znanost

NAPREDNA TEHNOLOGIJA :: Američki su stručnjaci proizveli holografski sustav prenošenja poruka. Osoba holografski snimana na jednom mjestu projicira se na drugom.

1 :: Nasa Na mjesec uskoro šalje čovjekolikog robota

Artu
:: MIROSLAV AMBRUŠ - KIŠ

Sedmi putnik na posljednjoj misiji shuttlea Discovery

T

epaju mu nadimkom Artu. On je sedmi član posade shuttlea Discovery koji je iz svemirskog centra Kennedy, uz teškoće uobičajene za posljednje letove shuttlea – a Discoveryju je to posljednji let – poletio prema Međunarodnoj svemirskoj stanici sa šesteročlanom posadom misije STS133. Od činjenice da je čovjek na ISS-u (Međunarodna svemirska stanica, op. a.) od prve stalne posade neprekidno nazočan u svemiru punih deset godina, s

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici Artu će kuhati i čistiti, ali i obavljati najopasnije poslove Artu može jednom rukom podizati utege teške 20 kg, ali i baratati vrlo osjetljivim predmetima
Obzor :: Večernji list :: 51

a kad dvojica zatrebaju poći van, nakon nekog vremena bit će redovit treći član radne grupe. Na ISS-u za R2 zasad teče pokusni rok: neko će vrijeme obavljati samo kućanske poslove, čistiti i ponekad zabaviti posadu. Za rad i boravak na Međunarodnoj svemirskoj stanici Artu ne treba noge. U bestežinskom stanju samo bi mu smetale. – Noge je najlakše dodati. Može ih se kupiti ili preraditi neki egzoskeleton kakvih već ima. Hod, pa i ples, više nije toliko osjetljiva funkcija pa noge možemo sami izgraditi od nule. A spojiti logiku nogu i uskladiti je s glavninom Artuove logike je rutina – objašnjava Ron Difter.

znanost

U svemir bez hrane, vode i kisika
Za Artua s nogama, međutim, poseban smjeli program od jesenas ima Stephen J. Altemus, glavni inženjer u Houstonu. Ovlasti su mu dopustile da ruku malo dublje zavuče u NASA-ine skrivene džepove i suradnicima objavi gotovo gerilski tajni projekt riječima: – Učinimo napokon nešto čudesno! – U NASA-i mnogo zrelih tehnologija nikad ne dobije priliku da ih se iskuša na pravoj misiji – kaže Altemus. Kolege je oduševio poslom koji nikome neće biti plaćen, a malo tko može jamčiti da će ikad biti ostvaren. Proljetos, kad je već bilo jasno da će predsjednik Barack Obama otkazati neostvarivi program Constellation, koji je Amerikance trebao vratiti na Mjesec i dalje, objavio je Projekt M. Za poneki promil cijene Constellationa tvrdi da bi ekipa iz Houstona Artua (s nogama) mogla za 1000 dana poslati na Mjesec. Robot i znanstveni instrumenti stajali bi 200 milijuna dolara, a raketa kojom bi se svemirskog putnika lansiralo i spustilo na Mjesec još 250 milijuna. – Prednost je ovako profinjenog robota što s njime ne morate slati kisik, vodu i hranu. Zatreba li, ne morate skrbiti ni o njegovu povratku, pa misija odjednom postaje iznimno jeftina – naglašava Stephen J. Altemus. Najljepše je što Amerika, ukidanjem shuttlea, neko vrijeme još neće imati raketu kojom u svemir može slati ljude, ali ubrzanje Boeingovih i Lockheedovih postojećih raketa Atlas i Titan robot lako će podnijeti. Mjesečev lander je možda najsočniji dio priče. Gradila bi ga privatna tvrtka Armadillo Aerospace iz Mesquitea u Teksasu. Najkraće: ta tvrtka za raketne motore koristi neotrovni pogon, kombinaciju tekućeg kisika i alkohola, a umjesto tehnički kompliciranog aerodinamičkog dizajna lander koristi računalnom upravljan raketni motor koji znatno pojednostavnjuje i pojeftinjuje pogon. Uz tvrtku Masten Space Systems, Armadillo ima napredniji i preciznije upravljiv sustav landera od bilo koje državne tvrtke, a ujedno i bitno jeftiniji.
ukRATkO: Spretan i sposoban čovjekoliki robot Artu puno je jeftinije i jednostavnije rješenje za misiju na Mjesec od ljudske posade, pogotovo otkako je Obama otkazao program Constellation.

