ZLATNI LJILJANI PROTIV DR@AVE: SKICE ZA PORTRET PATKOVI]A I RAD@E

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KRV JE PALA
[TA SAD?
www.slobodna-bosna.ba

Ho}e li sudbinu BiH ure|ivati huligani

EKSKLUZIVNO ZA SB Usain Bolt
Volim tr~ati, a jo{ mi je dra`e kad ne moram tr~ati

SADR@AJ
12 SMRT VEDRANA PULJI]A
Dva grada, dvije istine
Smrt Vedarana Pulji}a, mladog navija~a “Sarajeva“ u [irokom Brijegu, otvorila je Pandorinu kutiju nacionalisti~ke retorike, mr`nje i netrpeljivosti; dok se ovda{nji mediji upiru ne bi li dokazali ko je pro{le nedjelje po~eo rat na ulicama [irokog Brijega, navija~i Sarajeva pitaju samo jedno - ko je i za{to ubio njihovog mladog sugra|anina

www.slobodna-bosna.ba

38 NAFTNA AFERA
Rat za Naftne terminale u Plo~ama

Hrvatski poduzetnik Jasminko Umi~evi}, suvlasnik kompanije “Deltagrip“, prvi put za bh. medije iznosi svoju verziju pri~e o tro58 BLAGO SA TITANICA godi{njoj poslovnoj suradnji “Deltagripa“ s Originalni artefakti izronjeni sa Naftnim terminalima Federacije BiH u Plo~ama i odgovara na optu`be da u olupine slavnog broda Plo~ama u`iva povla{ten staus

(ne samo) sportski svijet, u razgovoru sa na{om novinarkom, obja{njava “tajnu svog uspjeha”, govori o svojim sportskim korijenima, ljubavi prema “rodnoj grudi”, kolegama, prijateljima

46 NOGOMET
Utakmica decenije u Tallinnu

Dobro poznata pri~a o najslavnijem brodu svih vremena, luksuznom TITANICU koji je 1912. potonuo na svojoj prvoj plovidbi, na nov i poseban na~in ispri~ana je putuju}om svjetskom izlo`bom originalnih predmeta koji su u ronila~kim ekspedicijama izva|eni proteklih godina sa olupine broda; na{a novinarka posjetila je ovu nesvakida{nju izlo`bu koja rekonstrui{e atmosferu sa tragi~nog broda za koji se vjerovalo da je nepotopiv

24 BUTMIRSKI SAMIT G8
[ta nude Bildt i Steinberg
“Slobodna Bosna“ otkriva sadr`aj dokumenta s kojim }e Carl Bildt i James Steinberg iza}i pred lidere osam politi~kih stranaka u BiH na pregovorima u vojnoj bazi Butmir

Narednog vikenda nogometna reprezentacija BiH u Estoniji igra vjerovatno odlu~uju}u utakmicu kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2010.; Emir Spahi} i Miralem Pjani}, bh. reprezentativci koji grade nogometnu karijeru u Francuskoj, za na{ list govore o utakmici u Tallinnu, sjajnoj sezoni u svojim klubovima i okr{ajima Lige prvaka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

32 OD KARAD@I]A DO DODIKA
Lideri se mijenjaju, platforma ostaje

50 EKSKLUZIVNO ZA “SB” Aktuelni srpski vo`d Milorad Dodik dosljedno slijedi politi~ku platformu ratnog Usain Bolt, najbr`i ~ovjek na svijetu zlo~inca i dugogodi{njeg lidera SDS-a Radovana Karad`i}a; Na{a novinarka analizira Karad`i}evu politi~ku strategiju koju je kreirao u svojim skrovi{tima i u tajnim pismima slao vrhu SDS-a i poredi je sa javnim istupima Milorada Dodika

USAIN BOLT, fenomenalni, neuhvatljivi sprinter sa Jamajke, koji je svojim svevremenskim svjetskim rekordima zaprepastio
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
VU^KI] DLAKU MIJENJA

JADNA TI MAJKI]EVA

Talentirani fudbaler Newcastlea Haris Vu~ki} na korak do dresa reprezentacije BiH
Nakon pro{lonedjeljnog pisanja Slobodne Bosne kako se NS BiH odlu~io za ofanzivu te da `eli u na{e redove dovesti mladog Harisa Vu~ki}a, igra~a Newcastlea i jednog od najtalentiranijih mladih fudbalera Evrope, Slovenci su se uspani~ili i `ele na sve na~ine mladog igra~a bosanskih korijena zadr`ati u svom timu. Vu~ki} se ovih dana nalazi na okupljanju slovena~ke U-19 reprezentacije koja se sprema za utakmice kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo naredne godine. Slovena~ki novinari opsjedaju mladog Vuk~i}a, tra`e}i njegovo mi{ljenje o tome {ta }e poduzeti u budu}nosti. Haris im je potvrdio kontakte s NS BiH. “Istina je, Bosanci su me ve} kontaktirali, bilo je nekoliko kontakata, no za sada nema ni{ta konkretno.“ Vu~ki} je kazao kako mu je veoma te{ko da se odredi o svojoj budu}nosti.

Poslanik SNSD-a Slavko Jovičić zbog “dugog jezika” u nemilosti stranačkih kolega
Slavko Jovi~i} Slavuj odlu~io je, ukoliko mu to uop}e po|e za rukom, ubudu}e biti oprezan u razgovoru sa novinarima a svaku rije~ “izvagati” prije nego je javno izgovori. Jovi~i}a je, naime, u javnosti poznatog kao nekog kome “vaganje rije~i” ba{ ne ide od ruke, zbog komentiranja razloga propasti poku{aja da na{a himna kona~no dobije tekst, ovih dana itekako zaboljela glava. Govore}i o rezultatima rada Komisije za izbor teksta himne, Jovi~i} je kazao kako vi{e ne}e sudjelovati u njenom radu. U SNSD-u, odnosno “ u njegovom narodu” mu je, me|utim, zamjereno obrazlo`enje koje je dao za takvu odluku. “Ne mogu ugoditi nikome, pa ~ak ni ovim mojim budalastim Srbima”, kazao je Jovi~i} za dnevnu {tampu. I mada tvrdi kako ga je novinar pogre{no citirao i da je zapravo rekao “nekim” mojim Srbima, njegova je izjava munjevitom brzinom prenesena u medijima u Republici Srpskoj a stigla je i do u{iju strana~kih {efova. Mobilni telefon Slavka Jovi~i}a navodno ne prestaje da zvoni, a Jovi~i}u valja odgovoriti na desetine poziva ali samo jedno pitanje: koga ti naziva{ budalastim Srbinom?! Ve} se spekulira kako je Jovi~i}, kada je izrekao takvu kvalifikaciju o svom narodu, mislio na svoju strana~ku kolegicu Du{anku Majki} koja je u Domu naroda zajedno sa ostalim delegatima uz reda srpskog naroda, uz obrazlo`enje kako “tekst himne nema emocija”, glasala protiv Prijedloga zakona o dr`avnoj himni BiH. Procedura izbora teksta tako je vra}ena na po~etak a Komisija je potro{ila 33. 000 maraka, odnosno po 3.000 za svakog od 11 ~lanova Komisije. Uz to }e iz bud`eta, autori teksta Du{an [esti} i Benjamin Isovi} podijeliti jo{ 30.000 maraka nagrade za pobjedni~ke tekstove na anonimnom konkursu raspisanom krajem pro{le godine. No, uzaludno potro{en novac za komisije u BiH i nije najve}a {teta. Kako zakonska procedura nala`e, novi poku{aj usvajanja zakona o himni u dr`avnom Parlamentu bit }e mogu} tek za {est mjeseci. Do tada }e na{i sportski reprezentativci i dalje na terenima {utjeti uz svoju himnu a kako predstavnici u Parlamentu nisu zadovoljni dosada{njim rje{enjem “teksta bez emocija”, malo je vjerovatno da }e sredinom marta sve i}i mnogo lak{e. Jedan od razloga je to {to je ~lanu Komisije Slavku Jovi~i}u ozbiljno zamjereno nepo{tivanje jedinstvenog stava srpskih delegata. Uz to, ima Jovi~i} jo{ jednu glavobolju, stariju od aktuelne situacije u kojoj se na{ao. U nemilosti “nekih svojih Srba” se, naime, na{ao jo{ od trenutka kada je strana~koj kolegici Majki} uputio nespretno formuliran kompliment, bar Jovi~i} tvrdi da je to bio kompliment. Majki}ka je, naime, jednom prilikom u zgradu dr`avnog Parlamenta do{la odjevena u teget odijelo i sa nezaobilaznim detaljem kojim upotpunjuje garderobu, kravatom. “Kolegice, jeste li to dobili posao stjuardese?”, pitao je Jovi~i} i od tada, navodno, za strana~ke kolege i predstavnike Srba u dva doma Parlamenta va`i konstatacija da su Jovi~i} i Majki} kao “dva roga u vre}i”. Majki}eva, ina~e, va`i za SNSD-ovku koja ni o ~emu ne odlu~uje dok ne dobije precizne instrukcije strana~kog {efa Milorada Dodika. Jovi~i}u, stoga, koji tako|er mora slu{ati {efa iz Lakta{a, nije bilo lako ni tokom usagla{avanja teksta himne udovoljavati `eljama koje su mu suflirane iz Republike Srpske. Tokom razmatranja 339 tekstova za himnu pristiglih na konkurs, navodno su ~lanovi Komisije danima ~itali i prijedloge u kojima bi ljepote BiH trebalo da oslika i stih, ako se tako nazvati mo`e, “rakija uz poga~u vru}u”. Jovi~i}a su navodno zvali sa Sokoca kako bi mu sugerirali da bi se u nekoj od strofa obavezno trebao na}i i stih o Radovanu Karad`i}u. Ni{ta manje iznena|eni ~lanovi Komisije nisu bili ni ~itaju}i brojne plagijate pristigle na konkurs, pa ~ak i originalnu pjesmu Alekse [anti}a Ostajte ovdje. U “pre~i{}enom” tekstu himne, usagla{enom ne bez rasprava me|u ~lanovima Komisije, kona~no se na{ao i cjelovit naziv na{e dr`ave, za razliku od prvobitnog gdje se u jednoj strofi pominjala Bosna a u drugoj Hercegovina. U tekstu se kona~no spominje i na{e more. Me|utim, srpski su predstavnici u Parlamentu BiH na{li da kona~ni, pre~i{}eni tekst vi{e nema emocija. Ispostavilo se, tako|er, da je Jovi~i} bio jedini predstavnik Srba u Parlamentu koji je podr`ao prijedlog a jo{ se usudio nazivati svoj narod budalastim. Kako bi mogao pro}i naredni poku{aj Komisije, odnosno dr`avnih parlamentaraca da na{a himna kona~no dobije i tekst, mo`e se ve} sada naslutiti i iz komentara ~lana Komisije Jovi~i}a. Za~udo, nije `elio komentirati unutra{nje sukobe ~lanova Komisije, odnosno zastupnika u Parlamentu, nije `elio razgovarati o sukobu s kolegicom Majki}, ne `eli da ga novinari citiraju niti vi{e `eli biti ~lan Komisije za izbor teksta himne Bosne i Hercegovine. (N. [unj)
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

Haris Vu~ki}

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE

Veče za Darija Džamonju
Noć sjećanja

Potresno slovo o Daci D`amonji Potresno slovo o Daci D`amonji

ABDULAH SIDRAN ABDULAH SIDRAN

“^injenica je da sam ro|en u Sloveniji, odrastao sam ovdje, Slovenija mi je dala sve {to imam, ali...“ Jasno je kako se Vu~ki} zagrijao za reprezentaciju BiH, osobito nakon nekoliko uzastopnih uspjeha pod ]irinom komandnom palicom. No, NS BiH mora biti konkretniji u akciji i poslati Vuk~i}u zvani~an poziv za neku od utakmica A-tima kako bi ga tako mogli zakaparisati za budu}nost. “Za sada jo{ uvijek nisam dobio nikakav zvani~an akt iz bosanskog Saveza“, ka`e Vu~ki}. “Ne mogu spekulirati o tome {ta }e biti niti odgovoriti na to pitanje. No, ako oni zaista poka`u volju za mene, ako me zvani~no pozovu u reprezentaciju, razmislit }u o tome. To sasvim sigurno ne}e biti isklju~ivo moja odluka, razgovara}u i sa roditeljima, i onda odlu~iti {ta je najbolje za mene.“ Borba za jednog od najtalentiranijih evropskih fudbalera je po~ela. Napravili smo prvi korak i sada treba vidjeti {ta }e i kako Haris Vu~ki} odlu~iti. Nadamo se da }e se odlu~iti za zemlju svojih korijena. (N. H.)

SUKOB INTERE@D@IJA

Briljantna vivisekcija D`amonjinog literarnog opusa Briljantna vivisekcija D`amonjinog literarnog opusa

MARKO VE[OVI]

Nova sje~a kadrova u biha}kom Zavodu zdravstvenog osiguranja
Suad Hamzabegovi}, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona, iako pod prijetnjom smjene s te funkcije, odlu~io je uvesti kakvog-takvog reda u instituciji na ~ijem je ~elu. Tako je s mjesta predsjednika Ljekarske komisije Zavoda smijenio ministra zdravstva USK Mustafu Avdagi}a, te ~lana iste komisije Samira Muminovi}a, ina~e direktora Kantonalne bolnice Biha}, zbog sukoba interesa. Istovremeno, da bi osigurao naklonost inspektora slu`be za privredni kriminal MUP-a USK koji ispituju navode o kriminalu u Zavodu zdravstvenog osiguranja, Hamzabegovi} je zaposlio supruge njihovih kolega policajaca Sabiru Pr{i} i Arnelu Srabovi}. (M. F.)

Zapostavio sve obaveze, kako bi se poklonio Zapostavio sve obaveze, kako bi se poklonio neprolaznom sarajevskom piscu Dariju D`amonji neprolaznom sarajevskom piscu Dariju D`amonji

Halid Be{li} Halid Be{li}

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NOSI MI SE BILA BOJA
Pi{e: SENAD AVDI]

Kažu, tvrde, ozbiljni mediji i planetarni analitičari svih boja i dezena, kako je nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine svojevrstan neprirodan eksces koji se, eto, desio, jednom i nikad više, uprkos svemu. Fino je to kao stilska figura rečeno, ali srećom, nije tačno: gledao sam u Wolfsburgu, prije tri-četiri mjeseca, sa kakvom strašću i radošću Edin Džeko na sebe ogrće zastavu Bosne i Hercegovine, a podržava ga u svemu Zvjezdan Misimović

V

jerovatno najsretniji dan u ranoj fazi mog djetinjstva bio je dolazak velikog nogometa{a Dragana Holcera u Hajduk. (O ovom sretnom doga|aju i Miljenko Jergovi}, prije nego {to se probudi, napisao bi naslijepo tri-~etiri tugaljive knjige-romana, me|utim, stvar-materija je mnogo delikatnija). Da pribli`im mladim generacijama: Holcer je u to vrijeme, po~etkom sedamdesetih, u tada{njoj nevaljaloj dr`avi, tamnici svih naroda i narodnosti, bio ono {to je danas Nemanja Vidi} u srbijanskoj, ili Gerard u engleskoj reprezentaciji. Postoje razli~ite teorije koje do~aravaju okolnosti zbog kojih je Holcer izba~en 1974. godine iz tada{nje jugoslovenske reprezentacije. Pamtim Firencu 1968. kao da je bilo danas: trojica engleskih hrtova opkolili Holcera negdje oko kornera; gospodin im loptu provu~e kroz noge i dobaci do „desnog bo~nog“, tako se sad to zove u novinarsko-teorijskoj obradi, a nakon toga Dragan D`aji} dadne gol. Mali sam ja, nedorastao bio tada, ali ipak dovoljno sportski i nogometno osvije{ten... Dragan Holcer je u

Ja sam, dakle te`ak, nepopravljiv navija~, ovisnik Hajduka; svi su se moji problemi, argumenti prete`u na moja stranu, iscrpili kad mi je u zapadnoj Hercegovini crno na bijelo dokazano da sam titoista - naime i pokojni Broz je volio Hajduk. Pratio sam i patio nad svakim transferom u Hajduk i brinuo da ne bude kakve gre{ke, fule, nesmotrenosti. Eh, da je neko mogao zaviriti u moju radost u trenutku kad je genijalni “zadnji vezni“ NK Zagreba Drago Ruklja~ pre{ao kod nas - u “Hajduk“. A tek kad je kongenijalni trener Tomislav Ivi} uz pomo} izda{nog menad`menta uspio iz Bora dovesti u Split Bori{u \or|evi}a. ^itatelj, ozbiljan i razborit, }e jednostavnim postupkom zaklju~iti, i bit }e u pravu, kako ja brbljam “nasuho, ali da sam dobronamjeran“ ikad to, do danas, napisao nisam, niti pomislio, a ni sada to ne bih uradio da nije dogorjelo do nokata; usred Splita i u predve~erje utakmice „Hajduk““Roma“ napali me u Splitu “moji“ - “Torcida“ U

N

Kad ]irina reprezentacija postane pravilo, a ne
biv{oj Jugoslaviji bio isto ono {to je Pepe Guardoila u dana{njoj Barceloni - va`an, va`an, nezaobilazan faktor~imbenik. Tek }u kasnije, puno i mnogo kasnije saznati, da je cijela familija Holcer krvni~ki pobijena u nekom rasisti~kom pohodu tokom Drugog svjetskog rata. Kada bih zapo~eo temeljitu pri~u o Draganu Holceru, pla{im se da se nikada ne bi zavr{ila; najjednostavnije je re}i da je bio genije. Ja, nadalje, mislim da je navijanje za tada{nji na{ HAJDUK naprosto stvar ukusa i da ne postoji na~in da mi neko ogadi taj moj klub. Ima tu i te{kih detalja (Vedran Ro`i}, Igor [timac, Kerum) koje ja ne bih V po`elio nikom. Pitam neki dan Ivicu Osima za{to mu je pucao taj i taj a nije ovaj i onaj. Ne}e to [vabo nikad re}i niti priznati i, pored ostalog, i zato je najve}i.
6

klasi~noj samoodbrani objasnim `estokim splitskim momcima da smo na istom zadatku. Sve skupa {to se oko nas, godinama, sa nama ili bez nas, de{ava oko bosanskohercegova~kog nogometa, a pomalo i dru{tva, ne vrijedi prebijene pare; na lokalnim derbijima padaju mrtve glave; nama “presjek stanja nacije“ prave rijetki forenzi~ari i psihopatolozi, ako ih imamo uop}e. Mnogo se posljednjih nedjelja po svjetskim medijima prusulo teza kako nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine, i uspjesi koji uz nju idu, potpiruje i raspiruje la`nu sliku o zemlji, dr`avi koje, su{tinski, nema. A jesu li ti na{i na{i klinci, koje predvodi ]iro Bla`evi}, krivi {to je kroz 3 D nao~ale promiksana slika o nama ovdje i ovda{njim? Svako od tih “]irinih sinova“ ima konkretnu, uglavnom te{ku i bolnu
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

izuzetak, bh. dru{tvo ima izglede za ozdravljenje
biografiju. Kad se krene od, recimo, Vedada Ibi{evi}a, krasnog na{eg de~ka, Boga mi, samo ignorantima mo`e proma}i zapanjuju}a podudarnost sa onim mojim Draganom Holcerom koji je ro|en u fa{isti~kom koncentracionom logoru (1945. godine). Odakle god da krene{, pojedina~no i kadrovski, u bosanskohercegova~kom nogometnom/fudbalskom sazvije`|u, od N emanje Supi}a do S amira Muratovi}a, zaklju~no sa Miralemom Pjani}em, sve je to li~na, pa potom i obiteljska drama; literarna gra|a za ozbiljne pisce, kakvih mi na`alost jo{ uvijek nemamo. u Wolfsburgu, prije tri-~etiri mjeseca, sa kakvom stra{}u i rado{}u E din D`eko na sebe ogr}e zastavu Bosne i Hercegovine, a podr`ava ga u svemu Z vjezdan Misimovi}. Pla{im se te{kih, pateti~nih rije~i, ali mislim, vjerujem, nadam se da smo svi mi, manje-vi{e, nenormalni, da je ta ekipa divnih dje~aka koji se zovu reprezentacija BiH pravilo, a da smo svi mi dekadentni, nam}orasti izuzeci. Zbog toga, i samo zbog toga, pakujem jedan jedini kofer i putujem u Estoniju na utakmicu na{ reprezentacije - da vidim, ili da se uvjerim kakvi bismo svi mi morali biti, ako znamo, `elimo i umijemo. Dragana Holzera je neka vi{a sila ( Puma , Adidas , Miljani}...) sprije~ila da nastupi u Njema~koj 1974. godine. Ovu na{u djecu, od prvog do zadnjeg, niko ne mo`e zaustaviti prije Ju`ne Afrike. Jer su dobri, po{teni, ~estiti momci! Ja to garantujem kao neizlije~eni navija~ Hajduka.
7

K

a`u, tvrde, ozbiljni mediji i planetarni analiti~ari svih boja i dezena, kako je nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine svojevrstan neprirodan eksces koji se, eto, desio, jednom i nikad vi{e, uprkos svemu. Fino je to kao stilska figura re~eno, ali sre}om, nije ta~no: gledao sam

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Foto: Mario Ili~i}

MO@EMO LI ZAJEDNO DO KRAJA
Bolesnik Hajduka sa fanaticima Dinama iz Sarajeva

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 1. OKTOBAR
Ve~er u kafani [etali{te posve}ena na{em DARIJU DACI D@AMONJI. Mnogobrojni pametni i knji{ki ljudi izgovorili su {to je trebalo izgovoriti, i ja sam dao svoj doprinos tako {to sam ne{to neartikulirano 70-ih godina onoga tamo stolje}a) nepopravljivo cini~ni i uvijek ta~ni Igor ka`e: “Drago mi je da su se preko mene spojila dva na{a provincijska grada - Zagreb i Leskovac“! Bio jedan divan sarajevski momak Nikodije Stojanovi}, pokoj mu du{i, bolesnik {aha, pa po kafanama kupovao neobjavljene pjesme od pripitih pjesnika. Na jednoj od pjesama pisalo: “Ovu sam pjesmu kupio od pjesnika Branka ^u~ka za tri hiljade dinara u Klubu knji`evnika i od tada je smatram svojom“. Tako i ja, od dvadesetak knjiga Igora Mandi}a, nezaobilazne literature za svakog ko se poslovima pisanja namjerava baviti, vazda pone{to ukradem, a ne platim, i tretiram kao svoje. ^itam danas u Jutarnjem listu pohvalu Igoru Mandi}u koju pi{e novinar Tomislav ^ade`. Sve bih u tom tekstu na nevi|eno potpisao osim male sitne autorske nepa`nje da je “Marshall McLuhan“ poznati ameri~ki teoreti~ar medija. Gospodi McLuhan je, naime, Kana|anin. oravnog sportskog vikenda: kako iko, ko imalo dr`i do sebe i elementarne sportske kulture, ide na utakmice bezveznih timova Sarajeva i [irokog Brijega?!

PONEDJELJAK, 5. OKTOBAR
Na svu sre}u, nije bilo sukoba izme|u policije i demonstranata na protestima nosilaca najve}ih ratnih priznanja. Demonstrantima koji su policiji prijetili lin~om podr{ku je dao nezaboravni “zlatni ljiljan“

promucao poku{avaju}i objasniti da bi Daci bilo puno dra`e da smo ga svi mi tu okupljeni mal~ice pripazili dok jo{ bio `iv, a ne sada, kada je nepovratno mrtav. Ka`e nekad Daco, dok smo stanovali kod mene: “Nema ve}e ublehe, vjeruj, od horoskopa: danas gledam novine, isti horoskop i za mene i za glumca Kevina Costnera i savjet ‘budite tolerantniji prema partneru/partnerici’. Hajd’, eto, ti si mi nekakav partner, a |e mi je partnerica, matere ti?!“

NEDJELJA, 4. OKTOBAR
Od ju~er pa do no}as kod mene je na televiziji permanentni festival sporta. Rukometa{i Bosne u fantasti~noj utakmici dobili francuske rivale, svaka ~ast Pipetu

@ELJKO KOM[I] okru`en petoricom pripadnika policije (dr`avne, SIPA) i BAKIR HAD@IOMEROVI] (u pratnji dvojice kantonalnih/federalnih policajaca). Kontam, koliko bi se u{tedilo bud`etskih para da se ukine policijska pratnja @eljku i Bakiru? Pun mi je kufer bud`etski podr`anog samoljubivog konformizma!

PETAK, 2. OKTOBAR
Da sam ju~er umro, a mogao sam, boba mi je falila, ne bih znao da je NIJAZ DURAKOVI] a) federalni poslanik i b) dobitnik najve}eg ratnog priznanja “Zlatnog ljiljana“. Danas to Nijaz re~e (priznade) za govornicom Parlamenta Federacije. Navodno mu je najve}e ratno priznanje dodijelio general Armije BiH MEHMED ALAGI]. A, mogao mu je isto takvo priznanje uru~iti i jedan drugi general - \UR\EVAC, koji mu je, Nijazu, prije nego {to se zapucalo vojnim avionom familiju iz Sarajeva na sigurno prebacio.

UTORAK, 6. OKTOBAR
Razgolitio, ogolio, demaskirao sino} u emisiji Otvoreno Hrvatske televizije “mali“ doktor NINO RASPUDI] ministra kulture i sporta Sarajevskog kantona, glumca EMIRA HAD@IHAFIZBEGOVI]A. Tako je i hrvatska javnost saznala pone{to o desni~arskom licu dobro}udnog Bosanca sa VIP-ove reklame.

SRIJEDA, 7. OKTOBAR
Smajlagi}u i njegovim momcima; D`eko opet briljirao i utrpao gol Bochumu; na{ malac Mire Pjani} doveo Lyona do liderskog mjesta u francuskoj ligi; ne znam za koga bih navijao u utakmici Grenoblea protiv Montpelliera, da li za Me{u Ba`darevi}a ili za Emira Spahi}a. Jutro mi po~elo sa “Formulom 1“ pa uslijedila op}a panika: moram gledati kako Sa{a Papac igra u Glasgow Rangersima (a igra genijalno) u derbiju {kotskog prvenstva protiv ljutih du{mana iz Celtica. Propustim zbog Sa{e ~itavo prvo poluvrijeme briljantne utakmice engleskog prvenstva Arsenal - Bolton. Usput nekako uhvatim i tekmu Chelsea Liverpool, pri tom presko~im uzbudljivu pobjedu Palerma nad Juventusom da bih se posvetio i koncentrisao na fenomenalnu Sevillu koja je ponizila “galacticose“ Real Madrida. Usput sam bacio pogled na graciozne, neodoljive, izazovne italijanske odbojka{ice koje su porazile Holan|anke na prvenstvu u Poljskoj. Nakon ovog nezabI na kraju ove te{ke sedmice, mala po{alica, dogodov{tina: Pita me ABDULAH SIDRAN ima li smisla, a pogotovo potrebe odgovarati na ne{to {to je o njemu napisao Emir Imamovi} Pirke. Velim mu da nema. Ka`e Sidran u daljnem toku rasprave da mu je to isto rekao i Senad Had`ifejzovi}. “A {ta }e mu ono Pirke“, pita Avdo. “Pa valjda da ga ne bi s nekim pobrkali“, odgovaram ja. “A s kim?“, opet }e Sidran. “Ne znam“, moradoh priznati.

SUBOTA, 3. OKTOBAR
IGOR MANDI], vjerojatno najbolji, a zasigurno najrazboritiji hrvatski pisac u posljednjih pola stolje}a, gostovao je na knji`evnoj manifestaciji u Leskovcu. U izjavi za stanovitu televiziju (ovu sam rije~ pokrao iz Mandi}eve kolumne u VUS-u pisane

8

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

9

MINI MARKET
TIHI]EV LOVAC NA NOVAC

POLITIKA KAO SUDBINA

[erif Isovi} iz BH Telecoma prekomandovan u FDS
Izvr{ni direktor Izvr{ne direkcije ekonomsko-finansijskih poslova BH Telecoma [erif Isovi} po partijskoj du`nosti nedavno je promijenio radno mjesto. Sa direktorskog mjesta vi{e nego uspje{ne javne kompanije, Isovi} je pre{ao u tako|er uspje{nu kompaniju, Fabriku duhana Sarajevo, naravno na mjesto finansijskog direktora. Vlada
Sulejman Tihi}

Terzić napustio “Agram” i posvetio se političkoj karijeri
Od 1.oktobra ove godine Adnan Terzi} raskinuo je suradnju s koncernom Agram i posvetio se profesionalnoj politi~koj karijeri. U koncern Agram Terzi} je do{ao u martu 2008. godine, kada je imenovan za potpredsjednika Uprave, odnosno za prvog ~ovjeka Agrama na tr`i{tu BiH. O razlazu Terzi}a s Agramom, kru`i nekoliko razli~itih verzija, no sam Terzi} u izjavi za Slobodnu Bosnu ka`e da je Agram napustio jer nije `elio sjediti na dvije stolice. “Imam velike obaveze u novom politi~kom projektu s Fahrudinom Radon~i}em i `elim se potpuno posvetiti izgradnji partije“, rekao nam je Terzi}, uz opasku da se s upravom Agrama razi{ao na korektan na~in. Od 2005. godine Terzi} se s porodicom trajno preselio iz Travnika u Sarajevo. Neko vrijeme je sa suprugom i sinom stanovao u elitnom sarajevskom naselju Breka, gdje je kupio stan, no odnedavno stanuje u tako|er elitnom naselju Ciglane, ali u znatno manjem, navodno unajmljenom stanu, a svoj veliki stan na Breki dao je pod zakup. (M.A.)

Adnan Terzi}

DA TE NIJE, ALIJA

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen ostao bez oba zamjenika
Federacije BiH u FDS-u najve}i je pojedina~ni suvlasnik, s vlasni~kim udjelom od skoro 40 posto. Klju~ne odluke u FDS-u vu~e predsjednik SDA Sulejman Tihi} i upravo je po Tihi}evom nalogu nedavno imenovan novi Nadzorni odbor FDS-a. Isovi}ev zadatak u FDS-u bit }e kontrola finansijskih tokova o ~emu }e redovno izvje{tavati svog partijskog {efa Sulejmana Tihi}a koji ~ini sve da sa~uva te{ko ste~eni uticaj u ovoj iznimno profitabilnoj kompaniji. (M. F.)

Od prije nekoliko dana vaskolika Gradska uprava Sarajeva pala je na ple}a vreme{nog SDP-ovog gradona~elnika Alije Behmena. Zamjenik gradona~elnika Sarajeva Nenad Markovi} povukao se na polovini mandata - od jula ove godine preselio se u Gr~ku i preuzeo trenersku palicu u ko{arka{kom klubu Panionisu. Drugi zamjenik gradona~elnika, Slobodan Ne{kovi} iz Na{e stranke, smijenjen je nedavno odlukom SDP-a, nakon `estoke sva|e koalicionih partnera u Gradskoj upravi, SDP-a i Na{e stranke. Kako doznajemo, rukovodstvo SDP-a jo{ uvijek nije prona{lo zamjenu za Markovi}a i Ne{kovi}a, {to i nije neko

Alija Behmen

iznena|enje ako se zna da kadrovsku komisiju SDP-a vodi upravo Alija Behmen! (S. B.)
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
PISANJE UZ ETAR

Vjerujete li da će nakon tragedije u Širokom Brijegu biti usvojen državni Zakon o sprečavanju nasilja na javnim skupovima?
MIJO KRE[I]
zamjenik ministra sigurnosti BiH

U~esnici reality showa “Farma“ pjevali “Od Topole pa do Ravne Gore“
Televizija Pink u vlasni{tvu medijskog tajkuna @eljka Mitrovi}a ne prestaje iznena|ivati gledatelje programskim “inovacijama“. Tako je i popularni reality show Farma koji, kako s ponosom isti~u na Pinku, ru{i sve rekorde gledanosti, nedavno “osvje`io“ biv{i fudbaler Sa{a \ani ]ur~i} koji je seoskim imanjem danima opu{teno {etao sa {ubarom na kojoj je stajao simbol ~etiri S. To je inspirisalo i druge “farmere“ koji su, daju}i podr{ku Sa{i, veselo zapjevali ~etni~ku himnu Od Topole pa do Ravne Gore, i sve to izravno u eter TV Pinka, dok su u dnu ekrana uredno stajali brojevi telefona na koje gledaoci iz BiH mogu glasati za svoje favorite. Nakon {to je nekoliko bh. gra|ana uputilo prigovore Regulatornoj agenciji za komunikacije, emitiranje Farme na podru~ju BiH je prekinuto, ali samo nakratko. PR menad`erica PinkBH televizije Alena Kulenovi}-Deli} izjavila je da su u~esnici Farme “opomenuti za njihovo pona{anje“, te da se takvi “incidenti“, to jest promocija ~etni{tva na Pinku, vi{e ne}e ponavljati. (M. R.)

ZLATKO MILETI]
direktor Federalne uprave policije

DA/NE
Mislim da bi doga|aji u [irokom Brijegu, uz prethodne incidente na sportskim terenima, trebali biti lekcija svima nama. Bojim se, me|utim, da ta lekcija ne}e biti shva}ena i da ne}e rezultirati dono{enjem zakona na dr`avnom nivou. Kao ~elnik Ministarstva sigurnosti u~init }u sve da rije{imo ovaj problem i izradimo zakonsko rje{enje koje }e biti prihvatljivo svim agencijama u BiH i provodivo na terenu.

NE
Da su na{i politi~ari imali sluha, donijeli bi taj zakon prije pet godina, jer upravo je toliko stara inicijativa koju smo mi iz FUP-a pokrenuli. Na`alost, ovo nije prvi incident i s vremena na vrijeme nam se de{avaju sli~ni sukobi tako da nisam uvjeren da }e tragedija u [irokom Brijegu potaknuti na{e vlasti za zakonski reguliraju oblast sigurnosti na javnim skupovima.

ALISA ]ORI]
urednica na RTV Mostar

LIDIJA KORA]
direktorica Oslobo|enja

NE
Potrebno je hitno donijeti zakon koji }e za{tititi sve nas. Za{to, kao novinarka i kao gra|anka, svaki put kada u Mostaru gostuje neka nogometna ekipa moram da strahujem? Ljetos smo u centru grada imali zapaljen autobus. Takve skupove koji bi trebalo da budu sportski doga|aji osiguravaju kordoni policije. Treba ne{to hitno u~initi da se sprije~i nasilje koje je postalo uobi~ajeno na sportskim terenima.

NE
Mnogo ve}e tragedije nisu potakle na{e vlasti da donesu zakone va`ne za funkcioniranje BiH. Vlasti su pokazale apsolutnu nespremnost da urede zemlju u kojoj }e gra|ani mo}i da ostvare svoja prava po uzoru na svijet, pa ~ak i zaostajemo u toj oblasti i u odnosu na zemlje u okru`enju.

BAKIR HAD@IOMEROVI],
urednik 60 minuta na FTV-u

SRE]KO BORAS
premijer Hercegova~koneretvanskog kantona

DA/NE
Ukoliko `elimo normalnu dr`avu, moramo donijeti jedan zakon za tu oblast, posebno sada nakon doga|aja u [irokom Brijegu. Obeshrabruje me, me|utim, {to na{i politi~ari ne vode brigu ni o drugim bitnim pitanjima u zemlji tako da nisam siguran da }e se posebno anga`irati da poduzmu sve {to bi sprije~ilo da se ponovi [iroki Brijeg.
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

NE
Nu`da, potreba i nastojanja da se zakon donese postoje odranije, me|utim, iz nama nerazja{njenih razloga zakon do danas nije usvojen. Tako je stvoren vakuum u kojem i dolazi do ovakvih nemilih doga|aja i, na`alost, neko je morao i “glavom platiti”, da bismo se ozbiljno pozabavili tim pitanjem.
@eljko Mitrovi}

11

SMRT VEDRANA PULJI]A

Smrt Vedarana Puljića, mladog navijača “Sarajeva“ u Širokom Brijegu, otvorila je Pandorinu kutiju nacionalističke retorike, mržnje i netrpeljivosti; dok se ovdašnji mediji upiru ne bi li dokazali ko je prošle nedjelje počeo rat na ulicama Širokog Brijega, navijači Sarajeva pitaju samo jedno - ko je i zašto ubio njihovog mladog sugrađanina
Pi{e: NEDIM HASI]

ada je, prije ~etiri godine, nakon navija~kih nereda u Zenici smrtno stradao navija~ @eljezni~ara Aner Kasapovi}, kazali smo nikada vi{e. Na`alost, jo{ se jednom pokazalo kako brzo zaboravljamo. ^etiri godine kasnije, pokazalo se da nismo ni{ta nau~ili niti smo izvukli ikakve pouke iz Anerove smrti. U [irokom Brijegu je u nedjelju popodne ubijen Vedran Pulji}, navija~ Sarajeva. Vedranova smrt pokazala je u punom svjetlu sve licemjerje na{eg dru{tva, nespremnost za bilo kakvu vrstu dijaloga, hu{ka~ku retoriku medija koji su nas, brane}i “svoje“, istoga ~asa vratili u ‘90. godine pro{log stolje}a. Vedranova je smrt pokazala da je u BiH patriotizam u pravom smislu posljednje uto~i{te hulja jer su mnogi potr~ali da smrt nedu`nog mladi}a umotaju u pla{t nacionalisti~ke retorike, pozivaju}i se idiotski, poput Josipa Bevande, generalnog sekretara NK [irokog, na “prestanak ugro`avanja Hrvata“ i “kona~no pronala`enje ubica Joze Leutara“. Ili na one me|u prosvjednicima iz Sarajeva koji su pozivali na bojkot “banaka koje dr`e Hrvati“ i “milione maraka koje se iz sarajevskih kladionica odljevaju u Hercegovinu“. Zaboravljamo svi pritom da je Vedran Pulji}, 24-godi{nji mladi}, ubijen jer je i{ao na nogometnu utakmicu. Njegova smrt je ono {to bi nam svima trebalo biti jedino va`no, to je sramota sviju nas i teret koji }emo jo{ dugo nositi na vlastitim ple}ima.
12

K

ZA[TO JE UBIJEN
Vedranova smrt je sramota BiH, `ig
“Sve {to mi `elimo jeste po{tena i kvalitetna istraga o tome {ta se dolje de{avalo“, ka`e nam Adnan D`emid`i}, ~lan udru`enja gra|ana Navija~i Sarajeva. “Sada je lako pri~ati o tome, no ru`no je da se diskutuje o tome ko je po~eo nerede. Nije stvar u tome, iako je i to lako dokazati. Zaboravljamo da je u [irokom Brijegu, iz vatrenog oru`ja, ubijen mladi} koji je krenuo na utakmicu. Pa, mi smo pro{li pola Evrope navijaju}i za Sarajevo, nigdje nije bilo incidenata! Stravi~no je da se na navija~e Sarajeva pucalo i to je jedino {to je va`no. Imamo nekoliko navija~a pogo|enih
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

DVA GRADA, DVIJE ISTINE
Foto: Mario Ili~i}

R.I.P. VEDRAN PULJIĆ: Nije uopće više važno ko je u Širokom prvi bacio kamen, strašno je da je poginuo momak koji je došao gledati utakmicu svoga kluba, radovati se pobjedi ili tugovati zbog poraza
Foto: Mario Ili~i}

Navija~i Sarajeva protestirali su Navija~i Sarajeva protestirali su zbog ubistva Vedrana Pulji}a, zbog ubistva Vedrana Pulji}a, zahtijevaju}i hitan pronalazak zahtijevaju}i hitan pronalazak njegovih ubica njegovih ubica

BLOKIRANO SARAJEVO

N VEDRAN PULJI]
koji }emo zauvijek nositi na savjesti
mecima, imamo nekoliko auta koja su izre{etana rafalima? Ko je za to kriv?“, pita se D`emid`i}, a ono {to govori stav je svih navija~a koji su se pro{le nedjelje krvavih glava vratili iz Hercegovine. “To je bila klasi~na sa~eku{a“, jednoglasni su dok pri~aju detalje sa ratnog popri{ta u koje su
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

se u nedjelju popodne pretvorile ulice [irokog Brijega. Neki od njih tvrde kako su im policajci, dok su pretresali autobuse u kojima su putovali u Hercegovinu govorili “kako }e vidjet svog Boga“, da su “najebali“ kada do|u u [iroki. Jedan od navija~a, sa povezom na glavi, pri~a kako su oni koji
13

SMRT VEDRANA PULJI]A
DUGA HISTORIJA SUKOBA

Najteži navijački neredi na bh. stadionima
napravu, koju su bacili navija~i Zrinjskog. Povod nereda bila je minuta {utnje za stradale pripadnike Armije BiH.

20. juli 2007. Mostar
Trideset i {est lica je povrije|eno, od ~ega 27 policajaca, u neredima koji su izbili za vrijeme i nakon utakmice prvog kola kvalifikacija za Kup UEFA izme|u Zrinjskog i Partizana, koja je zavr{ena pobjedom Beogra|ana 6:1.

Maj 2003. Mostar
[est navija~a Vele`a policija je uhapsila zbog sumnje da su nakon utakmice s Zrinjskim napali slu`bene osobe. Nakon utakmice skupina navija~a Vele`a kamenovala je igra~e, slu`beno osoblje i policajce, te upala u teren. Pri tome je o{te}eno devet policijskih te ~etiri privatna vozila.

Juni 2003. Posušje
Nakon navija~kih sukoba na utakmici Posu{je - Sarajevo iz automatske pu{ke pucano na navija~e Sarajeva.

Novembar 2004. Banja Luka
Prekinuta utakmica Borac - Sarajevo nakon {to je navija~ Borca Sr|an Ni{i}, u 46. minuti, pored redara, utr~ao u teren i udario gostuju}eg igra~a Mirnela Sadovi}a.

Ustrijeljeni navija~ Ustrijeljeni navija~ Sarajeva u [irokom Brijegu Sarajeva u [irokom Brijegu

CRNA SLIKA CRNA BH. STADIONA BH.

26. april 2009. Mostar
Molotovljevim koktelom zapaljen autobus navija~a Slobode koji su se vra}ali iz [irokog Brijega. Navija~i Zrinjskog kamenovali su autobus u kojem je bilo 25 navija~a i zapalili ga.

04. oktobar 2009. Široki Brijeg
U navija~kim neredima pred utakmicu [irokog i Sarajeva ubijen Vedran Pulji}, 24-godi{nji navija~ Sarajeva.

8. februar 2004. Široki Brijeg
Petorica policajaca povre|eno je u neredima nastalim poslije prekida fudbalske utakmice Dinama i Hajduka, koja se igrala u finalu turnira “Gojko [u{ak“ u [irokom Brijegu. Tokom utakmice u gradu su bili zatvoreni svi ugostiteljski objekti i benzinske pumpe, a svjedoci prenose da se za vrijeme nereda ~ula i pucnjava iz vatrenog oru`ja.

20. avgust 2005. Zenica
Nakon utakmice ^elik - @eljezni~ar smrtno je stradao Aner Kasapovi}, navija~ @eljezni~ara. Kasapovi}, 26-godi{nji apsolvent Vi{e medicinske {kole, umro je na putu do bolnice Ko{evo. Policijsko poja{njenje bilo je da je Kasapovi} umro od infarkta, dok navija~i @elje i danas tvrde kako je umro od ugru{ka izazvanog brutalnim policijskim premla}ivanjem.

04. 03 2005. Široki Brijeg
Tokom prijateljske utakmice mladih reprezentacija BiH i Hrvatske zapaljena zastava BiH. Izvi`dana himna BiH, a lokalni navija~i tokom utakmice, koja je prekinuta nakon 45 minuta zbog nestanka struje, skandirali usta{ama i generalu Anti Gotovini.

26.05.2003 Široki Brijeg
Nakon utakmice [iroki - @eljezni~ar izbijaju navija~ki neredi na i oko stadiona. Premla}ivanje navija~a iz Sarajeva spre~avaju igra~i @eljezni~ara. Nemiri po~eli nakon {to su navija~i [irokog uzvikivali Gazi balije, No`, `ica, Srebrenica, Ahmi}i idu u raj... Zastava BiH, koja je tokom utakmice visili na pola koplja, poderana i zapaljena.

Maj 2009. Sarajevo
Na utakmici @eljezni~ar - Zrinski zapaljena zastava Hrvatske. Dan nakon utakmice uhap{ena dvojica Sarajlija, ka`njeni sa 500 maraka.

17.05 2008. Mostar
U gradskom derbiju Vele` - Zrinjski te{ko je ozlije|en dje~ak, kome je u ruci eksplodirao “topovski udar”, a lije~nici su mu uspjeli spasiti prst. Dje~ak je s travnjaka poku{ao ukloniti eksplozivnu

24. maj 2005. Bijeljina
Bh. zastava zapaljena od strane lokalnih navija~a pred prijateljsku utakmicu mladih reprezentacija BiH i SiCG, koja se igrala u tom gradu.

14

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

DVA GRADA, DVIJE ISTINE
MIROSLAV ]IRO BLA@EVI] metara. Kada su se oni pojavili, ovi iz [irokog su se opet ohrabrili i krenuli na nas, ali su ih smirili. Izlazili smo kroz {palir divljaka, re{etali su nas ~ime su stigli. Bilo je kao u ratu“, pri~aju navija~i, dodaju}i kako su njihovi “suborci“, koji su privedeni u policiju, imali poseban tretman. “Kada su ih doveli pred stanicu, prvo su pustili [kriparima da ih premlate, pa su ih tek onda uveli unutra. Kada su se vratili u Sarajevo, pri~ali su nam kako su ih maltretirali i u policiji“, ka`e Aldin Popara iz udru`enja Navija~i Sarajeva.

“Ne znam za što sam im ja kriv?“
Miroslav ]iro Bla`evi}, selektor nogometne reprezentacije BiH, tek je tri dana nakon stravi~nih navija~kih sukoba na ulicama [irokog Brijega do{ao sebi i polako se vra}a u svoje prepoznatljivo, {armersko stanje. ]iro oko sebe {iri optimizam i u trenucima dok reprezentativci razgovaraju o ubistvu Vedrana Pulji}a, no, ipak, ostao je zate~en kada smo ga upitali za{to su mu u [irokom, na protestima gra|ana organiziranim u tom gradu, skandirali ]iro pederu i ]iro Tur~ine. “Sine, ne znam {ta bih ti uop}e rekao o tome. Ne znam za{to su to vikali. Ma, najbolji je komentar da nemam komentara.“
Foto: Mario Ili~i} Miroslav Bla`evi}

POLICIJA NIJE NEVINA
Iako je, gostuju}i u emisiji Otvoreno, na programu Hrvatske televizije, predsjednik [irokog Brijega Zlatan Mijo Jeli} kazao kako se na stadionu u ovom gradu nikada nisu de{avali incidenti, treba se vratiti tek nekoliko dana unazad da se vidi kako je general Jeli} kratkog pam}enja ili pak namjerno izvr}e istinu. Naime, prije petnaest dana u [irokom je napadnuta

[IROKI BRIJEG POPUT BAGDADA

Ulicama ovog hercegova~kog grada ratovalo je oko hiljadu navija~a

TRAGI^NI BILANS SUKOBA TRAGI^NI BILANS
Tijelo ubijenog Vedrana Pulji}a na Tijelo ubijenog Vedrana Pulji}a na ulici ispred stadiona Pecara ulici ispred stadiona Pecara

su pucali na njih bili organizovani, da su oni sa oru`jem u rukama imali znakove raspoznavanja te da je sve {to se u [irokom de{avalo bila dobro smi{ljena akcija. “Dok smo stajali na ulazu na stadion na nas je ba~ena ki{a kamenica, koje su, kako sada vidimo bile spremljene za nas. Moram objasniti svima koji to ne znaju, mi nismo nosili nikakvo oru`je sa sobom, jer smo znali da }e na{i autobusi biti pretreseni. Kada smo uzvratili onima koji su nas napali, policija se otvoreno stavila na njihovu stranu, po~ela nas udarati pendrecima, dok su nas nastavljali kamenovati“, pri~a nam jedan od navija~a. Ostali slu{aju i potvr|uju njegove tvrdnje. Pitamo ko je i kada pucao na njih. Svi su jednoglasni u odgovoru: “Policija!“ Iako je u [irokom Brijegu uhap{en Oliver Knezovi}, Sarajlija koji je tokom rata, kao pripadnik jedinice Jusufa Juke Prazine oti{ao u Hercegovinu, u kojoj je ostao `ivjeti kao demobilizirani
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

pripadnik Ka`njeni~ke bojne, niko od navija~a Sarajeva ne vjeruje da je Knezovi} ubio Vedrana Pulji}a. “Kako to da je priznao pa pobjegao? Jel’ on neki virtualni lik?“, govore uglas, tvrde}i kako je Knezovi} `rtveno janje kojeg treba prinijeti kako bi se sprala odgovornost policije. “Kada je nama presje~en put, kojim smo htjeli pomo}i na{ima koji su ostali dalje od nas, dvojica policajaca vade pi{tolje, pucaju u zrak. Ostali su bili oko pumpe i ni{ta nisu radili da bi sprije~ili nasilje. Tada smo vidjeli momka kako le`i, tada smo shvatili da se puca po ljudima. Mi smo do{li do policije, vikali im da zovu hitnu, jer nam je momak upucan, a ovi su nas prskali sprejom. Tada je nastao kompletan haos.“ Specijalci iz Mostara stigli su, kako tvrde navija~i Sarajeva, sat vremena nakon po~etka sukoba. “Oni su nas suzavcima otjerali iza autobusa, ispaljivali su ga ne u zrak nego direktno nama u le|a, sa nekoliko

grupa navija~a Vele`a nakon utakmice koju je njihov klub igrao na Pecari, i to nije bio jedini vatreni incident na ovom stadionu. Mostarski su navija~i dan kasnije te{ko optu`ili tamo{nju policiju za brutalnost i vrije|anje na nacionalnoj osnovi. Kako je za rtm.ba ispri~ao 27-godi{nji Kenan Memi} iz Mostara, njega su brutalno, uz vrije|anje na nacionalnoj osnovi, poslije utakmice pretukli pripadnici specijalne policije MUP-a, zbog ~ega je zavr{io u bolnici Ju`ni logor. Svjedo~enja navija~a Vele`a upotpunosti su ista sa onim {to su nakon nereda u [irokom pri~ali navija~i Sarajeva. Naime, i pripadnici skupine Red Army stigli su 20-ak minuta prije po~etka utakmice i ve} tu ih je do~ekala grupa od desetak huligana i kamenovala ih. Jedan kamen je uletio u auto i razbio dva stakla. Ipak, oni su se tu parkirali, policija je napravila uvi|aj tog doga|aja, nakon ~ega su u{li na stadion. “Oni su po~eli kameno15

SMRT VEDRANA PULJI]A
Foto: Mario Ili~i}

vati neka auta, mi smo stajali u koloni. Pri{ao nam je policajac, jedan s jedne, drugi s druge strane, dvojica specijalaca i rekli su nam da zatvorimo prozore. Nismo ih mogli zatvoriti, kolega im je rekao, ne mo`emo ih zatvoriti, jer su porazbijani prozori, na {ta su oni odmah, njih ~etvorica-petorica potr~ali prema nama, sa sprejevima i u o~i nam na{trcali sprejeve“, pri~a Memi}. Ka`e da je osjetio stra{nu bol, zatim da je refleksno otvorio vrata i iza{ao iz auta, te krenuo prema 20-ak metara udaljenoj pumpi, gdje je namjeravao isprati o~i. Pri~a da je uspio pretr~ati nekoliko metara, ali da su ga do~ekali policajci govore}i: “Ulazi u auto, ulazi u auto, balijo!“ Za{titio je rukama glavu, a specijalci su pendrecima krenuli na njega. Ipak, uspio je u}i u auto i sjesti. “Jedan policajac, ne znam da li bih ga sada prepoznao, dva metra je otpilike u njemu bilo, bacio se na auto i rekao: ‘Ubij baliju, ubij Tur~ina, zgazi Tur~ina, nek’ znaju {to su do{li ovdje’, u tom smislu”, pri~a Kenan Memi}. Tvrdi da su odmah potom policajci po~eli udarati `eljeznim pendrecima po autu i unutar njega, no mladi}i su uspjeli auto upaliti i pobje}i u kolonu koja se vra}ala za Mostar. Da je policija imalo vodila ra~una o sigurnosti sviju koji su taj dan bili na utakmici, trebala je pogledati sve ono {to se o tome pisalo prije i nakon nje. Naime, na lokalnim {irokobrije{kim internetskim portalima ve} se tada znalo da }e biti sukoba, a prekomjerna policijska revnost je pozdravljena nakon utakmice. Ve} tada, dakle, petnaest dana prije ubistva Vedrana Pulji}a, moglo se naslutiti {ta }e se de{avati u vrijeme utakmice sa Sarajevom. “Uvik }emo napast balije jer sama njihova pojava na na{em stadionu je provokacija“, “Sami dolazak ovih talibana u [B je provokacija i ubudu}e kad budu dolazili ostali talibani iz Bosne ~ekat }e ih vatreni do~ek“, “U cilju uspostavljanja dobrosusjedskih odnosa i promicanja totalitarizma, mi se obvezujemo da }emo kod sljede}e utakmice [iroki Vele`, samo za vas, spremiti jedno 200 palica, 300 boca a ako se na|e i 20-ak AK-47 i lijepo vas po~astit, a cijeli stadion pjevati “Ide TUTA nosi pu{ku“, bila su samo neka od razmi{ljanja foruma{a, koji se uop}e nisu obazirali na rijetke pozive na razum.

Nogometa{i Sarajeva Sedin Nogometa{i Sarajeva Sedin Torlak, Damir Had`i} ii Ajdin Maksumi} Torlak, Damir Had`i} Ajdin Maksumi} sa trenerom Mehmedom Janjo{em sa trenerom Mehmedom Janjo{em

[OK I NEVJERICA [OK I NEVJERICA

MEHMED JANJOŠ: “Ne znam ima li uopće više smisla igrati nogomet. Za nas je susret u Širokom Brijegu završen, nikada ga nećemo igrati“
ve} petnaest godina u~e da mrze drugo i druga~ije. Ono je rezultat dru{tva u kojem je ku}ni odgoj postao staromodna floskula, a vlastiti se patriotizam i religija ne dokazuju ~estito{}u i po{tenjem, nego ga`enjem druge nacije. Kako se, uostalom, u [irokom Brijegu moglo o~ekivati bilo {ta osim smrti Vedrana Pulji}a kada je u BiH ve} odavno uspostavljen obrazac po kojem se isplati samo destrukcija i likvidacija svakog ko nam nije simpati~an. Svejedno da li u tramvaju ili na nogometnom stadionu. Jasno je poru~eno kako se “mi“ vi{e ne}emo prilago|avati drugima, ali mrtva glava pada kada se “oni“ s druge strane odlu~e pokazati kako se svijet mora prilago|avati njima. I danas, kada se prebrojavaju mrtvi vedrani i aneri jasno nam je kako je ova doma}a zada}a dobro ura|ena. Danima raspravljamo o tome ko je po~eo nerede u [irokom, pritom zaboravljaju}i kako najva`nije pitanje, pri~aju}i o svemu {to se tamo dogodilo nije “ko je po~eo rat“, nego za{to. Navija~ko divljanje ve} odavno je postalo ~injenica bez koje se ne mo`e zamisliti nogomet, navija~i Celtica ili Glasgow Rangersa izbjegavaju odlazak na stadione kada igraju ova dva tima, poku{avaju}i tako preduhitriti nerede i razbijene glave. No, pucati u navija~e, a nije prvi put da se to de{ava, ne{to je {to se nije smjelo dogoditi, ma kako oni rabijatni bili. Nije uop}e vi{e va`no ko je u [irokom prvi bacio kamen, stra{no je da je poginuo momak koji je do{ao gledati utakmicu svoga kluba, radovati se pobjedi ili tugovati zbog poraza. Mi smo, raspravljaju}i po internetskim forumima ili slu{aju}i izvje{taje svojih medija, optu`uju}i druge ve} sami sebe kaznili na paranoju, izigravanje `rtve i vje~ito tra`enje krivice u drugima za vlastite frustracije. A zbog njegove smrti ka`njeni moraju biti svi oni koji su u~estvovali u organizaciji utakmice, od ~lanove uprave klubova do najvi{ih policijskih du`nosnika. Za{to je poginuo Vedran Pulji} znaju svi oni koji idu na utakmice ove na{e ~emerne lige, svi koji su se maknuli dalje od svog praga i osjetili kako je to te{ko biti manjina, bez obzira bio to navija~ Sarajeva u [irokom, povratnik Bo{njak u Republiku Srpsku ili homoseksualac u vrijeme ramazana u Sarajevu. Smrt Vedrana Pulji}a, na`alost, nema veze s nogometom. Ona je rezultat mr`nje tri getoizirana plemena koja u Sarajevu, Me|ugorju ili Dodikovom kriminalno sagra|enom zamku u Banjoj Luci vide izvor svih svojih problema. I okru`eni svojima smatraju da imaju legitimno pravo pretu}i ili ubiti svakoga ko im svojim prisustvom zagadi njihov mali geto. “Ne znam ima li uop}e vi{e smisla igrati nogomet. Za nas je susret u [irokom Brijegu zavr{en, nikada ga ne}emo igrati“, kazao je Mehmed Janjo{, trener Sarajeva. Na`alost, prvenstvo }e se nastaviti, smrt mladi}a }e brzo biti zaboravljena, sve dok se ne{to sli~no opet ne ponovi. Evropa zna kakvi smo, zna da smo nau~eni da ne kontroliramo vlastiti bijes i da u`ivamo u svojoj slobodi tako {to se i`ivljavamo nad drugima. Zato }e nas i kazniti. U bara`u za SP `rijeb }e nam, kojeg li ~uda, dodijeliti najte`eg mogu}eg protivnika i tako }e nas elegantno izbaciti iz aviona koji leti za Ju`nu Afriku. Bi}e to Francuska ili Hrvatska. Ba{ onako kako je to kazao kolega iz Zagreba. Evropa }e zbog svega u bara`u spojiti nepo`eljne. Kako bi nas, nepo`eljnih, na SP-u bilo {to manje.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

OSU\ENI NA PARANOJU
Iako nas svih ovih dana politi~ari, poku{avaju}i ubrati koji poen za sebe, bombarduju saop}enjima, poku{avaju}i objasniti nevidljivu ruku koja stoji iza nemira, kojoj odgovaraju ru{ila~ki pohodi na na{im ulicama, jasno je kako je krvoproli}e u [irokom rezultat poreme}enog sistema vrijednosti. Nije ru{ila~ki pohod u [irokom Brijegu rezultat tajne sile koja nastoji destabilizirati zemlju, nego je ono posljedica `ivota i sistema u dr`avi u kojoj se djeca
16

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

17

SMRT VEDRANA PULJI]A

ZAKA[NJELA REAKCIJA POLICIJE

^elnici MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije ^elnici MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije priznali su da utakmica izme|u Sarajeva ii priznali su da utakmica izme|u Sarajeva [irokog Brijega nije bila adekvatno osigurana [irokog Brijega nije bila adekvatno osigurana

Dva dana nakon tragičnih sukoba na ulicama ŠIROKOG BRIJEGA ekipa “SB“ posjetila je taj zapadnohercegovački gradić, razgovarala sa svjedocima nereda, kao i s policajcima MUP-a Zapadnohercegovačke županije kako bi na licu mjesta čuli i njihovu istinu; i dok u policiji ne negiraju da je bilo propusta u osiguranju utakmice, ogorčeni Širokobriježani tvrde da su žrtve medijskog linča iz Sarajeva i da su sarajevski navijači, u pohodu na njihov grad, rušili i lomili sve pred sobom

PRVI SMO NAPADNUTI I MORALI SMO SE BRANITI
Mogu u Sarajevu pri~ati {to ho}e, ali njihovi navija~i su bili naoru`ani
18
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

DVA GRADA, DVIJE ISTINE

KAOS NA ULICAMA [IROKOG BRIJEGA

Sukobi policije, navija~a Sarajeva i [irokobrije`ana trajali su dulje od sat vremena; smrtno je stradao 24-godi{nji Vedran Pulji}, ~etiri osobe su ranjene hicima iz vatrenog oru`ja, vi{e od pedeset ljudi je te`e i lak{e ozlije|eno

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

lokalnih mje{tana, uop}e nije znala {to se de{ava.

“Gra|ani [irokog Brijega su napadnuti! Vidio sam svojim o~ima kada je prvi autobus s navija~ima iz Sarajeva u pratnji policije stigao ispred stadiona. Nitko ih nije do~ekao, ni [kripari, ni gra|ani, nije bilo nikakvog povoda i razloga da po~nu divljati. Probleme je po~ela praviti prva grupa, ~im su iza{li iz autobusa. Mogu u Sarajevu pri~ati {to ho}e, ali me|u njima je bilo momaka s pi{toljima. Za{to su nosili maske, za{to su lica skrivali {alovima?“ Ovim je rije~ima razgovor s novinarima Slobodne Bosne zapo~eo [irokobrije`anin, izravni svjedok nedjeljnih krvavih sukoba koji su i dalje glavna tema me|u stanovnicima tog zapadnohercegova~kog gradi}a. Inzistiraju}i da mu zbog policijske istrage ne objavljujemo ime, ovaj sugovornik tvrdi da su navija~i Fudbalskog kluba Sarajevo najprije udarili na slu`bene prostorije Nogometnog kluba [iroki Brijeg, ~emu je svjedo~io i sarajevski golman Muhamed Alaim, da bi
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

KAKO JE PO^EO RAT U [IROKOM BRIJEGU
No, nije trebalo pro}i puno vremena da se vijest o sukobima munjevitom brzinom pro{iri, nakon ~ega je protiv Sarajlija ustao cijeli grad. “Prvi su krenuli [kripari, a za njima i ostali gra|ani. Ljudi su tr~ali s lopatama, krampama, {to im se prvo na{lo pri ruci. To~no je da se pucalo i iz kala{njikova, da su od policajaca otimani pi{tolji. Ma, to je bio potpuni kaos“, priznaje isti sugovornik. I ponavlja: “Prvi smo napadnuti i mi smo se morali braniti“. @eljko Zadro, 59-godi{nji voza~ iz [irokog Brijega, ina~e zet najpoznatije hercegova~ke politi~ke bra}e Bo`e i Mariofila Ljubi}a (suprug je njihove sestre) koji je ranjen ispred svoje ku}e, hicima iz pi{tolja, ka`e da mu jo{ nije jasno tko ga je i zbog ~ega napao. “To je bio stampedo. Sje}am se da sam ugledao 200 ljudi kako tr~e, onda sam osjetio da me netko udario, ~ini mi se drvenim {tapom. Pao sam na
19

POTRAGA ZA BJEGUNCEM POTRAGA ZA BJEGUNCEM
Za osumnji~enim Oliverom Za osumnji~enim Oliverom Knezovi}em raspisana je Knezovi}em raspisana je me|unarodna tjeralica me|unarodna tjeralica

se potom obru{ili na obli`nje poslovne prostore, ru{e}i i lome}i sve pred sobom. “Policija je bila potpuno nemo}na. Gledao sam kada su oborili jednog policajca, po~eli ga tu}i, kako je zapaljen policijski automobil“, dodaje sugovornik, obja {njavaju}i kako u prvim minutama nereda ve}ina navija~a [irokog Brijega, kao ni

SMRT VEDRANA PULJI]A
DAMIR ^UTURA

Nije bilo nikakvog organiziranog do~eka, nikakve sa~eku{e

POLICIJSKA ISTRAGA: Inspekto
OFICIR ZA VEZU

Mirsad Kebo od glavnog federalnog tužitelja Zdravka Kneževića tražio dozvolu da posjeti pritvorene sarajevske navijače
Dan nakon {to su ozloja|eni navija~i Sarajeva blokirali glavni grad BiH, blizu pet tisu}a stanovnika [irokog Brijega i okolnih mjesta prosvjedovalo je ispred zgrade `upanijske Vlade. Premijera Zvonku Juri{i}a, ministra policije Ivicu Ga{para i tu`iteljicu Vesnu ]avar prosvjednici su optu`ili da su pod politi~kim pritiskom potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe iz pritvora pustili sedmoricu navija~a Sarajeva. Sude}i, me|utim, prema dostupnim informacijama, odluka o pu{tanju uhap{enih Sarajlija nije imala nikakve veze s Kebinom posjetom, budu}i da je tu`iteljica ]avar postupila profesionalno, prema ustaljenoj proceduri, i nije podlegla o~evidnim pritiscima. Sedmorica navija~a su, naime, oslobo|eni jer je tu`iteljica, nakon {to su svi uhap{eni dali iskaze, zaklju~ila kako nema razloga za njihovo dalje zadr`avanje u pritvoru. No, za razliku od tu`iteljice Vesne ]avar koja se dr`ala zakona, Mirsad Kebo je, ~ak i uz najbolje namjere, demonstrirao kako nema jednakog povjerenja u policijske i pravosudne vlasti na cijelom prostoru Federacije BiH, “zaboravljaju}i“ da sarajevski navija~i nisu ratni zarobljenici, nego privedeni osumnji~enici. Manje je, naime, poznato da je Kebo ulo`io silan trud kako bi sedmoricu uhap{enih navija~a posjetio u pritvoru, te da je, izme|u ostalih, tra`io (i dobio) i odobrenje glavnog federalnog tu`itelja Zdravka Kne`evi}a.

POLICIJSKO PRIVO\ENJE
Uhap{eni navija~i Sarajeva

zemlju, dobio sam nekoliko udaraca. Nisam uop}e ~uo pucanj, samo sam osjetio bol. Mislio sam da me netko zbo no`em. Le`im ja, pored mene le`i policajac, jedan drugome ne mo`emo pomo}i“, sje}a se Zadro, dok s njim razgovaramo u bolni~koj sobi. Na pitanje da li bi danas mogao prepoznati napada~e, odmahuje glavom. “Ma kakvi, sve se desilo brzo, nisam ih uspio ni vidjeti“. Napominju}i da policijski istra`itelji tek trebaju detaljno rekonstruirati {to se to~no u nedjelju de{avalo u [irokom Brijegu, budu}i da istraga nije mogla biti zavr{ena u roku od tri dana, koordinator rada policije u zajednici i glasnogovornik MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije Damir ^utura tako|er ne dvoji da su nerede izazvali navija~i iz Sarajeva. “Odgovorno tvrdimo da se navija~i Sarajeva nisu sukobili s navija~ima [irokog Brijega, budu}i da u vrijeme njihovog dolaska u grad, doma}i navija~i nisu bili na istom mjestu. U tom se trenutku jedan manji dio navija~a NK [irokog nalazio na stadionu, a drugi su bili u gradu. Nije bilo nikakvog organiziranog do~eka, nikakve sa~eku{e. Nerede su izazvali navija~i Sarajeva, tako {to najprije napali policijske slu`benike, potom gra|ane koji su se na{li na ulici i, ni~im izazvani, uni{tavali tu|u imovinu.” ^utura ka`e da je nakon sukoba koje je izazvala prva skupina pripadnika Hordi zla zapo~eo obra~un s navija~ima [irokog Brijega, a onda i s ostalim gra|anima. “@upanijsko tu`iteljstvo i
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

20

DVA GRADA, DVIJE ISTINE
POPRI[TE SUKOBA POPRI[TE SUKOBA

Vlasnici poslovnih prostora na Vlasnici poslovnih prostora na stadionu Pecara tvrde da se stadionu Pecara tvrde da se njihova imovina prva na{la na njihova imovina prva na{la na udaru huligana udaru huligana

POSJETA RANJENICIMA

@upanijski premijer Zvonko Juri{i} i ministar policije Ivica Ga{par posjetili su u mostarskoj bolnici @eljka Zadru i navija~e Sarajeva

ori MUP-a Zapadnohercegovačke županije u protekla su tri dana saslušali oko 150 svjedoka
istra`itelji MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije, zajedno s kolegama iz Federalne uprave policije, tek trebaju identificirati sve sudionike nereda i dokazati krivnju onima koji su po~inili kaznena djela”, smatra ^utura. Na na{e pitanje da li je istina da su navija~i Sarajeva, odmah po izlasku iz autobusa, kamenovani i da su ih [irokobrije`ani do~ekali uvredljivim povicima, policijski glasnogovornik odgovara: “Policijski slu`benici su sve snimili, istina, samo s jednom kamerom. Me|utim, i ta je jedna snimka dovoljna da opovrgne tvrdnje navija~a Sarajeva. Na tom se snimku jasno vidi da su gostuju}i navija~i djelovali organizirano, ve}ina ih je bila zamaskirana. Snimljeno je i kako s kamenjem, metalnim i drvenim {ipkama napadaju policiju, pale, o{te}uju vozila”. Na{u opasku da je u sukobima, o~evidno, zakazala i sama policija, ^utura je kratko prokomentirao; “[to se ti~e policije, na{e sigurnosne prosudbe i samog osiguranja skupa, ne `elimo prejudicirati ni~iju krivnju ili odgovornost. Zna~i, ako je netko napravio profesionalni propust ili te`e djelo, ne}emo mu progledati kroz prste i sigurno }e odgovarati ako mu se doka`e krivnja”, obe}ava Damir ^utura. rukovodili informacijama iz Sarajeva o najavljenom broju gostuju}ih navija~a. (Prema prvim podacima, bio je najavljen dolazak 150 pripadnika Hordi zla, dok je dolazak vi{e nego dvostruko ve}eg broja navija~a tek naknadno potvr|en.) Na temelju takve procjene dogovoreno je da susret dva nogometna kluba osiguravaju 44 policajca i 36 za{titara. Doda li se tome da je ve}ina pripadnika Jedinice za podr{ku @upanijskog MUP-a istoga dana bila upu}ena u Mostar, kao ispomo} u osiguranju utakmice izme|u Zrinjskog i Vele`a koja je ocijenjena kao “visokorizi~na“, posve je jasno da su, u kona~nici, nerede trebali smirivati lokalni policajci koji za tako slo`en zadatak uop}e nisu obu~eni. U sukobima policije, gra|ana i sarajevskih navija~a u [irokom Brijegu te`e i lak{e je ozlije|eno 29 policajaca, izme|u ostalih, i Branko Vukoja, zamjenik zapovjednika {irokobrije{ke policije. Slu`benici Odjela za profesionalne standarde MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije, u suradnji s federalnim policajcima, ve} su zapo~eli internu kontrolu svojih kolega. Od svih policajaca koji su se u nedjelju zatekli na {irokobrije{kim ulicama izuzeto je naoru`anje. Nakon {to balisti~ko vje{ta~enje bude zavr{eno, znat }e se da li je i iz kojeg pi{tolja pucano. “Znamo da je javnost nestrpljiva, ali treba vremena da se prona|u i krivci i dokazi”, napominje Damir ^utura. I mada istraga nije ni blizu kraja, prve, nezvani~ne informacije upu}uju da je nes21

CRNI BILANS SUKOBA U [IROKOM BRIJEGU
Ubijen Vedran Pulji}, navija~ FK Sarajevo; Hicima iz vatrenog oru`ja ranjena tri navija~a; Sarajeva i jedan stanovnik [irokog Brijega; 29 te`e i lak{e ozlije|enih policajaca; 25 te`e i lak{e ozlije|enih civila; Jedan policijski automobil zapaljen, osam vozila o{te}eno; Polupana stakla i inventar u vi{e poslovnih prostora i obiteljskih ku}a.

UTAKMICA SREDNJEG RIZIKA
No, kako nezvani~no doznajemo, prosudba prema kojoj je utakmica izme|u Sarajeva i [irokog Brijega ocijenjena kao “srednje rizi~na“ stigla je iz Policijske uprave [iroki Brijeg gdje su se, opet,
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

SMRT VEDRANA PULJI]A
ZVONKO JURI[I], PREMIJER ZAPADNOHERCEGOVA^KE @UPANIJE

Moramo vjerovati policiji, sudstvu i tužiteljstvu
Ju~er (5. oktobra) sastali ste se s ministrom kulture i sporta Kantona Sarajevo Emirom Had`ihafizbegovi}em i potpredsjednikom Federacije BiH Mirsadom Kebom koji su posjetili [iroki Brijeg. [to ste dogovorili na tim sastancima? Ja sam posjete ministra Emira Had`ihafizbegovi}a i potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe do`ivio, a one su tako i najavljene, kao prijateljske. Drago mi je da smo malo spustili tenzije, mada, nakon prosvjeda koji su bili u Sarajevu, sada imamo okupljanja i u [irokom Brijegu. Razlog je, barem koliko sam mogao shvatiti, nekorektno medijsko izvje{tavanje o doga|ajima u [irokom Brijegu, pa i objava identiteta ~ovjeka koji je ve} osu|en kao ubojica. Zaklju~ili smo da se smrtno stradanje mladog ~ovjeka Vedrana Pulji}a ne mo`e ni sa ~ime izmjeriti, i u svakoj smo izjavi izrazili duboku su}u t n jeg o vo j o b ite lji. Svi u Vladi Zapadnohercegova~ke `upanije `alimo {to se to dogodilo u [irokom Brijegu. Me|utim, iako je najva`nije da se {to prije provede istraga i prona|u po~initelji, ne smije se zanemariti ni sve ono {to je prethodilo tragediji, kako su izbili neredi u kojima je nesretni mladi} stradao. @eli se, na neki na~in, predstaviti da su navija~i Sarajeva do~ekani organizirano od navija~a [irokog Brijega, {to zaista nije istina. Ovdje u [irokom Brijegu ljudi dolaze na stadion neposredno pred po~etak utakmice, a ne sat ili vi{e vremena ranije. Ne bih volio da se ovo interpretira kao me|unacionalni sukob. Imate li konkretne dokaze da navija~i Sarajeva nisu u [irokom Brijegu do~ekani kamenicama i uvredama? Policija radi svoj posao i ja sam vidio snimke koje su napravili policijski slu`benici, od samog dolaska navija~a. Kazeta je pokazana i ministru Had`ihafizbegovi}u, potpredsjedniku Kebi, kao i predstavniku navija~a Sarajeva. Na`alost, tu snimku nisam vidio ni na jednoj televiziji, iako su na njoj zabilje`eni napadi na imovinu ljudi i policajce. Na samom se po~etku vidi kako su navija~i Sarajeva napali policajca, oborili ga na zemlju i udarali stolicama, saksijama... @ao mi je {to je sve ovako ispalo, jer su u [irokom Brijegu dobrodo{li svi gosti koji imaju dobre namjere. Ima li MUP Zapadnohercegova~ke `upanije Va{u podr{ku? Imamo osposobljeno Ministarstvo i policijske slu`benike koji }e, sigurno, napraviti kompletno izvje{}e. Ne smijemo se dovesti u situaciju da ne vjerujemo policiji, tu`iteljstvu i sudstvu. Bilo je raznih spekulacija da su pritvoreni navija~i Sarajeva oslobo|eni pod pritiskom, da ih je odveo sam potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo. Tu`iteljica Vesna ]avar je obavila svoj posao i nakon uzetih izjava procijenila da nema razloga za dalje zadr`avanje tih ljudi u pritvoru.

Premijer Zapadnohercegova~ke `upanije

ZVONKO JURI[I]

retni Vedran Pulji} ubijen iz policijskog pi{tolja kojeg se do~epao Oliver Knezovi}, najvjerojatnije, iskoristiv{i nepa`nju policajca. Sumnja se, naime, da je Knezovi}, umirovljeni pripadnik Ka`njeni~ke bojne HVO-a i ro|eni Sarajlija, koji je u [iroki Brijeg do{ao po~etkom rata, pucao stradalom Pulji}u u glavu, nakon ~ega je pobjegao iz grada - navodno je oti{ao na planinu. Nezvani~no doznajemo i da su `upanijski policajci ubojicu identificirali u rekordnom roku, za svega nekoliko sati, no kako ga nisu prona{li u ku}i, pozvali su ga na mobilni telefon i zatra`ili da se javi u PU [iroki Brijeg, kako bi dao iskaz. Knezovi} je u zgradu Policijske uprave do{ao u nedjelju nave~er (4. oktobra), oko 22 sata, nakon ~ega je saslu{an i sproveden u pritvor. U ponedjeljak je, zajedno s uhap{enim navija~ima Sarajeva: Vedranom Drljevi}em, Arminom Halilovi}em, Adisom Kulovi}em, Amerom Had`ovi}em, Makom
22

Do{enovi}em, Vedadom Ov~inom i Anerom Zeljkovi}em predat u nadle`nost @upanijskog tu`iteljstva u [irokom Brijegu. U pritvoru se, me|utim, nije dugo zadr`ao. Zvani~no je pobjegao u no}i izme|u ponedjeljka i utorka, pola sata iza pono}i, premda nema dvojbe da su dvojica sudskih policajaca zadu`enih za ~uvanje Olivera Knezovi}a - Ivan Bari} i Marinko Barbari}, po svoj prilici, samo “okrenuli glavu“ i pustili osumnji~enika da umakne. Knezovi} je, posve sigurno, pobjegao u Hrvatsku, budu}i da ima dvojno bosansko i hrvatsko dr`avljanstvo. Sudski policajci Bari} i Barbari} su odmah suspendirani i protiv njih, te jo{ {estorice sudskih policajaca, otvorena je policijska istraga. Inspektori MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije u protekla su tri dana saslu{ali oko 150 svjedoka, uglavnom gra|ana [irokog Brijega koji `ive u neposrednoj blizini stadiona Pecara, te desetak Sarajlija, ali jo{ uvi-

jek nemaju ~vrstih dokaza tko je pucao i te{ko ranio trojicu navija~a; Amira Had`i}a, Kemala Muti}a i Arnesa [abetu, te [irokobrije`anina @eljka Zadru. No, osim inspektora iz Odjela kriminalisti~ke policije FUP-a koji su ve} stigli u Hercegovinu, policajci MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije nastavak istrage vodit }e i u suradnji s kolegama iz MUP-a Kantona Sarajevo, kako bi identificirali sve sudionike obra~una. Pored video-zapisa snimljenih policijskom kamerom, `upanijska tu`iteljica Vesna ]avar koja vodi istragu u ovom predmetu izuzela je i snimke sigurnosnih kamera oko stadiona. “Pozivamo sve gra|ane da nam dostave druge snimke i dokaze s nereda u [irokom Brijegu. Svi `elimo {to prije do}i do istine, jedino tako mo`emo smiriti tenzije, posebno u ovoj situaciji kada svi radimo pod ogromnim medijskim pritiskom“, poru~io je, u kratkoj izjavi za SB `upanijski ministar policije Ivica Ga{par.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

23

BUTMIRSKI SAMIT G8
MINI DAYTON ZA SPAS BiH

Carl Bildt i James Steinberg dolaze s obimnim paketom politi~kih i ustavnih reformi

OHR SE ZATVARA DO KRAJA GODINE A SPECIJALNI PREDSTAVNIK EU-a ZADR@AVA DIO BONSKIH OVLASTI
Bildt insistira na hitnom zatvaranju OHR-a, Steinberg zagovara uklanjanje “entitetskog glasanja“
24
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

[TA NUDE BILDT I STEINBERG
“najve}eg“ problema - zatvaranju kancelarije OHR-a, odnosno tranziciji OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika Evropske unije. Doma}ini sastanka Bildt i Steinberg ovaj }e problem smjestiti u kontekst skorog podno{enja aplikacije BiH za kandidatski status u Evropskoj uniji, za {ta je glavni preduvjet dokidanje OHR-a kao neke vrste poluprotektorata. No, uprkos primamljivom obe}anju, doznajemo da }e bo{nja~ki politi~ari zatvaranje OHR-a uvjetovati dono{enjem odluke da i budu}i specijalni predstavnik EU-a u BiH zadr`i dio bonskih ovlasti OHR-a kako bi mogao intervenirati u slu~aju blokade institucija BiH. U protivnom, ishitreno zatvaranje kancelarije OHR-a i{lo bi na ruku separatisti~kim namjerama politi~kog establi{menta Republike Srpske. Bonske ovlasti bile bi zadr`ane toliko dugo dok BiH ne usvoji novi ustav i ne prona|e institucionalne mehanizme za deblokadu sistema. Prema nezvani~nim informacijama, ameri~ki diplomata Steinberg ima razumijevanja za ovaj zahtjev, za razliku od njegovog evropskog kolege Carla Bildta, koji je prili~no suzdr`an.

RUSIJA PROTIV [IRENJA NATO-a
Steinberg i Bildt tako|er }e insistirati na usugla{avanju stavova oko prijema BiH u NATO. Od prijema BiH u NATO-ov sigurnosni program Partnerstvo za mir (decembar 2006. godine) nikada, ni u neoficijelnim, a pogotovo oficijelnim strukturama, nije se problematizirao ulazak BiH u NATO. Sve donedavno, to je bilo jedno od rijetkih pitanja oko kojih je postojao puni politi~ki konsenzus u cijeloj BiH, u oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda. No, unazad nekoliko sedmica i to je jedinstvo naru{eno, u~estalim zahtjevima teledirigiranog nevladinog sektora u Republici Srpskoj koji insistira da se odluka o tome donese na referendumu. U me|unarodnim diplomatskim krugovima vlada uvjerenje da je u~estalo pozivanje na referendum u RS-u inspirirano strate{kim interesima Rusije. Na posve izravan na~in to je potvrdio i ambasador Rusije u BiH Aleksandar Bocan Har~enko, koji je dva dana pred butmirski samit izjavio: “[to se ti~e ~lanstva BiH u NATO-u, to }e rje{avati narodi unutar BiH“. Ambasador Har~enko je podsjetio na ruski stav da “{irenje NATO-a ne ide u prilog stabilizaciji i bezbjednosti“. Na butmirskim pregovorima Bildt i Steinberg tra`it }e eksplicitno izja{njavanje politi~kih lidera o ulasku BiH u NATO, za {ta je BiH uveliko ispunila sve bitne preduvjete.

“Slobodna Bosna“ otkriva sadržaj dokumenta s kojim će Carl Bildt i James Steinberg izaći pred lidere osam političkih stranaka u BiH na pregovorima u vojnoj bazi Butmir
Pi{e: ASIM METILJEVI]

rganizatori butmirskog samita G8, {vedski {ef diplomatije Carl Bildt i zamjenik dr`avnog sekretara SAD-a J ames Steinberg, pou~eni ranijim negativnim iskustvom, odlu~ili su da do posljednjeg trena ne otkrivaju sadr`aj dokumenata s
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

O

kojim }e iza}i pred osam lidera najrelevantnijih politi~kih partija u BiH. Unato~ njihovom nastojanju, u javnost je procurilo dovoljno informacija na osnovu kojih se mo`e sklopiti prili~no vjerna slika predstoje}ih pregovora u vojnog bazi Butmir, pretenciozno nazvanih Dayton 2. Prema informacijama Slobodne Bosne, na butmirskom samitu dominirat }e nekoliko tema, no doma}ini sastanka insistirat }e na rje{avanju

KOPIJA “APRILSKOG PAKETA“
Najmanje {anse za uspjeh daje se paketu ustavnih promjena, koji se u osnovi svodi
25

BUTMIRSKI SAMIT G8
PREGOVARA^KI KRAH POLITI^KE [ESTORKE

Lideri {est politi~kih partija nisu uspjeli pribli`iti stavove

^AVI] ODBIO POZIV

Čavić ne pristaje na ulogu Dodikovog poslušnika
Butmirki samit G8 naprasno je reduciran na G7 - dva dana pred sastanak u Butmiru Dragan ^avi}, lider Demokratske partije, odustao je od butmirskih dogovora. Kao krunski razlog ^avi} navodi ~injenicu da politi~ke partije iz RS-a nisu odr`ale sastanak na kojem bi usuglasile jedinstvenu politi~ku platformu za pregovore. Umjesto toga, predsjednik RS-a Rajko Kuzmanovi} odvojeno se susreo s predstavnicima SNSD-a a potom s predstavnicima ostalih partija. “To zna~i da SNSD treba da da smjernice a ostali politi~ki predstavnici iz RS-a da izvr{avaju njihove zadatke“, stoji u ^avi}evom obrazlo`enju. Stvarni razlog zbog kojeg ^avi} ne}e sudjelovati na butmirskom sastanku, vjerovatno se krije u ~injenici da se ve} neko vrijeme u RS-u protiv njega vodi brutalna medijska kampanja u kojoj se ^avi} portretira kao “nacionalni izdajnik“ i “poslu{nik me|unarodne zajednice“. Odbijanjem poziva Carla Bildta i Jamesa Steinberga, ^avi} vjeruje da }e anulirati efekte prljave kampanje protiv njega.

BOŠNJAČKI ULTIMATUM: Doznajemo da će bošnjački političari zatvaranje OHR-a uvjetovati donošenjem odluke da i budući specijalni predstavnik EU-a u BiH zadrži dio bonskih ovlasti OHR-a kako bi mogao intervenirati u slučaju blokade institucija BiH
na prepisivanje rje{enja iz tzv. aprilskog paketa. U najkra}em, novim “mini paketom“ ustavnih amandmana predvi|ene su skoro neznatne intervencije kojima bi se oja~ao kapacitet zakonodavne i izvr{ne vlasti na dr`avnom nivou. Pored ostalog, predvi|a se pove}anje broja zastupnika u oba doma Parlamenta BiH te formiranje dva nova ministarstva u Vije}u ministara
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

Dodik ^avi}a optu`uje za izdaju, a ^avi} Dodika za politi~ku improvizaciju

ME\USOBNE OPTU@BE SRPSKIH LIDERA

26

[TA NUDE BILDT I STEINBERG
BO[NJA^KI LIDERI RAZO^ARANI, HRVATSKI OGOR^ENI fikcije. Silajd`i} pak zagovara prijedlog da predsjednika neposredno biraju gra|ani kako bi se izbjegla mogu}nost neprincipijelne zakulisne trgovine izme|u parlamentarnih stranaka.

Ni slova o teritorijalnom preustroju BiH
Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi} o~ekivali su raspravu o teritorijalnom ustroju u BiH

(ZLO)UPOTREBA ENTITETSKOG GLASANJA
Doznali smo da }e se na butmirskom samitu G8 otvoriti i te{ko rje{ivi problem rasprostranjene zloupotrebe entitetskog glasanja. BiH je ustrojena kao asimetri~na (kon)federacija dva entiteta, od kojih je jedan (RS) ustrojen unutarno, po modelu jedan ~ovjek jedan glas, skoro bez ikakve institucionalne mogu}nosti da dva manjinska naroda, bo{nja~ki i hrvatski, za{tite vitalne nacionalne interese. Nasuprot tome, srpski predstavnici u dr`avnim institucijama BiH imaju institucionalnu mogu}nost (entitetsko glasanje) da u dr`avnim institucijama ospore i zaustave usvajanje svake odluke i svakog zakona koji im nisu po volji. Rje{enje ovog problema, naravno, nije u tome da se isti mehanizmi blokade uvedu i u institucije Republike Srpske, nego u tome da se precizira lista vitalnih nacionalnih pitanja o kojima se u dr`avnim institucijama odluke moraju donositi konsenzusom. Na tragu te ideje zasniva se i prijedlog me|unarodne zajednice da se mehanizam entitetskog glasanja ne primjenjuje na evropski set zakona koje BiH mora usvojiti na putu euroatlantskih integracija. Tako|er, razmatrat }e se i prijedlog da se o svakom zakonu koji je oboren mehanizmom entitetskog glasanja o~ituje Ustavni sud BiH. Sli~an model ve} se primjenjuje u Republici Srpskoj pa ne postoji ni jedan racionalni razlog zbog kojeg se ne bi primjenjivao i na dr`avnom nivou.

RAZO^ARANOST U HRVATSKOM TABORU

Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija prvi je javno ocijenio sadr`aj dokumenata o kojem }e se razgovarati 9. oktobra u vojnoj bazi Butmir. Lagumd`ija je ocijenio da “papir, koji sam imao priliku da vidim, nije prihvatljiv za SDP. Nas interesuje papir koji }e nam garantovati funkcionalnu dr`avu“, rekao je Lagumd`ija na javnoj tribini SDP-a u Zenici.

Doznajemo da su ponu|enim papirima jednako nezadovoljni i Sulejman Tihi} i Haris Silajd`i}, kao i lideri oba HDZ-a, Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}, koji su razo~arani {to se u ponu|enom papiru ~ak i ne nagovje{tava mogu}nost teritorijalnog preustroja BiH, o ~emu je ranije “prudska trojka“, Dodik, Tihi} i ^ovi}, postigla visok nivo politi~ke suglasnosti.

BIH - za poljoprivredu i nau~ni razvoj zbog efikasnijeg kori{tenja pretpristupnih fondova Evropske unije. Ne{to krupnije promjene predvi|ene su za Predsjedni{tvo BiH: prema ponu|enom prijedlogu, umjesto tro~lanog, rotiraju}eg Predsjedni{tva BiH, birao bi se predsjednik i dva dopredsjednika, a iz Ustava bi se eliminirala diskriminiraju}a odredba prema kojoj se pripadnici “manjinskih“ naroda u dva entiteta ne mogu kandidirati za ovu funkciju. Ostalo je me|utim otvoreno pitanje na~ina izbora predsjednika i dvojice dopredsjednika dr`ave, {to je ina~e bio jedan od va`nih razloga zbog kojih je lider SDA Sulejman Tihi} gorljivo branio aprilski paket ustavnih promjena, nasuprot lideru SBiH Harisu Silajd`i}u, koji ga je jo{ gorljivije ru{io. Tihi} se naime zala`e da se budu}i predsjednik bira posredno, iz reda izabranih zastupnika u Parlamentu BiH, ra~unaju}i da je to najbli`i i najsigurniji na~in da se ponovo domogne ~elne dr`avne
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

27

MOSTAR, GRAD NA ^EKANJU

Ni godinu dana nakon lokalnih izbora gradske vlasti u Mostaru nisu uspjele postići dogovor o imenovanju novog gradonačelnika kao ni bilo kojem drugom pitanju bitnom za grad; u očekivanju da odluku o izboru gradonačelnika nametne visoki predstavnik, u Mostaru stoje svi projekti, nezaposlenost raste, a stranke ne odstupaju od svojih maksimalističkih zahtjeva

ROVOVSKA STRANA^KA BORBA U MOSTARU SE NASTAVLJA

28

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

HO]E LI PRESUDITI OHR
Foto: Mario Ili~i}

Bo{njaci usvajanje prora~una uvjetuju imenovanjem gradona~elnika, HDZ insistira na izmjeni statuta

Pi{e: DANKA SAVI]

U

Mostaru su i golim okom vidljive posljedice stanja u kojem `ivotari grad posljednjih godinu dana. Naime, zbog nepostizanja dogovora o imenovanju gradona~elnika i dono{enju gradskog prora~una na ~ekanju su i obnova i izgradnja mosta Avenija — Sutina, vrijednog {est miliona KM, gradske vije}nice (3 miliona KM), rekonstrukcije 200 stanova, odnosno 25 zgrada i Muzi~ke {kole (12 miliona KM). “Sve to sada stoji”, ka`u u Gradskoj upravi, “jer nema prora~una”. Nakon {esnaest propalih poku{aja tokom proteklih godinu dana u Gradskom vije}u Mostara, izbor gradona~elnika, za {to je potrebno 18 glasova od ukupno 35 gradskih vije}nika, pokazao se kao nemogu} posao. Da paradoks bude ve}i, vije}nici u Gradskom vije}u na ovaj na~in ne kr{e Statut grada jer im on i omogu}ava da se gradona~elnik mo`e biti biran unedogled. Nigdje se, naime, u Statutu ne navodi da se gradona~elnik mora izabrati u precizno odre|enom roku.

SUKOB UNUTAR MOSTARSKOG SDA
Pitanje imenovanja gradona~elnika nije samo podiglo tenzije izme|u dvije klju~ne stranke SDA i HDZ nego je, kada je rije~ o SDA, produbio podjele unutar njenih redova. Po~etkom ove sedmice na Gradskom odboru SDA u Mostaru ponovo je u prvi plan do{ao sukob dvije frakcije, jedne koju predvodi Zijad Had`iomerovi}, predsjednik GO SDA Mostar, i druge koju predvodi mostarski odvjetnik Faruk ]upina. Had`iomerovi} je nedavno, nakon sastanka sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, iza{ao sa stavom da je SDA za KATASTROFALNE POSLJEDICE (NE)RADA NEODGOVORNE VLASTI

povratak na Statut Hansa Koschnicka, biv{eg predstavnika EU-a u Mostaru iz sredine devedesetih godina pro{log stolje}a, te za povratak na {est poslijeratnih, etni~ki o~i{}enih gradskih op}ina. Protiv ove Had`iomerovi}eve zamisli su ne samo predstavnici ve}ine stranaka - od SDP-a, HDZ-a, HDZ 1990, Stranke za BiH (SBiH) Mostara, pa do Narodne stranke Radom za boljitak (NSRZB) i Hrvatske stranke prave (HSP) \api} - dr. Juri{i}, nego i dio one iz koje on dolazi. “U SDA je trenutno na snazi sukob dvije koncepcije, ova koja je bliska Had`iomerovi}u se vodi logikom da }e iz sada{nje pat pozicije u gradu me|unarodna zajednica izvu}i zaklju~ak da je bilo kakav dogovor nemogu} te da se mora priznati podjela grada. I HDZ-u na neki na~in odgovara ova situacija. Ako bude ponovo imenovan Ljubo Be{li}, propala bi inicijativa o promjeni Statuta, a on ovako ipak ima neku vlast bar u tehni~kom mandatu”, obja{njava jedan od na{ih sugovornika iz SDA. Dok u SDA traju previranja i nesuglasice oko toga treba li Mostar biti jedinstveni grad ili podijeljen na op}ine, ne postoji nikakva potreba za me|ustrana~kim razgovorima na nivou SDA-HDZ. Prema na{im sugovornicima, posljednji put ove su dvije stranke koje u svakoj opciji ~ine osovinu vlasti u gradu razgovarale u novembru pro{le godine desetak-petnaest minuta. Nakon toga nikada nisu vi{e sjeli za stol. I hrvatski i bo{nja~ki vije}nici u Gradskome vije}u me|usobno se mjesecima optu`uju i ne `ele popustiti upravo zbog toga {to im “za pravo” daje mostarski Statut. Danijel Vidovi} iz HDZ-a 1990 podsje}a da sve tri stranke sa hrvatskim predznakom koje participiraju u radu Gradskog vije}a imaju identi~ne stavove oko Statuta grada, odnosno `ele njegovo ukidanje. Ipak, kako ka`e, u ovoj fazi bi
Foto: Mario Ili~i}

Zbog nepostizanja dogovora o imenovanju gradona~elnika i dono{enju gradskog prora~una, ne obnavlja se ni Muzi~ka {kola u centru grada

[TA ]E PODUZETI OHR
Predstavnici politi~kih stranaka u Mostaru ~ekaju na odluku me|unarodne zajednice koja bi ovaj grad izvukla iz sada{nje pat pozicije

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

29

MOSTAR, GRAD NA ^EKANJU
bilo dovoljno da se barem izmjeni 44. ~lanak Statuta, odnosno na~in na koji se bira gradona~elnik. “Ako `elimo dugoro~no rije{iti problem, onda je jedino rje{enje omogu}iti izravno glasanje gra|ana za ovu poziciju”, ka`e on. Hrvatske stranke pokrenule su, podsjetimo, inicijativu o ukidanju mostarskoga Statuta. Hrvatski su zastupnici pred Ustavni sud BiH dostavili zahtjev za ocjenu ustavnosti ovoga dokumenta jer su “te{ko povrije|ena prava bira~a koji nisu u jednakoj poziciji oko ostvarivanja svojih prava biranja.” U Mostaru, podsjetimo, gra|ani biv{e sredi{nje gradska zona ne mogu glasati pri izboru vije}nika u gradskim podru~jima ve} samo za kandidate s zajedni~ke gradske liste s koje se u Vije}e bira 18 od 35 vije}nika. Klub delegata hrvatskoga naroda u Domu naroda Parlamentarne Skup{tine BiH podnio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine Zahtjev za ocjenu i za{titu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornog zakona BiH, Amandmana CI na Ustav Federacije BiH i Statuta Grada Mostara koji je prije pet godina nametnuo tada{nji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown. Zahtjev se u biti fokusira na odredbe propisanog na~ina izbora vije}nika i gradona~elnika grada Mostara. Prema Statutu grada, jedino se gradona~elnik Mostara ne bira izravno na izborima kao u ostalim op}inama nego iz reda vije}nika. Osim toga, za Gradsko vije}e Mostara postoje dvije liste, gradska i lista gradskih podru~ja, a koja su granice biv{ih op}ina, tako da u jednom podru~ju za mandat u vije}u treba hiljadu, a u drugom ~etiri hiljade glasova. Isti broj vije}nika daje, recimo, gradsko podru~je Jugozapad sa 40 hiljada stanovnika i Jugoistok sa ~etiri hiljade stanovnika, dok gra|ani biv{e sredi{nje zone ne mogu glasati na listi za gradska podru~ja niti biti birani ve} isklju~ivo na zajedni~ku gradsku listu. Prema odredbama Statuta u Gradskom vije}u ne mo`e biti vi{e od 15 vije}nika, niti manje od 4 koja dolaze iz istog naroda. Time se prakti~no ne mo`e utjecati na promjenu Statuta u Gradskom vije}u jer za njegovu izmjenu potrebno dvije tre}ine glasova. Treba podsjetiti kako Gradsko vije}e nije nikada usvojilo Statut koji je nametnuo Paddy Ashdown. KAZNA ZA NEDU@NE

Većina vijećnika Gradske uprave ne živi od vijećničkog paušala
Odlukom OHR-a o nametanju privremene Odluke o financiranju za {est mjeseci iz jula ove godine ka`njeni su oni vije}nici (njih {est) koji profesionalno obavljaju tu du`nost (gradona~elnik Ljubo Be{li}, koji je i vije}nik, kao i njegova glavna savjetnica Radmila Komadina, predsjednik Gradskog vije}a Danijel Vidovi}, dopredsjednici Murat ]ori} i Sla|ana Gotovac te Obren Lozo). Oni nisu dobili pla}u za {est mjeseci, a ne upla}uje im se ni mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ve}ina ostalih vije}nika nije pogo|ena Inzkovom odlukom budu}i da su neki od njih gra|evinski poduzetnici, odvjetnici, savjetnici, izvr{ni direktori u javnim poduze}ima, lije~nici itd. i ne `ive od vije}ni~kog pau{ala.
Foto: Mario Ili~i}

PRIVATNI POSLOVI GRADSKIH VIJE]NIKA
Samo {est ~lanova Gradskog odbora su profesionalni vije}nici, dok je za druge ovo tek sporedni posao Foto: Promedia

SUZDR@ANI SDP
Zoran Peri}, predsjednik Gradskog odbora SDP-a Mostar

DA LI JE SPAS U TAJNOM GLASANJU?
U Gradskom vije}u Mostara, u kojem postoje klubovi stranaka i naroda, {to nigdje drugo nije slu~aj u BiH, ima 15 bo{nja~kih, 13 hrvatskih, 5 srpskih vije}nika i jo{ dvojica iz reda ostalih. [to se ti~e srpskih predstavnika, oni dolaze iz stranaka sa bo{nja~kim i hrvatskim predznakom jer SNSD nije osvojio ni jedan man30

dat. Socijaldemokratska partija u Mostaru, koji u Gradskom vije}u ima tri vije}nika, bila je suzdr`ana tokom glasanja za gradona~elnika, nije se `eljela prikloniti Hrvatima ni Bo{njacima, i nekoliko je navrata tra`ila raspu{tanje vije}a i izravno biranje gradona~elnika. Zoran Peri}, predsjednik Gradskog odbora (GO) SDP-a Mostara, ka`e na na{ list da dilema ko }e

biti gradona~elnik Hrvat ili Bo{njak postoji samo da bi se podigle tenzije. “U svakoj varijanti HDZ i SDA dijele vlast, samo }e se mijenjati imena njihovih ljudi, stvari funkcioniraju tako da oni moraju kontrolirati jedni druge. Su{tina, dakle, nije u izboru gradona~elnika nego u tome postoji li parlamentarna ve}ina, ko }e, dakle, biti odgovoran za ono {to }e se u gradu de{avati naredne ~etiri godine”, nastavlja Peri}. Gradona~elnik Mostara se, prema Statutu, u Gradskom vije}u mo`e birati i tajno, a za njegov izbor dovoljna je natpolovi~na ve}ina prisutnih vije}nika. “Nisam siguran da bi svi SDA vije}nici na tajnom glasanju podr`ali istog kandidata iako bi tajno glasanje moglo donijeti neko rje{enje”, dodaje Peri}. Ipak, SDP je na stajali{tu da mora postojati neko trajno rje{enje ugra|eno u Statut. “Statut se treba dora|ivati i treba postojati stavka koja predvi|a u kojem se vremenskom periodu mora izabrati gradona~elnik. [to se nas ti~e, smatramo da bi Federacija BiH u
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

HO]E LI PRESUDITI OHR
Foto: Promedia Vije}nik SDA u Gradskoj upravi Mostara Vije}nik SDA u Gradskoj upravi Mostara

IBRAHIM RAHIMI]

U UTRCI ZA ^ELNU POZICIJU ZA ^ELNU POZICIJU

Ljubo Be{li} ii Suad Hasandedi}, HDZ-ov ii SDA-ov kandidat za gradona~elnika Ljubo Be{li} Suad Hasandedi}, HDZ-ov SDA-ov kandidat za gradona~elnika

ovakvim slu~ajevima, kada nema dogovora, trebala imenovati prvog ~ovjeka u gradu. “ Ono {to se ve} sada pitaju svi jeste {ta }e uslijediti nakon izbora gradona~elnika. Ho}e li on imati dovoljnu podr{ku i kako }e se donijeti prora~un kada je za njegovo usvajanje potrebna podr{ka dvije tre}ine vije}nika?

MOSTAR U I[^EKIVANJU ODLUKE VALENTINA INZKA
“Mostar }e, na`alost, i dalje biti stalno `ari{te, imenovanjem gradona~elnika se ne}e ni{ta promijeniti”, stav je ve}ine na{ih sagovornika. S jedne strane, Bo{njaci uvjetuju usvajanje prora~una imen-

ovanjem gradona~elnika, a HDZ insistira na izmjeni statuta. “Do{li smo do jedne ta~ke kada vi{e nemamo gdje”, ka`e Ibrahim Rahimi} iz SDA, koji je vije}nik u Gradskom vije}u iz reda ostalih. Spasonosno rje{enje on vidi u podjeli mandata. “Mislim da je Statut odli~an i pru`a mogu}nost za dogovor. U situaciji u kakvoj smo sada svi smo gubitnici, a gra|ani najvi{e. Niti jedna odluka nije donesena ve} godinu dana. Moramo ‘deblokirati’ `ivot u gradu. Po meni, spas je u podjeli mandata, dvije godine za SDA, a dvije za HDZ. Sada se bez potrebe pravi problem oko toga ko }e biti prvi. Reizbor gradona~elnika ne mo`e biti razlog da sve u gradu stane, Mostar je umrtvljen, svaki dan je sve vi{e nezaposlenih.”

Kolegij Gradskog vije}a je prije nekoliko dana zasjedao i zaklju~io da ne}e zakazivati narednu sjednicu i da }e ~ekati odluku o Mostaru kojoj se nadaju da }e sredinom mjeseca donijeti visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. On je, podsjetimo, nedavno kazao kako se nada da }e na sastanku u Butmiru krajem ove sedmice biti usvojen paket ustavnih promjena u BiH, te da }e “mo`da biti Mostar i u tom paketu”. “O tome ne bih spekulirao, ali u svakom slu~aju u sljede}ih 10 dana ne}e biti nikakvih odluka {to se ti~e Mostara”, dodao je visoki predstavnik. U Mostaru, se, ipak, nikome ne `uri. Svi ~ekaju da, na kraju, opet presudi OHR.

Ve} godinu dana stranke u Mostaru nisu bile u stanju posti}i dogovor o imenovanju gradona~elnika

GRAD BEZ POGLAVARA

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

31

OD KARAD@I]A DO DODIKA

Slobodna Bosna podsjeća na postratnu platformu ratno
NAJBOLJI KARAD@I]EV U^ENIK
Milorad Dodik preuzeo je politi~ku platformu Radovana Karad`i}a

KAKO JE MILORAD RAZU
32
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

Karad`i}: “Sve {to je nametnuto nas ne obavezuje” Dodik: “

LIDERI SE MIJENJAJU, PLATFORMA OSTAJE

og zločina Radovana Karadžića

Aktuelni srpski vožd MILORAD DODIK dosljedno slijedi političku platformu ratnog zločinca i dugogodišnjeg lidera SDS-a RADOVANA KARADŽIĆA; Naša novinarka analizira Karadžićevu političku strategiju koju je kreirao u svojim skrovištima i u tajnim pismima slao vrhu SDS-a i poredi je sa javnim istupima Milorada Dodika

DAYTON II

rpski vo`d M ilorad Dodik u posljednje je vrijeme gotovo u potpunosti preuzeo vokabular, politi~ki stil i, {to je najva`nije, glavne ideje ratnog zlo~inca Radovana Karad`i}a. O tome svjedo~i nedavni bezo~ni poku{aj minimiziranja zlo~ina po~injenog na Markalama i tuzlanskoj Kapiji. “Kapija je inscenirana, kao {to su i Markale inscenirane“, kazao je nedavno Dodik citiraju}i Radovana Karad`i}a. Da je aktuelni premijer RS-a u potpunosti preuzeo i prisvojio politi~ku platformu Radovana Karad`i}a, dokazuju Karad`i}eva pisma koja je prije devet godina iz duboke ilegale slao rukovodstvu SDS-a. Karad`i} je u pismima, koje je ina~e slao u strogoj tajnosti, davao konkretne instrukcije vrhu SDS-a kako da se pred izbore organizuju, kako u javnosti da nastupaju i na koji na~in da se odnose prema “me|unarodnom faktoru”.

S

Pi{e: MIRHA DEDI]

TAJNE UPUTE SDS-u
Na{ list je u decembru 1997. i oktobru 2000. godine ekskluzivno objavio dva Karad`i}eva pisma, krcata politi~kim instrukcijama SDS-u, na temelju kojih nije te{ko izvesti zaklju~ak da se aktuelna politika Milorada Dodika u dlaku poklapa s politikom Radovana Karad`i}a! Karad`i} politi~ku situaciju u BiH 2000. godine, kada se na ~elu OHR-a nalazio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, poredi sa ulaskom Austro-Ugarske u Bosnu, i ka`e da }e “oni Petritschu uskoro da vide le|a”. Isto tako je Milorad Dodik posljednjih mjeseci zapo~eo otvoreni rat protiv ~elnika me|unarodne zajednice u BiH, visokog predstavnika Valentina Inzka i njegovog zamjenika Raffija Gregoriana, optu`uju}i ih za politi~ku okupaciju i destabilizaciju BiH. “Stanje u BiH, sve dok je ovdje OHR, mo`e se opisati kao uzurpacija i okupacija koja se provodi kroz razli~ita tuma~enja Dejtonskog sporazuma“, ponavlja nedavno lider SNSD-a Milorad Dodik davno napisanu “misao” Radovana Karad`i}a.

AKTIVIRANJE NEVLADINOG SEKTORA
U Karad`i}evim smjernicama SDS-u sugeri{e se osnivanje nevladine organizacije koja mo`e da mobili{e veliki broj gra|ana u RS-a i koja }e se suprotstaviti svakoj izmjeni Dejtonskog sporazuma. “Su{tina je slede}a: treba formirati jedno slobodno i nestrana~ko udru`enje gra|ana, sa nazivom ‘Srpski Gandi’, koji bi nenasilnim sredstvima, brojnim pismima
33

UMIO RADOVANA
Ne}emo po{tovati nametnuta rje{enja”
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

OD KARAD@I]A DO DODIKA
{efovima dr`ava — garanata Dejtona, svetskoj javnosti, te na{im gra|anima, apelovati za o~uvanje mira kroz o~uvanje Dejtona. To udru`enje se mo`e suprotstaviti svakoj izmeni Dejtona, mo`e mobilisati narod, jer se narod ne mo`e mobilisati na agresivne i samoiscrpljive akcije, nakon kojih nastupa zasi}enje, stid, ose}anje odgovornosti.(...) Treba sve uveriti da }e Bosna pu}i upravo na unitarizaciji. UVEREN SAM DA BI OVO BIO PRAVI POGODAK. Molim vas da ovu stvar ~uvate u najve}oj tajnosti i vidite da li iko mo`e raditi na uspostavljanju takve strukture. Naime, nama }e u~initi sve {to budu smeli, i ne}e ni{ta {to ne budu smeli. Oni cene samo snagu, pa je jedino re{enje u blagom i konzilijantnom nastupu, uz debelu batinu iza le|a. Batina ne sme da bude strana~ka, nego narodna», savjetuje Karad`i}. Rukovo|en Karad`i}evim savjetima, Dodik je anga`ovao kompletan nevladin sektor Republike Srpske, koji kada god to Dodiku zatreba organizuje narodne proteste. Najodaniji Dodikovi pomaga~i su ~elnici bora~kih i logora{kih organizacija, sindikata i nevladine organizacije “Izbor je na{”, koji po direktivi skupljaju potpise za otcjepljenje RS-a ili pak referNA UDARU SEPARATISTA RS-a

Politi~ari iz RS-a po`uruju zatvaranje kancelarije OHR-a

KARADŽIĆEV AMANET: Ako ne izdržimo u nekoliko nerešenih pitanja, nikad ona neće biti povoljna, jer što muslimani jednom dobiju, nikad više neće dozvoliti da se problematizuje
endumsko izja{njavanje naroda u ulasku BiH u NATO. “E, {ta bismo mi morali da radimo. Isto {to i Hrvati u Jugoslaviji 70- tih godina njenog postojanja. Ne smemo dopustiti ni jednu modifikaciju Dejtona, pa ako Bosna mo`e da funkcioni{e po Dejtonu, neka izvoli. Mi moramo znati {ta nam je cilj i svaku taktiku podrediti tom cilju. Po{to zapad uskoro mora sre|ivati ovo podru~je, on }e ga sre|ivati na bilo ~iju {tetu. Na na{u sigurno najradije, ali ako ne mogne, onda na bilo ~iju. A to je na{a {ansa? Mi smo stari, istorijski narod i pravo je da poslednja NACIONALSOCIJALISTI na Balkanu u svim krizama bude srpska. Ja sam naj~vr{}e uveren da }e i biti, ako ne bude, onda mi nismo narod. Ovo {to prolazimo i trpimo, uklju~uju}i mene i moju porodicu, ne radimo zbog sebe, nego zbog naroda,”, pi{e Karad`i} u svom pismo vrhu SDS-a. “Mene montirane istrage i sve {to mi rade nisu pokolebale da me|unarodnoj zajednici jasno ka`em da je moj prioritet svih prioriteta Republika Srpska, i to }e ~uti ponovo i svaki put”, izjavio je Dodik prije nekoliko dana povodom predstoje}eg sastanka u vojnoj bazi Butmir.

Dodik pre{ao put od socijaliste do radikalnog nacionaliste

“ODLAGATI NEPOVOLJNA RE[ENJA“
U pismu koje je Karad`i} iz svog tajnog skrovi{ta na Palama poslao rukovodstvu SDS-a 1997. godine stoje precizne upute na koji na~in treba opstrurati me|unarodnu zajednicu kako bi Republika Srpska ostvarila svoj krajnji cilj. “Pouzdani obavje{tajni izvori ukazuju na razmi{ljanja u svetskim centrima o podeli BiH na dva ili tri dela. Naravno, retorika }e jo{ dugo biti druga~ija, a i nastojanja nekih tvoraca Dejtona, jer ne `ele da ostanu bez svog `ivotnog dela. Ipak, i njima je bliska ideja da bi se Dejton morao
34
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

LIDERI SE MIJENJAJU, PLATFORMA OSTAJE
CLINTON BIO UPOZNAT S UPUTAMA KARAD@I]A pravo da prihvati takvo re{enje? Nek nametnu {ta god ho}e, mi treba da postignemo maksimum, pa da onda prihvatamo. Ako na paso{u ne bude atribut RS, nikad ga ne}e ni biti, a to }e onda biti Alijin paso{. Sve {to prihvatimo osta}e za sva vremena, a sve {to oni nametnu, mo`emo problematizovati s vremena na vreme, i kona~no ih u nekom povoljnom trenutku uceniti, vezati sa ne~im do ~ega im je stalo, i dobiti povoljno re{enje. Bolje je nametanje, jer nas manje obavezuje, nego prihvatanje”, savjetuje Karad`i} politi~ki vrh SDS-a.

”Ostajemo u BiH dok ne obavimo posao”
Karad`i}evo pismo o politi~koj platformi SDS-a, koja se zasniva na strategiji upornih opstrukcija i blokada dr`avnih institucija, tajnim kanalima dospjelo je do Alije Izetbegovi}a. Karad`i}eve upute partijskoj bazi u kojima se sugeri{e da ”ne prihvataju ni{ta {to ne moraju”, da fingiraju primjenu Dejtonskog sporazuma i strpljivo ~ekaju dan kada }e mirovnjacima pogledati u le|a, Izetbegovi} je pokazao ameri~kom predsjedniki Billu Clintonu, koji je 1997. godine stigao u slu`benu posjetu Sarajevu. Kao odgovor na Karad`}eve upute, Clinton je uzvratio izjavom da }e me|unarodna zajednica ne}e povu}i iz BiH neobavljenog posla, odnosno da }e ostati u BiH ”onoliko dugo koliko bude bilo potrebno za provo|enje Dejtonskog sporazuma”.

OVLADAVANJE MEDIJIMA
Dugogodi{nji lider SDS-a iz ilegale je tako|er savjetovao na koji na~in kadrovi SDS-a da nastupaju u javnosti i kako obezbijediti kontrolu ve}ine medija u Republici Srpskoj. “U novom sazivu svaki na{ poslanik mora}e da bude maksimalno pripremljen i da stalno istupa, jer }e TV sve prenositi, pa narod mora da vidi na{u superiornost. Treba hitno razvijati ‘nezavisne privatne medije’, koje su manje ranjivi od dr`avnih. Uskoro }emo, shodno me|unarodnim konvencijama, morati dozvoliti i privatne mre`e, pa je bolje da ih zauzimaju ljudi koji }e zauvek biti bliski SDS-u, nego da do|u u nesigurne ruke, u kojima ve} ima dosta ubita~nih medijskih sredstava. Treba dr`avni medij vratiti u nadle`nost Vlade, i to treba posti}i svim sredstvima. SRT je kompanija, njome su upravlja po zakonu, i stranci ovde ometaju imovinu i zakonito upravljanje njome. Mo`da treba zapretiti da }emo u Bonu napraviti skandal oko toga, kako bi nam vratili SRT pre Bona. Oni nas sada umiruju kako se radi na tome, a mo`da to rade da mi u Bonu budemo bla`i. Mislim da u Bonu treba podneti ekspoze, koji }e biti ne samo za istoriju, ve} koji }e odjeknuti i naneti im sramotu. Ovo je veoma va`no jer se me|unarodna zajednica koleba u pogledu pro{irivanja mandata visokog predstavnika, te produ`enje i pro{irenja mandata SFOR-a. Ako budemo hrabro i jasno izrazili svoje nezadovoljstvo i neprihvatanje stvari koje ne moramo da prihvatimo, gurnu}emo ih u situaciju da trpe pritiske svoje javnosti i da se ne slo`e, kao zemlje, sa odre|enim aspektima svog prisustva i akcije. [to im situacija bude komplikovanije izgledala, to }e se pre odlu~iti na povoljnija re{enja po nas. Taj materijal treba da bude Bela knjiga, ne mora da bude obiman, ali treba da navede sve gde su na{a prava poga`ena, gde se odstupa od Dejtona, a mi okrivljujemo. Tako }emo sa odbrambene pozicije, pre}i u napada~ku, aktivnu, {koditi ne mo`e, a pomo}i mo`e, i to mnogo”, ka`e na kraju svojih detaljnih direktiva rukovodstvu SDS-a Radovan Karad`i}.
35

Tokom posjete BiH Izetbegovi} je upoznao Tokom posjete BiH Izetbegovi} je upoznao Clintona o Karad`i}evim instrukcijama SDS-u Clintona o Karad`i}evim instrukcijama SDS-u

CLINTONOVA PORUKA

‘unaprediti’, a da se ne ru{i. ^ak je i Holbrooke rekao kako se vi{e ne mo`e obnoviti multietni~ko dru{tvo, jer ga je rat definitivno uni{tio, ali bi trebalo poku{ati da se stvore zajedni~ki, multietni~ki dr`avni organi. Poslednja izjava Madeleine Albright je u tom smislu da se Stejt Department jo{ uvek nada da mo`e do}i do spajanja u BiH. To je nijansa koja je bila nezamisliva pre nekoliko meseci, kada je u izjavama dominirala odlu~nost da se stvori jedinstvena dr`ava BiH. Kada kod nas ne bi bilo izdaje, njihove nade u obnovu Bosne bi ve} bile znatno manje. No, i pored toga, te aspiracije se smanjuju, makar toga i ne bili svesni njihovi predstavnici na terenu. Zato su nerazumljiva i neprihvatljiva stanovi{ta na{ih ljudi, koji su hiperkooperativni, da me|unar8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

odna zajednica ne}e menjati svoj odnos, i da se ne vredi boriti. Da smo tako radili, ne bi bilo RS, jer se me|unarodna zajednica bila opredelila za jedinstvenu Bosnu 6. aprila 1992. godine, a tokom svih konferencija je poku{avala da je o~uva. Treba odlagati svako nepovoljno re{enje, jer za njega uvek ima vremena. Treba stvarati nove realitete, a oni }e naterati me|unarodnu zajednicu da na|e formu za reviziju svojih prvobitnih ciljeva. Ako ne izdr`imo u nekoliko nere{enih pitanja, nikad ona ne}e biti povoljna, jer {to muslimani jednom dobiju, nikad vi{e ne}e dozvoliti da se problematizuje. Ako se ne defini{e shodno Dejtonu, u istom zakonu, da je izvorno dr`avljanstvo entitetsko, a bosansko da je iz toga izvedeno, mi nikad ne}emo imati dr`avljanstvo RS. Ko ima

SKANDAL NEDJELJE

Imovinski kartoni “zlatnih ljiljana“

Hoće li Dževad Rađo i Šerif Patković priznati borcima koliko su budžetskih para dobili u posljednjih deset godina?!
SKUPO NAPLA]EN PATRIOTIZAM
D`evad Ra|o i [erif Patkovi}, predstavnici “zlatnih ljiljana”

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

ro{lotjedni prosvjedi ~lanova Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja, vi{esatna blokada zgrade Parlamenta Federacije BiH i prijetnje federalnim zastupnicima pokazali su se, definitivno, kao najefikasnije metode za ispunjenje svih zahtjeva. Nekoliko tisu}a “zlatnih ljiljana“ i njihovih nekada{njih suboraca uspjeli su, naime, natjerati zastupnike u Zastupni~kom domu Parlamenta Federacije BiH da napre~ac poni{te ranije odluke federalne Vlade o u{tedama i dobitnicima najve}ih ratnih priznanja isplate puni iznos mjese~nih naknada, bez planiranog smanjenja za deset posto. Unato~ ozbiljnim upozorenjima da }e, ionako simboli~no umanjenje mjese~nih apana`a “zlatnim ljiljanima“, ugroziti dogovoreni stand-by aran`man s Me|unarodnim monetarnim fondom a time i financijsku stabilnost federalnog prora~una, bo{nja~ki su zastupnici u federalnom Parlamentu listom podr`ali zahtjeve prosvjednika. Bez obzira jesu li federalni zastupnici na ultimatum “zlatnih ljiljana“ pristali iz straha za svoju sigurnost, bojazni od medijskog lin~a ili iz jeftinih politikantskih razloga, ~injenica je da su zahtjevi prihva}eni, a da uop}e nisu konzultirani ~elnici Vlade Federacije BiH- premijer Mustafa Mujezinovi} i ministar financija Vjekoslav Bevanda. Mujezinovi}u i Bevandi je tako, u kona~nici, ostavljeno da

sami prona|u rje{enja i podmire golemi manjak u prora~unu, bez obzira kako }e se neozbiljnost parlamentaraca odraziti na cijelu vojsku bud`etskih korisnika. No, ma koliko se dobitnici najve}ih ratnih priznanja, uz svesrdnu podr{ku pojedinih novinara, trudili da svoje zahtjeve predstave opravdanim, zbog ~ega bi se dalo pomisliti da ratni heroji `ive od 350 KM mjese~nih naknada, fakti, naprosto, nisu na njihovoj strani. Ve} smo pisali da velika ve}ina “zlatnih ljiljana“ prima vojne mirovine, da je nemali broj onih koji dobijaju i invalidnine, te da me|u dobitnicima najve}ih ratnih priznanja ima politi~ara i biznismena koji su miljama daleko od “stanja socijalne potrebe“. Uostalom, upravo su prvi ~ovjek Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja D`evad Ra|o i predsjednik Skup{tine [erif Patkovi} najbolji primjer da su federalne vlasti itekako vodile ra~una o “zlatnim ljiljanima“. Osim {to je uz pomo} biv{ih strana~kih kolega iz SDA Zeni~ko-dobojskog kantona izda{nim dotacijama i donacijama ranije izgradio golemo poljoprivredno dobro i pokrenuo mljekaru Eko milk u Begovom Hanu kod @ep~a, [erif Patkovi} je, kako doznajemo, nakon rata u Zenici dobio i dva prostrana stana. U jednom `ivi s obitelji, drugi je dao u najam. Patkovi}a su, pored toga, biv{i suborci optu`ivali i za prijevaru, tvrde}i kako je na ime njihovog fiktivnog upo{ljavanja iz federalnog Zavoda za

zapo{ljavanje dobijao novac. [erif Patkovi}, uz sva davanja - mirovinu, invalidninu i naknadu za dobitnike najve}ih ratnih priznanja, godinama u Zenici koristi i dr`avno poljoprivredno zemlji{te, premda se u farmerskom biznisu nije odve} proslavio. “Zlatni ljiljan“ D`evad Ra|o je, pak, povla{tenu vojnu mirovinu (beneficirane penzije iznose od 700 do 1.900 KM) dobio u 35. godini `ivota. Okolnosti pod kojima je mladi oficir Ra|o naprasno umirovljen, dakako, nikada nisu do kraja razrije{ene, no, spekuliralo se da je Vojsku Federacije BiH napustio “sporazumno“, kako bi se izbjegao skandal nakon saobra}ajne nesre}e koju je sam izazvao. Prethodno je D`evad Ra|o od tada{njeg federalnog Ministarstva obrane u sarajevskom naselju Dolac Malta dobio stan pozama{ne kvadrature. Kako je, me|utim, Ra|o umirovljen u punoj radnoj snazi, on je od 2004. do 2008. godine bio anga`iran kao savjetnik predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH, SDA-ovca Muhameda Ibrahimovi}a. I mada nije poznato ~emu je to oficir Ra|o savjetovao parlamentarca Ibrahimovi}a, nema sumnje da je “savjetni~ke usluge“ dobro naplatio. U posljednjih godinu dana D`evad Ra|o se posvetio privatnom biznisu koji pokre}e na imanju svojih roditelja, navodno, uz zna~ajnu potporu iz federalnog prora~una.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

36

NAFTNA AFERA

Hrvatski poduzetnik Jasminko Umičević, suvlasnik kompanije “Deltagrip“, prvi put za bh. medije iznosi svoju verziju priče o trogodišnjoj poslovnoj suradnji “Deltagripa“ s Naftnim terminalima Federacije BiH u Pločama i odgovara na optužbe da u Pločama uživa povlašten staus
Pi{e: ASIM METILJEVI]

A

fera u Naftnim terminalima Federacije BiH u Plo~ama s promjenjivim intenzitetom traje ve} nekoliko godina, no posljednjih sedmica ulazi u dramati~no finale. Vlada Federacije BiH odlu~na je u namjeri da ra{~isti dugogodi{nji kriminal u Plo~ama koji je najve}im dijelom nastao do 2005. godine, kada je Terminalima gospodario hroni~ni gubita{ Energopetrol. No, ve}ina bo{nja~kih i ve}ina hrvatskih ministara posve razli~ito vidi uzroke i rje{enje ovog problema koji sna`no optere}uje odnose u Vladi Federacije BiH. Svi se sla`u da je problem kulminirao tokom pregovora vo|enih izme|u Naftnih terminala i privatne kompanije Deltagrip u suvlasni{tvu hrvatskog poduzetnika Jasminka Umi~evi}a, nekada{njeg drugog ~ovjeka Ine. Navodno, Deltagrip bi mimo javnog tendera i potpuno besplatno dobio na kori{tenje 25.000 kvadratnih metara zemlji{ta u Plo~ama i pravo gradnje novog naftnog terminala u vrijednosti od oko 20 miliona eura kojim bi raspolagao narednih 20 godina nakon kojih bi izgra|eni terminali ostali u vlasni{tvu Federacije BiH. Ugovor bi ve} davno bio potpisan da je direktor Terminala Josip Tomi} uspio pridobiti ostale ~lanove uprave koji su u prvi mah podr`avali aran`man s Deltagripom a potom naglo i bez jasnog obja{njenja odustali. Dva ~lana uprave, Davor Tomi} i Vahid Frljak, odbili su potpisati ugovor uz obrazlo`enje da je {tetan i da je sklopljen na nezakonit na~in. Prema njihovom mi{ljenju, investitor-koncesionar mora se izabrati na javnom tenderu. O poslovnom aran`manu Deltagripa i Naftnih terminala FBiH razgovarali smo s klju~nim akterom - Jasminkom Umi~evi}em, uglednim biznismenom iz Hrvatske, koji je do 2000. godine zajedno s Davorom [ternom vodio Inu, najve}u naftnu kompaniju u regiji. Nakon 2000. godine, Umi~evi} se povukao iz Ine i s nekoliko drugih partnera osnovao kompaniju Deltagrip sa sjedi{tem u Londonu i ispostavama u nekoliko balkanskih srednjo-

evropskih dr`ava. Deltagrip upo{ljava 25 radnika, godi{nje pravi promet od oko 200 miliona dolara i spada u red najve}ih zakupaca postoje}ih naftnih terminala u Plo~ama. Prema Umi~evi}evoj tvrdnji, poslovna suradnja Deltagripa i Naftnih terminala u Plo~ama datira od 2005. godine, kada je Deltagrip dobio u najam jedan naftni spremnik u Plo~ama.

IMA LI DELTAGRIP POVLA[TENI STATUS
“S obzirom da su ostali spremenici bili zauzeti, a Deltagripu jedan spremnik nije bio dovoljan, prihvatili smo prijedlog tada{nje uprave Energopetrola da u|emo u investiciju obnove i rekonstrukcije dva napu{tena mazutska spremnika, koja su bila izvan funkcije jo{ od 1992. godine“, ka`e na po~etku razgovora suvlasnik Deltagripa Jasminko Umi~evi}. Obnovu i rekonstrukciju dva napu{tena mazutska spremnika Deltagrip je finansirao kreditom u ukupnom iznosu od 2,2 miliona dolara. Investicija je tekla prili~no glatko sve do sukoba izme|u direktora “Terminala FBiH“ Zijada D`emi}a i direktora k}erkefirme, dakle “Naftnih terminala FBiH“, Josipa Tomi}a. D`emi} i Tomi} sporili su se oko nabavke mjernih instumenata, ali i zbog navodno povla{tenog statusa koji je Tomi} osigurao kompaniji Deltagrip. Navodno, raniji direktor Terminala Drago Bur|elez Umi~evi}u je dao beneficirane cijene za iznajmljivanje naftnih spremenika, ~ak 50 posto ni`e od cijena drugim kompanijama. Umi~evi} to odlu~no demantira. “Prema informacijama kojima raspola`emo, ni jedan od ponu|a~a nije dao ni pribli`nu cijenu najma koju je pla}ao Deltagrip“, rezolutno tvrdi Umi~e vi}, a na na{u primjedbu kako smo dobili posve opre~nu informaciju, ka`e:

38

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

RAT ZA NAFTNE TERMINALE U PLO^AMA

Deltagrip zainteresiran za izgradnju novog spremnika u Plo~ama koji bi ostao u vlasni{tvu Federacije BiH

JASMINKO UMI^EVI] DELTAGRIP NE]E NITI MO@E PRIVATIZIRATI NAFTNE TERMINALE

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

39

NAFTNA AFERA
Foto: Mario Ili~i}

TERMINALI NA UDARU KRUPNIH IGRA^A

Interes za naftne spremnike u Plo~ama pokazuje desetak velikih naftnih komapanija

“Oni koji su vam to rekli vjerovatno su pre{utili o kojem se vremenskom periodu radi. Naime, u vrijeme kada je zaklju~en ugovor izme|u Deltagripa i Energopetrola, u januaru 2006. godine, Ina je najam kubnog metra prostora u naftnom spremniku pla}ala 2,94 dolara po toni, Petrol 3,5 dolara po toni, dok je Deltagrip pla}ao 4 dolara po toni“. Umi~evi} potvr|uje da je kasnije do{lo do korekcije cijena, pa Petrol od po~etka 2009. godine pla}a 4,9 eura a Ina 4 eura po toni, no napominje da je i kompanija Deltagrip bila spremna prihvatiti korekciju cijena iako to ne mora u~initi budu}i da ima ugovorom definiranu fiksnu cijenu na period od pet godina. Umi~evi} napominje da je bio spreman potpisati ugovor o korekciji cijena kao i nekoliko drugih ugovora koji su na~elno usugla{eni izme|u NTF-a i Deltagripa. Jedan od tih ugovora odnosio se na izgradnju novih spremnika koje bi Deltagrip izgradilo o svom tro{ku i nakon eksploatacije od 20 godina vratila u posjed Naftnim terminalima Federacije BiH. No, ni jedan od ovih ugovora nije potpisan. “Tijekom pregovora za pove}anje cijene najma i pregovora za rje{avanje pla}anja naknade {tete Deltagripu, zbog ka{njenja s rekonstrukcijom spremnika, Uprava NTF-a ponudila je, o tome imam dokumentaciju potpisanu od strane sva tri ~lana Uprave NTF-a, da se reaktivira ranije potpisano Pismo namjera o izgradnji novih spremnika na neizgra|enom zemlji{tu a da Deltagrip prihvati pove}anje cijene od 35% i da se odrekne naknade {tete. Deltagrip je na kraju pristao i usugla{eni su tekstovi Ugovora o pravu gra|enja za izgradnju jednog spremnika za lo` ulje kapaciteta
40

po isteku perioda od 20 godina kompletno izgra|ena infrastruktura automatski pre|e u vlasni{tvo NTF-a. Potpisivanje ugovora bilo je zakazano za po~etak juna ove godine, ali se predstavnici NTF-a iz neobja{njivih razloga nisu pojavili.

TERMINALI OSTAJU U VLASNI[TVU FEDERACIJE
Umi~evi} tvrdi da su potpuno besmislene teze koje se plasiraju u dijelu sarajevskih medija o tome kako Deltagrip na mala vrata poku{ava provesti privatizaciju nafnih spremnika u luci Plo~e. “Deltagrip kao trgovac naftnim derivatima ima interes normalno poslovati i prodavati svoje naftne derivate u okviru ugovora koje je zaklju~io sa Energopetrolom, a kasnije sa NTF-om, i nema interes ulaziti u vlasni~ke odnose u Terminalima, pa su i pri~e o preuzimanju Terminala od strane Deltagripa deplasirane. Tako|er, dug NTFa prema Deltagripu, koji je osiguran hipotekom, iznosi 2,2 milijuna dolara, uve}ano za kamate, {to je u golemom nesrazmjeru sa vrijedno{}u samog terminala, ~ija vrijednost po mom mi{ljenju iznosi vi{e desetaka milijuna dolara, pa stoga i eventualno ‘preuzimanje’ sukladno hrvatskim zakonima nije mogu}e“, ka`e Umi~evi}, no nagla{ava da }e Deltagrip i}i na naplatu svojih potra`ivanja aktiviranjem hipoteke u slu~aju da iz nekog razloga NTF ne mogne izmiriti kreditne obaveze ili ne pristane nadoknaditi pretrpljenu {tetu nastalu ka{njenjem s rekonstrukcijom naftnih spremnika. “Ne vjerujem da }e Vlada FBiH koja je vlasnik Naftnih terminala to dozvoliti i odvesti NTF u ste~aj“, zaklju~uje Umi~evi}.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

DEZINFORMACIJA: “Deltagrip nema interes ulaziti u vlasničke odnose u Terminalima, pa su i priče o preuzimanju Terminala od strane Deltagripa deplasirane”
10.000 m3, jednog spremnika za lo` ulje kapaciteta 5.000 m3 i dva spremnika za skladi{tenje bijelih naftnih derivata kapaciteta 5.000 m3, jedno skladi{te za UNP ukupnog kapaciteta 10.000 m3, koje bi se izgradilo u dvije faze od po 5.000 m3 svaka“, obja{njava Umi~evi}. Na na{e pitanje po kom principu bi Deltagrip gradio spremnike, Umi~evi} ka`e da bi se gradnja zasnivala na modelu BOT (Build — Operate — Transfer) na period od 20 godina uz obvezu Deltagripa da na zemlji{tu NTF-a kompletno finansira izgradnju naprijed navedenog spremni~kog prostora, a da

RAT ZA NAFTNE TERMINALE U PLO^AMA
POZNANSTVO S BRANKOVI]EM

Branković je spasio benzinske pumpe u Hrvatskoj
Uz ime ranijeg federalnog premijera Ned`ada Brankovi}a godinama se, osnovano ili neosnovano, vezao kriminal u naftom sektoru. Umi~evi} me|utim za Brankovi}a tvrdi suprotno - da je najzaslu`niji {to je BiH sa~uvala u posjedu dvadesetak benzinskih pumpi u Hrvatskoj. “Kao {to Vam je vjerojatno poznato, ja sam u periodu 1998. 2000. bio izvr{ni direktor i zamjenik generalnog direktora Ine. Tada sam i upoznao gospodina Brankovi}a, koji je u to vrijeme bio generalni direktor Energoinvesta. Na`alost, upoznali smo se u okolnostima kada je prijetio ste~aj Energoinvestove tvrtke u Hrvatskoj Energopetrol Zagreb koja je zapala u blokadu od skoro 40 milijuna kuna, odnosno oko 10 milijuna DEM u to vrijeme. Veliki dio od tih 40 milijuna odnosio se na dugovanja prema Ini za isporu~ene naftne derivate. S obzirom da je ranijih godina Energopetrol Zagreb konstantno dugovao Ini izme|u 15 i 20 milijuna kuna po osnovi nabavljene robe, Ina je svoja potra`ivanja osiguravala korporativnim garancijama izdanim od strane Energoinvesta Sarajevo, koji je bio vlasnik ve}ine benzinskih postaja u Hrvatskoj kojima je upravljao Energopetrol Zagreb, mislim da se radilo o 22-23 benzinske postaje. Budu}i da je Energopetrolu Zagreb prijetio ste~aj, Ina je poku{ala naplatiti svoje potra`ivanje zapljenom njegovih ra~una, a kada u tome zbog blokade ra~una nije uspjela, preostala joj je jedino ovrha na imovini Energoinvesta u RH, tj. na benzinskim postajama. Tada su nas gospodin Brankovi} i suradnici, apeliraju}i na tek uspostavljene gospodarske odnose izme|u RH i BiH, uspjeli nagovoriti da ne idemo u prisilnu naplatu jer bi to zna~ilo trajni gubitak benzinskih postaja Energoinvesta u RH. Umjesto toga, dogovoreno je da INA unajmi Energoinvestove benzinske postaje te da kroz cijenu najma naplati svoja potra`ivanja. Potpisani su odgovaraju}i ugovori, Ina je vremenom naplatila svoja potra`ivanja, radna mjesta svih djelatnika Energopetrola u Hrvatskoj su sa~uvana, a Energoinvest i dan danas ima svoju imovinu koja je, prema informacijama kojima raspola`em, jo{ uvijek u najmu kod Ine za koji Ina pla}a naknadu Energoinvestu. Dr. Brankovi}a upoznao sam kao vrsnog managera i intelektualca, te sam i nakon mog odlaska iz Ine, kao {to je to uobi~ajeno u civiliziranom svijetu, ostao s njim u, na`alost samo povr{nom, kontaktu.“

POHVALE BRANKOVI]U
Umi~evi} tvrdi da je Brankovi} spasio Energopetrolove pumpe u Hrvatskoj

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH DANI NJEMA^KOG Bildt i Rehn među mogućim kan JEDINSTVA U Evropske unije SARAJEVU
Ove godine Njema~ka slavi 60. godi{njicu Ustava i 19. godi{njicu ponovnog ujedinjenja. “Osmog maja ove godine imali smo priliku da sve~ano obilje`imo 60. godi{njicu od objavljivanja njema~kog Ustava i potom utemeljenja Savezne Republike Njema~ke, a za nekoliko sedmica, 9. novembra, proslavi}emo 20. godi{njicu od otvaranja Zida“, kazao je ambasador Savezne Republike Njema~ke Joachim Schmidt na prijemu uprili~enom u povodu Dana njema~kog jedinstva u Sarajevu. Govore}i o procesu evropskih integracija, ambasador Schmidt je naglasio da evropski proces ujedinjenja ostaje jedna od centralnih stvari njema~ke vanjske politike, a u tom kontekstu, kako je kazao, Njema~ka }e pratiti i gdje je god mogu}e podr`avati politi~ki razvoj BiH u demokratsko ustrojeno, stabilno i ka budu}nosti orijentisano dru{tvo, “koje mo`e polagati pravo na pripadnost velikoj evropskoj porodici.“

POBJEDA SOCIJALISTA U GR^KOJ
Na prijevremenim izborima u Gr~koj, socijalisti Giorgosa Papandreoua uvjerljivo su pobjedili ~ime je Papandreouovoj stranci Pasok (Panhelenski socijalisti~ki pokret) otvoren put za formiranje nove vlade. Premijer Kostas Karamanlis je morao priznati politi~ki poraz. Njegova konzervativna stranka Nova demokracija dobila je 33 posto glasova, dok je Pasok sa 11 posto vi{e glasova (44%), stekao uvjete za formiranje vlade. Socijalisti }e, prema trenuta~nom ra~unanju, dobiti 162, od ukupno 300 zastupni~kih mjesta u parlamentu. Za Novu demokraciju ovo su najlo{iji rezultati od njenog osnivanja, 1974. godine, a za njenog lidera i sada{njeg gr~kog premijera Kostasa Karamanlisa to je bio razlog da odstupi s funkcije predsjednika stranke.

Prošlosedmičnim pozitivnim ishodom referenduma u Irskoj izbjegnuta je nova kriza unutar Evropske unije i otvoren put za nastavak prihvaćanja Lisabonskog sporazuma i početak konsultacija o imenovanjima za najvažnije funkcije unutar EU-a

L

ak{e nego {to se o~ekivalo Irci su, ~ak i u podru~jima gdje su euroskeptici najsna`niji, prihvatili Lisabonski ugovor. Za razliku od prethodnog, ovaj je put referendum bio mnogo bolje pripremljen, a njegovo je odr`avanje uslijedilo u vrijeme kada je Irska jako pogo|ena finansijskom i gospodarskom krizom. Uprkos tome, ba{ u trenutku kad osje}aju njene posljedice, u tromilionskoj Irskoj je po~elo rasti povjerenje u evropske institucije. Prema objavljenim podacima, stanovnici ju`ne irske pokrajine Ju`ni

Tipperary, koji su pro{le godine odbacili evropski sporazum, ovaj su ga put podr`ali sa 68,42 posto glasova, a 31,58 posto bio je protiv. Pro{le je godine u toj pokrajini sporazum odba~en sa 53 posto glasova. Prema slu`benim rezultatima, u pokrajini Sjeverni Kildare na istoku zemlje “za“ je bilo 76,19 posto stanovnika, a protiv 23,8 posto. Evropa je, prethodno, iza{la u susret irskim zahtjevima i stvorila preduvjete za pozitivni ishod na referendumu. Prema nekim procjenama, Lisabonski ugovor mogao bi stupiti na
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

42

ndidatima za šefa diplomacije
PORAST POVJERENJA U PORAST POVJERENJA U EVROPSKE INTITUCIJE EVROPSKE INTITUCIJE prije summita EU-a o institucionalnim pitanjima krajem ovog mjeseca. Ovih je dana ponovo aktuelizirana rasprava o funkcijama u novoj Uniji, me|u kojima je najva`nije mjesto predsjednika EU-a. Iako je jo{ neizvjestan ishod `albe u ^e{koj i potpis njenog predsjednika Vaclava Klausa, plan {vedskog Predsjedni{tva bio je da kandidate za dvije nove funkcije u Uniji izabere na sastanku na vrhu potkraj ovog mjeseca. Prema Lisabonskom sporazumu, stalni predsjednik Vije }a Evropske unije zastupao bi Uniju, a birala bi ga kvalificirana ve}ina

HRVATSKA NAPREDUJE U PREGOVORIMA SA EU-om
Hrvatska je krajem pro{le sedmice na Me|uvladinoj konferenciji o pristupanju u Briselu otvorila {est i zatvorila pet poglavlja pristupnih pregovora s Evropskom unijom, a u pregovorima sa Slovenijom do{lo se blizu dogovora za rje{avanje grani~nog pitanja. Zahvaljuju}i tome, sa po~etkom ovog mjeseca i uo~i ~etvrte godi{njice otvaranja pristupnih pregovora, Hrvatska ima 28 otvorenih i 12 zatvorenih poglavlja. Do kraja ove godine, mo`e se o~ekivati da }e Hrvatska imati otvoreno svih 33 poglavlja i dvadesetak zatvorenih. [vedsko predsjedni{tvo EU-a do kraja godine planira sazvati jo{ dvije pristupne konferencije, u novembru i decembru. Hrvatski zvani~nici se nadaju da i pregovori sa EU-om mogu biti zavr{eni do sredine sljede}e godine.

Na pro{losedmi~nom referendumu Na pro{losedmi~nom referendumu u Irskoj, Lisabonski sporazum je dobio u Irskoj, Lisabonski sporazum je dobio podr{ku ii u podru~jima u kojima podr{ku u podru~jima u kojima ima dosta euroskeptika ima dosta euroskeptika

snagu do kraja godine. Preostaje jo{ dovr{etak postupka ratifikacije u Poljskoj i ^e{koj, u kojima su parlamenti dovr{ili ratifikacijski postupak, ali nedostaju jo{ potpisi {efova dr`ava. U me|uvremenu, skupina ~e{kih senatora zatra`ila je od Ustavnog suda da ponovno razmotri uskla|enost Lisabonskog sporazuma s tim temeljnim dokumentom jer, kako ka`e njih desetak, daje prevelike ovlasti EU nad zemljama ~lanicama. To bi dodatno moglo produ`iti ve} sada dug proces ratifikacije u toj zemlji u kojoj su i gornji i donji dom parlamenta odobrili ugo vor. Poljski predsjednik Lech Kaczynski trebao bi uskoro potpisati Lisabonski ugovor, ~ime }e biti zavr{en proces njegove ratifikacije u Poljskoj. Kaczynski je, ina~e, nakon {to je parlament ove zemlje prihvatio Ugovor, kazao da }e ga potpisati kad ga prihvate Irci. Evropski mediji pi{u da se Poljskoj ne `uri, a [vedska bi `eljela da se poljska ratifikacija zavr{i
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

NOVE POZICIJE U EU: Lisabonski ugovor predviđa funkciju stalnog predsjednika Vijeća Evropske unije koji bi zastupao Uniju a kojeg bi birala kvalificirana većina šefova država i vlada EU-a. Osim toga, novinu predstavlja i to što će visoki predstavnik za vanjsku politiku imati diplomatsku službu
{efova dr`ava i vlada EU-a. Novost je i da }e visoki predstavnik za vanjsku politiku imati diplomatsku slu`bu. Najizgledniji kandidat za predsjednika EU-a je biv{i britanski premijer Tony Blair, a spominju se jo{ i imena nizozemskog premijera Jan Petera Balkenendea, biv{eg finskog premijera Paava Lipponena, te predsjednika belgijske vlade Hermana van Rompuya. Osim za predsjednika EU-a, Francuska i Njema~ka su zapo~ele i konsultacije o izboru novog visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i bezbjednost. U potrazi za kandidatom koji }e dobiti podr{ku obje ove zemlje spominju se Wolfgang Schauble, njema~ki ministar unutarnjih poslova, Carl Bildt, {vedski {ef diplomatije, te Olli Rehn, evropski povj erenik za pro{irenje. (D. Savi})

USPOSTAVA SISTEMA OZNA^AVANJA GUMA U EU
Evropljani imaju tri godine za uspostavu sistema ozna~avanja guma ~ije bi oznake morale klijentima dati jasne informacije o potro{nji goriva, buci i prianjanju na mokru podlogu kako bi oni mogli u~initi informirani izbor prije kupnje, najavljeno je u Evropskom parlamentu. Oznake }e imati tri elementa: klasa od A do G o ekonomskoj u~inkovitosti, odnosno o potro{nji goriva, o prianjanju gume na mokru podlogu, te o tome koju ja~inu buke proizvode. Razlike u potro{nji goriva se kre}u do 10 posto izme|u najboljih i najlo{ijih guma, {to predstavlja godi{nju u{tedu od oko 300 eura za prosje~nog voza~a, kazali su stru~njaci. Nova pravila stupit }e na snagu najkasnije 1. novembra 2012. godine kao dio kompromisa izme|u Evropskog parlamenta, dr`ava ~lanica EU-a i Evropske komisije.

43

BUSINESS
Dramati~na upozorenja MMF-a

Priredio: ASIM METILJEVI]

Elektroprivrede u regiji grcaju u gubicima Hroni~ni pad prometa na obje berze u BiH
Foto: Milutin Stoj~evi}

PRED VELIKIM ISPITOM
Ho}e li premijer Mujezinovi} odustati od usvojenih mjera {tednje

Sve tri elektroprivrede u BiH u plusu
Sve elektroprivredne kompanije u regiji, bez izuzetka, suo~avaju se s dramati~nim rastom poslovnih gubitaka. Elektroprivreda Srbije 2008. godinu okon~ala je s gubitkom od 290 miliona eura, dok je Hrvatska elektroprivreda u prvih osam mjeseci ove godine ve} u minusu od preko 25 miliona eura. Situacija u Crnoj Gori samo na prvi pogled ~ini se manje nepovoljnom: pro{logodi{nji gubitak prema{io je “samo“ 17,8 miliona eura. No, s obzirom na veli~inu crnogorskog tr`i{ta, taj je gubitak srazmjerno jednak gubitku Elektroprivrede Srbije. Suprotno nepovoljnom trendu u regionu, tri elektroprivredne kompanije u BiH ostvarile su rekordan profit u 2008. godini od preko 50 miliona eura. Jo{ bolji poslovni rezultati o~ekuju se u ovoj godini: samo u prvih {est mjeseci ove godine Elektroprivreda BiH ostvarila je neto profit od 37 miliona eura, tri puta vi{e nego u istom razdoblju protekle godine. Prema realnim o~ekivanjima, profit tri elektroprivredne kompanije u BiH na kraju teku}e godine prema{it }e iznos od 100 miliona eura! Iz ovih nekoliko pokazatelja nije te{ko izvesti zaklju~ak o iznimnom privrednom i razvojnom potencijalu energetskog sektora BiH. Tim prije {to BiH trenutno koristi tek 35 posto raspolo`ivog hidropotencijala. No, ohrabruju}e vijesti iz Elektroprivrede BiH tek slijede. Kako smo doznali, najkasnije do kraja godine EPBiH zapo~et }e izgradnju nove hidroelektrane (Vranduk) i rekonstrukciju dva najve}a termobloka u Kaknju i Tuzli. Sva tri projekta, u vrijednosti od preko 350 miliona KM, EPBiH finansirat }e vlastitim sredstvima, bez marke kreditnog zadu`enja. Tako|er, sredinom naredne godine, mogla zapo~eti izgradnja hidrocentrale na Drini (Ustikolina) te 18 mini elektrana na Neretvici kod Konjica, za {ta }e EPBiH morati obezbijediti oko 400 miliona KM, dijelom iz kredita a dijelom iz vlastite dobiti.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

“Ljiljani“ srušili stand-by aranžman
Parlament Federacije BiH popustio je pod pritiskom “zlatnih ljiljana“ koji su ultimativno tra`ili izuze}e od utvr|enog programa {tednje Vlade FBiH. Na taj na~in doveden je u pitanje cijeli kreditni aran`man s MMF-om u iznosu od 1,2 milijarde eura, tvrdi federalni premijer Mustafa Mujezinovi} koji je proteste “ljiljana“ u Sarajevu pratio s bezbjedne udaljenosti od nekoliko hiljada kilometara. U Istanbulu, gdje se odr`ava godi{nja skup{tina MMF-a i Svjetske banke, Mujezinovi} se sastao s nekoliko zvani~nika ovih institucija koji su mu saop}ili izri~iti stav prema kojem BiH mora po{tovati potpisani ugovor, jer }e u protivnom izgubiti kreditnu podr{ku MMF-a. Da je rije~ o krajnje ozbiljnoj prijetnji MMF-a, pokazuje primjer susjedne Srbije. Jo{ potkraj protekle godine Srbija je s MMF-om ugovorila kreditni aran`man u iznosu od 3 milijarde eura, uz obavezu da reducira javnu potro{nju i da bud`etski deficit ne prelazi 3 posto GDP-a. No, ve} kod prve revizije MMF je utvrdio drasti~na odstupanja: umjesto 3 posto, bud`etski deficit je porastao na 4,5 posto, odnosno za preko 680 miliona eura! Revizija MMF-a iz augusta ove godine bila je naravno nega44

tivna, pa je izostala uplata druge tran{e kredita. Dogovoreno je, naime, da }e Srbija skresati bud`etsku potro{nju tako {to }e otpustiti odre|eni broj administrativnih radnika, nakon ~ega bi MMF uplatio zajedno drugu i tre}u kreditnu tran{u. Dakako, pod uvjetom da Srbija ispuni preuzetu obavezu. U slu~aju kreditnog aran`mana BiH s MMF-om, situacija je puno kompliciranija. To {to je Parlament Federacije BiH iza{ao u susret “zlatnim ljiljanima“ mo`da i ne bi bio prevelik problem, budu}i da nije rije~ o prevelikim sredstvima. No, problem je {to }e za “zlatnim ljiljanima“ uskoro krenuti i prosvjetni radnici, administracija, policija, ljekari, prakti~no svi bud`etski korisnici od kojih neki imaju puno vi{e razloga za proteste nego {to su ih imali “zlatni ljiljani“. Naprimjer, pla}a aktivnog policajca u nekim kantonima neuporedivo je manja od penzije i dodatnih prihoda koje ostvaruje umirovljeni policajac-nositelj ratnog priznanja. Ho}e li Parlament Federacije BiH i njima iza}i u susret kao {to je iza{ao “zlatnim ljiljanima“? Ho}e li se partijski funkcioneri SDP-a i SBiH i tada utrkivati s populisti~kim obe}anjima bez realnog pokri}a, kao {to su se licemjerno ulagivali “zlatnim ljiljanima“?

Politička nestabilnost rastjerala investitore
I tre}i kvartal zaredom dvije berze u BiH, Sarajevska i Banjalu~ka, bilje`e drasti~an pad prometa pra}en stalnim padom cijena dionica. Rekordan pad po oba osnova zabilje`en je na Sarajevskoj berzi: indeks SASX-10 (indeks akcija 10 najlikvidnijih kompanija) u proteklih devet mjeseci ove godine pao je za 8,4 posto, {to je najve}i pad u cijeloj regiji. Na ve}ini berzi u okru`enju primjetan je suprotan trend - stalni rast berzanskog prometa koji je osobito izra`en u posljednjih nekoliko mjeseci. No, trend na dvije berze u BiH kre}e se upravo suprotnim smjerom. Ovaj nepovoljni trend nesumnjivo se “hrani“ nepovoljnim razvojem politi~kih prilika u BiH, stalnim {trajkovima, protestima, blokadama, ratnohu{ka~kom retorikom itd. Op}a dru{tvena nestabilnost tjera ozbiljne investitore i poput magneta privla~i {pekulante i {vercere. A upravo je to aktuelni trend u BiH.

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

I prije i poslije testiranja
Nakon {to smo upoznali potro{a~a i kategoriju, definirali konkurencijsko okru`enje i donijeli va`ne odluke vezane za segmente, razvili koncepte i paralelno krenuli razvijati proizvode, imaju}i uvijek u vidu potrebu da koncepti odgovaraju proizvodima - proizvodi konceptima, te razvili strategije komuniciranja, slijedi obavezno testiranje! Ili, jednostavnije, nakon istra`ivanja za potrebe razumijevanja, segmentiranja i pozicioniranja, prelazimo na nova istra`ivanja, ta~nije testiranja oglasa. Testiraju se, ili koncepti, ili storyboardi, ili ve} gotovi oglasi, sa ciljem odabira najboljeg rje{enja ili jedostavnog finalnog, finog, dora|ivanja. Naravno, u zavisnosti od toga {ta se testira, bira se i najbolji metod testiranja. Nerijetko su za potrebe “pred-testa” najadekvatnije metode koje kombiniraju kvalitativne i kvantitativne pristupe. U momentu kada smo testirali oglas, provjerili njegovo poklapanje sa ciljevima (brifom), zavr{ili smo tek pred-test nakon kojeg slijedi manje-vi{e kontinuirano pra}enje rezultata odnosno efekata — post8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

test. U toj fazi se slu`imo naj~e{}e kvantitativnim pristupima. Tako|er, vrlo je bitno da znamo {ta `elimo posti}i, prije nego {to uop{te po~nemo pra}enje efikasnosti kampanje? Prvo, ako ne znamo {ta su bili na{i ciljevi, te{ko }e biti definirati indikatore efikasnosti, pa pra}enje mo`da i nema nekog smisla. Drugo, treba razlikovati kratkoro~ne od dugoro~nih ciljeva. Naprimjer, percepcija ili imid` nekog branda nije ne{to {to bi se moglo izmijeniti jednomjese~nom ili dvomjese~nom kampanjom. To je trka na duge pruge. Sa druge strane, tipi~an kratkoru~ni indikator je takozvani TOM, top-of-mind — prvo: spontano prisje}anje oglasa za neki brand u nekoj kategoriji. TOM predstavlja vrh ledenog brije-

ga, na koji se svi `ele popeti ali samo manjina uspijeva. Ako je va{ brand potro{a~u na prvom mjestu, kad pomisli na kategoriju u kojoj se nalazite, vjerovatno}a da }e u narednom navratu kupiti va{ proizvod a ne neki drugi, mnogo je ve}a. Naravno, to zavisi - i tu postoje velike razlike - od kategorije do kategorije proizvoda. Spontani TOM ~esto je upotrijebljen indikator naro~ito kod FMCG proizvoda - roba {iroke potro{nje. Isto tako, kratkoro~ni indikator je, naprimjer, razmatranje ili consideration - da li se nalazimo u izboru brandova, koji dolaze u obzir kod kupovine nekog proizvoda. Mo`da i najjednostavniji argument koji ide u prilog obaveznom pred-testiranju, le`i u ~injenici da se u izradu oglasa ula`e veliki novac, a upravo je to naj~e{}i slu~aj, valjda treba i ulo`iti jedan, naj~e{}e mali dio, bud`eta u test, kojim }emo sprije~iti gre{ku (pred-test) ili pobolj{ati potencijalni efekat oglasa (post-test). Skoro pa nikad kompanije ili kreativne agencije ne bi trebale imati posljednju rije~, a upravo to je naj~e{}e slu~aj. Pravo na posljednju rije~ zadr`ava isklju~ivo potro{a~, onaj koji }e proizvod koristiti, a sa kojim komuniciramo putem oglasa!
45

NOGOMET

Narednog vikenda nogometna reprezentacija BiH u Estoniji igra vjerovatno odlučujuću utakmicu kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2010.; Emir Spahić i Miralem Pjanić, bh. reprezentativci koji grade nogometnu karijeru u Francuskoj, za naš list govore o utakmici u Tallinnu, sjajnoj sezoni u svojim klubovima i okršajima Lige prvaka
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ogometna reprezentacija BiH u subotu igra utakmicu decenije, utakmicu istine u estonskoj prijestolnici Tallinnu. Tri boda iz tog me~a vode nas direktno u doigravanje za odlazak na Svjetsko prvenstvo. Emir Spahi} i Miralem Pjani}, dva reprezentativca BiH koji od ove sezone zajedno igraju u francuskom Le Championnatu, stupovi optimizma Miroslava ]ire Bla`evi}a u na{em nacionalnom timu, uvjereni su u sigurnu pobjedu u Estoniji, nakon koje bi utakmica sa evropskim prvacima [pancima bila samo revijalnog karaktera, me~ za nadigravanje i merak kako navija~a tako i na{ih reprezentativaca.

N

]IRI FRANCUS
46
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

Pjani} i Spahi}: Iz Estonije e

UTAKMICA DECENIJE U TALLINNU
“Bi}e te{ko, to je jasno, ali nas 11 na njihovih 11, pa {ta nam Bog da“, pri~a nam Emir Spahi}, kapiten bh. reprezentacije i od ove sezone odbrambeni igra~ Montpelliera. “Ova utakmica sa Estonijom nije najve}a {ansa ove generacije, mi smo najve}u {ansu imali u utakmici protiv Danske, kada nam je u Sarajevu trebala pobjeda da direktno odemo na Evropsko prvenstvo. Ali utakmica sa Estonijom nam je super {ansa da napravimo ne{to dobro i veliko. Nadam se da }emo u Tallinnu rije{iti pitanje bara`a i onda u}i mirno u dvije utakmice kvalifikacija pa {ta bude.“

OVO JE [ANSA DECENIJE
Spahi} tvrdi kako su on i njegovi suigra~i izvukli pouke iz razo~aravaju}e zavr{ene utakmice protiv Danaca. Lekciju koju su tada nau~ili vi{e nikada ne}e zaboraviti. “Nakon te utakmice smo nau~ili puno toga. Mislim da nismo bili spremni za tu utakmicu, za takav tip utakmice koja je davala i uzimala sve. Nismo se znali nositi s tim pritiskom. Sada je situacija druga~ija. Rastemo iz utakmice u utakmicu i nadam se da }e ovaj put sve biti kako treba. Meni je ovo, ipak, tre}a sre}a.“ Pjani}, biser evropskog nogometa, briljantni vezista Olympiquea iz Lyona, bio je premlad da bi igrao na utakmici protiv Danaca. No, sada je Miralem jedan od najboljih igra~a reprezentacije BiH, nogometa{ koji svojim sposobnostima mo`e unijeti u igru kvalitet vi{e, neophodan za pobjede. Uvjeren je kako }emo se, sasvim sigurno, iz Estonije vratiti sa tri boda. “Mi imamo kvaliteta da pobijedimo u Estoniji i to }emo i u~initi“, siguran je Mire. “Uradi}emo sve {to ka`emo da se iz Estonije vratimo kao pobjednici. Ne smijemo sebi dozvoliti da nam odlu~uju}a utakmica bude ona protiv [panaca, jer te{ko je igrati na pobjedu,

INA SKA VEZA
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

e se vra}amo kao pobjednici
47

NOGOMET
EMIR SPAHI]
Estonija je moja tre}a sre}a

^EKAJU]I OKR[AJ MONTPELLIERA I LYONA

“Pjanić je Lyonu pomogao da bezbolno prežali Juninha“
Spahi} o Pjani}u: O tome kako Mire igra za Lyon uop}e ne treba pri~ati, jednostavno, i kao igra~ i kao de~ko je izvanredan i o njemu mogu govoriti samo naj, naj. Uzmite svaki dan bilo koje francuske novine i on je doslovno u svakoj od njih. Njegovo je ime u velikim naslovima, o njemu se pi{u tekstovi puni superlativa. Pi{u kako je Pjani} novo ~udo, kako su u Lyonu preboljeli Juninha, kako imaju novog, mla|eg i boljeg od Juninha... Intonacija tih tekstova sama govori za sebe. Pjani} o Spahi}u: O Emiru se dosta pri~a, pozitivno su iznena|eni kako je dobro u{ao u prvenstvo, kako je jedan od najboljih defanzivnih igra~a lige. ^esto je bio u timu kola i mene stalno pitaju o njemu. Drago mi je {to je do{ao u Francusku, {to se dobro osje}a tamo i {to je jedan od najzaslu`nijih za dobre igre Montpelliera. Njegove igre otvaraju prostor na{im igra~ima, dosta se pi{e o Bosancima. Osjetio sam da se Francuzi nas boje, strah ih je da se ne sretnemo u bara`u jer znaju da igramo dobro, da imamo igra~e u jakim klubovima koji ih lako mogu pobijediti.

te{ko je ne izgubiti od najbolje reprezentacije na svijetu.“

^EKAM OKR[AJ SA GERRARDOM
Spahi} i Pjani} ove sezone igraju sezonu iz snova. Spahi}ev Montpellier, odmah po ulasku u prvu ligu, postao je najprijatnije iznena|enje prvenstva, ~vrsto dr`e}i pobjedama mjesto u vrhu tabele. Spaha je strijelac dva gola, nekoliko puta francuski su ga novinari uvrstili me|u najboljih jedanaest kola. “Nisam pogrije{io definitivno kada sam odabrao ovaj klub, to pokazuje i sam start prvenstva“, pri~a Spahi} koji je Moskvu ovoga ljeta zamijenio Francuskom. “Osjetio sam, kada sam tra`io klub, da bi dolazak u Francusku mogao biti jedan super pozitivan korak u mojoj karijeri i nisam se nimalo prevario. Barem se tako mo`e suditi po svim rezultatima koje do sada imamo klub i ja. Prezadovoljan sam.“ S druge strane, nakon odlaska legendarnog Brazilca Juninha, Pjani} je postao temelj Lyonovog veznog reda, s njim u timu Olympique ove sezone nema niti jednog poraza, kako u prvenstvu, tako i u Ligi prvaka. “Nisam nikada sumnjao u sebe i to je najva`nije. Znao sam {ta mogu i sve {to mi je trebalo bilo je povjerenje u klubu, da mi vjeruju i da me puste da igram opu{teno. Svi su mi dali podr{ku i osje}am se lijepo u toj ulozi. Mislim da su najljep{e stvari, ako ovako nastavim, tek ispred mene.“ Nakon, nadamo se, uspje{ne reprezentativne pauze, Pjani}a i Lyon o~ekuje susret protiv Liverpoola u okviru Lige prvaka. Cilj Lyona je jasan, grupna faza se mora uspje{no prebroditi. “Imamo ekipu koja to mo`e napraviti, sasvim sigurno. Grupa nije nimalo laka, pred nama je jo{ dosta te{kih utakmica, ali idemo dalje
48

Miralem Pjani} u`iva u bazenu ispred porodi~ne vile u Francuskoj

U LYONU KAO U RAJU

sigurno“, uvjeren je Mire. “Snaga Lyona le`i u izvanrednoj atmosferi, u zajedni{tvu. Svi imamo volju i samo jedan cilj — da vratimo naslov prvaka koji smo izgubili pro{le sezone. Kada smo na terenu, di{emo kao jedan, pobjeda je jedino na {ta mislimo. Doveli smo sjajne igra~e, ali je najva`nije {to smo u klub doveli mlade nogomata{e, to je pametno ulaganje u budu}nost.“ O utakmici protiv Liverpoola ne treba mnogo pri~ati, ime i tradicija protivnika dovoljan

su motiv za svakog nogometa{a svijeta. Pjani} nije izuzetak. “Dovoljno je re}i da igramo protiv Liverpoola. Mada, ~ini mi se da ove godine ne li~e na onaj tim iz pro{le sezone. Igrali su ja~e, ~vr{}e. Vidi se da imaju problema, nadam se da ih ne}e rije{iti do utakmice sa nama. Gerrard i Torres, jedva ~ekam okr{aj protiv njih. Pogotovo protiv Gerarrarda, to je fenomenalan igra~, za mene jedan od najboljih na svijetu. Bit }e mi ~ast igrati protiv njega.“
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

EKSKLUZIVNO ZA “SB”

USAIN BOLT, fenomenalni, neuhvatljivi sprinter sa Jamajke, koji je svojim svevremenskim svjetskim rekordima zaprepastio (ne samo) sportski svijet, u razgovoru sa našom saradnicom objašnjava “tajnu svog uspjeha”, govori o svojim sportskim korijenima, ljubavi prema “rodnoj grudi”, kolegama, prijateljima

Interview I USAIN BOLT, lete}i Jamaj~anin

NISAM LEGENDA, ALI NA DOBROM SAM PUTU DA TO POSTANEM

OBI^AN, PRISTUPA^AN, NORMALAN, GENIJE

Usain Bolt, najve}i sprinter svih vremena i najatraktivniji sporta{ dana{njice, ne krije da mu je najdra`a podr{ka ona koja sti`e od obi~nih ljudi {irom planete

50

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

USAIN BOLT, NAJBR@I ^OVJEK NA SVIJETU
Razgovarala: ADISA BE]IRAGI] Foto: REUTERS

D

o}i do intervjua sa najbr`im ~ovjekom na svijetu, sportistom koji je na Olimpijskim igrama u Pekingu oborio oba svjetska rekorda na kratkim stazama i prvim koji je nakon Carla Lewisa 1984. godine na istim olimpijskim igrama osvojio zlato na 100 i 200 metara te osobom koja jo{ uvijek dr`i svjetski juniorski rekord na 200 metara (19,93 sekunde) bio je, narodski re~eno, ma~iji ka{alj. Savr{eno organizirana PR slu`ba, u svakom trenu na raspolaganju novinarima {irom svijeta, zaslu`na je i za ovaj intervju. Nesu|eni profesionalni igra~ kriketa, prvi put se na svjetskoj sceni pojavio na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2002. godine, kada osvaja zlato na 200 metara i dva srebra kao ~lan ekipe {tafete Jamajke. Samo dvije godine kasnije, postaje prvi juniorski sprinter koji je 200 metara istr~ao za manje od 20 sekundi, ~ime ru{i dotada{nji svjetski rekord koji je dr`ao Roy Martin. Bio je bolji za dvije desetinke.

VOLE ME SVI, ^AK I NOVINARI
U Ateni ne osvaja medalju, ali postavlja novi dr`avni rekord na 200 metara, koji od tada iznosi 19,67 sekundi. Najuspje{niji nastup na Olimpijskom igrama Bolt je imao u Pekingu pro{le godine. Na Svjetskom prvenstvu u Berlinu koje je odr`ano nedavno, Usain Bolt postavio je dva svjetska rekorda, na 100 m - 9,58 sekundi i na 200 metara - 19,19 sekundi. Trenutno u rodnoj Jamajci odmara se, ka`e, od svega. U`iva u slobodnom vremenu, provodi se po barovima s prijateljima, u`iva u video igricama i kombinaciji energetskih napitaka i hamburgera. Za novinare

>> Lijepo je {etati
ulicama i znati da si br`i od svakog prolaznika!

>>

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

51

EKSKLUZIVNO ZA “SB”
je uvijek raspolo`en. Prihvata ih kao ne{to {to neizostavno ide uz njegov posao. Postoji li ne{to iz Va{eg privatnog i profesionalnog `ivota da Vas novinari nisu pitali? Ne znam. Zapravo, mislim da ne postoji ni{ta. Pitali su sve, ba{ sve, ali postoje stvari koje nikad nisam rekao, niti namjeravam. (smijeh) Jeste li umorni od intervjua, paparazza, photo sessionsa i sli~nih stvari koji neizostavno idu uz Va{ posao ili status zvijezde? Nekako prihvatam da je to dio moga posla, ali ponekad jeste jako te{ko udovoljiti svim tim `eljama ili potrebama, kako medija tako i obi~nog svijeta. Ali, {ta drugo da radim? Me|utim, dobro je da i vi novinari, uglavnom, po{tujete i razumijete mene. Ima li momenata kada po`elite biti samo bogati i anonimni. Slavni ljudi ka`u da je to idealno… Oh da, bilo bi krasno biti nevidljiv bar nekoliko dana. Ali... Vi ste slavna, mlada i jako bogata osoba. No, je li to dovoljno da mo`ete re}i da ste u potpunosti sretni? Da, da, ja sam jako sretan ~ovjek. Imate li profil na Facebooku, MySpaceu ili Twitteru za komunikaciju s Va{im fanovima? Naravno. Imate li problem s njima? Do sada nisam imao nikakvih problema i ne vjerujem da }e ih biti. Ja, op}enito, nemam nikavih problema sa ljudima, niti oni sa mnom. Kako biste opisali sebe? Ko je zapravo Usain Bolt kao osoba, ne kao atleti~ar ili svjetski rekorder? [ta volite, u ~emu u`ivate, kako provodite slobodno vrijeme? Zapravo u`ivam da besposli~arim, igram video igrice, gledam filmove, izlazim s dru{tvom. Moj `ivot se, ako izuzmemo treninge, ne razlikuje mnogo od `ivota ljudi mojih godina bilo gdje na planeti.

MALO TALENTA I U@ASNO PUNO RADA
Usain Bolt obja{njava recept za uspjeh

MISLIO SAM DA SAM DOBAR VOZA^, ME\UTIM...
Prije nekoliko godina, rekli ste da Vam je san imati BMW M3. Jeste li ga kupili? Da, da, kupio sam ga pro{le godine, ali na`alost, vi{e ga nemam, mo`da znate i za{to... Pri~amo o saobra}ajnoj nesre}i koju ste imali prije nekoliko mjeseci…
52

BOLTOVI “POROCI”: Zapravo uživam da besposličarim, igram video igrice, gledam filmove, izlazim s društvom. Moj život se, ako izuzmemo treninge, ne razlikuje mnogo od života ljudi mojih godina bilo gdje na planeti
Razumjeli smo se, mislim da sam dobar voza~, ali, eto desilo se. Moj dragi M3 je pro{lost. Nemam ga vi{e. “Ne marim za rekorde, `elim biti legenda“ — ovo je Va{a izjava. Pa, evo, postali ste legenda. Kakav je osje}aj? Iskreno i bez la`ne skromnosti, osje}am da sam na putu da postanem legenda, ali potrebno je jo{ mnogo stvari da bi se proces nastajanja legende zaokru`io. Prije odluke da postanete atleti~ar, bili ste odli~an igra~ kriketa i ~ak su Vam i
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

USAIN BOLT, NAJBR@I ^OVJEK NA SVIJETU
BOLT I JAMAJKA Odli~no! Kad idem ulicom i gledam sve ljude oko sebe, ~esto pomislim kako bih mogao sve da ih pobijedim ako bismo se utrkivali. Stru~njaci za sve i sva{ta godinama istra`uju {ta je prava tajna va{eg uspjeha? [ta biste im Vi odgovorili? - Nema tu nikakvih tajni. Spoji{ malo talenta i puno, puno napornih treninga. I to je to… Prije sedam godina postali ste najmla|i svjetski juniorski {ampion ikada. Sada ste i zvani~no najbr`i ~ovjek na svijetu. Imate li jo{ uvijek snova i `elja? [ta je Va{ sljede}i cilj?

U svojoj državi imam sve što mi treba
Imali ste mogu}nost i ponude da se preselite u Ameriku koja je san mnogih sporta{a, ali niste htjeli napustiti Jamajku. [ta je to tako posebno u Va{oj zemlji? Ne znam {ta je posebno, ali - prosto re~eno ja Jamajku volim. Volim ove ljude koji su najbolji, najsrda~niji i najljubazniji na svijetu, volim ovu klimu, zrak, hranu… Heej, ~ovje~e, to je moj dom. Va{ premijer je javno obe}ao da }ete dobiti diplomatski paso{, Order of Jamaica odlikovanje i da }e ~ak autoput nazvati po Vama. Je li ispunio obe}anja? Jeste, ispunili su sve {to su obe}ali i to je za mene velika ~ast.

RADUJEM SE SVA^IJEM USPJEHU
Volio bih zadr`ati sve svjetske i olimpijske titule i u narednim godinama. Sigurna sam da Vam je svaki novinar na ovom svijetu postavio pitanje vezano za va{eg kolegu, zemljaka, fenomenalnog sprintera Asafu Powella. Kako to komentirate? Ljudi tra`e senzaciju i ja to razumijem, ali naprosto nemam komentara na takva pitanja. Asafa je izuzetan sprinter i moj odli~an prijatelj. Nekad je on bio br`i od mene, sad sam ja br`i od njega, {to ne zna~i da se to ne}e promijeniti. Odgojen sam tako da se radujem sva~ijem uspjehu, pa se vjerovatno, zbog toga veliki broj ljudi raduje mom uspjehu. Strepio sam i navijao nedavno u Gr~koj da Blanka Vla{i} obori svjetski rekord u skoku uvis. Takav sam, volim ljude, navijam za svakog svog kolegu atleti~ara. U danima Va{eg trijumfa, kako na Olimpijadi u Pekingu, tako i nedavno nakon svjetskog {ampionata u Njema~koj, mogli smo na svakom koraku kupiti majice, satove i sli~ne stvari s Va{im likom. Postali ste idol mnogim mladim ljudima. U`ivate li u tome? Sretan sam, ne samo zbog toga ve} i zbog ~injenice da mnogo ljudi u`iva gledaju}i me kako tr~im. Jo{ u William Knibb Memorial gimnaziji koju ste poha|ali, bili ste prepoznati kao iznimno prirodno nadaren atleti~ar. Dwight Barnett, Va{ profesor, jednom je rekao: Ponekad sam gledao u {topericu i mislio kako ne{to s njom nije u redu jer niko ne mo`e tr~ati tako brzo, posebno ne neko dijete. Imate li jo{ uvijek kontakt s Barnettom? Naravno. On je bio moj trener kad sam bio mla|i, podr`avao me i usmjeravao, a ja takve ljude ne zaboravljam. Nije on jedini iz mojih mladih dana s kim kontaktiram. I dalje se dru`im uglavnom s ljudima s kojima sam odrastao.
53

NACIONALNA IKONA
Bolt sa premijerom Jamajke Bruceom Goldingom

tu predvi|ali blistavu karijeru. [ta se desilo pa ste odustali? Moj trener kriketa predlo`io mi je da se okrenem tr~anju u kojem bih, prema njegovom mi{ljenju, mogao puno napraviti. Sada sam tu gdje jesam. On je bio u pravu, a ja sam sretan. (smijeh)

PRAVE SENZACIJE ]E TEK STI]I, KAD POPRAVIM START
Olimpijada u Pekingu je bila neka vrsta kompenzacije za Atenu kada ste imali jako lo{u sezonu. Mo`e li se re}i da je nedavno odr`ano Svjetsko prvenstvo u Njema~koj bilo kruna Va{e karijere i {ta se zaista desilo u Ateni? Bio sam podlo`an povredama i bilo ih je nekoliko prije Atene. Na svu sre}u, moj trener Glen Mills ima odli~an program koji ja~a moje tijelo i na neki na~in prevenira ve}inu mogu}ih budu}ih ozljeda. A kruna moje karijere, bar se nadam, jo{ se nije desila. Imam ja jo{ puno toga dati.
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Iznimno ste visok ~ovjek i stru~njaci tvrde da je to zapravo veliki problem za sporta{a kakav ste Vi. Kako se nosite s tim? Moram jako naporno raditi na pobolj{anju starta, {to je ina~e moja prili~no slaba ta~ka i to je ono u ~emu je moja visina problem. S druge strane, kako trka odmi~e, postajem sve br`i i na neki na~in nadokna|ujem taj lo{ start. Zato sam i rekao malo~as - imam ja jo{ mnogo toga dati i pokazati! Imali ste mnogo povreda u karijeri. Pla{ite li se sada? U Va{em svijetu jedna ozbiljna povreda zna~i i kraj karijere. [ta ~inite da se za{titite {to je vi{e mogu}e? Radim jako puno na ja~anju tijela. To je zapravo sve {to mogu uraditi, osim nadati se da ozbiljnijih povreda ne}e biti. Bar ne toliko ozbiljnih da mi ugroze karijeru. Kako se osje}ate dok hodate ulicama i znate da ste najbr`i ~ovjek na svijetu?

KNJI@EVNI PORTRET LISABONA
TURISTI^KA ATRAKCIJA

Portugalski pjesnik Fernando Pessoa Portugalski pjesnik Fernando Pessoa bio je veliki samotnjak, a pored bio je veliki samotnjak, a pored njegovog kipa u centru Lisabona njegovog kipa u centru Lisabona danas je ii bronzana stolica na kojoj danas je bronzana stolica na kojoj se fotografi{u stranci se fotografi{u stranci

Slavni portugalski pisac FERNANDO PESSOA bio je čudak čija su najvažnija djela otkrivena tek nakon njegove smrti; ovaj usamljenik je zazirao od ljudi, uzdržavao se od seksa, izmišljao sebi različite identitete, polemizirao sam sa sobom; naša novinarka posjetila je kuću u kojoj je lisabonski genije proveo najveći dio svog života, kao i mjesta koja su nadahnjivala ovog pjesnika zaljubljenog u svoj rodni grad

ZA STOLOM SA FERNANDOM
Pessoa je brend koji prodaje sve, od suvenira do politi~kih programa
Pi{e: ADISA BA[I] (Lisabon)

“Mi volimo Lisabon onako kako ga je volio i Pessoa”, predizborni je slogan jedne od partija na nedavno odr`anim izborima u Portugalu. Te{ko je zamisliti da bi se neka bh. stranka reklamirala pozivaju}i se na mrtvog pjesnika i njegovu ljubav prema rodnom gradu, ali kao {to ni Lisabon nije svakida{nji, tako ni ljubav Fernanda Pessoe
54

prema rodnom gradu nije bila bilo kakva. To je mitska ljubav velikog pjesnika i ~udaka koji je volio zgrade, kafane, ulice i trgove Lisabona, a ljudi se uglavnom klonio. To donekle obja{njava za{to je on za svog `ivota ostao slabo poznat, a tek posthumno, kada je otkrivena njegova neobjavljena pisana zaostav{tina, progla{en jednim od najzna~ajnijih svjetskih pjesnika. Iako je preminuo 1935, Pessoa je {iroj javnosti postao poznat tek proteklih decenija, a

njegova kapitalna Knjiga nemira, po prvi put je objavljena tek 1982. u Portugalu, skoro pola stolje}a nakon pi{~eve smrti (prije nekoliko godina knjiga je do`ivjela i hrvatski prevod).

VI[ESTRUKA LI^NOST
Za `ivota je Pessoa objavio samo jednu knjigu, te brojne pjesme koje je u knji`evnim ~asopisima potpisivao svojim pseudonimima. Me|utim, za razliku od “obi~nih” pisaca koji bi se iz manje-vi{e
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

U KU]I FERNANDA PESSOE, PORTUGALSKOG GENIJA

Ku}a u kojoj je jedan od najve}ih pjesnika 20. stolje}a `ivio petnaestak godina, danas je sva u znaku poezije, a Pessoina poema Oda ispisana je i na spolja{njim i na unutra{njim zidovima ove gra|evine

DOM OSLIKAN STIHOVIMA

prakti~nih razloga zaklonili iza la`nog imena, Pessoa nije uzimao samo izmi{ljeno ime, nego je kreirao cijeli identitet, a svaki od njih bio je neki na~in dio pravog Pessoe. Za svakog od svojih alter ega (najpoznatiji su Alberto Caeiro, Ricardo Reis i Álvaro De Campos) on je znao datum ro|enja, rodbinske odnose, fizi~ki izgled, obrazovanje, sklonosti, bolesti, `elje, ambicije... Iako se njegova podvojenost danas ~ini dobrim materijalom za iskusnog psihijatra, od nje je knji`evnost profitirala: u zavisnosti od toga u ~ije ime je pisao i iz koje perspektive, Pessoa je mijenjao i stil, jezik, pa i uvjerenja... Jednom je bivao zaljubljenik u prirodu i sanjar, drugi put racionalni strogi agnostik, tre}i put ljubitelj astrologije i okultnog. I{ao je tako daleko da je u ~asopisima objavljivao i tekstove u kojima je polemizirao sam sa sobom, napadao ili hvalio svoja djela i postupke. Histori~ari knji`evnosti smatraju da je razlog za izmi{ljanje ovih rezervnih identiteta le`ao u tome {to je Pessoa bio veoma usamljen: rano je ostao bez oca, sa majkom
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

55

KNJI@EVNI PORTRET LISABONA
Jedna vitrina sa pjesnikovim nao~alama, bilje`nicama, mu{tiklama i drugim sitnicama podsje}a da je on nekad `ivio u ovoj ku}i koja danas slu`i kao javni prostor za kulturna de{avanja

LI^NI PREDMETI

^OVJEK SA VI[E LICA

Pessoa je izmi{ljao svoje pseudonime, ali i cijele rezervne identitete

i o~uhom bio odselio u Durban (Ju`noafri~ka Republika), a kad se vratio na studij u Lisabon tamo vi{e nije imao prijatelja pa ni poznanika. Studij nikad nije zavr{io, a izdr`avao se prevode}i poslovna pisma raznim firmama, po{to je perfektno govorio engleski i francuski (na engleskom je ~ak i pisao poeziju). U Pessoinim zapisima postoje podaci da je ve} kao {estogodi{njak po~eo izmi{ljati svoje prijatelje, a ova dje~ija sklonost fantaziranju kod njega nikada nije prestala. LISABON U DJELIMA VELIKIH PISACA

Posebno zanimljiv detalj iz biografije ovog pisca je njegovo dopisivanje sa biv{im prijateljima iz srednje {kole: predstavljao im se kao psihijatar misterioznog i veoma te{kog bolesnika Fernanda Pessoe (u jednom slu~aju je govorio da se pacijent ubio, a u drugom da je povu~en u sebe i da ni s kim ne komunicira) te je od njih tra`io da mu ka`u ne{to vi{e o ovom ~ovjeku. Prepostavlja se da je na ovaj na~in Pessoa zaista htio saznati vi{e o sebi i uz pomo} spolja{nih, objektivnih sudova, pozicioni-

rati sebe u svijetu koji mu se rasplinjavao i gubio jasne konture. Odnos prema `enama bio je posebna pri~a u Pessoinom `ivotu. Zna se da je volio samo jednu `enu, izvjesnu Ophéliju sa kojom se dopisivao oko godinu dana, bez ikakvog fizi~kog kontakta, a onda je tu vezu prekinuo.

ZAKLETI DJEVAC
Po sopstvenom priznanju, bio je odlu~an da se nikad ne o`eni, kako ne bi uzalud rasipao svoju stvarala~ku energiju. “Posjedovati zna~i izgubiti”, pisao je Pessoa, vjeruju}i da “svi bra~ni parovi na svijetu imaju lo{ brak jer svaki od njih u sebi krije, u tajnama gdje je du{a \avolova, blijedu sliku `eljenog mu{karca koji nije njezin, i `u|eni lik divne `ene kakva njegova nije”. Ipak, u svojim zapisima spominje

“Ne znam da li su prljavije ulice ili ljudi”, pisao je Byron
Lisabon nije bio inspiracija samo Pessoi, nego i cijelom nizu slavnih knji`evnika. Neki su radnje svojih romana smje{tali u Lisabon, drugi su kroz njega putovali i spominjali ga u dnevni~kim zapisima i pismima. Knji`evnici su se uglavnom odu{evljavali klimom, arhitekturom i melanholi~nom atmosferom grada u kojem se istinski mije{aju najrazli~itija lica, fizionomije i jezici doseljenika iz raznih krajeva svijeta. Najve}e gun|alo bio je lord Byron koji je u pismu svojoj majci 1809. napisao da “grad nije vrijedan hvalospjeva koji su o njemu napisani” i da on ne zna da li su u Lisabonu “prljavije ulice ili ljudi”. Goethe je pisao o zemljotresu iz 1755. koji je skoro uni{tio grad, a Baudelaire je pitao samog sebe: “Reci mi, du{o moja, jadna prozebla du{o, {ta misli{ da se nastanimo u Lisabonu? Tamo mora da je toplo, pa bi i ti `ivnula kao kakav gu{ter.” Thomas Mann o Lisabonu pi{e u Ispovijestima varalice Felixa Krulla a Erich Maria Remarque u romanu No} u Lisabonu govori o dvojici izbjeglica iz nacisti~ke Njema~ke koji se u osvit Drugog svjetskog rata sre}u u lu~kom baru u Lisabonu.

ULI^NI ANTIKVARIJAT ULI^NI ANTIKVARIJAT
Ljubav izme|u Lisabona ii Ljubav izme|u Lisabona knji`evnosti traje stolje}ima knji`evnosti traje stolje}ima 56

Iskusni tim dizajnera anga`ovan je na Iskusni tim dizajnera anga`ovan je na nedavnom ure|ivanju pjesnikove ku}e nedavnom ure|ivanju pjesnikove ku}e povodom 120. godi{njice njegovog ro|enja povodom 120. godi{njice njegovog ro|enja

UNUTRA[NJOST UNUTRA[NJOST PESSOINOG DOMA PESSOINOG

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

U KU]I FERNANDA PESSOE, PORTUGALSKOG GENIJA
Pessoin lik je ~est motiv na suvenirima, ali su ii Pessoin lik je ~est motiv na suvenirima, ali su njegove knjige veoma tra`ene njegove knjige veoma tra`ene

PRODAJA KNJIGA I SUVENIRA PRODAJA KNJIGA I SUVENIRA

kako je redovno masturbirao, zbog ~ega se gorko kajao, ne toliko iz vjerskih razloga (vjera mu uglavnom nije bila vodilja), koliko zato {to je u njegovim o~ima predavanje tjelesnom u`itku zna~ilo sopstvenu slabost. Fernando Pessoa je vrijeme obi~no provodio u kafanama, stupaju}i tek nerado u povr{ne razgovore sa neznancima, a takva scena opisana je i na po~etku njegovog “romana bez radnje” Knjiga nemira. Vremenom se potpuno odao alkoholizmu i umro je u ~etrdeset i sedmoj godini od zatajenja jetre. “Ako neko dobro pi{e samo kad je pijan, treba mu re}i - napij se!”, govorio je Pessoa. On je godinama pisao stihove i prozne bilje{ke, pohranjivao ih uredno u jedan kofer i nikad se nije pretjerano trudio da svoje rukopise dovede u neki red. Zato je nakon njegove smrti bilo nejasno kojim redoslijedom neke dijelove tekstova treba ~itati, pa su izdanja njegovih knjiga pripremana godinama. Zbog toga su i danas ostale ostvorene mogu}nosti za razli~ita ~itanja i interpretiranja njegovih djela. Kada se pripremala obnova Ku}e Fernanda Pessoe ova ~injenica je iskori{tena na poseban na~in: stihovi njegove poeme Oda kompjuterski su generirani da bi se dobile sve mogu}e verzije kako su rije~i i stihovi mogli biti poredani. Nakon {to se dobilo skoro trideset hiljada mogu}ih kombinacija, one najuspjelije su izabrane i ispisane na zidovima ku}e u kojoj je Fernando `ivio petnaestak godina, {to je bilo njegovo najdu`e zadr`avanje u jednom domu. Danas Ku}a izgleda neobi~no lijepo, stihovi su u unutra{njosti, kao i na fasadi, i to je ~ini zaista jedinstvenom gra|evinom. Uspomena na Pessou sa~uvana je u jednoj muzejskoj vitrini sa njegovim li~nim predmetima, a prostor je ina~e predvi|en za razli~ita kulturna de{avanja: izlo`be, promocije, predavanja. U jednom dijelu ku}e otvorena je biblioteka u kojoj se nalaze i neke knjige iz njegove zaostav{tine. Danas su Portugalci itekako ponosni na svog pjesnika, on je jedan od najpoznatijih simbola Lisabona. Me|utim, ova ljubav je po~ela da dobiva uobi~ajene potro{a~ke manifestacije: njegov lik naslikan je na najrazli~itijim proizvodima, od kerami~kih plo~ica koje su portugalski za{titni znak, do {oljica za kafu i tanjira!? Bronzana bista u centru Lisabona postavljena je u ba{ti kafane gdje je pjesnik bio redovan gost. Pored njega je i bronzani sto, kao i jo{ jedna prazna stolica koja se dobrano izlizala od zadnjica turista. Rijetko ko odoli da se bar na trenutak ne ovjekovje~i u dru{tvu slavnog pjesnika, a fotografija sa zami{ljenim brkom uspomena je sa putovanja, nastala bez potrebe da se pro~ita neka njegova pjesma ili knjiga. Izlizana stolica pored bronzanog Pessoe ima u sebi ne{to ironi~no: usamljenik koji nikad nije volio gu`vu i koji se dr`ao podalje od svih, danas je maskota u najprometnijem dijelu grada, a prazna stolica pored njega poziva svakog prolaznika da se olako na|e u dru{tvu velikog pjesnika.
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

57

BLAGO SA TITANICA

Dobro poznata priča o najslavnijem brodu svih vremena, luksuznom TITANICU koji je 1912. potonuo na svojoj prvoj plovidbi, na nov i poseban način ispričana je putujućom svjetskom izložbom originalnih predmeta koji su u ronilačkim ekspedicijama izvađeni proteklih godina sa olupine broda; naša novinarka posjetila je ovu nesvakidašnju izložbu koja rekonstruiše atmosferu sa tragičnog broda za koji se vjerovalo da je nepotopiv

^ETIRI BOSANCA STRADALA SU NA “TITANICU”
Sa Titanica su nakon skoro jednog vijeka izva|ene narazbijene boce {ampanjca, posu|e, nakit, parfemi...

U prvoj deceniji dvadesetog vijeka, kada je po~ela njegova gradnja, Titanic je bio simbol ~ovjekovog trijumfa, ali je njegovo tragi~no okon~avanje postalo univerzalna opomena protiv pretjerane ambicioznosti i oholosti

TEHNOLO[KO ^UDO

58

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

ORIGINALNI ARTEFAKTI IZRONJENI SA OLUPINE SLAVNOG BRODA

1

2

NAJPOZNATIJA POMORSKA TRAGEDIJA

Brod građen tri godine potonuo je peti dan putovanja
Titanic je gra|en tri godine.

4 3

Trebao je putovati od Engleske do New Yorka. Na put je krenuo 10. aprila 1912., a potonuo 15. aprila.

5
Na izlo`bi se mogu vidjeti prozor~i}i sa broda (1); porcelan (2); parfemi (3); {ampanjac (4), kao i rekonstrukcija luksuznih soba iz prve putni~ke klase

PREDMETI SA TITANICA

“Nepotopivi” brod je nakon sudara sa ledenom santom potonuo za manje od tri sata. Na putovanje je krenulo 2.227 ljudi a pre`ivjelo ga 705. Olupina broda danas se nalazi na skoro ~etiri hiljade metara dubine u sjevernom Atlantskom okeanu. Posljednja pre`ivjela putnica sa Titanica Millvina Dean umrla je u maju ove godine.
Kolos me|u brodovima

Pi{e: ADISA BA[I] (Lisabon)

“Ova ulaznica je replika originalne karte koju su imali putnici Titanica. Na njoj }ete dobiti i ime jednog od putnika, a na izlazu sa izlo`be vam je spisak stradalih i pre`ivjelih, pa mo`ete provjeriti kako ste pro{li”, ljubazno obja{njava prijatna hostesa dok do~ekuje posjetioce na izlo`bi Titanic: artefakti. Iako je smi{ljena kao laka zabava, igra sa ulaznicom pomalo je uznemiruju}a. udna je pomisao da bi se u sun~anom popodnevu smrt mogla na ulazu dobiti zajedno sa klju~em od ormari}a u koji se moraju odlo`iti torbe i foto-aparati. Kao i u stvarnom `ivotu, krajnji ishod je prepu{ten slu~aju, a simpati~na hostesa ne ostavlja posjetiocima mogu}nost ni da izaberu barem identitet kakvog putnika prve klase kojem bi {anse za pre`ivljavanje bile malo ve}e. Radoznalci i turisti uzimaju svoje ulaznice i bez pogovora se ukrcavaju na palubu fantomskog broda, sretni zbog prilike da razgledaju originalne ostatke Titanica.

SENZACIONALNO PORINU]E
Sa velikim entuzijazmom su prije skoro jednog vijeka svoje ulaznice uzimali i budu}i putnici Titanica. Najluksuzniji brod tog vremena bio je simbol ljudskog napretka, tehnolo{ke mo}i i novog, dvadesetog
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

vijeka u kojem su se komunikacije ubrzale a preplovljavanje okeana postalo rutina. Iz razli~itih motiva ljudi su birali da putuju Titanicom - nekima je to bilo pitanje presti`a, posebno bogata{ima koji su zakupljivali luksuzne apartmane u kojima je prijevoz po dana{njim cijenama ko{tao desetine hiljada dolara. Neki su se na Titanicu na{li zbog {trajka u engleskim rudnicima uglja koji je poremetio uobi~ajeni brodski saobra}aj, drugi zbog iznenadnih bolesti i svadbi u porodicama, tre}i da bi preko no}i pobjegli od ljubavnih skandala u ~ijem sredi{tu su se na{li. Iz kojeg god razloga da su se odlu~ili za Titanic, svi njegovi putnici bili su barem malo polaskani {to su se na{li na brodu ~ije je porinu}e bilo medijska senzacija, i koji je u luci ispratila masa od preko stotinu hiljada ljudi. Na Titanicu su u novi `ivot putovali siromasi odlu~ni da sre}u oku{aju u Americi, ali i bogati koji su u`ivali u luksuznim kabinama, restoranima, muzici brodskog orkestra... Osiguravaju}a dru{tva nisu bila spremna nuditi posebne premije za osiguravanje putnika Titanica jer se brod zbog svoje izuzetne konstrukcije smatrao “prakti~no nepotopivim”. Na po~etku putovanja vrijednosti su predavane u brodski sef, a njihovi vlasnici dobili su potvrde koje su trebali pokazati po dolasku u pristani{te i uzeti nazad svoj nakit, novac i druge dragocjenosti. Niko nije ni slutio da brod

nikada ne}e sti}i na odredi{te, a da }e potvrde potonuti zajedno sa sefom, dragocjenostima i ve}inom putnika... Neke od tih predmeta danas je mogu}e vidjeti na izlo`bi koja putuje svijetom i koja se ovih dana nalazi u Lisabonu, a prije portugalske prijestolnice je bila u New Yorku: na mjestu prema kojem se Titanic originalno i zaputio davne 1912. godine iz engleske luke Southampton. Predmeti spa{eni sa Titanica svrstani su u nekoliko grupa: to su dijelovi broda (mali prozori, ograde, lusteri, podne plo~ice), zatim posu|e ({erpe, porcelan, boce za
59

BLAGO SA TITANICA
vino, pa ~ak i nerazbijena boca {ampanjca u kojoj se jo{ uvijek mo`e vidjeti sa~uvana pjenu{ava te~nost!), te li~ni predmeti putnika. Veoma zanimljiv je i sanduk pun porcelanskih zdjelica koje su se netaknute i poslagane u sanduku na{le na morskom dnu. One su na izlo`bi pokazane u sanduku sa pijeskom, da bi se {to autenti~nije prikazalo kako su prona|ene. Iz pogleda na posu|e se tako|er vide i jasne dru{tvene podjele: putnicima u luksuznim kabinama slu`eno je sve u najkvalitetnijem porcelanu, a {to je cijena vozne karte bila ni`a, to je i kvalitet su|a bio slabiji. Veliku radoznalost posjetilaca izlo`be Titanic: artefakti budi vitrina sa bo~icama parfema iz kojih se jo{ uvijek mo`e osjetiti slatkasti, opori miris: ove bo~ice su uzorci koje je sa sobom nosio jedan od putnika, ina~e trgovac mirisnim vodicama. Na izlo`bi se mo`e vidjeti i nekoliko veoma lijepih primjeraka nakita, a tu su i nao~ale, lule, molitvenici, kao i karte za igranje kojima su putnici kratili vrijeme (na brodu su putovale i karta{ke varalice koje bi opelju{ile bogate putnike, i na njih je posada posebno upozoravala na brodu). U okviru izlo`be je i replika velike sante leda koju posjetioci mogu dodirnuti i tako na trenutak osjetiti djeli} jeze iz aprilske no}i u kojoj je Titanic nakon sudara sa ledenim brijegom potonuo u vode Atlantika. RONILA^KE EKSPEDICIJE

“Titanic” će u narednih 100 godina nestati
Olupina Titanica je locirana tek 1985. godine, u vodama Atlantskog okeana, i od tada je organizovano sedam ronila~kih ekspedicija do ostataka broda koji le`e na dubini od skoro ~etiri hiljade kilometara. Prva ekspedicija je bila 1987. godine, a slijedila su zaranjanja 1993., 1994., 1996., 1998., 2000. i posljednja 2004. godine. Posebne te{ko}e prilikom istra`ivanja Titanica predstavlja veliki pritisak koji voda stvara zbog dubine, a najve}a o{te}enja na brodu nastala su zapravo djelovanjem mirkoorganizama koji polako nagrizaju brod. Prema nekim procjenama, u narednih sedamdeset do stotinu godina brod bi mogao potpuno nestati. Zato se danas ula`e veliki napor da se {to vi{e artefakata izvu~e na povr{inu, ali nakon skoro jednog stolje}a pod vodom, ovi predmeti su danas ekstremno krhki i ~uvaju se pod strogo kontroliranim uvjetima. Jedina firma koja ima zakonske d o z v o l e d a s e b a v i istra`ivanjem olupine Titanica i izranjanjem predmeta sa nje je RMS Titanic, Inc. i oni su do danas izronili preko pet hiljada predmeta. Najinteresantniji od njih pokazuju se na izlo`bi Titanic: artefakti za koju vlada veliko interesovanje {irom svijeta. Izlo`ba je do sada gostovala u Japanu, Kini, Meksiku, Njema~koj, [vedskoj... a nakon Portugala planirana su dalja izlaganja po Americi.

OLUPINA TITANICA
Otkrivena tek 1985.

KRAJI[NICI NA TITANICU
Me|u siroma{nim putnicima tre}e klase koji su Titanicom krenuli u potragu za boljim `ivotom bila su i ~etvorica Bosanaca iz kraji{kih sela Ostu`nica i Badi} kod Bosanske Krupe. Bili su to ]erim Balki} (26 godina, u nekim dokumentima pod imenom Kerim), zatim Red`o Delali} (25 godina), Tido Reki} (38 godina, u nekim dokumentima pod imenom Ejdo) i Husein Sivi} (40 godina), sva ~etvorica o`enjeni radnici koji su krenuli u pe~albu. Odredi{te im je bio grad Harrisburg u ameri~koj dr`avi Pennsylvania. Zajedno su kupili karte za Titanic kod {vicarskog agenta Viktora Klausa Wildija i platili ih po 293 {vicarska franka. Ejdo Reki} je ve} ranije bio u Americi 1906. godine, a `ivot je izgubio vra}aju}i se tamo nakon vremena provedenog u domovini. Sva ~etvorica Bosanaca su stradala u potonu}u Titanica i njihova tijela nikada nisu prona|ena. Zajedno sa njima potonulo je jo{ 1.518, od 2.227 ljudi koliko se ukupno ukrcalo na brod. Spasilo se samo 705 osoba, a spiskovi sa imenima pre`ivjelih i stradalih do~ekuju posjetioce izlo`be neposredno prije izlaza.
60

Artefakti Titanica trenutno su izlo`eni u Portugalu, a zatim slijedi turneja po Americi

SVJETSKA PUTUJU]A IZLO@BA

Koliko god izlo`ba Titanic: artefakti li~ila na povr{nu zabavu modernih voajera koji vire u veliku tragediju iz pro{losti, ona je u isto vrijeme i podsje}anje da su na najpoznatijem brodu na svijetu stradala ljudska bi}a. Svako od njih nosilo je svoju pri~u, i na poneku individualnu sudbinu ova izlo`ba podsje}a. Naprimjer, za jednog putnika se tek na jedvite jade otkrilo da je uop{te bio na brodu i tako stradao, po{to je on putovao pod la`nim prezimenom, u tajnosti sa svojom ljubavnicom. U staklenim vitrinama su izlo`ene i note, kao i ostaci instrumenta brodskog orkestra: po tvrdnjama pre`ivjelih orkestar je svirao dok je brod tonuo, a jedan broj putnika im se, shvativ{i da spasa nema, u zadnjim trenucima pridru`io u salonu. Na brodu su potonuli bankari, jednako kao i emigranti ili lo`a~i iz potpalublja, a skupa sa brodom potonuo je i ljudski san o nepobjedivosti. Svjetski ratovi koji }e uslijediti definitivno }e uni{titi entuzijazam koji je obuzeo ~ovje~anstvo u vremenu velikog tehnolo{kog napretka, ranog dvadesetog vijeka, a predmeti sa Titanica ostaju kao podsjetnik na trenutak kada je san o ljudskom napretku bio na korak do ostvarenja.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

61

PJESNICI U JAJCU

Kulturna manifestacija “Šopovi dani na Plivi“ u organizaciji HKD “Napredak“ ove godine okupila je brojne pjesnike iz svih krajeva BiH; uz sjećanje na velikog jajačkog pjesnika NIKOLU ŠOPA, ovogodišnji skup bio je posvećen poetskom stvaralaštvu MILE STOJIĆA

PORTRET JEDNOG @IVOTA
Foto: Mario Ili~i}

Pi{e: MAJA RADEVI]

Onda }emo konja jedinog upregnuti, Da te provozamo kroz na{ mali grad. Nad njim se nebo nisko uvijek muti. Pod njim prigu{eno tutnji vodopad. Ako me upita{, dok na{e staro kljuse Bude pla{ila kraj puta {a{: - Koja je ovo zemlja? - Kazat }u: O Isuse, pa to je Bosna, ti to zna{. (Nikola [op, “Isus u posjetu kod nas“) U Muzeju AVNOJ-a u Jajcu prazno zjapi nekoliko redova tu`no ostarjelih drvenih stolica, a na centralnom mjestu, u prvom redu, fotelja presvu~ena, od pra{ine potamnjelim, zlatno`utim bar{unom, na kojoj je 1943. sjedio Josip Broz Tito i sa tog mjesta stvarao Jugoslaviju. Poruke AVNOJ-a, ka`u oni bolje upu}eni, ve} odavno ne stanuju u Jajcu. Sje}anja na SFRJ prigodno se nastoje zatomiti, a Titova Jugoslavija, uostalom, nije puno dobrog donijela niti najpoznatijem jaja~kom (a po mnogima i najve}em bosanskohercegova~kom i hrvatskom) pjesniku Nikoli [opu, u ~iju je ~ast pro{log vikenda u kraljevskom gradu odr`ana kulturna manifestacija [opovi dani na Plivi.

ZADA]A PAM]ENJA
Nikola [op (Jajce, 1904. - Zagreb, 1982.) bio je religiozan, ali ne i bogobojazan pjesnik koji je u svojim stihovima “drsko“ prizemljio Isusa predstavljaju}i ga kao nekog sasvim obi~nog ~ovjeka koji svakog ~asa mo`e navratiti - a za{to ne? upravo u Jajce i tu se sa mje{tanima “provozati kroz na{ mali grad“, a takve pjesni~ke vizije nisu se pretjerano dopadale ni Crkvi, ni komunistima. Ove godine, 27 godina nakon [opove smrti, ispred njegove rodne ku}e u Jajcu okupili su se brojni pisci i pjesnici iz svih krajeva BiH, oni ve} afirmisani kao i oni ~ija je pjesni~ka rije~ tek u za~etku, kako bi se prisjetili [opovog djela i, koliko prilika dopu{ta, promovirali vlastito. Najmla|a me|u njima, Ella Boj~eti}, u~enica sedmog razreda Osnovne {kole 13. rujan iz Jajca, ~itala je svoju pjesmu posve}enu Nikoli [opu, koja je progla{ena najboljom me|u
62

Cijeli sam `ivot pisao, prije Cijeli sam `ivot pisao, prije svega, zbog borbe za spas du{e svega, zbog borbe za spas du{e

MILE STOJI]

u~eni~kim radovima: Na{ jaja~ki pjesnik/nije bio poznat u zemlji nam staroj/Jugoslaviji zvanoj/A za{to?/Zbog Boga/Zbog vjere i plemenitih rije~i/ u pjesmi mu svakoj/A svaka pjesma/ u mom srcu mladom/drhtaj izazove/ i prepoznam vjeru u domovinu, Isusa, prosjaka, ~arobnu vilu i Bosnu mi zemlju, zemlju vila i leptira... Nakon Petra Gudelja i Ivana Kordi}a, ovogodi{nji [opovi dani bili su posve}eni pjesniku Mili Stoji}u, kojeg je predsjednik HKD Napredak Franjo Topi} nazvao “autenti~nim nasljednikom poezije i djela Nikole [opa“. ^ule su se u ta dva dana u Jajcu o Stoji}evoj poeziji mnoge rije~i

hvale, govorili su se i prepri~avali njegovi stihovi, u Domu kulture odr`an je okrugli stol posve}en njegovom djelu, sve onako kako i prili~i jednom od na{ih najzna~ajnijih savremenih pjesnika. Najavljuju}i manifestaciju na konferenciji za novinare u Sarajevu, profesor Enver Kazaz naglasio je, izme|u ostalog, kako je Mile Stoji} “jedan od na{ih najva`nijih intelektualaca i pjesnika koji su `estoko bili protiv kulture rata i koji su izvr{ili eti~ko-moralnu sonda`u stanja na{eg duha, na{eg dru{tva, na{ih kultura i ukupnog prostora u najte`im vremenima“ (“Hvala ti, Envere, lijepo si govorio, iako te ni{ta nisam razumio“, duhovito je odvratio Stoji}).
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

[OPOVI DANI NA PLIVI 2009.
ANGA@OVANA POEZIJA RO\ENA U RATU

“Ove pjesme su pisane za naše mrtve, oni nas najbolje razumiju...“
PJESNI^KI SUSRETI U JAJCU
U slavu poezije, nekad i danas

Dok je Stoji}eva rana poezija pomalo hermeti~na, ona se po~ela sve vi{e “otvarati“ paralelno sa ratnim i postratnim iskustvima koja smo pro`ivljavali svako na svoj na~in, da bi u krajnjoj liniji postala vrlo ~itljiva i jasna, ~esto sna`no anga`ovana poezija, isti~e Stevan Tonti}: “Mile Stoji} je bio pjesnik koji nije mogao da }uti na sva zla i u`ase koji su se dogodili i sna`no je reagovao na sve to. Pri tome, me|utim, njegova poezija nije izgubila na svom jezi~kom majstorstvu, na muzikalnosti...“. Jedna od pjesama koja najbolje govori o tome je Trijumf ma{te: Nad kraterima hramova revolucionirali smo poeti~ke forme/i otkrili jedini bitni ritam/ritam zemlje {to se otvara i zatvara/Ove pjesme su pisane za na{e mrtve/oni nas najbolje razumiju. U pjesmi Krhotine uz dan 11. rujna, Stoji} opisuje posljedice teroristi~kih napada na Njujork i Va{ington 11. septembra 2001., “dana koji je promijenio svijet“:

(...) ^itam studiju o izgradnji novih tornjeva Koji }e nekoliko puta umno`iti profit I ujedno biti spomenik umorenima Ve} pretvorenim u broj 2752 I da }e biti nazvani Kulama slobode Zgrade ne}e biti blizanci Kako bi se izbjeglo ponavljanje historije Zazivanje sudbine. (...) Spali svoje skice Libeskinde I u {irokim prostranstvima Amerike Projektiraj svojim sugra|anima kamene prizemlju{e, tople zemunice Oblo`ene sedrenim plo~ama i medvje|im krznom Gdje }e povaljivati `enke i praviti djecu. Sazidaj Ognji{te od cigle za toplo sje}anje na `rtve ideje progresa Za novu sretnu generaciju [to }e do}i.

Olsona da je moderna umjetnost samo borba za golo pre`ivljavanje... Iako uzaludno, na{e pisanje ponekad ipak poma`e ljudima da malo razbistre misli, jer puno se toga sru~i na le|a takozvanog malog ~ovjeka“, rekao je Stoji} jednom prilikom u razgovoru sa novinarom i piscem Ivicom \iki}em.

PJESNICI LJUBAVI
Ako bi se ipak povla~ila neka paralela izme|u Nikole [opa i Mile Stoji}a, onda je ona sadr`ana u definiciji “pjesnik ljubavi“, kako je jedan od u~esnika skupa u Jajcu, knji`evnik Stevan Tonti}, nazvao Stoji}a. Istu onu uzvi{enu ljubav i vje~no traganje i potrebu za utjehom koju je [op izra`avao prema Bogu, Stoji} izra`ava prema `eni koju voli - Hasiji - koja je, prema njegovom vlastitom priznanju, najve}i razlog i inspiracija njegovog pjesni{tva. “Ima jedna misao Gottfrieda Benna koju ja stalno citiram: nije va`no o ~emu pi{emo, pa ~ak ni kako pi{emo, va`no je zbog ~ega mi to ~inimo. I tu dolazimo do jedne od klju~nih kategorija suvremene estetike, a to je razlog zbog kojeg radimo to {to radimo. Ja sam cijeli `ivot pisao, prije svega, zbog borbe za spas du{e i, naravno,

Mile Stoji} ve} je previ{e dugo u knji`evnosti da bi imao ikakvih iluzija o tome kako pisci svojim re~enicama, ili stihovima, mogu promijeniti bilo {ta na ovome svijetu, osim eventualno pomo}i sebi samima i svojim najbli`ima da se malo bolje nose sa `ivotnim neda}ama. “O meni su pisali ovo i ono, ali u vremenima pomu}enim, knji`evnost ima ipak neku ‘zada}u’ pam}enja. Ja nemam iluziju da moje ili va{e pisanje mogu {to bitno promijeniti u svijetu, ali da bar ne dopustimo zlikovcima da nakon zlodjela na miru u`ivaju. [to se ti~e moje knji`evnosti, od svih definicija najdra`a mi je ona Charlesa
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

zbog Hasije i moje porodice. A tako }u i nastaviti. Borhes je govorio da svaki ~ovjek u po~etku `eli da opi{e cijeli svijet, i tada opisuje polja, livade, rijeke, gradove, `ene, djecu, konje... A na kraju, kad sve to skupi na jednu hrpu, vidi da je narisao samo svoj vlastiti `ivot“, ka`e Mile Stoji}. Pretvoreno u stihove, sve to otprilike glasi ovako: Kada bih se ponovo rodio i mogao birati, ne bih izabrao ovaj jezik, ni ovo zanimanje/Ni ovaj znak vjere, ni ovu vjeru bez nade/Ne bih prihvatio da me ubojice u~e pravdi/Ne bih izabrao ovo vrijeme ni ovu zemlju u kojoj utjehe nema/Ni ovu bra}u koja su me prodala/Ni ovaj narod {to svoje sinove prinosi teletu od zlata/Bacio bih svoje ime/Jedino bih ponovo izabrao tebe, {to te u svakom danu tisu}u puta dodirnem pogledom odanosti i sjaja. [opovi dani na Plivi okupili su pjesnike iz Sarajeva, Mostara, Br~kog, Banjaluke, Bile}e, Fojnice, Te{nja... Bio je to, kako bi rekli politi~ari, jedan pravi multinacionalni skup, u le`ernim ve~ernjim dru`enjima znale su se zapjevati ~ak i ilahije... Samo je ovog puta, umjesto politike i visokih predstavnika, glavnu rije~ u kreiranju su`ivota imala poezija.
63

TRA@ILI STE, GLEDAJTE

TV serija LUD, ZBUNJEN, NORMALAN u Hrvatskoj i dalje obara sve rekorde gledanosti, a mnoge od epizoda gledanije su čak i od “Dnevnika” HRT-a; o nastanku i snimanju TV serije koja je trenutno jedan od naših najznačajnijih izvoznih proizvoda govore scenarista FEÐA ISOVIĆ, reditelj ELMIR JUKIĆ, vođa izvrsnog glumačkog tima MUSTAFA NADAREVIĆ te “njegov sin” SENAD BAŠIĆ, producent DAVOR PUŠIĆ...

STAZAMA REVOLUCIJE IZETA FAZLINOVI]A
Mustafa Nadarevi}: “U poslu kojeg radimo niko nije ni lud, ni zbunjen, svi smo normalni”
Mustafa Nadarevi} u seriji Lud, zbunjen, normalan igra lik “starog partizana” Izeta Fazlinovi}a

ULOGA ZA OSCARA

64

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

TAJNA USPJEHA BOSANSKOG “SITCOMA”
Foto: Milutin Stoj~evi}

MIRNA REDITELJSKA RUKA
Elmir Juki}

SCENARISTA SCENARISTA BEZ PARDONA BEZ PARDONA
Fe|a Isovi} Fe|a Isovi}

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

e, to se nije smjelo desiti. A kada se desilo onda se krilo. Podatak da je TV serija Lud, zbunjen, normalan u Hrvatskoj gledanija ~ak i od Dnevnika u 19.30 gotovo da je bio spakovan u kutijicu na kojoj je pisalo: dr`avna tajna. A kutijica bri`ljivo ~uvana u prisavskim seharama. “Meni je dra`i, mislim i zna~ajniji, podatak da je na{a serija gledanija od filmova iz holivudske produkcije”, veli Senad Ba{i}, koji u TV seriji Lud, zbunjen, normalan tuma~i lik Faruka Fazlinovi}a. Gledanija je bila ova serija i od utakmica Lige prvaka u pro{loj sezoni. Ali, “sru{iti” HRT-ov Dnevnik, e to je ve} poduhvat. Uglavnom, neka se malo “zagriju” hrvatske elektronske ikone - ^eljuska, [prajc i ^uljak[elebaj. S Novak-Srzi} na ~elu.

N

DAVOR PUŠIĆ, PRODUCENT SERIJE “LUD, ZBUNJEN, NORMALAN”: Još uvijek nismo potpisali ugovor sa Federalnom televizijom, očekujemo da će se to desiti za nekoliko dana, dok su ugovori sa Novom TV iz Zagreba i agencijom Nira iz Beograda a za program RTS-a potpisani

NE ^UVAJ TAJNU
No, otkrivena je i ta, ba{ kao i skoro svaka druga tajna. Dodu{e, nisi trebao biti ni lud ni zbunjen, tek samo malo normalan, da to pretpostavi{. Kada na Glavnom zagreba~kom kolodvoru prodava~ svoju kolegicu - prodava~icu, na pristojnoj udaljenosti od desetak metara, oslovljava: [efika, bona, onda je jasno i da su likovi iz ove TV serije u{li u srca i du{e publike u Hrvatskoj. A to je bilo po~etkom emitovanja serije Lud, zbunjen, normalan u susjedstvu. Danas je Izet Fazlinovi}, kojeg igra Mustafa Nadarevi},
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

najpopularniji televizijski lik na ovim prostorima. Kada bi scenarista odlu~io da ga “ubije”, onako ba{ filmski, najvjerovatnije bi bio progla{en dan `alosti, sinhronizovano u ~itavom regionu. “Ne vidim da bi se snimanje serije moglo nastaviti bez lika Izeta Fazlinovi}a”, tvrdi scenarista serije Fe|a Isovi}. “Vjerujem da bi ogroman broj ljudi bio na rubu suza”, govori reditelj Elmir Juki}. Snimanje serije po~elo je u aprilu 2007. godine. Do sada su u Bosni i Hercegovini prikazane sedamdeset i dvije epizode. Nedavno je zavr{eno snimanje novih deset epizoda, ~ije }e emitovanje po~eti za Novu godinu, a u planu je snimanje jo{ ~etrnaest: po sedam u novembru i u januaru sljede}e godine. “To je tri, ~etiri hiljade stranica. Eto, toliko je rada i truda. A svako snimanje je naporno. Radi se po dvanaest, trinaest sati, intenzivno, svaki dan. Sa danom pauze sedmi~no. Jedna epizoda ima 40-45 stranica. Dodu{e, to nisu va{e novinarske kartice, jer format scenarija je malo druga~iji. Najjednostavniji princip u mom radu je zagrijavanje stolice. Puno radim i nikada ne po~nem pisati dok ne budem siguran da imam dobar zaplet. A kad ima{ dobre situacije, dijaloge je jednostavno poslije toga raspisati. Re`iser Elmir Juki} apsolutno zna {ta ho}e, i sjajan je u svom poslu, a ekipa apsolutno zna {ta on ho}e. I svi savr{eno funkcioni{emo”, obja{njava Fe|a Isovi}. “Klju~ uspjeha ove serije je `estoki rad. Ali, svih ~lanova ekipe. Od scenariste Fe|e
65

TRA@ILI STE, GLEDAJTE
Isovi}a, preko gluma~ke podjele. @estoki rad naj~e{}e podrazumijeva dvanaest sati snimanja dnevno. Prije svega, mi smo napravili dobru stvar. A vrijeme je takvo da ljudi nakon {to odgledaju dnevnik, i ekstremno se nasekiraju, imaju potrebu da uzmu ne{to kao sedativ. Pa im onda serija koju mi radimo do|e kao neka vrsta apaurina da pre`ive taj dan. Serija je jako duhovita, a svi znamo da je smijeh ljekovita stvar”, ka`e Elmir Juki}: “U januaru ove godine imali smo situaciju da smo svi zajedno pomislili da je to kraj. Nakon 72 epizode koje smo snimili za manje od dvije godine, osjetili smo potrebu da radimo neke druge stvari. I da se pri~a o Izetu Fazlinovi}u i njegovoj porodici stavi negdje u ladice, kako bi se to s merakom gledalo u narednih pedeset godina. Ali, nekoliko mjeseci bili smo izlo`eni pritiscima i gotovo svakodnevno odgovarali na pitanje kada }emo nastaviti snimati nove epizode. A onda smo shvatili da bi bilo jako lo{e da Bosna bude prva zemlja na dunjaluku koja je ugasila izuzetno uspje{an projekat. Tako smo se, zapravo, i vratili. Drago mi je da su neke druge stvari postale va`nije od politike, da su ljudi kona~no po~eli razmi{ljati u interesu svog dobrog raspolo`enja.” “Tajna na{eg uspjeha je da ni{ta ne uspijeva kao uspjeh. Svi u na{em timu su bili vrlo uspje{ni i provjereni ljudi i prije po~etka snimanja serije. Od autora do tehnike, svako u svom sektoru. I svi su radoholi~ari, koji znaju da bez ozbiljnog pristupa i rada ne}e biti nikakvog uspjeha”, ka`e Senad Ba{i}. SINI[A SVILAN, DIREKTOR PROGRAMA NOVE TV IZ ZAGREBA

Serija “Lud, zbunjen, normalan” ima najbolji tretman
Kada smo kontaktirali Sini{u Svilana, direktora programa Nove TV iz Zagreba, pro~itao nam je podatke sa tzv. komercijalnog targeta, istra`ivanje o gledanosti televizijskog programa populacije od 18 do 49 godina. Prema tom istra`ivanju TV serija Lud, zbunjen, normalan ve} du`e vrijeme dr`i prvo mjesto. “Serija Lud, zbunjen, normalan kontinuirano je me|u top emisijama na hrvatskim kanalima i taj podatak nikada nismo krili. Visoka gledanost i rezultati koje posti`e kod hrvatske publike razlog su za{to je prikazujemo tre}u godinu zaredom. To je u skladu s na{om ure|iva~kom politikom - da uvr{tavamo samo najbolje programe u udarni televizijski termin. A Lud, zbunjen, normalan ima upravo takav tretman”, obja{njava Sini{a Svilan. Upitali smo Sini{u Svilana i {ta je to privla~i pa`nju gledateljstva Nove TV, {ta ovu seriju na neki na~in izdvaja od drugih? Znamo i za kvalitenu gluma~ku podjelu i odli~an scenarij, dobru rediteljsku ruku... “Upravo sve ovo {to ste naveli i to jo{ ne{to, nepretenciozan doma}i humor, prepoznatljiv na ovim prostorima. Poznato je da je najte`e raditi jednostavan humoristi~ni format koji prolazi kod publike i zato je rezultat ove serije jo{ ve}i. Uspjeh koji Nova TV do`ivljava ove jeseni - a to je da smo najgledanija televizija u udarnom terminu na komercijalnom targetu i da je od deset najgledanijih formata njih ~ak sedam s Nove TV - prepoznali su i na{i ogla{iva~i jednako kao i publika.”

IZET FAZLINOVI]: [KRTAC, NEUROTIK, @ENSKARO[, KOMUNISTA
Odakle god da krene{, nanovo do|e{ do Izeta Fazlinovi}a. On je i dalje neurotik, {krt je, voli `ene, a i ljevi~ar je, naravno. “Pitaju me po kome sam pisao lik Izeta. Ka`em po sebi, jer ja sebe tako vidim kad ostarim. Izetu }e u novim epizodama do}i partizanski drug, \uro Ubiparip, koji je ginekolog po zanimanju, a tuma~i ga Boro Stjepanovi}. S obzirom na \urino zanimanje, Izet u njemu vidi idola, zato {to je karijeru proveo me|u `enskim nogama”, govori Fe|a Isovi}, koji trenutno pi{e ~etvrtu, od ukupno ~etrnaest epizoda koliko }e ih ekipa serije jo{ snimiti za ovu sezonu. “Ovo bi bila neka druga serija da nije Mustafe Nadarevi}a. Njega izdvajam kao klju~nog, ali cijela gluma~ka ekipa je perfektna. I bolji su nego {to sam se nadao. Razgovarali smo prije prve klape sa glumcima, i reditelj, i producent, i ja. Ali, svaki glumac je donio svoj pe~at, neku svoju boju karakteru koji sam napisao. Sad se ta~no zna ko je kakav i {ta od koga mo`emo o~ekivati”. A za Slobodnu Bosnu govori i gospodin Izet Fazlinovi}: “Za uspjeh na{e serije bitni
66

NAJJA^I SMO
Sini{a Svilan

INDIKACIJE ZA BOLJE SUTRA SUTRA

Elmir Juki} na setu zajedno Elmir Juki} na setu zajedno sa glumcima bosanske uspje{nice sa glumcima bosanske uspje{nice

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

TAJNA USPJEHA BOSANSKOG “SITCOMA”

NOVI LIK LIK

Uz porodicu Fazlinovi} u novim nastavcima igra ii Boro Uz porodicu Fazlinovi} u novim nastavcima igra Boro Stjepanovi}, koji tuma~i lik ginekologa \ure Ubiparipa Stjepanovi}, koji tuma~i lik ginekologa \ure Ubiparipa

Moamer Kasumovi} ii Moamer Kasumovi} Mustafa Nadarevi} Mustafa Nadarevi}

KAKAV DEDA, TAKAV UNUK

su dobar scenarij, dobro organiziran posao, dobar tim, re`iser koji zna {ta ho}e i gluma~ka ekipa koja je spremna kao da je kazali{na predstava. U poslu niko nije ni lud, ni zbunjen, svi smo normalni. O tome se radi. Ja ne gledam televiziju, ali mislim da su ljudi `eljni humora, `eljni su dobrih i interesantnih serija koje se ne rade za jedan dan. Nije na{ narod tako lud, vidi kad je ne{to profesionalno napravljeno. Mo`da nekome izgleda kao da se mi zezamo. Ali, mi se zezamo samo onda kad smo nau~ili {utnuti loptu i voditi je u brzini. Dakle, zezamo se kad smo maksimalno spremni, a to je ljepota igre!” Velike uloge u TV seriji Lud, zbunjen, normalan ostvarili su pokojni Vanja Drach i @an Marolt; prvi je tuma~io lik doktora \i|imilovi}a, a drugi Enesa Had`iedhem}umurovi}a. Umrli su u razmaku od samo dva mjeseca. “Fale nam, u`asno nam fale, Vanja Drach i @an Marolt. Nismo izgubili samo poslovne partnere nego smo izgubili i prijatelje. To je rupa koja se ne da zatrpati. Obojica su bili generatori dobre energije na setu. Fantasti~ni ljudi, fantasti~ni glumci. Vanja i @an napravili su potpuno prepoznatljive likove, koji su postali sinonim za prevaru, jedan, a drugi i za prevaru i za ublehu”, ka`u Fe|a Isovi} i Elmir Juki}.

ma”, govori Davor Pu{i}, direktor producentske ku}e F.I.S.T. “Fe|a Isovi} ka`e da {to je umorniji to bolje pi{e. ^ini mi se da se od svake epizode mo`e napraviti filmi}. Zapravo se i ~udim da on dr`i taj fenomenalan ritam i kvalitetu evo ve}, kad snimimo sve epizode bit }e ih ukupno 96. Imate masu serija u svijetu, pa je jedna epizoda bolja, jedna lo{ija. A Izet me nije umorio. Mi dosta pristojno snimamo u odnosu na serije koje se snimaju na prostoru biv{e Jugoslavije. Ti producenti stvarno upregnu glumce, pa oni vuku ko konji. A nama dovoljno ubace u kola za vu}i, tako da mo`emo malo i posko~iti. I onda mi je drago poslije du`eg vremena opet sresti te ljude, s

kojima se fantasti~no sla`em. Mi smo ekipa velikog zajedni{tva”, ka`e Mustafa Nadarevi}. “Volio bih da radim ne{to drugo”, iskreno }e Fe|a Isovi}: “Umorio sam se od Fazlinovi}a. Dru`im se s njima po deset sati dnevno i pro`ivljam to njihovo ludilo. Ali, kako sad stvari stoje, bojim se da }emo se iz ovoga te{ko i{~upati. Na setu je sjajna atmosfera, i to se osjeti.” “Mo`da jo{ jedna sezona poslije ove i mislim da bi tu mogao biti kraj”, veli Elmir Juki}. Ako to uop{te ikome bude u interesu. Dnevnici FTV-a i HRT-a u 19.30 ve} odavno imaju manju gledanost od serije Lud, zbunjen, normalan. Ko je sljede}i? Pa, naravno, Dnevnik RTS-a! Ali, ko }e to tamo priznati...

UHVATI RITAM
Producent serije je producentska ku}a F.I.S.T. iz Sarajeva, a snimanje je nakon Vogo{}e nastavljeno u Domu kulture u Hrasnici. “Sedamdeset i dvije epizode producent serije bila je ku}a Baba film iz Sarajeva. Ali, njen direktor Mirsad Herovi} je zbog poslovnih obaveza sada u Turskoj, pa smo mi preuzeli kompletnu produkciju. Jo{ uvijek nismo potpisali ugovor sa Federalnom televizijom, o~ekujemo da }e se to desiti za nekoliko dana, dok su ugovori sa Novom TV iz Zagreba i agencijom Nira iz Beograda a za program RTS-a potpisani. Sada je Lud, zbunjen, normalan daleko najgledanija serija na ovim prostori8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

67

NARODNO POZORI[TE MOSTAR

Nakon šest decenija rada, mostarsko Narodno pozorište u utorak, 6. oktobra, do daljnjeg je zaključalo svoja vrata; direktor NP-a Mostar ŠERIF ALJIĆ za naš magazin govori o razlozima koji su doveli do zatvaranja ove kulturne institucije, političkim igrama i bahatosti gradskih vlastodržaca

POZORI[TE KOJE NIKO NE]E
Foto: Promediaphoto

Nesposobne vlasti u Mostaru dovele su do zatvaranja kulturne institucije

CRNA ZAVJESA NA ZGRADI MOSTARSKOG NARODNOG POZORI[TA

Pi{e: MAJA RADEVI]

N
68

arodno pozori{te u Mostaru ove je godine trebalo proslaviti jubilarnih {ezdeset godina postojanja i 12.000 izvedenih predstava koje stoje iza djelatnika ove, jedne od najstarijih teatarskih institucija u Bosni i Hercegovini. Umjesto toga, uposlenici mostarskog Pozori{ta u utorak su odr`ali komemorativni skup, upalili svije}e za “pokoj du{e” ove kulturne institucije, zaklju~ali vrata i oti{li svojim ku}ama.

Spora, ali sigurna smrt Narodnog pozori{ta Mostar po~ela je prije dvije godine, kada je Gradsko vije}e Grada Mostara, kojim je predsjedavao Murat ]ori}, odlu~ilo “velikodu{no” ustupiti svoja osniva~ka prava nad Pozori{tem Hercegova~ko-neretvanskom kantonu.

BRIGO MOJA, PRE\I NA DRUGOGA…
Umjesto o~ekivanog pove}anja bud`eta za produkciju i plate, prenos osniva~kih prava sa Grada na HNK ostavio je uposlenike NP-a Mostar “ni na nebu, ni na zemlji”: Grad se rije{io mrske du`nosti finansiranja Pozori{ta, a Kanton svoja prava, to jest obavezu finan-

siranja, do danas nije preuzeo. U martu ove godine, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Esad D`elilovi} je u dopisu ~lanovima Uprave NP-a Mostar koji su tra`ili da Kanton kona~no preuzme prava nad Pozori{tem, izme|u ostalog, naveo: “Ovo Ministarstvo nije konsultirano u vrijeme dono{enja te Odluke, niti je bilo upoznato sa pokrenutom procedurom preno{enja osniva~kih prava sa Grada Mostara na Kanton. Daljnji postupci u vezi sa rje{avanjem statusa ustanove Narodno pozori{te Mostar nisu u ovlasti ovoga Ministarstva.” Tako su ove godine i gradske i kantonalne vlasti u raspodjeli bud`eta svjesno preSLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

UMJESTO JUBILEJA - SMRTOVNICA
O[TRE REAKCIJE NA GA[ENJE POZORI[TA

Politička bahatost i primitivizam
“Politi~ka bahatost i potpuno nerazumijevanje lokalnih politikanata za va`nost o~uvanja i razvijanje kulture i umjetnosti su osnovni razlozi zbog kojih su pozori{ni radnici mostarskog Narodnog pozori{ta prisiljeni zaklju~ati vrata ove eminentne kulturne institucije nakon 60 godina uspje{nog rada”, navodi se u reagovanju koji je uputila Direkcija Festivala MESS. “Ne mogu da vjerujem da postoje takve budale, takvi kreteni, takvi majmuni, mafija, zaodjenuti u bo{nja~ke, hrvatske, srbijanske, katoli~ke, muslimanske, pravoslavne ideje, koji }e dopustiti da se ugasi jedna od rijetkih karakteristika koja gradu daje razlog da se zove gradom. Na ovoj d`enazi, na ovom sprovodu, nema kardinala, nema reisa, nema mitropolita, nema alija, ~ovi}a, tihi}a, dodika i ostalih kretena oni su negdje tamo, oni su napravili ovo. Oni su dobro naplatili svoje hrvatovanje, srbovanje, bo{njakovanje”, rekao je u utorak u Mostaru sarajevski reditelj Sulejman Kupusovi}. Podr{ku uposlenicima NP-a Mostar uputili su i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, direktor Narodnog pozori{ta Sarajevo Gradimir Gojer, predstavnici HNK Mostar, direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahi} i mnogi drugi kulturni i javni djelatnici. Na mre`i Facebook kreirana je grupa Podr{ka Narodnom pozori{tu Mostar, koja je u nepuna dva dana okupila blizu 2.500 ~lanova.

vidjele Narodno pozori{te Mostar, {to je zaposlenima u ovoj instituciji na po~etku teatarske sezone, umjesto planiranja novih projekata i premijera, ostavilo samo jednu opciju: staviti katanac na vrata. “Gradskim vlastima je bio cilj da nas se {to prije rije{e”, ka`e za “SB” direktor NP-a Mostar [erif Alji}. “Odluka o prenosu osniva~kih prava donesena je 28. decembra 2007. Grad je finansirao Pozori{te jo{ tri mjeseca nakon toga, i od tada je finansiranje nula! [to se ti~e Kantona, oni su pro{le godine odobrili 275.000 KM za sufinansiranje, tako da smo se u 2008. jo{ kako - tako snalazili. Ali, sada smo zaista u bezizlaznoj vlasti na ~elu sa biv{im predsjedavaju}im situaciji. Kanton je po~eo smanjivati grant GV-a Muratom ]ori}em i sada{njim u rebalansima i tih 275.000, koliko je bilo u Danijelom Vidovi}em koji, kako ka`e, 2008. godini, ove je godine prvo spalo na nemaju pristojnosti ni obzira ~ak ni da 220.000, pa onda na oko 180.000 KM uvrste problem Pozori{ta na dnevni red sjednica Vije}a. Pozori{te je u maju ove godi{nje. U posljednjem izvodu godine pokrenulo sudsku tu`bu protiv koji smo dobili od HNK u septGrada Mostara, u kojoj potra`uju embru, planirano je mjese~no ukupno 467.530 KM. 9. 465 K M z a pl a te s v i h uposlenih, produkciju i sve “NA[I” I “NJIHOVI” ostale tro{kove”, ogor~eno ka`e “Svi pravnici s kojima smo Alji}. razgovarali rekli su nam da Mostarsko Pozori{te ima 33 tu`bu mo`emo dobiti uposlena. “Podijelili smo iz bez problema, jer tog zadnjeg granta po Grad je na{ osniva~ i 300 maraka svima, od to je klju~na stvar u ~ista~ice, do mene cijeloj ovoj pri~i. kao direktora. A Ali, znate kako to toliko bi otprilike ide, na{i sudovi i imali i na Birou”, nisu ba{ efikasni, nagla{ava Alji}. tako da je pitanje Glavnim krivcikad }e se taj ma za situaciju u spor okon~ati. [ERIF ALJI], kojoj se na{lo NP Kada je doneseMostar nakon {est DIREKTOR NP MOSTAR “Gradskim vlastima je bio cilj da “Gradskim vlastima je bio cilj da na odluka o predecenija postojanja nas se {to prije rije{e” nas se {to prije rije{e” nosu ovlasti sa Alji} smatra gradske
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

“Ne mogu da vjerujem da postoje takve budale, takvi kreteni...”

SULEJMAN KUPUSOVI]

Grada na Kanton, svi su o~ekivali da }e biti bolje - Kanton, naravno, ima ve}i bud`et ali ja sam odmah posumnjao da se tu radi i o nekim politi~kim igrama. Ne `elim {pekulirati, ali ne bi me nimalo iznenadilo da je neko zgradu Pozori{ta ‘zapikao’ za neki trgova~ki centar i sli~no... Njima ne treba pozori{te, to im je samo balast…”, zaklju~uje [erif Alji}. Mostar je grad bez gradona~elnika, bez kina, a sada i bez svog najstarijeg pozori{ta. Sve su prilike da }e se “trend” ga{enja kulturnih institucija u gradu na Neretvi nastaviti: Hrvatsko narodno kazali{te i Mostarski teatar mladih tako|er su u ogromnim finansijskim problemima, uposlenici Narodne knji`nice {trajkuju zbog drasti~nog smanjenja mjese~nih dotacija… U Mostaru danas, kako ka`u djelatnici Narodnog pozori{ta, vladaju ljudi kojima su kultura i civilizacija strani i nerazumljivi pojmovi, ljudi koji se dijele na “na{e” i “njihove”: ”Obavje{tavamo sve ljude koji se osje}aju stanovnicima ovog grada da su ‘na{i’ i ‘njihovi’ skoro pri kraju posla. Nakon {to smo izdr`ali sve i sva{ta u zadnjih nekoliko godina, do{lo se do zida.”
69

KULT MARKET
ELIF SHAFAK

KNJI@EVNA KRITIKA Eseji Davida Bohma ”O dijalogu” (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.)

Kopile Istanbula
Elif Shafak, popularna turska knji`evnica ro|ena u Francuskoj, u svom najnovijem romanu Kopile Istanbula (Hena, Zagreb, 2009.) obra|uje temu koja je Turcima trn u oku: genocid nad Jermenima. Ona govori o dvije djevojke netipi~ne za svoje sredine: Turkinji nihilistkinji koja `ivi u Istanbulu i Amerikanki jermenskog porijekla koja krene u Tursku da bi bolje shvatila svoje porijeklo i identitet. Zbog romana je Shafak, kako u Turskoj nerijetko biva, o{tro napadnuta. Cijena je 33 KM.

Filozofija iz pera fizičara
morao napustiti Ameriku. U knjizi O dijalogu, nalaze se njegovi eseji koje je pisao o ovoj temi kojom se godinama bavio veoma strastveno. Njegove teze su na prvi pogled pomalo sumanute, a zapravo su samo uznemiruju}e jer ~itaoca tjeraju da raskrsti sa svojim najdubljim uvjerenjima, da uvijek ostavi mogu}nost da je u krivu i da u potrazi za istinom ne {tedi ni sebe ni druge. Ovakve tvrdnje su te{ko primjenjive u stvarnosti i Bohm je toga svjestan, posebno na polju politike i religije gdje su sukobljene strane kao jar~evi na brvnu, bez mogu}nosti kreativnog razrje{enja problema. Zato se Bohm, pomalo jeftino, izvla~i insistiraju}i na razlici izme|u stvarnog problema i paradoksa. Nacionalizam, tako naprimjer, po njegovom mi{ljenju, nije problem jer je paradoksalan, iracionalan, nerazje{iv i nikakvim dijalogom ne mo`emo ostvariti napredak ve} samo rasipati energiju. “Kako je mogu}e da smo spremni ubijati djecu koja pripadaju drugome narodu a istodobno voljeti djecu koja pripadaju vlastitom narodu?”, pita Bohm, dokazuju}i da nacionalizam skupa sa li~nim nesigurnostima, kompleksima ili emocijama spada u polje paradoksa. Neuspje{ni ljudski odnosi za njega su paradoks, a ne problem i iako ovaj pogled jeste kontroverzan, on ipak nudi druga~iji i konstruktivniji pristup u njihovom prevazila`enju. Bohmovi eseji O dijalogu nisu priru~nik o komunikaciji, nego filozofsko promi{ljanje kako ujediniti snage na putu ka novim saznanjima, a pri tome se osloboditi {umova kakve stvaraju na{e sujete, i na{a druga, ljudska ograni~enja. (A. Ba{i})

MIRKO KOVA^

Malvina
Roman Mirka Kova~a Malvina iz 1971. ovih dana do`ivio je novo izdanje kod beogradskog Samizdata B92. Glavna junakinja je Malvina Trifkovi}, pravoslavna uzorna u~enica koja }e se najprije udati za katolika, a zatim zaljubiti u njegovu sestru: ona tako, po mjerilima konzervativnog dru{tva, postaje vi{estruka gre{nica i izop}enica. Malvina je tako|er i jedna od najintrigantnijih junakinja jugoslovenske knji`evnosti. Cijena je 15 KM.

PREPOZNATI RAZRJE[IV I NERAZRJE[IV PROBLEM
Nacionalizam nije problem ve} paradoks, jer je iracionalan, nerazje{iv i nikakvim dijalogom ne mo`emo ostvariti napredak nego samo uzalud rasipati energiju, smatra Bohm

DAVID BYRNE

Biciklisti~ki dnevnici
David Byrne je najprije biciklirao po New Yorku, a zatim je svoj sklopivi bicikl po~eo nositi i na putovanja {irom svijeta. Dopadala mu se ta~ka gledi{ta koju je imao: malo vi{i i malo br`i od prosje~nog gradskog pje{aka, on je na poseban na~in do`ivio Berlin, Istanbul, Buenos Aires, San Francisco... Svoje utiske i promi{ljanja o svijetu vi|enom na nov na~in opisao je u knjizi Biciklisti~ki dnevnici (Geopoetika, Beograd, 2009.). Cijena je 29 KM.

Nagovarati nekoga na ne{to po pravilu je neka podvala: da je to za na{eg sagovornika dobro, on bi to lako uvidio i sam, bez potrebe da mu “otvaramo o~i”. Dijalog u kojem pregovaramo, tra`imo zajedni~ka rje{enja i kompromise, na~elno je gubljenje vremena i nije pravi dijalog nego mla}enje prazne slame. To je uvjeravanje druge osobe u na{e nu`nosti (koje su puki zbir na{eg odgoja, predrasuda, iskustava, kulture...). Ako smo dovoljno rje~iti, dominantni, nasilni ili {armantni, postiza}emo uspjehe u takvim dijalozima, nevezano za to koliko su na{i argumenti sna`ni i ispravni. Jedini pravi dijalog je onaj u ve}oj grupi ljudi (najbolje ~etrdesetak) poredanih u krug, koji se postepeno osloba|aju svojih nu`nosti (uvjerenja posisanih sa maj~inim mlijekom) i onda svoje pojedina~ne raspr{ene misli sakupljaju u jednu koherentnu misao (kao {to se u laseru svjetlosni valovi poja~aju jer se {ire u istom smjeru). Tako je o dijalogu razmi{ljao ameri~ki fizi~ar David Bohm koji je radio na najuglednijim univerzitetima, sara|ivao sa Einsteinom, i zbog optu`bi da je komunisti~ki simpatizer

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. 2. 3. 4. 5. Sarah Palin: Going Rogue Dan Brown: The Lost Symbol Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid Glenn Beck: Arguing with Idiots Charlaine Harris: A Touch of Dead

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Buybook)
1. 2. 3. 4. 5. Kader Abdolah: Ku}a imama Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca Niall Ferguson: Uspon novca Rabih Alameddine: Hakawati

70

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

KULT MARKET
LIFESTYLE Na godišnjoj listi UN-a Bosna i Hercegovina plasirana je na 76. mjestu, ispod svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije
HOLANDIJA

Spavanje
Starije `ene u prosjeku spavaju bolje od mu{karaca, iako se vi{e `ale na probleme sa snom, zaklju~ak je studije obavljene u medicinskom centru Erasmus u Rotterdamu. U studiji je u~estvovalo 956 mu{karaca i `ena starosti od 59 do 97 godina, koji su tokom {est dana vodili dnevnik o tome koliko su prethodne no}i spavali i koliko im je trebalo da zaspe.

Norveška najbolja zemlja za život

SAD

Izolacija
ISTRA@IVANJE UN-a OBUHVATILO JE 182 ZEMLJE
Vode}a na listi je Norve{ka, a najgora zemlja za `ivot je Niger

Program Ujedinjenih nacija za razvoj objavio je godi{nju listu najboljih i najgorih zemalja za `ivot. Glavni kriterij prema kojem su se rukovodili istra`iva~i UN-a je ukupni `ivotni standard u pojedinim zemljama, te stepen obrazovanja i prosje~an `ivotni vijek stanovni{tva. Prema aktuelnoj listi, me|u 182 obra|ene zemlje, najbolja za `ivot je Norve{ka, a najgori Niger. Me|u prvih dvadeset zemalja na listi najboljih nalaze se Australija, Island, Kanada, Irska, Holandija, [vedska, Francuska, [vicarska, Japan, Luksemburg, Finska, SAD, Austrija, [panija, Danska, Belgija, Italija i Lihten{tajn. Bosna i Hercegovina plasirana je kao 76. na listi, {to je lo{ije od ostalih dr`ava sa prostora biv{e Jugoslavije. Me|u

DOBAR @IVOT U SLOVENIJI

Slovenija je na 29. mjestu, daleko iznad drugih zemalja biv{e Jugoslavije
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

ex-yu zemljama najbolje je pozicionirana Slovenija na zavidnom 29. mjestu, Hrvatska je na 45. mjestu, Srbija je 67. na listi, Crna Gora 65., Albanija 70., dok je Makedonija na 72. mjestu. U vrhu najboljih zemalja za `ivot na listi UN-a nalazi se i Gr~ka na 25. mjestu, ^e{ka Republika je 36., Slova~ka 42., a slijedi je Ma|arska. Velike svjetske sile nisu se ba{ „proslavile“ kada je rije~ o kvalitetnom `ivotnom standardu - Rusija je tek 71. na listi, Kina je na 92. a Indija na 134. mjestu. Sa druge strane, zanimljivo je da je ove godine Kuba zauzela visoko 51. mjesto. Ove godine najgora zemlja za `ivot je Niger, a na za~elju liste odmah iznad Nigera su Afganistan, Sijera Leone, Centralnoafri~ka Republika, Mali i Burkina Faso. Iraka uop{te nema na listi, dok je Iran na 88. mjestu. Uz objavljene podatke data je i napomena da je lista napravljena na osnovu indeksa razvoja ~ovje~anstva (HDI) izra~unatog uglavnom iz podataka prikupljenih prije po~etka globalne privredne krize. Indeks razvoja ~ovje~anstva veoma je slo`ena kategorija koja uzima u obzir veliki broj informacija. Najva`niji podaci su o du`ini `ivota i zdravlju stanovni{tva, nivou obrazovanja i `ivotnom standardu, ali obuhva}eni su i brojni drugi aspekti, od poslovnih mogu}nosti do ravnopravnosti spolova i prisutnosti `ena u politi~kom `ivotu. (M. Radevi})

Dru{tvena izoliranost pove}ava izglede za smrt od raka, pokazalo je istra`ivanje znanstvenika sa Univerziteta u Chicagu provedeno na `ivotinjama. Ranije studije pokazale su kako podr{ka ljudi iz okoline mo`e pove}ati {anse za uspjeh lije~enja raka dojke, dok dru{tvena izoliranost pove}ava izglede za smrt od nekih hroni~nih bolesti.

FRANCUSKA

Proteza protiv hrkanja
U Francuskoj je proizvedena inovativna proteza protiv hrkanja - Blue nocta, koju korisnik mo`e sam da pode{ava pomo}u ugra|enog {arafa. Proteza potiskuje donju vilicu naprijed ~ime se spre~avaju hrkanje i prekidi disanja tokom sna, a njena efikasnost je, tvrde proizvo|a~i, stopostotna.

71

KULT MARKET
2/DUO

KINO KRITIKA Film ”Zbogom, Solo” (SAD, 2008.), reditelja Ramina Bahranija

Nobuhiro Suwa
Duo je suvremeni japanski igrani film koji je snimljen da izgleda poput dokumentarnog kamerom iz ruke. Bavi se prou~avanjem polaganog otu|ivanja ljudi i raspadanjem jednog ljubavnog odnosa. Ocjena: 4

Soliranje u duetu

ADIOS, AMOR

Serigo Cata

KOMORNI FILM O PRIJATELJSTVU

Zbogom, Solo - ostvarenje autora svjetske klase

Rije~ je o suvremenom {panjolskom kratkometra`nom filmu. Edoardo i Patricia, iako bezglavo zaljubljeni, morat }e se rastati zbog njegovog posla. Posljednji dan pred njegov odlazak }e iskoristiti kao da se nikad vi{e ne}e vidjeti. Ocjena: 4

PERFECT DAY

Joana Hadjithomas i Khalil Jorejge

Malek je mladi} s poreme}ajem spavanja. I on i njegova majka se bore s gubitkom ljubavi. Njegov otac, koji je prije 15 godina nestao u ratu, je prona|en. Malek poku{ava do}i do Zeine, djevojke koju voli, koja ga je ostavila, no koju jo{ uvijek nije spreman pustiti. Ocjena: 4

Ovom prilikom predstavljamo jo{ jedan u nizu veoma dobrih autorskih filmskih uradaka. Ovaj put radi se o autorskom filmu Ramina Bahranija. Ramin je internacionalno poznat i priznat filmski autor koji iza sebe ima dva vrlo dobra filma, a to su Man push cart i Chop Shop. Ovo je prvi film koji je snimio u svom rodnom gradu, Winston-Salemu u Sjevernoj Carolini. I ovim filmom Bahrani pokazuje kako apsolutno zaslu`uje naziv jednog od vrhunskih re`isera, filmskih autora svjetske klase. Na samotnoj cesti u Winston-Salemu dvoje odraslih mu{karaca do`ivljavaju neobi~no prijeteljstvo koje }e promijeniti obojici `ivote i stavove o `ivotu. Solo je iz Senegala i radi kao voza~ taksija da bi svojoj obitelji obezbijedio bolji `ivot. William je stariji gospodin, koji je {utljiv i misteriozan. Dok se prvi trudi obezbijediti la`ni ameri~ki san, drugi je pun potisnute tuge na kraju svog o~ito sa`vakanog tzv. ameri~kog sna. Ubrzo oboje spoznaju da su potrebni jedno drugom. Souleymane Sy Savane je odigrao ulogu Sola uvjerljivo. On je afri~ka TV zvijezda, a ovo mu je debitantska uloga na filmu. Njegova gluma je okarakterizirana kao snaga prirode. Red West je tako|er upe~atljivo odigrao svoju ulogu. Radio je do sada filmove s mnogim velikim autorima, poput Roberta Altmana, Olivera Stonea te Francisa Forda Coppole. No, ovo mu je debitantska glavna uloga. Minimalisti~kim

sredstvima odli~no tuma~i lik introvertnog i misterioznog gospodina. Michael Simmonds je velikim znanjem pridonio da ovaj film ima fotografiju kakvu i zaslu`uje. Ovaj komorni film o jednom prijateljstvu je vizualiziran uz pomno razmi{ljanje o atmosferi, naro~ito svjetlu kojim se ona u ovom slu~aju ponajvi{e stvara. Film Zbogom, Solo je na Venezia Film Festivalu dobio FIPRESCI - internacionalnu nagradu kritike. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Mamurluk (Todd Phillips) 2. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze (Carlos Saldanha, Mike Thurmeier) 3. Ponovno 17 (Burr Steers) 4. Prisila na brak (Anne Fletcher) 5. Harry Potter i Princ mije{ane krvi (David Yates)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dje~ak A (John Crowley, Film Four/Discovery film i video) 2. Zamjena (Clint Eastwood, Universal Pictures/Continental film) 3. Hrva~ (Darren Aronofsky, Fox Searchlight Pictures/Blitz) 4. Gost (Thomas McCarthy, Overture Films/Blitz) 5. Milijuna{ s ulice (Danny Boyle, Loveleen Tandan, Fox Searchlight Pictures/Blitz)
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER Druuna je heroina SF strip serije “Morbus Gravis“, a glavni i odgovorni za nastanak serije je Paolo Eleuteri Serpieri, koji je zahvaljujući njoj još za života stekao kultni status
SAD

Olivia Wilde
Olivia Wilde, koju smo gledali u seriji Dr. House, ponovno osvaja svijet svojim seksi izdanjem. Na novim fotografijama otkrila je svoje bradavice i potaknula ma{tu mu{karaca diljem svijeta. Nakon {to ju je ~asopis Maxim proglasio najljep{om `enom svijeta, Olivia sa svih strana dobiva poslovne ponude. Osvje`avaju}a je ~injenica {to Olivia nije prsata, silikonska ljepotica, ve} ima profinjenost i eleganciju na koju niko nije ravnodu{an.

Erotična heroina stripa

EGIPAT

Umjetni himen
DRUUNA
O popularnosti govori ~injenica da su njezine avanture prevedene na 12 jezika

Paolo Serpieri je ro|en u Veneciji 1944. godine. Jo{ kao mladi} se preselio u Rim da bi studirao slikarstvo i arhitekturu na umjetni~koj akademiji, pred profesorom Renatom Guttusoom, a 1966. godine je zapo~eo svoju karijeru slikara. No sve se to promijenilo 1975. Serpieri je svoj fokus sa slikarstva usmjerio na devetu umjetnost, zaposlio se u talijanskom strip magazinu Lanciostory i odlu~io upotpunosti posvetiti stripu. Kao veliki ljubitelj vesterna Serpieri je kao koautor sa piscem Raffaeleom Ambrosiom sudjelovao u nastajanju Pri~e o Zapadu, serije stripova o historiji Divljeg zapada, koji su objavljivani u talijanskim strip ~asopisima Lancio Story i Skorpio. Radio je na kolekcijama poput Découvrir la Bible, ali je i pisao kratke pri~e za ~asopise L’Eternauta, Il Fumetto and Orient-Express. Godine 1985. Serpieri izdaje Morbus Gravis, prvi nastavak strip sage o Druuni, heroini postapokalipti~nog svijeta, koji mu je me|u ljubiteljima devete umjetnosti jo{ za `ivota osigurao kultni status. Strip zapo~inje scenom u kojoj Druuna ~ita knjigu koja opisuje pro{la vremena u kojima se jo{ uvijek postojala priroda, zelena polja i drve}e. Tada nagli rez donosi pri~u u “stvarnost“, vrijeme u kojem ljudi ne mogu imati djecu, a ~itav ljudski rod je pogo|en u`asnom bole{}u Morbus Gravis, koja uzrokuje u`asne mutacije. Jedan od pogo|enih je i
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Druunin de~ko Shastar, a njezine avanture, koje su se protegnule kroz seriju od osam svezaka nastalih izme|u 1985. i 2003. godine, zapo~inju kada krenu u potragu za lijekom koji mo`e zaustaviti u`asne mutacije i spasiti mu `ivot. Druuna je u svojim avanturama prete`no vi{e gola nego obu~ena i upu{ta se u seksualne odnose, {to dobrovoljno {to pod prisilom sa ljubavnicima, `enama, lopovima, mutantima, nau~nicima, androidima i mnogim drugima. Ponukan uspjehom Morbusa Gravisa, Serpieri je nastavio raditi na avanturama eroti~ne heroine i do 2003. je izdao osam svezaka: Morbus Gravis, Morbus Gravis 2: Druuna, Kreatura, Meso`derka, Mandragora, Aphrodisia, Zaboravljeni planet i Klon. Obilje`ja svih nastavaka sage o eroti~noj Druuni su eksplicitno nasilje i seks, koji su svoj vrhunac do`ivjeli nakon Kreature, kada se Serpieri u sljede}a tri nastavka odlu~io za hard core verziju seksa, bez imalo prikrivene penetracije. No u zadnja dva nastavka Serpieri se odlu~io vratiti prvotnom, ne{to bla`em izri~aju koji je bio obilje`je prvih dijelova postapokalipti~ne pri~e. Serpieri je izdao i mnoge knjige ilustracija u kojima je Druuna dobila glavnu ulogu, a o njezinoj popularnosti govori ~injenica da su njezine avanture prevedene na 12 jezika i prodane u vi{e od milion primjeraka. (N. Hasi})

Egipatski konzervativci tra`e zabranu kineskog paketa Gigimo koji poma`e `enama da odglume nevinost. Jedan je ~ak tra`io progon onih koji }e ga uvoziti! Osim {to je u Egiptu zabranjen predbra~ni seks, smatra se da `ena nije djevica ako ne krvari tokom seksa. Iako je operacija {ivanja himena vrlo skupa i zabranjena, mnoge `ene je potajno rade.

[PANIJA

Najbolji ljubavnici
Najbolji svjetski ljubavnici su [panci, a tre}u godinu za redom titulu najgorih ljubavnika dobili su Nijemci. Na osnovu ankete provedene me|u 15.000 `ena u 20 zemalja, napravljena je lista u kojoj su najgori rangirani po svojim sposobnostima u krevetu. Nijemci su titulu najgorih ljubavnika zaradili zbog toga {to se “ne kupaju redovno“, odnosno “neprijatno miri{u“.

73

KULT MARKET
IN MEMORIAM

MUZIKA ”Backspacer”, deveti studijski album grupe ”Pearl Jam”

Mr. Magic
Bio je pionir hip hopa. Mr. Magic. Preminuo je 2. oktobra u 53. godini `ivota od posljedica sr~anog udara. Ure|ivao je emisiju Rap Attack, prvu rap emisiju koja se emitovala na jednoj komercijalnoj radio stanici u SAD-u. Bio je guru mnogim izvo|a~ima, me|u njima i grupi Public Enemy, te Notorious B.I.G-u.

Vedderalno ministarstvo muzike

PAUL McCARTNEY

Good Evening New York City
Svoj novi live album objavi}e, tokom novembra, Paul McCartney. CD i DVD - Good Evening New York City snimljeni su u julu ove godine, u njujor{kom Citi Fieldu. Na svakom od tri koncerta, Paula McCartneyja je gledalo i slu{alo 120.000 poklonika njegovog zvuka. Na CD su uvr{tene 33 pjesme.

DEVETO, PA MU[KO

Pearl Jam snimio je jo{ jedan odli~an studijski album

ORPHANED LAND

The Never Ending Way Of ORwarriOR

Pearl Jam jedan je od najpostojanijih svjetskih bendova. Jo{ su 1991. snimili Ten, svoj prvijenac, i sebi samima postavili visoke standarde. Poslije toga objavili su jo{ osam albuma, posljednji - Backspacer prije dvadesetak dana, a da nam nikada nisu darovali Trojanskog konja. Nema prevare, nema la`i, Pearl Jam svira u`ivo, mo`da bi danas kazao ~ovjek zvani ^orba. Zaista, te{ko je nadma{iti Ten. Ali, imala je dru`ina Eddiea Veddera blistavih trenutaka u karijeri. Ustvari, ima mnogo onih koji ni ne `ele kazati da je Ten njihov najbolji album. I svi smo upravu: nijanse }e odlu~ivati, mo`da foto-fini{, ako budemo organizovali utrku gdje }emo u cilju proglasiti najbolju plo~u Pearl Jama. Eh, taj Backspacer. Uzdah je u startu zato {to ne}emo, jer ne mo`emo po ko zna koji put, re}i ni{ta drugo do - odli~no! Zar opet? Aha. [ta }e{, krene Gonna See My Friend, pjesma koja otvara album, a ve} gleda{ onaj player, i kao da ga pita{: da nisi ne{to pobrkao, jarane? Got Some te opet razdrma,

bez pauze u seansi izme|u dvije muzi~ke, gitarsko-distorzi~ne opservacije. Divno! Just Breathe po~inje, i dalje traje, kao neki koncert koji bi se mogao zvati: Za klasi~nu gitaru i Veddera. I me|u dvije je vode}e numere na Backspaceru. Divno! Eno, opet. Jeste, prekrasno. Unthought Known startuje gitarskim picikatom, i prerasta u izvrstan, malo je re}i energijom ukra{en spoj autorske poetike i `elje za kvalitetnim muziciranjem. Supersonic je ona druga najbolja stvar na albumu. Tako ”ravna”, a tako lijepa. Speed of Sound, pak, ne{to je kao nastavak pjesme Jeremy, sa Tena. Ma, Eddie, majstore! [ta drugo da ti ~ovjek ka`e? A, samo sam jednom video Tita Mar{ala! (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Major Lazer: Hold the line (feat. Mr. Lexx & Santigold) 2. Muse: Uprising 3. Simian Mobile Disco: Audacity of Huge 4. Gus Gus: Add this song 5. The Prodigy: Take Me To The Hospital 6. Marmaduke Duke: Silhouettes 7. Casiokids: Finn Bikkjen! 8. Toddla T: Manabadman (ft. Serocee) 9. Wild Beasts: Hooting & Howling 10. Calvin Harris feat. Mary Pearce: Ready For The Weekend

E, ovo je interesantno. Bendu Orphaned Land iz Izraela ”prika~ili” su uz ime i etiketu: progressive-doom-death-folk-metal. Pa sad ti budi mangup i ne opravdaj ono {to se od tebe o~ekuje. Uglavnom, njihov ~etvrti studijski album se zove The Never Ending Way Of ORwarriOR, a bi}e objavljen u januaru sljede}e godine.

74

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

KULT MARKET
SPORT Nakon šest mjeseci pauze zbog povrede ramena, Kenan Hasagić se vratio u nogometnu reprezentaciju BiH i na gol “Istanbul BB-a“
AUTOMOBILI

Hyundai Equus

Imamo najbolje golmane
Foto: Mario Ili~i} Bh. reprezentacija Bh. reprezentacija ima tri vrhunska golmana ima tri vrhunska golmana

Hyundai je u Ju`noj Koreji promovisao luksuzni model Equus sa produ`enim me|uosovinskim rastojanjem. Equus ima ambiciozan zadatak da poka`e zube rivalima poput Mercedesove S klase i Lexusa LS. Nova verzija Equusa je du`a za 300 mm, pa je ukupna du`ina limuzine sada 5,460 mm. Svojim dimenzijama Equus ostavlja iza sebe i Mercedes S500 sa 5,210 mm i BMW 750iL sa 5,212 mm.

KENAN HASAGI] KENAN HASAGI]

MOTOCIKLI

[est je mjeseci trajala borba Kenana Hasagi}a, toliko je trajao oporavak od bolne povrede ramena koja ga je dugo udaljila od nogometnih terena. Legendarni Enver Mari} kazao nam je nedavno kako je to povreda koja je najgora za golmana, no Hasagi} se nije predavao. Dugotrajne terapije u Istanbulu i Minhenu dale su ploda, golman reprezentacije BiH i Istanbula BB ponovo je me|u vratnicama, a selektor Miroslav Bla`evi} je ve} kazao kako }e Hasagi} braniti u utakmici istine koju slijede}e subote igramo u Estoniji. Prvog dana okupljanja reprezentacije u Sarajevu,

U^ENIK I MENTOR

Kenan Hasagi} Kenan Hasagi} ii Enver Lugu{i} Enver Lugu{i}
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

Bla`evi} nam je kazao kako ga iznimno raduje Hasagi}ev povratak te da je on za njega ~udesan golman. “ On je poput Vladimira Beare“, uzviknuo je ]iro. “Meni je drago {to selektor tako razmi{lja, ali se ja ne `elim nametati, niti misliti kako }u sigurno na gol. Asmir Begovi} je isto tako legitiman kandidat za golmana u toj utakmici i vidje}emo za koga }e se ]iro odlu~iti. Jedno je sigurno, ukoliko mi selektor uka`e povjerenje, u~init }u sve da ne razo~aram ni njega ni na{e navija~e“, pri~a nam Keno. Dodaje kako mu je drago {to reprezentacija BiH nema problema sa golmanima, za ~iju je formu zadu`en Enver Lugu{i}, koji na svako okupljanje reprezentacije dolazi iz Kine. “Imamo Nemanju Supi}a i Asmira Begovi}a, dva vrhunska golmana i sjajna momka. Ne bojim se konkurencije, {tavi{e, drago mi je {to }u se stalno sa njima morati boriti za mjesto u timu. To je dobro, jer imamo ponajbolje golmane, svako mo`e odli~no braniti kada god zatreba i to je dobro za na{u reprezentaciju.“ Tokom svih ovih mjeseci dok je izbivao sa terena puno se pisalo o njegovom budu}em klubu, spominjale su se razne destinacije, no Kenan je jo{ uvijek u Istanbulu. “I mislim da }e tako biti do kraja sezone. Zvani~nih ponuda nemam, mada se pri~alo da bih mogao u Njema~ku. No, bio sam povrije|en i niko nije htio razmi{ljati o meni dok sam u takvom stanju. Sada je na meni da se vratim u staru formu, kada je tako, onda ne}e biti problema da na|em novi klub.“ (N. Hasi})

MV Agusta
Ispod “ko`e“ Agusta Brutale ima 85% novih komponenti i prakti~no je potpuno druga~iji motocikl u odnosu na prethodnika. Novi motor bi trebalo da bude elasti~niji, ali sude}i po ciframa, ~ini se da je razlog za slabije performanse novog modela isklju~ivo obaveza da agregat po{tuje EURO 4 normative. Cijena – 15.500 eura.

DESIGN

Opel Meriva
Fotografije prototipa nove generacije modela Meriva otkrivaju upotpunosti novi dizajn i neke od interesantnih detalja. Posmatraju}i svjetlosne grupe i linije bokova automobila lako se uo~ava sli~nost sa modelima Insignia i Astra. Premijera nove Merive vjerovatno }e biti odr`ana na narednom salonu automobila u @enevi, koji je na programu u martu.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Kulturnom centru Ambasade BiH u Zagrebu 1. oktobra je otvorena izlo`ba slika Sarajevo - Zagreb, autora Ibrahima Hrle. O izlo`bi su govorili ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudi} i savjetnik za kulturu u Ambasadi RH u Sarajevu Krunoslav Cigoj, a izlo`bu je otvorio Ivo Jelu{i}, zamjenik gradona~elnika Zagreba. Prvu nagradu za neobjavljenu zbirku poezije, na manifestaciji Slovo Gor~ina u Stocu, osvojio je Jasmin Saletovi} iz Tuzle. @iri u sastavu: Marko Ve{ovi}, Mehmed Dizdar i Dijana Had`izuki} drugu nagradu dodijelio je Halidu Buli}u iz @ivinica, a tre}u Enesi Mahini} iz Maglaja.

Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

AMIRA MEDUNJANIN, glazbenica

U decembru kre}emo na mini bh. turneju
Foto: Mario Ili~i}

U Omladinskom centru u Br~kom otvorena je izlo`ba fotografija: Sport u Br~kom 1919-2009, koju je priredio nekada{nji fudbaler br~anskog Jedinstva Fadil Red`i}. Sa oko 500 hronolo{ki izlo`enih fotografija, Red`i} je `elio pokazati kako se u Br~kom razvijao sport u posljednjih 90 godina, te podsjetiti kako su br~anski sportisti u pro{losti na raznim takmi~enjima predstavljali svoj grad.

Nedavno ste sa Merimom Klju~o u Cankarjevom domu u Ljubljani promovirali album Zumra, a zatim ste nastupili i u Njema~koj. Kakve su bile reakcije publike? U Ljubljani nas je publika zaista odli~no prihvatila, dvorana kluba Cankarjevog doma bila je prepuna. To je bio na{ prvi zajedni~ki nastup tamo, a planirali smo ga oko godinu dana. Nakon toga, bila sam u Njema~koj na otvorenju festivala Dani bh. kulture, gdje sam odr`ala dva koncerta, u Dresdenu i Leipzigu. S obzirom da je to primarno pozori{ni festival, napravili smo ne{to kao teatarski performans, zajedno sa a capella izvo|enjem sevdalinke, i tako|er smo imali odli~an prijem kod njema~ke publike. Gdje }e Vas jo{ ljubitelji sevdalinke mo}i vidjeti do kraja godine? Za po~etak decembra pripremam mini bh. turneju sa Bojanom Zulfikarpa{i}em. Za sada su potvr|eni koncerti u Sarajevu, Tuzli i u Zenici, a organizator je agencija Gramofon.

Ljubi~asti notturno naziv je knjige autora Vojislava Vujanovi}a, koja }e biti promovisana 8. oktobra u Foajeu Narodnog pozori{ta Sarajevo. O ovom djelu }e govoriti: prof. dr. Zehra Kreho, teatrolog iz Sarajeva i prof. dr. Ra{ko V. Jovanovi}, teatrolog iz Beograda, a odlomke iz knjige ~ita}e Nada \urevska.

DINO MUSTAFIĆ, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS
Foto: Milutin Stoj~evi}

Ekogalerija Sarajevo naziv je izlo`be koja }e biti postavljena 9. i 10. oktobra u eko-ku}i Mojmilo u Sarajevu. Postavka obuhvata slike, plakate i fotografije sa tematikom za{tite okoli{a, a na njima su prikazani, izme|u ostalog, izleti{te Vrelo Bosne, Vilsonovo {etali{te, Bentdba{a, planine Igman i Bjela{nica...

Izlo`ba bosanskohercegova~kih strip autora, a u organizaciji Stripopeka Inicijative, bi}e otvorena 10. oktobra u OKC-u Abra{evi} u Mostaru. “Na izlo`bi }e biti izlo`eni radovi prikazani publici na 3. godi{njoj izlo`bi bh. strip crta~a koju smo organizovali u aprilu ove godine u Sarajevu”, navode organizatori.
76

DINO MUSTAFI] DINO MUSTAFI]

“Posebno sam sretan {to }emo ove “Posebno sam sretan {to }emo ove godine, pored Sarajeva ii Zenice, ponuditi godine, pored Sarajeva Zenice, ponuditi nekoliko pozori{nih predstava ii najmla|oj nekoliko pozori{nih predstava najmla|oj publici koja `ivi u sredinama bez publici koja `ivi u sredinama bez teatarske infrastrukture” teatarske infrastrukture”

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

DRAGO BUKA, glumac i reditelj

“Ma~ak” za djecu i roditelje
Re`irali ste i adaptirali Ma~ka u ~izmama Charlesa Perraulta, a premijera }e biti odr`ana 9. oktobra u Pozori{tu mladih. La`e li ovaj na{, bosanski ma~ak? Naravno da ne la`e. Sve je ma~ak odradio za svoga gazdu. Ovog Ma~ka po~eo sam da radim pro{le godine. Ubacio sam neke nove likove, neke nove odnose, malo smo sve to pribli`ili na{em mladom, modernom gledaocu. A pripreme za ovu predstavu po~ele su u martu ove godine, i bilo je dosta zahtjevno. Dok gluma~ke probe traju od 2. septembra, to je nekih trideset i pet radnih dana. Vjerujem da }e se na{ Ma~ak u ~izmama dopasti i roditeljima koji u Pozori{te mladih dovedu svoju djecu. Jer, uvijek nastojimo da na na{im predstavama za djecu i roditelji prona|u ne{to za sebe. Da ne bude: ubaci}u dijete u salu, a ja odoh u birtiju. Vjerujem da smo napravili pristojan posao. Ko }e igrati u Va{em Ma~ku u ~izmama? Damir Kustura, Elma Ahmetovi}, Merima Lepi}, Mario Drma}, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi} i Adnan Goro. Muziku su napisali Hamdija Salihbegovi} i Ned`ad Merd`anovi} - to je moj tim koji dobija, pa da ja ne mijenjam. Scenografiju, kostim i kreaciju lutaka potpisuje Vanja Popovi}, njen asistent je D`enita Huseinovi}, koja je zajedno sa Mirjanom ^istopoljski izvela i radove na lutkama. Dramaturg je Aida Pilav.
Foto: Mario Ili~i}

Uspjeli smo sa~uvati kontinuitet MESS-a
U toku su finalne pripreme za 49. izdanje Internacionanog festivala MESS, koji ove godine traje od 16. do 26. oktobra. “Kao direktor Festivala zadovoljan sam ~injenicom da smo uprkos brojnim finansijskim problemima, koji su rezultirali na{im nevoljkim odustajanjem od programa Future MESS, uspjeli sa~uvati kontinuitet festivala i odr`ati visoki standard ponu|enih predstava. Posebno sam sretan {to }emo ove godine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditi nekoliko pozori{nih predstava i najmla|oj publici koja `ivi u sredinama bez teatarske infrastrukture. Uspjeli smo organizovati da nekoliko, po mom mi{ljenju, odli~nih teatarskih predstava za djecu, koje dolaze u okviru na{eg programa MESS Children, gostuje i u Srebrenici i Gora`du. Siguran sam da }e ova gostovanja ne samo uljep{ati `ivot djece nego i inicirati me|u njima budu}e glumce, re`isere, pisce, gledaoce i pozori{no obrazovati publiku koju }emo onda vidjeti na nekom od budu}ih festivala”, ka`e Dino Mustafi}, direktor MESS-a. Ovogodi{nji MESS }e otvoriti njema~ka predstava Pakao na zemlji, pozori{ta Dorkypark, koju je re`irala argentinska rediteljica Constanze Macras. “[to se ti~e zna~ajnijih predstava, zaista imamo dobar MESS. Dolazi nam vi{e od 500 umjetnika iz 13 zemalja, koji }e na{oj vjernoj publici, messovcima, kako ih mi u {ali zovemo, ponuditi 26 predstava u 11 festivalskih dana. Recimo, Vremena goda, Makedonca Ivana Popovskog, koji dolazi sa trupom iz Rusije, zasigurno }e ostati zapam}ena po sjajnom vizuelnom segmentu, ma|arski reditelj Mandruszo Kornel gostuje sa {okantnom i kontroverznom predstavom Led u izvedbi Nacionalnog teatra iz Budimpe{te, dok }e Belgijanac Jan Lauwers, sa trupom Needcompany, predstavom Izabelina soba ispri~ati najzna~ajnije trenutke evropskog dvadesetog stolje}a, kroz prizmu kompleksnog glavnog lika, Izabele, `ene specifi~nog senzibiliteta. Predstava Medeja ove godine predstavlja zna~ajnog reditelja Jean Luisa Martinellija, koji nam dolazi iz Francuske. Naravno, i ove godine }e s nama biti stari poznanik Paolo Magelli, te Aleksandar Popovski, i jo{ neka velika imena iz regije, kao i Pa{ovi}eva Nora, koja }e izme|u ostalih predstavljati BiH na ovogodi{njem MESS-u”, veli Mustafi}.

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: REUTERS

Tajni putevi sme}a
U trenutku kada je pa`nja svijeta usmjerena na borbu protiv globalnog zagrijavanja, vijest da je sredinom septembra kod obale Italije prona|en brod koji mo`da sadr`i radioaktivni otpad nije dobila preveliki publicitet. Skromno je propra}ena i pri~a o internacionalnoj kompaniji Trafigura, koja trguje naftom i koja je prije desetak dana pristala da isplati 46 miliona dolara od{tete za 30.000 stanovnika Obale Slonova~e ~ija je naselja prije tri godine zatrovala hemijskim otpadom. Od posljedica je 15 ljudi umrlo, a vi{e hiljada se razboljelo. Strogi zakoni o upravljanju opasnim otpadom gurnuli su ovaj ozbiljan posao u sivu zonu. Po dojavi mafija{a Francesca Fontija, koji tvrdi da je 1992. li~no naredio da se brod sa nuklearnim otpadom iz Norve{ke potopi 30 kilometara od jugozapadne obale Italije, olupina je zaista prona|ena, ali rezultati istrage jo{ nisu saop{teni. Na dnu Sredozemnog mora, koje zapljuskuje obale 22 zemlje na tri kontinenta, nalazi se mo`da jo{ trideset brodova sa radioaktivnim otpadom, rekao je Fonti. Pri~a da se mafija umije{ala u dosad najprljaviji posao nije, me|utim, nova i ve} je ko{tala `ivota dvoje ljudi. Italijanska novinarka Ilarija Alpi i njen kamerman ubijeni su 1994. u Somaliji, zvani~no u neuspjelom poku{aju otmice. Nova istraga treba potvrditi sumnje da su mo`da likvidirani jer su pratili trag nuklearnog otpada od Italije do Somalije. Fonti tvrdi da je za brod sa tovarom iz Norve{ke kalabrijska mafija Ndrangheta dobila 100.000 eura. Norve{ka je poznata po strogim zakonima u oblasti za{tite `ivotne sredine i brod sa nuklearnim otpadom ne mo`e tek tako da nestane, osim ako je neko na visokom polo`aju “za`mirio na jedno oko”, smatra Guardianov kolumnista George Monbiot. Poznati antiglobalista i eko aktivista, Monbiot ovaj slu~aj i vansudsku nagodbu Trafigure vidi kao dva nova u nizu primjera prebacivanja sme}a u tu|e dvori{te da bi velike korporacije sa~uvale profit. On podsje}a da je tsunami prije pet godina izbacio na obalu Somalije burad sa bolni~kim otpadom sa Zapada, {to se odrazilo na zdravlje lokalnog stanovni{tva. Po podacima Evropske agencije za za{titu `ivotne sredine (EPA), izvoz plasti~nog, papirnog i metalnog otpada iz EU-a udesetostru~io se od 1995. do 2007. Ilegalan izvoz u Kinu ~etiri puta je jeftini od obrade u Holandiji u skladu sa propisima EU-a. Ameri~ki zakoni su labaviji. Kao {to nisu ratifikovale Kyoto protokol, SAD su za vrijeme Busha bile jedna od rijetkih zemalja koje nisu ratifikovale ni Bazelsku konvenciju o upravljanju opasnim otpadom. Stotinu kontejnera sa sme}em za recikla`u svakodnevno sti`e u Hongkong iz SAD-a i Kanade. Zemljama u razvoju neke vrste otpada su dobrodo{le kao sekundarna sirovina, ali samo ako sti`u legalnim kanalima i u upotrebljivom stanju. Ljetos je britanski komunalni otpad stigao u Brazil, obilje`en kao “~ista plastika za recikla`u“. Po{iljka zaga|ena prljavim pelenama i ostalim ku}nim otpadom vra}ena je nazad, a tri osobe su u vezi s ovim slu~ajem uhap{ene. Odba~eni kompjuteri, monitori, {tampa~i, konzole i ve{-ma{ine ~ine gomilu sme}a koja najbr`e raste, a obi~no zavr{i u afri~kim zemljama kao {to su Gana, Egipat i Nigerija. Komponente kao {to su katodne cijevi ili baterije sadr`e {tetne materije i moraju se zbrinuti na odgovaraju}i na~in. Zbog strogih zakona EU-a za obradu elektronskog otpada, od o~ekivanih sedam miliona tona, pro{le godine je fabrikama za recikla`u stiglo samo tri miliona tona. Ostatak je vjerovatno izvezen ilegalno. [verceri imaju provjerene na~ine maskiranja. Roba se izvozi pod etiketom polovne, ali ~ak i ako joj se nakratko produ`i vijek, velika je vjerovatno}a da }e na kraju zavr{iti na nekoj deponiji u Kini ili Nigeriji, gdje }e deca poku{ati da spale plastiku i izvuku bakar i aluminij, a usput }e udisati olovo, kadmij, dioksine i druge otrove.

78

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

PATINASTA KUTIJA

“Oktobarska revolucija” u novembru
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

BOLJ[EVIZAM I REVOLUCIJA
Vladimir Ilji~ Lenjin vodio je Oktobarsku revoluciju 1917. godine
Vladimir Ilji~ Lenjin, lider bolj{evika, vodio je u Petrogradu Oktobarsku revoluciju, koja je po~ela 7. novembra (25. oktobra po starom kalendaru) 1917., kada je sru{ena privremena ruska vlada Aleksandra Kerenskog. Crvena garda i revolucionarne jedinice su u rano jutro tog dana zauzele sve va`ne objekte u gradu, a “zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o padu privremene vlade, a vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radni~kih i vojnih deputata”, tvrde na Wikipediji. Dok je trajala akcija, u Smoljnom se odr`avao Drugi kongres sovjeta radni~kih i vojni~kih deputata, koji je izabrao prvu revolucionarnu radni~ko-selja~ku vladu. S Lenjinom na ~elu, razumije se. Neki ka`u da Oktobarska revolucija nastaje kao posljedica I svjetskog rata, dok se oni drugi pozivaju na slu`bene dokumente Ruskog carstva. E, to je op{irna pri~a. Uglavnom, od 1910. do 1914. u Rusiji je evidentirano vi{e od {est hiljada {trajkova. U martu 1917. po~inje gra|anska revolucija, car raspu{ta Dumu, a dio poslanika formira Privremeni izvr{ni odbor. Na 4. kongresu, odr`anom iste godine, bolj{evici donose odluku o oru`anom sukobu. Sad se vra}amo na po~etak teksta. Osvojili su bolj{evici sve {to se trebalo osvojiti u Petrogradu, a tada je i okon~ano carsko razdoblje u istoriji Rusije. Dan poslije, dakle 8. novembra, Kongres Sovjeta je prihvatio da se do Ustavotvorne skup{tine osnuje privremena vlada “radnika i seljaka”, pod nazivom Sovjet narodnih komesara. Ne{to kasnije po~eo je krvavi gra|anski rat. Godine 1918., u martu, potpisan je mirovni sporazum.

STRIP ARTIST

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

DEMONSTRACIJA SILE
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Sada smo se dogovorili da prvo tražimo ostavku Niki Lozančiću. Bruka penzionere, dobija mirovinu iz Hrvatske, a hvali se da ima puno posla. Pa kakav je to umirovljenik koji radi, sram ga i stid bilo! Zatim ćemo tražiti ostavku od Safeta Halilovića što ništa ne radi. Nećemo valjda mi penzioneri za njega raditi!
ozvao me Hamid Sirkukalo da do|em na sastanak u mjesnu zajednicu penzionera. Okupilo nas se sedam i po, jer Nedjeljka Mla}anicu nismo mogli ra~unati kao jednog, zato {to je odmah na po~etku sastanka zaspao, te tako sve do kraja. U svom uvodnom izlaganju Hamid nam je kazao da je do{lo vrijeme da i mi penzioneri poka`emo svoju snagu, te da se okupimo i solidarno uka`emo na nepravde koje nam se nanose. Na prvom mjestu, kazao je Hamid, u pitanju je lova, jer se ovo vi{e ne mo`e trpiti. Vrijeme je za na{e demonstracije. Kada mi poka`emo na{u snagu, napomenuo je Hamid, ovi parlamentarci }e se prepasti, pa odmah promijeniti zakon i meni pove}ati penziju. A {to samo tebi? - upita Sejdalija Djevenica. Zato {to sam se ja prvi put sjetio da organizujemo bunu, odgovara Hamid, a onda }ete i vi do}i na red. Onda se za rije~ javi Osman-beg Prdovina i upita da li mo`e na bunu povesti i svoju hanumu. Evo pedeset godina podnosim njen buntovni karakter, pa da se i ona uklju~i i sa sobom ponese oklagiju, mogla bi je gurati odgovornima u jedno mjesto. Svi se slo`i{e neka je povede. eko iz ugla se oglasi da ne zaboravimo Kre{u Poskoka, koji je u onom ratu razdrljenih grudi skakao na tenkove, pa bi to i sad ~inio, ali nije do{ao na sastanak po{to ga je ne{to u{}aklo u le|ima. I tu se svi slo`ismo, a Sejdalija opet se javi: zar ga je to ufatilo u le|ima, a ja mislio da ima hemoroide. Zatim je Hamid razra|ivao strategiju. Po{to nam svakako odmah ne}e glave{ine iza}i u susret, osta}emo neko vrijeme stacionirani u Sarajevu. Ve} je osigurano da budemo smje{teni po no}i u Holiday Innu. Ne da |avo Sejdaliji, pa pita: Pa mi smo ionako stacionirani u svojim stanovima u Sarajevu. Ti ni{ta ne zna{!, zavika Hamid, drugo je voditi rat iz ku}e, a drugo iz hotela. Kako je na{e mudro rukovodstvo u oslobodila~kom ratu porazilo agresora, nego iz mirnog {taba vode}i ofanzive. Svi smo se slo`ili da je za na{ poduhvat potrebna logistika, {ta }e re}i penezi. Hamid nam je kazao da je ve} u dogovorima sa Nihadom Imamovi}em, koji dugo vremena poma`e sve one koji su u nevolji, pa tako stalno daje pare SDA. A {ta je ovo na{e, pita se Hamid, nego isto tako jedna demokratska akcija. Ima izgleda da se uve`emo s F ahrudinom Radon~i}em, mada je on sada u frci, osniva stranku. A to je ba{ pogodno za nas, mi }emo ga podr`ati na izborima, neka
80

P

on nas podr`i oko na{eg kulturnog i dostojanstvenog ru{enja vlasti. Kad bi on stao na na{u stranu, odmah su tu u paketu i Bakir Izetbegovi}, [ahinpa{i} [aja i Ali Ga{i. Odmah tu upada opet Sejdalija s pitanjem. [to }e nam Ali Ga{i, kad je on u zatvoru. Ti ne zna{ ni{ta i nemoj se vi{e javljati! - strog je Hamid. Jer ako je na na{oj strani Ali Ga{i, ti ne zna{ koliko onda imamo sljedbenika! I budu}ih zatvorenika. tidljivo se javi Mehmed Puniga}a. Ka`e: Da mi je znati za koga }emo tra`iti ostavku, koga }emo izdevetati da vi{e ne do|e sebi. Ja bih predlo`io da prvo opalimo po Miljenku Prda{evi}u, eno ga u Skup{tini, radi na protokolu. [ta nam je on skrivio? - pitamo. Mo`da nije vama, a meni jest, odgovara Mehmed. Stanuje u zgradi vi{e mene, pa svako malo baca |ubre kroz prozor. Ljeti ne mogu da otvorim svoj prozor, stalno me zasipa krme}im otpacima. Taj je ~ovjek prava bo`ija napast. A i Srbin je. O tom Miljenku }emo kasnije raspravljati. Sada smo se dogovorili da prvo tra`imo ostavku Niki Lozan~i}u. Bruka penzionere, dobija mirovinu iz Hrvatske, a hvali se da ima puno posla. Pa kakav je to umirovljenik koji radi, sram ga i stid bilo! Zatim }emo tra`iti ostavku od Safeta Halilovi}a {to ni{ta ne radi. Ne}emo valjda mi penzioneri za njega raditi! Dalje smo se dogovorili da sastavimo spisak koga }emo sve {upirati, a svako od nas neka stavi na taj spisak po desetak imena. I onda }emo zaredati da sve degene~imo. Negdje pred kraj sastanka do|e na vrata Bahrija Abduhamidovi}. Poma`e se {tapom, jednu nogu vu~e za sobom, a jedna mu ruka ne prestaje mlatiti. Po{ao je on na vrijeme na sastanak, ali od velike gu`ve nije mogao pre}i preko ulice, auti samo tutnje. Ka`e da bez njega nema na{eg protesta, ho}e da bude u prvim redovima. Kad je propustio u ovom ratu da odmah na po~etku bude uz ]elu, Cacu, Juku, ne}e sebi dozvoliti da presko~i jo{ jednu uspostavu reda i nereda. Upravo smo krenuli da sastavljamo zaklju~ke, da pi{emo na{ operativni plan, kad u|e Marica, po slu`benoj du`nosti ~ista~ica. Sve nas ispra{i napolje, psuju}i {to smo joj napunili pepeljare ~ikovima. Zabrani}e vam vlast pu{enje, pa }ete odmah cr~i!, ka`e Marica. Svaka revolucionarna akcija ima prepreka, pa }emo i mi ovu s Maricom prebroditi. Neka se u vlasti ne nadaju da smo odustali. Eto nas koliko sutra.
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

S

N

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful