imovine 1) ako se očekuje buduće materijalne koristi 2) ukoliko se trošak stjecanja može pouzdano utvrditi Dugotrajna materijalna imovina u računovodstvu se knjiži po Bruto Knjigovodstvenoj Vrijednosti (BKV). Goodwill je razlika između plaćenog troška stjecanja i procjene vrijednosti. Proces nabave radi se preko računa «imovine u pripremi» U troškove nabavke uključeni su: kupovna cijena carina i druge uvozne pristojbe za uvezena sredstva nepovratni porez svi izravni troškovi koji se mogu pripisati dovođenju sredstava u radno stanje za namjeravanu upotrebu.29 - . . licencije. Stječe se u poslovnim kombinacijama. Licencija znači pravo proizvodnje određenog proizvoda za točno određeno razdbolje Franšiza je dozvola za proizvodnju ili pružanje usluga. Može se stjecati na nekoliko načina: zasebno se stječe (patenti.ako nemam zadovoljena 2 uvjeta onda u razred 4 Određivanje troška nabave nematerijalne imovine: 1) fakturna vrijednost dobavljača + ovisni troškovi 2) razlika između troška stjecanja nekog subjekta i «fair» troškova tog subjekta 3) trošak stjecanja je procijenjena vrijednost potpore 4) procijenjena vrijednost nematerijalne ili druge imovine koja je razmijenjena ovisno o tome što je osnovica razmjene Ispravak vrijednosti nematerijalne imovine javlja se prilikom svođenja nabavne vrijednosti imovine na stvarnu putem amortizacije. Goodwill je ugled poduzeća koji je rezultat njegove reputacije na tržištu.nekretnine: prirodna bogatstva i građevinski objekti .ako imamo zadovoljena 2 uvjeta onda u razred 0 . Sva dugotrajna materijalna imovina izuzev prirodnih bogatstva i spomeničke baštine podliježe amortizaciji. Poduzetnik dugotrajnu materijalu imovinu može nabaviti: 1) kupnjom iz vlastitih sredstava ili kredita 2) izgradnjom ili izradom u vlastitoj ili tuđoj režiji 3) zamjenom po NKV ili po fer vrijednosti Dugotrajna materijalna imovina može se otuđiti. obavljanju usluga i prometu roba. ponude ili prodaje patentiranog izuma Licence – predstavljaju prava ili dozvole koje se kupuju za točno definirano vrijeme i svrhu. licencije) stječe se kao dio poslovnih kombinacija (goodwill) stječe se pomoću državnih potpora stječe se razmjenom za drugu imovinu (treba odrediti osnovicu razmjene) Priznavanje nematerijalne imovine u bilanci: 2 uvjeta: 1) da ima buduću ekonomsku korist 2) trošak nabavke se može pouzdano odrediti . zaštitni znak i ostalo Patenti – predstavljaju ekskluzivna prava izumitelja koja su zakonom zaštićena.Patenti. Čine ju: . koncesije. a vrši se stroga kontrola Goodwill Nematerijalna imovina koja se ne može zasebno stjecati na tržištu.postrojenja i oprema . DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA Dugotrajnu materijalnu imovinu čine stalna sredstva koja nisu namijenjena prodaji već ih poduzetnik koristi u proizvodnji proizvoda. proizvodnje.

ispitivanje prodaje dugotrajne materijalne imovine 2. komercijalni zapisi. prihoda). zajmove i depozite. dionice. davanje bez naknade. 1. ispitivanje prodaje dugotrajne materijalne imovine Zamjenom stare tehnologije novom. proces prodaje – otuđivanje dugotrajne imovine: prodaja. Rashoduje se sredstvo koje ima neku knjigovodstvenu vrijednost – knjigovodstvena vrijednost je rashod u tom trenutku. 3. korisniku ili vjerovniku daje određena imovinska prava. mjenice. 4. rashodovanje dugotrajne materijalne imovine predstavlja redoviti postupak likvidacije kada je dugotrajna imovina otpisana rashodovanje imovine – imovinu u procesu rashodovanja zapravo isknjižujemo iz poslovnih knjiga. koliki je trošak nabave i kolika je amortizacija (IV) Proces likvidacije ili otuđivanje dugotrajne materijalne imovine: Taj proces se može realizirati kroz nekoliko metoda: 1.ulaganje u dionice 2. dugoročni plasmani (krediti. Dijele se na: a) novčane vrijednosne papire b) robne vrijednosne papire Novčani vrijednosni papiri su: čekovi. depoziti) Korist od ovih ulaganja se naziva ili dividende ili udjeli u neto dobiti ili kamate. Ako nema knjigovodstvene vrijednosti – zatvara se konto trošak nabave i konto ispravka. Inventurni manjkovi mogu nastati zbog: a) objektivnih okolnosti (nestanak broda. davanje bez naknade drugima 4. udjeli u povezanim poduzećima 5. Poklanjanje i sl. ate što prije otpisati zastarjelu tehnologiju Knjigovodstvena vrijednost = sadašnja vrijednost = neotpisana vrijednost = neamortizirana Trošak nabavke – IV = neotpisana vrijednost 2.moramo znati fakturnu vrijednost sredstva (prodajnu cijenu).Dugotrajna materijalna imovina koja se amortizira: 1. obveznice. poduzeće nastoji postići manje troškove. sve duže od 1 godine Osnovne grupe ulaganja 4. proces upotrebe 3. davanje bez naknade drugima predstavlja transakciju koja znači smanjivanje dugotrajne imovine u poduzeću bez izravne ekonomske koristi u poduzeću (npr. rashodovanje dugotrajne materijalne imovine 3. udjeli u povezanim poduzećima . rashodovanje . proces nabavke zemljišta 2. inventurni manjkovi 1. Inventurni manjkovi evidentiraju se kao proces otuđivanja ili likvidacije. blagajnički zapisi . vagona i sl. ulaganja u vrijednosne papire 6.) b) subjektivnih okolnosti (zna se krivac) DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Dugotrajna financijska imovina su sva ulaganja tj. plasmani koje ima pravni subjekt u obliku ulaganja u vrijednosne papire. ulaganje u vrijednosne papire a) ulaganje u dionice(obične i povlaštene)–predstavlja ulaganje u vlasničke vrijednosne papire b) ulaganje u obveznice – predstavlja ulaganje u dužničke vrijednosne papire Vrijednosni papiri su dokazne isprave koje vlasniku. zajmovi.30 - .

tada će prihodi od kamata biti veći od nominalno obračunatih prihoda. u ovom slučaju ulagač u obične dionice može utjecati na poslovnom i financijskom politiku tvrtke u koju ulaže. ali nema kontrolu.1.31 - .brokerske provizije Ad.3.Ulaganje u dionice Ulaganje u dionice mogu biti dugotrajna ili kratkotrajna. Prihodi od dividendi Prihod od dividendi priznaje se ako se koristi metoda troška ulaganja 3 situacije: 1) do 20% .nema značajnog utjecaj i nema kontrole 2) 20-50% . Iznos na koji glase obveznice u trenutku emisije čini njihovu NV. Ako je ulaganje uz diskont. Povezane tvrtke su one kod koji jedna tvrtka može kontrolirati drugu ili ima značajan utjecaj nad drugom tvrtkom u donošenju financijskih i drugih poslovnih odluka. Obveznice Obveznice su (kreditni) vrijednosni papiri. Udjeli u povezanim tvrtkama ostvaruju se putem otkupa vlasničkih vrijednosnih papira i to običnih dionica.2. Matica sastavlja konsolidirane financijske izvještaje.tržišna vrijednost . utjecaj postoji 3) više od 50% postoji kontrola ad. Emitirane obveznice mogu se prodati: 1) po NV 2) uz diskont – kad je TV manja od NV 3) uz premiju – kada je TV veća od NV Prodajom emitiranih dionica obveznica povećava se stanje ŽR – na aktivi i povećava se u pasivi vrijednost tuđih dugoročnih kapitala. – metoda utroška – prihod se priznaje u visini dividendi koje je izglasao subjekt čije se dionice drže ad. i 3. Kada jedna tvrtka ulaže u obične dionice druge tvrtke s namjerom držanja dionica na duži rok od jedne godine mogu se pojaviti ove 3 mogućnosti: 1) nema značajnog utjecaja i nema kontrole (nepovezana društva. Prihod od kamata Kod pojedinih plasmana ako je uloženo u obveznice uz premiju tada će prihodi od kamata biti manji od nominalno obračunatih prihoda. ali nema kontrole (otkupljeno od 20% do 50% dionica druge tvrtke) – metoda udjela 3) postoji kontrola (otkupljeno više od 50%) – metoda udjela Ad.2. imatelja obveznica. jer služe kao instrument formiranja dugoročnih izvora financiranja. Značajan utjecaj se odnosi na: a) zastupljenost u upravnom odboru b) sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka c) međusobna razmjena rukovodnog osoblja i dr. Kod udjela 20%-50% ulaganje u obične dionice drugog društva evidentira se po metodi udjela što znači da se zbrajaju svi troškovi ulaganja. otkupljeno do 20% dionica druge tvrtke) – metoda troška 2) postoji značajan utjecaj. Prodajom vlastitih obveznica stvara se dužničko vjerovnički odnos i emitent ima obvezu otkupiti obveznice na dan dospijeća od bonholdera tj. metoda troška (prihod se priznaje u visini dividendi koje je izglasao subjekt čije se dionice drže) Ad. tvrtka koja ima većinski udjel odnosno više od 50% običnih dionica druge tvrtke naziva se matica.nema kontrole.1. Kontrola interesa znači da matična tvrtka kontrolira poslovnu i financijsku politiku svojih podružnica. a tvrtka koja je u cijelosti ili djelomično kontrolirana naziva se podružnica. – metoda udjela – prihod se priznaje kao proporcionalni udjel u neto dobiti društva čije se dionice drže .naknada burzi . a to su: .

To su troškovi amortizacije. a za negativne smanjuje. promidžbe i reklame. proizvod ili usluga. odljev novca iz poslovnog subjekta. ambalaže. troškovi najamnine i sl. Svrha bilanciranja novčanih pretvorbenih krugova: prati tijekove ulaganja novac u biznis prati zastoje u njivom kretanju Brže kretanje znači i veći profit kao cilj biznisa RAČUNOVODSDTVENO PRAĆENJE TROŠKOVA Troškovi su u novcu izraženi utrošci resursa s ciljem proizvodnje proizvoda ili pružanje usluga. plaće direktnih radnika i sl. prema funkcijama unutar poduzeća Tu se troškovi dijele prema funkcijama: nabava. investicijska funkcija. Izdatak – smanjenje novčanih sredstava. porast valutnog tečaja = slabljenje vrijednosti domaće valute NOVČANI PRETVORBENI KRUG Novčani pretvorbeni krug predstavlja protok vremena (obično izražen u danima) od izdavanja novac za sirovine do primitka novac nakon što su prodana proizvedena gotova dobra. b) fiksne – ostaju isti bez obzira na promjenu opsega aktivnosti. To su: utrošak sirovina. proizvodnja. Pozitivne tečajne razlike nastaju ako je vrijednost strane valute u odnosu na domaću pala. Indirektni se troškovi raspoređuju na proizvode ili usluge pomoću nekog odabranog ključa (npr. Troškovi nastaju kao posljedica smanjenja imovine ili kao posljedica povećanja obveza. tj. 4. prema ponašanju u odnosu na promjenu opsega aktivnosti (proizvodnje) Tu se troškovi dijele na: a) varijabilne – oni koji reagiraju (mijenjaju se) promjenom opsega aktivnosti. prodaja. usluge izrade i dorade proizvoda. prema mjestu u financijskom izvještaju ovo je s računovodstvena gledišta najvažnija podjela. Za pozitivne tečajne razlike povećava se glavnica tvrtke. Utrošak – fizička ulaganja materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju učinaka npr. financijska funkcija. . direktni rad) 3. Još se naziva i profitni pretvorbeni krug jer sadrži dio profita koji pripada poduzetniku. sitan inventar…) b) troškove usluga (usluge prijevoza.32 - . komunalne usluge. prema mogućnosti obuhvaćanja To je važno u računovodstvu troškova kod obračuna proizvodnje.Tečajne razlike Tečajne razlike predstavljaju svote novca što proizlaze iz promjene cijena (tečaja) novac između dva razdoblja odnosno između početne kupovne i zaključne prodajne cijene (tečaja). usluge menadžmenta…) c) troškove amortizacije d) troškove plaća zaposlenika e) naknade troškova zaposlenicima f) rezerviranja za rizike i troškove 2. Pripadnost troškova pojedinoj funkciji se utvrđuje na temelju označavanja svakog nastalog troška (šifra) 5. po prirodnim vrstama: a) materijalne troškove (trošak sirovina i materijala. Dijele se na: a) direktni troškovi – jesu oni koji direktno mogu obuhvaćati po nositeljima troškova b) indirektni troškovi – jesu oni koji ne mogu direktno obuhvaćati po proizvodima ili uslugama (OTP). kadrovska funkcija. Kriteriji razvrstavanja troškova 1.

pisanja za nakladničke kuće i sl.ne podliježe Amortizacija: . Dugotrajna imovina: . Troškovi autorskih honorara Konzultantske usluge.trošak direktnog materijala .podliježe obračunu amortizacije . osiguranje.a) troškovi proizvoda/proizvodnje (oni troškovi koji nastaju u proizvodnom dijelu poduzeća) . najamnina) 2.opći troškovi proizvodnje (OTP) Troškovi proizvoda postaju rashodi kada se prodaju proizvodi u kojima se oni nalaze. degresivna i progresivna metoda 4. promocija) .s računovodstvene točke gledišta (trošak) Amortizacija se obračunava za onu dugotrajnu imovinu ukoliko se ispunjavaju sljedeća tri kriterija: a) za onu dugotrajnu imovina koja će se koristi duže od 1 godine b) za onu imovinu koja ima ograničen koristan vijek upotrebe c) za onu imovinu koju poduzeće drži za upotrebu u proizvodnji. Nalaze se u izvještaju o dobiti b) troškovi razdoblja (oni troškovi koji se razvrstavaju u rashode u onome računovodstvenom razdoblju u kojem su nastali . koji ima ograničen vijek trajanja. te se njihovom prodajom naplaćuj. troškovi smještaja. održavanje.izdatak nastaje prije troška (npr. funkcionalne metode . u poslovnom procesu i prenošenje vrijednosti dugotrajne imovine na proizvode. Trošak amortizacije se uračunava u cijenu proizvoda.unaprijedi plaćeni troškovi . pružanju usluga za iznajmljivanje drugima i za administrativne svrhe Prirodna bogatstva ne podliježu amortizaciji. vremenske metode: linearna. Naknade troškova zaposlenih Dnevnice na službenim putovanjima. troškovi odvojenog života i sli. Vremenska razgraničenja troškova 1.trošak direktnog rada . pasivna vremenska razgraničavanja troškova .troškovi uprave Rezerviranja troškova i rizika To je iznos vjerojatnih troškova koji će nastati u budućnosti. aktivna vremenska razgraničenja troškova . troškovi prijevoza na službenim putovanjima. roba i usluga.33 - . usluge i robu radi kojih se troši.obračunani troškovi. Amortizacija je postupno trošenje i isto tako postupno nadoknađivanje utrošenog dijela dugotrajne imovine. dobavljači AMORTIZACIJA Amortizacija predstavlja postupno trošenje dugotrajne imovine. Za obračun amortizacije potrebni su elementi: 1) trošak nabavke dugotrajne imovine 2) koristan vijek upotrebe na temelju korisnog vijeka upotrebe računa se godišnja stopa amortizacije Metode amortizacije 3. prodaji.s financijske točke gledišta (novčani primitak) i . Kod ovih rezerviranja neizvjestan je i trošak i rok nastanka. terenski dodaci.troškovi prodaje .troškovi prethode izdacima (npr. odnosno dospijeće troška.

na kraju poslovne godine poduzeće sastavlja konačni obračun troškova amortizacije Knjiženje amortizacije tijekom godine su obično jednomjesečna ili tromjesečna. . 2. a poduzetnik je obveznik doprinosa na plaću. općinski porez-prirez Porezi su primici koji se uplaćuju u korist državnog proračuna.za zapošljavanje Poreze i doprinose iz plaća. TROŠKOVI OSOBLJA – PLAĆE I NADNICE ZAPOSLENIH Zaposleni djelatnici ostvaruju pravo na plaću. Osnovica ove metode je BKV. a prirezi su primici koji se uplaćuju u korist ŽR lokalne uprave i samouprave Doprinosi iz plaća su: . a osnovica za obračun je NKV. b) degresivna metoda metoda koja je primjerena uvjetima inflacije i brzom tehnološkom napretku sredstava.izvještaj o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak Kad se završi obračun plaća. odnosno da se što prije vrate uložena sredstva u dugotrajnu imovinu. porezi i prirezi dobije se neto plaća koju prima djelatnik. Djelatnik svojim radom ostvaruje sljedeće vrste plaća: .za mirovinsko i invalidsko osiguranje .na početku godine se sastavlja godišnji predračun troškova amortizacije. Osnovica za obračun doprinosa je bruto plaća.1. Prednost ove metode je jednostavnost. državne i vjerske blagdane i sl. c) progresivna metoda rijetko se koristi.najčešće se koristi u računovodstvenoj praksi. plaća djelatnik. Osnovni cilj ove metode je da se u prvim godinama upotrebe nadoknadi najveći dio troška nabavke putem amortizacije. neprimjerena je uvjetima inflacije i brzog tehnološkog progresa. Amortizacija je sve manja iz razdoblja u razdoblje. To je temeljni dokument za knjiženje obračuna i isplate plaće. Porezi iz plaća su : 1.za zdravstveno osiguranje . godišnjeg odmora. republički porezi 2. Amortizacija se povećava iz razdoblje u razdoblje i imovina se otpiše prije isteka korisnog vijeka trajanja. . funkcionalne metode amortizacija se obračunava po proizvedenoj jedinici proizvoda ili obavljenom radnom satu.porezna kartica . Zbroj svih vrsta plaća i naknada plaća čine bruto plaću djelatnika. Plaće se knjiže u: .osnovnu plaću .povećanu plaću na osnovi ostvarenih rezultata rada (stimulativna plaća) Uz navedene vrste plaća djelatnik ostvaruje i pravo na naknade iz plaća odnosno naknadu za vrijeme bolovanja. vojni vježbi. sastavlja se dokument koji se naziva rekapitulacija isplatne liste plaća i naknada plaća.analitičkom knjigovodstvu plaća . Kada se od bruto plaće oduzmu doprinosi.glavnoj knjizi . vremenske metode a) linearna metoda .34 - . Računovodstveno evidentiranje troškova amortizacije: .povećanu plaću na osnovi radnog staža i težih uvjeta rada . a nedostatak je realnost troškova amortizacije.

Prema načinu izračunavanja cijene proizvoda u tehnološkom procesu proizvodnje tradicionalne metode kalkulacije su: a) djelidbene ili divizijske metode b) dodatne ili adicijske metode U okviru djelidbenih metoda kalkulacije mogu se koristiti: . Analitičke evidencije troškova se razvrstavaju po mjestima troška nositeljima troška. trgovačka društva će imati različita mjesta troškova. ali i za donošenje poslovnih odluka. u kojima se koristi određeni ključ za raspoređivanja tih općih troškova.sumarne .sporedne djelatnosti (proizvodnja ambalaže u tvornici keksa…) d) mjesta trošk. prodaje. opći administrativni troškovi. ostale administrativne službe proizvodna mjesta troškova – učinci tih mjesta troškova imaju značaj konačnih nositelja troškova. poluproizvoda.MJESTA TROŠKOVA I NOSITELJI TROŠKOVA Troškovi nastaju u proizvodnim poslovnim procesima. gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje na zalihe.35 - . jednostavna ili obična kalkulacija .kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva . Po nosiocima troškova se prate: troškovi proizvodnje: a) direktni troškovi (izravni) – u njih spadaju troškovi direktnog materijala i direktnog rada.čista. mjesto troška uprave. Mjesto troška je mjesto na kojem nastaje trošak. Na kraju poslovne godine troškovi ukupne proizvodnje raspoređuju se na gotove proizvode proizvedene tijekom razdoblja i na nedovršene proizvode na kraju razdoblja. Prevaljivanje troškova moguće je riješiti pomoću ključeva koji su baza za raspored troškova na mjestu troška – prevaljivanje troškova uz POL. računovodstvo…) Troškove nastale na pomoćnim i sporednim mjestima troškova potrebno je preraspodijeliti na glavna mjesta troška. no najčešća proizvodna mjesta troškova možemo podijeliti na: a) mjesta trošk. . troškovi istraživanja i razvoja.kalkulacija vezanih proizvoda Dodatne metode kalkulacije su: . b) indirektni troškovi (neizravni) – u njih spadaju opći troškovi proizvodnje. Svrha takvog praćenja troškova i njihova razvrstavanja po mjestima i nositeljima troškova jest utvrđivanje odgovornosti za pojedine troškove. pogon B…) b) mjesta trošk.direktne troškove . Možemo ih direktno povezati s učinkom. tj. Tu se obično ubrajaju troškovi prodaje.indirektne troškove TROŠKOVI RAZDOBLJA – dio troškova koji se priznaju kao rashodi u punom iznosu u razdoblju u kojem su nastali i ti troškovi razdoblja se ne mogu uključiti u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda.osnovne djelatnosti (pogon A. Ovisno o vrsti djelatnosti.pomoćne djelatnosti (mehaničke radionice. Po vrsti u te troškove ubrajamo: . prodaja. transport) c) mjesta trošk.višefazna djelidbena kalkulacija . Nositelj troška je količina proizvedenih proizvoda tijekom razdoblja i zaliha nedovršenih proizvoda na kraju razdoblja. Proces proizvodnje određenog proizvoda u obračunskom razdoblju je nositelj troškova. u proizvodnji.elektivne TROŠKOVI PROIZVODA – nastaju u svezi s dovođenjem proizvodnje. troškovi kamata i dr. Ne možemo ih direktno povezati s učinkom i predmet su raspoređivanja što se radi pomoću kalkulacije troškova.neproizvodnih aktivnosti (nabava. Dijele se na: neproizvodna mjesta troškova – ne rezultiraju učincima kao nositeljima troškova – troškovi neproizvodnih mjesta troškova smatraju se troškovima razdoblja i ne povezuju se s učincima npr. Na proizvodnom mjestu troška osnovne djelatnosti odvija se proces proizvodnje određenog proizvoda.

Primjeri: proizvodnja šećera. 2) višefazna djelidbena kalkulacija koristi se u slučajevima kada se proizvodi jedan proizvod. npr.međusobnom obračunu troškova između pojedinih mjesta troškova . planske kalkulacije – služi za utvrđivanje buduće prodajne cijene ili budućeg jediničnog troška. POL mora sadržavati podatke o: . Mjesta troškova u POL-u su: .glavna mjesta izrade (pogoni) . Elementi ove kalkulacije su stvarni troškovi i stvarne cijene. kruha različite veličine… 1) čista (jednostavna) ili obična divizijska kalkulacija a) Čista diviozna kalkulacija – primjenjuje se u uvjetima izrade jednog proizvoda i masovnog načina proizvodnje. nusproizvod B) . električna energija prema potrošenim kvalitetama (prema brojilu).uprava i prodaja – stručne službe tj.POL Pogonski obračunski list je pomoćno računsko sredstvo koje služi za raspoređivanje općih troškova prema vrsti i mjestu nastanka. Vrsta kalkulacije: 1. Ekvivalentni brojevi – izražavaju određeni međusobni odnos – ekvivalentni odnos apsorbiranja troškova između proizvoda. trgovini. dok se u završnoj fazi izračunava stvarna cijena dovršenog proizvoda tako da se podijeli ukupni troškovi dovršene proizvodnje s proizvedenim gotovim proizvodima. djelidbene kalkulacijske metode ova metoda se najčešće koristi kod proizvodnih poduzeća koja proizvode jedan proizvod s jedinstvenom strukturom troškova. Elementi ove kalkulacije su planirani troškovi i cijene. usluga i robe. ali se proizvodi u više faza. Troškovi se prate kao zajednički. direktni se ne unose jer se mogu mjeriti po jedinici za razliku od općih. . Za svaku fazu utvrđuje se cijena poluproizvoda. U POL-u se opći troškovi pomoću različitih mjerila raspoređuju na mjesta gdje su nastali. ugostiteljstvu i turizmu Metode kalkulacija: I.utvrđivanju ključeva za raspodjelu općih (indirektnih) troškova. pa je nemoguće po jedinici proizvoda pojedinačno mjeriti njihov učinak. soli itd.raspodijeli općih (indirektnih) troškova na mjesta nastanka troškova . potrošak vode prema broju slavina ili broju zaposlenih… KALKULACIJA Kalkulacija je računski postupak kojim se iskazuje sustavni pregled vrste troškova i metode obračuna tih troškova da bi se utvrdila cijena proizvoda.kalkulacija u proizvodnji. režija U POL se unose samo opći troškovi. 4) kalkulacija vezanih proizvoda Koristi se u proizvodnji u kojoj se uz osnovni proizvod proizvodi i nusproizvod (proizvod A. 2. Primjeri: proizvodnja lima različite debljine.pomoćna mjesta izrade (razne radionice) . a razvrstavaju se na učinke pomoću ekvivalentnih brojeva.36 - . stvarne kalkulacije – služi za utvrđivanje stvarnih jediničnih troškova (troškovi proizvoda) ili stvarnih cijena. 3) kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva Primjenjuju se odmah kada se na jednom mjestu troška proizvodi nekoliko proizvoda čiji su troškovi zajednički i po sastavu srodni. Trošak po jedinici proizvoda = ukupni trošak proizvodnje obračunskog razdoblja / ukupna količina učinka u obračunskom razdoblju b) elektivna kalkulacija – primjenjuje se u slučajevima kad se cijene učinaka utvrđuje diferencirano po odjelima. mjestima troška. Također se koristi kod proizvodnje jedne vrste proizvoda.

Ova se kalkulacija koristi kad se ne zna koliko općih troškova pripada pojedinom proizvodu.II. . Neposredno obuhvatiti troškove po nositeljima (proizvodima) b) indirektni troškovi (neizravni) – u njih spadaju opći troškovi proizvodnje. plaće izrade. Možemo ih direktno povezati s učinkom. Dodatne metode kalkulacija Ova metoda se najčešće koristi kod proizvodnje različitih proizvoda s različitom strukturom troškova. Ne možemo ih direktno povezati s učinkom i predmet su raspoređivanja što se radi pomoću kalkulacije troškova.37 - . Ključ za raspored troškova – materijal izrade. Zatim slijedi neposredno obuhvaćanje direktnih troškova po nositeljima te izračunavanje OTP primjenom odgovarajućeg ključa za raspoređivanje. U dodatno kalkulaciji potrebno je troškove raspodijeliti na: a) direktni troškovi (izravni) – u njih spadaju troškovi direktnog materijala i direktnog rada. Elektivna dodatna kalkulacija OTP raspoređuju se na proizvode prema različitim ključevima. ukupni direktni troškovi 1. 2. u kojima se koristi određeni ključ za raspoređivanja tih općih troškova. dodatna sumarna kalkulacija zahtjeva razvrstavanje troškova na direktne i OTP.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful