Sarajevo Godina XIII 20. oktobar/listopad 2010. god.

2 KM Izlazi srijedom
D

2
,
8
0

E

A

2
,
8
0

E

N
L

2
,
8
0

E

S

3
2
,
0
0

S
E
K

C
H
4
,
4
0

D
K

1
9
,
0
0

D
K
K

H

1
4
K
N

2
E

1
0
0
D
I
N
712
Ekskluzivno
Sarajka koja je
osvojila Hollywood
Sarajka koja je
osvojila Hollywood
Lora KOJOVI]
Prve fotografije
Marta KELER i Zijo
RIZVANBEGOVI]
Gordan je na{
najdra`i gost
„Azra“ i
„Eronet“ poklanjaju
1
0
0
0
m
in
u
ta
b
e
sp
la
tn
ih

ra
zg
o
v
o
ra
Iz sadr`aja
72
74
68
24
32
6 Cafe 38 Kolumna
68 Portret 83 Horoskop
88 Arte punkt
magazin
za cijelu porodicu
Izdava~ AVAZ-ROTO PRESS
Glavna i odgovorna
urednica
Elameri [KRGI]-MIKULI]
Zamjenik glavne i
odgovorne urednice
D`emal D@AKMI]
Pomo}nik glavne i
odgovorne urednice
Alma RED@EPAGI]
Lektorica
Indira PIND@O
Redakcija
Lejla LOJO
Elvedina D@AKMI]
Najda VRANI]
Zana KOLO[
Amela KESEROVI]
Selma MULI]
Foto-slu`ba
AVAZ-ROTO PRESS
Stalna saradnja
Ahmet BAJRI] BLICKO
Emira GLUMAC
Hedija MEHMEDI]
Jasmin HAD@I]
Seid MASNICA
D`emka KARA^A
Melina KAMERI]
Veselin GATALO
Dizajn
Larisa HASANBEGOVI]
Direktor Dru{tva
Sanja ISANOVI]
Ilustracije
Agencija „Shutterstock“
DTP studio
AVAZ-ROTO PRESS
Organizacija {tampe
RADIN PRINT d.o.o.
Zmaja od Bosne 4
71000 Sarajevo
Adresa redakcije
TE[ANJSKA 24 b
Telefoni
281-426 i 281-444
FAX: 281-428
e-mail: azra@avaz.ba
Marketing
281-356, fax:281-441
mail: marketing@avaz.ba
Rukopisi, fotografije i
diskete se ne vra}aju
Transakcijski ra~uni
UNICREDIT ZAGREBA^KA
BANKA, TRN
br.3383202266402293
DEV.RN.br.33832048932443
55 NLB TUZLANSKA BANKA
TRN br.132731001313169
SWIFT CODE:TBTUBA22
HYPO ALPE ADRIA BANK
TRN.br. 3060510000030742
DEV.RN.br.
71004200934630002
BBI Bosna
Bank International TRN br.
1410010000001620
SWIFT CODE: BBIBBA22
Identifikacioni br.
4200934630002
PDV br.200934630002
Porezni broj: 01357333
Tanja FAJON
Otvorila
nam vrata
Evrope
Petar ]IRITOVI]
Veliki zavodnik
ne voli {krtice
Arnela KORDI]
Roditelji je
ostavili kao
tromjese~nu bebu
Berina FETO
Budi mangup
- obrazuj se
Nik{a BRATO[
Portret
velikog
muzi~ara
Alma KULENOVI]
[opingholija
definirana kao
bolest ovisnosti
18
azraCafé
6/azra 2010.
P
roteklih dana nijedna vijest u
na{oj zemlji nije zagolicala
pa`nju medija i javnosti kao
ona, ve} deplasirana, o scenar-
iju rediteljskog prvjenca holi-
vudske zvijezde Angeline Jolie
u kojem se, prema ~ar{ijskim
pri~ama, tipi~nim za ovo podneblje, musli-
manka zaljubljuje u Srbina, svog silovatelja.
Udru`enje „@ena - `rtva rata“ digle su
svoj glas protiv ovakve pri~e, pa je na kraju
federalni ministar kulture i sporta Gavrilo
Grahovac odlu~io zabraniti Angelini da u
BiH snimi preostale scene svog filma. Me-
dijski poeni nisu sakupljani samo u BiH, li-
kovano je i u Srbiji. Vlasnik TV „Pink“
@eljko Mitrovi}, nakon {to se hvalio da je
odbio sara|ivati s Jolie, jer namjerava u fi-
lmu blatiti Srbe, navodno se oglasio i u sr-
bijanskom „Pressu“, kazav{i:
- Znate li {ta mi je rekla moja prijateljica
Selma, unuka Alije Izetbegovi}a: „Dobro si
uradio, jer kakve smo mi to muslimanke
kada se zaljubljujemo u silovatelje!“
Zaboravio je @eljko da je Angelina, a ta-
ko je naglasila u saop}enju koje je uputila
ovda{njoj javnosti putem UNHCR-a, cilja-
no odabrala filmsku pri~u smjestiti u ovaj
historijski period, kako bi podsjetila ljude
na sve strahote koje su nam se ne tako da-
vno dogodile.
Treba li svijetu Angelina da jo{ jednom
utvrdi gradivo iz BiH: Ko je silovatelj, a ko
`rtva? ^ak i da treba, {to to ne bi bilo ja-
vno.
Otvorenim pismom medijima oglasio se
i Fe|a [tukan, glumac koji zajedno s kole-
gama Zanom Marjanovi} i Brankom
\uri}em \urom, u Budimpe{ti snima
Angelinin film.
„Kako neko mo`e biti tako zao i glup da
pomisli da bi takva osoba kompromitovala se-
be i svoj polo`aj u Ujedinjenim nacijama, koji
je nebrojeno puta zaslu`ila, time {to }e napra-
viti film o muslimanki koja se, nakon {to je si-
lovana, zaljubljuje u silovatelja. Ne znam ko-
me bi takve perverzne ideje mogle pasti na pa-
met, vjerovatno Ceci ili @eljku...“ napisao je.
Angelina }e, bez sumnje, zavr{iti snima-
nje svog filma, u Bosni ili van nje, a mi
}emo ostati ovdje, svjesni da smo jo{ je-
dnom podlegli manipulacijama i pali na
ispitu zrelosti. A. K.
Za{to smo jo{ jednom
podlegli manipulacijama
azra 2010./7
» Jednu od uloga igra i Branko \uri}
» Angelina film snima u
Budimpe{ti, nakon ~ega bi
trebala do}i i u BiH
» Glumica je poslala saop}enje
u BiH u kojem je poru~ila da }e
njena filmska pri~a ukazati
na `rtve koje su pre`ivjele rat
azraCafé
8/azra 2010.
Kineska avantura najljep{e Bosanke Pro{lo je vi{e od 20 dana otkako je na{a missica Sne`ana Pr-
orok otputovala u Kinu. Sne`ana }e, naime, u Kini boraviti mjesec, sve do finalne ve~eri, koja }e se
odr`ati 30. oktobra u gradu Sanyji. Na{a 16-godi{nja misica je odu{evljena prijemom doma}ina i do
sada je obi{la najpoznatija turisti~ka mjesta kao {to su Kineski zid i Olimpijski stadion u Pekingu,
ali i Mongoliju i [angaj. S ostalim takmi~arkama Sne`ana se odli~no sla`e, a najvi{e se dru`i sa Miss
Belgije s kojom boravi i u sobi. L.L.
» Sne`ana
na Kineskom
zidu
» Obi{la je i
Olimpijski stadion
u Pekingu
» Sne`ana se najvi{e
dru`i sa svojom
cimerkom
missicom Belgije
Veteranka druga u stonom tenisu Na memorijalnom turniru „Andreja
Ka{telica-Sove“ u stonom tenisu, koji je proteklog vikenda odr`an u Lju-
bljani, prvi put su se predstavili i takmi~ari iz BiH. Tako je boje na{e ze-
mlje branila najbolja bh. veteranka Idrija Red`epovi}, te osvojila drugo
mjesto u kategoriji do 49 godina. Turnir je organiziran na zavidnom ni-
vou, a takmi~ilo se vi{e od 100 u~esnika u razli~itim kategorijama. L.L.
» Idrija Red`epovi} ( druga slijeva) s najbolje plasiranim u~esnicama na turniru
Otvoren centar za besplatnu pomo} `enama - `rtvama rata, trgovine
ljudima, nasilja u porodici, seksualnog iskori{tavanja, samohranim majka-
ma. U Sarajevu su nedavno po~eli s radom Centar za besplatnu pravnu
pomo} `enama i Centar za besplatnu pravnu pomo} za tra`ioce azila. Cilj
ovih projekata je promocija i za{tita prava ranjivih i marginaliziranih gru-
pa putem Centra koji }e im osigurati pristup pravu i pravdi.
Realizira ih Fondacija lokalne demokratije i UNHCR-a, a finansira
USAID. U centrima }e raditi timovi sastavljeni od pravnika koji }e razgo-
varati s korisnicima, usmjeravati ih, te ih u slu~aju potrebe zastupati na
sudu.
[efica Odjela za demokratiju USAID BiH Dana Beegun kazala je da je ci-
lj promocija i za{tita prava ranjivih i marginaliziranih gupa, kao i po-
ve}anje povjerenja javnosti u pravosu|e ohrabrivanjem ciljne grupe da
za{titu svojih prava realizira putem suda kroz adekvatnu pravnu pomo}.
E.D`./M.@.
» [efica Odjela za demokratiju
USAID BiH Dana Beegun kazala je
da je cilj promocija i za{tita prava
ranjivih i marginaliziranih gupa
azra 2010./9
Armin promovirao
„Vulkane“ Pro{le
srijede na 34. spratu
„Avaz Twist Towe-
ra“ Armin Muzafer-
ija okupio je pre-
dstavnike sedme si-
le, ali i brojne kole-
ge i prijatelje kako
bi im predstavio
svoj novi spot za
pjesmu „Vulkani“.
Armin je spot, koji
je pri prvom emitir-
anju pobrao simpa-
tije publike, snimao
polovinom augusta
u Istanbulu, a sni-
manje je povjerio
produkcijskoj ku}i
„Gotiva“. Za Armi-
nov rad se interesir-
ala i turska radio-te-
levizija „TRT“, koja
je, tako|er, prisu-
stvovala promociji.
L.L./N.B.
» Eldin Huseinbegovi}
je autor Arminove
nove pjesme
» Veliki odziv sedme sile
» Rebeka Dremelj u razgovoru s prijateljima s BHT-a Dejanom Kukri}em i Sr|anom Petkovi}em
azraCafé
@iri Festivala kamernog teatra
„JoakimInterFest“ iz Kragujevca pro-
glasio je Medihu Musliovi} najboljom
glumicom ovogodi{njeg festivala za
ulogu Strindbergove Gospo|ice Julije.
Nagradu je na{a glumica dobila u ko-
nkurenciji deset pozori{ta iz cijelog
svijeta. Gluma~ka kreacija u ovoj na-
turalisti~koj tragediji jedna joj je od
zna~ajnijih u bogatoj karijeri.
Prema pisanju ameri~kih medi-
ja, Kate Moss, kontroverzna ma-
nekenka, ve} od 7. augusta je
udata `ena. Sa svojim momkom
Jamieaem Hinceaom vjen~ala se
u jednoj pitoresknoj crkvi na
Siciliji, a samo nekoliko trenu-
taka nakon {to su progla{eni su-
pru`nicima zaplesali su pod dr-
ve}em ispred crkve.
Denis Latin prvi je generalni dire-
ktor „Aj Jazeere Balkans“. Ovaj
dugogodi{nji autor kultne emi-
sije „Latinica“, koja se emitira
na Hrvatskoj dr`avnoj televiziji,
prvi je izbor vlasnika poznate
katarske televizije, ~ime su pre-
kinute medijske spekulacije o
Goranu Mili}u, Zekerijahu
Smaji}u ili Ivici Pulji}u kao bu-
du}em direktoru. Mili} je kazao da za tri mjeseca ide u penziju i da
}e nastaviti raditi, jer ima spremne nove projekte.
Carla Bruni-Sarkozy, prva dama
Francuske, prema odluci pape
Benedikta XVI, nije dobrodo{la
u Vatikan. Papa je zabrinut da
bi italijanski mediji povodom
Carline posjete mogli objaviti
goli{ave fotografije supermodela
italijanskog porijekla i supruge
francuskog predsjednika Niko-
lasa Sarkozyja.
Grupa turskih huligana pretukla
je {vedskog glumca Michaela Ne-
uenschwandera, misle}i da je u
pitanju Emir Kusturica, reditelj
koji se povukao iz `irija 47.
me|unarodnog filmskog festiva-
la „Zlatna narand`a“ u Antaliji.
Nesretni {vedski glumac do{ao
je u Antaliju zbog premijere
svog filma „180 stepeni“, a za-
vr{io je u bolnici s lak{im tjelesnim povredama.
Zlatku Cici Kranj~aru, selektoru
Fudbalske reprezentacije Cr-
ne Gore, nakon remija na
Wembleyu, ~estitao je i
engleski selektor Fabio Cape-
llo. Slavlje u porodici Kra-
nj~ar zaokru`io je sin Niko
golom u reprezentativnom
nastupu protiv Norve`ana na
Maksimiru. Selektora Kra-
nj~ara je nakon prvih poraza u prijateljskim utakmicama smjene
spasio Dejan Savi}evi}. Crnogorci ga sada slave i (ne)skromno
o~ekuju ~ak prvo mjesto u grupi.
U na{oj zemlji kra|a je ozvani~ena. To je
sistem. Kod nas ona nije ne{to za ~im se s
negodovanjem okre}e. Cijelog `ivota
poku{avam da radim ne{to legalno i to
izaziva ~u|enje moje okoline
Rije~i kao nadahnu}e

10/azra 2010.
D
a
v
o
r

S
U
^
I
]
,

a
l
i
j
a
s

S
e
j
o

S
e
k
s
o
n

azraCafé
Zijo RIZVANBEGOVI]
Marta i ja smo ve}
kupili auto-sjedalicu
za bebu i jedva
~ekamo da vidimo
osmijeh kod
bake i dedice, brata
i cijele familije.
Ovoliko ~estitki nisam
dobio ni kad sam
maturirao, a ni
poslije prve plo~e
Razgovarala: Amela KESEROVI]
L
ider benda „Valentino“ Zijo Rizva-
nbegovi} nedavno je postao otac.
Njegova djevojka, glumica Marta
Keler, u Beogradu je rodila dje~aka
te{kog dva i po kilograma i dugog
50 centimetara. Ponosni roditelji
dje~aku su dali ime po Zijinom star-
ijem bratu Gordanu Marjanovi}u. Zijo je sre}u
zbog roditeljstva podijelio i s nama.
Kakva je atmosfera u domu Marte i Zije nakon
{to je stigao i dje~ak?
- Od prvog dana na{e veze atmosfera je ista;
opu{tena, puna smijeha i ljubavi. Amerikanci bi re-
kli: „Home sweet home“. Djetinjstvo sam proveo s
roditeljima koji su me, iako su puno radili, uspjeli
uljuljkati u sigurnost i zadovoljstvo odrastanja u
maloj porodi~noj oazi. Da ne zaboravim omiljene
bakice, odnosno nane koje su svima nama najdra`e
dje~ije uto~i{te. Marta je topla osoba, jako vezana
za roditelje, koji kao i moji samo {to ne iza|u iz
slu{alice, po{to smo svi na vezi 24 sata bilo gdje u
svijetu. Tako, kad je mali{an pokucao na vrata,
Marta i ja smo samo dodali jedan krevetac i po~eli
da u`ivamo u troje.
Malobrojni postaju o~evi u 40-im. Koje su pre-
dnosti?
- To }u vam re}i za koju godnu. Mislim da je
moje `ivotno iskustvo veoma bitno za organizaciju
nove situacije, `ivotnog izazova i do~eka sina kao
najdra`eg gosta. Moram poja~ano da treniram ka-
ko bih bio u formi, da me ne uhvati lumbago kad
mali prohoda. Raspitat }u se kod drugova iz gener-
acije koja je farba dobra za kosu za budu}i rodite-
ljski sastanak, da ne bi bilo da je do{ao dedo.
Kako je brat Gordan reagirao kada ste mu saop}ili
da }e se sin zvati po njemu?
Kupam svog sina
12/azra 2010.
azra 2010./13
- Promijenio je intonaciju u glasu kada sam
mu telefonirao.On je veliki dasa, s jo{ ve}im sr-
cem i znam da ga mnogo raduje vijest. Uosta-
lom, pitajte goste cafea „Gogo“ kako su pro{li
tog dana.
I kod nas je postalo uobi~ajeno da o~evi prisu-
stvuju poro|aju. Jeste li bili uz Martu u tom tre-
nutku?
- Nisam, jer se Marta porodila carskim rezom, a
i nisam moderan mladi}. Ja sam vjerni stra`ar ispr-
ed vrata.
Kako ste podijelili obaveze i brigu o bebi, te ko
se prvi budi na dje~akov pla~?
- Marta se budi prva, druga i tre}a, a ja
uska~em kada treba zamjena. Svako ima svoje
obaveze i poslove, ona je 24 sata uz malog, a ja
kao lav idem po hranu.
Presvla~ite li svog dje~aka?
- Gordan je danas napunio mjesec dana
(pro{la subota op.a), a ja ga jo{ nijednom nisam
previo. Malo ga podignem ili {tipkam po
no`nim prsti}ima. Ali, prvi put u `ivotu imam
neizostavnu obavezu kupanja bebe.
S kim ste prvim podijelili vijest o o~instvu?
- S prijateljima i doktorima, koji su mi u tom
momentu bili i utjeha i podr{ka. U tim trenuci-
ma se ~ovjek pla{i prvo za `enu, pa za bebu, pa
za oboje, pa opet za `enu, bebu i tako dalje, a
ljekari znaju kako da ti stru~no i drugarski oda-
gnaju strah. Normalno, nakon svega, no} se za-
vr{i kako drugo nego s kom{ijama uz mezu.
Kako biste opisali trenutak kada Vam je Marta
saop}ila da }ete uskoro postati roditelji?
- Tog jutra sam bio na turneji, a ona u svom
pozori{tu. Eufori~no mi je u telefonskom razgo-
voru rekla da je trudna. U prvi mah sam mislio
da je {ala, pa sam {utio, a onda se smijao, a po-
tom sam osjetio lagani strah od novonastale situ-
acije. Zreo sam ~ovjek koji je pro{ao velika
`ivotna isku{enja, ali me ova najprirodnija i na-
jtoplija vijest totalno zbunila. Tek tada sam se
sjetio da sam pola honorara potro{io kupuju}i
kisele krastavice.
U nekim ranijim intervjuima ste izjavili da ni-
ste pristalica braka, jer od `ivota ne `elite praviti
baladu. Mislite li isto i danas?
- Otprilike da, mada ne razumijem {ta sam s
tim htio re}i (smijeh). Taj bra~ni ~in o kojem
mnoge `ene sanjaju dok se jo{ igraju s barbika-
ma, jo{ mi je stran. Prijatelji me ~esto pozivaju
na svadbe, pa obi~no na njima zavr{im i kao
muzi~ki gost, a pro{le nedjelje sam prisustvovao
ba{ jednoj zanimljivoj u Beogradu. De{avala se
stotinjak metara od mjesta odr`avanja gay para-
de i uli~nih nemira. Ka restoranu smo jurili kroz
kordon policije.
Kada planirate s porodicom posjetiti Sarajevo?
- Marta i ja smo ve} kupili auto-sjedalicu za
bebu i jedva ~ekamo da vidimo osmijeh kod
bake i dedice, brata i cijele familije. Ovoliko
~estitki nisam dobio ni kad sam maturirao, a ni
poslije prve plo~e. Stalno jurim po dje~ijim ra-
dnjama. Nekidan sam u Zagrebu, nakon svirke
posve}ene „Indexima“, zamolio Bebeka i njego-
vu suprugu Ru`icu da mi objasne {ta da ku-
pim. Uzeo sam spisak i krenuo u shopping.
Gledam pelene, cucle i romobile, ne znam je-
sam li do{ao ili po{ao. Kao da sam banuo u
NASA-in raketni centar. I onda sam po~eo da
dosa|ujem majkama s bebama koje su znala~ki
kupovale stvari, tako da se desilo da sam prvi
put u `ivotu svoj gepek umjesto gitarom, rola-
ma i reketima, napunio dje~ijim kolicima i sto-
tinama pelena.
Za Zanu je Hollywood
logi~an put
U Va{oj porodici u posljednje vrijeme mogu
se ~uti samo lijepe vijesti. Zana igra u Angelini-
nom filmu, a Vi ste prvi put otac.
- Vijesti u vezi sa Zanom su me obradova-
le, ali ne i pretjerano iznenadile, jer je pratim
od djetinjstva. Uvijek je bila talentovana za
umjetnost, kako glumu tako i muziku, otvor-
ena, nesrame`ljiva, uporna i beskrajno vrije-
dna. Govori tri jezika, puno ~ita i radi. Kada
se to ukomponuje s njenim neodoljivim
osmijehom i porodi~nim duhom, Hollywood
je logi~an put.
azraCafé
14/azra 2010.
» Pobjedni~ki dvojac Dino
Konakovi} i Alena Fo~o za
nagradu su dobili dvije
karte za utakmicu Lige
prvaka koja se odigrava
u Turskoj
Chipsy je odrije{io kesu
Na domi{ljat na~in, uz prisustvo medija i bro-
jnih bh. javnih li~nosti, Kompanija „Marbo Pro-
duct“ u saradnji s Unicredit Group BiH objavila
je po~etak velike nagradne igre ukupnog fonda u
vrijednosti 164.000 KM. Kupci popularnog
„Marbo“ ~ipsa }e do 31. decembra svakodnevno
biti u mogu}nosti da se putem sms poruke kandi-
diraju za jednu od 10 UniCredit debitnih kartica
sa iznosom od 200 KM.
U restoranu „Pasta Zen“ gosti sastavljeni u tri
ekipe oku{ali su se u kreativnom pripremanju jela
s ~ipsom, pod budnim okom kuhara Muamera
Kurtagi}a. Svaki tim predstavljao je jedan dje~iji
dom - u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Pobije-
dili su Alena Ahmetspahi} Fo~o i Dino Konako-
vi}. Pobjeda je zna~ila 1000 KM za Dom
„Ljubica Ivezi}“ u Sarajevu. E.[.M.
» Doga|aj su podr`ali i Ademir
Kenovi}, te Jasna i Pjer @alica
» Ademir Kenovi} i
Senka Kurtovi}-Kurt
razmjenjivali su
roditeljske savjete
azra 2010./15
» Takmi~arski tim broj tri ~inile su Hatid`a
Nuhi} i Suzana [a~i}, koje su predstavljale
Dje~iji dom „Egipatsko selo“ u Mostaru
» Marijan Mijajlovi} i Mersiha Drinjakovi} borili
su se za Dje~iji dom „Rada Vrane{evi}“ u Banjoj Luci
» ...a i mama je
prisko~ila u pomo}
@iri u sastavu: Dejan Ja`i}, Kenan
Be{lija, Mirsad Pehilj, Elameri
[krgi}-Mikuli} i Alenko Zornja ku{ali su
slasne delicije od ~ipsa „Marbo“,
te odlu~ili o pobjedniku, a moderator
doga|aja Aleksandar Hr{um
odr`avao je atmosferu veselom
Intervju Alma D@UBUR-KULENOVI]
18/azra 2010.
[opingholizam je
jedina ovisnost koja je
dru{tveno podr`ana
[opingholizam je
jedina ovisnost koja je
dru{tveno podr`ana
[
ta se desi u ~ovjeku da se od uo-
bi~ajene kupovine stvari neophodnih
za `ivot pretvori u {opingholi~ara ko-
jem je jedina istinska sre}a kada za
neki novi predmet, odje}u, cipele,
namje{taj „provu~e“ karticu na kasi
trgova~kog centra.
[opingholizam je prava po{ast 21. stolje}a.
Amerikanci su ve} napravili brojne studije o to-
me, snimili filmove, napisali knjige. U ovoj po-
mami, prema tim istra`ivanjima, uglavnom pre-
dnja~e `ene koje od ukupnih deset posto ovisni-
ka o {opingu, koliko ih ima prema nekim sazna-
njima, ~ine visokih osam posto. Amerikanci da-
lje tvrde da je ovisnost o {opingu posljedica de-
presije, samo}e, nezadovoljstva i ko zna ~ega sve
ne. Za ovisnika je {etnja trgova~kim centrom
kao za alkoholi~ara posjeta lokalnoj kafani. Niti
jedan niti drugi ne mogu odoljeti.
I na{ kolumnist Veselin Gatalo pisao je o ku-
povini i njegova teorija prema kojoj se ljudi dije-
le na lovce (mu{karce) i sakuplja~e (`ene) done-
kle rasvjetljava za{to `ene toliko u`ivaju u {opin-
gu. Prema njegovom mi{ljenju, `ene kupovinu i
obilazak trgova~kih centara, beskrajna razgleda-
nja i poku{aji da se prona|e ne{to povoljnije za
doma}instvo le`e u dalekim korijenima na{ih pr-
edaka koje su svojevremeno sakupljale razne bo-
bice, plodove i biljke kako bi prehranile porodi-
cu do dolaska mu{karaca iz lova s velikim plije-
nom.
No, niko nije o~ekivao da }e ova naizgled be-
zopasna `enska aktivnost kulminirati do tih ra-
zmjera da postane poreme}aj. [opingholizam je
psihi~ki poreme}aj, ta~nije ovisnost koje se te{ko
rije{iti. Ovu tvrdnju javnosti je predstavio Uni-
verzitet u Torontu koji je za naru~ioca Wharto-
n’s Jay H. Baker Retail Initiative i Verde Group
provelo studiju uobli~enu u disertaciju „Men
Buy, Women Shop“. Zaklju~ci te studije po-
tvr|uju da pribli`no deset posto stanovni{tva za-
padnog svijeta boluje od {opingholizma, a
ve}inu „pacijenata“, gotovo osam posto, ~ine
`ene. O ovoj temi razgovarali smo s prim. mr.
sc. med. dr. Almom D`ubur-Kulenovi} s Klini-
ke za psihijatriju Klini~kog centra Univerziteta u
Sarajevu.
Mo`ete li nam prokomentirati ovo istra`ivanje?
Da li je {opingholizam zaista bolest?
- Studija koju navodite predstavlja analizu
pona{anja zdravih mu{karaca i `ena kod kupovi-
ne koju su izveli istra`iva~i marketinga, a ne pro-
fesionalci mentalnog zdravlja. U rezultatima oni
navode da `ene vi{e u`ivaju u interakciji s proda-
va~em, {etnji kroz tr`ne centre, zavirivanju u ra-
zne prodavaonice, prskanju uzorcima novih par-
fema, vo`nji pomi~nim stepenicama i ukupnoj
atmosferi centra, a kona~no i u kupovini.
Prema navodima ovih autora, mu{karci u ku-
povinu odlaze s misijom da kupe odre|enu stvar i
to je to. Ne zaboravimo, studija je ra|ena za svrhe
marketinga, ne govori o bolesti, nego sugerira
na~ine kako bolje usmjeriti marketing na ciljne
populacije. Stoga to, zapravo, i nije tema o kojoj
danas razgovaramo, ali definitivno ukazuje na to
da je nekriti~na kupovina ({to kasnije mo`emo na-
zivati ovisno{}u ili oblikom prisilnog - kompulzi-
vnog pona{anja), definitivno fenomen koji je sve
vi{e prisutan u razvijenom svijetu te da se tako|er
radi o fenomenu koji je socijalno podr`avan.
Postoji li u medicini stru~ni naziv za bolest ku-
povine?
- Stru~ni izraz za ovu ovisnost, odnosno ko-
mpulsivno pona{anje je omniomanija i za razli-
ku od drugih ovisnosti koje dru{tvo nastoji su-
azra 2010./19
Doktorica s Klinike za psihijatriju KCUS-a poja{njava da
li je neracionalna kupovina bolest i za{to je sve vi{e
onih koji podlije`u konzumerizmu: „Okru`eni smo
svijetom reklama koje nam sugeriraju da }e nas
kupovanje u~initi sretnima. Politi~ari nam govore da
kupujemo kako bismo potakli nacionalnu ekonomiju.
A i mi sami ~esto `elimo posjedovati ono {to imaju
drugi, na{i prijatelji ili osobe iz kruga slavnih“
Razgovarala: Alma RED@EPAGI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]
Bankrot
- Jedna od naj~e{}ih posljedica ovisnosti o
{opingu - jeste bankrot! Bankrot, ipak, nije
najgori, {opingholi~ari ~esto do`ivljavaju
otu|enje, samopuzdanje lagano isparava, de-
presija je sve ja~a, smisao `ivota se gubi u ma-
nijakalnom konzumerizmu, porodi~ne veze se
nerijetko raspadaju!
»
» Tr`ni centri, ili kako ih sociolozi
nazivaju „nemjesta“, postaju
jedini prostor dru{tvenog `ivota
20/azra 2010.
»
zbiti i osuditi, ova ovisnost ima vjerovatno na-
jve}u socijalnu podr{ku. Okru`eni smo svijetom
reklama koje nam sugeriraju da }e nas kupova-
nje u~initi sretnima. Politi~ari nam govore da
kupujemo kako bismo potakli nacionalnu eko-
nomiju. A i mi sami ~esto `elimo posjedovati
ono {to imaju drugi, na{i prijatelji ili osobe iz
kruga slavnih. Na taj na~in konzumerizam po-
staje mjerilo dru{tvene vrijednosti. Moja k}er je
s tri godine znala razlikovati pravu Barbie lutku
od imitacije koja je pet maraka iz trafike na
uglu. Moram priznati, bilo je lijepo prve tri go-
dine.
^ini se da je konzumerizam postao rasprostra-
njen u posljednjih 50 godina? Kako su se ljudi ra-
nije pona{ali i {ta je dovelo do situacije da kupovi-
na mo`e postati bolest?
- [iroko rasprostranjeni konzumerizam je u
porastu posljednjih godina, ali ga je stru~na psi-
hijatrijska literatura opisala jo{ po~etkom deve-
tnaestog stolje}a. ^lanci u medicinskoj literaturi
nisu brojni, ali postoje ~ak i istra`ivanja efika-
snosti pojedinih metoda lije~enja. Pritom valja
napomenuti da u zvani~nim klasifikacijama me-
ntalnih poreme}aja koje se koriste u svijetu
(MKB- 10 i DSM-IV u SAD-u) {opingholizam
nije registriran kao bolest. Postojao je prijedlog
da se ova grupa poreme}aja uvrsti u novu verziju
klasifikacije DSM-V zajedno s drugim pore-
me}ajima za koje znamo da postoje, ali nemaju
svoje mjesto u dijagnosti~kim priru~nicima. Ri-
je~ je o poreme}ajima iz grupe bihevioralnih ovi-
snosti kao {to su ovisnost o kockanju, ovisnost o
vje`banju, kompjuterskim igricama i internetu,
ovisnost o seksu, ali i ovisnost o poslu.
Koliko ljudi danas u svijetu pati od {opingholiz-
ma?
- Svako od nas kupuje manje ili vi{e, ali po-
stoje}i izvori navode da gotovo {est posto popu-
lacije SAD-a pati od ovisnosti o {opingu. Ovi
izvori, tako|er, navode da se ovo pona{anje
(poreme}aj) prvi put javlja naj~e{}e u adolesce-
nciji i da je naj~e{}e prisutno zajedno s nekim
drugim poreme}ajima mentalnog zdravlja kao
{to su poreme}aji raspolo`enja, anksiozni pore-
me}aji, poreme}aji prehrane (bulimija i anore-
ksija), zloupotrebe alkohola i opojnih droga, dr-
ugih poreme}aja kontrole impulsa i poreme}aja
li~nosti.
Koji je to prelomni trenutak gdje prestaje nor-
Ljubav je
najbolji lijek
Ovaj smo fenomen lijepo mogli vidjeti i
do`ivjeti kroz Islu Fisher u filmu „Ispovijesti
{opingoholi~arke“, koji jeste komedija, ali
{alje jasnu poruku da su nam u ve}ini nevolja
prava prijateljstva, podr{ka i ljubav najbolji li-
jekovi. Za stjecanje prijateljstva i ljubavi treba
malo vi{e vremena nego za provla~enje karti-
ce, ali osje}aj zadovoljstva koje nam ovo pru`a
nije samo kratkotrajan i prolazan kao kod ku-
povine. I zbog toga se ne trebamo osje}ati kri-
vim i jadnim nego ponosnim i samopouzda-
nim.
» Kompulzivna
kupovina ~esto izaziva
osje}aj krivnje
malna kupovina a po~inje ovisnost o {opingu?
- Kao i kod svih drugih ovisnosti, ovo po-
na{anje, dakle kupovina, postaje glavni na~in za
prevladavanje stresnih situacija odre|ene osobe, i
one nastavljaju prekomjerno kupovati ~ak i kada
ovo pona{anje sasvim jasno negativno djeluje na
druga podru~ja njihovog `ivota. Sli~no kao i kod
alkoholizma i ovisnosti o drogama, ali ovdje na
mnogo direktniji na~in, ovakvo pona{anje dovo-
di do izra`enih problema s finansijama, ali i pro-
blema u porodi~nim odnosima. Ali pravi ovisnik
o {opingu i dalje nije u stanju prestati pa ~ak ni-
ti samo uspostaviti kontrolu nad svojim po-
na{anjem.
Rick Zehr, potpredsjednik slu`be za bihevio-
ralne poreme}aje i poreme}aje ovisnosti u
„Proctor Hospital Instituta“ za ovisnosti dr`ave
Illinois, ka`e da se radi o poreme}aju koji se ne
razlikuje od drugih ovisnosti, jer dolazi do pore-
me}aja u porodi~nim odnosima zbog toga {to
ovisnik provodi sve vi{e vremena izvan ku}e. Ta-
kve osobe prikrivaju svoje dugove, koriste}i se
la`ima i emocionalno i fizi~ki se sve vi{e izolira
od drugih ~lanova porodice zbog ~injenice da je
sve vi{e preokupiran svojim pona{anjem.
Mo`emo li re}i da se {opingholizam razlikuje
od drugih ovisnosti?
- [opingholizam se ne razlikuje od drugih
ovisnosti; alkoholi~ari skrivaju svoje boce, a ovi-
snici o kupovini vre}ice s „plijenom“. Osnovna
karakteristika svih ovih poreme}aja je - gubitak
kontrole i odsutnost uvida, odnosno nada da se
radi o privremenoj fazi i da }e sve ubrzo biti pod
kontrolom. Ovo, na`alost, nije slu~aj i ovisnici
upadaju u za~arani krug. Ovaj se krug sastoji od
negativnih emocija: ljutnje, osje}aja osamljenosti
i tuge, potom rastu}a napetost sve do trenutka
kada provu~e karticu i ne{to kupi. Nakon ovoga
slijedi kratkotrajno olak{anje koje ubrzo opet pr-
epu{ta mjesto negativnim emocijama - osje}aju
krivnje, poti{tenosti, samooptu`ivanja, tjeskobe.
A ove negativne emocija najlak{e se lije~e - po-
novnim provla~enjem kartice. I tako sve ni`e u
vo`nji na negativnoj emocionalnoj spirali.
Ameri~ki psiholozi tvrde da uzrok ovog psi-
hi~kog poreme}aja ~esto u ranom djetinjstvu. Ne-
dostatak samopouzdanja u toj dobi mo`e uzroko-
vati osje}aj osamljenosti koji se uklanja kupovi-
nom? [ta Vi mislite o toj tezi?
- Kada se govori o uzrocima ovog pore-
me}aja, ~esto se spominje emocionalno zanemar-
ivanje u djetinjstvu - dijete ne dobiva dovoljno
ljubavi, ali zato dobiva igra~ku pa po~inje
do`ivljavati poklon kao osje}anje. Razvija se ne-
sposobnost toleriranja negativnih osje}anja, op}a
impulsivnost, te`nja za odobravanjem, perfekci-
onizam i `elja za postizanjem kontrole. Prisila
kupovanja mo`e predstavljati potragu za identi-
tetom kod osoba s niskim samopo{tovanjem i
samopouzdanjem. Mnogi ovisnici o kupovini
koriste {oping kao na~in lije~enja lo{eg osje}anja
pomo}u trenutka euforije u trenutku kupovine,
sli~no kao {to to rade i ovisnici o tabletama za
smirenje ili alkoholu.
Tako|er, treba ponovno spomenuti dru{tve-
no uvjetovanje ovakvog pona{anja u savreme-
nom svijetu kroz reklame i poticanje neopravda-
ne kupovine.
Na koji na~in se mo`e pomo}i „oboljelim“?
Mo`e li se {opingholizam izlije~iti?
- Ove bihevioralne ovisnosti su realne i one
slijede isti uzorak kao i druge ovisnosti i dovode
do sli~nih pote{ko}a u vi{e podru~ja `ivota poje-
dinca. Dobra vijest je da se i metode koje se kor-
iste u adiktologiji (lije~enju ovisnosti) mogu pri-
mijeniti i kod ovih poreme}aja, a one uklju~uju
{irok spektar terapijskih postupaka od lijekova
(antidepresiva i anksiolitika) do psihoterapije,
naj~e{}e bihevioralne i kognitivno-bihevioralne
psihoterapije kao i udru`enja ovisnika kao {to su
Anonimni alkoholi~ari. U svemu ovome se ne
mo`e dovoljno naglasiti uloga podr{ke porodice
i bliskih osoba.
Jeste li Vi u svojoj klini~koj praksi imali pacije-
nte koji su zbog {opingoholizma imali psihi~kih pr-
oblema?
- Do sada nisam lije~ila nijednog pacijenta koji
je navodio ovisnost o kupovini kao svoj primarni
problem. Ali sam zato poznavala ljude koji su
imali ovakve sklonosti. U Chicagu sam jedno vri-
jeme stanovala kod prijateljice i ostala zapanjena
koli~inom odje}e koja je kuljala iz ormara, bro-
jem cipela svih nijansi i modela, ~ak i onih boja
kao {to je, naprimjer, svijetla menta za koje bih se
rijetko odlu~ila da sama kupim. Bilo ih je tucet.
Kasnije sam upoznala ljude koji su iznajmlji-
vali skladi{ni prostor da bi mogli smjestiti vi{ak
stvari koje posjeduju i koje potiskuju novoku-
pljene stvari. Po{ta kojom vam zatrpavaju sa-
ndu~i}e nudi vam mogu}nost da ba{ ovaj vikend
za suludo male novce kupite ne{to {to vam
uop}e nije potrebno. A mnogo ljudi provodi vi-
kende u tr`nim centrima, da bi u ostatku sedmi-
ce jedni drugima pri~ali lova~ke pri~e o tome {to
su super jeftino kupili.
Istina je da vrijeme u kojem `ivimo name}e
materijalne vrijednosti kao mjerilo uspje{nosti u
`ivotu, pod tim pritiskom sve je vi{e onih koji se
zadu`uju da bi uspjeli kupiti stvari. [ta se krije u
pozadini ovakve `ivotne filozofije?
- Ovoga sve vi{e ima i kod nas. Preplavljeni
smo reklamama i neponovljivim ponudama, ra-
zgovor o kupovini predstavlja sve zna~ajniji dio
na{ih komunikacija. A nisu vi{e niti rijetki
slu~ajevi blokiranih kreditnih kartica i neo-
tpla}enih kredita. Jedna moja prijateljica je re-
kla: „Nakon {to ne{to kupim, ja to potpuno za-
boravim, gurnem u ormar, i idemo dalje.“ I me-
ni se zna desiti da neki lo{ dan popravim zado-
voljstvom sa zla}anom kutijicom nekog novog
ru`a, ili, (o ne!) - cipelama.
azra 2010./21
[opingholizam se ne
razlikuje od drugih ovisnosti;
alkoholi~ari skrivaju svoje boce,
a ovisnici o kupovini vre}ice s
„plijenom“. Osnovna karakteristika
svih ovih poreme}aja jeste
gubitak kontrole i odsutnost
uvida, odnosno nada da se radi
o privremenoj fazi i da }e sve
ubrzo biti pod kontrolom. Ovo,
na`alost, nije slu~aj i ovisnici
upadaju u za~arani krug

Pokazatelji da
postoji ovisnost
o kupovini
Kupovina i tro{enje novca zbog osje}aja
ljutnje, tuge, napetosti ili osamljenosti
Sva|e s bliskim osoba zbog ovog po-
na{anja
Kupovanje karticama, a ne gotovinom
Osje}aj izgubljenosti bez kreditnih kartica,
~ak i prava apstinencijska kriza bez njih
Osje}aj euforije kod kupovine
Prikrivanje i laganje koli~ine potro{enog
novca, osoba priznaje da je ne{to kupila, ali
prikriva pravu cijenu
Opsesivno razmi{ljanje o novcu
Tro{enje vremena na prebacivanje novca s
jednog ra~una na drugi, „punjenje rupa“ .
Zvjezdana pra{ina Yonca CEVHER-YENEL
22/azra 2010.
Füsun, snaha bogate istanbulske
porodice, osje}a du`nost i obavezu da
poznatoj lozi rodi nasljednika, ali to joj
nikako ne polazi za rukom. Novca i mo}i joj
nikada nije dosta, pa je u stalnom sukobu s
bli`njima, posebno s mu`em Alijem Kemalom.
Zbog toga postaje o~ajna i zla
Pripremila: Elvedina D@AKMI]
J
edan od najupe~atljivijih, ali ne i omiljenih liko-
va u seriji „1001 no}“ je Füsun Evliyaoglu, koju
glumi Yonca Cevher - Yenel. Füsun, snaha bogate
istanbulske porodice, osje}a du`nost i obavezu da
poznatoj lozi rodi nasljednika, ali to joj nikako ne
polazi za rukom. Novca i mo}i joj nikada nije do-
sta, pa je u stalnom sukobu s bli`njima, posebno s
mu`em Alijem Kemalom. Zbog toga postaje o~ajna i zla.
Malo prije ro|enja njihove tre}e k}erke napu{ta je suprug i
odlazi `ivjeti s ljubavnicom Jansel. Ipak, nakon izvjesnog
vremena vra}a se svojoj supruzi koja saznaje da ima tumor.
Füsunina lo{a sudbina tu ne prestaje. Aliju Kemalu ne}e
uspjeti oprostiti nevjeru i odlu~uje da mu uzvratiti istom
mjerom. Vara ga s u~iteljem svojih k}eri i nakon {to to
pri
sazna njena svekrva, biva izba~ena iz ku}e
porodice Evliyaoglu.
Ipak, nakon nekog vremena ponovo }e se po-
miriti s biv{im suprugom, ali ovog puta do}i }e
do fantasti~nog preobra`aja - Füsun }e od nega-
tivke postati pozitivan lik, ba{ kao {to je sama
glumica u stvarnom `ivotu.
- To je bila veoma zahtjevna uloga, mogu re}i
najte`a u mojoj karijeri. Pla{ila sam je se, jer ra-
nije nisam igrala tako negativne likove. @alila
sam je. U su{tini ona nije lo{a osoba, ali joj ne-
dostaje pa`nje i ljubavi. Toliko se trudi da impr-
esionira svekra i svekrvu, da skrene pa`nju mu`a
na sebe, ali joj to ne polazi za rukom. Mnogo
voli Alija Kemala, ali ne osje}a njegovu ljubav,
koja joj je prijeko potrebna. Mnogo voli novac i
rasko{an `ivot. Zna da bi ga imala i vi{e kada bi
rodila dje~aka; svi bi je vi{e voljeli, jer se, na`alo-
st, kod nas jo{ vi{e cijene mu{ka djeca kao na-
sljednici. Zbog toga postaje ogor~ena i osvetolju-
biva - ka`e Yonca.
I pored toga {to je ve}i dio serije negativna,
ova uloga joj je donijela dosta dobrog.
- [to su ljudi vi{e mrzili Füsun, ja sam posta-
jala popularnija i tra`enija, mada, u principu, ne
volim slavu - smije se Yonca.
Yonca je zbog trudno}e na odre|eno vrijeme
napustila snimanje serije, {to se odli~no poklopi-
lo s Füsuninim izgnanstvom.
- Mogla sam birati izme|u maj~instva i kari-
jere, a ja sam izabrala ovo prvo. Za karijeru ima
vremena. Napustila sam snimanje i u`ivala u tr-
udno}i. Sre}om, nisam imala nikakvih proble-
ma, u`ivala sam u tih fantasti~nih devet mjeseci,
svi su me divno pazili, kako na setu, tako i kod
ku}e. Ne kajem se {to sam zapostavila posao, jer
maj~instvo je najljep{a uloga u mom `ivotu i ne-
zamjenjiva je. Ipak, s druge strane, mu{karci su
u povla{tenom polo`aju kada su te stvari u pita-
nju. Ostvare se kao roditelji, ali njihova karijera
ne trpi: ne moraju i}i na porodiljsko, ponovo se
privikavati na posao, nemaju probleme tipa -
moram po~eti raditi, a `elim da moja beba i da-
lje doji - isti~e glumica.
Rodila je sina kojem su ona i suprug Ali Ye-
nel, pozori{ni scenograf, dali ime Ali Deniz.
Ka`e da je divan dje~ak i da voli muziku.
- U`ivam u svakom trenutku provedenom s
njim. Nene i dede su, tako|er, ludi za njim, pa
ga ~uvaju dok smo na poslu. Da nije njih ne
znam kako bih uspjela sve obaviti. Ponekad, ka-
da mi to obaveze dozvoljavaju, povedem ga sa
sobom na snimanje - ka`e Yonca.
azra 2010./23
»
Moji roditelji
- Imam odli~ne roditelje, oni su mi pravi
prijatelji, s kojima mogu razgovarati o svemu.
Zahvaljuju}i njima, imala sam divno djeti-
njstvo i mladost.
» Füsun nastoji
impresionirati
svekra i svekrvu,
ali joj to ne polazi
za rukom
» Nakon obostranih prevara
Füsun i Ali Kemal }e na kraju
serije ponovo biti skupa
Zlo~estoj Füsun je
rijeko potrebna - ljubav
24/azra 2010.
Zbog nje vi{e nismo geto, ne moramo ~ekati
u dugim redovima za vize, na aerodromoma vi{e
ne}emo i}i na desnu stranu, mo}i }emo „na
sni`enja“ u Italiju i Njema~ku i u Be~ na kola~e
a djeci pokazati da cijeli svijet ne zavr{ava
s njihovom ulicom
Razgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI]
T
anja Fajon - jedna `ena, dvije
- pri~e, tri - zada}e: Izvjestite-
ljica Evropskog parlamenta za
viznu liberalizaciju, slovenska
predstavnica u Evropskom pa-
rlamentu, novinarka, ~etiri - u
~etvrtom je desetlje}u, pet -
ocjena za sve {to je uradila za Bosance, Hercego-
vce i Albance, {est - je sportova kojim se bavi,
sedam - ~uda svijeta sad mogu vidjeti i bosanska
djeca, osam - jer i nakon odgovora ostaje „pogo-
di ko sam“, devet - za optimizam kojim zra~i i
deset - iza{ao nam je mladi mjesec.
Opi{ite nam kako izgleda lobiranje , koje ste
Odl
za obi
ljud
Odl
za obi
ljud
@ena kao nadahnu}e Tanja FAJON
azra 2010./25
»
morali obavljati da biste proveli ideju otvaranja
geta za Bosance i Hercegovce?
- Mogu re}i da je to veoma dug i naporan pr-
oces, jer uvijek ima mnogo razli~itih interesa.
Kad je neko ne samo pregovara~, nego i
izvje{ta~, onda morate slu{ati sve. Vlasti u BiH i
Albaniji u~inile su neophodno za moje pregovo-
re. Bila sam u stalnom kontaktu s ministrima i
ambasadorima u Bruxellesu. To je proces koji
smo u Parlamentu radili zajedno s Vije}em, jer
nakon Lisabonskog ugovora to je zakonodavni
proces koji treba da potvrde i Parlament i Vi-
je}e. Zatim koordinacija s Belgijancima koji su
predsjedavaju}a zemlja EU, mojim kolegama u
Evropskom parlamentu koji su tako|er radili na
Izvje{taju, tako da je sve to skupa veoma puno
rada iza kulisa.
Koliko Vam je bio od koristi Va{ {arm i ljepota?
- Naravno da {arm nije sve. Sigurno je dobro
ako zna{ raditi s ljudima, ako si ljubazan, zna{
koristiti taj svoj {arm i komunikaciju. Bila sam
novinar i imam osje}aj kako komunicirati s lju-
dima, mo`da bolje nego neki politi~ar. Nisam
dugo u politici, moj na~in komunikacije blizak
je ljudima, nije krut kao politi~ki. [arm poma`e
ako si dostupan, ljubazan, ako zna{ komunicira-
ti. @enama je ~esto te`e u politici, jer trebaju
vi{e enegrgije i vremena da doka`u svoju sposo-
bnost, a s druge strane, ako pametno koriste svoj
{arm ponekad br`e dolaze do cilja.
[ta je najuzbudljivije u visokoj politici?
- Sad kad sam godinu i pol aktivna u politici,
mogu re}i da mi je najuzbudljivije pregovarati za
ne{to u {ta stvarno vjerujem, u ne{to {to su me uvje-
rili ljudi, i da na kraju tog procesa vidim i rezultate.
To mi daje energiju i adrenalin za nove zadatke.
Koja je Va{a satisfakcija za ulo`eni napor da
Bosanci i Hercegovci mogu slobodno putovati?
- Moja satisfakcija je prvo to {to su svi
gra|ani stvarno odu{evljeni. To je odluka za sve
gra|ane, na prvom mjestu, za mlade. To nije
odluka za politi~ke elite, biznismene... to je
odluka za sve obi~ne gra|ane. Valjda smo u po-
litici da posti`emo rezultate koji su va`ni za sve.
Veliki procent onog {to ljudi misle da znaju su,
ustvari, predrasude. Mnogi su za vas komentirali
da niste tipi~na Slovenka. Koja predrasuda o Slo-
vencima Vas najvi{e nervira?
- Ne znam koja me najvi{e nervira. Mislim da
su Slovenci veoma ponosan narod, imamo i ra-
zloga za to - mala smo zemlja, imamo svoj jezik,
jako smo ponosni na svoju kulturu, postigli smo
velike uspjehe i u EU in NATU - poznati smo
kao veliki zaljubljenici sporta. Na mapama koje
su na domi{ljat na~in pokazivali zemlje ~lanice
EU, Slovenci su oni koji trpaju sve sportske re-
kvizite u automobil. Ludi smo za sportom. Mi-
slim da imamo i neke druge kvalitete. Ne volim
predrasude, niti generaliziranje. Kad do|em u
BiH, osje}am se odli~no kad sam me|u ljudima.
[ta Vam se najvi{e svi|a u bh. kulturi?
- Svoj pro{logodi{nji odmor provela sam u
va{oj domovini. Putovala sam po svim krajevi-
ma. Imate zaista prelijepu zemlju. Va{a priroda
jo{ nije previ{e okrnuta. Svi|aju mi se va{i ljudi,
otvoreni su i ljubazni. Imam dobro iskustvo.
Kome se povjeravate?
- Najbli`i mi je moj de~ko Veit, koji uvijek
slu{a. Tuge, radosti, razo~arenja. Vjerujem i svojoj
majci Nevi. S njom sam veoma bliska. Ipak, ne vi-
dimo se ~esto, jer `ivimo na razli~itim mjestima.
Imam i mnogo prijatelja, ne samo u Sloveniji ve}
u cijeloj Evropi. Va`no mi je da zadr`im stare pri-
» Lobiranje -
to je puno rada
- iza kulisa
Slovenci su veoma
ponosan narod, imamo
i razloga za to - mala smo
zemlja, imamo svoj jezik, jako
smo ponosni na svoju
kulturu - poznati smo kao veliki
zaljubljenici sporta. Na mapama
koje su na domi{ljat na~in
pokazivali zemlje ~lanice EU,
Slovenci su oni koji trpaju sve
sportske rekvizite u automobil.
Ludi smo za sportom

dluka
bi~ne
ude
dluka
bi~ne
ude
26/azra 2010.
» jatelje, iz vremena kad sam bila novinar i ranije.
Mnogo je te`e na}i prijatelje u politici.
Kad pomislite na svoje djetinjstvo, koje su prve
slike koje vidite?
- Vidim da sam bila sretno dijete. Imala sam
roditelje i brata i puno ljubavi. Otac Bogdan je
umro prije devet godina. Njegova smrt nas je jo{
vi{e zbli`ila. Jo{ kao dijete bila sam vesela i opti-
mist. Uvijek sam imala adrenalina i rijetko bi mi
ne{to moglo pokvariti raspolo`enje.
Kad ste posljednji put plakali i za{to?
- Nisam ~ovjek koji pla~e. Uvijek sam opti-
mist. I kad mi je bilo lo{e, a bilo je, vjerovala
sam u sretan kraj. Iz svega sam u~ila i gledala na
stvari pozitivno. Mislim da bi svim ljudima ta-
kav pristup pomogao.
[ta je Va{e nadahnu}e?
- To su prijatelji koji mi ~esto znaju pokazati
kakva sam osoba. Zatim, to su uspjesi, dosa-
da{nja karijera u novinarstvu. Mislim da sam
postigla puno kao dopisnik, da sam uspjela i
nau~iti puno. Volim izazove, oni su moja inspir-
acija. Ne mirujem, volim akciju. Ne `elim spa-
vati poslijepodne, ne gubim vrijeme. Nikada.
[ta volite ~itati?
- Vremena za ~itanje imam samo na go-
di{njem odmoru i tad sa sobom nosim 10 ili 15
knjiga da nadoknadim sve propu{teno. To nisu
te{ke knjige: biografije, beletristika, politi~ki ro-
mani. Kroz knjige volim upoznavati i kulturu
tre}ih zemalja - Kina, Japan, Iran...
Razmi{ljate li o maj~instvu?
- Mnogo godina sam o tome razmi{ljala. Jako
volim djecu. Mo`da jo{ ima nade, ipak, mnoge
stvari su se promijenile zbog doga|aja u pro{losti
U svakom slu~aju volm djecu, kao studentica u~ila
sam djece skijanju i plivanju. U`ivam snjima.
Kako provodite vrijeme posve}eno sebi?
- Kao mnogo `ena i ja volim kupovinu. Mi-
slim da sad imam bolji ukus nego ranije. Ne-
mam puno vremena, ponekad kupim tek po-
ne{to na aerodromu. Volim i parfeme, prila-
go|avam ih godi{njim dobima, volim one koji
imaju svje`e note. Ni~emu nisam vjerna pretjer-
ano. Volim da mijenjam. Kako sam energi~an
tip, uz mene ide promjena.
Ronite, skijate, tr~ite, bavite se alpinizmom...
[ta smo zaboravili?
- Jako volim sport i kad mi dozvoljava vrijeme,
sigurno puno tr~im. Tr~ala sam ve} nekoliko mar-
atona i polumaratona. Ronjenje mi je velika strast.
U BiH sam bila na raftingu na Tari, bilo je feno-
menalno. To je najljep{i kanjon koji sam vidjela.
Koje jelo najbolje pripremate?
- Ajoj, sad ste me na{li! Kuham dobro, ali ni-
sam ba{ ~arobnica. Volim paste i njih brzo spre-
mam, volim morsku kuhinju, mnogo vi{e nego
meso... i previ{e volim slatki{e.
Mnogo godina sam
razmi{ljala o maj~instvu.
Jako volim djecu. Mo`da
jo{ ima nade, ipak,
mnoge stvari su se
promijenile. U svakom
slu~aju volm djecu, kao
studentica u~ila sam
djece skijanju i plivanju.
U`ivam s njima

» Ronjenje je
njena velika
strast
Na{a pri~a
L
o
r
a

K
O
J
O
V
I
]
Voljela bih sara|ivati
s na{im rediteljima
28/azra 2010.
azra 2010./29
»
Nakon {to je odigrala ulogu Bosanke Rine uz Samuela L. Jacksona u filmu
„Unthinkable“ i odu{evila holivudske kriti~are, lijepa i talentirana Sarajka u~inila je
ponosnim sve svoje sugra|ane, a na{im ~itateljima rado je govorila o tome kako
je dobar posao u investicionom bankarstvu odlu~ila zamijeniti Hollywoodom
Razgovarala: Lejla LOJO
U
nizu brojnih tabloidnih pri~a
o djevojkama s na{ih prosto-
ra, koje su po cijenu slave i
svjetske popularnosti na svje-
tlo dana iznijele prljave pri~e
o svojoj pro{losti, poput one
najsvje`ije o pla}enom seksu
s fudbalskom zvijezdom, prava je rijetkost upo-
znati osobe koje su svjetsku slavu dostigle isti-
nskim radom i zalaganjem. Jedna od takvih, ko-
ja je proteklih dana u~inila ponosnim sve na{e
sugra|ane, svakako je glumica Lora Kojovi}.
Ova 34-godi{nja Sarajka odu{evila je holivu-
dske kriti~are ulogom Bosanke Rine u filmu
„Unthinkable“, gdje je glumila suprugu agenta
„H“, kojeg ina~e igra Samuel L. Jackson. Goto-
vo svi regionalni portali prenijeli su pri~u o tale-
ntiranoj Bosanki, koja sigurno kora~a u holivu-
dski svijet. Nekoliko godina ranije, po~etkom
svojih ‘20-ih, podjednako sigurnim koracima
Lora je u{etala na Wall Street, te se kao student
s najboljim ocjenama zaposlila u poznatu banku
„Morgan Stanley“. Danas bi sigurno bila ekspert
u svom poslu. No, business je uskoro i sasvim
slu~ajno zamijenila ~asovima glume. Kako danas
ka`e, nikada se nije pokajala. Lora je rado svoju
zanimljivu `ivotnu pri~u podijelila i s na{im
~itateljima.
Ovih dana gotovo svi regionalni portali prenije-
li su pri~u o uspje{noj Bosanki u Hollywoodu. No,
niko ne zna odakle je, zapravo, Lora Kojovi}?
- Ro|ena sam u Sarajevu, gdje sam `ivjela do
15. godine, kada sam se s roditeljima preselila u
Ameriku, naprije u Texas, a zatim u Wisconsin.
Iako sam jedinica, nikada nisam bila usamljena,
jer sam bila okru`ena familijom i prijateljima.
Imam lijepa sje}anja na djetinjstvo, kada sam
svaki slobodni trenutak (naravno, nakon {to je
sva zada}a bila zavr{ena, jer sam od prvog razre-
da `eljela imati sve petice u {koli) provodila s ro-
diteljima, bakama i dedama, ro|acima i prijate-
ljima. Ljeti smo voljeli igrati tenis, i}i na na{u
prelijepu obalu, a zimi na skijanje. Imala sam
dvije veoma bliske {kolske drugarice s kojima
sam provela mnogo lijepih i nezaboravnih trenu-
taka igraju}i se u parku ispred na{e zgrade.
Izdaleka smo gledale i vodile na{ zajedni~ki
dnevnik o dje~acima koje smo simpatisale. Ta-
ko|er se sje}am da sam jo{ od obdani{ta bila na-
jvi{a od djece svog uzrasta. @eljela sam biti u po-
pularnoj grupi djece, ali me dje~aci nisu ni pri-
mje}ivali. U tre}em razredu na{e ekskurzije na
moru u Lozicama, organizovano je takmi~enje
za „Miss Lozica“. Svaki dje~ak iz razreda je gla-
sao za nekoliko najljep{ih djevoj~ica. Ja nisam
dobila nijedan glas. To mi je ostalo urezano u
sje}anje do dana{njeg dana.
Kada i za{to ste odlu~ili da odete u Ameriku?
- Moj tata je dobio ponudu da radi na Univerzi-
tetu u Texasu. Boravak je trebao da bude privreme-
ni, ali kako je u me|uvremenu rat izbio u na{oj ze-
mlji, Amerika je neo~ekivano postala na{ novi dom.
Tada ste bili u periodu adolescencije, koji je
sam po sebi, karakteristi~an. Koliko Vam se bilo
te{ko uklopiti u novu sredinu, stranu zemlju, pri-
hvatiti nove obi~aje i kulturu?
- U Sarajevu sam u~ila ruski jezik, tako da
sam engleski jezik slabo znala kada smo se prese-
lili u Texas. Da bih lak{e pratila {kolsko gradivo,
doma}u zada}u sam morala prevoditi na na{ je-
zik, kako bih je lak{e nau~ila. Taj rad se isplatio,
jer sam zadr`ala sve petice. Po{to sam igrala te-
nis, pridru`ila sam se {kolskom teniskom timu,
{to mi je tako|er pomoglo da se lak{e prilago-
dim novoj sredini.
Dio Va{e biografije posve}en je i periodu kada
ste se bavili manekenstvom. Kako ste zakora~ili u
taj svijet i po ~emu pamtite taj period?
- Manekenstvom sam se po~ela baviti, iz ho-
bija, jo{ u Sarajevu, kada su me na Titovoj ulici
primijetila dva modeling agenta dok sam se
vra}ala iz {kole. Ali, u~enje mi je uvijek bilo na
prvom mjestu, tako da mi je manekenstvo bilo
hobi tokom srednje {kole i u Americi. Nakon
zavr{etka srednje {kole, „Elite“ modeling agenci-
ja mi je ponudila da idem u Milano, gdje sam
provela pola godine rade}i modne revije i print
za ~asopise. Veoma sam zahvalna za manekensko
iskustvo, jer mi je dalo vi{e samopouzdanja. S
14 godina ve} sam imala 180 cm i bila najvi{a u
razredu, i to mi je tada veoma smetalo.
Iako Vam je dobro i{lo, odlu~ili ste napustiti
modeling. Za{to?
- Iako sam modeling mnogo voljela, `eljela
sam da nastavim studije. Mo`da bih se modeli-
ngom malo du`e bavila, ali po{to sam, zahvalju-
ju}i dobrim ocjenama, dobila stipendije za dalje
{kolovanje, morala sam donijeti odluku - nasta-
viti modeling i izgubiti stipendije ili i}i na faku-
ltet.
Izabrali ste ovo drugo, gdje ste diplomirali s na-
jvi{im ocjenama. [ta ste ta~no zavr{ili i koje zva-
nje ste stekli?
- Moja diploma je „Bachelor of Business
Administration“, {to je sli~no diplomi na{eg
ekonomskog fakulteta. Imala sam dvije specijali-
zacije - finansije i francuski jezik. Od prvog da-
» Nikada se nije pokajala
{to je zarad glume napustila
dobar posao u bankarstvu
» Lorina fotografija
iz djetinjstva
u Sarajevu
30/azra 2010.
na fakulteta sam sebi postavila cilj - da zavr{im
prva po ocjenama i to sam postigla. U tri i po
godine studija nisam propustila nijedno preda-
vanje i u~ila bih pet-{est sati na dan.
Veoma mladi ste po~eli raditi za kompaniju
„Morgan Stanley“. Koliko dugo ste se tu zadr`ali i
kako danas gledate na taj `ivotni period?
- Imala sam 22 godine kada sam po~ela raditi
u investicijskom bankarstvu. Jedan od razloga
{to sam `eljela diplomirati s najvi{im ocjenama
bio je i dobijanje {to boljeg posla u jednoj od
investment banaka u New Yorku. U bankarstvu
sam bila do 25. godine i to je bilo veoma kori-
sno iskustvo. Radila bih od 12 do 14 sati na
dan, {to je bilo tipi~no za takvu vrstu posla to
jest analizu akcija na marketu. Intelektualno me
je posao veoma ispunjavao. Me|utim, na moje
veliko iznena|enje, iako je sve na poslu i{lo
odli~no, osje}ala sam neku prazninu u sebi, {to
me ponukalo da se upitam da li je to zaista kari-
jera koju `elim?
Kako ste se, uop}e, na{li u svijetu glume i kada
ste shvatili da vi{e ne `elite biti uspje{na poslovna
`ena, nego uspje{na glumica?
- Igrom slu~aja, „Morgan Stanley“ banka,
gdje sam radila, locirana je u samom centru nju-
jor{kog pozori{nog kvarta (Broadway/Times
Square). Kada bih se vra}ala ku}i s posla, bila
bih op~injena svjetlima pozori{ta i lokalnih glu-
ma~kih studija. Jo{ kao dijete sam bila fascinira-
na filmovima, ali kao emigrant bez ikakve fina-
nsijske sigurnosti nisam se usudila ni pomisliti
da se bavim tako neizvjesnom profesijom gdje
formula za uspjeh ne postoji. Me|utim, zahva-
ljuju}i radu u banci, postigla sam odre|enu fina-
nsijsku stabilnost i tada sam se usudila da san o
glumi pretvorim u stvarnost.
Koliko Vam je bio te`ak put do prve uloge i ko-
ja je to uloga bila?
- S velikom radoznalo{}u, ali i strahom sam
se upisala na prvi kurs glume. Sje}am se kako
sam na ~as do{la prestravljena, ne znaju}i {ta da
o~ekujem, a s ~asa sam iza{la puna inspiracije i
kona~ne potvrde da mi je du{a potpuno ispunje-
na kada mogu sebe da ispoljim kroz glumu. Kao
{to sam u~ila u {koli i radila u banci, tako sam se
i glumi predala u potpunosti. I{la sam na mnogo
audicija. Nakon nekoliko mjeseci moja prva ulo-
ga bila je u studentskom kratkom filmu
„Ti{ina“, gdje sam igrala mladu ~iji je mu`
oti{ao u Drugi svjetski rat, a ona zatim saznala
da je trudna. Me|utim, njena velika radost zbog
djeteta je nestala kada je dobila vijest da joj je
mu` poginuo u ratu. Taj film je bio prikazan na
Internacionalnom filmskom festivalu u Veneciji.
Danas su Vam kritike uglavnom naklonjene.
[ta mislite u ~emu se krije tajna Va{eg uspjeha?
- Hvala vam za lijepe rije~i. Gluma je timski
»
» U slobodno vrijeme
bavi se tr~anjem,
tenisom, a poha|a
i ~asove plesa
» Nekada se bavila
manekenstvom,
ali ga je napustila
zbog obrazovanja
azra 2010./31
rad, po~ev{i od scenariste, make-up artista, ko-
stim dizajnera, snimatelja, kompozitora, editora,
producenta i, naravno, reditelja. Ja kao glumica
`elim na najbolji na~in doprinijeti filmskom ti-
mu i pomo}i da se ostvari vizija koju reditelj
ima. Za mene je gluma neopisiv poklon, jer
imam priliku da „`ivim“ razli~ite `ivote kroz ka-
raktere koje igram i da iskusim njihovu radost,
bol, strah i njihovu `ivotnu putanju.
Na koju svoju ulogu ste danas najponosniji?
- To je definitivno uloga Bosanke Rine u fi-
lmu „Unthinkable“. Imala sam manje od 24 sata
da se pripremim za audiciju za ovu ulogu. ^im
sam pro~itala scenarij, odu{evila sam se i pri~om
i ulogom. Iako sam bila zadovoljna kako je audi-
cija pro{la, bila sam uvjerena da nisam dobila
ulogu, jer mjesec nakon audicije nisam dobila
nikakav odgovor. Ne mogu vam opisati radost
kada me je agent nazvao da mi ka`e da sam
pro{la.
S obzirom na to da nismo imali priliku gledati
film, ka`ite nam ne{to vi{e o toj ulozi i koliko
Vam je bilo te{ko odigrati?
- Rina Humphries je Bosanka koja je udata za
ameri~kog agenta ‘H’, kojeg igra Samuel L. Ja-
ckson. Oni `ive miran, porodi~ni `ivot s dvoje
male djece u Los Angelesu. Prije nego {to se udala
za ‘H’, Rina je tragi~no izgubila svoju familiju u
Bosni tokom rata. Od svih uloga koje sam ikada
igrala, Rina mi je najbli`a srcu i samim tim mi je
bilo najte`e odigrati, ali zato me najvi{e ispunila.
Kako je bilo glumiti uz Samuela L. Jacksona?
- Neopisivo sam zahvalna {to sam imala prili-
ku glumiti s jednim od mojih idola. Samuel je
nevjerovatan glumac i profesionalac, a kao
~ovjek je veoma topao, ljubazan, neposredan. Je-
dnostavno, u`ivanje je s njim raditi.
[ta mislite o tome {to je film „Unthinkable“ za-
branjen u ameri~kim kinima?
- Film je trebao iza}i u kinima u Americi, ali
nisam upoznata sa specifi~nim razlogom za{to je
iza{ao direktno na DVD-u.
Kakve uloge Vas ina~e privla~e?
- Fascinirana sam ljudskom prirodom - {ta je
to {to nas motivi{e u `ivotu, za{to se pona{amo
na jedan na~in, a ne na drugi. Privla~e me uloge
koje imaju sna`no emocionalno putovanje kara-
ktera kroz pri~u, bez obzira na radnju filma, bilo
da je to drama, komedija ili akcioni film.
Jeste li, mo`da, imali nekih ponuda od reditelja
s na{ih prostora i koga od njih posebno cijenite?
- Nisam imala priliku raditi s rediteljima s
na{ih prostora. Bila bi mi izuzetna ~ast glumiti u
na{im filmovima. Veoma cijenim na{e reditelje i
volim na{e filmove.
Biste li se odazvali njihovom pozivu?
- Svakako, vrlo rado.
Koliko uop}e imate vremena za dolazak u BiH
i kada ste posljednji put bili u rodnom kraju?
- Zbog velikog fokusiranja na posao, nisam
dolazila u Sarajevo du`e vremena. Zadnji put
sam bila 2004. godine, kada mi je, na`alost, pre-
minula baka. Voljela bih do}i u Sarajevo i u dr-
uge na{e krajeve ~im mi se uka`e prilika.
Danas `ivite u Los Angelesu, otkrijte nam kako
izgleda jedan Va{ dan?
- Vodim jednostavan i miran `ivot. @ivim u
stanu u jednom od nebodera blizu Hollywooda.
Kada nisam zauzeta poslom i audicijama, slobo-
dno vrijeme najradije provedem ~itaju}i knjige,
u razgovoru s familijom i prijateljima. Dobrovo-
ljno radim s djecom u lokalnoj bolnici. Volim
sport, posebno tenis i tr~anje, a idem i na ~asove
plesa.
Prije nekoliko godina ameri~ki mediji su pisali
o Va{em razvodu i velikom finansijskom gubitku.
Koliko se danas osje}ate izigranom i prevarenom?
Je li Vam `ao {to se sve to desilo ili vjerujete da se
sve de{ava s nekim razlogom?
- ^vrsto vjerujem da sve {to nam se desi u
`ivotu, dobro ili lo{e, nije slu~ajnost. Sve ima
svoj razlog koji mo`da u tom trenutku ne
mo`emo razumjeti. Iz mog iskustva, kada bi mi
se desilo ne{to {to je naizgled lo{e u tom trenu-
tku, nakon nekog vremena bih shvatila da bez
tog „lo{eg“ doga|aja, ne{to {to se sada lijepo
de{ava ne bi bilo mogu}e. Ali, moram priznati
da na~in na koji se desio moj razvod je jedno ve-
liko `ivotno iskustvo u smislu da sam bila izgu-
bila povjerenje u ljude, jer sam se opekla slijepo
vjeruju}i osobi koja mi je tada bila najbli`a.
Udali ste se veoma mladi. Da li neuspjeh svog
braka pripisujete nezrelosti ili jednostavno „on“ ni-
je bio prava osoba?
- Oboje. Nisam se zabavljala do 21. godine, i
moj biv{i mu` je bio moj prvi poljubac, prvi
mladi}. Bili smo relativno mladi kada smo se
vjen~ali, on je imao 27, a ja 22 godine. Iako ni-
smo imali mnogo kada smo se uzeli, imali smo
snove, on da sam po~ne svoj biznis, a ja da ra-
dim u bankarstvu. Po{to sam imala veoma dobar
posao koji nas je mogao izdr`avati, on je napu-
stio svoj posao da bi po~eo vlastiti biznis. Prvih
pet godina braka smo `ivjeli u garsonijeri i svaki
slobodan trenutak smo proveli u gradnji novog
biznisa. Nakon {est godina braka, biznis je ko-
na~no procvjetao, ali kao posljedica velikog fo-
kusa na biznis, brak je uvenuo, i mislim da smo
oboje postali drugi ljudi u tom procesu.
Kakav danas imate stav prema braku i, otkrijte
nam, jeste li zaljubljeni?
- Brak mo`e biti predivna unija dvoje ljudi
koji se vole, razumiju i sla`u u fizi~kom, intele-
ktualnom, emocionalnom i du{evnom smislu.
Neprocjenjivo je blago prona}i takvu osobu i s
njom dijeliti `ivot. Ve} dugo vremena se ne za-
bavljam. Nakon {to se razvod okon~ao, odlu~ila
sam da je bitno da provedem jedno vrijeme ko-
mpletno sama, da sebe jednostavno bolje upo-
znam. Ovaj period je za mene bio `ivotni izazov,
ali i najdragocjeniji poklon koji sam sebi mogla
dati, jer sam u procesu na{la smiraj unutar sebe
koji prije nisam poznavala.
Mo`ete li za sebe re}i da ste sretna i zadovoljna
`ena? [ta Vas, uop}e, ~ini sretnom?
- Da, danas se osje}am veoma sretno i zadovo-
ljno {to, prije svega, imam roditelje, familiju i krug
prijatelja s kojima sam veoma bliska i koji su mi ve-
lika podr{ka u `ivotu. Presretna sam {to se bavim
glumom koja je za mene izvor du{evne hrane. Je-
dnostavno, svakodnevne stvari me ~ine sretnom -
~a{ica razgovora s familijom i prijateljima, osmijeh
djece kada sam s njima u bolnici, kolibri koji svako
poslijepodne doleti da uzme polen s cvije}a na
mom balkonu, ljepota kristalno plavog neba ili {um
valova okeana. Naravno, sretna sam i kada dobijem
`eljenu ulogu ili ako na|em farmerke na sni`enju.
Kroz `ivotno iskustvo sam shvatila da smo svi sta-
lno okru`eni ljepotom `ivota koja je i unutar nas,
ali samo nekad to ne mo`emo da prepoznamo. Je-
dna od mojih najdra`ih knjiga je „The Alchemist“,
autora Paula Coelha, koja upravo o ovome govori i
u jednom dijelu opisuje prosjaka koji moli za mrvi-
ce, a ne shvata da sjedi na vre}i zlata.
Ka`ite nam ne{to o Va{im aktuelnim projekti-
ma, kakve uloge Vas uskoro o~ekuju?
- Romanti~ni triler „Spy“, gdje igram glavnu
ulogu Susan LeClair, djevojku s velikom tajnom
koju mafija proganja. Film }e biti premijerno
prikazan na Njujor{kom filmskom festivalu slje-
de}eg mjeseca. A, trenutno se spremam za sni-
manje mog prvog kaubojskog filma, gdje se ra-
dnja odvija u Texasu 1860. godine.
I, za kraj, ka`ite nam jeste li se ikada pokajali
{to ste napustili poslovni svijet ili, naprotiv...?
- Ni za trenutak se ne kajem {to sam napusti-
la poslovni svijet. Iako je taj svijet bio intelektu-
alno ispunjavaju}i, moja ljubav je u glumi, i toli-
ko sam sretna da se bavim ne~im {to mi svaki
dan ispuni du{u.
» Scena iz filma
„Sunspots“, gdje je
glumila na
ruskom jeziku
Region Petar ]IRITOVI]
32/azra 2010.
azra 2010./33
»
^ovjeku samo {krtost
ne mogu halaliti
N
e zamjeram nikome ko svoju
privatnost `eli dijeliti s ja-
vno{}u, ali svaki moj privatni
trenutak ipak je samo moj“ -
princip je kojeg se godinama
pridr`ava hrvatski glumac Pe-
tar ]iritovi} (32), kojeg u seriji
„Dolina sunca“ gledamo u ulozi zlo~estog Jurana
Vitezovi}a. Osim {to intimu ne dijeli s milionima,
Petar ne ide ni na crvene tepihe. I to planski, ka`e.
- Nikada se u `ivotu neugodnije nisam
osje}ao nego kada sam se morao pro{etati crve-
nim tepihom. Fotoreporteri slikaju, ja stojim i
ne znam gdje }u s rukama. Razmi{ljam: Da li da
ih stavim u d`ep ili da ostanu vani? Banaliziram
stvari, ali jednostavno ne volim to. Moj posao
nije da budem slavan, ve} da glumim, e, sada je
druga stvar {to je slava produkt mog zanimanja.
Postoje kolege koje u`ivaju u tome, kao {to po-
stoje i ljudi koji `ive od toga. Za ove druge neri-
jetko se pitam: Koliko bi sav taj medijski prostor
koji dobijaju ko{tao da ga kojim slu~ajem mora-
ju platiti? Sigurno bi morali imati neku jako do-
bru firmu da pokriju sve tro{kove - ka`e Petar.
Mladala~ke tu~e
O glumi govori s rijetkom stra{}u. Mo`da je za-
to na televiziji tako dobro odigrao sve one hladne,
lukave, pokvarene, a opet ponizne i zavodljive Lu-
ke, Dragane, Borise, Mateje... U zagreba~koj Du-
bravi je bio na{ doma}in. Tamo je on samo Petar,
momak dje~ijom ljubavlju vezan za kraj u kojem se
rodio i odrastao. U posljednje vrijeme se uglavnom
odmara i priprema za nove uloge u pozori{tu.
- Nije to stvar neke pse}e vjernosti, vi{e sam tip
~ovjeka tradicionaliste koji ne voli mijenjati, u
ovom slu~aju mjesto boravka. Moji roditelji su se
preselili u centar, tamo imam i svoj stan, ali ja sam
ostao ovdje, jer mi je dobro. Nemam motiva i}i
negdje drugdje, kao {to ne postoje ni uspomene
koje bi me micale odavde. Ova moja Dubrava ima
brdo mana, ali ima i svojih prednosti, naro~ito ka-
da u|e{ u njenu sr` i upozna{ njene ljude.
Pamte li njene ulice i mladala~ke tu~e, pita-
mo ga:
- Na glasu je bila kao opasan kraj i fora je da
ovdje nisi mogao biti i jeben i po{ten, morao si
pripadat’ nekoj strani, ali to nije zna~ilo da te
ona determinira. Mislim da ni u Sarajevu nije
bitno duga~ija pri~a u vezi s nekim njegovim
„zloglasnim“ kvartovima. Tukao sam se, dakle, i
ja, ne{to malo. I dobivao i dijelio batine... bilo je
svega. Me|utim, ne mogu re}i da sam ikada spa-
dao me|u tipove kojima je to bila primarna za-
nimacija - odgovara ]iritovi}.
„Urota“, „Ne daj se Nina“, „Obi~ni ljudi“,
„Zakon ljubavi“, „Dolina sunca“... neki su od
naslova serija kroz koje ga je upoznala publika u
Regiji. Prije nego {to je s 26 godina odlu~io po-
stati glumac i iz prvog poku{aja upisao Akade-
miju dramskih umjetnosti, Petar je diplomirao
ekonomiju. Nije se, ka`e, pokajao {to je jedno
zanimanje zamijenio drugim.
- ^esto sebi postavim to pitanje, {ta bi bilo
da sam ostao ekonomist i da na kraju nisam iza-
brao glumu? Znam jedno, sutra, kada bi mi bilo
ponu|eno mjesto direktora neke ultimativne ba-
nke, ja bih ga odbio, jer mi to ne bi bilo gu{t ra-
diti. Zato se ne kajem zbog odluke koju sam do-
nio, gluma me toliko veseli i ispunjava i ona je
ne{to {to ja `ivim. Volim je demistificirati i ne
razumijem kada na pitanja u vezi s njenom pozi-
tivnom i negativnom stranom, neko od kolega
odgovara na na~in: „To je posao koji te emoti-
vno kida...“ Ba{ me zanima kako i za{to!?
Anthony Hopkins je svojevremeno u jednom od
svojih intervjua na sli~no pitanje odgovorio: „O
~emu vi pri~ate? Pa, moj posao je najlak{i na svi-
jetu“. I, zaista, meni je moj posao najlak{i na
svijetu, moje je da nau~im tekst, a sve drugo {to
vidite od lika kojeg igram, nije ne{to {to ja ra-
dim, ve} ne{to {to jednostavno ide iz mene.
Naklonost reditelja i producenata ve} ima, pi-
tamo ga kako do`ivljava onu koju mu upu}uju
pripadnice ljep{eg spola.
- Ne znam ni ja za{to je to tako. Mo`da, jer
sam pro}elav ili malo podebeo? Ne mogu to ko-
mentirati - govori Petar i otkriva nam da, iako je
iza sebe ostavio 11 glavnih uloga, jo{ nikada nije
oti{ao na kasting za seriju, predstavu ili film,
izuzev jednom za reklamu, ali samo iz jednog ra-
zloga, ka`e, da zadovolji majku. Vi{e to ne bi
ponovio.
Zvijezda serije „Dolina sunca“, koja se emitira i
u programima na{ih televizija, u razgovoru za na{
magazin govori zbog ~ega je ekonomiju zamijenio
glumom i ostao vjeran kvartu u kojem je odrastao.
Pita se i gdje su nestale rasne ljepotice filmskog
platna, te otkriva zbog ~ega svoju ljubav sa
Spli}ankom Anteom ne dijeli s javno{}u
Pi{e: Amela KESEROVI] Foto: Ivan [EBALJ
» ]iritovi}: Iako je stekao gluma~ku popularnost, nije zaboravio kraj u kojem se rodio. U zagreba~koj Dubravi ostao je `ivjeti
34/azra 2010.
- Ne treba mi da zbog reklame za, naprimjer,
neko pivo idem na kasting i dr`im se za ruke sa {est
manekena. Ako me neko za taj posao `eli anga`ira-
ti, anga`irat }e me. Kroz uloge koje sam odigrao
pokazao sam i kako radim i kako izgledam.
O Americi, ka`e, nikada nije ma{tao.
- Tamo ne bih mogao nikada `ivjeti. Ne vo-
lim taj megalomanski stil `ivota. Jedino sam lju-
bomoran na „American dream“, jer sve {to u toj
zemlji poku{a{ uraditi, mo`e{, zato {to ima{
tr`i{te od 300, 400 miliona ljudi. Na`alost, kod
nas je pri~a druga...
Da li je uvoz sapunica iz Turske ili Latinske
Amerike jeftiniji od snimanja novih u doma}oj
produkciji, Petar ne zna, ali priznaje da je recesi-
ja zahvatila i njegovu bran{u.
- Pet i po godina se nisam maknuo iz prime ti-
me. Serije se prikazuju na nekoliko televizija, a po-
tom i repriziraju, i normalno je {to ljudi iz vizure
promatra~a kontaju da se stalno ne{to novo radi.
Me|utim, nije tako. Od marta ne snimamo ni{ta.
Finansijska kriza u kojoj neko nema za hljeb, a ne-
ko vozi novog BMW-a danas je svima postala
isprika za sve. Niko se, uprkos finansijskoj gara-
nciji i na kraju neupitnoj isplativosti, ne usu|uje
ulo`iti 20,30 miliona kuna u novu seriju.
Dolazak u Sarajevo
Univerzalno je prisutno jedno sme}e od pro-
grama, mislim da ni Bosna nije li{ena onih pe-
tpara~kih filmova koji se vrte dvadeset puta na
godinu. „Mu}ke“ se sada na HTV-u kroz pet
epizoda repriziraju u ve~ernjem terminu, i ta-
man da su genijalni ne znam koliko dosade i
one. Dakle, o~ito je da se emitira ne{to za {ta su
davno kupljena prava - govori Petar i dodaje da
mu je `ao {to ne postoji bolja saradnja me|u
glumcima na biv{em jugoslavenskom prostoru.
- Imam nekoliko kolega iz Bosne, predivnih
glumaca s kojima bih volio raditi, spakovati ko-
fere i zbog posla se preseliti na neko vrijeme u
Sarajevo. Na`alost, postoje}a saradnja se ugla-
vnom svodi na princip: Iz Hrvatske }emo uzeti
dva glumca, pa iz Bosne dva, iz Srbije isto toliko
i projekt }e nam pro}i i na tamo{njim tr`i{tima.
Odli~no bi bilo da svi na ovim prostorima
mo`emo re}i da imamo kontinuitet u radu.
Fasciniran je tajnim agentom 007, ~ak je i pr-
vi zara|eni honorar potro{io na kupovinu sata
Omega Seamaster, kakav ima i James Bond, dok
je zaradu od uloge u „Obi~nim ljudima“ po-
tro{io na ure|enje stana. [krtice su jedini ljudi
koje Petar ne voli.
- ^ovjeku mogu halaliti sve, osim da je {krt.
Kada vidim da je neko {krtac, uop}e nemam po-
trebu praviti korak dalje u na{em upoznavanju.
A, sve ostalo mogu pregrmjeti - govori Petar i
otkriva da se uskoro sprema u posjetu Sarajevu.
- U Sarajevu imam mnogo prijatelja, ljetos sam
s djevojkom Anteom trebao do}i na Sarajevo Film
Festival, ali kako ona ima tek slobodan vikend, u
petak uve~er bi u Zagreb do{la iz Splita, ujutro bi-
smo krenuli na put, tu no} u Sarajevu sigurno de-
rne~ili, u nedjelju morali ponovo nazad, sve bi bi-
lo na pri{u, tako da smo na kraju odustali. Mislim
da je najbolje bez ikakvih planova sjesti u auto i
krenuti prema Sarajevu. Mislim da }u to uskoro i
uraditi - ka`e ]iritovi}.
Gdje su nestale
Monice Belluci?
- Jednog dana bih volio raditi sa studenti-
ma na Akademiji, ali da me neko krivo ne
shvati, ~ini mi se da je me|u njima ostalo
malo frajera. Nekidan sam prisustvovao pri-
jemnom ispitu, i umjesto da vidim dasu i
macana od 180,190 centimetara, vidio sam
neke polufeminizirane tipove s nekakvim to-
rbicama... valjda su oni sad taj neki novi val.
Na`alost, nemogu}e je nabrojati i pet glu-
mica, rasnih ljepotica. Gdje su nestale: Mo-
nica Belluci, Brigitte Bardot, Sophia Lor-
en...?
»
]iritovi} s kolegama Robertom
Kurba{om i Zijadom Gra~i}em s
kojima je ~esto igrao u serijama
38/azra 2010.
Sve druge la`i
S
vi imamo planove. Neko malo
ve}e, neko malo manje. Ima-
mo planove da budemo sretni,
da mijenjamo plo~ice u kupa-
tilu, da smr{amo, da nau~imo
francuski. Da zaradimo brdo
para, da se udamo, da kupimo
novi automobil. Planiramo vrijeme koje
nam ne pripada, koje je mogu}e, ali nije
sigurno.
Imamo pravo da pravimo planove. Pla-
novi su garant uspjeha. Treba imati plan.
Planove. Pa onda i planove koji su po-
mo}ni planovi u slu~aju da se prvobitni
planovi izjalove. Lijepo je imati planove.
Planirati sretnu budu}nost. Punu ispunje-
nih divnih planova.
A {ta ako jednog dana napipate kvr`icu?
Na glavi. Ili ispod pazuha. [ta ako odje-
dnom dvadesetak doktora gleda snimke
tvojih kostiju? [ta ako ti doktor bez gr~a
na licu saop{ti da bolest, koju nikako nisi
planirao, ima ime? Da terapija ponekad
uspijeva. I da ako uspije, mo`e{ po`ivjeti.
Dvije. Tri. Mo`da pet godina.
Evo sjedim i ~itam njegov blog:
„Sve je nekako OK. Te{ko mi je da se
priviknem da sam ‘mrtvac koji hoda’
Razmatram planove koje sam imao za
moj `ivot - zna{ ve} da sam oduvijek pra-
vio planove - i skontam, imao sam planove
za `ivot, do makar {ezdeset i pete godine.
Poslovne planove, planove o ku}ama koje
`elim imati, o porodici, o tome da se do-
bro zabavljam (na`alost, uglavnom tim re-
dom), imao sam i planove o planovima. I
sada, svi ti planovi su nestali. Navika me
tjera da preformuli{em planove. Da planir-
am kra}i `ivot, ali niko mi ne mo`e re}i
koliko kratak }e on biti. Godinu? Pet go-
dina? Koliko komplikacija }e donijeti?
Osje}am se kao da sam izgubio kompas.
Ali ipak, moramo se suo~iti sa stvar-
no{}u, igraju}i sa kartama koje su nam po-
dijeljene. Od kad znam za sebe pi{em, pa
}u to raditi i sada. Nisam siguran kako }e
mi to pomo}i - ali kontam bolje i to nego
ne raditi ni{ta. I da - ~itajte ovo {to na-
pi{em, po{aljite mi pokoju poruku pone-
kad. Nisam jo{ siguran kako - ali ~ini mi
se da }e mi va{a podr{ka trebati ovih dana.
Hvala i ~uvajte se. G.“
I tako ime bolesti, koju nismo nikada
planirali, kroz prozor baci sve na{e dosa-
da{nje planove. Odjednom plan prema ko-
me u sedamdesetoj sjedimo na tarasi ku}e
na moru, i u`ivamo sa `enom koju volimo
~itav `ivot, biva zamijenjen ne planom B,
ve} jednostavnom `eljom da `ivimo ono
vrijeme koje imamo.
On sada planira da se bori. Doktori pla-
niraju terapiju. Mi svi planiramo da ga po-
sjetimo. Bolest planira da se ne preda. Pla-
novi su uvijek tu. Samo {to se ~esto izjalove.
Nismo planirali da se napijemo nakon
~itanja njegovog bloga. Do{lo je to veoma
`ivotno i spontano. Raspravljamo o plano-
vima. Raspravljamo o bolesti. O vjeri. O
nadi. Raspravljamo o kvr`ici koja odje-
dnom promijeni sve. Promijeni poziciju iz
koje gleda{ na svoje planove. Na tu|e pla-
nove.
Plan je da plana nema.
- Zna{, on je sada svjestan da `ivi po-
su|eno vrijeme - ka`e mi prijateljica.
Ne. Ne `ivi on posu|eno vrijeme. Svi ga
mi `ivimo. Samo ga uglavnom tro{imo na
pravljenje planova umjesto na `ivljenje.
Plan
„Najbolje smi{ljeni
planovi mi{eva
i ljudi, ~esto
se izjalove“
Robert Burns
Pi{e:
Melina KAMERI]
Preporu~ena muzi~ka podloga: Regina Spector - „Laughing With“
azra 2010./39
S T Y L
I S S I M O
Stilovi, trendovi, zdravlje i lifestyle novosti
I jo{:
Jelena
Jugovi} govori
o tajnama
svoga stila
Mala ko`na
haljina je hit
ove sezone
Vodimo vas
u Libiju:
Najposje}eniju
zemlju svijeta
nakon SAD-a
O zdravlju:
Zlatan Zuhri}
Zuhra
Mjesec borbe
protiv raka
dojke: Da li je
farbanje kose
riziko-faktor
Vrati mi moje
igra~ke
Vrati mi moje
igra~ke
Vasko Popa je govorio:“Vrati mi moje krpice. Moje krpice od
~istoga sna. Od svilenog osmijeha, od prugaste slutnje, od
moga ~ipkastog tkiva; moje krpice od ta~kaste nade, od
`e`ene `elje, od {arenih pogleda, od ko`e s moga lica. Vrati
mi moje krpice. Vrati kad ti lijepo ka`em...“ Malo {ta u
`ivotu izaziva toliko toplih i nostalgi~nih emocija kao na{e
stare igra~ke. Kako odrastamo, igra~ke se
mijenjaju, ali kakva pravila igre nau~imo u
djetinjstvu, ostaju zauvijek. Na koncu,
sve u `ivotu je igra: vesela ili ozbiljna. Donosimo
vam pri~u o starim edukativnim igra~kama,
koje su izlo`ene u „Historijskom
muzeju BiH“
40/azra 2010.
S T Y L I S S I M O
J
e
l
e
n
a

J
U
G
O
V
I
]
Ka`u
D
vadesettrogodi{nja maneke-
nka Jelena Jugovi} kao
{esnaestogodi{njakinja na bh.
Izboru za Miss planete Ze-
mlje osvojila titulu Miss fo-
togeni~nosti. Predstavljala je
na{u zemlju na Izboru za Be-
auty Queen u Kini, a pobjednica je prvog showa
„OBN Star Model by Dejana Rosulja{„. Nakon
ovog uspjeha dobila je zanimljive anga`mane u
ulozi voditeljice u emisijama „Top 10“,
„Nedjeljno popodne“ i drugim projektima. Uz
sve to Jelena je diplomirala na Fakultetu za turi-
zam. Ka`e da zna napraviti dobar izbor - kako u
`ivotu, tako i u modnom izlogu. Nedavno smo
je zatekli kako bira modele nove kolekcije u pro-
davnici modne ku}e „Mango“. Upravo u toj
odje}i pozirala je fotografiraju}i se za na{u rubri-
ku.
Kako biste definirali svoj modni stil?
- Volim klasi~nu garderobu, koja prolazi u
svakoj prilici, ali s romanti~nom du{om. To
oslikavaju seksi detalji. Biram jednostavne stvari,
koje izgledaju skupo. To je moj stav u `ivotu, pa
ga primjenjujem i na garderobu. Pastelne boje
biram jer mi lijepo stoje. Pro{le zime nosila sam
braon nijanse. Ipak, stil i boje diktira raspo-
lo`enje.
Gdje kupujete garderobu?
- Nisam „talentirana“ za kupovinu jeftinih
stvari. Kad god u|em u radnju, uhvatim za na-
jskuplji predmet. Volim novac, ali jo{ vi{e volim
da tro{im. I ne `alim. Odu{evljena sam novom
kolekcijom ku}e „Mango“. Odi{e prefinjenim
stilom iz ‘70-ih, a ujedno je i prisutan moderni
duh dana{njice.
Jeste li trendsetterica?
- U mom ormaru jednako su zastupljeni
ko`a, {tikle, jeans i patike. Nisam robinja tre-
ndova. Ono {to je u modi nosim samo ako mi
lijepo stoji i ako se u tome dobro osje}am.
Imate li problema sa samokontrolom tokom
sni`enja?
- Kao i ve}ina `ena, u`ivam u shoppingu. Vr-
lo sam neodlu~na i zahtjevna pri odabiru garder-
obe, tako da mi je potrebno vi{e vremena da bih
ne{to kupila. Iz tog razloga naj~e{}e idem sama
u kupovinu. Ipak, ~esto mi se desi da vidim neki
predmet koji me odu{evi i odmah ga kupim.
Kad smo snimali priloge za emisiju „Nedjeljno
u da sam savr{ena
Lijepa Paljanka, vlasnica nekoliko titula na izborima ljepote i voditeljica TV
OBN, isti~e kako u`iva kad u shopping ide sama. Ne kupuje jeftine stvari,
a najvi{e novca tro{i na lijepu obu}u. Fraza „Nikad ne reci nikad“ oslikava
njen stav prema novim modnim trendovima
Razgovarala: Zana KOLO[ Foto: Dejan VEKI]
Odje}a: Modna ku}a „Mango“ Make-up: Ema OBN
azra 2010./41
»
42/azra 2010.
popodne“, nakon {to pr-
ezentujem odre|enu ko-
lekciju, de{avalo se da se
sa snimanja vratim s no-
vim krpicama.
Najskuplji odjevni pr-
edmet?
- Najvi{e novca
tro{im na cipele i torbe.
U mom ormaru najsku-
plje su jedne ~izme po-
znatog modnog brenda.
Va{ omiljeni modni
dizajner ili dizajnerska
ku}a?
- Christian Dior.
Omiljeni odjevni pre-
dmet...
- Uske i kratke
ko`ne jakne u svim bo-
jama. Pored crnih, lijepe
su one u `utoj i nara-
nd`astoj boji. Tu su ci-
pele i torbe. Ne znam
kako da izostavim donji
ve{ i kai{eve?!
Dopadaju li Vam se
moderne ~izme du`ine pr-
eko koljena poput onih iz
filma „Zgodna `ena“ ?
- Pro{le sezone kupi-
la sam te ~izme i rado ih
nosim, mada trenutno
u`ivam u modelima
kra}ih sara, svih boja.
Idete li u shopping sa-
mi ili volite kupovati uz
sugestije mladi}a ili prija-
teljice?
- Rado idem u sho-
pping s prijateljicama i
dragom osobom kada
oni `ele ne{to da kupe.
Volim da pomognem sa-
vjetima prilikom kupo-
vine. Kada je u pitanju
moj izbor, najvi{e volim
oti}i sama, jer shopping
je za mene jedna vrsta
umjetnosti u kojoj volim
u`ivati u miru.
Ove godine hit je i
uzorak {ara geparda. No-
site li Vi odjevne predme-
te s ovim uo~ljivim deze-
nom ili...
- Ranije takve odje-
vne predmete nisam vo-
ljela, ali sam promijenila
mi{ljenje. Dobar detalj
kao {to je kai{ ili
nov~anik u ovom fazonu
- za{to ne?
Mnoge kozmeti~ke
ku}e danas imaju linije
za njegu ko`e s posebnim
potrebama - suhu, ma-
»
Nastojim da se
zdravo hranim.
Kombinacijom fitnesa,
masa`e i redovnih
obroka brinem o
svojoj figuri

azra 2010./43
snu, mje{tovitu do osjetlji-
ve. Pazite li Vi na odabir
krema i losiona i koje
naj~e{}e koristite?
- Imam izuzetno su-
hu ko`u koja zahtijeva
redovnu njegu. Mnogo
vremena provodim
na{minkana i uvijek se
trudim da, nakon
~i{}enja lica, ko`u hidra-
tiziram i bogato je nahr-
anim. Za njegu tijela ko-
ristim hranjiva ulja.
Va{ omiljeni parfem
je...
- Imam mnogo pafe-
ma, a kao najdra`i izdvo-
jila bih „Allure“. On ima
bogatu i slo`enu kompo-
ziciju, {to je osobina svih
„Chanel“ mirisa.
Koliko ~esto odlazite u
kozmeti~ki i frizerski sa-
lon?
- U kozmeti~kom sa-
lonu sam jednom se-
dmi~no, a u frizerski sa-
lon idem svaki drugi dan
zbog snimanja.
[ta nikada ne}ete
obu}i?
- Nikad ne reci ni-
kad!
Koliko vremena,
op}enito, provedete u pri-
premanju za va`an izla-
zak?
- Najbitnije je imati
samopouzdanje. Ostalo
ovisi o tome koliko
imam slobodnog vreme-
na. Mislim da je jedan
sat sasvim dovoljan.
Idete li redovno u ter-
etanu i na koji na~in
ina~e odr`avate formu?
- Idem redovno na fi-
tnes. Tako|er, nastojim
da se zdravo hranim. Ko-
mbinacijom fitnesa, ma-
sa`e i redovnih obroka
brinem o svojoj figuri.
Kompliment koji
naj~e{}e dobivate je...
- Da sam savr{ena!
Ka`u da se `ena tokom
dana posebno osje}a zna-
ju}i da ispod garderobe
nosi lijepo donje rublje -
da li je to reklamni slogan
ili u tome ima istine?
- To nije reklamni
slogan. Volim lijepo do-
nje rublje, a naj~e{}e je
moj izbor ~ipka u ko-
mbinaciji sa svilom.
»
Volim lijepo donje
rublje, a naj~e{}e
je moj izbor
~ipka u kombinaciji
sa svilom

S T Y L I S S I M O
44/azra 2010.
V
eliki trend ove jeseni svakako je ko`a, i to ne samo
ko`ne jakne, nego i drugi odjevni predmeti poput
haljina, suknji i kaputa. No, ovog puta va{u
pa`nju skrenut }emo na ko`ne haljine. Ako ste od
onih koji nikada ne bi ni pomislili da kupe ko`nu
haljnu, savjetujemo vam da razmislite dva puta.
Ko`ne haljine su, naime, savr{eno jesenje, ali i zimsko
rje{enje za izlaske.
U svoje kolekcije ko`ne haljine su ovog puta ubacili Balenciaga, Givenchy
i YSL, a u ko`u su se zaljubile i mnoge trendseterice poput Angeline Jolie,
Kate Hudson, Agyness Deyn, Chloe Sevigny i Olivie Palermo. Za ovaj ko-
mad odje}e morat }ete izdvojiti malo vi{e novaca ili se odva`iti na odlazak u
second hand radnju. U svakom slu~aju, uspjeh je zagarantiran. Ko`a ostaje
sna`na neovisno o kojoj se boji radi, ona je materijal kojem ne mo`e parirati
nijedan drugi, a dolazi u svim tonovima. Tako se mo`ete odma}i od klasi~ne
crne i odabrati neku nje`niju boju ili se odlu~iti za model koji ima kombina-
ciju ko`e s nekim drugim tanjim materijalom.
Najseksepilniji izbor je pripijena ko`na korzet haljina. Jedina stvar na koju
morate pripaziti jeste da vam ovakva haljina zaista stoji kao salivena, ba{ kao
va{a druga ko`a.
» Ekscentri~na Dita
Von Teese prona{la
je odgovaraju}i
model ko`ne haljine
» Kate Moss:
Savr{ena
haljina za
ve~ernji izlazak
» Nicky Hilton
je velika
zaljubljenica
ko`nih
modela
» Njena
sestra izabrala
je seksi,
crveni model
Uvijte se u
drugu ko`u
azra 2010./45
» Rihanna:
Uvijek u trendu
» Astrid Bryan je
izabarala klasi~nu
crnu haljinu
» Ko`ne haljine
dobro pristaju i
„djevoj~icama iz
susjedstva“ poput
Anne Hathaway
» Angelina Jolie
zna kako naglasiti
svoj seksepil
» Ella Thomas:
Kratko i slatko
S T Y L I S S I M O
46/azra 2010. azra 2010./47
»
Udahnite optimizam
Rat s godinama ne mo`ete dobiti, ali to ne zna~i
da se treba predati. Osim njege, nau~ite trikove
profesionalnih {minkera. Ako `elite izgledati mla|e
u minuti, nanesite na obraze sjajilo za lice od
vanjskog ruba jagodi~nih kostiju prema kosi. Olovku
za o~i upotrijebite samo uz liniju gornjih trepavica, a
maskaru nanesite samo na gornje trepavice
Avon
„Herve Leger“
Edp
Avon „Herve Leger“ parfem do-
nosi vam svje`inu. Egzoti~no cvije}e
i slatki ekstrakti drve}a ~ine vas za-
vodljivom. Miris koji o~arava iko-
nskim stilom „Herve Leger“ budi
istinsku senzualnost. Uz narud`bu
parfema Avon vas daruje elega-
ntnom torbom s potpisom Hervea
Legera.
L’Occitane „Immortelle Divine“ kolekcija
„Divine“ kolekcija dio je edicije „Immortelle“ ku}e L’Occitane. Iznimna, potpuna njega lica protiv
starenja s njeguju}om formulom ujedinjuje djelotvornost i u`itak. Ova kolekcija djeluje iznimno i po-
tpuno protiv svih znakova starenja, pa se mo`ete bezbri`no prepustiti vremenu koje dolazi. Ova savr{ena
kombinacija organskog eteri~nog ulja immortelle/smilja i eteri~nog ulja mirte nudi potpunu njegu i
obnavljanje - poti~e produkciju kolagena i pobolj{ava mikrocirkulaciju te poma`e u uklanjanju tragova
vremena na va{em licu. Eteri~na ulja stimuliraju djelovanje proteina dugovje~nosti, kako bi se pove}ala
}elijska vitalnost i o~uvao zdrav izgled ko`e. Formula je oboga}ena biljnim uljima koja sadr`e visok ni-
vo omega-3 i -6 masnih kiselina za
svilenkastu teksturu uz odli~na hr-
anjiva svojstva. Potra`ite kremu,
serum i serum za o~i „Divine“.
Va{a ko`a bit }e vam zahvalna.
CK „Beauty“
Calvin Klein ima ~ast predstaviti vam novi parfem za `ene „Beauty“. Ovo je najpresti`nija linija u okviru Calvin
Klein parfemskog portfolija, koja je inspiraciju prona{la u njegovoj modnoj kolekciji. „Beauty“ je cvjetni parfem koji
podrazumijeva ultimativnu i modernu `enstvenost i prefinjenost. U gornjim notama koktela ljepote do~ekat }e vas sje-
me hibiskusa i ru`i~astog bibera, slijede jasmin i magnolija, a nakon nekoliko sati na va{oj ko`i ostat }e ekstrakt cedara,
sandalovine i ka{mira. Ono {to donosi istinsku ~aroliju u bo~ici „Beauty“ je upravo navedena kombinacija mirisa, ko-
jom je dizajner htio da do~ara ljepotu „apstraktne kale“.
Clarins „Vital Light Day“
i „Vital Light Night“
Ku}a Clarins donosi nam dva noviteta - kreme „Vital Light
Day“ i „Vital Light Night“. Rije~ je o preparatima formuliranim za
`ene koje gube ~vrsto}u ko`e lica, ali i sjaj - znak vitalnosti i zdra-
vlja. Kao rezultat opse`nog istra`ivanja kroz kolekciju „Vital Light“
ku}a Clarins donosi novi sjaj va{oj ko`i. Utje~e i na smanjenje zna-
kova starenja izazvanih promjenama u strukturi ko`e, koji osigura-
vaju ~vrsto}u i vitalnost. Uklanja i spre~ava nastanak pigmentacija,
te poti~e mikrocirkulaciju. Pru`a optimalnu za{titu protiv za-
ga|enja i poma`e u otpornosti ko`e koja slabi s godinama.
Clarins „Everlasting
Foundation“ SPF 15
Clarins „Everlasting Foundation“ SPF 15 je novi pu-
der ove ku}e koji vam omogu}ava savr{en ten koji }e tra-
jati ~ak 15 sati. Kori{tenjem igre svjetla tzv. opti~kog efe-
kta va{a ko`a izgleda glatka, nje`na i meka je na dodir.
Pli}e bore nestaju, a va{e lice izgleda blistavo. Osim {to
va{a ko`a savr{eno izgleda, ona je dobro za{ti}ena od
utjecaja UV zra~enja.
Thierry Mugler
ove jeseni slavi
`enstvenost. Nova
mirisna kreacija no-
si i simboli~an na-
ziv- „Womanity“.
Kori{tenjem novih
molekularnih pro-
cesa ekstrakcije u
savr{eno `enstvenoj
bo~ici do~ekat }e
vas slatkaste arome
smokve i note kavi-
jara. Jo{ jednom je
Thierry Mugler je
pokazao originalno-
st, lansiraju}i
„Womanity“, dio
svoje mirisne gala-
ksije u kojoj i vi
mo`ete na}i svoje
mjesto.
Givenchy „Mister La-
sh Booster“ donosi ne-
ponovljiv sjaj va{im
trepavicama. One
izgledaju gu{}e, ljep{e,
bogatije i ja~e. Inova-
tivna ~etkica kao nika-
da do sada ih podi`e,
~ine}i ih maksimalno
dugim i rasko{nim.
Na{minkati o~i nikad
nije bilo lak{e.
Givenchy
„Mister
Lash
Booster“
Thierry Mugler
„Womanity“
S T Y L I S S I M O
46/azra 2010. azra 2010./47
»
Udahnite optimizam
Rat s godinama ne mo`ete dobiti, ali to ne zna~i
da se treba predati. Osim njege, nau~ite trikove
profesionalnih {minkera. Ako `elite izgledati mla|e
u minuti, nanesite na obraze sjajilo za lice od
vanjskog ruba jagodi~nih kostiju prema kosi. Olovku
za o~i upotrijebite samo uz liniju gornjih trepavica, a
maskaru nanesite samo na gornje trepavice
Avon
„Herve Leger“
Edp
Avon „Herve Leger“ parfem do-
nosi vam svje`inu. Egzoti~no cvije}e
i slatki ekstrakti drve}a ~ine vas za-
vodljivom. Miris koji o~arava iko-
nskim stilom „Herve Leger“ budi
istinsku senzualnost. Uz narud`bu
parfema Avon vas daruje elega-
ntnom torbom s potpisom Hervea
Legera.
L’Occitane „Immortelle Divine“ kolekcija
„Divine“ kolekcija dio je edicije „Immortelle“ ku}e L’Occitane. Iznimna, potpuna njega lica protiv
starenja s njeguju}om formulom ujedinjuje djelotvornost i u`itak. Ova kolekcija djeluje iznimno i po-
tpuno protiv svih znakova starenja, pa se mo`ete bezbri`no prepustiti vremenu koje dolazi. Ova savr{ena
kombinacija organskog eteri~nog ulja immortelle/smilja i eteri~nog ulja mirte nudi potpunu njegu i
obnavljanje - poti~e produkciju kolagena i pobolj{ava mikrocirkulaciju te poma`e u uklanjanju tragova
vremena na va{em licu. Eteri~na ulja stimuliraju djelovanje proteina dugovje~nosti, kako bi se pove}ala
}elijska vitalnost i o~uvao zdrav izgled ko`e. Formula je oboga}ena biljnim uljima koja sadr`e visok ni-
vo omega-3 i -6 masnih kiselina za
svilenkastu teksturu uz odli~na hr-
anjiva svojstva. Potra`ite kremu,
serum i serum za o~i „Divine“.
Va{a ko`a bit }e vam zahvalna.
CK „Beauty“
Calvin Klein ima ~ast predstaviti vam novi parfem za `ene „Beauty“. Ovo je najpresti`nija linija u okviru Calvin
Klein parfemskog portfolija, koja je inspiraciju prona{la u njegovoj modnoj kolekciji. „Beauty“ je cvjetni parfem koji
podrazumijeva ultimativnu i modernu `enstvenost i prefinjenost. U gornjim notama koktela ljepote do~ekat }e vas sje-
me hibiskusa i ru`i~astog bibera, slijede jasmin i magnolija, a nakon nekoliko sati na va{oj ko`i ostat }e ekstrakt cedara,
sandalovine i ka{mira. Ono {to donosi istinsku ~aroliju u bo~ici „Beauty“ je upravo navedena kombinacija mirisa, ko-
jom je dizajner htio da do~ara ljepotu „apstraktne kale“.
Clarins „Vital Light Day“
i „Vital Light Night“
Ku}a Clarins donosi nam dva noviteta - kreme „Vital Light
Day“ i „Vital Light Night“. Rije~ je o preparatima formuliranim za
`ene koje gube ~vrsto}u ko`e lica, ali i sjaj - znak vitalnosti i zdra-
vlja. Kao rezultat opse`nog istra`ivanja kroz kolekciju „Vital Light“
ku}a Clarins donosi novi sjaj va{oj ko`i. Utje~e i na smanjenje zna-
kova starenja izazvanih promjenama u strukturi ko`e, koji osigura-
vaju ~vrsto}u i vitalnost. Uklanja i spre~ava nastanak pigmentacija,
te poti~e mikrocirkulaciju. Pru`a optimalnu za{titu protiv za-
ga|enja i poma`e u otpornosti ko`e koja slabi s godinama.
Clarins „Everlasting
Foundation“ SPF 15
Clarins „Everlasting Foundation“ SPF 15 je novi pu-
der ove ku}e koji vam omogu}ava savr{en ten koji }e tra-
jati ~ak 15 sati. Kori{tenjem igre svjetla tzv. opti~kog efe-
kta va{a ko`a izgleda glatka, nje`na i meka je na dodir.
Pli}e bore nestaju, a va{e lice izgleda blistavo. Osim {to
va{a ko`a savr{eno izgleda, ona je dobro za{ti}ena od
utjecaja UV zra~enja.
Thierry Mugler
ove jeseni slavi
`enstvenost. Nova
mirisna kreacija no-
si i simboli~an na-
ziv- „Womanity“.
Kori{tenjem novih
molekularnih pro-
cesa ekstrakcije u
savr{eno `enstvenoj
bo~ici do~ekat }e
vas slatkaste arome
smokve i note kavi-
jara. Jo{ jednom je
Thierry Mugler je
pokazao originalno-
st, lansiraju}i
„Womanity“, dio
svoje mirisne gala-
ksije u kojoj i vi
mo`ete na}i svoje
mjesto.
Givenchy „Mister La-
sh Booster“ donosi ne-
ponovljiv sjaj va{im
trepavicama. One
izgledaju gu{}e, ljep{e,
bogatije i ja~e. Inova-
tivna ~etkica kao nika-
da do sada ih podi`e,
~ine}i ih maksimalno
dugim i rasko{nim.
Na{minkati o~i nikad
nije bilo lak{e.
Givenchy
„Mister
Lash
Booster“
Thierry Mugler
„Womanity“
S T Y L I S S I M O
48/azra 2010.
Vrijeme
paradoksa
Strogo}u, eleganciju, ali i
zaigranosti donosi ova
modna sezona. Fokus
ovog puta nije na
detaljima koje }e pratiti
pogledi ili intenzivnom
make-upu uz vesele
boje. Centar modnog
izri~aja ste upravo
vi - va{e kreacije,
osobenost, dobra ili lo{a
odjevna kombinacija
N
ema dileme da je u mo-
dnom svijetu ovo jedna od
najzanimljivijih sezona. S je-
dne strane, jak utjecaj brita-
nske modne scene donosi
potrebu za kvalitetom, klasi-
kom, vrijednostima koje se
cijene, a koje donose brendovi. Ravne, pone{to
stroge linije, ali i razigrani krojevi inspirirani bri-
tanskim visokim dru{tvom donose na ulice ja-
ha~ke ~izme. Tu su i ko`ne suknje do koljena.
Za one koji i ne mare previ{e za stroga pravila,
mogu poslu`iti poslovni kostimi u novoj varija-
nti - kra}a suknja i u`i top uz ~izme visokih sara.
No, ovako postavljeni okviri ne moraju zna~iti
da }emo kora~ati kroz sivu jesen. To nikako. Tu
je i potreba da iska`ete osobnost te nagla{en
optimizam (koji se tra`i) i neokonformizam.
Upravo zato vam mogu poslu`iti kreacije od vu-
ne. Pletetina je hit, a i ona mo`e izgledati otmje-
no kad pravilno birate. Kombinirajte meke, ple-
tene jakne i tanke haljine od glatkih materijala.
Tako se na pistama i ulicama kombinira sate-
nska haljina s kratkom ko`nom jaknom koja je
must have sezone. Louis Vuitton nas svojom ko-
lekcijom vra}a ~ak {ezdeset godina unazad,
o`ivljavaju}i vrijeme u kojem se rodio rock’n’ro-
ll, a takve kombina-
cije donose i Prada,
Giles, Marc Jacobs.
Ikone stila poput
Brigitte Bardot i
Sophie Loren nada-
hnule su dizajnere
koji odaju po~ast
glamuru koji je ne-
stao sa scene. Ba{
kao i istinska sofi-
sticiranost i ljepota
kakvu su nosile ove
dive tih godina. I
ne zaboravite -
umjerenost je osno-
vno pravilo za dne-
vni look. Ona je
klju~ za sve kada
govorimo o poslo-
vnom stilu.
» Giorgio
Armani
azra 2010./49
» „Burberry“
Ariel Active Gel kapsule
Ukoliko `elite da va{a odje}a {to du`e izgleda kao nova, potra`ite Ar-
iel Active Gel kapsule. Unaprijed dozirane vre}ice omogu}avaju vam da
kapsule stavite direktno u bubanj va{e ma{ine za ve{. Nove Ariel Active
Gel kapsule imaju dva puta vi{e koncentrirane snage za uklanjanje mrlja.
Tehnolo{ki testovi, provedeni na proizvodu, dokazuju da se kapsula po-
tpuno rastvori u vodi i ne utje~e na materijal va{e odje}e. Ariel Active Gel
kapsule su dostupne u dvije varijante: „Mountain Spring“ za bijelu i
odje}u svjetlijih boja i „Color &Style“ za odje}u tamnijih boja.
» Prada
» Cynthia Steffe
» Jill Sander
» Moschino
P
onedjeljak je. Sat na Sarajevskom
aerodromu pokazuje podne. Da
smo kojim slu~ajem izabrali dire-
ktnu avionsku liniju za Tripoli, do
Libije bi nas dijelilo tek nekoliko
sati leta, preko Be~a malo du`e, ali
bismo stigli istog dana. Ovako,
~ekala nas je istanbulska no}, a dan poslije i put
za Sjevernu Afriku.
„Azrino“ petodnevno putovanje u Libiju nije
bilo turisti~ko. U delegaciji smo bh. biznismena
koji se spremaju potpisati jedan od najvrednijih
poslovnih ugovora s Fondacijom „Wa’ettasemo“,
koja je vlasni{tvo dr. Aishe Muammar, k}erke li-
bijskog vo|e Muammara Gaddafija.
Vode}a gra|evinska firma ANS Drive iz Sara-
jeva gradit }e toranj „Gaddafi Tower“ - najve}i
na afri~kom kontinentu! Lice vlasnika preduze}a
Alije Gad`e je ozbiljno. Uspje{no je odigrao bro-
jne poslovne utakmice, ali ova koja ga ~eka mje-
ri se s finalom Lige prvaka. Za manje od 24 sata
svoj potpis }e staviti na ugovor vrijedan 300 mi-
liona ameri~kih dolara, koji su `eljele brojne
svjetske kompanije.
Zemlja, prijatelj BiH
- „Ugodan let“ - ispra}a nas slu`benica Ista-
nbulskog aerodroma „Ataturk“. Skoro trosatni
let za libijsku prijestolnicu pro{ao je brzo. Za
dobar nivo adrenalina u jednom trenutku se po-
brinuo i poduzetnik Ahmet Spahi}, kada se do-
sjetio da nam na visini od nekoliko hiljada me-
tara prepri~a po koju dogodov{tinu sa svojih pu-
te{estvija. U jednoj pilot je ispao iz svoje kabine,
negdje iznad nekog sela u Rusiji.
Mensur Brdar - ~as spava, ~as se smje{ka,
u`iva iznova slu{ati Ahmetove zgode. Prijatelji
su godinama i do sada ih je ~uo barem deset pu-
ta. Advokat Avdo [kalji} {uti. Zbog pilota? Ko
zna. Poslije nam je objasnio kako ljudi iz njego-
ve bran{e funkcioniraju: Mudro {ute ka`e, k’o
Molotov u @enevi, ali kada progovore, njihova
se pika.
Plus 30 stepeni Celzija u Tripoliju nam prija.
U Sarajevu je ki{a, javljaju nam prijatelji. I prije
nego {to smo krenuli put luksuznog hotela
„Corinthia“, na aerodromu smo se uvjerili u
ta~nost informacije da je Libija jedno od na-
jve}ih gradili{ta na svijetu i zemlja koja se nakon
Amerike najvi{e posje}uje. Uz postoje}i, gradi se
novi aerodrom. A, veleljepne zgrade poput
„Sheratona“, „Marriotta“... ni~u jedna do druge.
U cijeloj zemlji se grade turisti~ki i sportski
objekti, `eljeznice, luke... Libija, i njenih, pro-
cjenjuje se, vi{e od {est miliona stanovnika, na-
kon du`e vremena, vi{e ne `ive u izolaciji. Ze-
mlja je bogata prirodnim resursima, prema ne-
kim spisima, ovdje su koncentrirane najve}e re-
zerve nafte u Africi. Iza nje su Nigerija i Al`ir.
Zato i ne iznena|uje podatak da godi{nje izdva-
jaju vi{e od 200 milijardi eura u izgradnju.
50/azra 2010.
S T Y L I S S I M O
Dostojanstv e
Ekipa magazina „Azra“
prije nekoliko dana je
boravila u Libiji. Osim
potpisivanju poslovnog
ugovora o izgradnji
najve}eg tornja na
afri~kom kontinentu,
koji }e nositi naziv
libijskog vo|e
Muammara Gaddafija,
svjedo~ili smo na~inu
`ivota i turisti~kim
ljepotama najbogatije
dr`ave u Sjevernoj Africi
Pi{e: Amela KESEROVI]
LIBIJA
Na putu do hotela iza sebe smo ostavljali je-
dno po jedno gradili{te. U petnaest minuta na-
brojali smo ih sigurno dvadesetak.
Nisu ona samo blagodat za Libiju, ve} i za
na{u zemlju i na{u djecu. Brojne bh. porodice
prehranjuju se libijskim radni~kim pla}ama.
Ova zemlja nam je bila prijatelj u vrijeme Tito-
vog re`ima, veze se nisu kidale ni tokom agresije
na na{u zemlju, kada je njihov vo|a Muammar
Gaddafi, izme|u ostalog, ovdje pru`io dom za
hiljade bh. mali{ana, a one su ~vrste i danas.
U Libiji imamo ugled zemlje prijatelja i sigur-
no ne}emo pretjerati ako ka`emo da nas
uva`avaju kao najautenti~nije sjedbenike tih do-
brih odnosa jo{ iz vremena biv{e Jugoslavije.
Osim nas, ovdje najvi{e grade Turci i Italijani,
iako }ete sresti i firme iz Koreje, Malezije, Amer-
ike... Turska se uglavnom bavi gradnjom, a Itali-
jani tehnikom.
Vrijeme je za posao. Libijci nigdje ne `ure,
znaju {ta nude i o~ekuju. Izgovorena i napisana
rije~ treba se po{tovati. U protivnom, dugo-
ro~no sebi zatvarate vrata. Firma ANS Drive za-
dovoljila je sve neophodne tehni~ke i finansijske
bonitete i za nju su vrata ovog tr`i{ta {irom
otvorena.
Potpis na ugovor je stavljen. Hiljade radnika
iz BiH sada imaju posao. Vrijeme je za odmor i
obilazak Tripolija.
Zahvaljuju}i jednom od na{ih doma}ina,
Amiru Musratiju, vidjeli smo samo najljep{e od
njihove prijestolnice. ^ak smo stigli i do starog
grada Sabrathe.
Ve~era u „Rixos“ hotelu sa sedam zvjezdica,
u kojem najjeftinija soba ko{ta 500 dolara, usli-
jedila je nakon obilaska Zelenog trga, cafe-resto-
rana „Saraya“, koji na{i ljudi u Libiji zbog
sli~nosti u nazivu zovu „Sarajevo“, pijaca Rashid
u kojoj }ete rijetko sresti starosjedioce, ve} ugla-
vnom strance iz Egipta, Tunisa, Maroka..., raj
je za ljubitelje shoppinga. Svjetlucave radnje svi-
le i zlata zovu vas sebi. Ovdje ne}ete osjetiti ti-
pi~nu atmosferu Bliskog Istoka. Ne morate
bje`ati od napornih trgovaca, niti se cjenkati za
svaku sitnicu. Svako obavlja svoj posao ili jedno-
stavno sjedi ispred svoje trgovine, u ti{ini prate}i
situaciju te uz tradicionalnu {i{u (vodenu lulu)
~eka da pro|e dan.
U{li smo u jednu od zlatara, istina, druga~iju,
jer ovdje za jednu narukvicu mo`ete svoj banko-
azra 2010./51
ena i bogata
Za jednog autokratu
Gaddafi ima iznena|uju}e
smiren, ~ak filozofski
temperament. U njemu
prvenstveno vidim pripadnika
berberskog plemena, nekoga ko
je proistekao iz pustinjske
kulture. Zato i jeste atipi~na
pojava me|u modernim
dr`avnicima. Mislim da mu je
ta pustinjska kultura i dala
odre|enu istrajnost i upornost

» Jedna od
brojnih d`amija
u Tripoliju
»
52/azra 2010.
vni ra~un olak{ati i za deset hiljada eura.
Zvani~na valuta u Libiji je dinar i njegova vr-
ijednost je gotovo identi~na na{oj marki. U ze-
mlji u kojoj se ra|a stopostotno muslimansko
stanovni{tvo, njeguje porodica kao jezgro
dru{tva, u kojoj se ne to~i alkohol i ~iji gra|ani
imaju obezbije|eno besplatno {kolstvo i zdra-
vstvo, osjeti se blagodat ne pla}anja raznih stvar-
nih i nestvarnih PDV-a, pa tako d`ip marke
„Hyundai“ mo`ete kupiti za nekih deset hiljada
ameri~kih dolara. Na ulicama Tripolija vozile su
ga brojne Libijke.
Tri coca-cole i tri male boce vode ovdje }ete
platiti dva i po dinara, {to je otprilike tri konver-
tibilne marke.
I dok doktori i in`injeri zara|uju velike pla}e,
novinari i nisu na cijeni. Doma}ini nam
obja{njavaju da je njihova kultura ~itanja dru-
ga~ija. Ovdje se nema vremena za kupovinu no-
vina, dok se centralni dnevnik na televizijama
nipo{to ne propu{ta. Dostupni su vam brojni
doma}i i inozemni kanali.
Najpoznatiji pukovnik na svijetu
Nakon rezidencijalnog naselja Gargare{, gdje
je locirana i ambasada na{e zemlje, posjetili smo
i jedno od luksuznih naselja Regatu. Libijci ih
nazivaju selima. Restoran iz kojeg se prote`e po-
gled na zelenu ba{tu ukra{enu palmama, a ispred
nje i kristalno ~isto more, prizor je kao s na-
jljep{ih razglednica.
Gdje god krenuli, nailazit }ete na d`amije,
vjerske {kole, luksuzne zgrade, gradili{ta, stare
zanatske radionice i pratit }e vas pogled libijskog
vo|e, Muammara Gaddafija, koji 41 godinu ze-
mljom vlada, kako i sam ~esto ka`e, u ime naro-
da. Plakati s njegovim likom gotovo su na sva-
kom koraku. On nema nikakvu nominalnu fu-
nkciju, naprimjer predsjednika vlade ili dr`ave,
ali je institucija sam za sebe i izuzetno po{tovan
od obi~nih ljudi. O njemu se, gdje god sjednete
» Stari grad Sabratha na
UNESCO-ovom je spisku
spomenika kulturne
ba{tine
» Prodavnice svile i
zlata zovu vas sebi
» Cafe-restoran „Saraya“
Bosanci i Hercegovci
u Libiji zovu „Sarajevo“
U Libiji imamo ugled
zemlje prijatelja i sigurno
ne}emo pretjerati ako
ka`emo da nas uva`avaju kao
najautenti~nije sjedbenike
tih dobrih odnosa jo{ iz
vremena biv{e Jugoslavije

»
u Libiji, govori biranim rije~ima.
Benjamin R. Barber, ameri~ki politolog, do
sada se nekoliko puta susretao s Gaddafijem.
Ovako opisuje najpoznatijeg pukovnika na svije-
tu:
- Za jednog autokratu, on ima iznena|uju}e
smiren, ~ak filozofski temperament. U njemu
prvenstveno vidim pripadnika berberskog ple-
mena, nekoga ko je proistekao iz pustinjske ku-
lture. Zato i jeste atipi~na pojava me|u moder-
nim dr`avnicima. Mislim da mu je ta pusti-
njska kultura i dala odre|enu istrajnost i upor-
nost.
Dr`avni~ke du`nosti Gaddafija vode na sve
krajeve svijeta i gdje god da je, spava
isklju~ivo u {atoru. Amerikance i Evropljane
zbunjuje njegovo ime koje mo`e da se transkr-
ibira na ~ak 37 na~ina, pa ga zato razli~itu po-
tpisuju. Jedni kao Moammar Al-Gaddafi, dru-
gi Muammar Gaddafi, a tre}i Moammar el
Qaddafi.
Ima osmero djece, sedam sinova, od kojih svi
obavljaju va`ne funkcije, i jednu k}erku, dr. Ai-
shu Muammar, izuzetno obrazovanu `enu koja
u`iva status vrhunskog advokata. Osim poslu,
veoma je posve}ena i humanitarnom radu.
Nakon posjete Sabrathi, gradu koji i danas
u svojim zidinama ba{tini vrijedne ostatke
`ivota Rimskog carstva, krenuli smo put Sara-
jeva.
Najmanje tri hiljade godina historije, vi{e
od dvije hiljade kilometara netaknute pla`e
uzdu` Sredozemnog mora, fascinantno pusti-
njsko prostranstvo, ljubazni i preponosni do-
ma}ini, koji svoju domovinu vole vi{e od
`ivota, samo su neki od razloga koji }e vas vra-
titi u ovu ~arobnu zemlju koja na istoku gra-
ni~i s Egiptom, na jugoistoku sa Sudanom, na
jugu s ^adom i Nigerom, na zapadu s Al`ir-
om, dok na sjeverozapadu gleda na tuniski kr-
ajolik. Stru~njaci predvi|aju da }e ona u nare-
dnih nekoliko godina biti jedna od najatrakti-
vnijih turisti~kih destinacija u ovom dijelu svi-
jeta.
azra 2010./53
» Elitna naselja
pored morske obale
{armirat }e vas
krajolikom s
najljep{ih
razglednica
» Bh. biznismeni: Alija Gad`o, Ahmet Spahi}, Asmir D`evlan, advokat Avdo [kalji}, Mensur Brdar i Ibrahim Ahmetagi}
s kolegama iz Libije, predvo|enim izvr{nim direktorom Fondacije „Wa’ettasemo“ dr. Ahmedom Alijem Ked`manom
» Na{a novinarka
u hotelu „Rixos“
sa uposlenicom
iz Maroka
» Kristalno
~isto more
S T Y L I S S I M O
Lejla MAHMI]
U svije
Izlo`ba „Igra~ka kao edukativni medij“, koja je od
7. do 22. oktobra postavljena u Historijskom muzeju
BiH, posve}ena je najljep{oj i najosjetljivijoj kategoriji
dru{tva - djeci. Njen cilj je da na jedan
svrsishodan, pozitivno orijentiran, stimulativan
na~in utje~e na dje~iji razvoj u svim aspektima,
te da podstakne odrasle da u stalnoj borbi
za egzistenciju uhvate malo predaha, da se zapitaju
{ta je to njima bitno, koliko i na koji na~in
poklanjaju djeci vrijeme, ljubav i pa`nju
Pi{e: Elvedina D@AKMI]
Foto: Muhidin @IVOJEVI]
M
uzeji su dugo bili
„hladne, istra`iva~ke“
ustanove, koje svoj rad ja-
vnosti prezentiraju na ser-
iozan na~in, stru~no po-
stavljeno i specifi~nim gr-
upacijama javnosti usmje-
reno. Ono {to posljednjih nekoliko decenija po-
staje trend u radu muzeja jeste da se kroz ra-
zli~ite postavke poku{avaju pribli`iti potrebama
razli~itih ciljnih skupina - rije~i su Lejle Ma-
hmi}, muzejske pedagogice Muzeja grada Zeni-
ce.
Muzi~ke kutije
Izlo`ba „Igra~ka kao edukativni medij“, koja
je od 7. do 22. oktobra postavljena u Histori-
jskom muzeju BiH, a ~iji autor je na{a sagovor-
nica, tako|er ima tu intenciju. Posve}ena je na-
jljep{oj i najosjetljivijoj kategoriji dru{tva - djeci.
- Cilj izlo`be je da na jedan svrsishodan, pozi-
tivno orijentiran, stimulativan na~in utje~e na
dje~iji razvoj u svim aspektima, te da podstakne
odrasle da u stalnoj borbi za egzistenciju uhvate
malo predaha, da se zapitaju {ta je to njima bi-
tno, koliko i na koji na~in poklanjaju djeci vrije-
me, ljubav i pa`nju. Da li se mi trudimo da dje-
cu na edukativan na~in, s pa`njom i po{tova-
njem njihovih potreba, kroz njihov „mali svijet“,
svijet igre i igra~aka, uvedemo u na{ svijet odra-
slih, gdje se i dalje igraju „igre“, gdje opet ima
igra~aka, samo mnogo slo`enijih i ozbiljnijih -
pita se Lejla.
Neke od igra~aka koje mo`ete vidjeti na
izlo`bi Lejla je dobila na poklon od posjetitelja
muzeja. Jedan dio svoje pro{losti su joj, ka`e,
pozajmile kolege s posla i prijatelji.
- Ima tu i mojih igra~aka. Cijela izlo`ba je u
maniru ameri~kih vjen~anja: ne{to staro, ne{to
novo, ne{to posu|eno.
Najstariji primjerci u postavci su gumene
igra~ke nastale u tvornici „Biserka“ iz Zagreba.
- Kada mi ih je jedan fini, stariji gospodin
donio u Muzej, rekao je: „Ja sam ovo kupovao
svojoj djeci. Radio sam {irom biv{e Jugoslavije i
gdje god sam i{ao ne{to sam im donosio. Ove
igra~ke su poprili~no uni{tene. Evo, ovoj ma~ki
fali rep. Moje najstarije dijete ima vi{e od 60 go-
dina, pa mo`ete misliti koliko su stare ove
igra~ke?“. Zatim, tu su muzi~ke kutije
(mehani~ke igra~ke) koje imaju izme|u 40 i 50
godina.
Ku}na radinost
Najstarije igra~ke u Bosni i Hercegovini
~uvaju se u Zemaljskom muzeju BiH.
- Uglavnom su to ostaci malih kopija posu|a
koje se koristilo u anti~ko vrijeme, sudi}a, {to bi
rekle djevoj~ice. Moj kolega iz Zemaljskog mu-
zeja BiH, Ernis [ljivo, napravio je prije nekoliko
mjeseci veoma lijepu izlo`bu tih igra~aka, ali,
na`alost, mediji joj nisu posvetili dovoljno
pa`nje. Rije~ je, uglavnom, o ru~no ra|enim
igra~kama, koje su velikim dijelom pravila sama
djeca od materijala koji im je bio dostupan. Te
igra~ke nam daju uvid i u to koliko su djeca,
uprkos tome {to su svakodnevno obavljala mno-
» Lejla Mahmi}: Muzeji
su dugo bili „hladne,
istra`iva~ke“ ustanove
54/azra 2010.
go te{kih poslova s odraslima, uvijek imala potr-
ebu da se igraju, da na|u na~ina da svoju kreati-
vnost i`ive i o`ive.
Prve igra~ke pravljene su od materijala koji je
bio dostupan: drvo, glina, klipovi kukuruza, ka-
men~i}i, tekstil... Dugo su pravljene u ku}noj
radinosti i uvijek su imale cilj da djecu nau~e
nekim vje{tinama koje }e im pomo}i kasnije, u
svijetu odraslih. Tek od 19. stolje}a po~inje ko-
mercijalna proizvodnja igra~aka.
- Zanimljivo je da su neke igre/igra~ke ostale
uglavnom neizmijenjenog oblika ve} hiljadama
godina, naprimjer, igra Dame, igra/igra~ka na
plo~i koja datira 4000 godina pr.n.e., Babilon ili
igra/igra~ka klikera, koju Egip}ani po~inju igrati
3000 godina pr.n.e.
jetu igra~aka
» Bitno je poklanjati ih s ljubavlju
» Izlo`ba je u maniru
ameri~kih vjen~anja:
ne{to staro, ne{to
novo, ne{to
posu|eno
Kakve igra~ke
izabrati
Prilikom izbora, osim edukativne funkci-
je, bitno je da su igra~ke napravljene od prir-
odnih materijala: drveta i tekstila, naprimjer.
Ne smiju {tetiti zdravlju djeteta i ne smiju
zaga|ivati okolicu.
- Igra~ka treba da je prilago|ena uzrastu
djetata ili treba biti „korak ispred“, jer jedino
tako }e u potpunosti biti funkcionalna i za-
dovoljavati edukativnu zada}u. Drveni blo-
kovi razli~itih oblika i forme, ili za manju
djecu mekane igra~ke, razli~itih boja i forme,
imaju veliku edukativnu funkciju. Dijete ih
istra`uje u boji, obliku, materijalu, manipuli-
ra njima, pri ~emu razvija bolju koordinaciju
u pokretima, mi{i}ne strukture, aktivno je,
razvija ma{tu. Zatim, tu su i slagalice ra-
zli~itih vrsta, izra|ene od kartona, papira.
Razvijaju opa`anje, uo~avanje detalja, fine
manipulacije...
Dru{tvene igre/igra~ke su obavezne: Klu-
edo, Monopolo, Mali istra`iva~i, ^ovje~e ne
ljuti se, razli~iti setovi i pribori za rad. Mno-
go je toga {to istovremeno mo`e biti eduka-
tivno, kreativno, zabavno i socijaliziraju}e,
{to }e vas zbli`iti s djetetom. Na kraju, na-
jbitnije je da je ta igra~ka poklonjena s lju-
bavlju, s mjerom, da time prihvatate djete-
tov poziv i potrebu za igrom i ulazite u nje-
gov mali-veliki svijet da ga istra`ujete i upo-
tpunite.
azra 2010./55
S T Y L I S S I M O
56/azra 2010.
Zlatan
ZUHRI]
Zuhra
Za prehladu:
bijeli luk na sitno
i limunov sok
Za prehladu:
bijeli luk na sitno
i limunov sok
azra 2010./57
Kada govorimo o glumcima, prvo
nam pada na pamet kakve uloge mogu
da dobiju i {ta su sve spremni uraditi za
dobru ulogu; smr{ati i udebljati se pa i
do 20 kilograma. U svakom slu~aju -
ono bez ~ega ne mogu jeste kondicija.
Igranje „bijelog sporta“ ja~a kosti,
razvija timski rad, koordinaciju, ra-
vnote`u, pobolj{ava izdr`ljivost, fu-
nkcije plu}a, te ~uva od prijeloma ko-
stiju. Redovno igranje tenisa poja~ava
funkcije srca i plu}a, podupire sagori-
jevanje masno}a, pobolj{ava koordi-
naciju i ravnote`u, te pozitivno utje~e
na gusto}u kostiju.
Iako se tenis mo`e igrati u parovi-
ma, te tako razvijati timski rad i koor-
dinaciju, igranje jedan na jedan (sin-
gles) pru`a sjajan aerobni trening, s
potro{njom energije koja je jednaka
plivanju, veslanju, dizanju tegova, pla-
ninarenju i sli~no. ^ak i oni koji se
umjereno bave tenisom imaju bo-
lje funkcije plu}a, a teniseri su
dokazano u boljoj formi ka-
da govorimo o metabo-
lizmu - u ve}oj ih
mjeri zaobilazi hiper-
lipidemija (povi{ena
koli~ina masno}e u
krvi).
Istra`ivanja koja su
se odnosila na utjecaj
starenja na koordinaci-
ju su pokazala kako
kod tenisera nisu pri-
mijetili opadanje koor-
dinacije s godinama,
dok je upravo to bio
slu~aj kod ispitanika
koji nisu igrali „bijeli
sport“.
Ako ste mislili kako
tenis mo`e utjecati sa-
mo na va{e mi{i}e, var-
ate se. Ovaj sport je
sjajan za bolje emocio-
nalno zdravlje, tvrde stru~njaci.
Teniseri imaju vi{e `ara, optimi-
sti~niji su i imaju vi{e samopo{to-
vanje u odnosu na druge sportiste
ili osobe koje se ne bave sportom.
Ako `elite prekri`iti depresiju, tje-
skobu, napetost i ljutnju, uzmite re-
ket u ruku i trk na teren!
Rije~ stru~njaka
Za emocionalno
zdravlje igrajte tenis
mr.sci Marijana Arapovi}, verificirani instruktor aerobika i
pilatesa Klub sporta „FIT & FUN“ www.aerobic.co.ba
Popularni hrvatski glumac,
bosanskog porijekla, pri~a
o svom odnosu prema
zdravlju, mentalnoj higijeni,
omiljenom doru~ku, te
sportskim aktivnostima
N
jegovi po~eci su bili 1987.
godine u duetu sa @eljkom
Pervanom na Radiju 101 u
ekipi „Zlo~esta djeca“. Vrhu-
nac popularnosti do`ivio je
ulogom u Ve~ernjoj {koli.
Njegov lik, Aljo{a Kapulica,
donio mu je slavu po Hrvatskoj i {ire. Nakon
odlaska iz „Ve~ernje {kole“, pre{ao je na Novu
TV, gdje je dobio vlastiti talk show, koji je tra-
jao jednu sezonu. Istodobno, dobiva i glavnu
ulogu u Novinoj humoristi~noj seriji „Cimmer
fraj“, u kojoj nastupa, tako|er, jednu sezonu,
nakon ~ega odlazi. Poslije ponovno prelazi na
HRT, gdje zajedno s kolegom glumcem Hrvo-
jem Ke~ke{om vodi talk show „69“. On misli
kako ga je odli~no za `ivot pripremio Fakultet
elektrotehnike i ra~unarstva u Zagrebu.
[ta svakodnevno ~inite za svoje zdravlje?
- Razmi{ljam o njemu.
Odlazite li redovno na ljekarske preglede?
- Da, dvaput godi{nje na sistematski.
Jeste li se susretali sa zdravstvenim problemima?
- Da, sukladno godinama.
Vjerujete li vi{e alternativnoj ili konvenciona-
lnoj medicini?
- Vjerujem u obje.
Podijelite s na{im ~itateljima recept narodne
medicine koji se spravlja u Va{oj ku}i.
- Bijeli luk isjeckan na sitno pomije{a se s li-
munovim sokom - super za prehladu.
Jeste li hipohondar?
- Ne.
[ta za Vas zna~i mentalna higijena?
- ^i{~enje mozga od nepotrebnih stvari.
Omiljeni doru~ak?
- ^aj i keksi od `itarica.
Kojim se sportom bavite?
- Tenis, plivanje i skijanje.
Nezdrava navika koje biste se rado rije{ili?
- Pu{enje.
Smatrate li da uspje{an mu{karac mora biti pr-
ivla~nog izgleda?
- Ne, ali poma`e.
Koliko brinete o svom izgledu?
- Dovoljno.
[ta mu{karca ~ini uspje{nim i privla~nim?
- @ena.
[ta mu{karca ~ini d`entlimenom?
- Odgoj.
[ta smatrate svojom najboljom osobinom?
- Volim ljude.
58/azra 2010.
Jasmina
DIZDAREVI],
klini~ki psiholog
SMS
Kako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima,
magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona
061-142-015.
Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te
nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije
}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.
S T Y L I S S I M O
Ve} dugo sam zaljubljena u ~ovjeka koji je mom
ocu najbolji prijatelj. Jo{ kao malu dr`ao me je
na krilu, a sada kada sam odrasla i imam 25 go-
dina, osje}am ga kao mu{karca i `elim `ivot pro-
vesti s njim. On to ne naslu}uje, iako mi pokazu-
je da sam ja njegova mezimica i njegova ljubimi-
ca, ali samo kao k}erka njegovog prijatelja. On se
nedavno razveo od `ene i nemaju djecu. Njemu
je 50 godina. S.S. Sarajevo

^esto u mladosti i ranom djetinstvu prija-
telje na{ih roditelja idealiziramo kao sa-
vr{ene mu{karce koji su prema nama dobri,
pa`ljivi i umiljati, zato {to im se svi|amo, a ne
zato {to u nama vide ~ak i svoje dijete. ^esto se
doga|a da se u takvim relacijama razvije jedno-
strana simpatija, pa ~ak i bolesna opsesija, da
po`elimo ono {to ste po`eljeli upravo Vi. Iz
Va{eg pisma se vidi da je on razveden, da je sta-
riji 25 godina od Vas i da je Va{ ku}ni prijatelj
koji ~ak i ne misli niti osje}a kao Vi. Bojim se
ako mu poka`ete otvoreno osje}anja da }e Vas
povrijediti, da Vam ljubav ne}e uzvratiti, da
}ete poremetiti prijateljstvo oca s njim i da }ete
otkriti da ste se zaljubili u pogre{nog mu{karca.
^ak i pod pretpostavkom da on osje}a isto pre-
ma Vama, vjerujem da bi takva veza kratko tra-
jala, jer ste mladi, lijepi, perspektivni, mo`ete
birati momka skladno va{im godinama i intere-
sovanjima. Razvedena osoba, iako rijetko ko od
njih prizna, uvijek u onom sljede}em partneru
nesvjesno tra`i sli~nost s osobom koju je napu-
stila. [to prije shvatite da je najbolje da ga i da-
lje volite kao prijatelja svog oca, a ne kao bu-
du}eg mu`a, bit }e Vam puno lak{e.
Suprug i ja smo dugo u braku. Djeca su ve} oformila
svoje porodice. Zbog prirode posla vi|amo se samo
vikendom. Sve se svodi na pranje, peglanje, kuhanje
i tako do sljede}eg vikenda. Osje}am se usamljenom,
ali i prevarenom. Ne zato {to ima drugu, ve} {to sam
sama kada ga najvi{e trebam. P.L. Mostar

Svako za{to ima svoje zato. Pa vjerovatno i
va{e razdvajanje. Ako ste pristali na odvojen
`ivot a ne na pratnju u stopu i putovanje gdje on
tu i Vi, zna~i da ste pristali i na sve ono {to odvo-
jen `ivot nosi. Mnoge `ene smatraju prioritetom
da imaju pun nov~anik pa makar mu`a vi|ale i
jednom mjese~no, nego da budu vjerna pratnja
svom bra~nom drugu u svemu {to on smatra opr-
avdanim. Ima i onih `ena koje svoju karijeru
`rtvuju za dobrobit porodice, mu`a i djece, samo
kako se ne bi razdvajali. Zna~i zaklju~ak je, ipak,
na Vama. Sve {to u startu prihvatite lak{e i po-
dnosite. No, ipak svako razdvajanje ima svoje
mane, a mnogo manje prednosti. Htjeli priznati
ili ne, supru`nici se emotivno udaljavaju, iako
~esto toga nisu ni svjesni. Stari su govorili pun
nov~anik, a prazno srce. Oboje veoma te{ko.
Slu~ajno sam otkrio da je moja supruga , u mom
dugogodi{njem odsustvu imala paralelni `ivot s
~ovjekom s kojim se u mladosti zabavljala, a za
kojeg ja nisam znao. Iako sve negira, fotografije
koje sam vidio potvr|uju da me je varala. I iako
su djeca na njenoj strani, ja `elim razvod jer me je
ponizila, obrukala i prevarila. @ivot s takvom
`enom dalje ne bi vodio ni~emu. E.M. Biha}

^esto zatvaramo o~i pred onim {to je
o~igledno svima samo ne nama. Mi uvijek
na|emo opravdanje kada `elimo da za{titimo
sebe od eventualnih istina koje bi nas povrije-
dile, ponizile, obeshrabrile. Kada ih postanemo
svjesni, onda je ve} sve prekasno da ne{to pro-
mijenimo. Zato sumnjam da se Va{a supruga u
bilo ~emu promijenila; da je uvijek bila ista sa
svim onim {to je nosila u strukturi svoje li~no-
sti, a da ste Vi to izbjegavali da vidite kako ne
biste priznali sebi da ste napravili pogre{an
izbor. Sada, kada ste shvatili, opet okrivljujete
nju, jer Vi to niste `eljeli vidjeti prije. Niko se
preko no}i ne mijenja, samo mi to nekad vidi-
mo, a nekad nam vi{e odgovara da ne vidimo.
Bilo kako bilo, odluka je na Vama. Nastaviti
`ivot ili po~eti ispo~etka, dilema je, ali ne i kr-
aj `ivota. Nekada je to po~etak nove i ve}e
sre}e. Nisu d`aba rekli: Bog ti jedna zatvara vr-
ata, ali ti otvara druga. Na Vama je da potrefi-
te prava.
Psiholog
@ivot je
sa~injen
od dilema
@ivot je
sa~injen
od dilema
60/azra 2010.
SMS
Na stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja koja
su na{e ~itateljke uputile dr. Senadu Mehmedba{i}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih
dilema u vezi s ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona
061/142-015. Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno
mjesto, a zatim opi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na strani-
cama posve}enim ginekolo{kom zdravlju.
Prof.dr.
Senad
MEHMEDBA[I]
1
Imala sam prije godinu vode-
ne ciste na jajnicima. Prili-
kom pucanja cisti imala sam
te{ke bolove i bila sam u bolnici.
Je li mogu}e da se tako ne{to opet
pojavi?

U narodu je uobi~ajen na-
ziv „vodena cista“ na jajni-
cima. U struci to su naj~e{}e
tzv. funkcionalne ciste, od ko-
jih je naj~e{}a retencioni, zao-
stali folikul. Kao {to znate, to-
kom svakog ciklusa na jajnici-
ma se javlja dinami~an rast fo-
likula do ovulacije. Normalno
je da folikul pod utjecajem ho-
rmona, polovinom ciklusa i
kad dosegne veli~inu otprilike
22 mm prsne. To je akt ovula-
cije. Nakon ovulacije u jajniku
ostaje struktura koju zovemo
`uto tijelo. Ono nestane nakon
narednog menstruacijskog ci-
klusa, odnosno odlazi u involu-
ciju ako nema za~e}a. Kada
izostane korektnost u ovakvim
zbivanjima, nastanu funkciona-
lne ciste. Kod Vas se najvjero-
vatnije desio ovaj fenomen. Za
Va{e zdravlje on ne zna~i ni{ta
bitno, i ne mora se ponoviti.
Ako se pak, ponovi, prepo-
ru~ujemo posjetu ginekologu.
2
Imam 25 godina. Jo{ sam
nevina. U vezi sam dvije go-
dine s de~kom i nisam imala
odnos. Kad god bismo poku{ali,
nismo i{li do kraja zato {to
imam jake bolove. Molim Vas
da mi pomognete, samo mi ne-
mojte govoriti da se opustim, jer
je to nemogu}e. ^ula sam da po-
stoji neka krema. Ne znam koli-
ko }e moj de~ko imati razumije-
vanja.

Djevi~njak ili himen mo`e
imati razli~it anatomski
oblik, kao i ~vrsto}u, {to je stvar
naslje|ivanja. Sa druge strane,
bez ikakvih dvojbi i psiholo{ki i
emotivni faktor mogu utjecati
na prvi odnos i subjektivni
osje}aj prema njemu. U Va{em
slu~aju predla`emo posjetu gine-
kologu, koji u odre|enim
slu~ajevima osobene gra|e mo`e
predlo`iti ~ak i hirur{ki tretman.
To je mala i laka intervencija a
mo`e Vam efikasno pomo}i da
prevazi|ete opisane tegobe.
3
Planiram ostati trudna.
Konzumiram Centrum vita-
mine na kojima pi{e da se tru-
dnice zbog vitamina A trebaju
posavjetovati s doktorom. Mo`e li
uzimanje Centruma utjecati na
to da li }u ostati trudna ili ne?

Pri planiranju trudno}e,
Svjetska zdravstvena orga-
nizacija preporu~uje pretkonce-
pcijsko uzimanje tableta folne
kiseline, jednog od vitamina iz
grupe B. Time se preveniraju
nenormalnosti u gra|i centra-
lnog nervnog sistema. Ova poja-
va nedostatka folne kiseline regi-
strirana je u Sarajevu za vrijeme
opsade, nakon ~ega su se u hu-
manitarnoj pomo}i dijelile i ta-
blete folne kiseline. Uzimanje vi-
tamina koji nemaju certifikat da
su za trudnice u bilo kom obliku
mo`e izazvati nenormalnosti kod
djeteta, kao, naprimjer, hipervi-
taminoza, a tokom rane tru-
dno}e mo`e izazvati rascjep usne
i tvrdog nepca. To se odnosi i na
druge lijekove koje budu}a tru-
dnica mo`e uzimati radi nekog
svog oboljenja (epilepsija, dijabe-
tes i sl.). U takvim slu~ajevima
neophodna je konsultacija s gi-
nekologom, i klini~kim farmako-
logom o vrsti i dozi lijeka, kako
on ne bi djelovao teratogeno.
S T Y L I S S I M O
Ginekolog
Folna kiselina
za zdravu bebu
S T Y L I S S I M O
62/azra 2010.
Pobijedimo tihog
ubicu `ena
[irom Planete ovaj
mjesec posve}en je
borbi protiv karcinoma
dojke. I dok nau~nici
poku{avaju da
prona|u pravi lijek,
ono {to
sigurno mo`ete
u~initi za
sebe je
samopregled i
pravovremena
reakcija.
Ka{njenje
isuvi{e ko{ta
Pi{e: Zana KOLO[
azra 2010./63
U
na{oj zemlji jo{ ne postoji je-
dinstven registar u okviru ko-
jeg bi se prezentirali konkre-
tni statisti~ki podaci o stepe-
nu ra{irenosti karcinoma do-
jke. Procjenjuje se da 1600
`ena u BiH svake godine
oboli od ove opake bolesti, od ~ega polovina u
Federaciji. U susjedstvu je sli~na situacija. Prema
neslu`benim podacima u Hrvatskoj je ta brojka
pribli`no 2300 `ena, a u Srbiji gotovo 4.000
`ena.
Visoka stopa smrtnosti jedan je od razloga
za{to se stalno govori o ovoj bolesti, kojoj je
{irom Planete posve}en cijeli mjesec oktobar.
Rano dijagnosticiranje u velikoj mjeri utje~e na
procent izlje~enja.
Slijede}i upute stru~njaka i razli~ite akcije ko-
jima se `eli promijeniti situacija na terenu u
ve}ini zemalja svijeta, pa tako i u BiH, pregled
grudi mamografom preporu~uje se jednom go-
di{nje svim `enama starijim od 40 godina.
Zna~aj otkrivanja bolesti u ranoj fazi donosi
izlje~enje kao rezultat kod ~ak 95 posto slu~ajeva.
Kroz brojne studije do{lo se do zaklju~ka da ri-
zik od obolijevanja od raka dojke raste s godina-
ma, ali i porodi~nom anamnezom, dugom
izlo`enosti djelovanju estrogena (ranija menstrua-
cija, kasna menopauza, `ene koje nisu ra|ale ili
one koje su prvo dijete rodile nakon 30. godine
op.a.). Neka istra`ivanja u direktnu vezu s bole{}u
dovode konzumiranje alkohola, te prehranu.
Ve}ina stru~njaka u ovoj oblasti ista}i }e izu-
zetan zna~aj samopregleda. Kvr`ica ili zadeblja-
nje u dojci ili ispod pazuha, promjena veli~ine ili
oblika dojke, iscjedak iz bradavice, promjena na
dodir ili izgled ko`e, crvenilo - sve su to znaci
upozorenja. Ukoliko prona|ete bilo koji -
odmah se javite svom ljekaru. A nemaran odnos
donosi i geografski zanimljivu statistiku.
Prema podacima koje je objavila agencija
„Reuters“, u novembru pro{le godine stopa smr-
tnost `ena od raka dojke pala je za 13 posto kod
svih dobnih skupina, i to za 17 posto izme|u
35. i 64. godine `ivota, 25 posto kod `ena od
35. do 44. godine te samo za {est posto kod
`ena starijih od 65 godina u odnosu na period
devedesetih. No, slika nije svuda ista. Smrtnost
je pala u Velikoj Britaniji i Zapadnoj Evropi,
dok je u Rusiji i isto~noevropskim zemljama br-
oj ostao isti ili je ~ak i ve}i.
Krajem jula ove godine grupa nau~nika do{la
je ~ak do Ameri~kog kongresa, tra`e}i dodatne
fondove za testiranje nove vakcine protiv raka
dojke. Lije~nici s Klinike „Cleveland“ u save-
znoj dr`avi Ohio dobili su odli~ne rezultate
izvode}i testove na mi{evima. Za nastavak
istra`ivanja bilo je potrebno dodatnih {est mili-
ona dolara. Doktor Vincent Tuohy pojasnio je
kako je vakcina na~injena tako da spre~ava rak
dojke, to jest fokusira snagu na imunolo{ki
odgovor protiv proteina koji dominira u tumo-
ru. Ako ovi testovi budu uspje{ni, doktor Tuo-
hy predvi|a da }e vakcina biti na raspolaganju
za otprilike deset godina. Dotada... samopregled
je jedini pravi put.
Prim. mr. sci. med. Senad [e~i} s Klinike za
onkolo{ku i glandularnu hirurgiju KCUS-a isti~e ka-
ko je ova ustanova u stalnoj saradnji s me|unaro-
dnom onkolo{kom klinikom u Milanu, koja je,
ina~e, jedan od svjetskih centara u oblasti lije~enja
karcinom dojke.
- Stalna edukacija na{eg kadra garancija je da ne-
ma vi{e potrebe da zbog ve}ine operativnih zahvata
ove vrste pacijenti idu u druge centre u Regiji. Sara-
dnja s kolegama iz Italije donosi odli~ne rezultate -
ka`e dr. [e~i}, nagla{avaju}i kako kroz njegovo kli-
ni~ko iskustvo faktori rizika koji se navode nisu uvi-
jek povezani s onim {to ve}ina doktora vidi u ordi-
naciji.
- Istina je da se rade stalna istra`ivanja, ali od spo-
menutih rizi~nih faktora jo{ niti jedan nije stoposto-
tno dokazan. Kao pacijentkinje se pojavljuju `ene
koje nisu, ali i jesu ra|ale, one koje pu{e ili piju, ali i
one koje to ne rade. Sad se, recimo, ispituje i utjecaj
bojenja kose, odnosno sastojaka boje na mogu}nost
pojave ove bolesti. Kao lije~nik moram ista}i da po-
sebnu pa`nju, ipak, treba posvetiti kontroli gena -
BRCA1 i BRCA2, to jest potencijalnoj mutaciji do
koje mo`e do}i ukoliko u porodici po `enskoj liniji
imate nekog ko je obolio od karcinoma dojke.
Palpacija i inspekcija kroz samopregled su ono {to
svaka `ena mo`e uraditi kod ku}e.
- Ako primijetite bilo {ta sumnjivo, nema ~ekanja.
Odlazak kod doktora je jedini ispravan postupak.
Odgovornost je najva`nija u cijeloj pri~i. Na`alost,
ima i takvih slu~ajeva da vam je na prvi pogled jasno
da je bolest napredovala. Tu spada nekih desetak po-
sto na{ih pacijentkinja. Tada je medicina poprili~no
ograni~ena. Dr. [e~i} nagla{ava kako je i bilo kakva
sumnja bolja je od ravnodu{nosti. Jer broj pacijenata s
tumorima raste.
- Nema preciznijih podataka o tome koliko je u BiH
oboljelih od karcinoma dojke. Mi na na{oj klinici operir-
amo ne samo tumore dojke, nego i {titne `lijezde, proba-
vnog trakta i druge, ali niko jo{ ne zna odakle i za{to se
pojavljuje ovoliki broj bolesnika s tumorima. Da se zna
pravi razlog, znao bi se i lijek. Sigurno je da je hirurgija i
dalje glavna opcija kad je rije~ o ovoj vrsti bolesti. Ono
{to su na{a iskustva na klinici jeste da je karcinom dojke
u porastu.
Na{ sagovornik dodaje da su pacijentice sve ~e{}e i
`ene mla|e od 50 godina, {to je prosjek za oboljele od
ove bolesti.
- Tako|er, to zna~i i da `ene, ipak, sebi posve}uju
vi{e pa`nje. Mnogo je slu~ajeva gdje imamo dobre
rezultate i gdje fakti~ki mo`emo govoriti o izlje~enju.
Ako se zahvat radi na vrijeme, kad je otkriven u
po~etnoj fazi, tada mo`emo raditi i takozvane po{te-
dne zahvate.
A veliki zna~aj za ve}inu mla|ih `ena {irom svije-
ta predstavlja mogu}nost da se odmah nakon ukla-
njanja oboljelog dijela ili dojke u cjelini napravi po-
tpuna ili djelomi~na trenutna rekonstrukcija. Na
Klinici za onkolo{ku i glandularnu hirurgiju ovu vr-
stu zahvata sa silikonskim protezama rade ve} {est
godina.
- Postoje pacijentice kod kojih to mo`emo odmah
uraditi, ali i one kod kojih takav zahvat nije mogu}.
U saradnji s kolegama s Klinike za rekonstruktivnu i
plasti~nu hirurgiju radimo rekonstrukciju nove do-
jku od postoje}eg tkiva, tzv. re`njeva, ili ugradnjom
silikonskih proteza. Ovih, novijih, operativnih za-
hvata uradili smo desetak. Na`alost, tu uslugu na{e
pacijentice, iako mnoge to `ele, ne mogu dobiti pu-
tem zdravstvenog osiguranja. Za sada mi to radimo
nakon {to izdvoje dodatna sredstva za kupovinu pro-
teza. Postoje neke indicije da bi ve} naredne godine
ova vrsta operativnog zahvata mogla biti finansirana
putem zdravstvenog osiguranja.
Kako mnoge stvari koje ~itamo informiraju}i se
putem interneta nisu ta~ne, pa o~ajanje dose`e vrhu-
nac, na{ sagovornik ka`e da veli~ina tumora ne mora
uvijek zna~iti i lo{u prognozu. Nekad su manji tumori
agresivni i mogu napraviti komplikacije.
- Pozicija tumora na dojci, tako|er, ima veliki
zna~aj. Ona odre|uje na~in na koji }e biti izvr{ena
operacija. Prije bilo kakve odluke, a nakon {to je di-
jagnosticiran tumor, mislim da bi bilo najbolje da se
pacijentica konsultira sa specijalistom-dijagnosti~ar-
em, ali i hirurgom. Saradnja na profesionalnom ni-
vou, multidisciplinarno, i bez sujeta uvijek donosi
najbolje rezultate - ka`e na kraju dr. [e~i}.
Rije~ stru~njaka Prim. mr. sci. med. Senad [e~i}
Pravovremena reakcija je najva`nija
Kao pacijentkinje se pojavljuju `ene koje nisu i jesu ra|ale, one koje pu{e ili piju,
ali i one koje to ne rade. Sad se, recimo, ispituje i utjecaj bojenja kose, odnosno
sastojaka boje na potencijalni rizik za pojavu raka dojke. Kao lije~nik moram ista}i
da posebnu pa`nju, ipak, treba posvetiti redovnim kontrolama
» [e~i}: Multidisciplinarno i bez sujeta se posti`u rezultati
P
o ki{i, snijegu i jakom suncu, u bi-
lo koje doba dana ili no}i, u Sara-
jevu, ali i drugim ve}im bh. grado-
vima, mo`ete vidjeti mno{tvo dje-
ce kako prose. Neki od njih, s
fla{ama i brisa~ima u rukama,
~ekaju na raskrsnicama da se upali
crveno svjetlo na semaforu kako bi za 20 feninga
ili pola marke, koliko obi~no tra`e, oprali prozo-
re automobila. Prljavi, promrzli, mokri, oskudno
odjeveni i ~esto bosi na taj na~in zara|uju za
`ivot. Mnogi od njih tako izdr`avaju svoje poro-
dice i ne vide ni{ta lo{e u tome, jer jo{ su samo
djeca. U najfrekventnijim pje{a~kim zonama go-
tovo isti prizor: ispru`ene ruke i tihi glas koji
moli za najsitnije kovanice kojima }e, ka`u, ku-
piti hljeb, mlijeko za bebe... Tako je svoju poro-
dicu nekada prehranjivala i 27-godi{nja Mirela I.
Ona ima petero djece. Njena svakodnevica je bi-
lo rano ustajanje i izlazak s mali{anima na saraje-
vske ulice, gdje je, ka`e, zara|ivala dvadesetak
maraka dnevno. Jedno od djece joj je oduzeto i
smje{teno u dom nakon {to ih je policija zatekla
u prosja~enju. Ve} du`e od dva mjeseca ona i
njena djeca ne rade na ulici.
Jaki bolovi
Nakon {to je napustila mu`a, s djecom `ivi u je-
dnoj sobici bez prozora, vrata, struje, vode, kre-
veta, pe}i koja bi ih ugrijala i bilo kakvih
nov~anih primanja. Nedavno je na svijet donije-
la svoje peto dijete, dje~aka. Danima je, ka`e,
imala trudove, ali se nikako nije mogla poroditi,
pa su je na kraju ljekari na sarajevskom GAK-u
porodili carskim rezom. Nije imala ni zdravstve-
nog osiguranja, a tro{kovi u bolnici su bili ogro-
mni. Ipak, imala je svoje, kako ka`e, dobro~ini-
telje - zaposlenice iz Dnevnog centra za djecu
koja obavljaju rad na ulici. Osim {to su je sklo-
nile s ulice, one su se pobrinule da Mirela dobije
odgovaraju}u medicinsku pomo} i da njeni
tro{kovi budu pla}eni.
- Da nije bilo njih, ne znam kako bih pre`ivjela i
ja i moje troje djece, koji su za to vrijeme bili
prepu{teni sami sebi. O njima nije imao ko bri-
nuti. Oca kao da nemaju, nije im dao ni marke
za to vrijeme. Ja imam trojicu bra}e, ali ni njih
kao da nemam. Sama sam sa svojom djecom.
Nekada sam prosila s njima, jer me moja muka
natjerala na to, ali vi{e ne}u. Ne dam djeci na
ulicu, jer sam i sama tamo do`ivjela mnogo po-
ni`enja i maltretiranja. Da mi je samo kakav kr-
ov nad glavom da im obezbijedim, jer ne znam
kako }emo ovdje pre`ivjeti zimu. Pu{e sa svih
strana. Imam jake bolove nakon poro|aja, valjda
sam prehladila ranu, ne prestaje boljeti. Ne mo-
gu stajati kako treba, a nema mi ko pomo}i oko
bebe, osim moje najstarije k}erke. Ona ni u
{kolu ne ide redovno ovih dana, kako bi meni
pomogla. @ao mi je, ali nemam izbora. Samo da
mi je ovaj bol predeverati i smjestiti djecu ne-
gdje gdje je toplo, ja bih radila ne{to da im zara-
dim za `ivot - pri~a Mirela.
Zahvaljuju}i Dnevnom centru za djecu koja
obavljaju rad na ulici, Mirela i njena djeca sva-
kodnevno imaju {ta jesti i obu}i. Sada im je pri-
oritet prona}i stan za ovu porodicu. Mirelina
pri~a je samo jedna od stotine tu`nih pri~a o
djeci koja su prinu|ena da rade kako bi pre`ivje-
la.
Izgradnja povjerenja
Tokom pro{le godine 215 njih je pro{lo kroz Ce-
ntar, koji je osnovan u junu pro{le godine pod
pokroviteljstvom organizacije (donatora) Save the
Sudbine Dnevni centar za djecu koja rade na u
Mjesto gdje zlostavljana
djeca pronalaze ljubav
Kroz Dnevni centar za
djecu koja rade na ulici
do sada je pro{lo vi{e
od 20 djece. Svi su oni
ovdje dobili topli obrok,
odje}u, {kolski pribor,
ali i ono {to im najvi{e
nedostaje - lijepu
rije~ i pa`nju
Pi{e: Elvedina D@AKMI]
Foto: Ivan [EBALJ
» Da bi zaradila
za `ivot, mnoga
djeca rade na ulici
64/azra 2010.
»Osim nasilja
koje nad njima
vr{e roditelji,
mali{ane
vrije|aju i
prolaznici
a ulici
»
azra 2010./65
66/azra 2010.
Children Norway i JU Kantonalnog centra za so-
cijalni rad kao implementatora projekta. - Na
ovom projektu smo po~eli raditi mnogo ranije,
kada su mobilni timovi iza{li na ulice kako bi ko-
risnike pripremali za dolazak u Dnevni centar. U
po~etku nije bilo lako, jer ta djeca su, kao i sva
druga, nepovjerljiva prema strancima. Rekli smo
im ko smo i kakve usluge nudimo. Ve}ina se oda-
zvala na{em pozivu, ali tek nakon izvjesnog vre-
mena. Htjeli su se uvjeriti na kojem principu ra-
dimo, jer su se mnogi prema njima ranije odnosili
represivno, ~ak su ih oduzimali od roditelja. Nije
im lako vjerovati ljudima, jer su ih cijelog `ivota
osu|ivali i progonili. Ipak, kada se pro~ulo da
kod nas mogu dobiti svje` obrok, a mnogo njih
dobivamo iz Narodne kuhinje, zatim odje}u,
obu}u, okupati se i oprati garderobu, uraditi za-
da}u, nau~iti dosta korisnih stvari, igrati se i
odmoriti u toploj prostoriji, po~eli su redovno
dolaziti. Kroz Dnevni centar dajemo im primjer
da postoji bolji `ivot, upisujemo ih u {kolu, {to je
vrhunac na{eg nastojanja, to je jedini na~in da
ostvare druga prava kao {to je socijalno osigura-
nje. Danas stotinjak njih redovno koristi na{e
usluge i to nas ~ini veoma sretnim - ka`e Kanita
Kuli}, koordinator projekta i vanjskih odnosa.
U centru s velikim entuzijazmom rade dva peda-
goga, psiholog i socijalni radnik, te dva medija-
tora, asistent na terenu i voza~ koji je osposo-
bljen za rad na sportskim aktivnostima s djecom.
Mnogo truda ula`u i u rad na terenu, gdje osim
djece s aktivnostima i uslugama Centra upozna-
ju i njihove roditelje, kako bi ih podstakli da
djeca dolaze u {to ve}em broju.
- Sara|ujemo i s institucijama Kantona Sarajevo.
Pro{le godine je potpisan protokol o saradnji
izme|u Kantonalnog centra za socijalni rad, orga-
nizacije Save the Children Norway i ~etiri minista-
rstva: MUP-a, Ministarstva socijalne politike, Mi-
nistarstva zdravstva i Ministarstva obrazovanja. Nji-
hovi radnici nam mnogo poma`u, {alju djecu u
dnevni centar, informi{u nas o njihovim aktivno-
stima, {to nam mnogo poma`e u radu. U okviru
stru~nog tima imamo zaposlene i medijatore koji
dolaze iz romske populacije, a koji su educirani za
rad s djecom ovdje i na terenu, u svojim i drugim
lokalnim zajednicama. Mnogo su nam pomogli pri
stvaranju povjerenja izme|u nas i korisnika - isti~e
Kanita.
Nu`nost projekta
Dnevni centar }e kao projekt funkcionirati do
kraja 2011. godine, do kada }e ga finansirati Sa-
ve the Children Norway. S obzirom na to da je
do sada opravdao svoje postojanje, za nadati se
da }e nadle`ne institucije prepoznati njegov
zna~aj i da }e nakon tog datuma nastaviti s ra-
dom.
- Tada vi{e ne bismo funkcionirali kao projekt,
ve} kao institucija. S tim ciljem nedavno je
odr`an sastanak s na~elnicima op}ina, grado-
na~elnikom Sarajeva, ambasadorom Norve{ke, te
predstavnicima ministarstava o odr`ivosti proje-
kta. Saglasili smo se da je projekt nu`an i jedi-
nstven u Kantonu Sarajevo, te da postoji potre-
ba za dnevnim centrima na nivou svake op}ine.
Tu dje~icu barem nakratko sklanjamo s ulice, a
osim zadovoljavanja njihovih primarnih potreba
nastojimo im ukazati na va`nost obrazovanja,
sticanja radnih navika... Pro{le godine smo u
osnovnu {kolu upisali ~ak 24 djece, s tim {to je
50 posto njih bilo starije od 12 godina. Uspjeli
smo za njih dobiti i vi{e od 60 identifikacionih
dokumenata, te socijalnu pomo} za brojne poro-
dice, {to je veliki uspjeh. Nadam se da }emo ta-
ko i nastaviti - napominje Kanita.
Djeca koja dolaze u Centar izlo`ena su brojnim vr-
stama nasilja. Prisiljavanje na rad je jedna od njih.
- Do odre|ene dobi oni nisu svjesni da rade
ne{to lo{e, misle da tako rade sva djeca svijeta i
da je to ne{to posve normalno, da tako poma`u
svojim roditeljima da izdr`avaju porodicu. Ne
znaju da njihovi roditelji tako vr{e nasilje nad
njima. Mi nastojimo upoznati te porodice, ne
osu|ujemo ih, ali im poma`emo da shvate da
postoje i drugi na~ini za pre`ivljavanje. Ti ljudi
ne znaju da imaju odre|ena prava, da putem ce-
ntara za socijalni rad mogu do}i do odre|enih
mjese~nih nov~anih naknada, jednokratne po-
mo}i i ukazujemo im na to. Roditelji nisu pravi-
li probleme oko dolaska djece u Centar, ali se
de{avalo da im ka`u kako kod nas mogu do}i
tek kada donesu novac ku}i. To jeste frustrira-
ju}e, ali mi se ne mo`emo boriti protiv toga -
ka`e Kanita.
Vrata Centra su za mali{ane otvorena od osam
do 19 sati.
- Na`alost, ima djece koja zbog nasilja u porodi-
ci i lo{ih uslova za `ivot izra`avaju potrebu da
kod nas ostanu i tokom no}i. Mnogi od njih pr-
espavaju na ulici kako bi izbjegli batine kod
ku}e. Kod nas im je lijepo. Tu ih neko kona~no
po{tuje, brine se o njima, daje im topli obrok,
~aj, lijepo im progovori, igra se s njima, pomo-
gne oko zada}e... Ukratko, tretiramo ih kao {to
svako dijete zaslu`uje - {tite}i njihova prava i
slobode - ka`e Kanita.
»Mjesto u kojem
`ive Mirela
i njena djeca
»Uposlenice centra:
pedagogica Selma
^okalovi}, koordinatorica
projekta Kanita Kuli}
i psihologinja
Alma Had`iavdi}
Dnevni centar }e kao
projekt funkcionirati do kraja
2011. godine, do kada }e ga
finansirati Save the Children
Norway. S obzirom na to da je
do sada opravdao svoje
postojanje, za nadati se da }e
nadle`ne institucije prepoznati
njegov zna~aj i da }e nakon tog
datuma nastaviti s radom

»
U

P
R
O
D
A
J
I

J
E
Svakoj pjesmi poku{
obu}i najljep{e ru
Portret Nik{a BRATO[
» Veliko je zadovoljstvo
raditi ono {to voli{
68/azra 2010.
»
D
a nije jedan od najuspje{nijih
muzi~kih producenata i ar-
an`era u Regionu, Nik{a Br-
ato{ danas bi, vjerovatno, ra-
dio kao in`injer elektrotehni-
ke, za {ta se i obrazovao.
Ka`e da bi u tom slu~aju
imao vi{e sre}e i postao uspje{an teniser, jer mu
je tenis, osim muzike, bio najve}a ljubav. Jedna
je i od onih osoba koje se ne pla{e slijediti svoje
snove. Muzikom se po~eo baviti jo{ u ~etvrtom
razredu osnovne {kole, ne slute}i da }e mu ba{
muzika postati `ivotno opredjeljenje.
Neraskidive veze
Pripadnik je zlatne generacije sarajevske pop-
rock {kole, a muzi~ko iskustvo sticao je sviraju}i
u kultnim bendovima poput „Valentina“ i
„Crvene jabuke“. Danas, gotovo da ne postoji
muzi~ar na ovim prostorima s kojim nije sa-
ra|ivao. Iako jo{ od 1989. godine `ivi i radi u
Zagrebu, Nik{a nikada nije zaboravio rodni Tra-
vnik. Dok je u restoranu dr`avne televizije u Sa-
rajevu ~ekao snimanje emisije „Kod ku}e je na-
jbolje s Damirom [ehanovi}em“, s nostalgijom
se prisje}ao rodnog grada i stare raje.
- Travnik pamtim po nekim dobrim
dru`enjima, koja traju i danas. Imam ekipu s
kojom se redovno vi|am i zezamo se da smo
„dru{tvo neizlije~enih Travni~ana“, jer smo ba{
vezani i zajedno provodimo zimovanja i ljetova-
nja. Zajedno smo odrastali. Danas u Travniku
`ive dvojica, a mi ostali smo se rasuli po svijetu,
ali smo uspjeli sa~uvati veze. Vjerovatno je to
ona ~ar koju mali grad nosi sobom. ^ak i ako tu
ne `ivimo, opet se sretnemo u istom kafi}u, a u
velikom gradu se sve to raspr{i. Druga stvar koja
me ve`e za Travnik jeste taj neki mentalitet.
Uvijek smo se trudili da se doka`emo. To je,
vjerovatno, mentalitet svake provincije koja se
`eli dokazati u velikom gradu, i to u svim po-
dru~jima - od sporta do muzike.
Kako su se svi njegovi drugari u to vrijeme
bavili muzikom, nekako mu se ~inilo logi~nim
da i on krene u tom pravcu. Ka`e da se muzi-
kom po~eo baviti relativno kasno, jer je u prvi
pripremni razred muzi~ke {kole krenuo kada je
ve} bio u ~etvrtom osnovne.
Poslovi i prijateljstva
- U jednom trenutku sam svirao u svemu
gdje se moglo svirati u gradu: gradska limena
glazba, kulturno-umjetni~ko dru{tvo, gradski si-
mfonijski orkestar i dva benda koja su istovre-
meno postojala. Grad te jednostavno odredi.
Isto tako sam volio igrati tenis, ali u Travniku
nije bilo teniskog terena, tako da sam vrijeme
koje bih tro{io na teniskom terenu, zapravo
Jedan je od najuspje{nijih producenata i aran`era
u Regionu, ali i pripadnik zlatne generacije
sarajevske pop-rock {kole, a muzi~ko iskustvo
sticao je sviraju}i u kultnim bendovima poput
„Valentina“ i „Crvene jabuke“. Gotovo da ne
postoji muzi~ar na ovim prostorima s kojim nije
sara|ivao. Jo{ od kraja ’80-ih `ivi i radi u Zagrebu,
ali nikada nije zaboravio rodni Travnik
Pi{e: Lejla LOJO
u{avam
ruho
» Sara|uje s najve}im muzi~kim imenima, me|u kojima je i Gibonni
azra 2010./69
70/azra 2010.
tro{io na muziku - prisje}a se Brato{.
Dolaskom u Sarajevo, gdje je upisao Elektro-
tehni~ki fakultet, vi{e nije imao tako mnogo vre-
mena za muziku, ali je nije ni zapostavio.
- Takve sam `ivotne orijentacije da, kada
ne{to odredim, onda to i zavr{im. Odlu~io sam
prvo zavr{iti fakultet, pa se onda posvetiti muzici.
@elio sam elektrotehniku zavr{iti u roku, {to sam
i u~inio. A, onda sam diplomu odnio ocu, jer je
on `elio da zavr{im „po{ten“ fakultet, ne{to od
~ega se mo`e `ivjeti. Htio sam upisati Muzi~ku
akademiju, ali je on rekao „po{ten fakultet“. Po-
slu{ao sam ga i kad sam donio diplomu ku}i, re-
kao sam mu: „Sad ja mogu i}i svirati“. Ne{to kra-
tko sam radio u „Energoinvestu“, jer sam bio sti-
pendist, pa sam to morao odraditi. Nakon faku-
lteta, od ve}ih bendova, prvo sam svirao u
„Valentinu“, a zatim u „Crvenoj jabuci“.
Zlatnog perioda sarajevske pop-rock {kole pr-
isje}a se s najljep{im uspomenama. Bilo je to vr-
ijeme kada je svaka konkurencija bila dobrona-
mjerna i kada su muzi~ari mnogo pomagali je-
dni drugima.
- Valjda je tada u Sarajevu vladao takav duh,
mo`da i zbog Olimpijade. Sve je bilo nekako za-
jedni~ko, to je, valjda, bila ona ljep{a strana soci-
jalizma. Svirali smo u nekim zajedni~kim prostor-
ijama za probe, ulazili jedni drugima na termine,
na svirke. Bilo je sasvim normalno da sviramo za
druge ukoliko neki ~lan benda nekome nije
do{ao. Jedni drugima smo slu{ali probe i pjesme,
popravljali, davali savjete. Bilo je i konkurencije u
smislu da si `elio biti bolji od nekog drugog. Ali,
vi{e je ta konkurencija bila usmjerena na Beograd
i na Zagreb, jer smo se mi iz Sarajeva `eljeli doka-
zati. Svima nam je bilo drago kada je Dino Mer-
lin bio dobar u Beogradu ili „Plavi orkestar“ u
Zagrebu. Tako smo se, na neki na~in, gurali pre-
ma gore. I to je bilo super.
@ivot u hotelu
Nik{a je tada stekao prijateljstva, koja i danas
~uva kako s ~lanovima benda, tako i s drugim sara-
jevskim muzi~kim imenima, poput Zdravka ^oli}a.
- Svi mnogo radimo, pa se ne vi|amo tako
~esto. Ali, nema relacija koje su popucale. Kad je
neko od njih u Zagrebu, javi se ili ja njima kada
odem u Beograd, tako da smo apsolutno u ko-
ntaktu. Komunikacija je ovog trenutka manja na
poslovnom, a vi{a na prijateljskom planu, jer
svako radi svoje poslove. I, uglavnom, ve}ina tih
ljudi obavlja sjajne poslove i sara|uje s ljudima
izvana, tako da nemamo potrebe za poslovnom
saradnjom, ali za prijateljstvom svakako imamo.
Zbog posla je jo{ 1989. godine odselio u Za-
greb, ne slute}i da }e to postati njegov novi
dom. No, za posao producenta Zagreb je tada
nudio najbolje uvjete.
- Ve} tada sam radio nekih ~etiri-pet plo~a
godi{nje za „Jugoton“. Zagreb je u to vrijeme
imao najbolje uvjete muzi~ke produkcije. Prije
nego {to sam definitivno odselio, godinu sam
`ivio po hotelima, rade}i na plo~ama. Shvatio
sam da je najbolje rje{enje da doselim u Zagreb.
Doveo sam i suprugu, tada jo{ nismo imali dje-
ce. Jednostavno, potreba mog posla bila je takva
To{e je bio ^olin
nasljednik
U nizu brojnih muzi~kih imena s kojim je
sara|ivao, s posebnom sjetom prisje}a se To{e
Proeskog. Godi{njica njegove tragi~ne smrti,
bila je povod da se prisjetimo zlatnog make-
donskog glasa.
- S mnogo pjeva~a sam radio, ali niko nije
posjedovao taj nivo muzikalnosti i ekspresije u
glasu koju je on nosio. [ta je sve mogao napr-
aviti. To je bilo sjajno, a s druge strane je bio
isto tako sjajna osoba. Mo`da mjesec dana pr-
ije njegove pogibije pitali su me {ta mislim o
njemu, a ja sam kazao da je To{e vjerovatno
jedini legitimni nasljednik Zdravka ^oli}a,
koji svoju karijeru ne gradi na `utilu i skanda-
lima, nego na onome u ~emu je najbolji - svo-
jim pjesmama. Ve} po tome je bio najve}i.
Razmi{ljao sam o tome
{ta bi bilo da nisam oti{ao
u muziku, nego da sam
ostao raditi kao in`injer u
„Energonivestu“. Mo`da bi
bilo bolje, ali ne znam
da li bih bio zadovoljniji.
Veliko je zadovoljstvo kada
radi{ posao koji voli{

» Nik{a sa sinovima i suprugom Sanjom u Parizu
» Sa Zdravkom ^oli}em ga vezuje dugogodi{nje prijateljstvo
»
azra 2010./71
u to vrijeme i morao sam biti na izvoru do-
ga|anja.
Suprugu Sanju, s kojom danas ima dva sina,
Marka i Gorana, upoznao je u Sarajevu krajem
1985. godine.
- Tada sam ~esto boravio u studiju u „Domu
mladih“, uvijek smo ne{to snimali, a Sanja je
do{la kao ~lanica jednog `enskog benda. Bila je
bubnjar, upoznali smo se i - zavr{ila je karijeru!
Zabavljali smo se nepune ~etiri godine, vjen~ali
se i do danas smo u braku. Tajna uspjeha je vje-
rovatno u nekoj toleranciji za sve gluposti koje
uspijete napraviti tokom `ivota. Morate imati
po{tovanje za drugu osobu i mogu samo kucnuti
u drvo da na{ ovakav odnos potraje. Sanja je Sa-
rajka, njeni `ive ovdje i prije nekoliko dana su
proslavili 50 godina braka. Moji roditelji su, ta-
ko|er, proslavili 50 godina zajedni~kog `ivota i
nadam se da }emo Sanja i ja do~ekati isto - iskr-
eno }e Nik{a, dodaju}i da njegovu veliku ljubav
prema muzici njegovi sinovi nisu naslijedili, ali
podr`ava njihov izbor.
- Stariji sin ima 20, a mla|i tek devet godi-
na. Stariji je neko vrijeme ne{to svirao, imao je
~ak i bend, ali sve vrlo marginalno. Nije ga to ni
u jednom trenutku povuklo za bilo ~im profesi-
onalnim, a ja nisam `elio ni na koji na~in utjeca-
ti na njegovu odluku. Drugi je na po~etku ove
godine po~eo svirati gitaru. Do tada je samo po-
kazivao interes za sport i ni{ta drugo ga nije za-
nimalo. Ne vjerujem da }e imati nekih ve}ih
ambicija o tom pitanju, niti bih ga na to prisilja-
vao. Funkcija roditelja jeste da podr`e dijete u
tok nekom njihovom izboru - obja{njava Nik{a,
dodaju}i kako nije strog otac.
- Roditelji se moraju po{tovati, ali ja nastojim
sa svojom djecom biti raja i funkcioniramo na
tom prijateljskom principu, da mi mogu sve
re}i. Taj metod je palio i kod mene. Moj stari
me nikad nije udario, niti zagalamio na mene.
Ako bi me ru`no pogledao, meni je ve} sve bilo
jasno. I mi smo, na neki na~in, bili prijatelji, ia-
ko je on bio puno stariji, ali smo zato odli~no
funkcionirali.
Desi se da razmi{lja o tome {ta bi s njegovim
`ivotom bilo da je nije oti{ao u Zgareb i da je
ostao u Sarajevu. No, nema razloga za kajanje,
jer i danas, ka`e, radi ono {to najvi{e voli.
- Razmi{ljao sam i o tome {ta bi bilo da ni-
sam oti{ao u muziku, nego da sam ostao raditi
kao in`injer u „Energonivestu“. Mo`da bi bilo
bolje, ali ne znam da li bih bio zadovoljniji. Ve-
liko je zadovoljstvo kada radi{ posao koji voli{. I
dan-danas, hvala Bogu, volim posao koji radim i
kada imate priliku ne{to novo raditi i napraviti.
Hendikep ljudi koji se bave mojim poslom
ovdje je, na`alost, razjedinjenost medijskog pro-
stora. Za razliku od nas koji radimo u Hrva-
tskoj, dovoljno je da odemo na HTV i ~itava
Hrvatska }e znati za posao koji smo napravili.
Ovdje ne postoje glavni mediji koji cijelu dr`avu
u jednom trenutku informiraju o tome {to radi{.
A, to je velika prepreka za ljude koje se bave
na{im poslom.
Realne `elje
Trenutno ima pune ruke posla. Privodi kraju
rad na DVD-u koncerta Zdravka ^oli}a na
Ko{evu, zatim DVD Gorana Karana, nakon
~ega ga ~eka rad na albumima Borisa Novko-
vi}a, Petra Gra{e, ali i „Plavog orkestra“. Osim
toga, Nik{a je i producent showa „Hrvatska tra`i
zvijezdu“, {to mu je, kako ka`e, kreativni
odmor. Uprkos stalnim anga`manima i saradnji
s najve}im imenima regionalne muzi~ke scene,
skromno ka`e kako ne voli kada ga nazivaju na-
jboljim.
- To je, prema mom mi{ljenju, diskutabilna
kategorija. Mi smo kao ljudi koji obla~e mane-
kenke. Postoji pjesma kojoj ja trebam obu}i ru-
ho. Ako je pjesma dobra, ja to mogu malo popr-
aviti, a ako je lo{a, nema te produkcije koja }e
od nje ne{to naro~ito napraviti. Ako je maneke-
nka zgodna i stavi{ vre}u na nju, ona }e ostati
zgodna i to svi vide. S druge strane, nikakva spe-
cijalna kreacija ne}e popraviti izgled `ene koja
nije naro~ito lijepa. Ne treba praviti od toga ne-
ku veliku famu. Radimo svoj posao najbolje {to
znamo. Pitanje je koliko sam za to zaslu`an ja, a
koliko neki autor. Ne bih to nazivao ba{ velikim
uspjehom, pogotovo ne na ovako malom tr`i{tu.
Konkretno, tr`i{te u Hrvatskoj ~ini nepunih pet
miliona ljudi, {to je ~etvrtina Londona. Zar tre-
bam biti ponosan {to sam najbolji u ~etvrtini
Londona? Ipak, trudim se raditi najbolje {to mo-
gu.
^ovjek ima `elja dok je `iv. Tako je i s
Nik{om. Uz osmijeh ka`e da ima nerealne, ali i
realne `elje.
- Imam dvije `elje koje su nerealne, ali ih
moram re}i da bismo se zezali. Prva `ivotna
`elja mi je bila tenis i ATP lista. To odmah
ostavimo sa strane, a druga `elja mi je bila, da
ne neki na~in sara|ujem s Piterom Gabrielom,
{to se i dogodilo. Ali, u su{tini sam radio sve {to
sam `elio. Mo`da bih volio raditi neku Ba-
la{evi}evu plo~u? Njegov sam veliki fan i sa-
ra|ivali smo, ali na albumima koje je radio za
druge izvo|a~e. Direktno jo{ nismo - ka`e na
kraju razgovora Brato{.
» Sa sinovima u posjeti pariskom Disneylandu prije tri godine
72/azra 2010.
Znanje je mo}
O
brazovanje je oduvijek bilo
prioritet u `ivotu Berine Fe-
to, studentice ~etvrte godine
Pravnog fakulteta u Saraje-
vu. Bila je odlika{ u osno-
vnoj {koli, u~enik generacije
u Gimnaziji Obala, a
odli~no se sna{la i na studiju prava, gdje kotira
kao jedan od najboljih studenata. Za sebe ka`e
da nije klasi~ni „{treber“, koji poznaje samo je-
dan put - onaj od ku}e do {kole, i obratno.
Na|e se tu i vremena za kaficu s prijateljima i
kolegama, aerobik, skijanje, ali i razli~ite
dru{tveno korisne aktivnosti. Ipak, rijetko pro|e
dan, a da ne „zaviri“ u stru~nu literaturu, po-
dsjeti se na predavanja koja je slu{ala istog ili pr-
ethodnog dana. Tako sebi olak{a sticanje znanja
koje namjerava posvetiti za{titi ljudskih prava i
sloboda.
Bez gre{aka
- @elim biti dobra u svom poslu, a to podra-
zumijeva odli~no vladanje pravom. Gre{ke ne
smijem praviti jer one mogu biti katastrofalne
po ne~iji `ivot, po ne~iju sudbine. Ne bih to se-
bi mogla oprostiti - isti~e ova studentica.
Odrastaju}i uz pravnike, ova 21-godi{nja Sar-
ajka je zavoljela i pravo. Da krene maj~inim ili
bratovim stopama, niko joj nije sugerirao,
odlu~ila je to sama. Nakon fakulteta namjerava
upisati postdiplomski i polo`iti pravosudni ispit.
Primamljivom joj se ~ini i ponuda za {kolovanje
na Pravnom fakultetu u Perugi u Italiji, gdje je
provela odre|eni period prije sarajevskog studija.
- Voljela bih nastaviti {kolovanje u Perugi, ali
tek kada budem sigurna da je moje znanje itali-
janskog jezika dovoljno dobro da razumijem pr-
avnu materiju. Ina~e, sve {to radim volim da ra-
dim temeljito, da mu se u potpunosti posvetim.
Tako sam sigurna da rezultati ne}e izostati. Ni-
kad ni{ta ne radim djelimi~no i povr{no. Takva
sam i kada je studij u pitanju. Idem na predava-
nja, redovno u~im i normalno je da }u imati do-
bar uspjeh - napominje.
Zbog toga je, ka`e s osmijehom, kolege u {ali
nazivaju {treberkom. Ipak...
- Nije lako biti ni {treber. Za to treba dobro za-
grijati stolicu. Danas je mnogo mangupa oko nas,
koji se, na`alost, nastoje istaknuti po lo{im stvari-
ma. Ka`em im: budite mangupi - ali obrazujte se.
Jezero Peru}ac
Jer znanje je pravi „mangupluk“, stvarna vri-
jednost, mo`ete ga unov~iti, ako vam je to cilj,
ali mo`ete nekome i pomo}i, {to je va`nije. Po-
nekad, kada vidim koliko je studenata prava,
upla{im se kako }emo svi na}i posao. Ipak,
uzdam se u svoje znanje i upornost, jer nije po-
trebno mnogo vremena da ljudi poka`u znaju li
raditi svoj posao ili ne - ka`e Berina.
Na{a sagovornica je s nekoliko studenata i pr-
ofesora sa svog i drugih fakulteta uspostavila or-
ganizaciju veoma simboli~nog naziva - „Lider
dobra“, a kako je posebno osjetljiva na ratnu te-
matiku s dvjema prijateljicama je napisala knjigu
„To bija{e generacija“, u kojoj su iznijele svoje
do`ivljaje agresije na Bosnu i Hercegovinu.
- Dosta literature sam pro~itala o tom perio-
du, ljude ~esto ispitujem kao su oni sve to
pre`ivjeli i do`ivjeli. Nisam ostala ravnodu{na ni
na pozive za iskopavanje `rtava genocida iz jeze-
ra Peru}ac. Iako su mi mama i tata govorili da
sam previ{e osjetljiva za to, spakovala sam se i s
kolegama s Univerziteta krenula ka Peru}cu. Na
putu ka jezeru smo se zezali, smijali, pri~ali o
nekim nebitnim stvarima, kao {to bi u~inili svi
mladi ljudi. Me|utim, nakon {to smo prona{li
prve ljudske kosti zanijemili smo. Postali smo
svjesni tragedije koja je zadesila te ljude, patnje i
nemira onih koji tragaju za njima, ali i nemara
dru{tva i dr`ave prema njima. Ljuta sam i ra-
zo~arana {to nam se vi{e ljudi nije priklju~ilo, jer
prona|eni su samo skeletni ostaci od 373 `rtve,
a pretpostavlja se da ih je barem 800. Ostale }e
prekriti voda, ko zna ho}e li ikada biti pro-
na|eni - ka`e Berina sa `aljenjem.
azra 2010./73
Budi mangup -
obrazuj se
Promoviraju}i najbolje studente svih fakulteta u BiH, `elimo
promovirati obrazovanje. Samo je znanje neotu|iva ~ovjekova
imovina, ona mu osigurava egzistenciju bilo gdje u svijetu,
~ini ga boljim ~ovjekom. Neznalice odgajaju manipulatori i
ne}emo pretjerati ako ka`emo da dana{njem ~emeru
najvi{e kumuje neobrazovanje. Dana{nji sistem nas u~i da
vrijedi{ koliko ima{. Ipak, sve materijalno mo`e biti uni{teno
i zapaljeno. Vrijedi{ samo onoliko koliko zna{
Pi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]
Brati}
Benjamin
- Slobodno vrijeme provodim s porodi-
com, ~esto posjetim brata Adu, snahu Me-
rsihu i njihovog petomjese~nog sin~i}a Be-
njamina, kojeg beskrajno volim i u`ivam u
svakom njegovom pokretu. Imam i staru
nanu pa i s njom provodim mnogo vre-
mena. ^im padne prvi snijeg s prijateljima
idem na Bjela{nicu, ponekad pobjegnem i
s predavanja kako bih skijala.
B
e
r
i
n
a

F
E
T
O
R
o|ena je u Sarajevu ne tako da-
vne predratne ‘91. godine. Imala
je svega tri mjeseca, kada su joj
se, i danas za nju iz neznanih ra-
zloga, roditelji odlu~ili razvesti i
dati je u Dom za nezbrinutu
djecu u Sarajevu. No, sudbina je
htjela druga~ije. Uto~i{te su joj pru`ili amid`a i
strina, koji su ve} imali svoja dva sina. Usvojili
su je, dali joj dom i ljubav, a potom i jo{ jednog
brata.
Odrasla je, pri~a svoju `ivotnu pri~u Arnela Ko-
rdi}, na{a najmla|a knji`evnica, s najboljim ro-
diteljima na svijetu, amid`om i strinom - tatom
Mirsadom i mamom Jasminom, te tri brata -
mla|im Enesom i starijim Almirom i Alemom,
koji su je i odgajali u svom naru~ju. Upravo nji-
ma je i posvetila pjesmu „Ja sam bogata“.
Miss Balkana
- Jer jesam bogata. U pjesmi sam napisala: „Ja
sam bogata, imam tri najbolja brata! Kad ih po-
milujem, ruke su mi pune zlata!“ Svoju bra}u
volim najvi{e na svijetu. Ni{ta u `ivotu nisam ra-
dila i uradila bez njihove podr{ke i njihove nese-
bi~ne pomo}i i na tome }u im vje~no biti zahva-
lna. Odrasla sam s takvim ljudima, da ni djeca
koja imaju svoje roditelje nisu rasla uz toliko lju-
bavi i podr{ke, i nikada ni na tren, nisu me
odvajali od svoje biolo{ke djece. Moj otac nije
bogat ~ovjek. @ivjeli smo i rasli od njegove
pla}e, a trudio se da nam omogu}i sve, osobito
meni. On je za mene najbogatiji ~ovjek na svije-
tu samo zbog onoga {to nosi u sebi.
Upravo zbog toga, Arnela se trudi uzvratiti im
ljubav na najljep{i mogu}i na~in. Djevojka je vr-
ijedna svake pohvale, dobra u~enica i studentica
prve godine Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Danas radi na mjestu doma}ice u Art ku}i se-
vdaha, na poslu koji je dobila zahvaljuju}i razu-
mijevanju direktora ove ku}e Edhema Ma{i}a, a
Knji`evnici Arnela KORDI]
74/azra 2010.
Ja sam bogata
djevojka
Kada je imala samo tri mjeseca, njeni roditelji su
je odlu~ili dati u Dom za nezbrinutu djecu.
Amid`a je odlu~io druga~ije. Odgajao ju je sa
svojim sinovima, i uvijek, kao da je njegova k}erka.
Ona mu to vra}a ljubavlju koja frca na sve strane
Pi{e: Najda VRANI] Foto: Ivan [EBALJ
» S prijateljima
azra 2010./75
ponosi se i pripremanjem i vo|enjem programa
na Ba{~ar{ijskim no}ima.
- Prvi put sam u „Ku}u sevdaha“ u{la kada je
slavila svoj drugi ro|endan. Imala sam posao na
jedan dan kao doma}ica, no ubrzo nakon toga
zamolila sam direktora da mi omogu}i raditi.
Iza{ao mi je ususret i evo me tu. Sada zara|ujem
i svoj novac.
U tra`enju sebe i ispunjavanju svojih djevoja~kih
`elja, u svoju je biografiju mlada Arnela upisala i
prijavu za Miss BiH za Miss Balkana, na izboru
na kojem je dva puta ponijela lentu Prve prati-
lje, da bi na kraju svoju glavu okrunila i krunom
za Miss Balkana 2009. godine.
Arnelin talent za pisanje najprije su primijetili
njeni roditelji. Neprestano je podsti~u}i da na-
stavi jo{ bolje i vi{e, Arnela je svoju poeziju, jo{
kao djevoj~ica, po~ela objavljivati najprije u
{kolskim biltenima, potom u „Veseloj svesci“,
„Malim novinama“ i dalje. Pjesme su sakupljali
njeni roditelji i nastavnici, kojima se dopalo ono
{to Arnela radi. Na prijedlog bibliotekara {kole
Faika Ka~apora objedinjene su u zbirku koja je,
nakon jednog neuspjelog poku{aja, ugledala
svjetlost dana s Arnelinim polaskom u prvi razr-
ed @eljezni~kog {kolskog centra. Bila je to njena
prva knjiga poezije „Tinejd`erka“.
- Uz pomo} razrednice Azre [ljivo i profesorice
Velide Tinjak, koje su ujedno i lektori i recenze-
ntni, te knji`evnice Nure Bazdulj-Hubijar, obja-
vljena je knjiga „Tinejd`erka“, koja govori upra-
vo o tinejd`erskim danima, a moje me drage pr-
ofesorice ni do danas nikada nisu napustile.
Potom su iz Arneline ma{te, a uz pomo} Harisa
Katice, direktora „Dje~ije {tampe“, i Amara
Ajdinovi}a, koji je ilustrirao knjige, nastale i pr-
va „Bh. enciklopedi-
ja za djecu u stihu“ i
„Bosanski kuhar za
djecu“. Arnela je
objavila i tri zbirke
knjige „Previ{e mi
svijetli{, pisac“, koju
je izdao „Knji`evni
krug“ Novo Saraje-
vo, ~iji je ~lan od pr-
vog dana do danas, a
u knjizi se nalaze i
pjesme prevedene na
slovenski jezik, ~ime
se mlada knji`evnica
veoma ponosi. Ni
na tome se nije zau-
stavila, iako joj je
»
tek 19 godina, te je nedavno
odr`ana i promocija njenog novog
djela „Potra`i me“.
U~estovala je na mnogim
knji`evnim manifestacijama i osva-
jala zna~ajna priznanja. Me|u na-
zna~ajnijim je priznanje za na-
jmla|eg autora u~esnika Me|unar-
odnog sajma knjige u Sarajevu, pri-
znanje Dani Isaka Samokovlije, te
mnoga druga.
Inspiraciju, ka`e, pronalazi u sve-
mu. U domovini, njenim gradovi-
ma, njihovim kulturnim spomeni-
cima, u ljubavi, ~ak u jednom po-
gledu ili osmijehu ljudi koji je
okru`uju. Inspiraciju nalazi u svo-
jim tugama i sretnim trenucima, i
sve njene pjesme imaju svoj pri~u i
svoj lik. No, ima jedna koja joj je
najmilija...
- Sje}am se kada je moj otac s posla
do{ao umoran i iscrpljen. Pogledala
sam ga najprije u o~i, a potom u
ruke izra|ene od posla i `ivota, pre-
pune `uljeva, jer smo tada gradili
ku}u, i veoma sam se raznje`ila.
Tada je nastala pjesma „O~eve ru-
ke“, koju sam posvetila svom ocu
Mirsadu, ali i svim drugim znanim
i neznanim o~evima. A ona ka`e:
„U o~evim rukama moje sutra spa-
va, u mojim njegova sre}a bez kra-
ja. Hrapave o~eve ruke, `uljevi
pr`e, kad me miluju nje`ne su po-
put latica ru`e, jake i sigurne, dok
me u naru~ju dr`e“... Moji otac,
majka i moja bra}a su mi, uistinu,
sve na svijetu.
S obzirom na posao koji obavlja u
„Ku}i sevdaha“, Arnela se priprema
i za novi izazov. Uz priznatu umje-
tnicu Amiru Medunjanin, Vanju
Muhovi}a „Divanhanu“, te jo{ ne-
kolicinu kolega, otputovat }e i u
Kopenhagen na festival „World
Music Expo 2010.“, na sajam na
kojem sve dr`ave svijeta prezentira-
ju svoju tradicionalnu muziku, a na
kojem }e prvi put na{u zemlju pre-
dstavljati jedna institucija poput
„Ku}e sevdaha“.
- Uistinu mi je velika ~ast biti dio
sedmo~lane ekipe. Ne mogu opisa-
ti kakav je osje}aj predstavljati svo-
ju dr`avu, a ja sam jo{ veoma mla-
da. Na sajmu }u promovirati bosa-
nsku tradicionalnu no{nju, kahvu i
naravno sevdalinku. Vjerovatno }e
iz toga nastati i neke nove pje-
sme...
76/azra 2010.
» Studentica
je Filozofskog
fakulteta
» Odrasla
sam u ljubavi
»
azra 2010./77
Putevima vina
Bosanski novinari
u Ptuju
Grupa na{ih
specijaliziranih novinara
na poziv prehrambenog
giganta „Perutnine“
boravila je ovih dana
na studijskom
putovanju u
slovenskom gradu
Ptuju. Na{i doma}ini
`eljeli su nas upoznati
s razvojnim planovima
ovog regionalnog lidera
u proizvodnji pile}eg
mesa, potencijalnim
{irenjem kapaciteta u
BiH, ali prvenstveno
upoznati s Ptujskim
podrumom, koji
posluje u sastavu
„Perutnine“
78/azra 2010.
»
D
va dana smo obilazili Centralno
slovensko vinogorje Haloze i Slo-
venske gorice, stare i nove podr-
ume, vidjeli kako funkcionira
spoj tradicije i savremene proi-
zvodnje vina. U ovda{njem Star-
om podrumu ~uva se i najstarije
srednjoevropsko vino iz 1917. godine, ali se i proizvode
odli~na vina „Pullus“, ~ije je bijelo vino pro{logodi{nji
svjetski {ampion, a osvojeno je i vi{e od 200 zlatnih i sr-
ebrenih medalja na nacionalnim, regionalnim i interna-
cionalnim takmi~enjima, me|u kojima su i one iz Lo-
ndona, Bruxellesa, San Francisca...
Za{to ba{ „Pullus“? Zato {to na latinskom to
zna~i pile, a ono je sinonim za ovaj kraj. To „pile“
nije izlegao, ali mu je dao svojevrstan pe~at Bojan
Kobal, jedan od najboljih svjetskih enologa i degu-
statora, ~ovjek koji }e vam danima pri~ati da je za
vino najva`nija ideja, koja nastaje posmatraju}i ljude
dok jedu, potom ~ula sluha, vida, okusa i mirisa.
Kada ga slu{ate, shvatite koliko malo znate o vinu, a
kada ga upitate koje je vino najbolje, spremno odgo-
vara: „Bijelo i crveno, ali umjereno“. D`. D`.
» Smijeh na svakom
koraku: Na{i novinari
na ulicama Ptuja
» Kolega Milan Peki} je prvi
probao gibanicu » Oprobali smo se i u berbi
» Na{ urednik s enologom
Bojanom Kobalom
» ^elni ljudi „Perutnine“: Vinko Mandl, direktor
marketinga, prof. dr. Roman Glazer, predsjednik
uprave i mr. Alojz Erla~, direktor Vinskog podruma
» Boca vina iz 1927. godine iz Starog
podruma prodata je za osam hiljada eura
» Tako radi pravi degustator:
Bojan Kobal probao je sva vina
azra 2010./79
Razonoda
RJE[ENJE 1 MADONA, IPANEMA, EGO, NAM, PIROMAN, ITAKA, ELITA, SR, ALANI,
EN, TITL, ODMOR, LEONARDO DI KAPRIO, ANKARA, BERAT,ESP, KO, MANTIJA,
OMOTI, STRASTI, ANDROLIT
M. IME
KIRO
IME GLUMCA
PA]INA
LISTI]I
SPORTSKE
PROGNOZE
OLUJA, VIHOR
(TURC.)
UMJETNA
TVOREVINA,
ZAMJENA
SLONOVE
KOSTI (GR^.)
SIMBOL
KISIKA
NERIJE[EN
ISHOD U [AHU,
REMIS
ISTOK
SJEVEROISTOK
(SKR.)
MANJA VOJNA
JEDINICA
ST. GR^KI
BOG RATA
TANKE
KON^ASTE
TVOREVINE
NJEMA^KI TOP
MODEL SA
SLIKE
ST. AMR.
TENISERKA,
KRIS
NJEMA^KI
PISAC,
TOMAS
UPALA UHA
(MEDIC.)
IZRI^IT,
ODLU^AN
FERID AVDI]
GUBITAK KRVI,
KRVARENJE
(MEDIC.)
PROTIVNICI
BOLJ[EVIKA U
RUSIJI
UPALA ZGLOBOVA,
KOSTOBOLJA
(MEDIC.)
UTJELOVLJENJE
BO@ANSTVA U
HINDUIZMU
NESRE]A,
NEVOLJA (LAT.)
MUSLIMAN.
SVETA KNJIGA
JAPANSKI
NOVCI
POPISI IMENA,
IMENICI
ST. [PAN.
FUDBALER,
FERNANDO
SILNIK, TIRANIN
(TURC.)
KRATICA JEDNE
AKADEMSKE
TITULE
HRBAT NO@A
ILI SJEKIRE
(PERZ.)
GR^KO
OSTRVO
LANA TARNER
SMJESA
CEMENTA,
VODE I PIJESKA
HEMIJSKI
ELEMENT, IT
PROSTRANA
SIBIRSKA
OBLAST
SAVEZ,
UDRU@ENJE
SIMBOL
KALIJA
STARI VENECI-
JSKI NOVAC
LET LOPTE U
LUKU
ELEKTRO-TEHNI^KI
INSTITUT (SKR.)
IME ST.
PJEVA^ICE
FICD@ERALD
^VRSTO
AGREGATNO
STANJE VODE
RIFETIN
IMENJAK
SIMBOL LITIJA
OZNAKA TEMPA
SIMBOL
BIZMUTA
STRU^NJAK U
UFOLOGIJI
UTJECAJNA
GRUPA LJUDI
RIMSKI: 50
ARGENT.
FUDBALER, LEO
IME PJEVA^ICE
MORISET
STRAHOVI,
STRIJEPNJE
NATIONAL
INTELLIGENCE
AUTHORITY
(SKR.)
POVJERLJIVA
NAREDBA
(LAT.)
SANJE,
SNOVI
STRAHOVLADA,
TEROR (MN.)
PLJA^KA,
OTIMANJE
(PJESN.)
RADIJUS
IME
SPISATELJICE
BRONTE
SIMBOL
TANTALA
KOJI SU S OBJE
STRANE
ST. ITAL.
SLIKAR,
JAKOPO
VRSTA
MINERALA
MJE[OVITI
ARTILJERIJSKI
BATALJON (SKR.)
PRISTA[A REP
MUZIKE
AUSTRIJA
RIJEKA U J.
AMERICI
RAJ (TURC.)
OBIM
TRGOVAC
IKONAMA
MA\ARSKO
M. IME
EKSCES,
IZGRED
NIKOLAS
KEJD@
DANILO,
DANIJEL
ODMILJA
ZAPAD VARNICA
SJ. AMERI^KO
DRVO LJEKOVI-
TIH SVOJSTAVA
LATINSKI
(SKR.)
GLUMICA SA
SLIKE
PRIPADNIK ST.
NARODA U
[KOTSKOJ
PARISKA
RIJEKA
ANDRI]EVA
OV^ICA
POVITI SE,
SVINUTI SE
ENGLISH EDU-
CATION VOLUN-
TARY (SKR.)
OLIVER RID
IME ST.
GLUMICE
LUPINO
SIDNI POATJE
MITOLO[KO
PI]E ST.
GR^KIH
BOGOVA
UPI[ITE: S,G
NARODNO @.
IME, JERA
LI^NA
ZAMJENICA
STARIJI
[AHOVSKI
VELEMAJSTOR,
EMANUEL
RIJEKA U LITVI I
BJELORUSIJI
RIZMA
24 SATA
OZNAKA
TEMPA
DAVATI
ODGOVORE
SEOSKA
PODRU^JA
M
I
R
O
S
L
A
V

M
A
R
K
O
V
I
N
O
V
I
]


SAVREMENA SIRENA
SUPER MAMICA
RJE[ENJE 2 TERMA, ESMA RED@EPOVA, SKAREDAN, DA, TONI, URETER, AR,
NIKAMO, A, MITOZA, OPEK, MATINEJA, ETANOL, STON, NARATOR, NEG, A,
KOTLAR, RASINA, ARDENI, SKRIBOMAN
80/azra 2010.
Metro Nomen es omen
Prije nekoliko dana hrvatski internet-portali prenijeli su
izjavu nekada{njeg teniskog asa Gorana Ivani{evi}a da je
i danas nakon 11 godina zajedni~kog `ivota u suprugu
Tanju Dragovi} zaljubljen kao i prvog dana, te da bi
uskoro volio tre}i put postati otac. A, samo dvije godine
ranije, nakon {to ju je prevario, svim silama se borio
sa~uvati njihovu vezu. Bra~ne probleme iza sebe je
ostavio i njegov imenjak, glumac Goran Vi{nji}, a tre}i,
Goran Bregovi}, ~ini se da zbog ljubavnih afera koje su
mu pripisivane nikad i nije imao situaciju koja bi izazvala
bra~ni brodolom, jer je i danas u braku
T
ra`imo odgovor na pitanje: {ta
je toliko primamljivo u imenu
Goran, pa svi, barem nabroja-
ni, imaju jednu zajedni~ku lju-
bav - druge `ene. Mo`da odgo-
vor le`i u njegovom osnovnom
zna~enju ili izvedenici?
Goran je slavensko ime u zna~enju br|anin,
planinac, rasprostranjeno na govornom po-
dru~ju Ju`nih Slavena. Tako|er je i verzija ime-
na Silvio ili Montan (od lat. silvius, preuzetog
od rije~i silvus, {to zna~i dubrava, gaj, gora).
Goran Bregovi} (60) - iako je du`e od dece-
niju i po u braku s biv{om sarajevskom maneke-
nkom D`enanom Sud`uka, s kojom ima i tri
k}erke, mediji ga godinama povezuju s lijepim
`enama. Jednu od romansi iz zlatnog doba
Za{to su Gorani ne
Goran Bregovi}:
Osvojio brojne `ene
s ex-jugoslavenskog
prostora
azra 2010./81
„Bijelog dugmeta“ ~ak je i kamerom zabilje`io.
U medijima su spominjane brojne `ene koje,
navodno, nisu mogle odoljeti Goranovom
{armu. Izme|u ostalih: Alka Vuica, Lepa Brena,
Katarina Radivojevi}, Konstanca Golubovi}, s
kojom je pro{le godine i uslikan u Parizu.
Krenimo redom:
Alka Vuica je kao novinarka po~etnica zagre-
ba~kog omladinskog lista „Polet“ prije dvadese-
tak godina doputovala u Sarajevo da napravi
ekskluzivni intervju s Bregovi}em. Navodno joj
je kazao: „Ti nisi novinarka, ti si do{la da se
uda{!“ Po kuloarima je kasnije prepri~avano da
su se nakon romanse posva|ali i da joj je Brega
posvetio pjesmu „Pediculis pubis“.
U vrijeme najve}e popularnosti „Slatkog gri-
jeha“, Br~anka Fahreta Jahi}, Lepa Brena, navo-
dno je pala na Goranov {arm i to, pi{u srbija-
nski mediji, na njegovoj jahti na otoku Hvaru.
Nakon nje, spominje se i najpopularnija YU
manekenka, Beogra|anka Ljiljana Tica. Brega
ju je, navodno, odveo u svoju vikendicu na Ja-
horini, gdje je i po~ela romansa koja je trajala
pune dvije godine. Bregovi} je, kao i svi umje-
tnici, ~ini se, inspiraciju za stvaranje nalazio u
li~nim iskustvima, te je nakon razlaza s Ljilja-
nom napisao pjesmu „Bitanga i princeza“, svoje-
vrsni oma` njihovoj vezi, dok je „Uspavanku za
Radmilu M“ posvetio drugoj djevojci, anoni-
mnoj studentici arhitekture, koju je osvojio u
jednoj diskoteci u sarajevskom naselju Bjelave.
Spominjane su i glumica Jasna Ornela Berry,
te pjeva~ica tada popularne grupe „Ambasadori“
Jasna Gospi}, koja mu je, navodno, posvetila
pop evergrin „Do|i u pet do pet“.
Jedina `ena kojoj je po~etkom devedesetih, u
vrijeme agresije na na{u zemlju, po{lo za rukom
{to drugima nije - odvesti nesta{nog Gorana pr-
ed mati~ara, jeste D`enana Sud`uka. Navodno
ju je Brega preoteo od doktora Mire Duri}a,
svojevremeno jednog od najve}ih sarajevskih za-
vodnika.
Brak je sklopljen, ali Goran nije zaboravio
moma~ki `ivot.
Za romansu sa srbijanskom voditeljicom Iri-
nom Kru{ka, navodno je presudan bio Budva-
nski muzi~ki festival, a s glumicom Katarinom
Radivojevi} njegova opera „Karmen sa sretnim
krajem“.
Uz njegovo ime se vezuje i Severina. Navo-
dno, da njene posjete Beogradu i Jahorini ne bi
bile uzaludne, sredio joj je ulogu u filmu
„Duhovi Sarajeva“.
Goran Ivani{evi} (39) - srce jednog od na-
jzgodnijih sportista prije jedanaest godina osvo-
jila je manekenka Tanja Dragovi} s kojom ima
dvoje djece, sina i k}erku. U javnosti su va`ili za
jedan od najljep{ih parova koji `ivi idili~an `ivot
u Zagrebu, Splitu, Americi..., sve do 2008. go-
dine, kada je otkrivena njegova ljubavna afera s
voditeljicom Vanjom Halilovi}. Paparazzi su
Gorana snimili u no}i kada je obilje`avan Dan
zaljubljenih, Valentinovo, kako izlazi iz stana u
centru Zagreba u kojem se sastajao s Vanjom.
Goran je priznao preljub i javno molio ne-
vjen~anu suprugu da mu oprosti. Svjesni da u
Hrvatskoj ne}e mo}i na miru `ivjeti, Goran i
Tatjana su se s dvoje djece privremeno preselili
u Ameriku, no prije puta, Goran je odlu~io pro-
govoriti o prevari za internet portal „Index.hr“,
demantiraju}i navode nekih medija da ga Tatja-
na ne~im ucjenjuje, te da je zbog toga ostao s
njom u vezi.
- S Tatjanom sam 11 godina i ona je jedina
`ena koju volim i s kojom `elim biti. Niko me
ne mo`e prisiliti da budem u vezi - rekao je Go-
ran.
Objasnio je da nije ta~no da je s Vanjom
imao aferu dvije godine, ali i odgovorio na pita-
nje kako je mogu}e da je voditeljica postala sa-
stavni dio pri~e, ako tvrdi da toliko voli ne-
vjen~anu suprugu.
- Ja sam samo ~ovjek od krvi i mesa. Zanija
sam se, malo sam se previ{e zanija i izmaklo je
kontroli.
Naglasio je da u njegovoj glavi nikada nije
postojala dilema u vezi s tim koga }e izme|u
Tanje i Vanje izabrati.
- Tatjana je jedina moja ljubav, osoba koju
volim i s kojom `elim biti. @ivot bez nje i djece
ne mogu zamisliti. Bio bih izgubljen. Sve }u na-
e vjerni
Alka Vuica je jedna
od navodnih
Breginih
ljubavnica
...spominje se i
lijepa glumica Katarina
Radivojevi}, kao i
Severina
82/azra 2010.
praviti da mi ona oprosti i da ponovno vratim
povjerenje koje ne}e biti lako vratiti.
Tatjana mu je oprostila, da li zbog djece,
imetka, velike ljubavi, ili svega zajedno, zna sa-
mo ona. Vjen~ali su se nekon nekoliko mjeseci u
Americi.
Goran Vi{nji} (38) - holivudska zvijezda hrva-
tskog porijekla, nije poput imenjaka Bregovi}a
{etao mnogo djevojaka, barem ne javno, ali ava-
ntura s prijateljicom iz {kolskih dana, Mirelom
Rupi} iz [ibenika, prije tri godine, rezultirala je
ro|enjem njihove k}erkice Lane Lourdes.
Glum~ev ljubavni izlet izazvao je nezapam}enu
pa`nju medija, {to i ne iznena|uje, budu}i da je
u`ivao status holivudske zvijezde o`enjene s
k}erkom hrvatskog reditelja Antuna Vrdoljaka.
Koji su motivi tada vodili Mirelu da javno
iza|e s pri~om o odnosu s Goranom, ne zna se,
navodno Goranova supruga Ivana ju je isprovo-
cirala na ovaj korak.
Naime, u aprilu 2007. godine, Ivana i Goran
su u Americi usvojili dje~aka (par zajedno nema
biolo{ke djece, a Lana Lourdes je Goranovo pr-
vo biolo{ko dijete). Ivana je prisustvovala i nje-
govom ro|enju, a cijelo iskustvo kasnije je opisa-
la u jednom intervjuu u kojem je osula paljbu
po samohranim majkama. Kazala je da neke
`ene misle da moraju biti majke bez obzira na to
{to nemaju mogu}nosti za to, a neke tjeraju bio-
lo{ke o~eve da budu odgovorni za njihovu tru-
dno}u, kao da ne znaju kako se rade djeca, pa
tra`e njihovu nov~anu pomo}...
Ubrzo nakon toga, izbio je skandal s Gorano-
vom vanbra~nom k}erkom. Postalo je kristalno
jasno da se prevarena supruga u novinama
obra~unavala samo s odre|enom samohranom
majkom - Mirelom Rupi}.
Prema informacijama koje su tada curile, glu-
mac je, navodno, supruzi, s kojom godinama
`ivi u Los Angelesu, priznao nevjeru jo{ u dece-
mbru, vjerovatno nakon {to je saznao
da je Mirela u drugom stanju.
Negiranje o~instva, potom podvr-
gavanje DNK testu, koji je dokazao
da je upravo on Lanin otac, a naro~ito
njegova izjava u intervjuu koji je dao
jednom hrvatskom sedmi~niku da djevoj~ica
jednog dana njemu mo`e do}i na razgovor,
ako izraste u pristojnu osobu, intrigirale su ja-
vnost. Pratila ih je vijest o Ivaninim navodnim
prijetnjama Mireli, a ni{ta manje zanimljiva
medijima nije bila ni Goranova tvrdnja da je s
Mirelom proveo samo jednu no} i to zbog
utjecaja alkohola koji ga je brzo savladao zbog
vremenske razlike izme|u dva kontinenta: Evr-
ope i Amerike, te da mu Mirela i nije naro~ito
privla~na `ena.
Od tada su pro{le tri godine, a Goran nije
dolazio u Hrvatsku, sve do pro{log Bo`i}a. Ovog
ljeta sa suprugom i usvojenim sinom se ponovo
{etao zagreba~kim ulicama. Iako mu ne pripisu-
ju nove afere, ova s Mirelom, ~ini se, bila je sa-
svim dovoljna. Obilje`ila ga je za cijeli `ivot.
Goran Ivani{evi}: Zgodni Spli}anin
izazvao je veliku pa`nju medija nakon
{to je javnost saznala za njegovu
ljubavnu aferu s voditeljicom
Vanjom Halilovi}
Halilovi}: Za
razliku od Gorana, ~asno
se nosila u cijeloj pri~i,
ne izgovoriv{i nijednu
ru`nu rije~ na ra~un
nekada{njeg teniskog asa
koji je javno priznao da
nije imao dilemu koga }e
izabrati izme|u Tanje i Vanje,
zato {to je uvijek znao da je Tanja
`ena koju voli
Vi{nji} sa suprugom Ivanom: Romansa sa
{kolskom prijateljicom Mirelom
Rupi} iz [ibenika rezultirala je i ro|enjem
njegovog jedinog biolo{kog
djeteta, djevoj~ice Lane
azra 2010./83
Horoskop
Vrijeme je
za Vage
Priprema:
Hedija
MEHMEDI]
Ljubav: Va{e ljubavno raspolo`enje je na zavi-
dnom nivou. Eventualnu dosadu nemojte lije~iti
po svaku cijenu, nego je prihvatite kao prolaznu
fazu u privatnoj sferi.
Posao: Sve vi{e je odgovornosti, koje ve} osje}ate
kao teret. Funkcionirat }ete odli~no, pa }ete do-
biti pravu priliku da vidno napredujete u karije-
ri.
Zdravlje: Poradite na pobolj{anju imuniteta.
°OVAN 21.III - 20.IV
Ljubav: Otvorite svoje srce i hrabro izrazite ono
{to osje}ate. Ako u tome i budete malo nespre-
tni, ni{ta zato. Ako vas partner iskreno voli, sve
}e biti uredu.
Posao: Otvoreni ste za nove spoznaje. Ba{ takav
pristup vam je jedini izlaz iz faze stagnacije u
kojoj se nalazite ve} neko vrijeme. Nove ideje su
korak naprijed.
Zdravlje: Svako pretjerivanje odra`ava se na zdravlju.
`
BIK 21.IV - 22.V
Ljubav: Ova sedmica donosi pobolj{anje ljubavne
situacije. Napokon }ete se opustiti u dru{tvu vo-
ljene osobe i mnogo lak{e na}i zajedni~ke teme i
interesovanja.
Posao: Pred vama su nove mogu}nosti za ulaga-
nja. Ako treba da sara|ujete, znate i kako, ali ne
o~ekujte brza rje{enja. Na kolege mo`ete ra~una-
ti u svakom trenutku.
Zdravlje: Bit }ete dobro i psihi~ki i fizi~ki.
TBLIZANCI 23.V - 22.VI
Ljubav: Nje`nost i tolerancija glavna su obilje`ja
ove sedmice. Istovremeno, ne{to ste skloniji po-
vla~enju u sebe ili nezadovoljni odre|enim par-
tnerovim osobinama.
Posao: Trenutno ne dr`ite konce u svojim rukama,
nego pre~esto ovisite o drugima. Bit }ete nezadovoljni
situacijom, pa se fokusirajte samo na ono pozitivno.
Zdravlje: Nemirni ste, pa se okrenite vedrijim sa-
dr`ajima.
CRAK 23.VI - 22.VII
Ljubav: Intenzivno u`ivate u ljubavi, sretni uz
osobu koja vas trenutno zanima najvi{e na svije-
tu. Od vikenda po~inje ne{to mirnije razdoblje,
veza postaje stabilnija.
Posao: Svojim ambicijama pomalo gu{ite sve oko
sebe, {to usporava i mogu}u dugotrajniju, plo-
donosniju saradnju. Pod hitno obnovite osje}aj
za mjeru.
Zdravlje: Kre}ite se i spavajte dovoljno.
¹LAV 23.VII - 22.VIII
Ljubav: Sitnije brige mu~it }e vas do vikenda.
Potom po~inje vrlo lijep period, kada }ete sresti
„ljubav svog `ivota“ ili pobolj{ati situaciju sa
svojim stalnim partnerom.
Posao: Odre|ene osobe postavit }e prevelike za-
htjeve, {to }e se lomiti na vama. Sre}om, imate
podr{ku, pa }ete s lako}om odraditi i ono {to ne
biste trebali, ~ak }ete u`ivati.
Zdravlje: Manji problemi s ritmom aktivnosti i odmora.
HDJEVICA 23.VIII - 22.IX
Ljubav: Sklad i sre}a koju osje}ate uz voljenu
osobu bit }e vam uto~i{te od drugih pro-
blem~i}a. Odnos s partnerom davat }e vam sna-
ge za svakodnevne obaveze.
Posao: Najradije biste ostali kod ku}e i u`ivali.
Funkcionirat }ete poput robota, uredno obavlja-
ju}i poslove. Razmi{ljate i o novim planovima,
{to je pun pogodak.
Zdravlje: Pobrinite se za dovoljno sna i opu{tanja.
-VAGA 23.IX - 22.X
Ljubav: Svoje ljubavne apetite kona~no mo`ete
malo bolje organizirati. Bolja samokontrola do-
nosi i bolje rezultate, pa mo`ete o~ekivati pobo-
lj{anje relacija s partnerom.
Posao: Kolege }e vr{iti pritisak da odradite jedan dio
posla, no problem je {to cijela stvar nije sasvim jasna.
To }e vas mu~iti, ali }ete biti i vi{e nego snala`ljivi. .
Zdravlje: Odolite isku{enjima kada je rije~ o hra-
ni i pi}u.
"[KORPIJA 23.X - 22.XI
Ljubav: Nalazite se u intenzivnom i prelijepom
periodu. Na vama je samo da u`ivate u svakom
trenutku uz osobu koju beskrajno volite i koja
vam ljubavlju uzvra}a
Posao: Novac, novac i samo novac - bit }ete po-
tpuno zaokupljeni zaradom, prihodima, ali i ra-
shodima, pristiglim ra~unima. O~ekivana po-
dr{ka vjerovatno }e biti prolognirana.
Zdravlje: Stabilni ste, vedri, optimisti~ni.
×STRIJELAC23.XI - 22.XII
Ljubav: Mnogo }ete razmi{ljati i ma{tati o temi
ljubavi. Prilike za sre}u nizat }e se sve lak{e, a vi
}ete zra~iti ljepotom, otmjeno{}u i senzibilite-
tom za `ivot udvoje.
Posao: Imate odli~nu priliku da budete ono {to
jeste i da poka`ete sve {to znate. Vjerovatno }ete
biti primjer drugima, neko o kome se govori sa-
mo u superlativima.
Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no.
¹JARAC 23.XII - 21.I
´VODOLIJA 22.I - 19.II
¬RIBE 20.II - 20.III
Fahreta @ivoji-
novi} - Lepa Bre-
na, jedna od
najve}ih mu-
zi~kih zvijezda
na Balkanu,
mnogo je ko-
nzervativnijih
pogleda na `ivot nego ve}ina
ostalih Vaga. Zanimljive, oso-
bene crte lica, osim genima, tr-
eba zahvaliti, izme|u ostalog,
znaku u Vagi (20. X 1960.), a
dobru tjelesnu gra|u i vitalno-
st, prije podznaku u Jarcu.
Mnogo je pa`ljivija s novcem
nego sve ostale Vage, i tri puta
razmisli prije nego {to se da u
tro{enje. Voli lijepe, kvalitetne
stvari, makar ih skuplje platila.
S godinama izgleda sve bolje,
{to pokazuje na najo~igledniji
na~in i sada, u trenutku kada
puni pedeset godina.
Viggo
MORTENSEN, ko-
ji je {iroku po-
pularnost ste-
kao ulogom Ar-
agorna u trilo-
giji „Gospodar
prstenova“, u
svojim intervju-
ima ~esto nagla{ava da voli {to
je ro|en u znaku Vaga (20.X
1958.). Sjajni ameri~ki umje-
tnik, u komunikaciji, vi{e nego
izgledom, odaje ozbiljnu oso-
bu. Kada treba, veoma je vrije-
dan i vrlo dru{tven. Stvar je u
tome {to odli~no zna da sve
ono {to `eli od `ivota zahtijeva
i dosta rada, a ne samo atrakti-
van izgled, talent i inteligenci-
ju. Viggo je discipliniran i
ambiciozan u postizanju onoga
{to ho}e. Veoma je pa`ljiv s
novcem, voli lijepe, kvalitetne
stvari.
Avril LAVIGNE,
prekrsna, sve-
strana kanadska
umjetnica, prije
svega muzi~ka
zvijezda, potom
producentica i
dizajnerica
odje}e i parfema posjeduje do-
bar, zdrav humor i non{ala-
ntno pona{anje. Vjerovatno je
manje takti~na od ostalih Vaga
(27. IX 1984.). Naime, Avril
vjeruje da treba uvijek i da
ka`e sve ono {to misli. Voli da
putuje, da se dru`i sa zanimlji-
vim ljudima. Ima dobar osje}aj
za ravote`u, i doslovno i u
odre|enim `ivotnim situacija-
ma. Tip je Vage kod koje su
visok moral i intelekt udru`eni
s bujnim osje}anjima,
nje`no{}u i ljubavlju. Uvijek je
na strani potla~enih, po-
ni`enih, jer je opsjednuta pra-
vedno{}u.
-
DA
radite im to...
¤ Trudite se da sve dr`ite
u ravnote`i i harmoniji. Vaga
najvi{e voli kada je sve dobro,
ba{ kako treba.
¤ Interesirajte se za umje-
tnost i knji`evnost. Vaga }e to
znati cijeniti.
¤ Obasipajte je komplime-
ntima, stalno, uvijek i svaki
dan.
¤ Pitajte je za savjet. One
vole imati pravo glasa u va{em
`ivotu.
¤ Pomirite se s tim da ona
sve mjeri. Nekad vam ne}e
odmah re}i {ta misli, ali to ne
zna~i da vas `eli slagati.
¤ Vage vole jednostavne
stvari. Stoga, ako im kupujete
poklon, zaboravite na {arenilo i
ki~. Nije im va`no je li ne{to
skupo ili moderno. Bitno je da
je lijepo.
NE
radite im to...
¤ Ne o~ekujte od Vage da
donosi brze i nagle odluke, ~ak
i kada je jednostavna stvar u
pitanju.
¤ Nemojte joj re}i da izgle-
da umorno ili bolesno. To }e
je veoma zabrinuti i ne}e mo}i
prestati razmi{ljati o tome ne-
koliko dana.
¤ Ne tjerajte je da donosi
velike odluke brzo. Kod njih
sve mora da ide polako, a po-
gotovo kada je neka va`na stvar
u pitanju.
¤ Nemojte joj pokazati svo-
ju lijenost i aroganciju.
¤ Po{tedite je sukoba,
sva|a, uvreda, grubosti, samo}e
i izolacije.
Ljubav: Sjajnim dr`anjem prelazit }ete preko
povremenih provokacija voljene osobe. U lju-
bav }ete unijeti nove i svje`e ideje, koje se volje-
noj osobi mogu u~initi nestvarne.
Posao: Mnogo toga izgledat }e vam idili~no, a
realnost je mnogo grublja. Ipak, va{a ma{ta i
inventivnost bit }e na visokom nivou, pa }ete
nalaziti sjajna rje{anja.
Zdravlje: Unosite u organizam dovoljno vitamina.
Ljubav: Mo`da ne}ete biti u najboljem izdanju.
Nedostajat }e vam motiva ili zadovoljstva, ali
od vikenda stvari kre}u nabolje, `eljet }ete biti
{to vi{e s voljenom osobom.
Posao: Ulazite u le`erniju fazu poslovanja.
Odnosi s kolegama su dobri, u poslu }ete, na
neki na~in, i u`ivati, pritisak }e popustiti jer
}ete zadovoljiti sve kriterije.
Zdravlje: Mo`ete biti prili~no zadovoljni.
Poznati su
prepoznajte se
84/azra 2010.
Metro
Trostruki
holivudski
razvod
Ameri~ki mediji su na mukama. Od tri aktu-
elna razvoda njihovih zvijezda: Courtney Cox i
Davida Arquetta, Laure Dern i Bena Harpera,
te Christine Aguilere i Jordana Bratmana, ne
znaju kojoj pri~i da daju primat. Neki novinari
~ak postavljaju pitanje da li je ovo smi{ljen i do-
govoren potez njihovih publicista da u isto vri-
jeme objave odluku o razvodu ili je rije~ tek o
koincidenciji. Sva tri para u zahtjevima za ra-
zvod su nevela gotovo iste razloge - nepomirljive
razlike me|u partnerima. Christina i Jordan,
koji je bio i njen menad`er, naglasili su da `ele
zajedni~ko skrbni{tvo nad njihovim sinom Ma-
xom, dok se zvijezda nekada popularnog serijala
„Prijatelji“ Courtney sa suprugom dogovorila da
u medije ne}e iznositi prljave detalje iz njihovog
zajedni~kog `ivota.
» Dern i Harper, Cox i Arquett, te Aguilera i Bratman: U
isto vrijeme objavili odluke o razvodu
» Christina i Jordan `ele zajedni~ko skrbni{tvo nad
njihovim sinom Maxom
» Courtney i David: Dogovorili
se da u medije ne iznose
detalje iz njihovog
zajedni~kog `ivota
azra 2010./85
Glumac Adam Sa-
ndler (44) do suza je
nasmijao ekipu filma
„Jack and Jill“, kada se
zbog uloge pojavio na
setu obu~en kao `ena.
Posao mu ovog puta
ne}e biti lagan budu}i
da u spomenutoj kome-
diji igra blizance, od
kojih je jedna `ena. Za
jednu od scena koja
obra|uje temu obi-
lje`avanja Dana zahva-
lnosti, Adam je nekoli-
ko sati proveo na stolici
za {minkanje. Snimanje
„Jack and Jilla“ bit }e
zavr{eno do 2011. go-
dine. A
d
a
m

S
A
N
D
L
E
R
Postao
`ena
» Sandler je nasmijao
ekipu filma „Jack
and Jill“
86/azra 2010.
Metro
Na glumca Mi-
chaela Douglasa,
kojem je nedavno
dijagnosticiran rak
grla, kemoterapije
su ostavile traga.
Michael je snimljen
pro{le sedmice kako
mr{av i slaba{an
izlazi iz ordinacije
svog ljekara u New
Yorku. Glumac se
podvrgava novim
metodama lije~enja
ove opake bolesti i
nedavno je izjavio
da ima obe}anje lje-
kara, da zahvalju-
ju}i njima mo`e
o~ekivati potpuno
ozdravljenje. Sretno
Michael!
M
i
c
h
a
e
l

D
O
U
G
L
A
S
Iscrpljen zbog
kemoterapija
Iscrpljen zbog
kemoterapija
» Douglas je snimljen
po zavr{etku jedne
od kemoterapija
» Zbog glum~eva zdravlja su zabrinute i njegova
supruga Catherine Zeta Jones i k}erka Carys
Arte
punkt
88/azra 2010.
» Braco Dimitrijevi}:
Uvijek traga za
novom formom
» Izuzetne reakcije posjetitelja
Dimitrijevi} otvorio jubilarni MESS
Sarajlija svjetskog glasa Braco Dimitrijevi} je
nesvakida{njom izlo`bom naziva „Budu}nost
posthistorije“, u atriju sarajevske Vije}nice, u
petak otvorio jubilarni 50. me|unarodni teatar-
ski festival MESS. Dimitrijevi} se ovom posta-
vkom pro{le godine predstavio na Venecija-
nskom festivalu, ali je u Vije}nici bila ne{to dr-
uga~ija, jer jedan dio cipela nalazio se izvan bar-
ki.
Ovaj svojevrsni performans odu{evio je goste
na otvaranju MESS-a, a ni Braco nije krio zado-
voljstvo anga`manom ljudi na izlo`bi, obja{nja-
vaju}i cipele postavljene po podu uto~i{tem
umjetnika me|u Sarajlijama.
Pozitivne reakcije govore da je ova postavka
u okviru prate}eg programa Festivala pun pogo-
dak, a Dino Mustafi}, direktor MESS-a, kazav{i
da je Braco inspirativan umjetnik koji uvijek tr-
aga za novom formom, potvrdio sve zadovo-
ljstvo {to je Dimitrijevi} pristao da otvori Festi-
val. D`. D`./ J. B.-F.F.
» U Veneciji pro{le
godine cipele su
bile u ~amcu
azra 2010./89
» Odu{evljen anga`manom radnika „Ars Aevija“
» Cipele predstavljaju
uto~i{te umjetnika
me|u Sarajlijama
90/azra 2009.
Najni`i tinejd`er na
svijetu tra`i mladenku
Najni`i tinejd`er na svijetu Khagendra Thapa Magar pro{le sedmice pr-
oslavio je svoj 18. ro|endan. Uz brojne goste, koji su `eljeli prisustvovati
njegovom ro|endanskom slavlju, simpati~ni Nepalac proslavio je i ulazak
u Guinessovu knjigu rekorda kao najmanji ~ovjek na svijetu s visinom od
67,8 centimetara. Nakon {to je primio certifikat Thapa, dok je sjekao tor-
tu, po`elio je da se uskoro i o`eni.
Nova vrsta sisara na Madagaskaru
Na Madagaskaru je otkrivena nova vrsta sisara. Ova `ivotinja koja veoma li~i na mungosa u ~ast istra`iva~u Geraldu Durrellu nazvana je Salanoia
Durelli. Dosad su vi|ene samo dvije jedinke ove vrste sisara i to kod madagaskarskog jezera Alaotra, koje je najve}a slatkovodna povr{ina na ovom oto-
ku. Posljednji put nova vrsta sisara na ovom dijelu Planete otkrivena je 1986. godine.
La`ni Angelina i Brad
Nedavno je u Belantis parku u Leipzigu pravu pometnju izazvalo nenaja-
vljeno pojavljivanje najslavnijeg gluma~kog para na svijetu - Brada Pitta i
Angeline Jolie. No, okru`eni tjelohraniteljima, brojnim fotoreporterima po-
zirali su, ustvari, njihovi
dvojnici - Samuel Brown
i Dorien Rose Duinker.
Par je u`ivao u pa`nji
koju je izazvao, a prola-
znici su odu{evljeno gle-
dali la`ni slavni bra~ni
par. Dorien Rose je glu-
mica, a Samuel radi kao
model. Oboje imaju po-
prili~no iskustva u
anga`manima dvojnika
slavnih li~nosti.
L
u
d
a
p
l
a
n
e
t
a