TRI AMIGOSA U SB: ARSEN DEDI], IVICA OSIM, BO[A TANJEVI

]

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

RADON^I]EVA SNAGA BOSNE
O ~emu ne `eli govoriti Utemeljitelj, Osniva~, Predsjednik...

SADR@AJ
12 ZLATNI LJILJANI PROTIV MUSTAFE MUJEZINOVI]A
Ho}e li pasti federalna Vlada
Nakon propalih pregovora izme|u “zlatnih ljiljana“ i Vlade Federacije BiH zbog 38 smanjenja nov~anih naknada, predsjednik Skup{tine Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja [erif Patkovi} zakazao je 1. oktobra, u minut do podne, prosvjedni skup u Sarajevu i najavio dolazak na tisu}e nezadovoljnih ~lanova bora~kih udruga; na{a novinarka otkriva {ta se krije u pozadini najnovijeg udara na federalnu Vladu, za ~ije interese, osim vlastitih, radi [erif Patkovi} i da li su nositelji ratnih odlikovanja, zaista, socijalno ugro`eni kadrovski oja~ati policiju u Federaciji, koliko }e novca iz federalnog bud`eta biti potro{eno za {kolovanje budu}ih eksperata i ko }e, po Ali}evim kriterijima, biti budu}i “specijalisti“ za suzbijanje organiziranog kriminala

www.slobodna-bosna.ba
sne“, koja je 1979. godine osvojila naslov prvaka svijeta, ovih je dana sa “Fenerbahceom“ u Sarajevu osvojio turnir posve}en uspomeni na Mirzu Deliba{i}a; Tanjevi} za na{ list govori o “Bosni“ kao svom `ivotnom djelu, neuspjesima ko{arka{ke reprezentacije BiH i promjenama koje se moraju uvesti u modernoj ko{arci

VATRENE BEOGRADSKE ULICE
Varvarski nacionalizam
Profesorica Beogradskog univerziteta Srbijanka Turajli}, jedna od ikona gra|anske Srbije koja je 90-ih odlu~no ustala protiv rata i nacionalizma, ovih dana je dobila presti`nu nagradu “Osvajanje slobode”; ova hrabra `ena za na{ list govori o monstruoznom ubistvu francuskog navija~a, eksploziji nasilja i divljanju profa{isti~kih grupa, kao i o njihovoj realnoj mo}i u Srbiji

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

18 DRAMA NA BO[NJA^KOJ SCENI
Zavr{ni obra~un u vrhu SDA
U zdru`enoj politi~ko-medijskoj akciji, Izetbegovi} iznutra a Radon~i} i Terzi} izvana nastoje detronizirati lidera SDA Tihi}a i preuzeti vlast u najve}oj bo{nja~koj politi~koj partiji

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

46 IVICA I IVICA, BEZ MARICE
Nogometno-muzi~ki tandem za nezaborav
IVICA OSIM, legendarni nogometa{, trener i filozof (posu|eno/ukradeno od Abdulaha Sidrana) i IVICA [ARI], najve}i bosanskohercegova~ki operski pjeva~, posljednji su vikend proveli na stazama svog zajedni~kog djetinjstva, u Kraljevoj Sutjesci; samo je urednik “Slobodne Bosne“ saslu{ao dirljiva sje}anja dvojice prijatelja na nezaboravne dje~ije dane

Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

32 (ANTI)KRIMINALNA STRATEGIJA
“Specijalisti” iz {kole ministra Ali}a
Istra`ivali smo kako ministar unutra{njih poslova FBiH MUHIDIN ALI] planira

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

50 GURU KRALJICE IGARA
^ovjek koji je stvarao ko{arku
Bogdan Bo{a Tanjevi} (62), jedan od najboljih svjetskih ko{arka{kih stru~njaka, tvorac ~uvene generacije sarajevske “Bo1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
KO LA@E TAJ I KRADE

EKSKLUZIVNO IZ MANCHESTERA

Dodik odbio pokazati dokaze o nemoralnoj ponudi me|unarodne zajednice
Javno izre~ena tvrdnja premijera Milorada Dodika da mu je navodno me|unarodna zajednica ponudila nagodbu-odustajanje od sudskog progona ako prihvati promjene Ustava BiH mo`da bi i imala nekog propagandnog efekta da se Dodik znao zaustaviti na vrijeme. Ali, nije. Oti{ao je korak dalje u la`ima, ustvrdiv{i da za ovu te{ku optu`bu ima pismeni dokaz, ~ime je teret dokazivanja prebacio na sebe. U Dodikov kabinet munjevito je stigao zahtjev organizacije Transparency International koja se pozvala na Zakon o dostupnosti infomacija i od Dodika zatra`ila da javno objavi pismene dokaze “budu}i da je rije~ o veoma ozbiljnoj optu`bi kojom se dovodi u pitanje princip vladavine prava u BiH“. Kako se i o~ekivalo, Dodik nije udovoljio zahtjevu TI-ja, a svoju tvrdnju u me|uvremenu je prili~no ubla`io i relativizirao, obe}av{i da }e pismene dokaze iznijeti “kada za to do|e vrijeme“! (A.M.)

Edin Džeko: “Ne mogu biti sretan, jer smo nezasluženo izgubili”
DIJAMANT ZALUDIO I ENGLESKU
Edin D`eko

Milorad Dodik

Edin D`eko, napada~ njema~kog nogometnog prvaka Wolfsburga, postigao je fenomenalan gol na utakmici koju je njegov klub odigrao protiv Manchester Uniteda. Sarajevom je prije utakmice koju je Wolfsburg igrao protiv Manchester Uniteda kru`ila {aljiva oklada o tome ho}e li se ~etvrti Bosanac upisati u listu strijelaca na Old Traffordu. Navija~i Wolfsburga pitali su se ho}e li, nakon Saliha Delali}a (Sarajevo), Elvira Boli}a (Fenerbahce) i Hasana Salihamid`i}a (Bayern) i Edin D`eko upisati u historiju. I uspio je, D`eko je u 56. minuti utakmice postigao gol i opravdao epitet “nevjerovatnog“ kojim ga je po~astio sir Alex Ferguson dan prije u najavi utakmice. Pola sata nakon me~a, dok su ~ekali uzlijetanje aviona za Wolfsburg, D`eko nam se javio kako bi prokomentirao utakmicu koju je njegov klub odigrao izvanredno, no na`alost izgubio prili~no naivno primljenim golovima. “Zadovoljni smo igrom, ali nismo naravno rezultatom. Imali smo ih, imali smo makar taj bod u

rukama, ali smo primili dva glupa gola i na`alost izgubili utakmicu. Evo upravo sa Misketom (Zvjezdanom Misimovi}em) prevr}em film utakmice, tu`ni smo, ali i ponosni ali {to smo sjajno odigrali protiv Manchestera i pokazali koliko vrijedimo“, kazao nam je D`eko. Na pitanje koliko ima istine u pri~ama koje su posljednjih dana kru`ile po sarajevskoj ali i britanskoj „~ar{iji” kako menad`er „Manchestera”sir Alex Ferguson namjerava {to je mogu}e prije D`eku dovesti u svoj klub, bosanski golgeter nije `elio odgovarati. Ferguson se, naime, u stru~nim krugovima povjerio kako izuzev D`eke ne postoji igra~ koji bi mogao “popuniti” mjesto u Manchesteru koje je godinama pripadalo portugalskoj zvijezdi Christianu Ronaldu, koji je ovog ljeta preselio u madridski Real. “ Ne znam o tome ni{ta, {to se ti~e Manchestera, moji su planovi kako ih dobiti u Wolfsburgu, kad ve} nismo to uspjeli uraditi kod njih u gostima”. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
LAPRUDOV PIJEV

Metalci pred Parlamentom Federacije

^ovi} ucjenama poku{ava iznuditi Tihi}ev dolazak na sastanak “prudske trojke“
Lider HDZ-a Dragan ^ovi} ne odustaje od namjere da o~uva na okupu “prudsku trojku“. Prije nekoliko dana lideru SDA Sulejmanu Tihi}u stigao je ^ovi}ev poziv za novi sastanak “prudske trojke“ koji bi se odr`ao u Mostaru 1. oktobra i to sa samo jednom ta~kom dnevnog reda: teku}a pitanja! Kako smo doznali, Tihi} je ~vrsto odlu~io da ne ide na sastanak u Mostar, a upitan je i dolazak Milorada Dodika kome je u hitnu posjetu iznenada stigao srbijanski {ef diplomatije Vuk Jeremi}. Ne tako davno lider SDA Tihi} objavio je kraj “prudske trojke“ i najavio da }e se naredni pregovori strana~kih lidera odvijati u okviru vladaju}e petorke. O~igledno, ^ovi}u se Tihi}ev prijedlog nimalo nije dopao jer bi izgubio ekskluzivno pravo predstavljanja hrvatskog naroda. No, ^ovi} se ne predaje: novi sastanak “prudske trojke“ u Mostaru, po uzoru na Nikolu [piri}a, vezao je za izbor novog ministra prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH. Sve dok se Tihi} ne pojavi na sastanku “prudske trojke“, ^ovi}eva vjerna pratilja Borjana Kri{to dr`at }e u ladici odluku o imenovanju ministra Harisa Kafed`i}a, kao {to [piri} u ladici dr`i odluku o imenovanju dr`avnog ministra bezbjednosti Sadika Ahmetovi}a. (M. A.)
Dragan ^ovi}

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DOBRI DUH DAYTONA I DRUGE DUHOVITOSTI
Pi{e: SENAD AVDI]

Dodik najavljuje da će o tome iscrpno razgovarati sa Vukom Jeremićem, ministrom vanjskih poslova Srbije, koja je u Daytonu preuzela na sebe obavezu da čuva suštinu, Republiku Srpsku, a ne duh Daytona, Bosnu i Hercegovinu. Kako se zvaše država u čije se ime Slobodan Milošević nakon što je potpisao Dayton rukovao sa Billom Clintonom?

K

ada je prije nepunih deset godina koalicijski strana~ki zdrug u Hrvatskoj predvo|en pokojnim Ivicom Ra~anom demokratski preoteo vlast od vojne hunte Franje Tu|mana, javila mi se dobra prijateljica, novinarka ozbiljnog hrvatskog medija, da ka`e kako Bosna i Hercegovine vi{e nije njen “resor“. Ona je u Tu|manovom vaktu, koji je u medijskoj izvedbi obilje`ila strahovlada Ivi}a Pa{ali}a, radila u unutarnjo - politi~koj rubrici, kada je Bosna i Hercegovina bila unutra{nji problem Hrvatske, i bila tretirana ravnopravno sa svih dvadesetak `upanija. Me|utim, promjenom vlasti, dolaskom pokojnog Ivice Ra~ana i Stipe Mesi}a na vlast, BiH je preko no}i u hrvatskim medijima postala stvar “vanjske politike“ i to }e ubudu}e raditi vanjskopoliti~ki novinari. O BiH }e se u Hrvatskoj pisati oprezno i odgovorno kao i prema svim susjednim dr`avama. Kao {to dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima Inoslav Be{ker izvje{tava o Italiji, Damir Smrti} na HRT-u o Sloveniji, ili, ne znam vi{e ko o Ma|arskoj i Srbiji. Dakle, dobrosusjedski, dobronamjerno.

tema. Emocije na stranu, li~na razo~arenja Hercegovke Dijane ^uljak u Zagrebu, ili sli~ne dinaroidne Li~anke Ljilje Smajlovi} u Beogradu oba{ka, ali na formalnom planu ipak je za udarne vijesti u susjednim dr`avama va`nije zdravstveno stanje {trajka~a u splitskom Salonitu, ili malinara u [umadiji, nego {ta je izjavio Nikola [piri} u Sarajevu. (A veli premijer BiH ju~er-danas: “Ja se ve} du`e vremena zala`em za neku stvar, ali niko me ne razumije!“ Neka tu neku stvar drvarsko-prera|iva~ki premijer [piri} ostavi `eni Nadiji - Nadi da je metne, recimo, u grah, a nek’ njome ne ma{e po press konferencijama).

A

ko je prije sedam-osam godina za medije u Hrvatskoj, a nedugo zatim i u Srbiji, Bosna i Hercegovina smje{tena u vanjskopoliti~ki ure|iva~ki korpus, a jeste, kako se prema toj dr`avnoj zajednici odnose mediji u Bosni i Hercegovini? I za ovda{nje medije njihova mati~na dr`ava je tek neznatno unutarnji, ali prije svega vanjskopoliti~ki fenomen. Ni{ta se ovdje iz paklenog gliba ne mo`e poma}i

Milorada Dodika jo{ niko nije obavijestio da potpisnica Dayto
Za po~etak, kao simboli~ni ~in dobre volje nove hrvatske vlasti u medijskom otopljavanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, dokinut je provokativni, transparentno imperijalisti~ki grafi~ki prikaz vremenske prognoze u kojem su i @ep~e i Kiseljak i Sisak i Moslavina istom tamnoplavom bojom bili ofarbani, kao jedinstven hrvatski klimatsko-meteorolo{ki prostor. Malo- pomalo, i u srbijanskim medijima, od vrha do dna nakrcanim bosanskim, trajno neshva}enim a privremeno izmje{tenim jugonostalgi~arskim kadrovima i kadrovicima (od Ljilje Smajlovi} u Politici do Nedjeljka Kovinjala u sportskom sektoru Radio-televizije Srbije) sazrijevala je svijest da je Bosna i Hercegovina ipak stvar vanjske, a ne unutarnje politike. Tekstovi, novinarski prilozi iz BiH u uredni~koj opremi redovno su imali napomenu “od na{eg dopisnika iz ... Sarajeva, Banje Luke“, kao i prilozi mnogobrojnih dopisnika srbijanskih medijskih ku}a iz Pekinga, Brisela, Londona... Dakle, {to se ti~e najlju}eg na{eg susjedstva, Hrvatske, Srbije, milom ili silom, medijski je Bosna i Hercegovina potonjih nekoliko godina etablirana kao vanjskopoliti~ka
6

dok se neko izvana, iz Brisela, ili Washingona ne sjeti da tu podmetne le|a i pokrene ono {to se iznutra pokrenuti ne mo`e i ne}e. Cirkus, pravno-kriminalno nasilje koji mjesecima, pa i godinama provodi Milorad Dodik i njegova kamarila polpotovskih egzekutora nije unutra{njopoliti~ko pitanje Bosne i Hercegovine iz prostog razloga {to oni ne priznaju da uop}e postoji Bosna i Hercegovina. Dakle, to je prvorazredno, preispoljno vanjskopoliti~ko pitanje. Ka`e sino}-preksino} nasilnik Dodik da prema “me|unarodnom pravu“ uspostavljenom u Montevideu (mo`ete misliti kako pominjanje urugvajske prjestonice razgali Dodikovu izbornu bazu u ^ajni~u ili selu Tugovo na Romaniji!) Republika Srpska ima sve pravne pretpostavke za samostalnost i samoopredjeljenje do iscrpljenja. “Samo jo{ da ispunimo ~etvrti uslov iz Montevidea“, veli Dodik, “da garantujemo ljudska prava, i zavr{ili smo posao“. Zna li iko iz bira~ke mase kada je bila i pod kakvim se okolnostima odr`ala me|unarodna konferencija na koju se Dodik poziva i referira, ta u Montevideu, Bog te video? Prije skoro osamdeset godina, nekoliko godina prije izbijanja Drugog svjetskog rata.
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Mario Ili~i}

DODIKOVA TEORIJA DR@AVE I PRAVA
Vanjskopoliti~ki, a ne unutra{nji problem

tona, Milo{evi}eva Savezna Republika Jugoslavija, odavno ne postoji!
Nakon nje desilo se stotine drugih, va`nijih i aktuelnijih me|unarodnih konferencija, dogovora, sporazuma. Od AVNOJ-a, Jalte, pa sve do Dejtonskog mirovnog sporazuma koji Dodik smatra, do`ivljava i interpretira kao logi~an nastavak onoga {to u je u me|unarodnoj pravnoj praksi po~elo u Montevideu prije 80-ak godina kada je zaklju~eno da svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje ako ima a) legitimno izabranu vlast, (b) ako vlast efektivno kontrolira zaposjednutu teritoriju i... d) ako vlast po{tuje ljudska i gra|anska prava. Sve to, ka`e Dodik, ima Republika Srpska, samo malo kratkoro~no {epaju “ljudska prava“, “ali i to }emo ubrzo rije{iti“. odik najavljuje da }e o tome iscrpno razgovarati sa Vukom Jeremi}em, ministrom vanjskih poslova Srbije, koja je u Daytonu preuzela na sebe obavezu da ~uva su{tinu, Republiku Srpsku, a ne duh Daytona, Bosnu i Hercegovinu. Kako se zva{e dr`ava u ~ije se ime Slobodan Milo{evi} nakon {to je potpisao Dayton rukovao sa Billom Clintonom? Savezna Republika Jugoslavija, je li tako? Gdje je sad ta dr`ava? Nema je vi{e, raspala se na tri sastavna dijela, tri nezavisne suverene dr`ave - Srbiju, Crnu Goru i Kosovo.
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

D

Pravo, pogotovo me|unarodno pravo, prili~no je zeznuta i surova materija; ne mo`e{ iz njega odvaditi ono {to ti se svi|a, {to ti odgovara, konvenira, a bagatelisati ne{to {to ti se ne uklapa. Svi|aju se Dodiku i njegovim pravnim suflerima, ohrndalom komunisti~kom pravniku Rajku Kuzmanovi}u i sli~noj nau~noj ergeli zaklju~ci sa konferencije u Uragvaju, ali bi najradije ubili onoga Badintera i njegovu komisiju koji su u po~etku raspada Jugoslavije saop}ili da su granice tada{njih republika ujedno i granice budu}ih samostalnih dr`ava. Dobar je Dodiku i Dayton, ne da on pedlja Republike Srpske od onoga {to je Sloba donio iz Daytona. Ali ako bude, {to bi se reklo, stani-pani, pa se o sudbini Bosne i Hercegovine moradne porazgovarati ponovo i iznova, valjat }e saslu{ati i argumente jedne od potpisnica mirovnog sporazuma, Savezne Republike Jugoslavije. A nju }e morati predstavljati lideri triju dr`ava nastalih njenim neizbje`nim raspadom, Boris Tadi}, Milo \ukanovi} i Hashim Thaci. Bojim se, a ustvari se i ne pla{im, da je nemogu}a njihova zajedni~ka platforma oko Dodikovog poimanja me|unarodnog prava i “duha Daytona“. Zbog svega toga sam kazao da Dodik nije unutra{nji problem Bosne i Hercegovine nego te`ak izazov regionalnom i globalnom, vanjskopoliti~kom, pravno utemeljenom poretku!
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 24. SEPTEMBAR
FAHRUDIN RADON^I] je na vrhu svog nebodera, sa olimpijskih visina, sitnoj novinarskoj boraniji, `urnalisti~koj sirotinji raji pro~itao program svoje stranke koja nema ni imena, ni ~lanstva, niti konzistentnog programa. Eventualna pitanja koja su brojni novinari namjeravali postaviti Nagradu joj je uru~ila pro{logodi{nja lauretkinja, glumica MIRJANA KARANOVI]. Ah, da, Karanovi}ka je ona {to je zadnjih 15 godina sura|ivala sa Emirom Kusturicom i glumila u svim njegovim va`nim filmovima. Niko na svijetu, uklju~uju}i i BiH, ne zamjera Mirjani {to je glumila kod Kuste. Niti smije niti treba zamjerati toj hrabroj `eni, velikoj umjetnici. Ali, ako se ABDULAH SIDRAN usudi pomisliti da svoj scenario ponudi Kusturici, eh, to je nacionalna izdaja. Glume}i u Emirovim filmovima Mirjana je, dakle, radila svoj posao. ^ije poslove je obavljao Sidran pi{u}i scenarije za Kustine filmove? Svoje, samo svoje i ni~ije druge. Glupave, besmislene scenarije koji pi{u nekada{nji Sidranovi studenti, mogu re`irati isklju~ivo oni sami (Pu{ka - Pu{kin, Begi}ka -Begi}kin, Vuleti} Glavin, Kabil - Namikov). “Otac na slu`benom putu“ kad nije dobio “Oskara“ bila je, s pravom, nacionalna tragedija. Sad je nacionalna tragedija kad za nominaciju za “Oskara“ mora{ odlu~iti izme|u dva podjednako glupava, besmislena, nepismena filma “Snijega“ i “^uvara no}i“! Uni Sekerez, u koju je, o~ito, Jergovi}, njen {kolski kolega bio nesretno zaljubljen, a Mehmedinovi} mu na tom zavidio. Unu znam iz milion neposrednih iskustava (imam ~ak i fotku gdje zagrljeni pjevamo “Suadu“ sa Lo{om na koncertu “Plavog orkestra“ ), ali je jedno iskustvo sa tom delikatnom djevoj~icom autenti~no i nepovratno: upucali majstori sa Jevrejskog groblja u jesen ‘92. kolegicu, novinarku iz Slovenije, posred glave. Sarajevski ljekari spremni pomo}i, ali iz prazne ne puca - nema struje, agregat nema nafte, a nema ni neophodnih lijekova. Pani~no se razletimo moj drug Nedim Sara~ i ja, podijelimo zadatke - ja naftu za agregat dobio od Stjepana [ibera, a Nedim lijekove od Une Sekerez, zaposlene u nekoj me|u narodnoj organizaciji. Semezdinu i

Utemeljitelju, Predsjedniku, Osniva~u... Radon~i}u ostala su zamrznuta. Novinari “bestira`nih medija“ su se nervozno razi{li, napisat }e, eventualno, kriti~ke komentare svjedo~e}i o toj farsi, a “gospodin Kane“, Radon~i}, }e i dalje gu{tati na vrhu svog poslovnog carstva. Podsjeti me to na nezaboravni vic o hod`i koji je obja{njavao vjernicima/d`ematlijama su{tinu demokratije u islamu: “Demokratija vam je to da ja imam pravo da vas popljujem sa vrha munare, ali, tako|er, i da mi vi odozdola uzvratite pljuvanjem“.

NEDJELJA, 27. SEPTEMBAR
EDIN D@EKO ju~er protiv Hannovera fenomenalnu utakmicu odigrao. Misimovi} mu je bio pri ruci, zlu ne trebalo. Danas na katarzi~an na~in “pro{ljakao“ i VEDO IBI[EVI], tri-~etiri gola utrpao Herthi. Velike su utakmice odigrali u francuskom prvenstvu MIRALEM PJANI] i EMIR SPAHI] (i to sam morao gledati). Ali, to su, manje-vi{e konstante, moramo i}i dalje, za Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi treba nam 22 igra~a. Danas vidim jednog od njih HARIS VU^KI], nogometa{ engleskog drugoliga{a Newcastlea. Kadetski reprezentativac Slovenije, mom~ina, odakle ga god pogleda{, rodom i porodom iz Bosanske Krajine. Ne bude mi mrsko da o tom de~ku razglabam sa sekretarom Nogometnog saveza BiH MUNIBOM U[ANOVI]EM. “Da bi mali dobio bh. nogometno dr`avljanstvo, mora napuniti 18 godina a Vu~ki}u je tek sedamnaest i po, i ne znam ni da li bi pristao igrati za BiH“, obja{njava mi Munib. “Pristat }e, Munibe, pristat }e, fataj ga `ivog, dok je jo{ vru}“, ka`em.

PETAK, 25. SEPTEMBAR
Mukotrpnu, bespo{tednu diplomatsku borbu danono}no vodi u New Yorku bosanskohercegova~ki dr`avni vrh predvo|en @ELJKOM KOM[I]EM a sve kako bi BiH postala nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti Ujedinjenih nacija. Najvjerovatnije da }e se isplatiti stotine hiljada dolara koje su gra|ani ove zemlje izdvojili za putovanje, spavanje, shopping... svoje mamutske dr`avne delegacije: BiH }e postati “nestalna ~lanica“ isklju~ivo zato {to to nijedna druga dr`ava-konkurentkinja ne `eli, jer je to skup i riskantan posao. Nakon {to je Kom{i} i njegov tim kvalitetno obavio taj posao, uslikao sa za obiteljski album sa Barackom Obamom, te obavio iscrpne razgovore sa predsjednicima Tunguzije, Nedo|ije i Stradije, o~ekivalo se da krene korak dalje; da zatra`i aktivno prisustvo BiH na Samitu 20 najrazvijenijih zemalja svijeta koji je danas po~eo u Pitsburghu!

Miljenku je, o~ito, Una Sekerez simbol i metafora, stilska figrura, a meni je, pragmatiku, zauvijek urezena po lijekovima koje je donijela da spasimo `ivot na{e kolegice. Spasili je, i to je jedino va`no.

UTORAK, 29. SEPTEMBAR
U nekom vjersko-prosvjetnom ud`beniku, bedekeru koje djeca, u~enici, moraju imati, a roditelji kupiti, ima zgodna igrica a zove se POMOZITE MUJEZINU DA DO\E DO MUNARE. To je neka labirint zavrzlama koja je nekada bezbo`nicima i neprosvijetljenim pionirima servirana u “Politikom zabavniku“ i glasila “pomozite Snje`ani da do|e do patuljaka“, ili tako nekako. Pametno jedno dijete kojem su takva sranja opteretila ~etiri-pet kila te`ak ruksak, jutros mi re~e: “[to bih ja ikome pomagao da do|e na posao za koji dobija platu!“

PONEDJELJAK. 28. SEPTEMBAR
Na brzaka preletim knjigu “Transatlantic mail“ zajedni~ko djelo dvojice pisaca MILJENKA JERGOVI]A i SEMEZDINA MEHMEDINOVI]A. Kao dopisivali se njih dvojica, onako jaranski, pa skontali da je njihova prepiska vrijedna ukori~enja. Ma kakvi, dopisivali se za “potrebe knjige“ i to je a{i}are jasno: sve je vje{ta~ko, namje{teno, unaprijed ukalkulirano - teme, likovi, radnja... Dosadno, brate, dosadno. Evo, recimo jedan, slu~ajno izabran detalj. Raspilavili se Semezdin i Miljenko, dogovorno dakako, o vrlo va`noj predratnoj sarajevskoj djevojci

SRIJEDA, 30. SEPTEMBAR
Odli~an je moj zeni~ki poznanik [ERIF PATKOVI], komandant Sedme muslimanske brigade, dobitnik svih ratnih priznanja, koji prijeti nemirima, gra|anskom neposlu{no{}u, zbog ukidanja privilegija ratnim herojima. Nema priznanja koje je dobio Patkovi} (“Zlatni ljiljan“, “Zlatna policijska zna~ka“...) a da ga nije dobio moj drug Zlatko Mileti}, direktor federalne policije. A Zlatko je ju~erprekju~er dobio k}erku i presretan je, pa mu danas ~estitam “prinovu“ u familiji.
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

SUBOTA, 26. SEPTEMBAR
Najve}u srbijansku nagradu za doprinos afirmaciji ljudskih prava, gra|anskih sloboda, tolerancije... dobila je profesorica Beogradskog univerziteta SRBIJANKA TURAJLI].
8

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

9

MINI MARKET
LJILJA NADOMAK CILJA

SUCI NA MUCI

Atraktivna Ljiljana Lovri} najizgledniji kandidat za novog lidera HSS-NHI-ja
Ako je suditi prema raspolo`enju ve}ine ~lanova HSS-NHI-ja, na ~elo te stranke, poslije najavljenog povla~enja dosada{njeg predsjednika Ivana Krndelja, mogla bi do}i jedna mlada politi~arka. Na narednom strana~kom saboru koji }e se odr`ati 24. oktobra, za novog predsjednika HSS-NHI-ja predlo`ena su dva kandidata; Zoran Budimi} iz Ora{ja i Ljiljana Lovri} iz Kiseljaka. I dok Budimi}, aktualni zastupnik te stranke u Skup{tini Posavske `upanije i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ima potporu iz Posavine, Ljiljanu Lovri} podr`avaju kolege iz Sarajeva, sredi{nje Bosne i Hercegovine. Mlada i atraktivna Ljiljana Lovri} je ranije bila ~lanica HSS-a i predsjednica je strana~kog foruma `ena. Trenutno radi kao {efica ureda dr`avnog doministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vilima Primorca. (S. M.)
Ljiljana Lovri}

Članovi Odbora za žalbe razapeti između pravde i lojalnosti šefu Lujiću
^lanovi Odbora za `albe policijskih slu`benika jo{ se nisu slu`beno o~itovali o `albi D ragana Luka~a, doskora pomo}nika direktora SIPA-e M irka L u ji }a, n a n ezak o n i t u o d l u k u o premje{taju na novo radno mjesto. Iako je Luka~ `albu podnio prije petnaestak dana, Odbor za `albe odr`ao je samo jednu sjednicu, na kojoj je zaklju~eno da se zatra`i mi{ljenje {efa Pravne slu`be SIPA-e Smaila Muhi}a. Tako se Muhi} na{ao u nimalo ugodnoj situaciji da, u kona~nici, tuma~i odluke svog {efa Luji}a, premda nema dvojbe kako se direktor SIPA-e, u silnoj `elji da se rije{i nepo}udnog pomo}nika, nije dr`ao slova zakona. Osim Smaila Muhi}a, na jednakim su se mukama na{la jo{ dvojica slu`benika SIPA-e; Zoran Glu{ac i Aner Had`imahmutovi}, koji bi, opet, kao ~lanovi Odbora za `albe, tako|er trebali ocjenjivati zakonitost odluke direktora Mirka Luji}a. Kako nezvani~no doznajemo, i Muhi} i Had`imahmutovi} su posljednjih dana bili izlo`eni stalnim pritiscima, dok njihov kolega Glu{ac otvoreno podr`ava direktora Luji}a. (S.M.)

Dragan Luka~

LJUBAV ZA LJUBAV, A (]E)SIR ZA PARE

Šef Inspektorata Heni Erduan Ćesir štiti nezakonit rad uprave Medicinskog fakulteta
Dekanu Medicinskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Bakiru Mehi}u mandat je istekao prije vi{e od godinu dana. Kantonalni inspektor za visoko obrazovanje Sifet Kukuruz od Upravnog odbora Medicinskog fakulteta tra`io je da, sukladno zakonu, raspi{e konkurs i izabere novog dekana. No, to se nije desilo. O
10

tom problemu inspektor Kukuruz namjeravao je izvjestiti Vladu Sarajevskog kantona, ali ga je u tome sprije~io {ef Inspektorata Kantona Sarajevo Heni Erduan ]esir rekav{i mu da samo on ima pravo izravno komunicirati sa Vladom Kantona. (M. F.)
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
PO^INJE PROVJERA TOWERA

Je li BiH dovoljno učinila da zaštiti prava svog građanina Ilije Jurišića?
SONJA BISERKO
predsjednica Helsin{kog odbora za ljudska prava Srbije

Direktori “Avaz roto presa“ uskoro pred istra`nim organima
Nakon {to je Finansijska policija Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu predala izvje{taje o kontroli poslovanja revizorske ku}e D`aferovi} i Razvojne banke Federacije BiH, Tu`ila{tvo je pokrenulo i zvani~nu istragu u koju su, pored inspektora Finansijske policije, uklju~eni i pripadnici Federalnog MUP-a. Prema nalogu Kantonalog tu`ila{tva pripadnici Federalnog MUP-a upu}uju pozive svjedocima koji daju izjave inspektorima Finansijske policije. Kako nezvani~no saznajemo, izjave inspektorima Finansijske policije da}e i direktori Avaz roto presa, firme Fahrudina Radon~i}a koja je koristila usluge revizorske ku}e D`aferovi}, a koja je od Razvojne banke dobila preko 22 miliona kreditnih sredstava za izgradnju Avazove kule od kamata. (M. F.)

JASMIN IMAMOVI]
na~elnik Op}ine Tuzla

NE
Bosna nije uradila dovoljno, posebno u istra`nom postupku. Pre svega nije uradila dovoljno da doka`e da je re~ o politi~kom su|enju. Srbija je iskoristila slu~aj Ilije Juri{i}a kako bi pokazala da su sve strane jednako odgovorne tokom ratnih sukoba. U tom smislu Juri{i} je `rtva nastojanja da se relativizuje odgovornost Srbije i JNA u ratu u Bosni.

NE
Da su se bh. vlasti pona{ale tako da {tite prava Ilije Juri{i}a, pokazali bi da {tite prava svih gra|ana BiH i u na{im bi o~ima bili deset puta agilniji i ozbiljniji. Juri{i} bi bio vra}en u BiH odmah nakon hap{enja jer su na{e vlasti na samom po~etku imale dovoljno zakonskih upori{ta u doma}em i srbijanskom zakonodavstvu te me|unarodnim aktima da Iliju Juri{i}a vrate u zemlju.

FADILA MEMI[EVI]

SUZANA HRUSTI]
predsjednica Udru`enja Mladi antifa{isti BiH

predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode BiH

NE
BiH nije u~inila gotovo ni{ta na za{titi prava svog dr`avljanina Ilije Juri{i}a. Nije u~inila ni{ta da ga izvu~e iz fa{isti~kih kand`i vlasti Srbije. Ministar pravde Bari{a ^olak je najvi{e kriv. Sramota je da Juri{i} bude osu|en na jedan dan a kamoli na 12 godina, iako nije kriv.

NE
Dr`ava nije u~inila ama ba{ ni{ta za Iliju Juri{i}a i mislim da je presuda Juri{i}u posthumna pobjeda Slobodana Milo{evi}a. Pla{im se da nakon ovoga, posebno ljudi koji sara|uju s Ha{kim tribunalom nisu sigurni u Srbiji jer smo vjerovatno svi osumnji~eni. Dr`ava ne radi ni{ta da to promijeni, da nas za{titi a i dr`ava nam je trenutno “~ardak ni na nebu ni na zemlji”.

HAJRA ]ATI]
predsjednica Udru`enja @ene Srebrenice

SEMIR GUZIN advokat

NE
Ni{ta BiH nije u~inila za Juri{i}a. Kad smo ~uli vijest da je osu|en na 12 godina zatvora, zaista smo bili {okirani. Tuzla je, tako|er, trebala reagirati ranije. Sje}am se kada je Juri{i}u svojevremeno produ`en pritvor, o~ekivala sam da cijela Tuzla iza|e na ulice. To se, me|utim, nije dogodilo. Jedino je Sinan Ali}, predsjednik fondacije Istina, pravda i pomirenje sve vrijeme bio anga`iran da pomogne Juri{i}u.
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

NE/DA
Kao ~ovjek mislim da se moglo u~initi mnogo vi{e, ali kao advokat smatram da BiH u formalno-pravnom smislu nije mogla u~initi mnogo. Moglo se jedino poku{ati ne{to neformalnim diplomatskim pritiscima ili anga`manom tima advokata za odbranu Juri{i}a. Na primjeru tu`be Srebreni~anki protiv Vlade Holandije, kao njihov advokat, uvjerio sam se koliko je dr`ava nezainteresirana da pomogne u takvim slu~ajevima.
11

ZLATNI LJILJANI PROTIV MUSTAFE MUJEZINOVI]A

[ERIF PATKOVI] JE PRO[LE GODINE BIO GLAVNI ORGANIZATOR SKUPA PODR[KE ABU HAMZI
U ru{enje Vlade Federacije je krenuo nakon {to mu je propao privatni biznis

12

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

HO]E LI PASTI FEDERALNA VLADA

Nakon propalih pregovora između “zlatnih ljiljana“ i VLADE FEDERACIJE BiH zbog smanjenja novčanih naknada, predsjednik Skupštine Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja ŠERIF PATKOVIĆ zakazao je 1. oktobra, u minut do podne, prosvjedni skup u Sarajevu i najavio dolazak na tisuće nezadovoljnih članova boračkih udruga; naša novinarka otkriva šta se krije u pozadini najnovijeg udara na federalnu Vladu, za čije interese, osim vlastitih, radi Šerif Patković i da li su nositelji ratnih odlikovanja, zaista, socijalno ugroženi

U
Nakon {to ~elnici Vlade FBiH nisu prihvatili njihove zahtjeve, predstavnici “zlatnih ljiljana” najavili su masovne prosvjede

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

POSLJEDNJE UPOZORENJE

pravni odbor Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja Federacije BiH pozvao je sve svoje, te ~lanove drugih bora~kih udruga, vladinih i nevladinih organizacija na veliki prosvjedni skup koji je zakazan u ~etvrtak, 1. oktobra (kada ovaj broj “SB“ bude u prodaji), u minut do podne, ispred zgrade federalne Vlade u Sarajevu. Odluka o organizaciji masovnih prosvjeda za koje je najavljeno da }e potrajati sve do ispunjenja zahtjeva (navodno su ve} osigurani autobusi i {atori za smje{taj prosvjednika) donesena je nakon serije neuspjelih pregovora s federalnim premijerom M ustafom Mujezinovi}em i liderima SDA i Stranke za BiH Sulejmanom Tihi}em i Harisom Silajd`i}em koji, unato~ prijetnjama ~elnika Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja,
13

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

ZLATNI LJILJANI PROTIV MUSTAFE MUJEZINOVI]A
ipak nisu okon~ani `eljenim rezultatom. Predstavnici su “zlatnih ljiljana“, podsjetimo, od Vlade Federacije BiH ultimativno tra`ili da njihove mjese~ne naknade za august ne budu umanjene za deset posto i zaprijetili `estokim odgovorom u slu~aju da Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i ~lanova njihovih obitelji bude stavljen van snage. [ERIF PATKOVI]

Muslimanski borac, zlatni ljiljan, propali politi~ar i biznismen u ozbiljnim financijskim problemima

DO@IVOTNA APANA@A ZA RATNE VETERANE
Suspenziju ovog Zakona, kao {to je poznato, u pregovorima s ~elnicima federalne Vlade izri~ito su tra`ili predstavnici Svjetske banke u BiH. Stavljaju}i taj zahtjev kao jedan od uvjeta za realizaciju standby aran`mana s Me|unarodnim monetarnim fondom, pregovara~i iz Svjetske banke su jasno istakli kako gotovo da nema suvremene dr`ave u kojoj se iskazana hrabrost i po`rtvovanost ratnih veterana nagra|uje do`ivotnom apana`om. Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja trebao bi biti ukinut najkasnije do 1. januara naredne godine. Ranije smo pisali da prema federalnom Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja, svi pripadnici Armije BiH, MUP-a i HVO-a koji su nositelji priznanja prve kategorije - Zlatnog ljiljana, Zlatne policijske zna~ke i Reda hrvatskog trolista dobijaju mjese~ne naknade u iznosu 50 posto prosje~ne pla}e, odnosno, oko 350 KM. Uz njih, pravo na nov~anu naknadu od 25 posto prosje~ne pla}e u Federaciji BiH ostvaruju i dobitnici priznanja druge kategorije, dok se nositeljima odlikovanja tre}e kategorije ispla}uje deset posto prosje~ne pla}e. Sve skupa, za isplate naknada za 5.364 nositelja ratnih priznanja i ~lanove njihovih obitelji, iz federalnog je prora~una u 2009. godini predvi|eno 18,3 milijuna KM. U pro{loj je godini, po istom osnovu, ispla}eno vi{e od 17, 8 milijuna maraka. No, ma koliko ~elnici Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja bili agresivni u obrani svojih privilegija, ~injenica je da me|u njihovim brojnim ~lanstvom ima najvi{e dva procenta onih koji, osim 350 KM mjese~ne naknade za ratna odlikovanja, nemaju i drugih prihoda. U tom smislu valja biti po{ten pa kazati da, izuzmu li se, dakako, obitelji poginulih boraca, ve}ina nositelja ratnih priznanja ve} primaju vojne mirovine, nemali broj njih ostvaruje i prava na invalidnine, {to zna~i da njihova mjese~na primanja prema{uju 1.000 KM, i znatno su ve}a od prihoda ostalih umirovljenika. Tako|er, na popisu korisnika naknada za ratna priznanja nalazi se i na desetke dobro pla}enih dr`avnih slu`benika, parlamentaraca, savjetnika ministara i privatnih poduzetnika, vlasnika imovine ~ija se vrijednost mjeri milijunima maraka.
14

DRŽAVNE DOTACIJE: Zahvaljujući golemim poticajima iz federalnog i kantonalnog proračuna, u čemu mu među zeničkim borcima nema ravnoga, Šerif Patković je izgradio impozantno poljoprivredno dobro

Skup podr{ke Imadu el-Husinu Skup podr{ke Imadu el-Husinu organizirao je [erif Patkovi} organizirao je [erif Patkovi}

HALALI NAM, HAMZA

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

HO]E LI PASTI FEDERALNA VLADA
ZA[TO JE MINISTAR POSTAO NEPODOBAN Me|u onima koji su, bez sumnje, miljama daleko od armije egzistencijalno ugro`enih gra|ana, nalaze se i dvojica ~elnika “zlatnih ljiljana“; D`evad Ra|o i [erif Patkovi}, te Marinko Ljoljo, predsjednik Udruge dobitnika najve}ih ratnih odlikovanja HVO-a. Ra|o i Patkovi} su, naime, uz sve beneficije koje su na temelju vojnih zasluga dobili nakon rata, pokrenuli privatni biznis, dakako, obilato sufinanciran iz federalnog prora~una.

Zlatni ljiljani zaratili s Zahidom Crnkićem nakon što im je skresao budžet za proslave
Iako je federalni ministar za pitanja branitelja Zahid Crnki} bio suzdr`an prilikom dono{enja Interventnog zakona kojim su za deset posto umanjena primanja svim prora~unskim korisnicima, ~elnici Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja ve} su tra`ili njegovu smjenu, tvrde}i kako ministar nije {titio njihove interese. No, ~ini se da je pravi razlog zbog kojih se dio rukovodstva “zlatnih ljiljana“ okrenuo protiv Crnki}a, ministrova odluka o smanjenju nov~ane pomo}i za ovogodi{nju proslavu Saveza koja je odr`ana u Tuzli. Umjesto planiranih 20.000 KM, federalno Ministarstvo za pitanja branitelja je zbog nedostatka novca ~lanovima Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja uplatilo “skromnih“ deset tisu}a maraka, koje su potro{ene za hotelski smje{taj, hranu i pi}e “zlatnih ljiljana“.

NASER ORI] UMJESTO D@EVADA RA\E
Umirovljeni brigadir Marinko Ljoljo, pak, i danas radi kao {ef slu`be osiguranja u privatnoj tvrtki Sarajevski kiseljak u Kiseljaku. Uzmu li se, dakle, u obzir ”imovinski kartoni” ~elnika dva saveza, ne treba ~uditi {to su na svim pregovorima s federalnim premijerom Mustafom Mujezinovi}em i resornim ministrom za pitanja

KOLIKO KOŠTA ODLIKOVANJE: Za isplate naknada za 5364 nositelja ratnih priznanja i članove njihovih obitelji, iz federalnog je proračuna u 2009. godini predviđeno 18,3 milijuna KM
Jedan od zahtjeva “zlatnih ljiljana“ je i smjena ministra Zahida Crnki}a

SUKOB S MINISTROM

HO]E LI D@EVADA RA\U ZAMIJENITI NASER ORI]

Dosada{nji predsjenik Saveza mogao Dosada{nji predsjenik Saveza mogao bi ostati bez podr{ke suboraca bi ostati bez podr{ke suboraca

branitelja Zahidom Crnki}em, upravo oni odlu~no odbili sve prijedloge o uvo|enju imovinskog cenzusa za primatelje naknada. Nastupaju}i ultimativno - ili jednake privilegije za sve ili masovni prosvjedi, ~elnici “zlatnih ljiljana“ nisu pokazali spremnost ni za razgovor o mogu}im korekcijama postoje}ih zakonskih rje{enja kako bi se na{ao kompromis, odnosno, da bez potrebnih sredstava pomo}i ne bi ostala niti jedna od ugro`enih bora~kih kategorija. “Poru~ujemo predstavnicima vlasti da ne}emo snositi odgovornost za posljedice”, upozorio je, jo{ prije desetak dana, predsjednik Skup{tine Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja [erif Patkovi}. Legitimiraju}i se, istodobno, kao “jedina ovla{tena osoba” u fazi pripreme i realizacije prosvjeda, te kao glavni pregovara~, Patkovi} je, o~evidno, uspio da u drugi plan potisne aktualnog predsjednika D`evada Ra|u, na ~iji su ra~un, posljednjih mjeseci, iznesene brojne optu`be. Kako doznajemo od samih ~lanova Saveza, upravo je Patkovi}, prije najavljenih prosvjeda, pokrenuo kampanju protiv Ra|e, spo~itavaju}i mu da je “kupljen“ od strane ministra
15

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

ZLATNI LJILJANI PROTIV MUSTAFE MUJEZINOVI]A
Crnki}a, a nakon {to je njegova supruga Sanela Ra|o proljetos dobila posao u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja. Navodno da se Ra|i potajno sprema smjena i da je mjesto njegovog nasljednika ve} ponu|eno Naseru Ori}u?! DESET NAJPOZNATIJIH I NAJIMU]NIJIH DOBITNIKA RATNIH PRIZNANJA KOJIMA SE ISPLA]UJU NOV^ANE NAKNADE IZ FEDERALNOG PRORA^UNA koje su pripadnici Drugog bataljona 7. muslimanske brigade Armije BiH kojima je zapovijedao [erif Patkovi} po~inili nad hrvatskim stanovnicima sela Dusina, u Haagu optu`eni general Enver Had`ihasanovi} i brigadir Amir Kubura. Samog Patkovi}a je, prije vi{e od deset godina, na su|enju generalu Tihomiru Bla{ki}u, jedna od svjedokinja u ha{koj sudnici optu`ila za likvidaciju njezinog supruga @eljka Raji}a i devet Hrvata iz Dusine. No, u to se vrijeme uveliko spekuliralo kako je jedan od razloga Patkovi}evog uklanjanja s ministarske pozicije bilo i njegovo stalno koketiranje s lokalnim SDA-ovcima, uz ~iju je svesrdnu pomo} pokrenuo privatnu tvrtku P[ 100, u ~ijem sastavu se nalazi i mljekara Eko milk u Begovom Hanu kod @ep~a. Zahvaljuju}i golemim poticajima iz federalnog i kantonalnog prora~una, u ~emu mu me|u zeni~kim borcima nema ravnoga, [erif Patkovi} je izgradio impozantno poljoprivredno dobro, ali se, navodno, odskora na{ao u ozbiljnim financijskim problemima, nakon {to su presu{ile dr`avne dotacije. U me|uvremenu se taj “zlatni ljiljan“ pojavio i kao zastupnik saudijske firme Al Shiddi, zajedno s Nisvetom Zambakovi}em, vlasnikom buvlje pijace u Zavidovi}ima. Prije nego {to su saudijski kupci pobijedili na tenderu za prodaju ve}inskog paketa dionica sarajevske tvrtke Magros i na njezinim temeljima po~eli gradnju najve}eg poslovno-stambenog centra u BiH, Patkovi} se pojavljivao kao glavni lobista Al Shiddija, kada je prije pet godina ta firma bila zainteresirana za izgradnju istog centra na Kamberovi}a polju u Zenici. Glavni organizator prosvjednog skupa protiv Vlade Federacije BiH [erif Patkovi} poru~io je kako s druge strane pregovara~kog stola o~ekuje isklju~ivo Mustafu Mujezinovi}a (iako je premijer ve} oti{ao na slu`beni put i ne}e ga biti narednih sedam dana), dok je od ministra Zahida Crnki}a zatra`ena ostavka, po~etkom februara pro{le godine tako|er je bio organizator prosvjeda u Zenici, slu`benog naziva “Halali nam, Hamza“. Tada kao predsjednik “zlatnih ljiljana“ Zeni~ko-dobojskog kantona, Patkovi} je, zajedno s Aimanom Awadom, ~elnikom udru`enja Ensarije, organizirao skup potpore “bratu” Imadu el-Husinu, zvanom Abu Hamza, nakon {to je donesena odluka o njegovom protjerivanju. Kao jedan od naj`e{}ih kriti~ara izgona nekada{njih subo raca, agilni Patkovi} nije {tedio dr`avne vlasti, najavljuju}i iniciranje potpisivanja peticije za ostanak “bra}e“ u cijeloj BiH. Na koncu je na prosvjedni skup potpore Abu Hamzi do{lo manje od tri tisu}e prosvjednika, a od Patkovi}eve peticije, dakako, nije bilo ni{ta.
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

ZLATNI POSLOVI ZLATNOG LJILJANA
No, budu}i da je za razliku od D`evada Ra|e, koji se nikada nije politi~ki eksponirao, [erif Patkovi} perjanica A-SDA u Zeni~ko-dobojskom kantonu i predsjednik Op}inskog odbora te stranke u Zenici, jasno je kako se iza njegovog naprasnog anga`mana me|u “zlatnim ljiljanima“ kriju i politi~ki interesi predratnog oficira biv{e JNA koji je u poratnim godinama promijenio manje-vi{e sve bo{nja~ke strana~ke dresove.

@ELJKO KOM[I]
~lan Predsjedni{tva BiH

NED@AD BRANKOVI]
biv{i predsjednik Vlade Federacije BiH

VINKO ZORI]

BEZ KOMPROMISA: Uzmu li se, dakle, u obzir ”imovinski kartoni” čelnika dva saveza, ne treba čuditi što su na pregovorima s premijerom Mustafom Mujezinovićem upravo oni odlučno odbili sve prijedloge o uvođenju imovinskog cenzusa za primatelje naknada
Premda je, naime, u poratnim godinama vojnu karijeru zamijenio politi~kom, kao zastupnik Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH u Skup{tini Zeni~ko-dobojskog kantona, Patkovi} se kasnije pridru`io Bosansko-patriotskoj stranci Sefera Halilovi}a. Po~etkom 2001., u vrijeme vladavine Alijanse za promjene, Patkovi} je kao kadar BPS-a izabran za kantonalnog ministra za bora~ka pitanja, ali se na toj du`nosti zadr`ao samo pola godine. Smijenjen je po nalogu strana~kog {efa Sefera Halilovi}a, nakon {to su za zlo~ine
16

zastupnik u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH

TOMO KRE[I]
suvlasnik hotela Sunce u Neumu

NED@AD BUBICA
vlasnik gra|evinskog poduze}a Lake i vi{e poslovno-stambenih objekata u Sarajevu

VAHID KARAVELI]
biv{i voditelj izgradnje Avazovog nebodera Twist Tower i ~lan uprave nekoliko javnih poduze}a

FIKRET PREVLJAK
vlasnik hotela Palma na Jablani~kom jezeru

ISMET DAHI]
{ef osiguranja svih objekata kompanije Mims

IVICA PRIMORAC
menad`er tvrtke Euroherc u Hrvatskoj

ASIM FAZLI]
zamjenik direktora INTERPOL-a BiH

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

17

DRAMA NA BO[NJA^KOJ SCENI

TIHI] NA UDARU “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE”

18

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

ZAVR[NI OBRA^UN U VRHU SDA

Lider SDA pre`ivio dva politi~ka atentata, mo`e li pre`ivjeti i tre}i?!

U združenoj političko-medijskoj akciji, Izetbegović iznutra a Radončić i Terzić izvana nastoje detronizirati lidera SDA Tihića i preuzeti vlast u najvećoj bošnjačkoj političkoj partiji

P

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

o tre}i put u posljednje tri godine predsjednik SDA Sulejman Tihi} primoran je krenuti u boj za odbranu strana~kog prijestolja. Dva prethodna okr{aja, iz prolje}a 2007. i 2008. godine, Tihi} je okon~ao u svoju korist, no njegov tre}i okr{aj s uglavnom istim juri{nicima na strana~ko prijestolje, koji upravo po~inje, bit }e puno neizvjesniji i dramati~niji. Tihi}evi ljuti protivnici, protukandidati na posljed-

njem strana~kom kongresu Bakir Izetbegovi} i Adnan Terzi} promijenili su taktiku napada: prvi je ostao unutar strana~kih redova i zadu`en je za Tihi}evo podrivanje iznutra, dok je drugi, zajedno s vlasnikom Avaza Fahrudinom Radon~i}em, upravo krenuo s osnivanjem vlastite politi~ke stranke koja }e Tihi}a ru{iti izvana.

SLABI LIDER JAKE PARTIJE
Prvi poku{aj Tihi}eve detronizacije desio se neposredno nakon parlamentarnih izbora odr`anih u jesen 2006. godine na

Ho}e li Tihi} pre`ivjeti novi udar Izetbegovi}a, Terzi}a i Radon~i}a

TRE]I POKU[AJ SMJENE

Radon~i} izbjegao Radon~i} izbjegao novinarska pitanja novinarska pitanja

PITANJA BEZ PITANJA BEZ ODGOVORA ODGOVORA

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

19

DRAMA NA BO[NJA^KOJ SCENI
OFANZIVA NA OFANZIVA NA STRANA^KO STRANA^KO PRESTOLJE PRESTOLJE

Izetbegovi} }e Izetbegovi} }e Tihi}a ru{iti iznutra Tihi}a ru{iti iznutra

kojima je aktuelni lider SDA pretrpio te`ak izborni poraz. Njegov protukandidat za Predsjedni{tvo BiH Haris Silajd`i} osvojio je preko 350 hiljada glasova, skoro dva puta vi{e od Tihi}a. Nasuprot tome, Tihi}eva partija, SDA, osvojila je relativnu pobjedu dobiv{i 50-ak hiljada glasova vi{e od Silajd`i}eve Stranke za BiH. Ovakav ishod predsjedni~ke utrke Tihi}eva unutarpartijska opozicija predvo|ena Izetbegovi}em i Terzi}em uzimala je kao krunski dokaz da bi Tihi} morao odstupiti budu}i da je nelogi~no da pobjedni~ku partiju predvodi pora`eni lider. U prolje}e 2007. godine, nakon konstituiranja izvr{ne i zakonodavne vlasti, protiv Tihi}a je pokrenuta brutalna politi~ko-medijska kampanja kojom je upravljao trojac Izetbegovi}, Terzi}, Radon~i}, uz blagoslov duhovnog poglavara Bo-

GLAVNA META: Posve je jasno da je upravo Tihić glavna meta Radončića i Terzića - budući da nije uspio okupiti novu ekipu s novim i svježim idejama, što bi inače uradio Izetbegović da je kojim slučajem pobijedio na Kongresu SDA
{njaka reisa Mustafe Ceri}a. Tihi} se me|utim uspio ne samo izvu}i nego i oja~ati - prvenstveno preko manevra s prudskim procesom na ~emu je uspio pridobiti nepodijeljenu naklonost me|unarodne zajednice. Drugi okr{aj istih SDA-ovih aktera odvijao se na strana~kom kongresu, odr`anom u maju ove godine, na kojem se PRVI PREBJEG IZ SDA PRVI PREBJEG IZ SDA
Adnan Terzi} prvi je ii za sada jedini Adnan Terzi} prvi je za sada jedini politi~ar iz SDA koji je pristupio politi~ar iz SDA koji je pristupio Radon~i}evoj stranci Radon~i}evoj stranci

RAT (DEZ)INFORMACIJAMA

Izmišljeni sukob Tihića i Mujezinovića
Iz politi~ke kuhinje Radon~i}a, Izetbegovi}a i Terzi}a nedavno je lansirana vijest da je lider SDA Sulejman Tihi} nezadovoljan radom aktuelnog federalnog premijera Mustafe Mujezinovi}a i da uveliko priprema njegovu zamjenu. Navodno, Tihi} je ve} razgovarao s nekoliko potencijalnih kandidata koji bi trebali odmijeniti nedavnog izabranog federalnog premijera Mujezinovi}a “koji se nije najbolje sna{ao“. No, iz provjerenih izvora u vrhu SDA doznali smo da je rije~ o dezinfoirmaciji koja je svjesno lansirana kako bi se unijela dodatna pometnja u Tihi}evu frakciju SDA. Mujezinovi}eva pozicija posve je stabilna.

SDA ne razmi{lja o smjeni premijera Mustafe Mujezinovi}a

PUNO POVJERENJE STRANA^KOG [EFA

20

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

ZAVR[NI OBRA^UN U VRHU SDA
PRIPREMA ODGOVORA
Silajd`i} i Tihi} namjeravaju u~vrstiti koaliciju

RADON^I]EV STRAH OD JAVNOSTI

Vlasnik “Avaza“ pobjegao od neugodnih pitanja
Odluku o ulasku u politiku, vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} saop}io je na press konferenciji s koje su novinari oti{li prili~no razo~arani. Novinarima je Radon~i} uskratio mogu}nost postavljanja pitanja, izdeklamirao je nekoliko fraza (“programskih ciljeva stranke“) i napustio salu, ne osvrnuv{i se na negodovanje razo~aranih kolega. Me|u okupljenim novinarima bilo je i nekolicina njih koja mu je namjeravala postaviti cijelu seriju neugodnih pitanja. Naprimjer, {ta je po zanimanju Fahrudin Radon~i}? Koji strani jezik govori (ne ra~unaju}i crnogorski), koju je {kolu zavr{io, gdje je radio prije dolaska u Sarajevo? Koliko je platio poreza u protekloj godini i koliko iznosi ukupni dug njegove kompanije prema komercijalnim bankama i Razvojnoj banci FBiH? Za{to je bio uhap{en 1993. godine i pod kojim ga je okolnostima iz zatvora izveo Bakir Izetbegovi}? Koliko je novca dobio od SDA za pokretanje Bo{nja~kog avaza i kasnije Dnevnog avaza? Ko je tre}i partner u kompaniji Prezident nekretnine, koju je osnovao sa srbijanskim tajkunom Miroslavom Mi{kovi}em? Je li kredit za kupovinu zemlji{ta u Tuzli dobio od Komercijalne banke iz Srbije i je li `irant za taj kredit bio M:tel? Koliko ima novca na bankovnom ra~unu izvan BiH? Ova je pitanja biznismen Radon~i} do sada mogao izbjegavati, no politi~ar Radon~i} na to nema pravo: du`an je kao i svaki drugi politi~ar javnosti podastrijeti sve ~injenice o svom liku i djelu.

Tihi} nadmetao za tre}i predsjedni~ki mandat. Njegovi protukandidati bili su Bakir Izetbegovi} i Adnan Terzi}. Politi~ki mag iz sjene, reis Ceri}, u nekoliko navrata pred odr`avanje Kongresa SDA pozivao je na sastanke Izetbegovi}a i Terzi}a, poku{avaju}i ih ubijediti da ne rasipaju glasove i da se zajedni~ki suprotstave Tihi}u. No, ni jedan od njih nije se odricao liderskih ambicija, {to je Tihi} znala~ki iskoristio u svoju korist. Na ruku mu je i{la i neskrivena podr{ka me|unarodne zajednice, osobito podr{ka ameri~kog dopredsjednika Josepha Bidena, koji je Tihi}a javno pohvalio prilikom posjete BiH, dvadesetak dana pred odr`avanje Kongresa SDA. No, uprkos sna`noj me|unarodnoj podr{ci, ali i prednosti koju je imao na osnovu strana~kog statuta naslije|enog iz vremena apsolutisti~ke vlasti Alije Izetbegovi}a, Tihi} je na Kongresu odnio prili~no blijedu pobjedu: preko 40 posto delegata Kongresa glasalo je za Tihi}eve protukandidate.

TRE]A SRE]A
Na krilima solidne podr{ke strana~ke baze, dvojac Izetbegovi}-Terzi} zapo~eo je pripreme za zavr{ni, tre}i po redu obra~un s Tihi}em. U tom kontekstu treba posmatrati najavu osnivanja nove politi~ke partije u kojoj }e klju~ne uloge igrati vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} i donedavni zamjenik predsjednika SDA Adnan Terzi}. Iako njihova partija jo{ nije formalno registrirana i konstituirana, iz nekoliko dosada{njih javnih istupa Fahrudina Radon~i}a mogu se nazrijeti njegovi i Terzi}evi “pravci djelovanja“. “Bakir Izetbegovi} nije iskoristio {ansu na Kongresu SDA i u nekom smislu je kriv
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

za moj ulazak u politiku. Da je Izetbegovi} pobijedio na Kongresu, vjerovatno bi se oko njega okupila nova ekipa s novim idejama i ne bi bilo potrebe tra`iti alternativu“, rekao je Radon~i} prije nekoliko dana u emisiji Telering OBN-a. Posve je dakle jasno da je upravo Tihi} glavna meta Radon~i}a i Terzi}a - budu}i da nije uspio okupiti novu ekipu s novim i svje`im idejama, {to bi ina~e uradio Izetbegovi} da je kojim slu~ajem pobijedio na Kongresu SDA. Ali, kako je pobijedio Tihi}, “potrebno je tra`iti alternativu“ jer je prema Radon~i}evim rije~ima “situacija vrlo dramati~na“. Da Radon~i} ne pretjeruje, mo`e se uvjeriti svako ko makar letimi~no prelista Dnevni avaz koji je poput {ipka pun apokalipti~nih vijesti: Federacija je pred bankrotom, bo{nja~ki prvaci su korumpirani i nesposobni, borci su gladni, radnici obespravljeni i pokradeni, svi se u okru`enju razvijaju osim Federacije BiH pred ~ijom se nesposobnom vladom svakodnevno u talasima smjenjuje rijeka nezadovoljnih, pokradenih, preverenih i poni`enih. Da je stanje zbilja dramati~no, posvjedo~io je i Bakir Izetbegovi}, koji je nedavno prisustvovao vanrednoj Skup{tini Saveza dobitnika najvi{ih ratnih priznanja i neposredno se uvjerio u razmjere njihovog stradanja pod bezdu{nom vlasti Sulejmana Tihi}a i njegovog jo{ bezdu{nijeg premijera Mustafe Mujezinovi}a. “Izgleda da }u morati neke stvari preuzeti u svoje ruke jer se bojim da }e na{

narod eksplodirati“, poru~io je Izetbegovi} sa spomenutog skupa i obe}ao da }e se vratiti u Predsjedni{tvo SDA kako bi popravio odnos vlasti prema ovoj obespravljenoj kategoriji bud`etskih korisnika kojoj Tihi}ev premijer Mustafa Mujezonovi} namjerava skresati primanja za 10 posto. Iz ovog i ovakvog koordiniranog nastupa Fahrudina Radon~i}a i Bakira Izetbegovi}a nazire se budu}i savez, odnosno koalicija bo{nja~kih snaga koje }e preuzeti stvar u svoje ruke. Oslonac ove koalicije ~inila bi SDA-ova frakcija Bakira Izetbegovi}a (blizu 40 posto SDA) te Radon~i}eva i Terzi}eva nova politi~ka partija ~ije je osnivanje u toku. To bi trebala biti nova snaga koja bi, prema zamisli Izetbegovi}a, Terzi}a i Radon~i}a, na predstoje}im izborima u jesen naredne godine trebala zamijeniti akuelnu bo{nja~ku koaliciju SDA i SBiH. Na taj na~in na bo{nja~ko prijestolje kona~no bi zasjela vlast po ukusu reisa Ceri}a koji ne skriva prezir prema aktuelnim bo{nja~kim vlastodr{cima Tihi}u i Silajd`i}u, ali i prema lideru najve}e opozicione partije Zlatku Lagumd`iji. No, Tihi} i Silajd`i} sasvim izvjesno ne}e sjediti skr{tenih ruku. U posljednjih dvadesetak dana intenzivirani su susreti na nivou potpredsjednika SDA i SBiH, koji su nakon skoro trogodi{nje koalicione vlasti napokon “otkrili“ da izme|u dvije najve}e bo{nja~ke partije i ne postoje tako krupna idejna neslaganja!
21

SKANDAL NEDJELJE

HDZ-ovi ministri u Vladi Federacije istrajavaju na za{titi kriminala Josipa Tomi}a

Direktor Naftnih terminala Josip Tomić namjeravao privatnoj kompaniji “Delta Grip“ besplatno ustupiti 25.000 kvadratnih metara u Pločama

SPRIJE^EN KRIMINAL SPRIJE^EN KRIMINAL

Propao kriminalni aran`man Josipa Tomi}a ii Propao kriminalni aran`man Josipa Tomi}a Jasminka Umi~evi}a Jasminka Umi~evi}a

Pi{e: ASIM METILJEVI]

N

a svjetlo dana napokon je isplivao dugogodi{nji kriminal direktora Naftnih terminala FBiH Josipa Tomi}a i njegovih poslovnih partnera iz kompanije Delta Grip u vlasni{tvu Jaminka Umi~evi}a, nekada{njeg visokopozicioniranog menad`ara naftne kompanije INA. Nakon izlaska iz INA-e, Umi~evi} je osnovao privatnu naftnu kompaniju “Delta Grip“ sa sjedi{tem u Londonu. Josip Tomi}, direktor Naftnih terminala FBiH u Plo~ama, bez tendera, bez znanja federalne Vlade i bez nadoknade, obe}ao je Umi~evi}u ustupiti 25.000 kvadratnih metara zemlji{ta smje{tenog tik uz postoje}e naftne terminale u vlasni{tvu Vlade FBiH. I ne samo to: Umi~evi} je od Tomi}a dobio i suglasnost da u roku od pet godina zapo~ne izgradnju
22

vlastitog naftnog terminala koji bi koristio narednih 20 godina - tako|er bez nadoknade! No, uz Tomi}ev kriminal, otkriveni su i njegovi za{titnici iz vrha federalne vlasti bez kojih bi Tomi} davno bio strpan iza re{etaka. Sve donedavno vjerovalo se da Tomi}a na slobodi dr`i njegov klju~ni politi~ki za{titnik Ned`ad Brankovi}, ina~e blizak prijatelj Jasminka Umi~evi}a, ali se pokazalo se da je mre`a Tomi}evih za{titnika puno razgranatija, s pipcima u politi~koj, izvr{noj, pa ~ak i sudskoj vlasti! Naime, Nadzorni odbor Naftnih terminala nedavno je donio jednoglasnu odluku o smjeni direktora Josipa Tomi}a, ali ta odluka ne mo`e biti operativna sve dok novoimenovani direktor Terminala FBiH (sarajevska firma majka Naftnih terminala u Plo~ama) Sadin Zalihi} ne bude verificiran u Op}inskom sudu Sarajevo. A Sud odbija

verificirati Zalihi}a bez suglasnosti Vlade FBiH koja pak takvu suglasnost ne mo`e usvojiti zbog izri~itog protivljenja ministara iz reda HDZ-a! Bez obzira na kona~ni ishod ove nesvakida{nje birokratske zavrzlame, Josip Tomi}, sasvim izvjesno, ne}e pre`ivjeti na poziciji direkora u Plo~ama, ako ni zbog ~ega drugog a ono zbog krivi~nog postupka koji se protiv njega ve} dulje vremena vodi pred @upanijskim sudom u Dubrovniku. Kao {to Tomi} ne}e pre`ivjeti na sada{njoj poziciji, jednako tako ne}e za`ivjeti ni njegov kriminalni aran`man sklopljen s Umi~evi}em i njegovom kompanijom “Delta Grip“. Za takvu vrstu aran`mana, naime, Umi~evi} mora zatra`iti suglasnost Vlade FBiH a ne samo korumpiranog direktora Tomi}a. A kako smo doznali, Vlada FBiH nikada i nikome ne}e niti mo`e ustupiti svoje zemlji{te u Plo~ama.
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

23

PRESUDA ILIJI JURI[I]U

Beogradski Sud za ratni zlo~in

TRENIRANJE PRAVDE

ILIJA RADULOVIĆ, najpoznatiji predratni sudija iz Tuzle, danas ugledni advokat u Beogradu, ekskluzivno za “SB” komentira presudu koja je početkom sedmice na beogradskom sudu izrečena njegovom nekadašnjem sugrađaninu ILIJI JURIŠIĆU

PROCES PROTIV JURI[I]A IMA PRAVNI I POLITI^KI ASPEKT
I pravno i politi~ki presuda Juri{i}u je sporna!
Pi{e: MIRHA DEDI]

P
24

resuda Vije}a Okru`nog suda u Beogradu za ratne zlo~ine kojom je u ponedjeljak Iliju Juri{i}u izre~ena kazna od 12 godina zatvora zbog napada na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Tuzli, u maju 1992. godine, izazvala je `estoke reakcije kako u Bosni i Hercegovini

tako i u Srbiji. Mi{ljenja o tome da li je dobro {to je Juri{i}u su|eno u Srbiji umjesto u BiH, podijeljana su. Dok jedni vjeruju da je presuda Juri{i}u korak naprijed u procesu namirivanja pravde, drugi vjeruju da }e to dodatno podi}i zid izme|u dvije dr`ave. Portparol Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Bruno Vekari} ocijenio je da je presuda “satisfakcija za ubijene i njihove porodice”. “Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine je obe}alo da ne}e zaboraviti nijednog vojnika ubi-

jenog u Tuzli”, rekao je Vekari} nakon izricanja te presude i dodao da je za tu`ila{tvo najva`nije da je “sudski utvr|en zlo~in u Tuzli”. Vekari} je rekao da je sud ocijenio stepen odgovornosti Juri{i}a na na~in na koji je “opisan u izre~enoj presudi”.

“PRAVNO I POPULARNO”
Prema optu`nici, Juri{i} je kao visoki starje{ina MUP-a BiH i de`urni Operativnog {taba Javne bezbjednosti Tuzla, a
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

PRAVNI EKSPERT KOJEM VJERUJU I TUZLA I BEOGRAD

Ilija Radulovi}, advokat iz Beograda, prije ~etiri decenije bio je sudija u Tuzli

PRAVNA EKSPERTIZA SLU^AJA JURI[I]

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

25

PRESUDA ILIJI JURI[I]U
nakon prijema naredbe od svog pretpostavljenog, svim naoru`anim jedinicama izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. povla~ila iz Tuzle. Tom prilikom, navodi se u presudi, ubijeno je najmanje 50 vojnika, a ranjeno 44 pripadnika JNA. Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine zatra`ilo je u zavr{noj rije~i da se Juri{i}, optu`en za upotrebu nedozvoljenih sredstava borbe prilikom napada, proglasi krivim. Optu`eni Juri{i} je u zavr{noj rije~i naveo da je ~itav proces protiv njega pokrenut iz politi~kih razloga a ne radi utvr|ivanja istine i ~injenica o doga|aju u Tuzli i da se nada da }e se su|enje zavr{iti “pravno a ne popularno”. Komentari{u}i proces koji se vodio protiv Ilije Juri{i}a u Beogradu, Ilija Radulovi}, biv{i tuzlanski sudija i poznati beogradski advokat, za na{ list ka`e da }e izre~ena presuda negativno uticati na odnose dvije dr`ave - BiH i Srbije: “Ova presuda ima zakonski i politi~ki aspekt. [to ZA[TA JE KRIV I ZA[TO JE OSU\EN

Ilija Juri{i} nepravomo}no je osu|en na 12 godina zatvora u Beogradu

KO JE ILIJA RADULOVI]

Sudija na kojem je Vuk Drašković započeo književnu karijeru
Starijim ~itaocima na{eg lista vjerovatno je u sje}anju ostao tuzlanski proces iz 1971. godine koji je vodio tada{nji sudija Ilija Radulovi} (danas advokat u Beogradu). Tada je, na osnovu magnetofonske trake i verbalnih provokacija protiv Neboj{e Ivkovi}a, direktora medicinskog centra u Bijeljini (ina~e oca Branislava Ivkovi}a, funkcionera SPS-a) pokrenut postupak za uvredu predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i Centralnog komiteta. Ivkovi} je svom stanu u vrijeme vladavine verbalnog delikta u krivi~nom pravu govorio ne{to {to je predstavljalo “krivi~no djelo povrede ugleda predsjednika dr`ave”. Sudija Radulovi} bio je prvi sudija koji je u istoriji svjetskog krivi~nog prava zatra`io mi{ljenje profesora etike, da li je uop{te sa eti~kog aspekta dozvoljeno saslu{ati traku koja je podmetnuta u privatnom stanu. Zaklju~ak je bio da je to nedopustiv i nedoli~an ~in koji bi proizveo dalekose`ne negativne dru{tveno-istorijske posljedice, naro~ito zato {to je magnetofonski snimak bio i osnovni razlog za tu`bu i dokaz na sudu. Zbog takvog stava i odluke Ilija Radulovi} je morao napustiti sud i posvetiti se advokaturi. Tada{nji novinar saveznog sindikalnog glasila Vuk Dra{kovi} je lik sudije Radulovi}a opisao u svom romanu Sudija koji je ubrzo postao jugoslovenski bestseler.

se ti~e zakonskog, ne bih se mogao upu{tati u ocenu da li postoji krivi~no delo ili ne jer je najstro`ije zabranjeno kritikovati nepravosna`nu presudu imaju}i u vidu da se na taj na~in naru{ava ugled sudstva.” Radulovi} smatra da je su|enje Juri{i}u moglo da se odr`i i u Sarajevu te da je politi~ki aspekt ovog su|enja mnogo zna~ajniji. “Mislim da je on mnogo va`niji, zato {to se postavlja pitanje {ta se htelo ovom presudom. Dakle, izbor mesta su|enja sigurno }e uticati na dobru regionalnu i me|udr`avnu saradnju. Cilj je najve}e dobro u jednoj situaciji. To mi pravnici zovemo sumum bonum — ili najvi{e dobro. Ako je cilj ili najvi{e dobro srbijanskih vlasti bio da se ostvari dobra me|udr`avna saradnja izme|u Srbije i BiH, onda je sasvim jasno da je trebalo su|enje odr`ati u Sarajevu. Ako je najve}e dobro zadovoljiti svoje gra|ane i slu{ati svoju vlast u Srbiji, onda je ovaj izbor mesta su|enja potpuno logi~an i politi~ki adekvatan. Sada se postavlja pitanje - da li mo`e dobra vlast u
26

Ilija Radulovi}, tuzlanski sudija, glavni je junak prvog romana Vuka Dra{kovi}a “Sudija”

JUNAK DRA[KOVI]EVOG BESTSELERA

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

PRAVNI EKSPERT KOJEM VJERUJU I TUZLA I BEOGRAD
vidim razloga da takvi odnosi ne postoje i na nivou dr`ava. Zato mislim da je sasvim izvesno da }e ovakva presuda imati negativne politi~ke implikacije u smislu lo{e regionalne saradnje. Da }e podi}i zidove izme|u srbijanskog i bosanskohercegova~kog dru{tva, odnosno da }e uticati na brzinu pribli`avanja dve zemlje, na proces pomirenja, ako se uop{te vi{e mo`e govoriti o pomirenju. Kao {to postoje savr{eno izgra|ene tehnologije stvaranja ratnih psihoza, tako isto postoje tehnologije njihovog ukidanja i stvaranja ‘psihoza’ dobre me|udr`avne saradnje. Smatram da je ovo su|enje trebalo iskoristiti u prvom redu da se stvori jedna dobra me|udr`avna saradnja”. Ovaj eminentni advokat za na{ list obja{njava koji je dalji tok procesa pred srbijanskim pravosu|em kada je slu~aj Ilije Juri{i}a u pitanju i tvrdi da postoji mogu}nost da se Juri{i}u ukine presuda. “Postavlja se pitanje da li je Juri{i}u povre|eno pravo na odbranu, jer nije mogao da koristi svedoke koje bi mogao da mu se sudilo u Sarajevu. Ja se kao advokat nikada ne ljutim kada sud pogre{i, ja verujem u sudstvo. Mislim da je Vrhovni sud Srbije jo{ uvek jako dobar sud. Visok je procenat ukinutih presuda i ako je u ovom slu~aju povre|eno pravo odbrane, to je bitna povreda odr`avanja krivi~nog postupka i takva presuda se po slu`benoj du`nosti ukida. Ja jedva ~ekam kod osu|uju}e presude da je sud ne{to pogre{io jer }u u `albenom postupku tu pravnu gre{ku prvostepenog suda do maksimuma iskoristiti da presuda bude ukinuta, a onda u ponovljenom postupku biti u velikoj prednosti. Ukoliko se osu|uju}a presuda ukida, to zna~i da je poruka Vrhovnog suda da se ta osu|uju}a presuda zapravo zameni osloba|aju}om presudom”, ka`e advokat Radulovi}.

PRVOSTEPENA PRESUDA NE ZNA^I NI[TA
Branioci Ilije Juri{i}a, tvrdi na{ sagovornik, trebaju sa~ekati da se napi{e pismeni otpravak presude, a onda u roku od 15 dana moraju Vrhovnom sudu Srbije napisati `albu protiv presude Okru`nog suda u Beogradu, posebnog odjeljenja Specijalnog suda za ratne zlo~ine. Branioci u `albi tra`e da se odr`i `albena sednica i to je de facto pretresanje podnijete `albe. Te `albene sjednice se odr`avaju striktno po odredbama zakonika o krivi~nom postupku. Svaka protivzakonita presuda ima realne {anse da bude ukinuta. Ako bude bilo kakve povrede krivi~nog zakona ili bilo kakve povrede odredaba krivi~nog postupka, presuda }e biti ukinuta, isti~e Radulovi}. Ukoliko u drugostepenom postupku presuda bude osu|uju}a, Juri{i} }e, tvrdi Radulovi}, biti transferisan u BiH i kaznu izdr`avati u na{oj zemlji. “Kada presuda postane pravosna`na, nema nikakvih ograni~enja da se izru~i u BiH na izvr{enje kazne. To je ~ak postalo pravilo i to se zove transfer. Svi moji klijenti iz Crne Gore ili Makedonije koji su ovde osu|eni transferi{u se u republike odakle su. Jer za{to bi neko u okviru kazneno-popravnog zakona hranio strane dr`avljane. Dakle to je pravilo, ukoliko bi kojim slu~ajem presuda ostala, nije va`no da li ona bila 12 ili nekoliko godina, onda bi Ilija sigurno tu kaznu izdr`avao u Bosni i Hercegovini”, ka`e na kraju na{eg razgovora advokat Radulovi}.

POLITIKA ISPRED PRAVA: Ako je cilj ili najviše dobro srbijanskih vlasti bio da se ostvari dobra međudržavna saradnja između Srbije i BiH, onda je sasvim jasno da je trebalo suđenje održati u Sarajevu. Ako je najveće dobro zadovoljiti svoje građane i slušati svoju vlast u Srbiji, onda je ovaj izbor mesta suđenja potpuno logičan i politički adekvatan
Srbiji biti ukoliko se ona vr{i u jednom krajnje nestabilnom, detroniziranom, nesigurnom regionalnom me|unarodnom okru`enju?” Na na{e pitanje kako i koliko presuda Iliji Juri{i}u mo`e utjecati na krhko povjerenje izme|u dvije dr`ave, Radulovi} ka`e: “Mi advokati smo pro{log vikenda u Tuzli slavili tri dana i tri no}i 125 godina bosanskohercegova~ke advokature. Moram priznati da me|u nama advokatima te surevnjivosti, nesaradnje i zlovolje nema. Tom prilikom u Tuzli su bili predstavnici advokatskih komora svih biv{ih jugoslovenskih republika. Mi imamo sjajne me|usobne i me|ukomorske odnose, ne
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Development security center

Vaša imovina naša briga!

AKCIJA
DSC d.o.o. Agencija za zaštitu imovine i ljudi Ul. Posavska broj 48, Sarajevo, BiH Tel.: +387(33) 65 11 17 Fax.: (033) 71 10 82 e-mail: dsc.sa@lol.ba web: www.dsc-sa.ba

dnevno! već od 3KM

27

HAP[ENJE U BE^U

Kontroverzni hotelijer Bahrija Kačapor, u čijem je vlasništvu hotel “Aqua“ u Blažuju kod Sarajeva, uhapšen je koncem prošlog tjedna u Beču na zahtjev austrijskih pravosudnih vlasti; naša novinarka istražila je kako se obogatila obitelj Kačapor te za koja kriminalna djela austrijske vlasti terete Kačapora
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

S

and`a~ko-bosansko-austrijski biznismen Bahrija Ka~apor, vlasnik hotela Aqua u Bla`uju kod Sarajeva, ponovno je uhap{en koncem pro{log tjedna u Be~u. Za razliku od hap{enja koje je austrijska policija izvela prije osam mjeseci, privode}i Ka~apora po me|unarodnoj tjeralici Kantonalnog suda u Sarajevu, ovoga se puta kontroverzni hotelijer iza re{etaka na{ao na zahtjev pravosudnih vlasti u Be~u.

POSLOVANJE NA IVICI ZAKONA
Prema {turim informacijama iz Austrije, Ka~apor je uhap{en zbog sumnji da je po~inio privredni kriminal i u pritvoru bi mogao provesti narednih mjesec dana. Kako nezvani~no doznajemo, Bahrija Ka~apor, kao i ~lanovi njegove u`e obitelji, ve} se godinama nalaze pod nadzorom austrijskih pravosudnih vlasti, jo{ dok se cijela njegova obitelj bavila gra|evinskim poslovima. Budu}i da su njihove gra|evinske tvrtke, po svoj prilici, poslovale “na ivici zakona“, prvi se na udaru austrijske policije na{ao Bahrijin brat koji je optu`en, a kasnije i osu|en na dugogodi{nju kaznu zatvora zbog vi{emilijunske porezne utaje. Kako novac koji bra}a Ka~apor duguju austrijskim vlastima nikada nije izmiren, tamo{nja je policija sumnjala da je, nakon {to je austrijsko-sand`a~ki biznismen, porijeklom iz Tutina, prije osam godina preselio u Sarajevo, dio nezakonite zarade, izme|u ostalog, investiran i u hotel Aqua.
30

AUSTRIJSKI GRIJESI FAMILIJE KA^APOR
Bahrija Ka~apor u zatvoru se pridru`io bratu koji je osu|en na dugogodi{nju kaznu zatvora zbog vi{emilijunske porezne utaje
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

KA^APOR IZA RE[ETAKA
I mada jo{ nije poznato koje kazneno djelo austrijsko pravosu|e Ka~aporu konkretno stavlja na teret, nije nimalo slu~ajno {to je istraga protiv njega (re)aktivirana nakon {to je on oglasio prodaju sarajevskog hotela. Ka~apor je, kao {to smo ve} pisali, ljetos na{ao kupca spremnog da za hotel Aqua plati oko pet milijuna KM, ali su pregovori o prodaji, u me|uvremenu, propali. Sada se, me|utim, naga|a da bi austrijsko pravosu|e, bude li istraga o Ka~aporovim sumnjivim poslovima i{la u o~ekivanom smjeru, od vlasti u BiH moglo zatra`iti da se na prodaju njegovog hotela stavi privremena zabrana?!

HOTEL POD ZABRANOM?
No, nakon {to je Bahrija Ka~apor zavr{io u pritvoru, ali ne u Sarajevu nego u Be~u, valja se zapitati i kako je mogu}e da se on, uop}e, na{ao u Austriji? Protiv Bahrije Ka~apora je na Kantonalnom sudu u Sarajevu podignuta optu`nica koja njega i Fikreta Kajevi}a tereti za pomaganje optu`enima E lvisu Hod`i}u i Osmanu Vanti}u koji se terete za poku{aj ubojstva F atmira Muljaja, te J asminu Kosi, optu`enom za izazivanje op}e opasnosti u sarajevskom klubu Incognito (po~etak je su|enja odgo|en zbog bolesti sutkinje) . Pucnjava u Incognitu se, podsjetimo, dogodila 8. oktobra pro{le godine, nakon ~ega su svi optu`eni pobjegli iz Sarajeva. Me|utim, i pored ~injenice da su Ka~apor i Kajevi} mjesecima bili u bjekstvu i da su u Sarajevo izru~eni tek nakon {to ih je uhapsila austrijska policija, odlukom Kantonalnog suda u Sarajevu tom je bjeguncu ponovno omogu}eno da legalno napusti BiH!!!

Austrijska policija sumnja da je Austrijska policija sumnja da je dio nezakonite zarade Ka~apor dio nezakonite zarade Ka~apor investirao ii u hotel Aqua investirao u hotel Aqua

SUMNJIVO STE^ENI HOTEL

Za Bahriju Ka~apora ve} godinama je zainteresirana bosanska i austrijska policija

BIZNISMEN POD NADZOROM

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

31

(ANTI)KRIMINALNA STRATEGIJA

Istraživali smo kako ministar unutrašnjih poslova FBiH MUHIDIN ALIĆ planira kadr Federaciji, koliko će novca iz federalnog budžeta biti potrošeno za školovanje buduć Alićevim kriterijima, biti budući “specijalisti“ za suzbijanje organizirano

POLICIJSKI PORTPAROLI “PRVA LINIJA” ODBRANE PROTIV MAFIJE
Ho}e li na{i budu}i specijalisti za istra`ivanje organiziranog kriminala biti Robert Cvrtak, Admir Katica, Medina Ko~an...
32
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

“SPECIJALISTI” IZ [KOLE MINISTRA ALI]A
ODGOVOR MINISTRA ALI]A

rovski ojačati policiju u ćih eksperata i ko će, po og kriminala

“Slučajevi poput Gašija i ostalih ubuduće neće biti rijetki svijetli primjeri u policijskoj praksi“
Federalni ministar policije Muhidin Ali}, na zahtjev za intervju, pismeno je odgovorio na nekoliko pitanja o projektu koji smo dostavili u slu`benom dopisu kako bismo pojasnili temu o kojoj `elimo razgovarati. Potvrdio je uglavnom informacije o detaljima projekta za edukaciju policije i novcu koji su za to dobili iz federalnog bud`eta. Za nabavku moderne policijske opreme, 600.000 KM, tvrdi ministar, dato je na raspolaganje Federalnoj upravi policije. Osim 532.800 KM za {kolovanje 72 policijska i dr`avna slu`benika na specijalisti~kom studiju, Vlada je izdvojila i 67.000 maraka za dodatnu obuku 80 policajaca iz Federacije i Br~ko Distrikta na Policijskoj akademiji u Sarajevu. Kadrove koji su pro{li obuku, ali i budu}e specijaliste koje }e uskoro dobiti sa postdiplomskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu ministar Ali} ocjenjuje kao primjer budu}ih “ljudskih resursa” dobrodo{lih u policijskim redovima. “Oni bi trebali postaviti nove standarde i u~initi efikasnijim rad policije na suzbijanju organiziranog kriminala. Vi{e se ne bi trebalo de{avati da pojedine kriminalisti~ke istrage ’padaju’ zbog nepo{tivanja zakonskih procedura u prikupljanju dokaza”. Ministar Ali} nagla{ava kako je edukacija policijskih kadrova po sistemu koji je li~no osmislio, put kojim treba i}i kako rje{avanje slu~ajeva poput Ga{ija i ostalih ne bi bili rijetki svijetli primjeri u policijskoj praksi.

NOVI STANDARDI
Federalni ministar policije Muhidin Ali} promovira novi sistem obuke eksperata za borbu protiv mafije

Pi{e: NERMINA [UNJ Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

edina aktuelna kampanja ministra unutra{njih poslova FBiH Muhidina Ali}a, a da je nije na sva zvona promovirao (a analizom projekta sazna}emo i za{to), strategija je kojom namjerava pripremiti policiju za borbu protiv organiziranog kriminala. Plan otkucan na jedva pet stranica teksta, potpisan u januaru 2008. godine, Ali} ve} privodi kraju a od federalne je Vlade za projekat dobio ~ak 1,2 miliona maraka. Dokument u kojem je projekat sa`et zove se “Akciono, kadrovsko i materijalnotehni~ko ja~anje policijskih snaga u borbi protiv organiziranog kriminala“, me|utim, su{tina Ali}evog plana za ozbiljan po~etak
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

J

borbe protiv najte`e dokazivog kriminala je u sljede}em: od 1,2 miliona maraka, polovinu novca dobit }e Pravni fakultet u Sarajevu za {kolovanje posebnih policijskih kadrova na specijalisti~kom studiju.

KAKO SE POSTAJE “SPECIJALISTA”
Naime, pored postoje}ih postdiplomskih studija na Fakultetu kriminalisti~kih nauka u Sarajevu, od pro{le je godine nakon inicijative ministra Ali}a na Pravnom fakultetu pokrenut specijalisti~ki studij za policijske kadrove, pod nazivom “Zakonitost u istra`ivanju i dokazivanju organiziranog kriminala“. Munjevitom su brzinom anga`irani predava~i i ve} u martu

pro{le godine raspisan je konkurs za upis 72 kandidata, jer je ministar Ali} u svom dokumentu procijenio da nam je toliko budu}ih “specijalista” potrebno. Federalnoj Vladi, me|utim, osim okvirnog plana na pet stranica koji smo pomenuli, navodno nikada nije dostavljen detaljan projekat, argumenti za ministrove procjene, detaljan plan utro{ka novca niti razlog za{to se iz federalnog bud`eta finansira projekat koji ima skoro sve elemente dr`avnog. Naime, osim uposlenika federalnog MUP-a, odnosno Federalne uprave policije, budu}i magistranti specijalisti~kog studija su i uposlenici u kantonalnim ministarstvima unutra{njih poslova, uposlenici Dr`avne agen33

(ANTI)KRIMINALNA STRATEGIJA
cije za istrage i za{titu (SIPA-e) koji dolaze iz oba bh. entiteta, Obavje{tajno-sigurnosne slu`be (OSA), Grani~ne policije BiH, MUP-a Distrikta Br~ko. Ministar Ali} je navodno ponudio i kolegama iz MUP-a Republike Srspke da kandidiraju nekoliko imena, ali odgovor nikada nije dobio. Nakon objave plana po~etkom pro{le godine, malo je koji projekat u Federaciji, vrijedan vi{e od pola miliona maraka, br`e realiziran. Po~etkom januara 2008. iz kabineta ministra Ali}a federalnoj Vladi proslije|en je famozni plan, na posljednjoj januarskoj sjednici ve} je dobio zeleno svijetlo Vlade. Odmah se u bud`etu na{lo i 1,2 miliona maraka. Sa menad`mentom Pravnog fakulteta u Sarajevu je ve} bilo dogovoreno pokretanje specijalisti~kog studija a Ministarstvo, odnosno Federalna uprava policije nisu imali primjedbi na plan i program edukacije dostavljen sa Pravnog fakulteta da cijena studija za svakog kandidata bude 7.400 maraka. Tako }e u kona~nici {kolovanje 72 “specijalista“ federalni bud`et ko{tati 532.800 maraka. BUDU]I EKSPERTI
Za {kolovanje policijskih kadrova koji }e istra`ivati i dokazivati organizirani kriminal, na Pravnom fakultetu u Sarajevu pokrenut specijalisti~ki studij o tro{ku poreskih obveznika

KO SU NA[I BUDU]I STRU^NJACI ZA SUZBIJANJE KRIMINALA
Iako u Federalnom ministarstvu unutra{njih poslova tvrde da nemaju kompletiran spisak kandidata iz svih policijskih agencija i ministarstava, potvr|eno nam je ipak da se na spisku budu}ih “specijalista“ upravo iz ovog ministarstva nalaze uglavnom dr`avni slu`benici, slu`benici za odnose s javno{}u, referenti u raznim administrativnim odsjecima. Me|u ~etiri kandidata za specijalisti~ki studij, prva je aktuelna pomo}nica ministra unutra{njih poslova za pravna pitanja Medina Ko~an. Ko~anova }e biti u timu vrhunskih specijalista za organizirani kriminal uprkos

BEZREZERVNA PODRŠKA: Vladi navodno nikada nije dostavljen detaljan projekat, argumenti za ministrove procjene, detaljan plan utroška novca niti razlog zašto se iz federalnog budžeta finansira projekat koji ima skoro sve elemente državnog

POLICIJSKI PORTPAROL
Robert Cvrtak godinama je slu`benik za odnose s javno{}u Federalne uprave policije 34

ALI]EVA DESNA RUKA
Admir Katica obna{a funkciju savjetnika federalnog ministra policije

tome {to je, kako smo objavili u pro{lom broju Slobodne Bosne, u maju 2004. godine, dok je bila na du`nosti na~elnice Odjeljenja u Sektoru za pravne i kadrovske poslove federalnog MUP-a, kolegi Omeru Stamboli}u izdala la`no uvjerenje da je nosilac “Policijske medalje za hrabrost”. Visokopozicionirani du`nosnik Federalnog MUP-a Stamboli} je na temelju tog dokumenta ostvario pravo na mjese~nu nov~anu naknadu. No, i nakon {to je tokom istrage protiv Stamboli}a utvr|eno da mu je Ko~an izdala la`no uvjerenje, aktuelna pomo}nica federalnog ministra policije Medina Ko~an nikada nije odgovarala za kr{enje zakona. Navodno je u federalnom MUP-u interno provjerena i informacija, a navodno i nakon anonimne prijave i Tu`ila{tvu Kantona Sarajevo, prema kojoj Ko~an diplomu Pravnog fakulteta u Sarajevu nije mogla dobiti u julu 1995. godine, jer je od 1992. do 1995. godine boravila u izbjegli{tvu u Makedoniji, odnosno u [paniji. Nezvani~no saznajemo kako u dosjeu Ko~anove u MUP-u FBiH zaista postoji originalna diploma, me|utim, nikada niko nije provjeravao gdje je zapravo aktuelna pomo}nica federalnog ministra policije boravila u vrijeme studija, odnosno gdje je bila u vrijeme ispita koje je morala polagati tokom rata. Na spisku kadrova od kojih se u budu}nosti o~ekuje da sudjeluju u istra`ivanju i dokazivanju organiziranog kriminala je i aktuelni savjetnik federalnog ministra za poslove policije Admir Katica. Iako je po profesiji diplomirani kriminalista, Katica je ve} nekoliko godina anga`iran kao slu`benik za odnose s medijima. Godine 2003. odlu~uje se i specijalizirati u oblasti svojih interesovanja i zavr{ava Londonsku {kolu za odnose s javno{}u, organiziranu u Sarajevu. Prije
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

“SPECIJALISTI” IZ [KOLE MINISTRA ALI]A
RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA

Novac za projekat sigurnosti saobraćaja potrošen za rad brojnih komisija, radnih grupa i ekspertnih timova
pla}e ispla}ene u Federaciji. U intervjuu za novinsku agenciju Kampanja je jo{ u toku a da Onasa, objavljenom po~etkom sepvidljivih rezultata nema. Zapravo, tembra, ministar unutra{njih poslova jo{ uvijek traju ekspertize brojnih FBiH Muhidin Ali} govorio je o dokuradnih grupa koje su osnovane: mentu Polazne osnove strategije Radne grupe za izradu akcionog sigurnosti drumskog saobra}aja plana za provedbu mjera iz 2008-2013, koji je kandidirao Vladi. Strategije, Ekspertnog tima za No, u istom intervjuu najprije izjavljuanalizu i koordinaciju provo|enja je kako sigurnost saobra}aja nije u mjera iz Strategije, Radne grupe njihovoj nadle`nosti. “Iako siguPAZI KAKO VOZI[ KAKO VOZI[ za pokretanje baze podataka za rnost saobra}aja nije u na{oj U pripremu kampanje za U pripremu kampanje za evidentiranje saobra}ajnih nezgonadle`nosti, mi smo odlu~ili pobolj{anje sigurnosti saobra}aja pobolj{anje sigurnosti saobra}aja da, Radne grupe za planiranje, u~initi napor kako slo`en ustavni potro{eno 50.000 maraka potro{eno 50.000 maraka implementaciju i kontrolu provosistem, nadle`nost kantona, geografska rascjepkanost i neuskla|enost aktivnosti kantonal- |enja kampanje za sigurnost saobra}aja, Komisije za odabir nih policija ne bi bili uzrok fatalnih saobra}ajnih nesre}a”. agencije za provo|enje kampanje, Ekspertnog tima Vlade FBiH Dakle, za projekat za koji MUP FBiH nije nadle`an ministar je od za pra}enje realizacije Akcionog plana za provedbu mjera iz dokufederalne Vlade dobio 50.000 maraka. Za samu izradu Strategije menta Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobra}aja, kojom bi sigurnost trebala biti pobolj{ana anga`irano je ~ak 13 Komisije za provo|enje postupka nabavke radarskih sistema i, na ~lanova Komisije. ^lanovi Komisije, u kojoj su se na{la i dva mini- koncu, Radne grupe za izradu prijedloga izmjene instrukcije o strova savjetnika, Kemal Ademovi} i Admir Katica, za svoj rad su me|usobnom izvje{tavanju izme|u kantonalnih ministarstava mjese~no primali naknadu u iznosu od 1,5 do 2 posto prosje~ne unutra{njih poslova i MUP-a FBiH?!

anga`mana na poziciji savjetnika federalnog ministra unutra{njih poslova Muhidina Ali}a, Katica je bio portparol Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA). Iz MUP-a FBiH su za specijalisti~ki studij kandidirali i D`enisa ]ati}a, stru~nog saradnika u odsjeku za me|unarodnu saradnju FMUP-a. ]ati} je po struci diplomirani kriminalista. Samir ^olak je diplomirani pravnik i od prije dvije godine uposlen kao stru~ni savjetnik za upravne poslove u MUP-u FBiH. Zanimljivo je, me|utim, da svih pet kandidata imaju status dr`avnih, a ne policijskih slu`benika. U Federalnoj upravi policije odlu~ili su na {kolovanje na Pravni fakultet poslati 14 ljudi. Specijalista za suzbijanje organiziranog kriminala }e, po svemu sude}i, nakon okon~anja specijalist~kog studija biti i aktuelni portparol Federalne uprave policije Robert Cvrtak. Godinama je zadu`en za odnose s medijima i bez dana iskustva u poslovima istra`ivanja organiziranog kriminala. Mada }e prema aktuelnim zakonskim propisima o policijskim slu`benicima i sa titulom magistra, biti dr`avni a ne policijski slu`benik, Cvrtak }e prema kriterijima pretpostavljenih biti dio budu}eg tima Ali}evih pouzdanih ljudskih resursa za razotkrivanje jednog od najte`e dokazivih oblika
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

kriminala. Na{la su na spisku budu}ih specijalista i imena iskusnih kriminspektora, uposlenika Grani~ne policije, OSA-e, policajaca iz Distrikta Br~ko, me|utim, osim ~asnih izuzetaka, ve}inom je rije~ o mladim, neiskusnim ljudima, uposlenim u raznim sektorima

ministarstava unutra{njih poslova. SIPA je odlu~ila {kolovati tri svoja uposlenika, od kojih tek Emir Dugalija ima iskustvo u policijskim poslovima, dok su Kristina \ozi} i Senka Sojki} navodno mlade kandidatkinje tek odnedavno uposlene u SIPA-i.

35

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

37

VATRENE BEOGRADSKE ULICE

Profesorica Beogradskog univerziteta Srbijanka Turajlić, jedna od ikona građanske Srbije koja je 90-ih odlučno ustala protiv rata i nacionalizma, ovih dana je dobila prestižnu nagradu “Osvajanje slobode”; ova hrabra žena za naš list govori o monstruoznom ubistvu francuskog navijača, eksploziji nasilja i divljanju profašističkih grupa, kao i o njihovoj realnoj moći u Srbiji

DR@AVA SRBIJA JE KAPITULIRALA PRED DIVLJIM ULTRADESNI^ARSKIM HORDAMA

Sram bilo Srbiju koja ubija svoje goste
Pi{e: MIRHA DEDI]

S

SMRT VREBA U BEOGRADU
Nacionalisti~ka mr`nja i agresivnost odnijeli su `ivot francuskog navija~a Brica Tatona

rbijanki Turajli}, profesorici beogradskog Elektrotehni~kog fakulteta, pro{le nedelje je u Skup{tini grada Beograda dodijeljena presti`na nagrada “Osvajanja slobode”, koja se svake godine uru~uje `eni koja je svojim radom doprinijela razvoju ljudskih prava, pravne dr`ave, demokratije i tolerancije. Ova hrabra `ena primaju}i nagradu je rekla: “Ako sam ja zaista osvajala slobodu, a mi pogledamo zemlju u kojoj `ivimo, onda je to izvesno najneuspe{niji posao koji sam u `ivotu obavila. U ovoj zemlji su slobodni samo ljudi koji su optu`eni za ratne zlo~ine, a nadam se da se za njihovu slobodu nismo borili i da je nismo za njih osvajali”. U `iriju koji je odlu~io da profesorici sa zavidnom reputacijom borca protiv Milo{evi}eve ratne ma{inerije i jednom od najuglednijih profesora Beogradskog univerziteta, koja je zbog svog anga`mana u studentskom pokretu Otpor bila izba~ena sa fakulteta, dodijeli ova nagrada, izme|u ostalih, bile su Mirjana Karanovi}, Ru`ica \in|i}, Biljana Srbljanovi}, Borka Pavi}evi}. Profesorica Turajli} za na{ list govori o nasilju u Srbiji, ubistvu Francuza Brica Tatona, ratnim zlo~inima, ksenofobiji, ulozi Pravoslavne crkve, gubitku Kosova.

Gospo|o Turajli}, Vi ste pro{le nedjelje dobili presti`nu nagradu “Osvajanje
38

slobode” koja se dodjeljuje `eni koja se zala`e za afirmaciju ljudskih prava, toleranciju u dru{tvu. Mnogi su pomislili da je sa petooktobarskim promjenama u Srbiji s osvajanjem slobode zavr{eno, no svjedoci smo da se i danas na stranicama pojedinih beogradskih novina veli~aju ratni zlo~inci, a da se na beogradskim ulicama prebijaju strani dr`avljani. Koliko mo`emo govoriti o ljudskim slobodama u Srbiji? Nisam sigurna da je ovo o ~emu Vi govo rite pitanje ljudskih sloboda, mada ~injenica da imamo na delu izuzetan porast nasilja na ulicama svakako svedo~i o pomanjkanju i te osnovne slobode. Uprkos tome, pre bih rekla da se ovde radi o

pomanjkanju koncepta dr`ave i svih institucija koje ~ine taj sistem. Nasilje na ulici je prevashodno stvar ozbiljnosti policije, tu`ila{tva i pravosudnih organa. Ono se mo`e krajnje efikasno spre~iti ukoliko za to postoji politi~ka volja i odgovaraju}e institucije, a pla{im se da ovde nema ni jednog ni drugog. S jedne strane, re~ je o desni~arskim organizacijama koje su oja~ane proteklih godina i koje je prethodna vlada, po mom ube|enju, koristila za demonstraciju “patriotizma” kada god joj je to bilo potrebno. S navija~kim grupama je stvar jo{ gora, njih su svi koristili odvajkada, pa ~ak i mi krajem devedesetih protiv Milo{evi}a. Dakle, nije lako obra~unati se
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

VARVARSKI NACIONALIZAM

OSVAJANJE SLOBODE
Prof. Turajli} je simbol studentskih protesta u Srbiji

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

39

VATRENE BEOGRADSKE ULICE
sa sopstvenom “decom”, pogotovo kada jo{ niste sasvim sigurni da li bi vam mo`da mogli ponovo zatrebati. A ako uz to jo{ imate i manjkave institucije, onda je haos potpun. SRBIJA I DODIK

UBIJ, ZAKOLJI, DA FRANCUZ NE POSTOJI
U Beogradu je ju~er preminuo francuski dr`avljanin Bric Taton kojeg su huligani mu~ki napali dok je sjedio u kafi}u sa svojim prijateljima. O~ekujete li da }e nakon ovog monstruoznog ubistva, koje je rijetko koga ostavio ravnodu{nim, uslijediti ozbiljne akcije zabrane ultradesni~arskih organizacija? Vlast je onog trenutka kada je potpisala kapitulaciju pred juri{nim hordama i zabranila ili onemogu}ila Paradu ponosa prvi put ozbiljno shvatila da postoje snage s kojima se ona ne ume ili ne mo`e da nosi. Ova tragi~na smrt nesre}nog mladi}a koji je do{ao u Beograd da gleda utakmicu verovatno je poslednja kap posle koje ja o~ekujem ozbiljan pristup desni~arskim organizacijama, koje su imale svoj prostor i na pojedinim fakultetima u Beogradu, i ozbiljan pristup navija~kim grupama, koje su u nekoj meri povezane. Mislim da je sada kona~no svima do{lo do glave da se po tom pitanju mora ne{to brzo i efikasno re{iti. Gra|ani Beograda zbog tog sramnog doga|aja izra`avaju tugu i stid. Me|utim, ideja da se danas u znak se}anja na francuskog mladi}a zaka`e paljenje sve}a u podne, u gradu u kojem je najve}i broj ljudi zaposlen, mislim da je neosmi{ljena do kraja. Omladinske inicijative planirale su prekosutra, na Me|unarodni dan nenasilja, da odr`e miran skup, {to je Ivica Da~i}, ministar policije, danas zabranio uz obrazlo`enje da im policija ne mo`e garantovati bezbednost. Ako je to tako, onda je to zaista stra{no. Ta kapitulacija nas dovodi u stanje u`asne nebezbednosti. Vi ste jedan od simbola studentskih protesta u Srbiji, kao ~lanica “Otpora” bili ste na svim protestima za vrijeme Milo{evi}evog re`ima, nosili transparente, govorili studentima, bili na tribinama i zbog toga bili otpu{teni sa Elektrotehni~kog fakulteta. Prije ta~no devet godina Milo{evi} je oti{ao sa politi~ke scene zauvijek i Srbija je dobila demokratsku vlast. Da li je protekli period bez Milo{evi}a Srbiji donio katarzu? Morali bismo prvo da se dogovorimo {ta ta~no podrazumevamo pod katarzom. Ako va{e pitanje shvatim u smislu da li je demokratska vlast dovela do jasnog sagledavanja Milo{evi}evog vremena, pa onda i do raskida s tim, pla{im se da je odgovor negativan. Pre svega, pokazalo se da naizgled ujedinjene snage opozicije protiv
40

Građani Srbije umorni su od promjene granica
Da li su, po Va{em mi{ljenju, u Srbiji jake destruktivne snage koje podstrekuju otcjepljenje RS-a iz BiH i kome u Srbiji otcjepljenje Republike Srpske odgovara? Mogu}e je da te destruktivne snage postoje, ~ak bih rekla da je i verovatno da postoje, no ne verujem da to pitanje na bilo koji na~in zaokuplja veliki deo gra|ana Srbije. Imam utisak da je velika ve}ina umorna od promena granica i politi~kih potresa tih vrsta i da je zapravo daleko vi{e zaokupljena pitanjem pre`ivljavanja. Postoji li u Beogradu ozbiljna politi~ka volja da se uhapse ratni zlo~inci i koji je osnovni razlog zbog kojeg se izru~enje Ratka Mladi}a Ha{kom tribunalu ve} godinama odla`e? Koliko god nisam verovala da je ta volja postojala u prethodnoj vladi, toliko mi se ~ini da ta volja sada postoji. Me|utim, pla{im se da ne postoje slu`be koje bi to bile u stanju i da sprovedu, odnosno pla{im se da unutar postoje}ih slu`bi ta volja jo{ nije sazrela.

Milo{evi}a nisu ni na koji na~in delile iste stavove i vrednosne sudove. ^ini se da su one imale samo dve dodirne ta~ke: ru{enje Milo{evi}a sa vlasti i osvajanje vlasti. Kada su postigli prvi cilj, oni su po~eli da se glo`e oko drugog. Veoma brzo je, zapravo, borba unutar nekada{nje ujedinjene opozicije oko vlasti dovela do toga da su svi zaboravili Milo{evi}a i jedni drugima postali najlju}i protivnici. Uslovno re~eno, ta podela bi se ideolo{ki mogla povu}i izme|u onih koji su bili zgro`eni Milo{evi}evim idejama i onih koji su mislili da su ideje ispravne, ali da to on jako lo{e sprovodi. Po prirodi stvari, oni koji su na razli~ite na~ine podr`avali Milo{evi}ev re`im ili makar bili pasivni posmatra~i pridru`ili su se Ko{tuni~inim “patriotskim snagama” i tako smo ostali u mestu ne prozboriv{i ba{ mnogo toga o devedesetim.

Bili ste glasan borac protiv Milo{evi}eve ratne ma{inerije, i danas imate reputaciju revolucionarke. Koliko je Srbija, od odlaska Milo{evi}a sa vlasti, napredovala u suo~avanju sa ratnim zlo~inima? Kao {to rekoh, ne ba{ jako. Ipak, ~ini mi se da je velika ve}ina shvatila, pa i podr`ala ~injenicu da jesu po~injeni ratni zlo~ini i da po~inioci moraju da odgovaraju. Ako ni{ta drugo, mislim da je podignuta, bar u nekoj meri, svest o razmeri zlo~ina, pa su ljudi do{li do zaklju~ka da je, ako ho}ete, bolje za njih da zlo~inci dobiju ime i prezime, da odgovaraju za ono {to su u~inili, i da to, ako je mogu}e, umanji krivicu ostalih, koja postoji makar u ne~injenju ili nesuprotstavljanju. Tome bi svakako doprinelo kada bi sud u Haagu bio na svoj na~in vi{e sud, a manje politi~ki instrument, o ~emu pi{u ugledni svetski pravnici, pa se to onda ovde koristi VLASTI SRBIJE ZABRANILE SU MIRNA OKUPLJANJA GRA\ANA
Ivica Da~i}, ministra MUP-a Srbije, i Boris Tadi}, predsjednik Srbije

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

VARVARSKI NACIONALIZAM
kao argument koji je, istina, dosta te{ko osporiti. Moje je li~no uverenje da je pravo suo~avanje sa zlo~inima i zlo~incima moglo da se ostvari jedino pod uslovom da se njima sudilo u na{oj zemlji. Samo tako bi ljudi bili primorani da sagledaju razmere onoga {to je u njihovo ime po~injeno, pa bi mo`da mogli da po~nemo da govorimo o izvinjenju i pomirenju. Na`alost, za tako ne{to o~igledno nije bilo ni snage ni mogu}nosti. Dakle, ako ve} nije i{lo druga~ije, neophodno je da se sudi bilo gde i to ako mene pitate {to br`e i efikasnije. Da li se izostanak suo~avanja s pro{lo{}u mo`e pripisati nedovoljnom anga`manu proevrpskog i antiratnog bloka? Ne bih rekla da je anga`ovanje bilo nedovoljno. Imam ~ak utisak da je ono bilo mo`da i preterano ali ne adekvatno, pa u tom smislu i kontraproduktivno. ^ini mi se da je antiratni blok svojim neprekidnim insistiranjem na tome na neki na~in “antagonizirao” drugu stranu. Govorim naravno o najve}em broju ljudi koji nisu bili aktivni podr`avaoci Milo{evi}a, ve} pre pasivni posmatra~i. Ne mislim da su oni ba{ nevini, ali mi se ~ini da ih je bilo mogu}e pridobiti, pa ~ak i prevesti u aktivne zagovornike suo~avanja sa istinom da im uslovno re~eno “mi” koji smo na neki na~in bili aktivni devedesetih nismo sa pozicija “pravednika” neprekidno propovedali kako su gre{ni. Niko ne voli kada ga se dnevno proziva i pita “{ta je radio devedesetih?” [to vreme vi{e prolazi i {to je on vi{e suo~en sa po~injenim u`asom to i prozivka te`e pada. Mislim da je to prevashodno bio zadatak vlasti, koja na`alost nije imala snage, na samom po~etku, a posle ni volje, nakon ubistva premijera, da to uradi. U svemu tome pla{im se da je “na{a” strana ostala u{an~ena na svojim pravednim pozicijama ne uspevaju}i na}i na~in da uspostavi bilo kakav konstruktivan dijalog sa drugom stranom. Dokle god smo tako un{an~eni, ne}emo ni posti}i konsenzus u pogledu stava o pro{losti, a samim tim ni u pogledu parola i pravila pona{anja. Najve}u cenu toga pla}aju mlade generacije ro|ene devedestih, rasle u stra{nim godinama rasula i zlo~ina, kojima niko sa autoritetom nije objasnio {ta se zapravo dogodilo. A mladi, kad im se ne ponudi pravi sadr`aj, na`alost, lako prihvataju mitove. izuzetkom briselskih politi~ara, na}i bilo koga ko bi mogao da vam ka`e o ~emu je re~. Nezavisno od Evrope, Srbija mora da radi na tome da postane ure|ena zemlja, sa dobro ure|enim institucijama i jasnim moralnim i eti~kim vrednostima. Jednom re~ju, Srbija mora da postane pristojno dru{tvo. Ako se izuzme {to svi o tome pri~aju, ja ba{ i nisam sigurna da se na tome radi. Ali ako se i radi onda je to nedovoljno efikasno i {to je mo`da jo{ ozbiljnije bez jasne strategije.

TADI]EVE DIMNE ZAVJESE
Pronalazak groba Dra`e Mihailovi}a, u {ta su se posljednjih mjeseci svesrdno uklju~ile komisije Vlade Srbije, predstavlja se kao veoma va`an problem u ovom trenutku za Srbiju? Nema nikakve sumnje da je pravo svake porodice da zna gde su grobovi njihovih bli`njih, a li~no ne vidim ni za{to bi to bila tajna u ovom slu~aju. Dakle mogu da razumem da neko vodi istragu u cilju pronalaska groba Dra`e Mihailovi}a. Mo`da to mo`e da bude i dr`avna komisija, ako dr`ava tog trenutka nema prioritetnijih poslova. Me|utim, ne mislim da to na bilo koji na~in treba da bude udarna vest na svim medijima, a jo{ manje za{to se od toga pravi neka vrsta reality showa u kome cela nacija iz dana u dan prati kako napreduje istraga. Meni to sve deluje kao poku{aj da se izbegne pri~a o nekim drugim, daleko va`nijim temama. Koliko je pri~a aktuelne vlasti na ~elu sa predsjednikom Tadi}em da Kosovo nije izgubljeno samo paravan da se ne bi otvarale neke druge (bolnije) teme sa kojima Srbija treba da se suo~i? Li~no poznajem ljude koji misle da je Kosovo izgubljeno, rekla bih da pripadam toj grupi, ali i one koji misle da nije. [ta na{ predsednik stvarno misli, ne znam, ali verujem da bi umesto na~elne pri~e o Kosovu i teritorijama dr`ava morala da se pozabavi narodom koji tamo `ivi a koji se u tim velikim re~ima negde izgubio iz vidokruga. U vrijeme \in|i}eve vlade bili ste pomo}nik ministra za prosvjetu. Da li ste tada imali vi{e o~ekivanja nego {to ih imate sada i koliko je, po Va{em mi{ljenju, Srbija izgubila ubistvom premijera \in|i}a? Srbija je van svake sumnje izgubila neobi~no mnogo i ja sam ube|ena da bi ona danas bila na sasvim druga~ijim pozicijama da je gospodin \in|i} i dalje sa nama. Ubistvo premijera je sasvim sigurno ozbiljan potres i za daleko sre|eniju zemlju od Srbije. A kada sa tim ubistvom nestane i vizionar i pregalac kakav je bio gospodin \in|i}, onda je to gubitak velikih razmera.
41

DIVLJANJE PROFA[ISTI^KIH ODREDA

”U Srbiji ne postoji politi~ka volja ”U Srbiji ne postoji politi~ka volja da se nasilje na ulicama zaustavi” da se nasilje na ulicama zaustavi”

ciji. Njih je, kao {to rekoh, podr`avala i prethodna vlada. Moj zaklju~ak sledi iz jednostavne ~injenice da sam igrom slu~aja zbog adrese na kojoj stanujem bila u prilici da u`ivo posmatram demoliranje ambasada u ulici Kneza Milo{a posle mitinga o Kosovu. U pet popodne se milicija povukla, onda su oni divljali potpuno samo dva sata, da bi se nakon toga milicija vratila. Kako da vam ka`em, to se nije moglo desiti spontano. Kakva god bila milicija, ona ipak postupa po ne~ijem nare|enju, a ono sasvim sigurno ne dolazi od mene ili od Vas. Ustanovljeno je da iza ultradesni~arskih organizacija koje su prijetile pripadnicima “Parade ponosa” u Beogradu stoje odre|eni broj sve{tenika iz Srpske pravoslavne crkve. Crkva je preko vladike Amfilohija jasno izrazila negativan stav prema polnim manjinama, dok su, s druge strane, u toj istoj Crkvi neke vladike optu`ene za pedofiliju. Koliko je u Srbiji zna~ajna uloga Crkve? Uverena sam ipak da vlast daje preterani zna~aj Crkvi i dopu{ta joj da igra ulogu i na politi~koj sceni, {to svakako nije dobro. Tako podr`ana Crkva onda postaje uto~i{te za desni~arske juri{ne odrede i daje im vetar u le|a. Mislim da bi vlast morala Crkvu da vrati na pravo mesto, ali ne vidim da za to u ovom trenutku ima volje i interesa. Anga`ovani ste u pokretu “Evropa nema alternativu”. Srbija krupnim koracima grabi ka Evropi, me|utim kao moralno i materijalno razorena zemlja koliko je ona blizu evropskih standarda? Eh, ovde bi prvo morali da se dogovorimo {ta su to “evropski standardi” i “evropske vrednosti” o kojima se toliko mnogo pri~a, a te{ko da }ete u Evropi, sa

ZNA SE KOME ODGOVARA ULI^NO NASILJE
Protekli mjesec u Beogradu je obilje`ilo zastra{uju}e uli~no nasilje. Koji politi~ki krugovi stoje iza toga? Sude}i po javnim reakcijama, sti~e se utisak da su te nasilni~ke grupe, koje mene podse}aju na “juri{ne odrede”, podr`ane od strane desnih stranaka koje su sad u opozi1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

EVROPA, ODMAH HRVATSKI PREVOD Među zemljama koje su dobile n LISABONSKOG UGOVORA Portugal, Španija te nove članice
Pro{le sedmice u Splitu je predstavljen prevod na hrvatski jezik Lisabonskog ugovora EU-a. Prevod na hrvatski jezik Lisabonskog ugovora trajao je {est mjeseci, a objavljen je kao poseban tematski broj ~asopisa Adrias koji izdaje Zavod za znanstveni i umjetni~ki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. U me|uvremenu, njema~ki predsjednik Horst Koehler odobrio je u Berlinu paket popratnih zakona vezanih uz primjenu Lisabonskog ugovora, ~ime je proces ratifikacije tog dokumenta u Njema~koj prakti~ki zavr{en.

IZDVAJANJA ZEMALJA ^LANICA ZA ZAJEDNI^KU KASU
Nakon Njema~ke, najvi{e su sredstava u EU u pro{loj godini uplatile Austrija, Britanija, Italija, Francuska, Nizozemska i [vedska

POBJEDA ANGELE MERKEL I NAJAVA NOVE KOALICIJE S LIBERALIMA
Nakon pobjede na njema~kim izborima Angela Merkel najavila je brzo sastavljanje vlade. Po objavi prvih izbornih rezultata, lider SPD-a Frank-Walter Steinmeier priznao je poraz i najavio da }e biti vo|a opozicije u Bundestagu. Socijaldemokrati su do`ivjeli najte`i poraz u posljednjih {ezdeset godina. Stranka je dobila gotovo 11 posto manje glasova nego na pro{lim izborima. Liberali Guide Westerwellea ostvarili su odli~an rezultat, {to im omogu}ava povratak na vlast u koaliciji s Angelom Merkel, koja }e biti novi (stari) kancelar. Za liberale je glasalo ~ak pet posto vi{e bira~a nego na

Prema izvještaju koji je Evropska komisija objavila prošle sedmice, Grčka je bila najveći ukupni korisnik budžeta EU-a u 2008. godini, a Njemačka zemlja koja je u njega najviše uplatila od svih 27 zemalja članica

G
Angela Merkel 42

r~ka je bila najve}i ukupni korisnik bud`eta EU-a u 2008. godini, navodi se u finansijskom izve{taju Evropske komisije za 2008. koji je objavljen pro{le sedmice. Poljska se nalazi na drugom mjestu s neto dobivenih 4,4 milijarde eura. Gr~ka je, sa 4,7 milijardi eura, jedna od zemalja najve}ih korisnika tzv. kohezionih fondova EU-a (pomo} zemljama ~iji je bruto nacionalni prihod po stanovniku ispod 90 posto evropskog prosjeka), a

nakon nje dolazi Poljska, zatim [panija i Italija. Prema spomenutom izvje{taju, Njema~ka najvi{e upla}uje u bud`et EU-a od svih 27 zemalja ~lanica, a pro{le je godine njezina neto uplata iznosila 8,8 milijardi eura. Nakon Njema~ke, najvi{e su sredstava u EU u pro{loj godini uplatile Austrija, Britanija, Italija, Francuska, Nizozemska i [vedska, a to su zemlje za koje se vjeruje da }e u pregovorima o bud`etu EU-a, zakazanim za sljede}u godinu,
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

najviše sredstava iz EU-a su i e EU-a
canje zapo{ljavanja i mjere za pove}anje konkurentnosti. Me|u zemljama koje su dobile najvi{e sredstava iz EU bud`eta su i Portugal, [panija te jo{ 12 zemalja, uglavnom onih koje su se Uniji pridru`ile 2004. i 2007. godine. Rumunija je iz evropskog bud`eta dobila 2,6 milijardi eura a platila je 1,217 milijardi eura. Bugarska je dobila skoro milijardu eura sredstava EU-a pro{le godine, u sklopu raznih predprijemnih pro-

pro{lim izborima. Westerwelle bi trebao preuzeti resor vanjskih poslova.

IPA SPORAZUM O REGIONALNOM POVRATKU IZBJEGLICA
Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice i Evropska komisija objavili su po~etkom sedmice da su potpisali ~etvrti sporazum o provedbi Instrumenta pretpristupne pomo}i (IPA) koji podr`ava projekt “Regionalni program za povratak izbjeglica i pru`anje trajnih rje{enja izbjeglicama i interno raseljenim osobama na zapadnom Balkanu”. Svrha projekta vrijednog million eura, u trajanju od 12 mjeseci, koji se provodi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, jeste promicanje regionalne suradnje kako bi se unaprijedila rje{enja za preostale raseljene osobe u navedenim zemljama. Podr{ka je namijenjena za vi{e od 200.000 izbjeglica i interno raseljenih kako bi se oni integrirali u zemljama izbjegli{tva ili vratili u dr`ave iz kojih su izbjegli.

KAKO JE TROŠEN ZAJEDNIČKI NOVAC EU-a: Iz budžeta EU-a za prošlu godinu izdvojeno je ukupno 53% za direktnu pomoć i podršku poljoprivredi, seoski razvoj, ribarstvo i zaštitu životne sredine. Osim toga, oko 40% novca bilo je usmjereno na podsticanje zapošljavanja i mjere za povećanje konkurentnosti
zahtijevati njegovo smanjenje. Me|u onima koji su na listi zemalja koje za bud`et daju vi{e nego {to iz njega dobijaju su i Danska, Cipar i Finska. Velika Britanija je u posebnom polo`aju, jer ostale zemlje daju novac da bi joj vratile dio doprinosa za bud`et, a za to pravo se 1984. godine izborila nekada{nja britanska premijerka Margaret Thatcher. Francuska je, recimo, iz bud`eta Evropske unije za 2008. godinu dobila najvi{e sredstava 13,7 milijardi eura, ali je za bud`et dala 18 milijardi eura. Zemlje EU-a su iz zajedni~kog bud`eta u 2008. potro{ile vi{e od 105 milijardi eura. Iz bud`eta EU-a za pro{lu godinu izdvojeno je ukupno 53% za direktnu pomo} i podr{ku poljoprivredi, seoski razvoj, ribarstvo i za{titu `ivotne sredine. Osim toga, oko 40% novca bilo je usmjereno na podsti1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

NEDOSTATAK PREVODITELJA U EVROPSKIM INSTITUCIJAMA
Svake godine evropske institucije potro{e oko milijardu eura za usluge prevoditelja i tuma~a, {to je oko 1 posto bud`eta EU-a. Uo~i Evropskog dana jezika 26. septembra, evropske institucije pokrenule su kampanju ~iji je cilj potaknuti Francuze da razmotre karijeru prevoditelja, zbog mogu}eg nedostatka kvalificiranih prevoditelja. Procjenjuje se kako }e u sljede}ih pet do deset godina, zbog umirovljenja postoje}ih ljudi, institucije EU-a izgubiti gotovo polovicu prevoditelja koji govore francuski. Evropska komisija ove je godine pokrenula kampanju kojom `eli privu}i engleske govornike, a u jeku je kampanja kojom se `eli upozoriti na va`nost profesije prevoditelja u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu. Za kraj godine planiraju sli~nu kampanju i za njema~ke govornike, a za sljede}u godinu za {vedske, talijanske i nizozemske.

grama, te dobila nadoknadu zbog davanja novca u bud`et EU-a prije nego {to je zapravo po~ela apsorbirati bilo kakva finansijska sredstva. [panija je opet dobila manje sredstava jer postaje sve bogatija, te se stoga kvalificira za manju razinu pomo}i. Tako je u pro{loj godini u ovu zemlju pristiglo 2,8 milijardi eura, umjesto 8,5 milijardi koliko je to iznosilo u 2004. godini. Naredne godine EU }e pokrenuti pregovore o sveobuhvatnoj izmjeni bud`eta - za o~ekivati je da }e Britanija tra`iti smanjivanje poljoprivrednih subvencija, te da }e se ova zemlja suo~iti sa zahtjevima da se odrekne popusta na uplate u evropski bud`et. S druge strane, siroma{nije ~lanice }e se nastojati izboriti da sa~uvaju pravo na sredstva koja za regionalni razvoj dobijaju iz bud`eta EU-a. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Poruke Be~kog ekonomskog foruma Posljedice recesije u balkanskim dr`avama Spor oporavak postkomunisti~kih ekonomija

Recesija najteže pogodila Hrvatsku
Sude}i prema nekoliko glavnih ekonomskih indikatora (rast GDP-a, trend izvoza i uvoza, priliv stranih investicija...) sve dr`ave Balkana skoro su podjednako pogo|ene ekonomskom recesijom. Situacija u BiH ni po ~emu nije specifi~na osim donekle po tome {to su dosada{nje posljednice recesije ne{to bla`e nego u ve}ini drugih balkanskih dr`ava. Prema dostupnim podacima, sve ekonomije balkanskih dr`ave bilje`e drasti~an pad izvoza koji se kre}e u rasponu od 42 do 18 posto. Najve}i pad izvoza zabilje`en je u Makedoniji (42 posto) a najni`i u Hrvatskoj - “samo“ 18 posto. BiH je pri dnu ljesvice s padom izvoza od 23 posto, {to je nakon Hrvatske najbolji rezultat u regiji. Izvoz Crne Gore pao je za 39 posto a Srbije za 32 posto. Sve dr`ave regije zabilje`ile su pad bruto doma}eg proizvoda, i to u rasponu od 6,7 posto (Hrvatska) do 0,9 posto (Makedonija). I po ovom pokazatelju BiH je, s padom GDP-a od 3 posto, svrstana u donji (bolji) dio tabele. Izuzev Crne Gore, sve druge balkanske dr`ave suo~ene su s dramati~nim padom stranih investicija. Crna Gora je jedina zabilje`ila rast od 5 posto, dok je Hrvatska pretrpjela pad od 63 posto, Srbija od 48 posto, te BiH 44 posto.

Politi~ko nejedinstvo glavna prepreka Politi~ko nejedinstvo glavna prepreka ve}em prilivu stranih investicija ve}em prilivu stranih investicija

PRECIZNA DIJAGNOZA STANJA U BiH

Ekonomija BiH - talac posvađanih oligarhija
Sarajevskoj sesiji Be~kog ekonomskog foruma, koja je privukla iznena|uju}e veliki broj stranih investitora, pored ostalih prisustvovao je i ~uveni austrijski advokat Gabriel Lansky. Njegova tvrtka Lansky, Ganzger and Partners ve} dugi niz godina za austrijske investitore priprema pravnu legislativu za ulazak na tr`i{te BiH. Austrija je ubjedljivo najve}i investitor u BiH: od 5,4 milijarde eura, koliko je do sada ulo`eno u BiH, na austrijske kompanije otpada vi{e od 20 posto, odnosno 1,4 milijerde eura. Lansky dakle ima sve reference da kompetentno ocijeni poduzetni~ku klimu u BiH i da uka`e na najve}e prepreke stranim investicijama. Zanimljivo, Lansky je u vrhu prioiriteta stavio politi~ke prepreke stranim investitorima koje smatra neuporedivo va`nijim od standardnih prepreka koje se spominju u ve}ini izvje{taja o konkurentnosti bh. ekonomije, tipa “komplicirane birokratske procedure“, ili “spore i aljkave administracije“. Sve su to sitnice u pore|enju s glavnim problemom - nedostatkom politi~kog konsenzusa. Lansky ka`e da pod politi~kim preprekama podrazumijeva „izostanak politi~kog konsenzusa oko najkrupnijih inves44

ticijskih i razvojnih projekata, ali i sporost u postizanju dogovora na politi~kom nivou odlu~ivanja“. Da je austrijski advokat pogodio u samu sr` problema, vidljivo je na svakom koraku. Primjerice, cijeli projekat nastavka izgradnje autoceste 5c zapeo je na politi~kom nivou odlu~ivanja budu}i da se federalni partneri u vlasti nikako ne mogu dogovoriti oko trase autoceste kroz Hercegovinu. Struka je dala svoj prijedlog, novac je davno obezbije|en (480 miliona eura!), ali je projekat zaglibio u blatu politikantstva federalnih partnera, prije svega SDA i HDZ-a, ~iji se ministri nikako ne mogu usuglasiti oko korekcije trase kroz Hercegovinu. Izostanak dogovora strana~kih oligarhija u FBiH skoro je potpuno blokirao privatizaciju (Agrokomerc, Hidrogradnja, Energoinvest, FDS...), ali i investicije u energetski sektor vrijedne preko 7 milijardi KM. Cijela ekonomija dr`ave postala je talac odmetnutih politi~ko-strana~kih oligarhija na vlasti, ali i u opoziciji, koje se u bezo~noj borbi za politi~ku prevlast me|usobno glo`e, potapaju i sapli}u, ne prezaju}i da zbog sitnog politi~kog interesa ugroze stabilnost i razvoj dr`ave.

OSJETAN PAD IZVOZA

U svim dr`avama biv{e Jugoslavije zabilje`en je drasti~an pad proizvodnje i izvoza

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

EBRD za jugoistok Evrope
U posebnom tematu posve}enom ekonomiji postkomunisti~kih dr`ava, britanski business magazin Financial Times nedavno je objavio vijest da }e Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) od svojih ~lanica zatra`iti dodatnih 10 milijardi eura za ekonomije postkomunisti~kih dr`ava. Autor teksta navodi podatak prema kojem je globalna recesija “vi{e nego se pretpostavljalo“ pogodila postkomunisti~ke dr`ave. Recesija je nastupila ne{to sporije, ali je ostavila dublje posljedice, pi{e autor ~lanka pozivaju}i se na izvore u EBRD-u. U ~lanku je citiran dio pisma predsjednika EBRD-a Thomasa Mirowa, u kojem se navode glavni razlozi za “pove}anu pomo} sa strane postkomunisti~kim dr`avama“. Situacija je ne{to povoljnija nego prije pola godine kada su se neke postkomunisti~ke dr`avice (poput Letonije, naprimjer) nalazile na samom rubu bankrota, ali je jo{ uvijek vrlo te{ka i zahtijeva obilniju pomo} razvijenijih dr`ava Evrope koje ve} izlaze iz recesije. “Oporavak ekonomija postkomunisti~kih dr`ava i dalje je neizvjestan“, procjenjuju u EBRD-u. U tom kontekstu treba posmatrati i nedavnu izjavu Erharda Buseka, predsjednika Be~kog ekonomskog foruma, koji je najavio formiranje zasebne razvojne banke za podru~je jugoisto~ne Evrope. Busek tvrdi da su organizacione pripreme ve} po~ele i da }e EBRD za evropski jugoistok “imati sna`nu podr{ku najrazvijenijih dr`ava zapadne Evrope“.

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

Sami teško do tačnog odgovora
U populaciji bosanskohercegova~kih marketing profesionalaca, populaciji uposlenika marketing odjela na{ih kompanija, postoji mi{ljenje, ako ni{ta barem na deklarativnom nivou, da su marketing istra`ivanja neizostavna faza marketing procesa. Me|utim, uloga marketin{kog istra`ivanja za potrebe pripreme komunikacijskih aktivnosti i njihovog efekta zna~ajniji je nego {to mo`da mnogima izgleda na prvi pogled. Takozvani pretestovi i post-testovi, zna~i testiranje oglasa prije po~etka kampanje i pra}enje njihovih efekata poslije kampanje, ~esta su praksa ~ak i na manje razvijenim tr`i{tima. Ali tu se pri~a ne zavr{ava, tu pri~a zapravo i po~inje. Naime, jako se ~esto de{ava da se prilikom “pre-testa“ i “post-testa“ otkrivaju gre{ke, koje zapravo nisu po~injene samim kreativnim procesima i medijskim planiranjem. Otkriva se da su kobne gre{ke bile po~injene ve} mnogo, mnogo prije toga. Kampanja tr`i{nog komuniciranja, kojoj u ve}ini situacija ogla{avanje jeste bitni dio, ne po~inje pitanjem koju }emo agenciju odabrati i koje medije upotrebiti. Prvo treba znati za{to u stvari `elimo komunicirati, {ta `elimo posti}i, kome `elimo komunicirati i koji su na{i mjerljivi ciljevi. A nerijetko, bilo bi dobro da se prije svega pitamo, {ta to mi zapravo jesmo i kako se
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

`elimo pozicionirati na tr`i{tu, zna~i {ta je na{ identitet, koji je na{a differentia specifica. Dakako, da bi se mimoi{le gre{ke, koje se otkrivaju kad je ve} prekasno, treba krenuti od po~etka. Subjektivni pogled je uvijek preintenzivan, a involviranost u vlastito preduze}e i/ili brend takva, da je ponekad te{ko na}i prave odgovore na pitanja. Sve se ~ini prihvatljivo samo po sebi. [tavi{e, mnogi su,

na prvi pogled, ta~ni odgovori uobi~ajeno pogre{ni, {to predstavlja jasnu implikaciju u vidu anga`iranja vanjskog saradnika, naj~e{}e istra`iva~ke agencije kako bi uz njenu pomo} lak{e premostili diskrepanciju izme|u toga kako interna javnost gleda na svoj brend i toga kako na taj identitet gleda eksterna javnost/potro{a~i. Na po~etku daju se, i to vrlo “elegantno“, koristiti i postoje}a istra`ivanja, koja nam, nerijetko, poma`u upoznati potro{a~e, konkurente, kategoriju i tr`i{te kao takvo. Ako ne upoznamo potro{a}e/tr`i{te u detalje, te{ko }emo mo}i dovoljno precizno definirati ciljne grupe. Ako ne znamo, {ta i kako rade konkurenti, ne mo`emo definirati strategije prema njima. Na kraju, poznavanje specifi~nih atributa kategorije bitno je za dobijanje cjelokupne slike o tr`i{tu i njegovim specifi~nostima, kao {to su recimo na~ini potro{nje, sezonski efekti, distribucijske specifi~nosti itd. Nakon razumijevanja kategorije u kojoj kompanija nastupa na tr`i{tu slijedi faza gdje nastaju strategije komuniciranja, kreativni koncepti, kreativni i media brif. U toj fazi istra`iva~ka agencija, putem vi{e-manje kvalitativnih pristupa i radionica sa klijentom, dolazi do strategija, koje }e nas dovesti do ostvarivanja ciljeva, kao i koncepata koji odgovaraju na{im ciljevima i na{im proizvodima/potro{a~ima.
45

IVICA I IVICA, BEZ MARICE

IVICA OSIM I

IVICA OSIM, legendarni nogometaš, trener i filozof (posuđeno/ukradeno od Abdulaha Sidrana) i IVICA ŠARIĆ, najveći bosanskohercegovački operski pjevač, posljednji su vikend proveli na stazama svog zajedničkog djetinjstva, u Kraljevoj Sutjesci; samo je urednik “Slobodne Bosne“ saslušao dirljiva sjećanja dvojice prijatelja na nezaboravne dječije dane
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

ada bismo uz ovaj tekst {tampali i soundtrack, onda bi to vjerovatno bila pjesma Ve} odavno spremam svog Mrkova, u interpretaciji Zvonka Bogdana. Mo`da ~ak i samo onaj stih: “Da obi|em staze, staze mog detinjstva...” Jedan od najboljih bosanskohercegova~kih fudbalera i trenera svih vremena, Ivica Osim, ljetnje i zimske raspuste provodio je u Kraljevoj Sutjesci, rodnom mjestu prvaka Sarajevske opere, njegovog imenjaka i jedanaest godina mla|eg Ivice [ari}a. Koji je i bio doma}in legendarnom [trausu prilikom posjete “stazama njegovog detinjstva” krajem pro{le sedmice. Uzgred da spomenemo, [ari}ev tetak bio je Osimov ujak.

K

OSIM: “Sre}om, nije se imalo para za more, pa sam ljetovao i zimovao kod ujaka u Kraljevoj Sutjesci”
46

KRALJEVSK KRALJEVOJ
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

IVICA ŠARIĆ

NOGOMETNO-MUZI^KI TANDEM ZA NEZABORAV
Foto: Mario Ili~i}

OPERSKI BAS I FUDBALSKI TENOR
Ivica [ari} i Ivica Osim

“Jedne godine obe}ao sam ujaku da }u mu do}i na Bo`i}, u Kraljevu Sutjesku. Bio je decembar, snijeg, bljuzgavica, a ja sam s rajom prvo igrao lopte, prije podne, na pomo}nom terenu na Grbavici. Zaledio sam se. I onako, smrznutih nogu, i u novim cipelama, a i nove cipele su se pri tom zaledile, krenem u Kraljevu Sutjesku. Prvo vozom, od Sarajeva do ]ati}a. I sjednem pored onog grijanja. Do ]ati}a se raskravile noge. Tako, iza|em ja u ]ati}ima, a cipele glanc nove. Visok bio peron, ljudi se nisu mogli normalno popeti. Al’ dobro to, nego onda mora{ klapnuti deset kilometara do Kraljeve Sutjeske. Kad do|e{ do Marijine vode, zna{ da si na pola puta, tek, ali odahne{ malo”, prisje}a se Ivica Osim.

NE]U DA BUDEM [VABO...
Ivica Osim i njegova sestra Gordana svako ljeto i zimu su dolazili u Kraljevu Sutjesku. “[ta }emo, gdje }emo drugo. Ne mo`e{ na more, nema se love. Za mene je Trstionica bila ko more. A potok, nije ni rijeka. Ustvari, putovanje u Kraljevu Sutjesku iz Sarajeva bilo mi je kao sada put na Mjesec”, veli Osim. “A, grad Bobovac {vicarski dvorac”, ka`e Ivica [ari}. “Nemoj {vicarski, daleko bilo. Navrati{e me jednom da idem na Bobovac, nikad do}. Kroz {umu”, govori Ivica Osim. Po~eo je Ivica Osim trenirati u @elji, pa je na raspustima igrao lopte i sa svojom rajom u Kraljevoj Sutjesci. “Imao sam svoju loptu, pravi fudbal. Igrali smo ispred Doma kulture. Kad lopta odleti u rijeku Trstionicu, a ona, fala Bogu prljava, namo~i se vodom. Pa lopta udari u Dom, a ostane fleka. Morali su onda ponovo farbati Dom. Mene su zbog toga najvi{e ganjali. A ovi [ari}i, svi su svirali i pjevali u horu. Pjevao bih i ja da sam znao, ali ne znam”, iskren je Osim. A na [ari}evu opasku da je hendikep {to u Kraljevoj Sutjesci nije bilo ravnog terena, Osim je kazao: “Nije hendikep, to je dobro.” “Zna{ {ta je nama najvi{e smetalo? Kad smo igrali `mirke, Ivica se kao najstariji skrivao tamo gdje mi nismo smjeli do}i”, re}i }e [ari}. Osim nastavlja: “A, {ta sam se vode nanoso... Moj ujak je bio pekar. I trebalo mu je vode. Nisam ni znao da u hljebu ima toliko vode! Velike bile one tepsije. Proda{ jedan hljeb... Mora{ se dobro potrudit da ga nekom uvali{. A ja sam se dru`io i s jednim kova~em. Pravi kova~, onaj {to je pravio ograde, kapije, metalne. Imo ~eki}, ne mogu

KI VIKEND U J SUTJESCI
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

[ARI]: “Da je znao pjevati, Osim bi bio veliki pjeva~!”
47

IVICA I IVICA, BEZ MARICE
@UTE DUNJE @UTE DUNJE IZ KRALJEVE IZ KRALJEVE SUTJESKE SUTJESKE

Asima ii Ivica Osim Asima Ivica Osim

OSIM: “^ekaj da nastavim onu pri~u o putu od ]ati}a do Kraljeve Sutjeske. Cipele, zna~i, u
za more, trebalo je platiti tri hiljade nekih tada{njih para. Onda su se kom{ije stalno `alile mom ujaku zato {to sam mazno `icu uvijek ~im bih je malo zarez’o i vidio da je bakar. Ispravljao sam ~eki}em te `ice, slago ih i na kraju ih prodao za tri hiljade.” Jednom je Osim na raspust donio dvije knjige za lektiru, pri~a [ari}, “koje su bile toliko velike... ili sam ja bio mali”. Osim je, usput, u III gimnaziji, koju je poha|ao, bio oslobo|en velike mature. “Bolje da me nisu oslobodili“, govori kroz smijeh.
Foto: Mario Ili~i}

RUM-PLO^ICA U TOKIJU
E, sad, na red dolaze velike {nite tete Angele, majke Ivice [ari}a. “Joj, napravi Angela hljeb, pa kad odre`e {nitu, ona ko avlija. Zna{, ona srednja {nita, najdu`a, kad je ovako dr`i{ ona se presavije. I na jednoj i na drugoj strani. Nama`e{ je margarinom i medom, a onaj med curi odozgo, pa ga ja hvatam. I vra}am gore. Kad te raja na ulici vide s kri{kom, onda je bezec. Zna~i, daj mi malo. Meni komadi}. Va`i. Ko se prvi javio, taj je prvi. Bezecovo je i uzeo. A ja imao kom{ije... Bio je, ovako, jedan mali ~ardak. @ivjeli mali Romi, ja sam se dru`io s njima. I kod njih je bio bezec. Onaj mali zagrize, a pun mu nos slina. I onda mu da{ ~itavu {nitu. Al’ meni dobro do{lo. Ja sam uvijek davao prvo njima, pa oni drugi poslije ne tra`e”, govori Ivica Osim: “I dandanas hoda onaj D`imi, na Malti, pravi mu}kalicu, to nema nigdje! Treba oti} tamo, on je legenda. D`imi je sa Mi{om Smajlovi}em i sa mnom i{ao na svaki trening @elje. Kad krenemo na trening, moramo pro}i pored njihove ku}e, a on za nama. Ostali smo super prijatelji. Tad smo jeli komad hljeba u koji smo ubacili onu... kako
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

SAMO JO[ NE[TO DA TI KA@EM

Ivica [ari} i Ivica Osim evocirali su uspomene iz Kraljeve Sutjeske

ga trojica di}i. A, on invalid, i puho u ono. Ja sam dr`’o one puhale”, veli Osim. “A zna{ kad mu je kova~nica radila? Samo kad on nije imao para. ^im zaradi pare, odmah ih potro{i u kafani”, prisjeti}e se [ari}.

DOKTORI I GVARDIJAN
“^ekaj da nastavim onu pri~u o putu od ]ati}a do Kraljeve Sutjeske. Cipele, zna~i, u ]ati}ima glanc nove. Raskravile se. Ali dok sam do{ao do gore cipele se ponovo zaledile. I majstor meni da pomogne, posu{i cipele, kao da veli: kad se osu{e, onda }u ih ja malo razradit, pa ~eki} po njima. Bile su lakirane, neki polulak, koji je skroz popuco. I onda hajd’, da mi to nekako
48

sakrijemo. A one bile crvenkaste, nekakve {imike. Pa majstor to crnim lako premazo, i onda jo{ gore. Do{ao sam u Sarajevo, pa su me svi igra~i zafrkavali. Lak otpada kako se cipele presaviju dok hodam, kad ono, pojavljuje se crvena boja. Ma, {areno, svakakvo. I hajd’, kasnije me ujak odvede kod tog majstora, {ustera. I on mi napravi sandale, jer nisam imao cipele. Mi odmah poslije toga idemo na ekskurziju, negdje u Zagreb, Ljubljanu. Prva ki{a, nema sandala. Pa sad u Zagrebu moram cipele kupovati, skuplje sto puta. Skupila je raja iz razreda ne{to para, i ja kupim cipele. Prokleo sam majstora... Uni{tio mi je cipele, bio mi je du`an svakako”, ka`e Osim: “Nisam imao

NOGOMETNO-MUZI^KI TANDEM ZA NEZABORAV
IVICA OSIM SA SUPRUGOM I IVICA [ARI] SA MAJKOM
Dirljivo podsje}anje na sretne dane u Kraljevoj Sutjesci

u ]ati}ima glanc nove. Raskravile se. Ali dok sam do{ao do gore cipele se ponovo zaledile”
se zove, rum plo~icu. I meni D`imi u Japan dok sam se lije~io nakon mo`danog udara po{alje rum plo~ice, da se malo sjeti{. E, rekoh, jebale te rum plo~ice.” Lovio je Ivica Osim u Kraljevoj Sutjesci kune i ostale “doma}e `ivotinje”. “Kad kuna zagrize otrov - gotova je! I{ao sam sa ocem Ivice [ari}a da ih skupljam. On se vere na onu liticu iznad Samostana u Kraljevoj Sutjesci bolje nego kune. A ja za njim. Pogledam dole, kad vidim Samostan. Ne daj Bo`e da padnem izme|u dva tornja”, veli Ivica Osim. “A kune su bile za doktore, zbog lijepog krzna”, nadoveza}e se Ivica [ari}: “Moj otac ulovi pet, {est pastrmki, a moje sestre, bra}a i ja oko njih. Ali ne, ovo ide za doktore, govorio bi, jer su ga oni zbog bolesti bubrega bacili u penziju.” “A nisu kune i pastrmke bile namijenjene samo doktorima. Nego i gvardijanu Samostana. On je obilazio od ku}e do ku}e i posve}ivao te ku}e. Kad gvardijan prolazi kroz Sutjesku, to ~ekaju isto kao da je OSIMOV ZDRAVSTVENI BILTEN

Dobri su fizioterapaueti, kad rade na drugim ljudima
Ivica Osim je dobro, hvala na pitanju. Slijedila mu je, nakon na{eg “peglanja”, seansa sa fizioterapeutom. Ka`e on - kostolomcem. “Ma, dobro je to”, ka`emo mu. “Jest’, kad je drugima”, spremno odgovara: “Zove moju `enu Asimu jedna od mojih svastika. Zavr{ile su razgovor a meni Asima ka`e: Joj, palo joj je `eljezo. “Je l’ na nogu?”, upita Osim. [vabo. Selektor.

papa do{ao. Jednom sam do{ao kod ujaka, a on ka`e: Gvardijan dolazi! Hajd’ dobro. Meza je tu, sve se pripremilo... I Boga mi, do|e gvardijan, skupili se oko ku}e. Pozdra vismo se, mislim, obrazovan je ~ovjek, zna da sam ja nekakav igra~. On nema obi~aj da se zadr`ava, ali tada se zadr`ao kod mog ujaka. Elem, mi sjedi,
Foto: Mario Ili~i}

Ivica Osim, jedan od najboljih bosanskohercegova~kih fudbalera i stru~njaka u njenoj istoriji

VELIKI POBJEDNIK

sjedi, sjedi, popili, a meni }e ujak: Pusti ga, nek’ ide. Pa nek’ ide, ne dr`im ga ja, rekoh. A on nas sutra pozove na ru~ak. Popovi... Ma, najbolje. Meza, vino, loza, mesna ~orba. Sve. Meni neprijatno. Pita mene gvardijan: Pa, zar vi igra~i popijete? Odgovorim mu: Pa, {to ne bi popili! I, vra}am se nazad jedan dan u Sarajevo, jer ja odem u Kraljevu Sutjesku samo po orahe. K’o medvjed. Na meni ruksak pun oraha, te`ak, valja ponovo deset kilometara pje{a~it, do ]ati}a. A ja, ko onda kad su govorili Nikoli Niki}u: Nikola, skini ruksak. (Nikola Niki}, legendarni fudbaler @elje, malo pogrbljen, op.a.). E, hodam ja s ruksakom i naletim na svadbu. A oni ko kauboji, svak’ svog konja ja{e. Mlada, mlado`enja, kumovi. A ako te sretnu u putu, obi~aj je da malo popije{. Mora{ malo popit. Jer ako ne popije{ glavu }e ti otkinut. A ona rakija slatka. ^im popije{ jednu, do|e druga. Napije{ se ko zemlja, nikad do}’ do ]ati}a”, rado se sje}a Ivica Osim a njegov imenjak [ari} se ne prestaje smijati dubokim basom.
49

GURU KRALJICE IGARA

“Volio bih dogurati do 2011., tada }u napuniti punih 40 godina na klupi i pokucati na {alter penzijskog fonda“

BOGDAN TANJEVI]

50

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

^OVJEK KOJI JE STVARAO KO[ARKU

Bogdan Boša Tanjević (62), jedan od najboljih svjetskih košarkaških stručnjaka, tvorac čuvene generacije sarajevske “Bosne“, koja je 1979. godine osvojila naslov prvaka svijeta, ovih je dana sa “Fenerbahceom“ u Sarajevu osvojio turnir posvećen uspomeni na Mirzu Delibašića; Tanjević za naš list govori o “Bosni“ kao svom životnom djelu, neuspjesima košarkaške reprezentacije BiH i promjenama koje se moraju uvesti u modernoj košarci

BO[A TANJEVI]
Jo{ sam u potrazi za izgubljenim snom Bosne!
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ekoliko dana po zavr{etku EP-a u Poljskoj, na kojem je vodio reprezentaciju Turske, Bogdan Tanjevi} stigao je u Sarajevo. Sa svojim Fenerbahceom do{ao je igrati memorijalni turnir posve}en Mirzi Deliba{i}u, najve}em sporta{u u historiji na{e zemlje. Iako sa 62 godine na ple}ima, umoran od napora na EP-u na kojem je Turska o~ekivala medalju, Bo{a izgleda sjajno, poput mladi}a, iako ve} polako razmi{lja o opro{taju od ko{arke. “Volio bih dogurati do 2011., tada }u napuniti punih 40 godina na klupi i pokucati na {alter penzijskog fonda“, ka`e nam kroz smijeh, dodaju}i kako vi{e ni sam ne zna odakle crpi snagu i motivaciju za trenerski posao. “Valjda iz inercije. Ne smijem stati, ako stanem, onda je gotovo.“ Pri~aju}i o godinama koje su iza njega, odmah po~inje o onome {to mu je najdra`e, o Bosni koju je iz anonimnosti drugoliga{kog dru{tva 1979. godine doveo do krova Evrope. “Najvi{e sam ponosan na Bosnu, to je moje remek-djelo. Naravno, nisam ja to sam pravio, ja sam samo vodio onu tehni~ku liniju“, ka`e Tanjevi} i nastavlja. “Tada igra~i nisu imali profesionalne ugovore. Kada su kod tebe porasli, mogao si ih dr`ati u timu do 28. godine i tada su imali pravo da idu vani i zarade ne{to. Oni su bili u tvojim rukama, mogao si s njima raditi kao sa plastelinom i imao si za to dovoljno vremena. Oni, s druge strane, nisu imali nikakve druge {anse osim tebe, ti si im bio jedina {ansa. Danas, kada se nasekira {to ga trener nije stavio u tim, igra~ sjedne u skupi Mercedes i odmah telefonira menad`eru. Tada su zara|ivali crkavicu koja im je
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

N

slu`ila da se prehrane. Sje}am se kada je jednom Ra{o Radovanovi} pao na treningu, a sve to sa tribine gledao Vule Vukalovi}, osniva~ Sportskog dru{tva Bosna. Vule mu vi~e ‘Eto te k’o staro kljuse’, a Ra{o odgovara sa terena ‘Slaba hrana, sekretaru’. Jeli su dvije vr{le i jedno jaje. Uprava je imala hitne sastanke kada bi do{ao ra~un na kojem je stajalo da je neko pojeo tri vir{le. Igra~i su sve to radili ne zbog para, nego da se poka`e{, da bude{ poznat. I da te vole!”

u Caserti i u Stefanellu, falio mi je samo korak. Ra|eno je na isti na~in, na istim principima ljubavi i zajedni{tva. Stalno sam bio u potrazi za tim izgubljenim snom Bosne. Otrovan tim rezultatom, nisam se otimao za velike klubove, nego sam se nadao jednom velikom ~udu. I u tome su mi pro{le godine, u snovima i velikom entuzijazmu i ni dan danas ne znam ~ime se to sve hrani.“ Miroslav ]iro Bla`evi} uvijek govori kako }e umrijeti na trenerskoj klupi. Odnosno, u trenutku kada ga vi{e niko ne bude `elio gledati kako trenera? Ha, ha ha, ]iro je sjajan frajer. Ali ja bih nekako volio da taj doga|aj proma{im. Da ne budem prisutan kada se to desi. I da ne znam {ta mi se desilo. I volio bih da malo osjetim i taj penzionerski `ivot. Ima toliko nepro~itanih knjiga, toliko nevi|enih filmova. Putovanja sam se zasitio, to mi nimalo ne nedostaje. Moja putovanja nikada nisu bila u nekom serbezluku, nego u jadu i ~emeru priprema utakmice, puta iz hotela do dvorane i nazad. Moja su putovanja obilje`ena sekiracijama zbog poraza, neprospavanim no}ima, razmi{ljanjima o tome kako popraviti ono {to ne valja u ekipi. Lije`em s tim osje}ajima i budim se. Uvijek sam se borio i tvrdio da je najva`nije da tim nau~i da pobje|uje na strani i da je onda samo pitanje momenta kada }e biti prvak. Ako uspije{ stvoriti takav mentalitet da tim, kada ide na gostovanja, ide da pobijedi, e onda }e biti najbolji. Uvijek sam se vi{e sekirao kada izgubimo na strani nego kod ku}e. I zato imam to sje}anje na putovanja koje me mu~i, putovanja su mi prisjedala jer su me uvijek vi{e poga|ali porazi na strani. Skoro }ete napuniti ~etiri decenije na trenerskoj klupi, a ~ini se kako nikada vi{e
51

OTROVAN SAM KO[ARKOM
Uvijek je Bo{a, gdje god da je radio, `elio ponoviti ono {to je napravio sa Bosnom. Ka`e kako je uvijek sanjao isti san, radom i ~estito{}u stvoriti rezultat. “Poslije Bosne smo svi mi oti{li vani i unov~ili to znanje. Ja sam stalno, gdje god sam radio, `ivio u tom snu da napravim ponovo Bosnu. Bio sam veoma blizu tome

BAJRAMOVIĆ NIJE KRIV: Bosna je žrtva svih ovih zemalja koji nisu imali rat. Imali smo problem kako nahraniti omladinu, a da ne govorim o onima koji su bježali van, ne samo zbog sebe i svoje karijere nego zbog svojih porodica. Išli su van da bi mogli roditeljima poslati 200 maraka da prežive

GURU KRALJICE IGARA
SARAJEVSKO KO[ARKA[KO ^UDO MARKOVI] I TANJEVI]
Ikona bh. ko{arke, Nenad Markovi} sa svojim mentorom Tanjevi}em

Bogdan Tanjevi} stvorio je Bosnu koja je 1979. u Grenobleu osvojila naslov prvaka Evrope

posla nije bilo pred Vama kao sada. Stvorili ste potpuno novu reprezentaciju Turske od koje se o~ekuju velike stvari idu}e godine na Svjetskom prvenstvu, uporedo ste i trener Fenerbahcea? Boga mi je tako. Prije sam trenirao ili reprezentaciju ili klub, bio je to jedan posao, jedna ekipa. Bila je to samo jedna kompozicija kojoj je trebalo slaganje. Ovo su dva posla koja su primjerenija nekome ko je puno mla|i od mene, ko je `eljan tog adrenalina, stalnog svakodnevnog pritiska. Meni je to sada ve} pomalo te{ko, ovo {to radim ima dimenziju nekakvog neprestanog napona, kao da si 24 sata uklju~en u struju. Ali ja sam takav, ne mogu druga~ije raditi. ^ak i na pripremnim utakmicama dr`im takvu tenziju u ekipi kao da igramo klju~nu utakmicu sezone. Treniranje tenzije je ista stvar kao i tehni~ko pripremanje ekipe. Igra~i se moraju prijatno osje}ati pod pritiskom. Pogotovo {to ima{ igra~e koji u`ivaju igrati u takvim okolnostima, {to je ve}a, dramati~nija utakmica, on vi{e gu{ta. I ti ga gleda{ na terenu kako on za ~itavu stepenicu podi`e kvalitet svoje igre...

BOSANSKO-TURSKA KO[ARKA[KA VEZA

Nihad Izić je najzaslužniji za eksploziju turske košarke
U Va{em stru~nom {tabu su jo{ dvojica bh. stru~njaka, Nihad Izi} i Adis Be}iragi}. Va{ nekada{nji igra~ iz {ampionske ekipe Bosne, Bijeljinac Nihad Izi} jedan od najzaslu`nijih za stvaranje novih generacija turskih ko{arka{a u posljednjoj deceniji? Oni su nevjerovatno va`ni. Izi}a tu moram izdvojiti jer je on, zajedno sa predsjednikom turskog Ko{arka{kog saveza Turgayom Demirelom, stvorio modernu tursku ko{arku. Oni su nas doveli u situaciju da kukamo, da pokrivamo glave pe{kirom, jer nismo uspjeli u}i me|u ~etiri najbolje reprezentacije Evrope. Kada je Demirel Nihada postavio za {efa svih juniorskih selekcija, tada je po~eo uspon turske ko{arke. Prije 1992. godine, to je sve bilo smije{no, bilo im je svejedno ho}e li se plasirati na neko prvenstvo ili ne. Danas sve turske selekcije, a sedam ih je ove godine nastupalo u mu{koj konkurenciji, sve su na turnire do{li kao jedni od glavnih kandidata za osvajanje trofeja. E to je ono {to su njih dvojica napravili, a ja sam tu da im pomognem, da poka`em na tu vitrinu sa trofejima. Samir Seleskovi} je moj prvi pomo}nik u Fenerbahceu, Adis Be}iragi}, odnosno, Aziz Bekir, je godinama moj blizak saradnik u reprezentaciji. Adis je odli~an trener i da Turci imaju petlje i znanja, ve} bi odavno trenirao neki ozbiljan tamo{nji klub. Treba imati talenta da se bude trener, treba imati ne samo tehni~kog znanja, nego i sposbnosti da se vodi grupa ljudi, da se pronikne u njihovu psihu. A Adis to sve ima.

KRE[O JE BIO NAJVE]I
Ko su takvi igra~i? To su, recimo, bili igra~i-zmajevi iz one stare jugoslovenske reprezentacije. Pokojni Kre{imir ]osi} je bio jedan od njih. Igra~ koji je nosio tri generacije reprezentativaca. Kre{o je, sasvim sigurno, najzna~ajnija pojava u ko{arci, a mo`da i u sportu, nekada{nje Jugoslavije, ko{arci koja je stvorena na njegovim le|ima. I on je temelj na kojem se gradilo ovo {to sada imamo, to da pet reprezentacija nastalih iz te Jugoslavije sada igra ko{arku na evropskim prvenstvima.
52

Nihad Izi}

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

^OVJEK KOJI JE STVARAO KO[ARKU
PRIJATELJSTVO ZA SVA VREMENA
Sabit Had`i}, Bogdan Tanjevi} i Emir Mutap~i}

POTJERA ZA ČUDOM: Stalno sam bio u potrazi za tim izgubljenim snom Bosne. Otrovan tim rezultatom, nisam se otimao za velike klubove, nego sam se nadao jednom velikom čudu
Va{a selekcija Turske , ipak, nije uspjela u klju~noj utakmici Evropskog prvenstva, koju ste izgubili na produ`etke protiv Gr~ke? Mislim da volja i `elja nije bila upitna, jednostavno nismo imali dovoljno snage. Bila je to nama sedma utakmica zaredom, a Grci su imali malo vi{e vremena da skupe onaj gram energije koji igra~i u sebi ~uvaju da ga potro{e u takvim utakmicama. Mi smo tu utakmicu izgubili u skoku. Ono {to smo mi u odbrani dobro radili, {to smo ih tjerali u lo{u poziciju iz koje su morali {utirati, nismo uspjeli valorizirati posjedom lopte. Na{i glavni visoki igra~i Omer Asik, Ersan Ilyasova i Ender Arslan nisu briljantno odigrali u kontranapadu, {to to ina~e obi~no rade. Arslanu, recimo, u posljednjem napadu, u kojem treba da rje{avamo utakmicu, “propadne koljeno“, {to je isklju~ivo rezultat umora. I on proma{i ne{to {to je trebao pogoditi, {to bi odlu~ilo utakmicu. Na stranu umor, ali neobja{njivo je kako je Hidayet Turkoglu lo{e reagirao u trenucima kada se lomila utakmica, “prodao“ je tri lopte {to je nedopustivo za igra~a NBA renomea? A ne, to ne dam. Ne dam nikome da napada Hidu. On je moja desna ruka na terenu, izuzetan igra~ i ~ovjek, veliki as koji je meni pomogao u ne~emu {to je bilo iznimno va`no - da se svi ostali igra~i osje}aju puno sigurnijima u sebe. On je
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

veliki igra~, jer ima ogromno po{tovanje prema suigra~ima. Hido se nikada nije izdizao iznad ostalih, uvijek ih je posmatrao kao igra~e ravne sebi, kao da su svi velike NBA zvijezde, {to Hido objektivno jeste. On je svojom simpatijom i podr{kom prakti~no “izgurao“ Arslana i Ilyasovu do statusa klju~nih igra~a. Njih dvojica ga zovu bratom od prvog dana u reprezentaciji. Njegov doprinos nije opipljiv ali je ogroman. Zbog njega su se svi u ekipi osje}ali bolje i ponosnije i samim tim su igrali sa vi{e samopouzdanja i kvaliteta. Turkoglu je uvijek vjerovao da svi ostali mogu igrati onako dobro kao on i to je nemjerljiva stvar.

`elimo ve}i spektakl koji FIBA prodaje, e zato ga FIBA mora u~initi boljim, interesantnijim, mora ga {to vi{e televizijskih stanica prenositi. Ko }e gledati utakmice u kojima se igra~i, koji su preumorni, vuku k’o kurve po terenu, jer nemaju snage igrati dan za danom? To su utakmice koje su najinteresantnije za javnost i taj raspored treba preokrenuti. Grci su igrali utakmicu sa Francuzima koja je bila obi~na {etnja. Nije se znalo ko kome vi{e pu{ta, jer su svi bje`ali od prve pozicije u grupi koja ih je vodila na [paniju. To su stvari koje se moraju promijeniti. Mnogi su skloni tvrdnji kako ovaj EP, sude}i bar po imenima igra~a koji nisu igrali, nikada nije bio slabiji, odnosno, da nikada nije bilo lak{e osvojiti medalju? Pa ne znam ba{. Recimo, meni je Njema~ka bez Dirka Nowitzkog igrala puno bolje nego sa njim u timu. Igrali su bolju ko{arku i, {to je jako va`no, u timu su imali {est igra~a koji su imali oko 2122 godine, krila koja su visoka 210 centimetara, centra sa 219 centimetara visine, kojeg je na{ Dra{ko Prodanovi} profilirao u Kelnu . Njema~ka se nekada sa Nowitzkim {vercovala, postizala bolje rezultate nego {to objektivno vrijedi. Igrali su ko{arku u kojoj ih je on nosio silinom svog talenta, njegove ~estitosti i `rtvovanja. Ali ja ipak vi{e volim ono {to
53

FIBA JE KONZERVATIVNA
Raspored utakmica je bio zaista ~udno organiziran. I ostali su se selektori `alili da je poprili~no neozbiljno organizirati turnir tako da se klju~ne utakmice, one koje odlu~uju o osvaja~ima medalja, igraju bez dana pauze? FIBA se u nekim stvarima pona{a veoma konzervativno i ja sam ve} dugo prili~no kriti~an kada govorim o tome. Ve} tri godine poku{avam ih uvjeriti da ekipe moraju imati 14 igra~a koje treneri mogu koristiti u utakmicama, da podijele taj ogroman napor, da bi pove}ali spektakl i smanjili broj povreda. Tako bismo izbjegli situaciju u kojoj klubovi imaju pravo da reagiraju i da ne puste svoje igra~e da igraju za reprezentaciju. Svi

GURU KRALJICE IGARA

NA KLUPI FENERBAHCEA
“Treniranje tenzije je va`no, igra~i “Treniranje tenzije je va`no, igra~i moraju znati odgovoriti pritisku” moraju znati odgovoriti pritisku”

je rezultat ekipe nego individualne kreativnosti. Ba{ kao i Njema~ka ili Turska, u Poljskoj se predstavilo jo{ nekoliko reprezentacija koje su drasti~no po dmla|ene. Srbija je jedna od njih, ekipa kojoj niko nije davao prevelike izglede, obzirom da su sa zvu~nijim imenima imali katastrofalan u~inak na posljednja tri evropska prvenstva? Srbija je fenomen koji je mnogima te{ko objasniti, ali je to sve naslije|e biv{e Jugoslavije. Imaju tradiciju, ali Boga mi i najbolje trenere i klubove. Nemaju mnogo novca, ali su najvi{e zaneseni rezultatom i rade sa mladima. Prije godinu dana su bili pobjednici na ~etiri razli~ita prvenstva svijeta i Evrope sa ~etiri razli~ite kategorije mladi}a. To nije slu~ajno, iza toga stoji te`ak rad. I to ne rad Du{ana Ivkovi}a, Svetislava Pe{i}a ili @eljka Obradovi}a, to je rad nama nepoznatih trenera koji svakodnevno proizvode igra~ku klasu. Rezultati Srbije su rezultati rada Ratka Radovanovi}a i njegovog FMP-a koji je proizveo 70 igra~a koji danas igraju u Evropi. Oni nemaju para i zato se opredjeljuju za mlade igra~e. Pazite, niko ne postaje zvijezda sa 25 godina. Kada ima{ 20 ili si zvijezda ili nisi. Pogledajte Milo{a Teodosi}a. Kada ga gledate sa strane, izgleda smije{no na~in na koji hoda, na koji dr`i glavu, ali on otjera sve u “lepu materinu“ i postigne trideset ko{eva u najva`nijim utakmicama...
54

A na EP je do{ao kao igra~ koji nije imao bogznakako uspje{nu sezonu u gr~kom Olympiacosu... Naravno, ali zato {to igra u klubu koji pati od jednog posebnog sindroma, sindroma prebogatih ljudi. Teodosi} je na vrijeme izu~io zanat igraju}i zna~ajne utakmice za FMP i sada na terenu izgleda kao iskusni 28-godi{njak. A ~ovjek je 87. godi{te. A gdje su jo{ Tepi}, Veli~kovi}... To su momci koji rano sazrijevaju, jer njihovi klubovi imaju trenere koji na vrijeme stavljaju igra~e u isku{enja. Tako se raste i sazrijeva. Ne sazrijeva se u onome {to Amerikanci zovu garbage time, kada vodi{ ili gubi{ 20 poena razlike pa da{ momku priliku da igra. Igra~ se postaje onda kada sebi na le|a natovari{ obavezu pobje|ivanja, kada osje}a{ i ima{ u rukama one minute koje `ivot zna~e. Jasno je da u tim ~injenicama treba tra`iti razlog zbog kojeg reprezentacija BiH ve} drugi put zaredom ne uspijeva izboriti odlazak na EP? Mi smo najranjivija sredina. Srbija dovede igra~a, poka`e mu trofej u vitrinama i njemu krenu bale. On odlu~i da osvoji za sebe takav trofej i tek onda ide vani da zaradi sto hiljada ne~ega. A kod nas je druga~ije. ^im nekom ponudi{ sto hiljada, on ode vani. Eto, {ta Nihad \edovi} radi dvije godine u [paniji? Zar nije mogao te dvije godine provesti ovdje, u Bosni? I sada

}e jo{ jednu sezonu igrati negdje na pozajmici. A zar nije mogao ovdje izrastati u igra~a? Nihad je dobar igra~, jedan od onih koji su rano, prije “svojih godina“, postali igra~i. Bosna je `rtva svih ovih zemalja koji nisu imali rat. Imali smo problem kako nahraniti omladinu, a da ne govorim o onima koji su bje`ali van, ne samo zbog sebe i svoje karijere nego zbog svojih porodica. I{li su van da bi mogli roditeljima poslati 200 maraka da pre`ive. To je stra{no! Hajde, sastavi reprezentaciju BiH sa \edovi}em, sa ovim malim Nemanjom Gordi}em, sa Mirzom Teletovi}em, Kenanom Bajramovi}em, Mirzom Begi}em, Emirom Preld`i}em... To je tim, veliki tim, bog te mazo! To je tim koji hara Evropskim prvenstvom! I ne mo`emo mi sada trenera optu`ivati za sve {to ne valja, kada on ne mo`e sastaviti tim od igra~a koje `eli, nego od onih koji mu ho}e do}i. Najlak{e je sve svaliti na selektora Mensu Bajramovi}a, a ja im svima onda ka`em - dabogda da se Bosna u politi~kom ili ekonomskom smislu ikada pribli`i kvaliteti na{eg sporta. Ne vidim nikakve {anse za to. Bili smo jednom osmi u Evropi u ko{arci. E hajde, neka ta gospoda koja nas vode budu u bilo ~emu osmi u Evropi. Isto je i u Hrvatskoj. Sada svi gaze Jasmina Repe{u iako je uspio da Hrvatska bude {esta u Evropi. I u ~emu je to jo{ Hrvatska na tom mjestu u Evropi? Nisu ni u turizmu, iako imaju najljep{i komad obale na zemaljskoj kugli!
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

MICHELLE OBAMA
^ELI^NA VOLJA AMERI^KE PRVE DAME
Od odrastanja u Chicagu ispunjenog rasnim tenzijama, preko {kolovanja na Princetonu i Harvardu, do Bijele ku}e

56

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

RAZOTKRIVANJE PRVE DAME

Aktuelna Prva dama SAD-a vlastite političke ciljeve još uvijek drži podalje od javnosti, a knjige koje će se uskoro pojaviti i na našem tržištu otkrivaju do sada nepoznate detalje o njenom životu, usponima i padovima te braku sa BARACKOM OBAMOM; novinarka “Washington Posta“ LIZA MUNDY, autorica biografije “MICHELLE“, za “SB“ govori ko je zapravo američka prva dama Michelle Obama i šta se od nje može očekivati u budućnosti

UZORNA DOMA]ICA SA VELIKIM AMBICIJAMA
Pi{e: MAJA RADEVI]

d dana kada je ro|ena, Michelle Robinson bila je utjelovljenje spoja diskriminacije i mogu}nosti, nevolje i prevladavanja te{ko}a, bila je ona koja se pretvarala i pred kojom su se ljudi pretvarali, {to je sve umnogome definisalo povijest crnaca u Americi... Ovako novinarka Washington Posta Liza Mundy opisuje suprugu 44. ameri~kog predsjednika Baracka Obame i prvu afroameri~ku prvu damu u svojoj knjizi Michelle, neautoriziranoj biografiji Michelle Obama. Knjiga Mundyjeve u izdanju ku}e V.B.Z. do kraja godine trebala bi se pojaviti i na na{em tr`i{tu, a u Hrvatskoj je ve} najavljena kao novi izdava~ki hit. Knjiga je nastala na temelju intervjua koje je Liza Mundy radila sa ~lanovima porodice Obama - Barackom, Michelle i Michellinim bratom Craigom - u ljeto 2007. godine, u vrijeme intenzivnog politi~kog uspona Baracka Obame.

O

DIJETE IZ “RADNI^KE KLASE“
“U to vrijeme Michelle Obama pri vla~ila je mnogo pa`nje, postojala je ta ogromna radoznalost javnosti u vezi sa njom, ali malo ljudi je zapravo znalo bilo {ta o njenom `ivotu. Politi~ka karijera Baracka Obame odvijala se takvom vrtoglavom brzinom da ljudi nisu imali vremena upoznati njega, a kamoli Michelle. Na po~etku kampanje ona je bila dosta kontroverzna li~nost i osje}ao se taj nedostatak informacija, tako da se ~inilo kao dobra ideja napisati knjigu i poku{ati donijeti jednu objektivnu, informativnu sliku o njoj“, ka`e za na{ list Liza Mundy. “Naravno, ona predstavlja i borbu
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

LIZA MUNDY: “Mislim da je danas mišljenje o Michelle Obama u javnosti mnogo manje podijeljeno nego ranije. Trenutno imate situaciju da je podrška njoj mnogo veća nego Baracku Obami“
mnogih modernih `ena koje nastoje da budu doma}ice, dobre supruge i majke, a ujedno da ostvare vlastite profesionalne potencijale. Ali prije svega, `eljela sam ~itaocima dati dublji uvid u njen `ivot, porijeklo, okru`enje u kojem je odrastala i koje je oblikovalo njenu li~nost i pogled na svijet“, obja{njava Mundy.

Michelle Robinson Obama ro|ena je u Chicagu 1964. godine. Otac Fraser radio je u gradskom vodovodu, a majka Marian Shields Robinson bila je doma}ica. Robinsonovi su `ivjeli u ju`nom dijelu Chicaga. Fraseru je vrlo rano dijagnosticirana multipla skleroza, no uprkos tome, gotovo nikada nije propustio dan na poslu. Michelleini preci poti~u iz Ju`ne Karoline koja je nekada bila velika robovlasni~ka dr`ava. Upravo su njeno porijeklo (~ukundjed sa o~eve strane Jim Robinson bio je rob u Ju`noj Karolini, gdje jo{ uvijek ima ~lanova familije Robinson), te ~injenica da je kao djevojka i sama pro`ivjela mnoga rasna previranja tokom 70-ih godina u SAD-u, odredili profesionalni put za Michelle, ali i nekoliko decenija kasnije donijeli njoj i njenom suprugu zna~ajne “poene“ u predsjedni~koj utrci. Frasera Robinsona prijatelji opisuju kao pouzdanog i toplog ~ovjeka sa sjajnim smislom za humor, dok je majka Marian, iako se sama odrekla profesionalnih ambicija posvetiv{i se mu`u i djeci, uvijek bila izuzetno svjesna vrijednosti obrazovanja i poticala Michelle i njenog brata Craiga da se stalno usavr{avaju. Michelle je kao dijete ~esto znala biti samovoljna i tvrdoglava. To se prepri~avalo kao obiteljska {ala. “Uvijek ka`em da je Michelle prerasla samu sebe jo{ u dobi od devet godina“, rekla je jednom njena majka u intervjuu za Chicago Tribune. “Bilo je o~igledno da ona ima vrlo ambiciozne ciljeve“, sje}a se jedan od njenih drugova iz srednje {kole. “Nije se zezala kao ostali u~enici. Uvijek je bila vrlo ozbiljna i fokusirana.“ Zahvaljuju}i odli~nim ocjenama u srednjoj {koli Whitney Young (sve ~etiri godine bila je me|u najboljim u~enicima po pros57

MICHELLE OBAMA
jeku ocjena), Michelle 1981. upisuje studij sociologije i afroameri~ke povijesti, kulture i politike na poznatom ameri~kom Univerzitetu Princeton u New Jerseyju. U to vrijeme po~ela je prvi put javno izra`avati i odre|ene politi~ke stavove, koji su se uglavnom odnosili na polo`aj Afroamerikanaca u obrazovnom sistemu. Ambiciozna mlada studentica nije se zaustavila na tome: pravo je doktorirala na Harvardu 1988. godine. Baracka Obamu upoznala je u advokatskoj firmi Sidley Austin gdje je tokom ljeta bila anga`ovana kao njegova mentorica. Iz poslovnog odnosa rodila se ljubav - par se vjen~ao u oktobru 1992. i danas imaju dvije k}erke — Maliu, ro|enu 1998. i tri godine mla|u Sashu. Za javnost, brak aktuelnog ameri~kog predsjedni~kog para danas se doima ~vrstim i stabilnim. No, nije uvijek bilo tako — knjiga Lize Mundy otkriva da Michelle nije ba{ bezrezervno podr`avala politi~ke ambicije svog supruga, ~esto kritikuju}i njegovo odsustvo od ku}e, posebno u vrijeme kada je Barack bio senator u Illinoisu. “Njeno nezadovoljstvo, ili naprosto usamljenost, nije bilo ne{to {to je on olako prihvatao, ali to ga ipak nije spre~avalo da radi ono {to je `elio raditi... Barack bi ponekad ‘zaglavio’ u Springfieldu na produ`enim sjednicama i kada bi njegovo osoblje nazvalo Michelle sa molbom da se pojavi umjesto njega na nekom doga|aju, ona bi pristala ako bi se to uklapalo u njen raspored, ali je bila slobodna da odbije ako nije“, pi{e Mundy.

POLITI^KO-LJUBAVNE AFERE

Ljubomorna Michelle diskretno je uklonila sa scene potencijalnu suparnicu Veru Baker
Tokom Obamine predsjedni~ke kampanje, Michelle je otvoreno demonstrirala veliki politi~ki utjecaj na njegove odluke. Sam Obama je u vi{e navrata rekao: “Ona je moj glavni savjetnik, nikada ne bih donio neku odluku a da prije toga ne pitam Michelle za mi{ljenje“. A Michelle je svoje mi{ljenje jasno izrazila, izme|u ostalog, savjetuju}i supruga da ne prihvati Hillary Clinton kao mogu}u potpredsjednicu, te ubijediv{i ga da ide sa sloganom Yes we can! za kampanju, uprkos tome {to je menad`er kampanje David Axelrod smatrao da je takav slogan “djetinjast i otrcan“. Me|utim, dok je sa jedne strane odlu~no podr`avala supruga u utrci za Bijelu ku}u, Michelle se na{la suo~ena i sa novim izazovima, ta~nije mnogobrojnim potencijalnim suparnicama koje su opsjedale po`eljnog predsjedni~kog kandidata. Prema Andersenovim tvrdnjama, ljubomorna Michelle ~ak jedno vrijeme nije razgovarala sa Barackom sa namjerom da ga kazni zato {to su se “tolike `ene u prolazu pripijale uz njega i stavljale ceduljice sa brojevima telefona u njegove d`epove“. Jednom prilikom, nakon {to je odr`ao govor pred bira~ima u gradu Peoria, budu}i predsjednik Obama sjeo je u svoj automobil i navodno prokomentarisao: “Isuse, volio bih kada bi prestale da me hvataju za dupe.“ Sve to za Michelle, naravno, nije bilo nimalo zabavno. “Imam potrebu da ka`em tim `enama: ’Odustanite, na|ite si `ivot.’ Jednostavno je neugodno, to je sve“, rekla je gospo|a Obama. Istovremeno, bila je vrlo svjesna da Barack, poput nekih od njegovih prethodnika kao {to su Kennedy i Bill Clinton, lako mo`e podle}i isku{enjima. “On u`iva u tome. Pa mu{karac je, zar ne?“, zaklju~ila je budu}a Prva dama. Stvari su ozbiljno prijetile da izmaknu kontroli kada su po~ele kru`iti glasine da se Barack previ{e “zbli`io“ sa mladom Afroamerikankom po imenu Vera Baker, koja je bila anga`irana u njegovoj kampanji. “Kada je Bakerova nestala iznenada i bez obja{njenja, da bi se kasnije pojavila na karipskom ostrvu Martinique, krenuli su tra~evi... Pri~alo se da je ljubomorna Michelle ’sredila’ njen odlazak“, pi{e Andersen. [to se ti~e zagonetne Vere Baker, ona je u razgovoru sa jednim novinarom samo kratko kazala: “Ni{ta se nije dogodilo... Nemam {ta re}i.“

BRA^NE OLUJE
O bra~nim odnosima Baracka i Michelle Obama mnogo toga otkriva i upravo objavljena knjiga ameri~kog novinara i pisca Christophera Andersena pod nazivom Barack i Michelle: Portret ameri~kog braka. Andersen je intervjuisao vi{e od 200 ljudi bliskih bra~nom paru Obama, te u svojoj knjizi tvrdi kako je njihov odnos u jednom trenutku bio toliko lo{ da su se umalo razveli. “Period kada je Barack bio u Senatu u Illinoisu bilo je mra~no razdoblje njihovog braka. Ljutnja je bila stalno prisutna“, ka`e Andersen. U knjizi je ~ak zabilje`en i razgovor u kojem se frustrirana Michelle, navodno, povjerila majci: “Baracka jednostavno nije briga {ta ja mislim. On zna biti toliko sebi~an i ne mogu mu objasniti da bismo u svemu ovome trebali biti zajedno.“ Prema Andersenovim navodima, dodatnu napetost stvarala je ~injenica da u prvih pet godina braka Michelle nije uspijevala da zatrudni: “Jedna od njihovih najbli`ih prijateljica ostala je trudna i bojala se to
58

Michelle Obama podr`ava Michelle Obama podr`ava supruga u njegovoj politi~koj supruga u njegovoj politi~koj karijeri, ali je spremna da karijeri, ali je spremna da odlu~no reaguje onda odlu~no reaguje onda kada je to potrebno kada je to potrebno

CIJENA ODANOSTI

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

RAZOTKRIVANJE PRVE DAME
TRI MO]NE @ENE
Michelle Obama, Caroline Kennedy i Oprah Winfrey

Prva dama SAD-a sa k}erkama Maliom i Sashom

PRIJE SVEGA MAJKA

Sa suprugom francuskog predsjednika Carlom Bruni Sarkozy

POVJERLJIVI RAZGOVORI

PRVA DAMA KOJA JE IZAZVALA OGROMNU POZORNOST MEDIJA
Ameri~ki novinari utrkuju se u otkrivanju detalja iz `ivota gospo|e Obama

re}i, zato {to je Michelle toliko dugo poku{avala zatrudnjeti i nije joj `eljela slomiti srce... Barack i Michelle razgovarali su sa svojim prijateljima i o mogu}nostima usvojenja, a onda je 1998., sre}om, ro|ena Malia.“ Ipak, trebalo je pro}i jo{ nekoliko godina prije nego {to su se odnosi izme|u supru`nika pobolj{ali. Preokret je donio jedan umalo tragi~an doga|aj, kada je njihova tek ro|ena k}erka Sasha 2001. oboljela od meningitisa. Barack i Michelle tada su se, kako navodi Andersen, “osvijestili“ shvativ{i da su im njihova djeca va`nija od svega. Michelle se i dalje ~vrsto dr`i stava da je ona “prije svega majka, a onda sve ostalo“, i ~esto to nagla{ava u javnim istupima. “Mislim da je danas mi{ljenje o Michelle Obama u javnosti mnogo manje podijeljeno nego ranije. Trenutno imate situaciju da je podr{ka njoj mnogo ve}a nego Baracku Obami“, ka`e za “SB“ Liza Mundy. “Konzervativnim Amerikankama ona se posebno dopada, puno vi{e nego {to je to bio slu~aj prije godinu dana. To je upravo zato {to je uspje{no istakla tu svoju ‘doma}insku’ stranu - ulogu supruge, majke, k}erke, sestre - dok je
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

namjerno zapostavila profesionalnu stranu. U svojim dvadesetim Michelle je bila vrlo ambiciozna i mislim da ona jo{ uvijek `eli posti}i mnogo toga, ali trenutno, ~ak i ako radi ne{to na tome, sve radi iza scene.“ Uprkos usponima i padovima trenutno najpoznatijeg ameri~kog para, biografi porodice Obama sla`u se u jednom: Michelle je umnogome zaslu`na za ulazak Baracka Obame u Bijelu ku}u. “Zanimljivo je da su oni prva porodica koja nije bjela~ka, ali je sveameri~ka i najprizemljeniji su par kojeg smo ikada imali u Bijeloj ku}i. Oni se dobro osje}aju u svojoj ko`i“, zaklju~uje Christopher Andersen.

JA^I NEGO IKADA
Michelle i Barack Obama 3. oktobra proslavit }e 17. godi{njicu braka. Nakon svih isku{enja, njihov brak ~ini se stabilnijim nego ikada. “^udno je to — pi{ete knjigu o najmo}nijem paru na svijetu i iznenada shvatite da je to samo jo{ jedna klasi~na ljubavna pri~a. Obi~ni ljudi se mogu prepoznati u tome, za razliku od dinastije Kennedyjevih ili prodornih Clintonovih,

sa kojima se te{ko povezati. Michelle i Barack su odani jedno drugome. To je posebno“, smatra Andersen. Liza Mundy ka`e da se njeno mi{ljenje o Michelle Obama nije puno promijenilo otkako je do{la u Bijelu ku}u: “Pomalo je smije{no da je, recimo, zasadila biljke u vrtu, jer ona zapravo nije sklona tim ku}nim aktivnostima, ne voli kuhati i sli~no...“ Jo{ uvijek se o~ekuje da Prva dama odlu~i o tome {ta }e biti glavni fokus njenog interesa — za sada ima dosta pitanja kojima se bavi, ali nije se konkretnije usmjerila ni na jedno. “Pomalo je ‘gurala’ reformu zdravstva, ali se ni tu nije previ{e eksponirala. Radila je jedno vrijeme kao upravnica bolnice, tako da ona ima to profesionalno iskustvo u zdravstvu i vjerovatno neke svoje stavove o tome {ta bi se trebalo pobolj{ati. Li~no, vi{e bi me zanimalo da ~ujem njene razgovore sa predsjednikom o rasnim pitanjima. U posljednje vrijeme mnogo se raspravlja u javnosti jesu li kritike upu}ene predsjedniku Obami na bilo koji na~in vezane za rasu. Voljela bih ~uti njeno mi{ljenje i ‘oslu{nuti’ neki privatni razgovor izme|u njih dvoje o toj temi...“, ka`e Mundy.
59

AMERI^KA GRAFIKA OD 1960. DO DANAS

WARHOLOVA “Električna stolica“ i “Campbell supa“ koje govore o savremenoj kulturi nasilja i konzumerizma, zatim čuveni “Sprej“ ROYA LICHTENSTEINA rađen po predlošku stripa, te grafike SAMA FRANCISA ili ROBERTA MOTHERWELLA, samo su neka od djela koja se trenutno mogu pogledati na reprezentativnoj izložbi “Američka grafika od 1960. do danas“

KULTNE SUPE I SPREJEVI
Pi{e: ADISA BA[I]

“Posmatrate li neprekidno iste u`asne slike, one nakon nekog vremena nemaju vi{e nikakav uticaj na vas. A svaki dan smo njima izlo`eni. Svaki dan se govori o smrti, svejedno da li je Bo`i}, neki drugi praznik ili obi~an dan. Smrt je svuda oko nas, shvatio sam, sve {to radim ti~e se smrti. Pri tome je njena slika svaki dan prisutna u medijima. Po~eo sam se njome baviti kada sam na naslovnoj strani novina vidio ~lanak o avionskoj nesre}i i naslov 129 mrtvih. Sada su tu

Ameri~ka grafika je od dru{tvene kritike stigla do dekoracije i omota za albume
KONZERVA KOJA JE PROMIJENILA SVIJET
Grafika koja prikazuje Campbell supu proslavila je Warhola

i slike elektri~nih stolica, automobilskih nesre}a, slike samoubica koje dospijevaju na naslovnice“, govorio je svojedobno Andy Warhol (1928.- 1987.), jedan od najuticajnijih ameri~kih umjetnika dvadesetog vijeka.

ANDYJEV SUSRET SA SMR]U
Smrt je bila prisutna svuda oko Andyja i ranije, ali nakon jednog doga|aja on ju je postao naro~ito svjestan: tre}eg juna 1968. na njega je pucala suluda glumica i spisateljica u usponu Valerie Solanas, a motivi ovog atentata nikada nisu do kraja rasvijetljeni. No {ta god bila njena namjera, jedno je sigurno: Valerie je Andyja dovela do ruba smrti, bio je te{ko ranjen i {anse da }e pre`ivjeti bile su svega pedeset posto. Uspio je, vratio se u `ivot, a bliski susret sa smr}u u~inio ga je veoma zainteresovanim za ovu temu. Elektri~na stolica iz 1971. jedan je od radova kojim je poku{ao skrenuti pa`nju na savremenu kulturu nasilja
60
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

WARHOL, LICHTENSTEIN, BALDESSARI... U DUBROVNIKU
u kojoj svijest o smrti ostaje potisnuta i zamagljena zbog silne hiperprodukcije slika koje je prikazuju. Upravo ova slika izlo`ena je ovih dana u dubrova~koj Umjetni~koj galeriji, na nedavno otvorenoj izlo`bi Ameri~ka grafika od 1960. do danas. Pored Elektri~ne stolice tu je i jedna od neizostavnih Warholovih konzervi sa Campbell supom. Upravo ova serija grafika u~inila je da se za Warhola {ezdesetih godina zainteresuju ozbiljni umjetni~ki i galerijski krugovi, te da on krene putem jedne od najve}ih pop ikona pro{log stolje}a. Grafika je bila vrlo pogodna tehnika jer se slagala sa onim na {ta je Warhol i htio skrenuti pa`nju: na repetitivno, serijsko proizvo|enje slika u konzumentskoj kulturi dana{njice. Izlo`ba Ameri~ka grafika od 1960. do danas predstavlja posjetiocima djela Andyja Warhola i Roya Lichtensteina (1923.- 1997.), nadaleko poznatih pripadnika pop arta, ali pored njih tu su i brojni drugi umjetnici ~ija su djela u proteklih pedesetak godina obilje`ila ameri~ku umjetnost. Me|u najzna~ajnije svakako spada John Baldessari (1931.), ovogodi{nji dobitnik Zlatnog lava za `ivotno djelo na Bijenalu u Veneciji. On je svojedobno vrlo samouvjereno izjavio: “Kad bih imao priliku da vidim ne~ija djela koja bi mi se jako dopala, onda se ja ne bih ni bavio umjetno{}u“. Ovaj umjetnik poznat je po kombinovanju natpisa i oglasa sa reklamnim slikama ili filmskim kadrovima. Njegova djela odlikuju se dozom humora, a on sam ~esto ironizira i poziciju umjetnika i poziciju kriti~ara umjetnosti koji ispraznim frazama

VELIKA PLJA^KA WARHOLOVIH DJELA

Kradljivci odnijeli samo portrete sportaša
U vrijeme dok u Dubrovniku traje izlo`ba Ameri~ka grafika od 1960. do danas, kolekcionarski svijet potresla je jedna velika i nesvakida{nja kra|a djela Andyja Warhola u Los Angelesu. Iz privatne galerije Richarda L. Weismana, biznismena i poznatog kolekcionara umjetnina, ukradena je serija grafika Andyja Warhola vrijedna nekoliko desetina miliona dolara. Vlasnik je odmah ponudio nagradu od milion dolara za bilo kakvu vijest o tome gdje bi se ukradena djela mogla nalaziti, ali istaga jo{ nije dala nikakve rezultate. Kra|e umjetnina su u Los Angelesu prili~no ~este jer na zidovima vila mo}nih filma{a i biznismena, vise prava bogatstva. Ipak, ova kra|a je specifi~na iz dva razloga: prvo, po mi{ljenju stu~njaka, Warholova djela su nezahvalna za kra|u jer upadaju u o~i, dobro se zna gdje se koje djelo nalazi i svaka sumnjiva promjena vlasnika neke slike privla~i veliku pa`nju. Drugi neobi~an detalj je to {to su sva ukradena djela iz sportske serije, odnosno to su portreti velikih sporta{a poput Muhameda Alija ili Chrisa Everta ~ijim lijepim tijelima je Andy Warhol (ina~e homoseksualac) bio fasciniran. ^injenica da je iz Weismanove kolekcije neko ukrao ba{ ova djela, a ostavio Picassa ili Cézannea policiju je dovela do teorije da je plja~ku za svoje privatne potrebe naru~io neki neobi~ni kolekcionar vrijednih predmeta vezanih za sport.

REPREZENTATIVNE GRAFIKE: Iz proteklih pola stolje}a ameri~ke grafike izabrana su reprezentativna djela i imena, a posjetilac se ipak ne mo`e oteti dojmu da postoji izvjesna razlika u djelima umetnika prije nekoliko decenija i danas
poku{ava objasniti su{tinu djela. Na ovoj izlo`bi Baldessari je predstavljen zanimljivom serijom grafika na kojima zapravo razla`e do detalja jedan filmski kadar: on tako stvara slagalicu koja u posmatra~u budi pomalo detektivski `ar dok skoro apstrahovane forme poku{ava prona}i na po~etnoj fotografiji. Od klasika ameri~ke garfike na izlo`bi je predstavljen Robert Motherwell (1915.1991.) ~ija je biografija zanimljiva utoliko {to je jo{ kao jedanaestogodi{nji dje~ak dobio stipendiju da se {koluje za umjetnika, a pored formalne likovne naobrazbe na najpresti`nijim ameri~kim univerzitetima je studirao filozofiju i historiju umjetnosti. Sol LeWitt (1928.- 2007.), jedna od klju~nih figura minimalisti~ke i konceptualne umjetnosti, poznat je po svojim zidnim crte`ima geometrijskih oblika na ~ijoj izra1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

61

AMERI^KA GRAFIKA OD 1960. DO DANAS

SOL LeWITT
Lukovi iz ~etiri kuta (1986.)

ANDY WARHOL
Elektri~na stolica (1971.)

CLAES OLDANBURG
No` u parku Bruglingen (1992.)

di je anga`ovao timove ljudi, i ~iji bi `ivot u galerijama ~esto trajao onoliko koliko i sama izlo`ba, a onda su ti crte`i bivali prekre~eni. LeWitt je u Dubrovniku predstavljen grafikom Lukovi iz ~etiri kuta. Sam Francis (1923.- 1994.) je velikan slikarstva koji je u umjetnost zalutao sasvim slu~ajno. Studirao je psihologiju i medicinu, a slikanjem se po~eo baviti kao terapijom, nakon {to je u Drugom svjetskom ratu stradao u avionskoj nesre}i i dospio u bolnicu zbog povrede ki~me. Kasnije je nastavio sa studiranjem umjetnosti, boravio jedno vrijeme u Evropi, napajaju}i @IVOT ZA JEDAN CENT

se novim idejama po Parizu, i postao je jedan od nezaobilaznih ~lanova ameri~kih umjetni~kih reprezentacija.

ODJEBI IZ MOJE KU]E
Od `enskih autora posebno mjesto u novijoj ameri~koj grafici pripada Karen Kilimnik (1955.), umjetnici koja ironizira televizijski modni ki~ proteklih decenija i naslanja se na tradiciju pop arta. Na njenim grafikama su prikazani glumci i glumice, ljepotani kao i heroinski ovisnici, a crnobijeli portreti pra}eni su gorkim tekstualnim komentarima.

Umjetnički projekat koji je okupio velikane
Gole `ene, paunovi, ostale ptice i raznovrsne {arene `ivotinje uobi~ajeni su motivi na slikama kinesko-ameri~kog umjetnika Walassea Tinga a njegova djela nalaze se u najpresti`nijim muzejima savremene umjetnosti diljem svijeta. Osim {to je slikar, Walasse Ting je i pjesnik, a jedno od njegovih najzanimljivijih djela ostaje zbirka pjesma iz 1964. @ivot za jedan cent. Pored njegovih pjesama, u ovoj neobi~noj publikaciji su se na{le i ilustracije, i to grafike nekih od najzna~ajnijih likovnih umjetnika dvadesetog vijeka. Pjesme ovog umjetnika su {aljive, ironi~ne, kriti~ne prema savremenoj Americi i napisane ~esto na gramati~ki neispravnom engleskom, a ilustrovali su ih Andy Warhol, Roy Lichtenstein, Tom Wesselmann, James Rosenquist, Asger Jorn, Pierre Alechinsky, Karel Appel, Joan Mitchell, Sam Francis... Knjiga je prvobitno otisnuta u samo stotinu originalnih primjeraka sa potpisima umjetnika (dvadeset primjeraka za Pariz, dvadeset za New York, dvadeset za ostatak svijeta, a ostalih ~etrdeset za svakoga od umjetnika i saradnika), a kasnije su napravljena i reprint izdanja. Djelima iz ovog portfolia posve}ena je posebna prostorija na izlo`bi u Umjetni~koj galeriji Dubrovnik. Ona zaista i zaslu`uju posebnu pa`nju jer predstavljaju jedinstven likovno poetski poduhvat koji je ujedinio kreativne energije velikog broja izuzetnih umjetnika.

Od mla|ih zvijezda ameri~ke grafike predstavljen je i Christopher Wool (1955.) sa serijom grafika Moja ku}a na kojima je natpis velikim {tampanim slovima Ako ti se ne svi|a, mo`e{ odjebati iz moje ku}e. Autori izlo`be imali su ambiciju da poka`u i umjetni~ke veze koje su se proteklih decenija razvijale na relaciji Amerika Evropa, te da poka`u kako je razmjena kreativne energije bila dvosmjeran proces. “Mnogi va`ni ameri~ki autori su, ili razli~itim utjecajim ili neposrednom vlastitom prisutno{}u i boravkom, bili vezani uz evropsku scenu. Konkretno, Mark Tobey, najstariji od ovdje prisutnih autora, nakon mnogih putovanja u Evropu i Aziju, 1960. godine nastanjuje se u [vicarskoj, u Baselu, gdje i umire. Nadalje, Robert Motherwell potkraj tridesetih boravi u Parizu, Kimber Smith seli se ondje sredinom pedesetih, a istih godina boravi u Parizu i Sam Francis. Posljedica tih komunikacija je i grafi~ka mapa 1 Cent Life, ~iji je dio predstavljen i na ovoj izlo`bi“, obja{njava Antun Mara~i}, koautor izlo`be. Iz proteklih pola stolje}a ameri~ke grafike izabrana su reprezentativna djela i imena, a posjetilac se ipak ne mo`e oteti dojmu da postoji izvjesna razlika u djelima umetnika prije nekoliko decenija i danas: dok su ranije dru{tveni komentar i kritika bili daleko eksplicitniji i prisutniji, danas se kod velikog broja mla|ih umjetnika koji su ve} stekli i ugled, naj~e{}e vide radovi nalik na domi{ljate dekoracije, puke dosjetke ili na ne{to originalnije omote muzi~kih albuma. Izlo`ba je realizovana posudbom grafi~kih listova iz presti`ne grafi~ke zbirke ETH Zürich. Zbog osjetljivosti i tipi~nosti gra|e, ova djela su namijenjena samo kratkotrajnom izlaganju i prikazivanju u posebnim prostorijama na zahtjev istra`iva~a i pojedinih posjetilaca. U Dubrovniku }e ona biti izlo`ena do prvog novembra, i u tom vremenu ih svi zainteresovani, uz malo truda i vo`nje do ovog dalmatinskog grada, lako mogu pogledati.
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

62

DOBRO^INITELJ ARSEN

U “Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru 26. septembra zajednički koncert održali su ARSEN DEDIĆ, njegov sin MATIJA i talentovani mostarski muzičar SANEL MARIĆ MARA; na koncert TRI AMIGOSA Arsen Dedić je i došao uglavnom kako bi pružio podršku Sanelu Mariću, a u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” govori o uživanju u komponovanju muzike na stihove čuvenih pjesnika sa ovih prostora, CD-u “Dobrotvorov dom”, glumačkim pokušajima, tersluku, “lošem vinu”, transplataciji, Bori Ðorđeviću...

Interview I ARSEN DEDI]

NA[AMIGOARSEN
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

eliki hrvatski kantautor Arsen Dedi} do{ao je u subotu, 26. septembra u Mostar, kako bi pru`io podr{ku Sanelu Mari}u, mostarskom muzi~aru koji je krajem pro{le godine objavio svoj prvi studijski album Vasduh. Rije~ je o izvrsnom muzi~kom ostvarenju, {to nam je u razgovoru koji slijedi potvrdio i Arsen Dedi}. Naravno, odsvirao je Arsen tu no} u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a i dio svog bogatog repertoara, ne{to sam a ne{to u pratnji sina Matije, a koncert Tri amigosa organizovao je World Music Centar iz Mostara. “Na jednom koncertu u

V

Naravno da me to raduje. Time se bavim oduvijek. Objavio sam nekada i plo~u Pjevam pjesnike. Komponirao sam Tina Ujevi}a, u prvom redu, zatim Miroslava Krle`u, Gustava Krkleca, Dragu Ivani{evi}a, Maka Dizdara... Ne znam vi{e koga. U tome u`ivam. Meni je najstra{nije kada mi ku}i svaki dan sti`e po nekoliko knjiga, rukopisa - diletanata. Ho}ete li ugostiti Sanela u Zagrebu, postoje li ve} dogovori za koncert u tom gradu? To ne mogu re}i. Jer uop}e ne znam koliko }u vi{e koncertirati. Ne mogu ni ja unedogled, zna{. Ja sam prvi solisti~ki koncert imao 1963. godine. U Mostar sam sada do{ao iz ~istog prijateljstva, jer je moj Matija stajao iza toga. Ove godine sam

ima{ neke koji su vrijednosno utjecajni. Kao Brel, kao Cash, Cohen.

MAK NEMA KRIVOG RETKA
U knji`ici koja prati Va{ nedavno objavljeni, ~etverostruki CD-u Dobrotvorov dom neki od najve}ih knji`evnika sa ovih prostora su “u kratkim crtama dali svoje vi|enje Arsenove osebujne li~nosti”. Tako barem pi{e u najavi Croatia Recordsa, ku}e koja je objavila ovo izdanje. Koji Vas je to pisac “pogodio” u du{u? Imao sam tu sre}u da su jo{ od po~etka karijere o meni, pored glazbenih kriti~ara, ili takoreku} glazbenih kriti~ara, to su oni koji note znaju iz vi|enja, pisali i ozbiljni ljudi. Recimo, Nik{a Gligo, jedan od na{ih vode}ih muzikologa. Ali, prema meni su se puno obra}ali i literati. To je na ovom mjestu skup od 37

Sa dobrim ljudima je uvijek bilo najbolje
Sarajevu, gdje smo nastupili Gabi, Matija i ja, dobio sam Marin CD. Koji sam ku}i uredno preslu{ao i vidio da se radi o pravom autoru. Bez ikakve dvojbe. I to nije prvi put da nastupam sa drugim kantautorima. Jer, mi smo bra}a. Vanbra~na bra}a. Sanel je jako darovit i dobar. I ljubazno se pona{a. Do toga mi je isto tako stalo”, govorio nam je Arsen Dedi} uo~i koncerta u Kosa~i. otkazao Lincoln Center u Washingtonu, onda sam otkazao Kanadu, ~etiri puta Francusku, nisam mogao gostovati ni u Maroku, kao pjesnik. Kad smo ve} kod koncerata u Zagrebu, kako Arsen Dedi} i italijanski kantautor Gino Paoli funkcioni{u dva i po sata na sceni? Prije nekoliko dana imali ste zajedni~ki koncert u Zagrebu. To je najve}i italijanski kantautor i bio mi je jedan od uzora. A, Gino Paoli mi je i vjen~ani kum. Volim biti s njime, on sa mnom, i napravili smo jedno divno ve~e. Pazi, kantautor ne imitira kantautora. Svi su kantautori nemogu}i za imitiranje. Ali ljudi, a moglo ih je biti i 47, 57... Op{irni su to tekstovi, pa sam ih morao reducirati, i praviti izbor, koliko uzeti i koga. Neprijatno mi je bilo svakome ograni~avati njegovu pamet, a svi su prepametni. Ali, uskoro }e biti objavljen i jedan broj Knji`evne republike, koji je kompletno posve}en meni, i ljudima koji su pisali o meni, sa njihovim cjelovitim ~lancima. A prvi koji su o meni pisali bili su Zvonimir Golob, Igor Mandi}, Veselko Ten`era, Vlatko Pavleti}, Zdravko Zima. Onda sa drugih strana, moj dragi prijatelj Abdulah Sidran napisao je izvanredan tekst, potom beogradski novinar Petar Peca Popovi}...

RADUJE ME MARA
Pretpostavljam da Vas je posebno obradovalo Sanelovo komponovanje muzike na stihove Alekse [anti}a, Maka Dizdara, Antuna Branka [imi}a, Safvetbega Ba{agi}a..?
64

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

^OVJEK KOJI SE NE VOLI ISPOVIJEDATI
I ~itava knji`ica samo sa jednom fotografijom? Da, i to fotografijom ulaznih vrata u moju ku}u, u Haulikovoj ulici u Zagrebu, gdje pi{e Dobrotvorov dom. Nisam ja ispisao, nego je to pisalo na mojoj ku}i pri gradnji, 1911., jer tamo je bio dom dobrotvora, dobro~initelja. A opet, moja ulica je dobila ime po prvom zagreba~kom nadbiskupu Juraju Hauliku, koji je dao napraviti Maksimir. Dakle, ni{ta nije slu~ajno. Pa sam tako i ja ve}i dio `ivota dobrotvorio. Daj Arsene za djecu, za bolesne, za starce... A da ne govorim o autorskom dobrotvorenju. Daj napi{i mi tekst, daj napi{i mi glazbu, aran`man. Sad ne}u nabrajati sve te muzi~are, da im ne bude neugodno. Jedino kad me vide znaju da }e biti najbolje i da ne ko{ta. Usput, ~ije stihove najvi{e volite? Mo`da Tinove, ili Makove. Uva`avam Maka, sve {to je napisao, nema krivog retka. Uglazbio sam njegovu Modru rijeku. A Tin mi je nekako najbli`i od svega. Krle`u vi{e volim kao proznog i dramskog pisca, komponirao sam, izme|u ostalog, muziku za njegove Glembajeve. A kao pjesnik volim i [imi}a, Krkleca, [oljana, Danijela Dragojevi}a, Goloba. Imamo odli~nih suvremenih pjesnika, ali prodaja knjiga, to ne postoji. Vidim u jednom broju na{eg ~asopisa Poezija, koji je izvanredno pripreman, da je njegova cijena 0 kuna! Zato {to ga niko ne kupuje. Kad sam, recimo, objavio Brod u boci 1971., prodato je 60.000 komada u najnormalnijoj, legalnoj prodaji, bez prisile na {kole i na biblioteke. A sad se knjige poezije prodaju u 30 primjeraka.

NIKADA NISAM GLUMATAO

SAM SVOJ MAJSTOR: Kantautori mogu nastupati samo u prvom licu jednine. To sam ja, jer ne mogu biti neko drugi. A Rade [erbed`ija glumi moje pjesme. Nisam presretan kad on to radi

U Yu Rock-enciklopediji njen autor, beogradski novinar Petar Janjatovi}, pi{e da ste “autenti~an za~etnik autorske pjesme i literarne {ansone i da ste svojim radom izvr{ili posredan, ali zna~ajan uticaj na rock scenu u biv{oj Jugoslaviji”. Stvarno me interesuje {ta Vas danas veseli na hrvatskoj rock sceni? Ne}u ja to uobra`avati, ali stanovit utjecaj je napravljen. I oni su uvijek bili bliski meni. Sad u ovoj mojoj antologiji Johnny [tuli} pjeva Moderato cantabile. Ko ga je tjerao... Marijan Ban govori Ne daj se, Ines. Onda Drago Mlinarec pjeva sa mnom i sa Gabi. Prije neki dan sam na jednoj tiskovnoj konferenciji sjedio sa Jurom Stubli}em. On je sa mnom isto kao sa bratom. Dakle, mi se nalazimo u tim podnebljima. Nemojte zaboraviti da sam ja akademski muzi~ar. To sam prije svega. Imam 140 kazali{nih predstava iza sebe. I 70 filmova. Mene zanima i rukopis, da li ti to zna{. Ali... Nemoj me jo{ dugo mu~iti.
65

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

DOBRO^INITELJ ARSEN

Ne}u. Mo`da jo{ dva, tri sata. Nemoj! U Mostar sam do{ao zbog koncerta, a ne zbog opslu`ivanja. Dobro. Za{to je toliko bitno da li }e Johnny opet zasvirati? Neka ne svira ako mu se ne svira... Naravno. Od njega je napravljen ogroman mit. On to dalje podr`ava, podgrijava, a valjda neko iz toga ima interesa. Izme|u ostalog i materijalnog. Meni je `ao {to Johnny ne nastupa. Mo`da se pita: da li }u vi{e zna~iti {to sam zna~io. Ja se ne bojim, u sedamdeset i drugoj godini. Evo me! To radim, prihvatio ti ili ne. Samo }u kazati: film Vi{nja na Ta{majdanu... Ne, nikada nisam glumatao. Poja vljivao sam se u nekim filmovima kod nas, sa minimalnim uspjehom. A tamo sam uglavnom i{ao jer su mi prijateljice ili cure bile u glavnim `enskim ulogama. Bila je Nu{a Marovi}... Ne snima{ ti ovo? To je uobi~ajeno. Snimaju me dva sata, pa onda ka`u da nije uvatilo . Uglavnom, Nu{a Marovi}, manekenka, a film je Pusti snovi. Onda Neda Arneri}, naravno, moja velika prijateljica, a film je Vi{nja na Ta{majdanu. Pojavljivao sam se i kod Vatroslava Mimice, ali samo sam se smijao.
66

MAK, TIN, MIROSLAV: Uva`avam Maka, sve {to je napisao, nema krivog retka. Uglazbio sam njegovu Modru rijeku. A Tin mi je nekako najbli`i od svega. Dok Krle`u vi{e volim kao proznog i dramskog pisca
Je li Vam ikada Va{ prijatelj Rade [erbed`ija rekao da imate gluma~kog dara? Ma daj! Kantautori mogu nastupati samo u prvom licu jednine. To sam ja, jer ne mogu biti neko drugi. A R ade [erbed`ija glumi moje pjesme. Nisam presretan kad on to radi. Sad je ovaj mali iz Splita Marijan Ban snimio Ne daj se, Ines. Neka mi Bog oprosti: dvaput mi je dra`e nego kad to Rade govori. Jer Rade je neizmjerno vje{t, rutiniran, darovit, to narodu imponira, i on od toga pravi spektakl.

U pjesmi Amigo ka`ete: “Ostaju nedovr{ene na{e vje~ne teme...” Mo`ete li mi re}i vje~nu temu koja bi na Va{oj top listi bila na prvom mjestu? Tu je nekoliko bitnih tema. Obitelj, roditeljstvo, bitno mi je da je moja obitelj za{ti}ena moralno i materijalno. Prijateljstvo je jedna od vje~nih tema. Spolnost, ljubav. Onda, ja sam antipoliticus, nisam homo politicus. Mada je i politika jedna od vje~nih tema. Ali ova koja se u nas zbiva... Daleko im ku}a.

BILO JE DOSTA TOGA I OD LO[EG VINA
Je li sve to od lo{eg vina? Ta pjesma jo{ uvijek ima uspjeha. To je tekst koji sam napisao Goranu Bregovi}u. Je, bilo je dosta toga i od lo{eg vina. Ponekad pri~a vi{e vino nego ~ovjek sam. Mene su izrezali, sve `ivo na meni je izrezano. Ja sam izoperiran, od ruke, oka, do presa|enja jetre. Ali, ~itavo vrijeme sam radio bez stanke. Od povratka iz Padove, od presa|enja, transplatacije, napravio sam ~etrnaest ili petnaest predstava, promovirao tri, ~etiri CD-a, objavio nekoliko knjiga... ‘Ajde. Zna~i, ne predajem se. Kada ste bili bolesni niste `eljeli da Va{e kolege organizuju koncert na kojem bi se prikupljao novac za Va{e lije~enje. Mnogi }e re}i da ste ters ~ovjek. Pa,
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

^OVJEK KOJI SE NE VOLI ISPOVIJEDATI
MARA IZ MOSTARA

“Moguće je da pjevam u duetu sa Arsenom Dedićem”
Neposredno nakon {to je objavio album Vasduh Sanel Mari} je u Slobodnoj Bosni izjavio da su pjesme uvr{tene na taj CD “new age bosanskohercegova~ke ljubavne pjesme, a hercegova~ki top kvalitet, uz okus najbolje `ilavke i blatine, i miris gorkih trava sa okolnih kamenjara”. “Vjerujem da su ove pjesme same po sebi izvor dobrote, mira i svega onoga {to ja smatram da je lijepo. Jo{ uvijek kad ih sviram ili slu{am, kao da je prvi put. Nastupa nisam imao zbog sopstvenih gre{aka i okolnosti na koje nisam mogao uticati. Nedostatak menad`era je veliki problem. Ba{ kada sam mislio da sam na{ao pouzdanog i dobrog ~ovjeka, stvari su krenule neo~ekivanim tokom. Stanko Smoljanovi}, iz Banje Luke je trebao da bude moj menad`er i organizator koncerta Tri amigosa, sa Arsenom i Matijom Dedi}em. Na`alost, uspostavilo se da je Stanko Smoljanovi} lukavi manipulator, prevarant i la`ov. Spominjem ga kako bi sprije~io da prevari nekoga drugog. Njegov (ne)anga`man je doveo u pitanje odr`avanje koncerta Tri amigosa i to sedam dana prije odre|enog datuma, te nas doveo pred svr{en ~in. Hvala Bogu pa jo{ ima dobrih, i profesionalnih ljudi koji rade iz ubje|enja i ginu za snove! Ovim mislim na Aleksandru Savi}, direktoricu World Music Centra, na moju Aidu i druge prijatelje koji nisu dozvolili da ova {ansa nestane zbog negativca. Inat je ~udan izvor energije i u kombinaciji sa prijateljstvom ~ini ~uda. Sve je dobro pro{lo i koncert je uspio”, ka`e Sanel Mari}. Da li bi Arsenova {ansona, Matijin jazz i Marina “`ilavka i blatina” mogli rezultirati nekim zajedni~kim albumom, pitali smo Sanela Mari}a: “Saradnja sa Arsenom i Matijom se desila spontano preko zajedni~kog prijatelja koji je Arsenu poklonio CD
Arsen Dedi} i Sanel Mari}

DVA AMIGOSA

Vasduh u Sarajevu, na njegovom koncertu. Nakon nekoliko dana Arsen me je nazvao odu{evljen albumom, te nakon toga dolazi u Mostar da podr`i moj rad zajedni~kim koncertom. Arsen je jedna velika ljudina i nevjerovatan ~ovjek. Iskreno, mi smo sve vrijeme komunicirali vi{e muzikom i razgovori su nam bili na umjetni~kom nivou, i tako i nastavili poslije koncerta. Ono {to je bitno jeste da Arsen nije razo~aran mojim nastupom u`ivo i da mu je bilo vrlo, vrlo drago kad sam mu u znak po{tovanja i kantautorskog pobratimstva, koje je i sam vi{e puta pomenuo, poklonio moju novu pjesmu, koja }e ako ikada ugleda svjetlo dana, biti posve}ena upravo njemu. U su{tini, nas trojica ipak imamo razli~it muzi~ki izraz, mislim da bi album bilo te{ko mogu}e uraditi obzirom i na razdaljinu na kojoj se nalazimo, mo`da je duet sa Arsenom puno vi{e mogu} nego cijeli album.”

Arsen Dedi} i njegov sin Matija ~esto nastupaju zajedno

NA ISTOJ POZORNICI

koliko je dobro ili lo{e biti ters u ova vremena? Meni se lo{e vra}a to {to sam ja ovako, malo tvrd. Ali, to me ne zabrinjava. Sa dobrima je uvijek bilo najbolje. Jedna novinarka je na televiziji rekla: Arsen se ne voli ispovijedati. A {to nas je onda zvao? Pa, budalo nepo{tena, nisam te nikada zvao, to te pozvao vlasnik dvorane u kojoj je odr`an koncert. Nikada nisam nazvao ni nekoga sa televizije ili iz novina, i rekao: daj ovo, daj ono. Ja ne znam {ta to zna~i. E, sad se mogu slikati, razgovarati vi{e ne}u. Samo da zna{. Dakle, to je bilo posljednje ili pretposljednje pitanje? Pretposljednje. [ta }e danas Arsen Dedi} re}i o Bori \or|evi}u, sa kojim je 1989. imao nekoliko poetskih nastupa? On je darovit tip, bez daljnjega. U mom prisustvu nije nikad izgovorio nijedne rije~i protiv bilo koje nacije. Je li u redu? Nemam pojma. Raspri~asmo smo se, a ja Vas ne upitah kako ste trenutno. Ne nazo~im!

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

67

ITALIJANI U SREBRENICI
PILOT PROJEKAT ZA RAZVOJ ZAJEDNICE

Roberta Biagiarelli sa lokalnim partnerima na otvaranju italijanskog ureda Odjela za razvojne projekte u Srebrenici

Italijanska vlada na području općina Srebrenica i Bratunac realizira projekte kulturne obnove i ruralnog razvoja, u koje je do sada uloženo oko milion eura; u suradnji sa lokalnim zajednicama, glavni cilj ovih projekata je stvoriti ambijent koji pruža mogućnosti kulturnog i društvenog razvoja i edukacije

EKSPERIMENT ZA NORMALAN @IVOT
Pi{e: MAJA RADEVI]

O
68

d po~etka ove godine, Odjel za razvojne projekte koji djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova Republike Italije provodi pilot projekat na podru~ju Srebrenice i Bratunca ~iji je cilj unapre|enje kulturnog i dru{tvenog `ivota putem razli~itih edukativnih kurseva i radionica, obnova infrastrukture kulturnih institucija, te podr{ka kulturnim doga|ajima i festivalima. Italijanska vlada je u ovaj projekat, zajedno sa projektom ruralnog razvoja na prostoru pomenutih op}ina, do sada ulo`ila oko milion eura.

RAZBIJANJE PREDRASUDA
Koordinatorica aktivnosti iz oblasti kulture u Srebrenici i Bratuncu je glumica iz

Ancone Roberta Biagiarelli, koja je u Bosnu i Hercegovinu prvi put do{la 1998. godine. “Moje upoznavanje sa Bosnom i Hercegovinom je po~elo kada sam pro~itala knjigu italijanskog novinara Luce Rastella pod nazivom Rat u ku}i, koja govori o razli~itim aspektima rata u BiH. Znati`eljna kakva jesam, htjela sam vidjeti {to se zapravo dogodilo i ‘98. sam prvi put posjetila Sarajevo. ^etiri godine kasnije, u~estvovala sam na festivalu Ba{~ar{ijske no}i sa predstavom A kao Srebrenica koja je posve}ena `rtvama genocida u Srebrenici“, pri~a Roberta. Emotivna veza sa Bosnom kasnije se pretvorila i u poslovnu — svrha pilot projekta na kojem je trenutno anga`irana je, kako ka`e, stvarati veze me|u ljudima putem kulturnih sadr`aja, ali i predstaviti Srebre-

nicu u pozitivnom svjetlu, kao mjesto koje pru`a mogu}nosti kulturnog i dru{tvenog razvoja i edukacije. “Dva su glavna cilja projekta: prvi je dati podr{ku i oja~ati one akcije iz domena kulture koje Op}ina Srebrenica i Bratunac ve} provode, a drugi cilj je podi}i nivo kulturnih sadr`aja na tom podru~ju — kulturnih u {irem smislu, zna~i i kroz kurseve italijanskog jezika i kulture, mobilnu ~itaonicu i sli~no. Najva`nija obnova {to se ti~e infrastrukture vezana je za scenu velike sale Kulturnog centra (biv{eg Doma kulture) u Srebrenici. Obnovili smo binu, napravili profesionalnu rasvjetu i ozvu~enje, tako da sada pozori{ni ansambli iz cijele Bosne i Hercegovine mogu dolaziti tamo i izvoditi predstave. Polovinom oktobra planirano je da se nekoliko predstava iz Dje~ijeg programa predstoje}eg Internacionalnog teatarskog
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

KULTURNI (SU)@IVOT NAKON GENOCIDA

ZA LJUDE KOJI @ELE I]I NAPRIJED I GLEDATI U BUDU]NOST
Pod pokroviteljstvom Vlade Italije u proteklih devet mjeseci u Srebrenici i Bratuncu realizirane su brojne kulturne aktivnosti

festivala MESS odigra i u Srebrenici. Bit }e osiguran i prijevoz za djecu iz ruralnih podru~ja Op}ine“, ka`e Roberta Biagiarelli. Me|u aktivnostima koje su do sada realizirane su i opremanje omladinskih centara u Srebrenici, Bratuncu i Su}eskoj, kursevi italijanskog jezika za koje je, kako ka`e na{a sagovornica, vladao izuzetan interes, finansijska podr{ka kulturno-umjetni~koj manifestaciji Dani Srebrenice kao i festivalu Silvertown Shine!...

“Omladinski festivali kao {to je Silvertown Shine! direktno doprinose razbijanju predrasuda o Srebrenici kao gradu u kojem su su`ivot i povratak nemogu}i. Poku{avamo se osloboditi tih stereotipnih imid`a koji prate ovaj grad. Naravno, ne treba nikada zaboraviti tragediju koja se dogodila, ali isto tako treba promovirati ono pozitivno {to se iz oblasti kulture doga|a u Srebrenici, a doga|a se mnogo toga. Jedno od izuzetno

aktivnih udru`enja su i Prijatelji Srebrenice, koji kroz suradnju sa razli~itim TV ku}ama iz BiH medijski pokrivaju doga|aje u Srebrenici. S njima smo napravili ugovor za realizaciju jednog dokumentarca o tome kako je tekao cijeli ovaj projekat“, ka`e Biagiarelli.

PRVA POZORI[NA PRODUKCIJA
Pilot projekat }e trajati do marta naredne godine, a u narednim mjesecima planiran je jo{ niz inicijativa. U sklopu programa Teatar u zajednici, prvi put nakon rata u Srebrenici }e biti producirana i jedna pozori{na predstava, u suradnji sa Mostarskim teatrom mladih. Predstava }e nastati na temelju radionica koje }e stru~ni tim MTM-a odr`ati sa djecom i mladima Srebrenice, a u skladu sa principima teatra u zajednici, izrada kulisa i kostima za predstavu, frizure, {minka i tehni~ko upravljanje bi}e povjereni mje{tanima Srebrenice. Tako|er, u saradnji sa Fondacijom Kriterion iz Sarajeva u planu je program filmskih projekcija, dok }e Udru`enje Muzi~ari bez granica pomo}i realizaciju putuju}eg kina za djecu iz ruralnih podru~ja. “Vrlo nam je bitno {to smo u martu uspjeli otvoriti ured u Srebrenici, jer to stvara jedan kontinuirani odnos izme|u nas i ljudi koji `ive na podru~ju Srebrenice i Bratunca. ^injenica je da je Srebrenica i danas, skoro petnaest godina nakon zavr{etka rata, izuzetno ‘te{ko’ mjesto, kao {to je uostalom i cijela Bosna i Hercegovina komplicirana dr`ava! Ali, posljednjih godina bilo je tih nekih malih, ali zna~ajnih pomaka. Ovo {to mi radimo jeste eksperiment, ali je ve} dao vrlo dobre rezultate. [to se ti~e me|unarodne zajednice, mislim da je proteklih godina nedostajala koordinacija razli~itih projekata koji su vo|eni unutar Op}ine Srebrenica. Sada se stvari mijenjaju. Na{ projekat je, prije svega, usmjeren na one ljude koji `ele i}i naprijed, gledati u budu}nost i imati jedan normalan `ivot“, zaklju~uje Roberta Biagiarelli.
69

KULTURNI CENTAR: “Obnovili smo binu, napravili profesionalnu rasvjetu i ozvučenje, tako da sada pozorišni ansambli iz cijele Bosne i Hercegovine mogu dolaziti tamo i izvoditi predstave”

“A KAO SREBRENICA”
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Roberta Biagiarelli u predstavi posve}enoj `rtvama srebreni~kog genocida

KULT MARKET
@ELJKO GRABAREVI]

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Kadera Abdolaha ”Putovanje praznih flaša” (Buybook, Sarajevo, 2009.)

Za{to ljudi imaju tumore a koze ih nemaju
Iako ima {aljiv naslov, knjiga Za{to ljudi imaju tumore a koze ih nemaju (Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.) sasvim je ozbiljna, nau~nopopularna publikacija o zdravlju ljudi. Autori su @eljko Grabarevi} i Ivo Rotkvi}, nau~nici koji tra`e odgovor na pitanje koje su to osobine i uslovi `ivota kod `ivotinja imunih na tumore koji bi se mogli primijeniti i na ljude u za{titi od ove pogubne bolesti. Cijena je 35 KM.

Sjetna izbjeglička pripovijest
jednog prijateljstva, pratimo i napetu sudbinu braka dvoje emigranata, Bolfazla i njegove `ene, tu je i pripovijest o tome kako intelektualac u novoj sredini treba nanovo da se dokazuje (kre}u}i u ovom slu~aju od ~i{}enja stajskog |ubriva), a prisutna je i implicitna socijalna kritika otu|enog hladnog zapadnja~kog dru{tva. Kombinovanje drevnih perzijskih pri~a sa pripovijedanjem o savremenom dobu, efektan je i svrsishodan postupak. Bolfazl je prili~no nesimpati~an lik, samoljubiv, grub i uskogrud prema svojoj `eni (”O~ito joj vi{e nisam potreban, te~no parla holandski, pro{irila je veze... Tra`ila je posao, pa ~ak `ena otvorila i svoj `iro-ra~un...”) ali je njegovu poziciju mogu}e razumjeti i, kao knji`evni konstrukt, on je uspio. René je mo`da ~ak nudio i ve}i potencijal, ali ga autor nemilosrdno baca pod jure}i voz ba{ kad je ~itaocu postao drag. Plovidba praznih fla{a jeste donekle zanimljiva knjiga koja tematizira `ivot izme|u dvije razli~ite kulture i anksioznost ~ovjeka koji zauvijek izgubi dom, ali iako pokre}e nekoliko va`nih pitanja, ipak vi{e li~i na dobru skicu romana nego na roman sam. Knjige koje su uslijedile, poput Ku}e imama, pokazale su, sre}om, da je Kader Abdolah neuporedivo bolji pisac nego {to se ~itaocu nakon Plovidbe moglo u~initi... (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. 2. 3. 4. 5. Dan Brown: The Lost Symbol Glenn Beck: Arguing with Idiots Edward M. Kennedy: True Compass Mackenzie Phillips: High On Arrival Karen Armstrong: The Case for God

CLAUDIA TAJES

Seksualni `ivot ru`ne `ene
“Biti ru`na `ena nije samo estetska kategorija. To je stanje uma.” Tako barem tvrdi Jucianara, glavna junakinja romana Seksualni `ivot ru`ne `ene (Algoritam, Zagreb, 2009.) u kojem su sa puno humora opisane zgode `ene koja poku{ava na}i ljubav svog `ivota, ali je njeno ru`no (ne stra{no ru`no nego osrednje ru`no) lice u tome itekako ometa. Cijena je 19 KM.

U^ENJE JEZIKA I USAVR[AVANJE ZANATA
Emigrant Kader Abdolah se ovim romanom vratio spisateljskom zanatu, ovaj put na stranom, holandskom jeziku

WILLIAM SHAKESPEARE

O umije}u ljubavi
Te{ko da na svijetu ima ve}eg majstora u izra`avanju ljubavi od velikog Shakespearea, stolje}ima ve} ljubavnici koriste njegove sonete i citate iz drama da bi iskazali svoje osje}aje. Sada su se kona~no najljep{i redovi o ljubavi na{li u jednoj knjizi: O umije}u ljubavi: Ilustrirano izdanje najljep{ih ljubavnih odlomaka u Shakespeareovim dramama i poezijama (Planetopija, Zagreb, 2009.). Cijena je 50 KM.

Bolfazl je izbjeglica iz Irana nastanjen u Holandiji, gdje mu je prvi kom{ija homoseksualac René. Dok je Bolfazl konzervativan, upla{en, neprilago|en i nesretan, njegov kom{ija je nekonvencionalan, sklon razga}ivanju i naizgled prili~no sretan ~ovjek. Njih dvojicu, uprkos svim razli~itostima, povezuje neobi~no prijateljstvo, ali uskoro se sa Renéom po~inju de{avati neobi~ne stvari. Znakovi njegovog nervnog rastrojstva su sve vidljiviji i dok se Bolfazl polako uklapa u novu sredinu, njegov prijatelj tone sve dublje u agoniju koja }e zavr{iti samoubistvom. Putovanje praznih fla{a je po rije~ima samog autora bio roman kojim se poku{ao vratiti pozivu pisca nakon {to je iz Irana emigrirao u Holandiju i nau~io pisati na novom jeziku. Po stilu se to i vidi: re~enice su kratke i svedene, rje~nik pomalo {krt, cijeli roman sa`et. Brojne epizode su mogle biti bolje, detaljnije razra|ene (posjeta Bolfazlove majke, prisje}anja na domovinu, susreti sa Renéovom porodicom, epizoda sa kremiranjem) a ovako ostaju naglo zavr{ene. Abdolah uspijeva uprkos svemu uplesti nekoliko pri~a pa tako paralelno sa razvojem

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber)
1. @eljko Graberovi}: Za{to ljudi imaju tumore a koze ih nemaju 2. Fatima Pele{i}-Muminovi}: U~imo bosanski 3. Kader Abdolah: Ku}a imama 4. Patricia Cornwell: Post mortem 5. Vahid Karaveli}: Sarajevo - opsada i odbrana

70

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

KULT MARKET
LIFESTYLE Procjenjuje se da će broj stanovnika Zemlje za manje od dvije godine dostići sedam milijardi, a to će nametnuti brojne nove izazove za čovječanstvo
TAJLAND

Vakcina protiv HIV-a

Prenapučena planeta
HO]E LI ZEMLJA USKORO POSTATI PRETIJESNA
Svijet sada dobija u prosjeku Svijet sada dobija u prosjeku milijardu stanovnika svakih milijardu stanovnika svakih dvanaest godina dvanaest godina

Eksperimentalna vakcina koja mo`e da smanji opasnost od zaraze virusom HIV proizvedena je u Bangkoku. Rije~ je o prvoj vakcini na svijetu koja smanjuje opasnost od zaraze HIV-om, i to za 32,1 odsto. Vakcina je proizvedena nakon istra`ivanja zapo~etog 2003. godine u kojem je u~estvovalo vi{e od 16.000 ljudi.

ENGLESKA

Karcinom
Rak u zemljama u razvoju odnosi vi{e `ivota nego tuberkuloza, malarija i AIDS zajedno, upozoravaju istra`iva~i s Univerziteta Oxford, a situacija je dodatno ote`ana jer se u tim zemljama tro{i samo pet posto globalnih resursa izdvojenih za borbu protiv karcinoma. Procjenjuje se da je pro{le godine od raka u svijetu umrlo 7,6 miliona ljudi, od toga 60 posto u zemljama u razvoju.

Prema posljednjem izvje{taju Ureda za istra`ivanje stanovni{tva iz Washingtona, svjetska populacija }e za manje od dvije godine dosti}i cifru od sedam milijardi, a to }e nametnuti nove izazove u pogledu proizvodnje hrane, sistema zdravstva i obrazovanja. Izvje{taj tako|er pokazuje da su najve}e stope prira{taja i dalje u nerazvijenim zemljama, naro~ito me|u najsiroma{nijim segmentima populacije, {to dodatno ote`ava problem. “Svijet sada dobija u prosjeku milijardu stanovnika svakih dvanaest godina. A ko zna koliko je vremena otkako ljudi hodaju Zemljom bilo potrebno da se 1800. godine dostigne prva milijarda“, izjavio je poznati demograf Carl Haub, koautor izvje{taja, prenosi Glas Amerike. U podsaharskoj Africi, stope nataliteta su i dalje izuzetno visoke (`ene u Nigeru, naprimjer, u prosjeku ra|aju 7,4 djeteta), dok se stopa smrtnosti smanjuje zahvaljuju}i pozitivnim rezultatima kampanja protiv bolesti kao {to su AIDS i malarija. U izvje{taju se navodi da }e samo Afrika u narednih 40 godina dobiti milijardu stanovnika. Ina~e, ~etiri petine djece na planeti `ive u Africi i Aziji. Ovom velikom
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

neproduktivnom segmentu populacije potrebne su usluge, {kole, bolnice i, naposlijetku, zaposlenje. “Veliki broj mladih bez obrazovanja ili jedva pismenih predstavljaju najve}i izazov za nerazvijene zemlje“, nagla{ava Haub. Kina i Indija imaju po vi{e od milijardu stanovnika, najve}u populaciju na planeti. Zahvaljuju}i kineskim mjerama za smanjivanje rasta populacije, ve} 2020. godine Indija }e prevazi}i Kinu i postati zemlja sa najve}im brojem stanovnika na svijetu. Proizvodnja hrane je i dalje izazov. Haub, me|utim, ka`e da gladovanje u svijetu najve}im dijelom nije posljedica nedostatka hrane, nego siroma{tva. “Polovina populacije nerazvijenih zemalja `ivi u uslovima koje Svjetska banka defini{e kao ekstremno siroma{tvo, to jest sa manje od dva dolara dnevno. A to je grupa koja br`e raste“, upozorava Haub. Demografi se sla`u da }e rast populacije, naro~ito u Africi, podsta}i nove migracije u urbana podru~ja. Kao rezultat, gradovi }e postati jo{ ve}i, te{ki za upravljanje, sa velikim d`epovima siroma{tva i divljih naselja. (M. Radevi})

NJEMA^KA

Zeleni ~aj
Kombinacija terapije svijetle}im diodama i ekstraktom zelenog ~aja mnogo uspje{nije uklanja bore na licu od konvencionalnih terapija. Ova kombinacija djeluje deset puta br`e nego sli~an tretman bora koji se provodi samo svijetle}im diodama. Njema~ki znanstvenici ka`u da bi to saznanje moglo biti temelj za “uspje{an program pomla|ivanja lica“ te doprinijeti novim otkri}ima o djelovanju reaktivnih spojeva kisika na starenje stanica.

71

KULT MARKET
MAJKA I PROSTITUTKA

KINO KRITIKA Film “U Brugesu“ (Velika Britanija, 2008.), scenariste i reditelja Martina McDonagha

Jean Eustache

Iskupljenje u Brugesu
Igrani, crno-bijeli francuski film. Mo`da je najbolje da sam Eustache opi{e film: “Opis normalnog tijeka doga|aja bez dramatizacijskih pre~aca.” Alexandre `ivi s Marie, koja ga i uzdr`ava, zatim sre}e Veroniku i upu{ta se u vezu s njom. Alexandre voli dugo pri~ati. Ostaje pitanje slu{aju li ga `ene iz ljubavi ili ~ekaju pitaju}i se - mo`e li se nadma{iti u idiotizmima. Ocjena: 5

LJUDI RI@INIH POLJA

PINTEROVSKI

Kriminalisti~ka drama s mnogo elemenata humora

Rithy Panh
Ritam uzgajanja ri`e nosi sa sobom i ljudski odnos naspram toga, koji je pro`et osje}ajima radosti i tuge. Radi tragi~nog doga|aja sve skre}e s puta. Film je u Cannesu dobio pohvalu ekumenskog `irija. Film je pun pogleda, {utnje. Nerijetko je to dovoljno da bi se mnogo toga reklo. Ocjena: 4

LJUBAV S NEPOZNATIM

Robert Mulligan
Nakon kratke avanture s glazbenikom Rockyjem, mlada prodava~ica Angie zatrudni. Misli da nema uvjete za dijete, pa tra`i pomo} Rockyja zbog poba~aja. Rocky obezbijedi doktora, no sva sre}a i ljubav nadvladaju smrt i dijete biva spa{eno. Ocjena: 5
72

Film U Brugesu veoma je dobro napisan i re`iran film od strane Martina McDonagha. Rije~ je o pri~i o dvoje pla}enih ubica, Rayu i Kenu, koji se nakon posljednjeg naru~enog ubojstva (ina~e prvog Rayu) skrivaju u belgijskom gradu Brugesu (tamo je lopte, neko}, igrao Mario Stani}). U tom gradu se skrivaju jer im je tako naredio naru~ilac posla. Moraju tamo boraviti i ~ekati daljnje upute. Jednom od njih se dopada taj srednjovjekovni gradi}, dok drugi (Ray) jedva ~eka da iz njega odu, jer mu je strahovito dosadan. Ba{ zbog tog drugog su u Brugesu. Jer, Ray je (veoma zanimljivo ga tuma~i Colin Farrel, s kojim je na{ Danis Tanovi} radio svoj posljednji film) prilikom posljednjeg ubojstva slu~ajno ubio i jednog dje~aka. Zbog toga mora biti smaknut. Kako se i naru~iocu ubojstava strahovito svi|a taj mali belgijski grad, a zbog svoje bajkovitosti, pru`io je priliku svom poslovnom partneru da u`iva u njemu prije nego {to ga smakne. A to ubojstvo treba izvr{iti Ken, njegov partner i prijatelj. I to nakon {to se Ray napokon opusti i, ~ak, zaljubi. Sve to vrijeme, Ray se `eli ubiti zbog toga jer je ubio dijete, ovaj drugi ga mora ubiti, no ne ubija ga jer misli da ovaj prvi mora da se povu~e iz “posla“ te nastavi normalno `ivjeti. Zbog toga se zamjera gazdi koji sti`e da ubije njega... Scenario neodoljivo podsje}a na dramu velikog Harolda Pintera pod nazivom Lift za poslugu. Na neki na~in ovo je film u filmu. A ostvarenje na veoma zanimljiv

na~in promovira belgijski gradi}, njegove ljepote, a da pritom nikada to ne bude bitnije od same pri~e ove kriminalisti~ke drame s mnogo elemenata humora. Film je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu 2008. godine. Colin Farrell je osvojio Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji. Film se bavi pokajanjem, iskupljenjem, prijateljstvom... Nadam se da se mnogi koji po ovoj na{oj zemlji hodaju, a ubili su nekoga, nerijetko i dijete (djecu) bar malo kaju... (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Mamurluk (Todd Phillips) 2. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze (Carlos Saldanha, Mike Thurmeier) 3. Ponovno 17 (Burr Steers) 4. Milijuna{ s ulice (Danny Boyle, Loveleen Tandan) 5. Prisila na brak (Anne Fletcher)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Gost (Thomas McCarthy, Overture Films/Blitz) 2. Zamjena (Clint Eastwood, Universal Pictures/Continental film) 3. Dje~ak A (John Crowley, Film Four/Discovery film i video) 4. Harry Potter i Princ mije{ane krvi (David Yates) 5. Hrva~ (Darren Aronofsky, Fox Searchlight Pictures/Blitz)

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Sexting, snimanje i objavljivanje vlastitih porno uradaka radi zabave, sve više postaje trend; zbog ove pojave su sve češći slučajevi samoubistava među adolescentima
SAD

Joanna Krupa

Tinejdžerska sexting pornografija
Foto: Mario Ili~i}

Ameri~ka glumica poljskih korijena ve} je imala manje uloge u velikim hitovima, poput Planeta majmuna i Mrak filma. No, ~ini se da Joanna Krupa smatra da sve to skupa ide presporo i zato je preuzela inicijativu, odjenula hrpu prozirnih seksi stvar~ica i lansirala se na internet. Uspjeh joj je su|en, nedvojbeno...

NJEMA^KA
SIMBIOZA TEHNIKE I SEKSA

Rammstein
^lanovi njema~ke grupe Rammstein odlu~ili su za potrebe snimanja spota pjesme Pussy postati pravi hard core porno glumci. U spotu pjesme Pussy Till Lindemann glumi playboyja koji zavodi sobaricu, Christoph Schneider je {ef koji zavodi svoju sekretaricu, Paul H. Landers je kauboj koji „ja{e“, Oliver Redel je rob mu~en od seksi domine i Richard Z. Kruspe je partyboy koji voli hard core seks partyje.

Sexting je trend koji je Sexting je trend koji je poprimio zabrinjavaju}e poprimio zabrinjavaju}e razmjere razmjere

Tehnologija i seks uvijek idu ruku pod ruku. Pornografija se pojavila na filmu odmah ~im je film izmi{ljen, a sve velike tehnolo{ke revolucije dijelom su bile definirane porno industrijom. Dolaskom interneta sve se promijenilo, a kako su kamere postale jeftine i na kraju zavr{ile u sva~ijem d`epu, kao sastavni dio svakog mobitela, tako je i pornografija po~ela mijenjati lice. Smrt privatnosti krenula je onog trenutka kad je krenula kombinacija puberteta, mobitela i interneta, a amaterski seks preplavio je cyberspace u svim svojim oblicima. Na`alost, nerijetko u obliku snimaka koje mo`da i jesu na~injene na obostrano zadovoljstvo uklju~enih u „produkciju“, ali su javno distribuirane odlukom samo jedne, naj~e{}e mu{ke strane. Tek nedavno pojavio se termin sexting a pozadina svega jest, kako to ve} biva, prava moralna panika, izazvana jednom tragedijom u SAD-u. Naime, 18-godi{nja Jessie Logan ubila se nakon {to je njezin de~ko objavio njezine gole snimke. Pri~a je klasi~na, naivna djevojka slikala se gola i poslala slike de~ku kao izraz ljubavi. Onda su prekinuli, a on je slike poslao svima koje zna. Jessie je pala u depresiju te je na kraju iz o~aja sebi oduzela `ivot vje{anjem.
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Primjer jest radikalan, ali dobro pokazuje do koje mjere mo`e oti}i ljudska glupost. BBC je nedavno posvetio jednu cijelu emisiju sextingu, a novinari Daily Maila obavili su istra`ivanje po kojem ogroman broj tinejd`era danas koristi svoje mobitele za golo slikanje ili hard core pornografiju. Sexting je trend koji ne}e tako lako i brzo stati. Tehnologija napreduje, a pristup seksualnosti je liberalniji nego ikada. U Britaniji, stotinjak djece dobilo je opomene zbog postavljanja svojih golih i provokativnih fotki na Net. Christopher White iz ameri~kog Nacionalnog centra za istra`ivanje seksualnosti smatra da ova pojava sama po sebi ne bi bila lo{a i {tetna kad bi stvari ostale sakrivene od ostalih, a fotografije ili ~ak videoklipovi izbrisani iz mobitela i zaboravljeni. Ali problem nastaje kada do|e do sva|e ili raskida, kao u Jessicinu slu~aju. Tada te snimke spremljene u memoriju mobitela postaju mo}no oru`je koje se koristi bez ikakvog razmi{ljanja. Istra`ivanja koja je taj centar proveo pokazala su da su glavne i gotovo isklju~ive `rtve sextinga djevojke, za koje se smatra da trebaju ~uvati svoju vrlinu i ~isto}u. Snimke mladi}a shva}aju se kao dokaz njihove mu{kosti. (N. Hasi})

AUSTRALIJA

Sophie Monk
Australska seks bomba, izgleda, jako voli tijesne stvari. Neki dan je to dokazala nakon {to je obukla preuski kupa}i kostim, iz kojeg su joj izletjele grudi. Sophie je, poput mnogih svjetskih celebrityja, prekrasan dan iskoristila kako bi ljen~arila na pla`i. A iako je pla`a na kojoj se Sophie ba{karila isklju~ivo privatna, dovitljive paparazze visoka ograda nije sprije~ila u „napadu“ na glumi~ine bujne grudi.
73

KULT MARKET
STEVE VAI

MUZIKA Album “Get Lucky” Marka Knopflera

Doktor muzike
Muzi~ki institut u Los Angelesu dodijelio je rock gitaristi Steveu Vaiju po~asni doktorat radi velikog doprinosa muzi~koj industriji te neprekidne inspiracije brojnim drugim muzi~arima. Vai je postao po~asnim doktorom muzike, a kako bi se sve odvijalo u adekvatnoj atmosferi, nagrada mu je 18. septembra uru~ena na pozornici Wilterb Theatrea, koncertne dvorane u kojoj nastupaju brojni rock muzi~ari.

Jezditi sa Knopflerom

LINKIN PARK

POSRE]ILO MU SE
Get Lucky {esti je samostalni studijski album Marka Knopflera

New Divide
Vo|a Linkin Parka Mike Shinoda najavio je neke nove vijesti vezane za nadolaze}i album. Bend je posljednji album Minutes To Midnight objavio 2007., a do sada su fanovima predstavili novu stvar New Divide, koja predvodi novi nastavak akcijskog hita Transformers: Revenge of the Fallen.

PAUL DI’ANNO

The Beast...
Nekada{nji pjeva~ Iron Maidena Paul Di’Anno, koji je pjevao na njihova prva dva studijska albuma: Iron Maiden i Killers, objavit }e prvog februara autobiografiju pod nazivom The Beast: Singing With Iron Maiden - The Drugs, The Groupies... The Whole Story. Knjiga kontroverznog pjeva~a bi}e objavljena u izdanju John Blake Publishing Ltd.
74

Jeremiah Dixon iz pjesme Marka Knopflera Sailing to Philadelphia i Charles Mason iz druge strofe bili su britanski geodeti, koji su izme|u 1763. i 1767. odredili granicu izme|u ameri~kih dr`ava Pennsylvanije i Marylanda. Ova je granica simbolizirala liniju izme|u “slobodnih” i “robovskih dr`ava” sve do kraja Ameri~kog gra|anskog rata. Nakon rata, linija je ostala kulturnom granicom izme|u sjevernjaka i ju`njaka, te ~ak postoji teorija da je naziv Dixieland ili Dixie za ju`ne dr`ave SAD-a potekao od imena Jeremiaha Dixona (a prema tom nazivu nastalo je i ime vrste jazza - dixieland - koji se po~etkom 20. stolje}a po~eo svirati u New Orleansu, a kasnije se pro{irio na Chicago i New York). Ovakav je uvod potreban da bi se pojasnilo o kome, zapravo, Mark Knopfler pjeva u pjesmi koja je postala naslovna sa njegovog drugog samostalnog i vjerovatno jednog od najljep{ih albuma snimljenih po~etkom ovog stolje}a. Knopfler je nakon Philadelphije snimio jo{ tri CD-a, The Ragpicker’s Dream (2002.), Shangri-La (2004.) i Kill To Get

Crimson (2007.) no niti jedan nije bio ni blizu tako elegi~an kao onaj u kojem je opjevao Dixie Line. Stoga se s nestrpljenjem, jer zahvaljuju}i onome {to je napravio s Dire Straitsom ovaj [kot me|u nama u`iva ogroman kredit, ~ekam njegov novi CD. I posre}ilo nam se. Get Lucky je objavljen prije petnaest dana a ve} je uvodna, Border Reiver, pokazala da je Mark jo{ jednom napravio odli~an posao. Za sve one koji misle da je Sailing To Philadelphia najljep{e {to je mogao odsvirati, preporuka je da odu na njegovu zvani~nu internet stranicu i tamo preslu{aju cijeli album, koji }emo vjerovatno ubrzo do~ekati i kod ovda{njih pirata. Zapadne su ga kom{ije naravno ve} dobile. I odu{evile se njime, tvrde}i da je “ovim albumom Knopfler pokazao kako je puno vi{e od glasa i gitare Dire Straitsa”. (N. Hasi})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Simian Mobile Disco: Audacity of Huge 2. Major Lazer: Hold the line (feat. Mr. Lexx & Santigold) 3. Muse: Uprising 4. Marmaduke Duke: Silhouettes 5. Toddla T: Manabadman (ft. Serocee) 6. The Prodigy: Take Me To The Hospital 7. As tall as lions: Circles 8. Wild Beasts: Hooting & Howling 9. Little Dragon: Feather 10. Sola Rosa: Turn around (feat. Iva Lamkum)

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

KULT MARKET
SPORT Jedan od najtalentiranijih mladih nogometaša Evrope, igrač “Newcastlea“ Haris Vučkić uskoro bi trebao dobiti bh. državljanstvo i zaigrati za mladu i A reprezentaciju BiH
AUTOMOBILI

Lexus LF

Zovi, Ćiro, samo zovi
Serijski model, s izuzetkom nekoliko detalja, trebao bi ostati iznimno vjeran konceptu koji je prikazan 2005. Automobil bi trebao pogoniti petolitreni atmosferski V10 s ne{to vi{e od 500 KS koji bi trebao omogu}avati sprint do stotke za manje od ~etiri sekunde te 320-ak km/h maksimalne brzine. Navodno bi ih japanski proizvo|a~ trebao proizvesti tek 500, a 120 }e biti rezervirano za japansko tr`i{te po cijeni od 222.000 eura.

MOTOCIKLI

Kawasaki D-tracker
HARIS VU^KI]
Uskoro pod Uskoro pod zastavom BiH zastavom BiH

Nogometni savez BiH kona~no }e napraviti pravi potez i krenuti u akciju za dovo|enje Harisa Vu~ki}a u bh. reprezentaciju. Jedan od najtalentiranijih mladih igra~a Evrope trenutno igra za engleski Newscastle i selektori Miroslav Bla`evi} i Branimir Tuli} morali bi hitno i bez ikakvog okoli{anja pozvati ovog stamenog nogometa{a. NS BiH, kako nam je potvrdio generalni sekretar M unib U{anovi}, uradi}e sve {to je potrebno kako bi Vu~ki} dobio bh. paso{ a jedan od uslova da FIFA odobri Vu~ki}u igranje za BiH jeste i poziv u nacionalnu selekciju. Vu~ki}, stameni, 1.90 cm visoki veznjak, ve} je neko vrijeme najbolji nogometa{ ~uvene nogometne akademije engleskog Newcastlea, zbog svojih fantasti~nih predispozicija, brzine, sjajnog pasa i pregleda igre ali i visine neobi~ne za nogometa{a, na najboljem putu da veoma brzo postane ~lanom i nekog od slavnijih evropskih klubova. Vu~ki} je svoj nogometni put po~eo u slovena~kim Dom`alama. U augustu 2008. godine postao je njihov prvotimac, no svega ~etiri mjeseca kasnije potpisao je troipogodi{nji ugovor sa Newcastle Unitedom. Britanski ga stru~njaci, bez imalo zadr{ke, smatraju jednim od najtalentiranijih mladih nogometa{a svijeta u ovome trenutku. Njihovu je procjenu
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

potvrdila i proba koju je Vu~ki} imao u AC Milanu i konkretni razgovori o njegovoj budu}nosti koje je imao sa vode}im ljudima ovoga tima. [tavi{e, novinari engleskih listova koji prate Newcastle a s kojima smo razgovarali o Vu~ki}u, o njemu pri~aju samo u superlativima i uvjereni su kako }e Haris svoju karijeru nastaviti u jednom od ova tri kluba - Realu, Milanu ili Barceloni! Ono {to je najva`nije u cijeloj pri~i o talentiranom Bosancu iz Newcastlea jeste njegova i volja njegovih roditelja da on zaigra za BiH. Pravnih prepreka za to, odlukom FIFA-e, po kojoj je, primjerice, Asmir Begovi} dobio pravo nastupa za BiH, vi{e nema i stoga je sada samo na ~elnicima NS BiH da urade svoju doma}u zada}u i Harisa Vu~ki}a dovedu pod bh. zastavu. “Svima nama je stalo da se na{a djeca okupe pod na{om zastavom“, ka`e nam sarajevski advokat Ahmed @ili}, koji je sa Harisovom porodicom po~eo akciju njegovog vra}anja pod bh. zastavu. “Momak je nevjerovatno talentiran, njemu ve} sada sti`u ponude najve}ih evropskih klubova i mi moramo u~initi sve da zaigra za BiH. Niko ne treba govoriti ]iri Bla`evi}u {ta da radi, jer on nogomet zna bolje od svih nas, ali kada Haris jednom u|e u reprezentaciju, iz nje ne}e iza}i u narednih 15 godina.“ (N. Hasi})

Usljed poplave motocikala male zapremine i velike potra`nje za njima ~ak je i Kawasaki, kome ba{ ne cvjetaju ru`e, odlu~io da se na evropskom tr`i{tu oproba sa modelom u ovom segmentu. D-tracker je na tr`i{tu Japana ve} prisutan, ali sa agregatom od 250 ccm. Kawasaki je odlu~io da na evropskom tr`i{tu nastupi sa manjom zapreminom tj. 125 ccm. ^etvorotaktni agregat od 125 ccm sa elektronskim ubrizgavanjem bi trebao biti poznat iz modela KLX, tako da se mo`e o~ekivati oko 12 KS.

DESIGN

Alfa 169
Prvi obrisi zajedni~ke suradnje Chryslera i Fiata po~inju se nazirati. Ameri~ki mediji prenose da Talijani planiraju svoju novu limuzinu vi{e srednje klase graditi u Chryslerovim ameri~kim pogonima. Navodno bi Alfa Romeo trebala iskoristiti Chryslerove pogone u Ontariju, gdje }e se graditi i novi 300C kako bi na njegovoj platformi izradili nasljednika modela 166 - model 169.
75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U kafani [etali{te u Sarajevu ve~eras, 1. oktobra sa po~etkom u 19 sati, bi}e uprili~eno ve~e posve}eno sje}anju na Darija D`amonju (1955.- 2001.). Djela jednog od na{ih najzna~ajnijih pisaca ve~eras }e se prisjetiti njegovi brojni prijatelji i kolege, a planirano je i da ovo dru`enje preraste u tradiciju, u znak zahvalnosti Sarajlija velikom ~ovjeku koji je svojim pisanjem podigao spomenik gradu u kojem je ro|en. Predstava Kresivo Pozori{ta lutaka Mostar, u re`iji gosta iz Bugarske Slav~a Malenova, osvojila je ~ak {est nagrada na tradicionalnim, 17. susretima bosanskohercegova~kih lutkara odr`anim u Bugojnu od 22. do 26. septembra. Ansambl mostarskog Pozori{ta lutaka uskoro }e se predstaviti i na me|unarodnom festivalu u Banjaluci, gdje }e u zvani~noj konkurenciji odigrati predstavu @elim biti normalan. Neumorni Ibrahim Spahi}, 3. oktobra u 11 sati, u sarajevskom hotelu Evropa, predstavi}e svoju novu knjigu - Gra|anska (pro)vokacija. Ovog puta nije rije~ o poeziji. Spahi} nam donosi sveobuhvatan ”izvje{taj o 20 godina javnog djelovanja jednog gra|anina”, to jest njega, a knjiga, kako je najavljeno, sadr`i i odgovor na pitanje svih pitanja - za{to? Dugometra`ni prvijenac ^uvari no}i reditelja Namika Kabila ovogodi{nji je bh. kandidat za nagradu Oscar, objavilo je Udru`enje filmskih radnika BiH. Kabilov film premijerno je prikazan pro{le godine u programu Sedmica kritike venecijanskog Filmskog festivala, a to je ujedno jedini bh. film koji u 2009. ispunjava propozicije Ameri~ke filmske akademije u kandidaturi za Oscar. Sarajevska filharmonija odr`at }e 1. oktobra, u Narodnom pozori{tu, koncert u povodu obilje`avanja 150 godina Me|unarodnog komiteta Crvenog kri`a. Pod dirigentskom palicom Julija Mari}a, publika }e ~uti djela ^ajkovskog, Hajdna i Dvor`aka, a kao solist nastupit }e Sakib La~evi} (flauta). U Kre{evu su dodijeljene knji`evne nagrade Fra Grgo Marti} za 2009. godinu. Za najbolju knjigu poezije nagra|ena je Tanja Stupar-Trifunovi} iz Banjaluke, dok je nagrada za prozu pripala @arku [ari}u iz Srpca. Za poetski, odnosno prozni prvijenac, priznanja su dobili Sr|an Mr{i} i Lamija Grebo iz Sarajeva.

Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

VLADA DIVLJAN, muzičar

Idol ponovo u Sarajevu
Trideset godina svirate i dajete intervjue, pa {ta mi drugo preostaje nego da Vas pitam {ta }ete, sa Va{im bendom, svirati na narednom koncertu u Sarajevu, 3. oktobra u Coloseum Clubu? Svira}emo, jebiga, pesme svih naroda i narodnosti. [alim se. Svira}emo uobi~ajeni repertoar, mo`da oboga}en sa nekoliko novih pesama. A sigurno }emo se potruditi da napravimo dobar dernek. Jedno vreme smo bili ku}ni bend Coloseuma, a sad se vra}amo nakon dve godine pauze. Najavljivali ste pro{le godine novi album. Po~eo sam da najavljujem, snimao sam, pa sam stao... Jer, radio sam muziku za nekoliko filmova. A i to {to mi je bend u Beogradu, a ja u Be~u, prili~no me ubija. A svakako `elim da prvi singl objavim u prole}e slede}e godine.

ZIJAD MEHIĆ, dekan Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu
ZIJAD MEHI]
”Nadamo se da }e nova zgrada ”Nadamo se da }e nova zgrada Akademije na Skenderiji, ~ija bi Akademije na Skenderiji, ~ija bi izgradnja trebala po~eti izgradnja trebala po~eti ovih dana, budu}im ovih dana, budu}im generacijama reditelja generacijama reditelja omogu}iti puno omogu}iti puno bolje uvjete za rad” bolje uvjete za rad”

76

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

MIRZA ĆORIĆ, urednik emisije ”FDS Music Life” na BHT 1

Trud, zalaganje i ulaganje u muziku
Novi ste urednik Music Lifea, pa pretpostavljam da imate i nove zadatke? FDS Music Life se ponovo emitira na BHT-u, ovoga puta u boljem terminu, ~etvrtkom u 18.15 sati. A ovaj muzi~ki TV funzine u novoj sezoni ima osvje`en i jo{ zanimljiviji vizuelni identitet. U timu sam od juna, a prvi zadatak mi je bio ure|ivanje online magazina na portalu www.musiclife.ba. Razo~aran u programske sadr`aje koji se imenuju muzi~kim, zaista `elim dati maksimalan vlastiti doprinos da se u emisiji koju ure|ujem afirmi{u muzi~ari i bendovi koji su na scenu do{li jedinim pravim putem, trudom, zalaganjem i ulaganjem u muziku. Kompletna ideja projekta je afirmacija vrijednosti muzike u BiH, tako da }e i u novoj sezoni biti mjesta i za nove bendove ili muzi~are koji `ele da rade i poka`u svoj kvalitet.

Music Life i dalje vodi Damir Ba{i} Duka... Da, a ostale su i prepoznatljive rubrike: Attention, Acoustic Friends, Non Cut Movie i Countdown. Pored TV funzinea uskoro }e se i na brojnim radio stanicama u BiH emitirati i radijsko izdanje, a Via Media, koja realizira kompletan FDS Music Life, projekt u partnerstvu sa Fabrikom Duhana Sarajevo, obogati}e ga i velikim muzi~kim doga|ajem u Domu mladih u Sarajevu. Promocija i afirmacija nisu jedini oblik podr{ke koju projekt FDS Music Life pru`a bh. muzi~arima, a jedan od primjera je glasanje na portalu www.musiclife.ba. Bendovima ili muzi~arima koji budu osvojili najve}i broj glasova fanova }e biti

omogu}eno snimanje kompletnog albuma, video spota ili mastera za ve} postoje}i song. Na sli~an na~in i u sklopu istog projekta, video spot za pjesmu Andergraund romanca osvojio je bend KZU ole ole & PZU oje oje iz Travnika.

Ponosni smo na uspjehe na{ih biv{ih studenata
Odsjek za re`iju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu od 1. do 3. oktobra obilje`ava 20 godina postojanja. Ovim povodom, u amfiteatru Poslovnog centra UNITIC ve~eras, 1. oktobra sa po~etkom u 21 sat, odr`a}e se gala ve~er kojoj }e prisustvovati brojni glumci, reditelji i profesori, biv{i studenti Akademije, ovjen~ani nizom nagrada i priznanja na me|unarodnoj filmskoj i teatarskoj sceni. Portreti 37 na{ih reditelja sabrani su i u knjizi pod nazivom Tvorci cjeline, koja }e biti promovirana na sve~anosti u UNITIC-u. ”U okviru obilje`avanja jubileja, 2. oktobra na ASU }e biti odr`an masterclass na{eg gosta, dekana Nacionalne filmske i televizijske {kole iz Londona Nika Powella. Istog dana u 15 sati odr`at }e se okrugli sto o temi bh. re`ije, u ~ijem }e radu sudjelovati i reditelj Sr|an Karanovi}, filmski kriti~ar Nenad Polimac, glumice Damjana ^erne i Mirjana Karanovi}, teatarski kriti~ar Ivan Medenica, direktor Sterijinog pozorja Ivan Lali}... Posebno su zanimljive projekcije koje }e biti uprili~ene 2. i 3. oktobra u kinu Meeting Point, gdje }e publika prvi put imati priliku vidjeti i neke od studentskih radova Danisa Tanovi}a, Sr|ana Vuleti}a, Dine Mustafi}a, Pjera @alice, koji do sada nisu prikazivani”, ka`e Zijad Mehi}, dekan ASU Sarajevo. Profesori i studenti Odsjeka za re`iju i dalje rade u nezahvalnim uslovima, u iznajmljenom prostoru i samo sa najosnovnijom

tehnikom, nagla{ava Mehi}: ”Nadamo se da }e nova zgrada Akademije na Skenderiji, ~ija bi izgradnja trebala po~eti ovih dana, budu}im generacijama reditelja omogu}iti puno bolje uvjete za rad. Imamo obe}anje od Vlade Kantona Sarajevo da }e gra|evinski radovi biti zavr{eni u naredne tri godine.”

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: REUTERS

Velika seoba Turaka
Mlada Nazmija Halim godinama poku{ava da ne pati zato {to je druga~ija od ostalih. Naprotiv, kao dvadesetogodi{nja Turkinja na sjeveroistoku Bugarske, ona poku{ava da iskoristi internet i da na svom blogu, koji potpisuje kao Egzilija, bar na izvjestan na~in pomiri razli~itosti izme|u bugarske i turske nacije, dvije razli~ite religije i kulture, a sve uprkos me|uetni~kim tenzijama od vremena kada se ona rodila. Kada ju je u malom gradu Kaspi~anu prije dvije godine posjetio novinar bugarskog nacionalnog dnevnika Monitor Krasimir Krumov, Nazmija je tek postala punoljetna, ali je kao pripadnica mlade generacije bugarskih Turaka bila u potpunosti svjesna kolektivne historije svoje porodice i nacionalne zajednice u kojoj zna~ajno mjesto zauzima egzodus Turaka iz Bugarske 1989. godine. Ove godine navr{ilo se dvije decenije od takozvane velike seobe Turaka iz Bugarske u susjednu Tursku, kako je ironi~no nazvan egzodus oko 850.000 pripadnika ove etni~ke zajednice u strahu od represije komunisti~kog re`ima Todora @ivkova koji je provodio takozvanu “bugarizaciju” cijele zemlje. “Bugarizacija” turske manjine po~ela je jo{ u ljeto 1984. godine i to traumati~nom kampanjom prisilne asimilacije Turaka u slovensko stanovni{tvo, da bi pet godina kasnije djelimi~no bila ukinuta zabrana izlaska iz zemlje, {to je omogu}ilo da na hiljade ljudi krenu bje`ati ka Turskoj. Od maja do kraja avgusta 1989. godine, koliko je bugarsko-turska granica bila otvorena za prelazak, smatra se da je u Tursku prebjeglo oko 370.000 pripadnika turske manjine koji nisu htjeli prihvatiti promjene svojih imena u imena slovenskog porijekla, kao i da po{tuju zabranu no{enja turske odje}e i govorenja turskog jezika, kako u javnosti tako i u privatnoj komunikaciji. Prema podacima bugarskog ministarstva unutra{njih poslova, koje iznose istra`iva~i, vi{e od 214.000 izbjeglih ostalo je u Turskoj. U dokumentarnom filmu BBC-ija, mu{karac pod imenom Serkan, koji je u to doba imao 14 godina, pri~a kako je komunisti~ki re`im, poku{avaju}i da ~etvrt miliona Turaka “sprije~i da koriste njihov jezik i vjeru” i pretvori u Bugare, zapravo od njih napravio ljute neprijatelje. On se sje}a kako je duga bila kolona izbjeglica koja se kretala ka turskoj granici i kako su u usputnim kafanama mogli samo da pojedu supu od gljiva. “Supu od gljiva mrzim i dan-danas”, ka`e Serkan i dodaje koliki je turskoj manjini iz tada komunisti~ke Bugarske bio {ok kada su se susreli sa kapitalisti~kom ekonomijom u Turskoj. “Pro{li smo te`ak period privikavanja na sistem koji nam je bio stran. Osim toga, morali smo i da se priviknemo i na vjeru koja do tada nije imala veliku ulogu u na{im `ivotima.” Da su Turci u Bugarskoj bili veoma sekularni, svjedo~e i stru~njaci kao {to su Antonina Zelizakova, direktorica Me|unarodnog centra za manjinske studije u Sofiji. Ona obja{njava da su i dana{nji strahovi pojedinih grupa od {irenja radikalnog islama u Bugarskoj bez ikakvog osnova. Raspirivanje straha me|u Bugarima od sugra|ana turske nacionalnosti dogodilo se i u predizbornoj kampanji krajem maja ove godine kada su predstavnici ultradesni~arskih politi~kih stranaka pozivali na “oprez” jer }e “Turci pripojiti cijele regione” ukoliko Bugari budu “sjedili i ne budu se pona{ali kao bugarske patriote”. Postojanje tenzija dokazuje i podatak da je u posljednje tri godine zabilje`eno vi{e od sto vandalskih ~inova na d`amijama i drugim muslimanskim gra|evinama. Ovaj podatak prenose turske dnevne novine, ali uz izjavu bliskog saradnika glavnog muftije u Bugarskoj da je u poslednjih 19 godina izgra|eno 323 d`amije, uglavnom, zahvaljuju}i donacijama pojedinaca i organizacija iz muslimanskih zemalja. Nazmija Halim, kojoj su u vrijeme “preporoda” ’80-ih roditelji dali ime Nata{a, smatra ipak da je su`ivot mogu} i isti~e da je velika prednost to {to ona zna odlike obje kulture i jezika. Ipak, ~ini se da je dvije decenije od “velike seobe” Turaka to i dalje tabu tema u Bugarskoj, dr`avi ~lanici EU-a.

78

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

PATINASTA KUTIJA

Istorijski poljubac Leonida i Ericha
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

BRATSKI, SOCIJALISTI^KI
Poljubac Bre`njeva i Honeckera naslikao je 1990., na ostacima Berlinskog zida, ruski umjetnik Dimitrij Vrubl
Bila je to fotografija koja je u vrlo kratkom vremenu obi{la svijet. Plasirala ju je agencija Associated Press, u ljeto 1979. godine. Generalni sekretar komunisti~ke partije Sovjetskog Saveza Leonid Bre`njev do{ao je u Isto~ni Berlin kako bi prisustvovao obilje`avanju trideset godina osnivanja Demokratske republike Njema~ke. Do~ekao ga je, naravno, lider DDR-a i prvi trabant te dr`ave Erich Honecker. Kako su se samo bratski, socijalisti~ki izljubili. Niko do tada nije ni znao da su ba{ toliko prisni... Biv{i poljski predsjednik, zloglasni general Wojciech Jaruzelski kazao je njema~kom Die Weltu da se “Honecker ljubio na nekako odvratan na~in“. Erich Honecker je u januaru 1989. izjavio da Berlinski zid nikada ne}e biti sru{en. [ta li je tek mislio deset godina ranije, kad se cmakao sa Leonidom? Uglavnom, Zid je te iste 1989. sru{en, a tada mla|ahni ruski umjetnik Dimitrij Vrubl naredne godine je naslikao “istorijski poljubac“ na ostacima betona koji je nekada dijelio Berlin. Bila je to, devedesetih, jedna od najve}ih turisti~kih atrakcija glavnog grada Njema~ke, a za komadi}e Zida sa malo farbice iz tog umjetni~kog djela kolekcionari pla}aju astronomske cifre. Bre`njev i Honecker ve} dugo oru nebeske njive, propalo je sve ono {to su godinama gradili, Njema~ka je ujedinjena a SSSR razjedinjen, a njihova fotografija `ivje}e vje~no. Dimitrij Vrubl, pak, danas ima 48 godina i sprema se ponovo naslikati Bre`njeva i Honeckera u “trenucima slabosti“.

STRIP ARTIST

1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

LJEPOTA FA[IZMA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

I onda se desi da onaj čovjek što je šljegao iz Gusinja formira jednu bošnjačku stranku, kao nisu mu dovoljno čiste SDA i Stranka za BiH. Nije li to stavljanje još jednog klina u zajedništvo Bosne i Hercegovine, pa se ne treba samo fokusirati na Milorada Dodika, kako je on jedini koji ruši ovu državu
oja porodica je bila partizanska, za razliku od dosta onih obitelji, koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata u Sarajevu bile na strani fa{izma, Nijemaca i usta{a. Bio sam mali, ali se sje}am da su na{e age i begovi sa fesom na glavi upadale i okupirale jevrejske stanove. Fa{izam je veoma dobar kad donosi materijalne koristi. Isto su tako i u ovom nedavnom ratu ugledni Bo{njaci, patriote, uzurpirali srpske stanove. Nedavno je u na{em susjedstvu gradona~elnik Splita @eljko Kerum na televiziji kazao da ne treba poslovati sa Srbima, po{to su oni nikakvi. I nipo{to ne bi mogao imati za zeta nekog Srbina. Bilo je nekih javnih radnika iz Zagreba koji su to nazvali fa{izmom, ali je isto tako u anketama bilo Spli}ana koji su bili na strani Keruma. Pa je onda jedan biskup javno rekao da za predsjednika Hrvatske treba birati isklju~ivo Hrvata; samo se Stjepan Mesi} pobunio protiv ovog fa{izma. Kada malo bolje pogledate program javne zagreba~ke televizije, shvati}ete da je ona u dobroj mjeri klero-nacionalisti~ka. A {ta da se ka`e o isto~nim susjedima, gdje pomahnitali mladi fa{isti ubijaju strance, premla}uju one koji ne nose srpsko ime? Koliko je to uzdrmalo Srbiju, najbolje govori da je donesen zakon protiv organizacija koje propagiraju nacionalnu i vjersku mr`nju i netrpeljivost. Fino je biti u istonacionalnom i istovjerskom okru`enju, kao {to je bilo fino `ivjeti pod nacizmom u Njema~koj, sve do jednom. kada se u na{im kom{ijskim zemljama iskazuju fa{isti~ke pojave, ho}e li biti da kod nas, u BiH, toga nema? Kada se Milorad Dodik otvoreno bori protiv Bosne i Hercegovine kao zemlje raznih naroda i vjera, a za svoj srpski i pravoslavni entitet, to nije ni{ta drugo nego fa{izam u demokratskoj oblandi. I ba{ je dobro Srbima u RS-u {to nema drugih i druga~ijih, ljepota je `ivjeti tamo gdje svi isto misle i svi isto snivaju. U Njema~koj su nekada Germani sebe smatrali nadljudima, pa {to ne bi Srbi bili iznad svih, to je tako primamljivo. Kada je Alija Izetbegovi} prvi osnovao vjersku stranku SDA, otvorio je vrata i drugima. Tako se svi ovdje bore za nacionalnu ravnopravnost, a protiv jednakosti ljudi. Jedan moj prijatelj je nedavno napisao da u Americi imaju bjela~ke, crna~ke, jevrejske, hispano politi~ke stranke, ova bi zemlja propala. Tako su mi rekli i u Kini kada sam davno bio i pitao ih za{to ne uvedu vi{estrana~ki sistem. Onda bi se Kina ras80

M

turila, kazali su. Svaka nacionalna grupacija misli da je bolja i ve}a od svih drugih, {to je osnova fa{isti~kog poretka. Kada se nacionalizmu doda i klerikalizam, onda u zemlji multinacionalnoj i multikonfesionalnoj neko treba samo da upali {ibicu. Kada su za vrijeme ramazana u dr`avnim institucijama, op{tinama Stari Grad i Centar, na~elnici Ibrahim Had`ibajri} i D`evad Be}irevi} prire|ivali do~ek muslimanima, ho}e li tako|e sve~ano do~ekati mene kao ateistu i meni sli~ne bilo kada? Ne}e, jer je ovo teisti~ka dr`ava, gdje u pogledu vjere i nevjere svi nemaju ista prava.

P

A

otpuno je legitimno da na kablovskoj televiziji Hema urednik Senad Dori} iz ~asa u ~as propagira religije, ali onda nije jasno za{to se ovaj emiter ne zove vjerskim imenom. To je posve}eno samo jednoj vrsti ljudi, a za mene je potpuno dosadno. I onda se desi da onaj ~ovjek {to je {ljegao iz Gusinja formira jednu bo{nja~ku stranku, kao nisu mu dovoljno ~iste SDA i Stranka za BiH. Nije li to stavljanje jo{ jednog klina u zajedni{tvo Bosne i Hercegovine, pa se ne treba samo fokusirati na Milorada Dodika, kako je on jedini koji ru{i ovu dr`avu. Vlasnik budu}e nove stranke ka`e da je novac po{teno stekao, jer je od prvog dana prodavao po 50.000 primjeraka svog lista Dnevni avaz. A zaboravlja da je po~etnih godina list ko{tao pola marke, a tako|e nije mogu}e da je u ratnom vremenu prodavao toliki tira`. Jedne prilike od tri moja prolaska kroz tunel ispod aerodroma bio je zaustavljen promet. Ranjenici nisu mogli da pro|u da ih odvezu u bolnicu, jer je kroz tunel prolazio jedan dio tira`a Avaza. To je samo mogao ~ovjek iz Gusinja da se dogovori s komandantima, po{to je vlast od po~etka rata do danas u rukama me{etara i korupciona{a. Gledam kako muslimani kupuju Avaz i na taj na~in potpoma`u rastakanju Bosne i Hercegovine. Nije vlast u ovoj zemlji klerofa{isti~ka, nego su ljudi ovdje tome naklonjeni. Ima puno onih koji ugodno `ive u ovom na{em dana{njem svijetu, pa {to bi se ljutili na nacionalisti~ke vlasti, koje se izme|u sebe preknadaju za dio kola~a, kad je njima dobro. A oni drugi {to nemaju posla i gladuju - ko njih i{ta pita! U fa{izmu je dobro `ivjeti ako si fa{ista. A sve mi izgleda da pored mene mar{iraju hiljade i hiljade onih koji ispod pazuha nose Avaz, koji }e ih usmjeriti u pravom pravcu, za integritet Bo{njaka, a za podjelu Bosne i Hercegovine. Kao da su opasniji mali fa{isti.

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

REAGIRANJA
D`evad Galija{evi} - Uredni{tvu

Vaš napad na mene je povratak u politički i pravni diskurs verbalnog delikta
(“Sve nevladine organizacije predsjednika Vlade RS-a“, SB, br. 670)

Nisam podoban a moje misli i izjave uznemiruju javnost: {ovinisti~ku i lopovsku javnost u ovoj zemlji, jer druge i nema. Zato razumijem odlu~nost samoprogla{ene novinarke Mirhe Dedi} da se obra~una sa svim izjavama, koje njoj padnu na samozvanu pamet i koje pripi{e meni. Tako ja doguram i do specijalnog savjetnika za borbu protiv terorizma. Jer ne volim Rafija a fa{isti~ka pro{lost obitelji Valentina Incka mi ne imponuje. Vas pitam: [ta su stranci i njihovi prethodnici u OHR-u radili prije njih kako su nas doveli na ovo mjesto pred vrata rata i ho}e li neko odgovarati izme|u njih?! Ja to vidim kao na~in i scenario slabljenja uticaja lokalnog faktora i potpunu kontrolu nad zemljom od bezvrijednih bjelosvjetskih “diplomatskih debila“. Pravi napadi na samostalnost i zna~aj lokalnih politi~kih subjekata ipak se prave sa stranica i linkova doma}ih medija, od onih samozvanih novinara kao Mirha ili jednako prodanih du{a - u stvarnosti minornih novinara. @estina napada potvr|ena je povratkom u politi~ki i pravni diskurs “verbalnog delikta“ koji se tu i danas zove hu{ka~kim jezikom. Shvatio sam da Mirha Dedi} meni zamjera izjave od kojih neke jesam rekao — neke nikada ne bih ni pomislio. Pogotovo svoj glavni grad, svoje Sarajevo nikada nisam nazvao banditskim gradom. Banditi su oni likovi koji nas uvedo{e u rat — trgova{e sa nama i na{im `ivotima da bi od mediokriteta poput bra}e Lati} napravili nekakve knji`evnike, pjesnike i Iranske trube. Fuj. Nije se rodio takav politi~ar da svojim izjavama toliko animira javnost i ove zemlje ali i regiona kao {to je to premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Meni je to simpati~no. Kad neko na{, onim govnima iz bijelog svijeta, koji predstavljaju kremu diplomatije u ovoj zemlji, ka`e gdje im je mjesto. A mjesto im je tamo odakle su i
1.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

do{li. Po{teno bi bilo da kod nas, budu ono {to su bili tamo, u svojoj zemlji. Niko i ni{ta. Dupla nula. Predmet ove analize nije smisao tih izjava niti na~in na koji su izgovorene, jo{ manje diplomatske biografije potomka Hitlerovih sljedbenika i fa{ista, nego saznanje o o`ivljavanju starog komunisti~kog “delikta mi{ljenja“, poznatog nam “verbalnog delikta“. Potencijalne mete su uvijek bile i uvijek }e biti svi politi~ari koji svoj stru~ni i politi~ki anga`man stavljaju u funkciju interesa vlastitog naroda i svoje zemlje pa ne slu{aju nezrele i nadrndane “diplomate“. Posebno za novinare koji jesu u funkciji o~uvanja protektorata i daljeg zakuhavanja na{ih naroda: A ti, nazovi, novinari, agresivno pozivaju na ru{enje aktuelne vlasti — pi{u uvrede i blate sve one koji nisu prihvatili da budu poltroni i sluge. Oni ne govore “hu{ka~kim jezikom“ — u stvari — u njihovim novinama i na njihovim televizijama se ne govori niti se pi{e — u njima se pljuje, so~no i intenzivno a {to se vi{e mo`e pljunuti na onoga ko ne slu{a to se vi{e pribli`ava idealu po`eljnog medija — za finansiranje spremnog. U takvim medijima Srbi su ili ~etnici ili su lopovi — bez suda - poneko je i oboje — ali niko nije dobar, pogotovo ako je jak. Zna Rafi sve. O tome pi{e Mirha Dedi}. Ja sam sluga Srba a ona li`e guzicu Gregorijanu, Incku, Harisu i Zlatku — to zna~i da je patriota — ja joj ~estitam na tome i neka nastavi tako. I da pljuje. Mo`da joj stranci naprave efikasnu dr`avu u kojoj se Srbi i Hrvati ne}e pitati ni{ta. Zato se pljuje i pljuje dok karavane prolaze... P.S. ^estitam, od srca, hiljadu puta i vi{e. ^estitam. Novinarki i uredniku, klanjam se nebu i zemlji — Rafiju i Incku.. I zahvaljujem Bogu {to sam, ba{ ja, izabran i {to su tako lijepe rije~i o meni izgovorene i napisane. Shvatio sam sve: Samo sam dah margine i bezna~ajnosti u harmoniji bogatih ljudskih odnosa i dr`avne organizacije. Slu~ajni putnik na putu medijske pa`nje — dokaz koliko je na{a zemlja bolesna. Hvala {to mi se javila Lijepa Mirha iz ure|ene, demokratske i zdrave dr`ave — vjerovatno [vicarske. Oslobo|ene. Naravno ja sam ostao mali i bezna~ajan, bolestan kao moja zemlja

Bosna i Hercegovina. [ta mogu. Grandiozni put u “samostalnost“, koji traje dvije decenije — sa sto hiljada mrtvih, podijeljenom i oplja~kanom zemljom, sa Harisom, Bakirom, Zlatkom i Mustafom — sigurno se isplatio. Nekome. Jo{ samo da samoprogla{eni D`.G. za{uti.

D`evad Galija{evi}

Munever Zahirovi} - Uredni{tvu

Ne postoji niti jedan zapisnik ili rješenje koji potvrđuju neistine koje ste napisali
(”Ministar Nevenko Herceg protiv federalne inspekcije”, SB, br. 671)

Zahtijevamo da u skladu sa Zakonom odmah, bez odlaganja, izvr{ite ispravku neistinitog izra`avanja objavljenog u Nezavisnoj informativnoj reviji “Slobodna Bosna“ u izdanju broj 671 od 24.09.2009. godine u ~lanku “Ministar Nevenko Herceg protiv federalne inspekcije” — u naslovu: “Inspektori u restoranu Zdrava voda zatekli 35 janjadi, 15 neprijavljenih radnika i 600 KM pazara“. Tra`ene ispravke se odnose na izno{enje i preno{enje: neistinitih informacija u svezi navoda da je 15 radnika radilo “na crno”; neistinitih informacija da je 600 KM pazara u kasi; neistinitih informacija da je {ef
MINISTAR NEVENKO HERCEG PROTIV FEDERALNE INSPEKCIJE

Samo desetak dana nakon {to su inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove zavr{ili kontrolu ugostiteljskih objekata od Sarajeva do Jablanice otkriv{i zapanjuju}e razmjere kriminala, federalni ministar okoli{a i trgovine NEVENKO HERCEG predlo`io je usvajanje dvije uredbe kojima bi federalni inspektori, ubudu}e, ostali bez dosada{njih nadle`nosti, ali i bez posla: i dok je prijedlog ministra Hercega izazvao novu sva|u u Vladi Federacije BiH, glavni federalni inspektor IBRAHIM TIRAK tvrdi da su nova zakonska rje{enja donesena pod utjecajem ugostiteljskog lobija

INSPEKTORI U RESTORANU ZDRAVA VODA ZATEKLI 35 JANJADI, 15 NEPRIJAVLJENIH RADNIKA I 600 KM PAZARA
U Sarajevu se kontrole vr{e u pratnji policijskih specijalaca

UGOSTITELJI UGOSTITELJI IZNAD ZAKONA ZAKONA

Prema novim zakonskim rje{enjima Prema novim zakonskim rje{enjima federalni inspektori mo}i }e kontrolirati federalni inspektori mo}i }e kontrolirati samo objekte s ~etiri ii pet zvjezdica samo objekte s ~etiri pet zvjezdica 2
SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009.

81

REAGIRANJA
poslovnice stao u za{titu vlasnika restorana; neistinitih informacija o sprezi lokalnih ugostitelja, trgovaca i nadle`nih institucija zadu`enih za nadzor njihovog poslovanja. Sukladno ~lanku 6. Zakona o za{titi od klevete u Federaciji BiH pripremamo tu`bu za naknadu {tete koje ste prouzrokovali izno{enjem i preno{enjem neistinitih ~injenica. Po saznanju za naprijed navedene neistine, {to je prenio, pozivaju}i se na Vas kao izvor Radio Dobre vibracije Mostar, u pripremi tu`be za naknadu {tete izvr{ili smo odre|ena istra`ivanja te ustanovili da se navedene tvrdnje koje se odnose na iznos pazara od 600 KM zasigurno mogu odnositi na druge ugostiteljske objekte u Jablanici, a ne restoran Zdrava voda Jablanica, {to se mo`e provjeriti kod Federalne uprave za inspekcijske poslove putem pristupa informacijama, uvidom u zapisnike od dana kontrole. Ne postoji niti jedan dokument tj. zapisnik ili rje{enje koje potvr|uje gore navedene neistine koje su objavljene u Nezavisnoj informativnoj reviji Slobodna Bosna u izdanju broj 671 od 24.09.2009. godine u ~lanku “Ministar Nevenko Herceg protiv federalne inspekcije” - u naslovu “Inspektori u restoranu Zdrava voda zatekli 35 janjadi, 15 neprijavljenih radnika i 600 KM pazara“. Zahtijevamo da u narednom broju va{eg ~asopisa objavite demant i izvinjenje koji }e biti iste veli~ine kao i iznesene neistine. Munever Zahirovi}, vlasnik restorana “Zdrava voda”

Suzana Mijatovi} - Muneveru Zahirovi}u

Informacije o poslovanju Vašeg restorana doslovno su prenesene iz službenih dokumenata
Po{tovani, Sve informacije o poslovanju Va{eg restorana objavljene u Slobodnoj Bosni

doslovno su prenesene iz slu`benih dokumenata koji su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove upu}eni Federalnom zavodu mirovinsko invalidskog osiguranja, Poreznoj upravi Federacije BiH, Federalnoj upravi policije i Upravi za indirektno oporezivanje BiH i, koliko mi je poznato, ve} su predmet istrage. Budu}i da se radi o podacima u ~iju istinitost nemam razloga sumnjati, nema razloga ni da Vam se izvinjavam, posebice jer niste ponudili niti jedan konkretan dokaz kojim biste potkrijepili Va{ demanti. Tako|er Vas uvjeravam da zapisnik o inspekcijskom pregledu restorana Zdrava voda postoji, na~injen je 5. augusta 2009. godine, i u njemu su taksativno pobrojane sve na|ene nepravilnosti. Zapisnik, kao i drugi dokumenti koji se odnose na rad Va{eg restorana, bit }e Vam pokazani u sudnici. S po{tovanjem, Suzana Mijatovi}

82

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2009.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful