P. 1
28775308-Rimska-mitologija

28775308-Rimska-mitologija

|Views: 5|Likes:
Published by Adamo Hal

More info:

Published by: Adamo Hal on Oct 23, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/26/2012

pdf

text

original

RIMSKA

MITOLOGIJA
InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz InfoMistery - Radio Stella

ery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

Prihvatili su velika grèka božanstva i dali im Rimska imena. Marsovi blizanci. Svi grèki bogovi osim Jupitera imaju tragove mitologije koja bi ih vezala za njihove grèke istovjetnike. grèkom božicom ljepote. ukljuèujuæi porijeklo grada i rimski narod. ali je u rano doba povezan s ratarstvom i vjerojatno je bio znamen oluje.3 MHz InfoMistery . èini se. Vulcan vulkana. Sve te duhovne sile sa svojim ogranièenim funkcijama nemaju osobnosti niti lika. da se odnose na historijske dogaðaje. Rimski su bogovi sa svojim novim identitetima preuzeli sve od svojih grèkih pandana. spominje se bilo u muškom. Neka svjedoèanstva potjeèu iz kasnog razdoblja jer su prouèavatelji starina oživjeli sjeæanje na kultno obožavanje. ery .Radio Stella Maris 97.Radio Stella . istog porijekla: Ceres (creare stvaranje). Pastirsko božanstvo Pales ili Pares. usmrtio je svog brata i postao prvim vladarem i zakonodavcem Rima. pa niti mitologije. za razliku od onih preuzetih iz Grèke. bilo u ženskom rodu. Flora je cvjetno božanstvo. Venera je božanstvo vrta prije nego što se poistovjetila s Afroditom. podešavali grèku mitologiju vlastitim ciljevima i na taj naèin mijenjali mitove. iako povezan i inspiriran grèkim mitom.Radio Stella Maris 97. Neki rani Rimski obiteljski bogovi bili su. sastojala u štovanju duhovnih snaga s ogranièenim ili specijaliziranim funkcijama. isto tako nemaju meðusobnih odnosa. bogom starih vremena prije Zeusa. èije ime znaèi «rimski». a Dijana je bila duh šuma. te osnivanju gradova koji æe biti kljuèni u kasnijem osnivanju Rima. božanstvo plodnosti i rasta u žena izjednaèena s Herom. ali se ona odnose na mnogo raniju vjersku praksu. Još jedan važni mit u Rimskoj mitologiji. No. Osnivaèi Rima bili su Romul i Rem. Saturn je povezan sa sjajem. Karakteristièno je za rimske mitove. Minerva. Mars je bog rata. bila je sila koja pokreæe rast žita. koliko je poznato. Rimljani su takoðer. Neptun vjerojatno s navodnjavanjem. Jupiter veliki je indoevropski bog neba i javio se u Italiji nezavisno. Bog Saturn bio je poistovjeæivan s Kronom.RIMSKA MITOLOGIJA U najranijoj rimskoj religiji nema mitologije. Bogovi iz Grèke Rimljani su svoje bogove i božice preuzeli od Grka koji su se smjestili nedaleko od Rima. Velika veæina mitova što su ih Rimljani pripovijedali o svojim bogovima i božicama bili su naprosto preuzeti od Grka. ep je koji govori o vremenu prije nastanka Rima i njegovom osnivanju a spjevao ga je Rimski pisan Vergilije. Dok je njegova družica Junona. Pripovjest govori o Enejinu bijegu iz Troje i njegovu putovanju u Italiju. Grèki Apolon javio se u Rimu preko Etrušæana ali nije bio od velika znaèenja sve do vremena cara Augusta. Romul. preuzeta je od Atene Palade. Merkur je bio numen prometa. a religija se.3 MHz InfoMistery . etrušæanska zaštitnica zanata. Ta su božanska biæa izvorno bespolna. samo je njegovo poistovjeæivanje s Aresom stavilo u prvi plan njegovo ratnièko obilježje. Pripovjedalo se da je na tajanstven naèin nestao sa zemlje i postao bog pod imenom Kvirina. koje je dojila vuèica. u Napuljskom zaljevu.

Jupiter im je želje ispunio i tako su Filemon i Baukida služili u hramu do kraja života. da umru u istom trenutku. Pripovijest o Jupiteru koji svoju ljubavnicu Io preobražava u pokušaju da razoèara Junonu. Rimska mitologija posjeduje jedno od najizvanrednijih djela u pocvijesti svoje mitologije. putovali su brdovitom Frigijom u Maloj Aziji.) Najveæe djelo na tom polju jesu Metamorfoze. poznati ženomrzac. bujnom. Njegov se najveæi dar sastoji u raznolikosti pripovijedanja. preobrazili su se u dva stabla koja i danas tamo rastu jedno pokraj drugoga. Savršeno organiziranom djelu. ili kæerke prema ocu. Bogovi tada objelodaniše tko su i rekoše dobrim starcima da ne treba zaklati gusku. Najposlije su stigli do skromne kolibe Filemona i Baukide. preobuèeni u putnike. a kad je došao kraj. Kad su zajedno sjeli za stol.Radio Stella . djelo u kojem je Ovidije ispripovjedio 50 dugih i 200 kratkih pripovijesti. svaki put kad bi natoèili vino iz pehara on bi se sam od sebe ponovo napunio. kad bude za to došlo vrijeme i kad æe morati umrijeti. o nimfi Dafne koja se preobrazuje u lovorovo stablo kako bi izbjegla Apolonovoj ljubavi i o Jupiterovoj ljubavi za Kalistu.n.e. Ovidije se zanimao i bio je osjetljiv za psihologiju neprirodne ljubavi. ali oni udvorno putnicima izraziše dobrodošlicu. Meðu njima je i poznata pripovijest o Narcisu koji se ubio zbog neuzvraæene ljubavi svoga vlastitog odraza u vodi.g. najèitaniju riznicu grèkih mitova na latinskome dao je Ovidije (43. djevojku zaljubljenu u drugu ženu.3 MHz InfoMistery . retorièkom. okružiše ih svom moguæom udobnošæu i ponudiše najboljim što im se u kuæi našlo.e.3 MHz InfoMistery . Filemon i Baukida bijahu tako siromašni da su u kuæi imali tek najpriprostiju hranu. Nitko ih nije želio primiti na konak. U cijelosti je rijeè o raskošnu.Radio Stella Maris 97. ali su sve kuæe do kojih bi došli bile zakraèunate i zasunute. èesto duhovitom.Radio Stella Maris 97. povezanih tanahnom niti savršeno podešenih preobrazbi.Metamorfoze Rimljani su imali izuzetnih pripovjedaèa. pa se Venera smilovala na njega i oživjela statuu u lik prekrasne Galateje. ery . baroknom. ponekad grotesknom. sestre prema bratu.n. Druge pripovijesti govore o osvetoljubivosti bogova a mnoge druge opisuju ljubav meðu ljudima. Tada Jupiter upita starce što bi željeli a Starci su se nakon što se posavjetovaše odluèili za dvije stvari: da budu sveæenici u hramu i da. Izvanredne pripovijesti o bogu Jupiteru njegovo su djelo. Pigmalion. meðu svima njima. koju su bogovi preobrazili u muškarca. Dva su boga tražila neko mjesto da otpoèinu. radnje i opisa. o Jupiteru koji otimlje Europu u obliku bika. Pripovjedaè Ovidije ispripovjedio je 50 dugih i 200 kratkih pripovijesti o rimskim božanstvima. Jupiter i Merkur. Meðu najizuzetnijim pripovijetkama jest prièa o tome kako je siromašan paru Filemonu i Baukidi.pr. Metamorfoze. Bogovi tako izazvaše poplavu koja je potopila sve kuæe u kraju osim njihove kolibe koju su preobrazili u hram ukrašen mramorom. – 17 g. dvoje staraca koji su tu sretno živjeli od svoje mladosti. Starci su se zaèuðeni divili i u strahopoštovanju odluèili zaklati gusku u èast gostiju. Osim Vergilija. Poznate su i pripovijesti o Ifis. koji se zaljubio u kip koji je sam stvorio.

Aruna i Seksta te neæaka Junija koji je hinio da je glup samo da bi izbjegao ujakovu ljubomoru a poznat je pod imenom Brut. Tada su se Etrušæanske snage digle protiv Rima. koje se poistovjetilo s božanskim blizancima Kastorom i Poluksom. Brut je hineæi da šepa. Svojevoljno su upitali proroèište tko æe od njih vladati Rimom i bilo im je reèeno: «Mladiæi. Predaja spominje sedam rimskih careva: Romul.Radio Stella Maris 97.Kraljevi i država Meðu Rimskim piscima istièe se Livije èije su rane knjige. najveæi ugled u Rimu uživat æe onaj koji meðu vama prvi svojoj majci dade poljubac». Dva starija brata i Brut bili su poslani na proroèište u Delfe. uspostavivši republiku.Radio Stella Maris 97. Legenda govori kako su im pomogla dva tajanstvena jahaèa. pritisnuo usne na Majku zemlju.Radio Stella . Brut tako dobiva naslov Liberatora. Blizanci. Rimljani su izvojevali pobjedu nad Etrušæanima kod jezera Regilus. Ratovi su se nastavljali. Tul Hostilije. Jupiterovi sinovi bili su pokrovitelji Rimske konjice.3 MHz InfoMistery . Tada je Brut poveo vojsku i potjerao kralja i njegovu obitelj. Imao je tri sina: Tita. Servije Tulije i Tarkvinije Superbo.3 MHz InfoMistery . Vlastiti Brutovi sinovi otkriveni su gdje kuju zavjeru za povratak kralja Tarkvinija i otac ih nemilosrdno osudi na smrt. Dok su dva princa bacala ždrijeb da vide koji æe po povratku prvi imati to premuæstvo. Livije pripovijeda i dalje. Jedva osvojena sloboda kratko je potrajala. lijepu Lukreciju silovao Seksto najmlaði Tarkvinijev sin. i tri Etrušæana Tarkvinije Prisko. riznica mitova koji su snažno dojmili mašte Rimljana i postali dijelom nasljedstva Evrope. Posljednji kralj boi je samovoljni militarist. Anko Marcije. na èijem su èelu kao konzuli bili Brut i Kolacije èiju je ženu. Numa Pompilije koji je Rimu podario vjerske institucije a pritom ga je navodno savjetovala nimfa ili božica Egerija. Iako se spominje cjelokupna legenda ery .

Neki pokazatelji prilièno jasno ukazuju da je utemeljenje Rima nastalo spajanjem dviju struja. Samo je pomanjkanje žena ugrožavalo opstanak države. poznato je da su rimski brežuljci nastanjeni približno odo 2000. Poveæao je broj stanovnika izgradivši svetište izbjeglicama na Kapitolu i uspostavi u državi novu politièku stabilnost imenujuæi Senat od stotinu «otaca». Djeca u plutajuæoj kolijevci i sisanje divlje zvijeri predstavljaju motive narodne pripovjetke. ali da jedinstvenog grada tamo nije bilo do 6. koji je umro 17.g. bila je to glasovita Otmica Sabinjanki (to je prizor kojega je Poussin naslikao u statièkom savršenstvu. ali košara je isplivala na obalu na mjestu gdje je raslo smokvino stablo. Prema jednoj verziji pripovijetke.. na mjestu na kojem su kao dojenèad bili spašeni od smrti. Poènimo s nastankom grada. Mit.. tek je jedan od nekoliko tradicionalnih datuma utemeljenja grada). Djecu je pronašla vuèica i napojila ih svojim mlijekom. Reja Silvija bila je silovana i navodno je silovatelj bio bog Mars.Radio Stella . buduæi Rim. Morale su ostati djevicama cjelo to vrijeme i svako bi se ogrješenje vrlo okrutno kažnjavalo jer bi ta vestalka bila živa zakopana.n. a meðu njima i mnoštvo Sabinjanki koje su živjele u blizini. posvaðali su se i Romul je ubio Rema. jer je to znaèilo da bi neprijatelj mogao uèiniti isto.n. Završio je tako što su se otete žene sruèile meðu ratnike. Djevice su se smjele udavati tek nakon što su trideset godina služile božici. Kad je sveèanost bila na vrhuncu. Ljudi su dolazili iz okolnih krajeva. kao što legenda datira te dogaðaje (uobièajena 753. obuhvaæa niz božanstava i mjesta na kojima se ona kreæu.stoljeæa a ne 8. što je Michael Grant nazvao «rimskim traganjem za prošlošæu». Vestalske su djevice bile djevojke izabrane izmeðu 6 i 10 godine da bi 30 godina služile božici Vesti. Romul tako proglasi održavanje žetvenih sveèanosti. osnovali su novi grad. mjesto vukova. Romul je stoga ubio Rema i kazao: «Tako æe stradati svatko tko bude prešao moje zidove!» Romul tada utvrdi brežuljak Palatin. Blizanci su bili u košari izloženi smrti na rijeci Tiberu.3 MHz InfoMistery . slikar francuske revolucije). prinese bogovima žrtve i dade ljudima zakone.g. kao što je èesto sluèaj.e. mladi snažni Rimljani navališe na žene sposobne za brak. Kad su djeèaci odrasli. Meðutim. je višeznaèno patriotski mit. povezivanje Rimljanja i Sabinjanki. Verzija pripovijesti koju je dao veliki rimski historièar Livije. a konaèno ih je spasio pastir Faustul odnesavši ih svojoj ženi Aki Laurenciji da ih njeguje. koliko su pripovjedali o ljudima u prošlosti i historijskim dogaðajima. preklinjuæi da im oèevi i tastovi ne prolijevaju jedni drugima krv (prizor je izuzetno.g. Nesretna Reja Silvija rodila je blizance Romula i Rema. Rem se rugao Romulu jer je uspio skoèiti preko nekoga poluizgraðenog zida. blizu spilje zvane Lupercal. a Rubens sa senzualnom žestinom).Radio Stella Maris 97.3 MHz InfoMistery .e. blizanci. ery .pr. Vestalska djevica. Rezultat je bio rat izmeðu Sabinjana i Rimljana. ljudsko i životinjsko srodstvo. Iako se o arheološkim pojedinostima još raspravlja. To je bio loš znamen. iako netoèno naslikao Jaques Louis David.Radio Stella Maris 97.Traganje za prošlošæu Tipièno rimski mitovi nisu se u tolikoj mjeri odnosili na bogove i božice i na daleku prošlost. ukljuèujuæi Faustula (Kojega se povezuje s bogom Faunom.

a Didona ga u oèaju prokune i ubije se. i nastanili Laciju. kraljica Kartage.e. pokrajinu južno od Rima. Simbolika koju Didona ima u ovoj prièi su opasnosti po opstanak Rima.Radio Stella Maris 97. Iz Albe Longe. gdje ga zove sudbina. Temelje se na historijskim dogaðajima. Eneju odvodi u podzemlje proroèica Sibila kumanska. Hanibalovu najezdu iz Kartage i dolazak Kleopatre iz Egipta.3 MHz InfoMistery . Nabavio je brod i plovio do grèkih otoka. Opæenito govoreæi. Izmeðu Eneje i Didone razvila se strastvena ljubav. sin trojanskog junaka Anhiza i božice Afrodite. Enej posluša. kolao je mit o tome kako su Trojanci pobjegli zbog razaranja Troje. ery . Veliki rimski mitovi nisu bili izraz nesvjesne volje naroda. do Sicilije i do Kartage. Eneja je bio Trojanski princ. a u razdoblju izmeðu tih dvaju dogaðaja podruèje su nastavali mitski preci rimske aristokracije. utemeljitelj grada Alba Longe. Oko 300 g. mnogo su generacija kasnije potekli Romul i Rem.Radio Stella . božanski kovaè. Zamišljeni datum tog zbivanja bio bi èetvrto stoljeæe prije osnutka Rima i dogaðaj se povezalo s osnivanjem grada Alba Longa. ali u odnosu na koju su pokazivali stanovitu ambivalenciju i poželjeli su povezati svoje porijeklo s grèkom tradicijom. Tamo susreæe Didonin duh. ali Zeus naredi Eneji da napusti Didonu i otplovi za Italiju. dok njegov sin osnuje Alba Longu (Castel Gandolfo. Oni sadrže folklorne elemente.n. jugoistoèno od Rima).pr.Izbjeglice iz Troje S vremenom su Rimljani došli u bliži dodir s Grcima èija ih se kultura zaèudno dojmila. On joj se nježno obraæa no ona zaslijepljena mržnjom okreæe mu leða. južno od Rima). Eneja je pobjegao iz goruæega grada noseæi svoga hromog oca na ramenima i vodeæi za ruku malog sina Askanija. rimska se mitologija ne uklapa neposredno ni u jednu postojeæu teoriju mita. Kada je Troja pala pod opsjedanjem Grka. Eneja tu porazi sve svoje neprijatelje meðu Etrušæanima i Latinima koji su nastanavali kraj i osnuje grad Lavinij (suvremeni Pratica de mare. Tada Eneja otplovi do ušæa Tibera i doðe na brdo Palatin gdje mu majka Venera dade štit kojega je izradio sam Vulkan. Traganje Trojanaca za novim domom opisao je u epskome stihu i epskom velièajnošæu Vergilije u Eneidi.Radio Stella Maris 97. Susreæe i duh svog pokojnog oca koji mu govori o buduæoj rimskoj slavi. ali nisu folklorni. gdje ga je primila Didona.3 MHz InfoMistery . dobio je ime Julus kako bi ga se povezalo s obitelji Julijevaca koje je èlan bio i sam Julije Cezar. od kojeg je nastao Rim. Stigavši u Italiju. Primjerice Enejin sin Askanije. ali ih je aristokracija svojevoljno mijenjala u skladu s vlastitim nakanama.

Knjige su tako pohranjene kod posebnog reda sveæenika i èitalo ih se samo po naredbi Senata. vjerovanje je u njegovo ponovno javljanje. Upravo prema njenom proroèanstvu kaže legenda. Rimsko je carstvo na zapadu meðutim.Radio Stella Maris 97. blizu Napulja. tu je i mit o drugom Rimskom caru Neronu Redivivusu. pr. Stari Rimski svijet.e.3 MHz InfoMistery . Prema jednoj legendi. Car Neron izvršio je samoubojstvo 68. ery . ali je zaboravila tražiti i vjeènu mladost. Jedan od njih povezan je s priviðenjem koje ga je natjeralo da prijeðe Rubikon i napadne Rim. Koloseum je ostao kao i zamršena povijest legendi i mitova koje je Rim ostavio za sobom. sin Marka Antonija donijet æe sa sobom zlatno doba sreæe.g. i oni su imali svoje mitove. Još jedna legenda kazuje kako je jedna od Sibila nudila Tarkviniju starijem zbirku proroèanstava po previsokoj cijeni. Bio je to uvjerljiv mit.m. Stajat æe i Rim.Radio Stella .3 MHz InfoMistery . i Rim æe se srušiti. g. Oko Julija Cezara ispredeno je nekoliko nadnaravnih dogaðaja koji su pretvoreni u mitove. tu je i mit o vjeènosti Rima koji se zadržao i u kršæanstvu: Dok stoji Koloseum. Tako je Sibila odumirala dok najposlije nije živjela nemoæna u boci. poznavao je brojne Sibile. a jedna od njih obitavala je u uzvišenom svetištu koje se i dan danas može vidjeti u Cumai. i o njegovom moguæem buduæem povratku. Naposlijetku. Kad se sruši Rim.n.Rimski vjerski mitovi Postojalo je u Rimskoj mitologiji i nekoliko vjerskih mitova. Ponovno je odbio i ona je uništila naredne tri knjige. i to u sluèaju državne opasnosti. i za koju se smatralo da je njegov duh koji ulazi u nebo.Radio Stella Maris 97. Sibila je zamolila boga Apolona da joj udijeli vjeèni život. ona je tri uništila i ponudila mu preostalih šest po istoj cijeni. Nudila mu je devet knjiga. Obzirom da su Rimljani vjerovali da su carevi božanska biæa. Kad se sruši Koloseum. Osim Julija Cezara. Jedan meðu njima velike probojne snage preuzet je od Grka i govori o prošlome zlatnom dobu sreæe kada je vladao Saturn. Ovim se mitom izvanredno poslužio pisac Vergilije u svojoj èetvrtoj Eklogi napisanoj kao dobrodošlicu buduæemu roðenju sina cara Marka Antonija i carice Oktavije.e. a mit o njegovu povratku veoma je raširen i u Rimu i u Grèkoj. Kad je odbio. zanesene proroèice. srušit æe se svijet. propalo. Naposljetku je ipak kazala «Želim umrijeti». drugi je mit o tome kako su se na njegovu ukopu pojavila dva božanska biæa i naposljetku prièa o kometi koja je oznaèila smrt samog Julija Cezara 44. On se potom prestrašio i kupio preostale tri knjige po prvobitnoj cijeni.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->