1 :: Pripadnici shuttleove ekspedicije sa svojim sedmim putnikom Artuom NASA

današnjom već 25. posadom, ukupno 200 ljudi iz 14 zemalja, fascinantnija je samo jedna: sada im se pridružio prvi čovjekoliki robot. Dok čitate ovaj prilog, astronauti iz Discoveryja možda upravo izvlače robota R2 iz njegova kontejnera, a Artu bi za nekoliko sati na svemirskoj stanici mogao pritegnuti i svoj prvi vijak.

Robonaut počeo kao kućni ljubimac
Robonaut 2, kako je puno ime sedmoga putnika Discoveryja, postat će i sedmi član 25. posade Međunarodne stanice. Projekt je začet prije tri godine u Svemirskom centru Johnson u Houstonu. Tu su, poučeni iskustvima gradnje Međunarodne svemirske stanice, prije tri godine shvatili da astronautima šljakerima koji lebde zakvačeni izvana na ISS-u treba pouzdan pomoćnik. Posebno nakon 18. studenoga 2008. kad je Heidemarie Stefanyshyn-Piper, astronautica misije STS-126, u otvorenom svemiru izgubila torbu s alatom vrijednu 100 tisuća dolara! Pumpa za mazivo u njoj je počela nekontrolirano ispuštati sadržaj i poput rakete odvukla joj je torbu u beskraj koja je izgorjela nad Meksikom tek 3. kolovoza 2009. godine. Isprva se zamišljao inteligentni nastavak golemoga servisnog krana, robotska ruka na čijem “dlanu” astronauti monteri često obavljaju podosta posla. Projekt je napredovao i u suradnji s laboratorijem General Motorsa za robotiku sagrađen je prvi robonaut, R1. Svi su bili oduševljeni robotskim čovjekolikim torzom koji se po halama inteligentno muvao upravljajući segwayem.
52 :: Obzor :: Večernji list

Međutim, u robotičkom laboratoriju Svemirskog centra Johnson u Houstonu, pod vodstvom Rona Diftlera i s robotičarima iz General Motorsa pod vodstvom Martyja Linna, znali su da mogu i bolje. Prije nešto više od godinu dana R2 je bio već dovršen. Bez teškoća je precizno rukovao utezima teškim i po 20 kilograma u svakoj ruci, ali je istodobno s finim senzorima na jagodicama prstiju Artu lako samostalno izlazio nakraj i s tako suptilnim zadacima kao što je otvaranje kuverte. Nema sumnje da su se inženjeri izvrsno kreativno zabavljali dok su kreirali Artua i dodavali mu sve više elegantnih čovjekolikih osobina. Na ISS-u će robot u bestežinskom stanju kontrolirati i upravljati nekim rutinskim funkcijama svemirske stanice,

1 :: Artua pakiraju u Svemirskom centru Johnson za njegov let na ISS NASA

2 : : kao u trilogiji “milleNium”

Prebaciti milijune s nečijeg računa na svoj? Srednje teško!
urednika Wireda pitali su koji su hakerski upadi iz Larssonova romana izvedivi K. Poulsen iz Wireda odležao je u zatvoru zbog hakiranja igre u kojoj je osvojio Porsche
:: MARKO fANčOVIć/VLM Glavna junakinja trilogije “Millenium” Stiega Larssona u zapletima njegovih romana čini čuda s računalom: vješta hakerica koja se u cybersvemiru snalazi kao riba u vodi provaljuje u zatvorene korporativne sustave, dolazi do zabranjenih podataka i bez imalo napora pristupa čvrstim diskovima ne samo svojih neprijatelja nego i prijatelja. A koliko je ta cura, koju je u švedskim ekranizacijama Larssonovih romana odglumila Noomi Rapace, a u američkoj adaptaciji glumit će je Rooney Mara, s takvim vještinama doista uvjerljiva? Mogu li hakeri takve stvari izvesti i u stvarnom životu? Kako bi procijenili uvjerljivost Larssonove junakinje, iz Vanity faira obratili su se profesionalnom hakeru Kevinu Poulsenu. Danas urednik magazina Wired, Poulsen je svojedobno pod nadimkom Dark Dante žario i palio računalnim mrežama. Svojedobno je preuzeo kontrolu nad cjelokupnom telefonskom mrežom Los Angelesa kako bi bio točno 102. pozivatelj na nagradnom natječaju jedne radijske postaje i tako osvojio Porsche. Nakon četiri godine iza rešetaka po sedam

točaka optužnice, Poulsen je prešao na drugu stranu i počeo raditi kao savjetnik za računalnu sigurnost. Koliko je očuvao svoje hakerske vještine pokazao je 2006., kad je hakirajući MySpace otkrio 774 korisnika koji su bili registrirani seksualni prijestupnici i preko te mreže tražili djecu za seks; jedan je od njih i uhićen. A što taj stvarni računalni čarobnjak misli o metodama izmišljene švedske računalne čarobnice? – Zanimljivo je da je sve što ona postiže uvjerljivo, ali način na koji to postiže s tehničke strane potpuno je besmislen. Recimo, ona naprava koju dobije od svojeg prijatelja hakera pa je postavi na koaksijalni kabel korumpiranog financijaša Hans-Erika Wennerströma. Cijeli opis načina na koji ta naprava radi najobičnija je izmišljotina. Ona opisuje kako je preuzela njegovo računalo i kako, dok taj tip misli da je logiran i koristi se svojim računalom, on se zapravo koristi njezinim serverom i ona može sve nadzirati. To se ne radi na taj način, ali je točno da se ovih dana češće napada nečiji PC nego njegov server i bilježe se dodiri tipkovnice i sve to, hakeri danas rade točno to. Kad zađete u tehničke detalje, oni su u romanima čista mašta. Ali mogućnosti da se tako nešto napravi vrlo su stvarne, tako se danas izvodi financijski kriminal. S Wennerströmom je opisano kako ona u njegov stroj ubaci softver koji, kad on provjerava svoje stanje računa, njemu pokazuje da je sve u redu dok mu ona zapravo pljačka račun. U romanu je time predviđeno nešto što se događa – prošle godine hakeri su se počeli koristiti takvim programom. Obično se to radi “trojancem”. Opasne “trojanske” viruse antivirusna zaštita najvećim dijelom otkrije, ali može se dogoditi da vaše računalo bude “osvojeno”. – Najviše mi se svidjelo što je količina rada potrebna za hakiranje vjerno opisana. U filmovima su i najkompliciranije stvari prikazane lagane kao i trivijalne; znate ono, haker sjedne za računalo, nekoliko puta dotakne tipkovnicu i prebacio je pet milijuna dolara na svoj račun. Larsson to nije tako opisao; ona velika pljačka na kraju prvog romana, kad ona izvuče sav onaj novac iz bankovnih računa, opisana je s točno onolikom količinom rada koja bi bila potrebna za to i u stvarnosti. Poulsen je razjasnio što se danas može postići hakiranjem: prebacivanje nekoliko milijuna s nečijeg računa na svoj je “srednje teško”, isključivanje sigurnosnih kamera u banci “srednje do jako teško”, objaviti svoj članak na internetskoj stranici New York Timesa “lako”, isključiti struju Istočnoj obali SAD-a “teško do nemoguće”, a lansirati nuklearni projektil “apsolutno nemoguće, oko toga je više razina sigurnosti”. A namjestiti Oscare? “Hoćete reći da nisu namješteni?” Ne, nego da dobije bilo tko koga odaberete? Između jako teško i nemoguće.
ukRATkO: Cyber pljačke i katastrofe iz Larssonove “Trilogije” većinom su moguće.

Futurist

Serengeti će umrijeti 2015.
Cesta koja bi preko zaravni spojila Indijski ocean s jezerom Victoria presjekla bi putove životinja
:: MIROSLAV AMBRUŠ-KIŠ U narodu Masaija riječ “serengit” znači “beskrajne ravnice”. Serengeti je ekosustav u sjeverozapadnoj Tanzaniji, zaravan od 30 tisuća četvornih kilometara s nekoliko strogih lovnih rezervata i nacionalnih parkova gdje živi i stalno migrira 70 vrsta velikih sisavaca i 500 vrsta ptica. Jedna od najvećih i najdramatičnijih selidba o pet u sam roj životinja događa se u ab godin listopadu iz kenijske ja pao ivotin pokrajine Masai Mare u ž to et pos Serengeti, kada se dva bi na p njeg sadaš milijuna gnuova i zebri broja! dramatično, praćeni lavovima i krokodilima iz Kenije preko rijeke Mare probija u Serengeti. Cijeli taj svijet divljine mogao bi nestati do 2015. godine, zvone na uzbunu svi biolozi svijeta, ostvari li se sljedeće, predizborne godine plan tanzanskog predsjednika Jakaya Kikwete da preko Serengetija sagradi brzu autocestu koja bi trebala spojiti Dar es Salaam na Indijskom oceanu s obalama jezera Victoria. Tanzanija je jedna od najnerazvijenijih zemalja i cesta bi pomogla unutrašnjem razvoju, ali bi posve poremetila milenijske migracijske putove životinja, broj kojih bi zbog toga 2015. mogao spasti na današnjih pet posto. Tanzaniji treba pomoći tako da očuva ovo čudo života!

2 :: Noomi Rapace hakerica je bez premca u švedskoj adaptaciji Larssonovih romana

Obzor :: Večernji list :: 53

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful