Definicija Papa test je test probiranja (screening test) kojim se uzima obrisak rodni kog dijela vrata maternice

, rodnice i kanala vrata maternice, a slu i za otkrivanje upale, uzro nika infekcije, abnormalnosti stanica i zlo udnih promjena. Test se jo naziva i VCE obrisak (vagina-cervixendometrij). Povijest Metodu bojanja stanica je prije pedesetak godina otkrio ameri ki znanstvenik gr kog podrijetla Papanicolau, po kojem je i nastao naziv PAPA test. Prva klasifikacija nalaza bila je Papanicolauova numeri ka klasifikacija objavljena 1954. godine. Izvo enje testa Papa test se izvodi jednostavno, brzo i bezbolno. Dok ena le i na ginekolo kom stolu, lije nik u rodnicu uvodi speculum. Test se sastoji u uzimanju obriska unutarnjih genitalnih organa: drvenom patulom se uzima obrisak blagim struganjem sa stra njeg svoda rodnice kao i rodni kog dijela vrata maternice, a pomo u drvenog tapi a omotanog vatom iz kanala vrata maternice. Obrisak sa patule i tapi a razma e se na predmetno stakalce i nakon toga uroni u alkohol radi fiksiranja stanica. Nakon toga se u citolo kom laboratoriju (laboratoriju za stanice) obavlja specijalno bojanje uzorka te se obojani uzorak na stakalcu promatra pod mikroskopom i tra e se abnormalnosti stanica. Tko se testira Papa test radi se enama koje nemaju simptoma karcinoma niti nalaze koje ukazuju na njegovo postojanje. Test se preporu uje enama koje su seksualno aktivne ili su dosegle dob od 18 godina. Ukoliko se PAPA kontrola obavlja jednom godi nje smanjuje se rizik umiranja od raka vrata maternice za 90 posto. Optimalna je PAPA-kontrola na 6 mjeseci, obavezna jednom godi nje. Kada je najbolje vrijeme za test? Test se provodi kada ena nema menstruaciju, najbolje je 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, dakle oko sredine ciklusa. Otprilike dva dana prije Papa testa ena treba izbjegavati tu iranje rodnice ili umetanje vaginalnih lijekova, spermicidnih pjena, krema ili elea (osim po preporuci lije nika). To je potrebno jer navedeni postupci mogu isprati ili sakriti promijenjene stanice. To nost Papa testa To nost PAPA testa je oko 75 do 80 posto, u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) to nost raste do 95 posto. Kakav mo e biti nalaz U skladu s aktualnom klasifikacijom, nalaz se mo e opisati kao: - uredan - bez promjena stanica, ali uz upalne promjene i mo da vidljive uzro nike upale - abnormalan nalaz

a da nisu karcinomske. kao i smetnje u 'sazrijevanju' epitela.to zna e abnormalni rezultati Lije nik esto pacijentici rezultat nalaza zna opisati jednostavno kao abnormalan. dok visoki stupanj podrazumijeva pre-kancerozne stanice koje se jako razlikuju od normalnih. to to zna i? Pacijentice su esto zabrinute jer odmah pomi ljaju na karcinom. Niski stupanj zna i rane promjene veli ine. Stanice na povr ini vrata maternice i rodnice mogu biti abnormalne. umjerena i te ka.50%. Displazija podrazumijeva promjene stanica vrata maternice. invazivni karcinom. ovisno o izgledu stanice pod mikroskopom. Lezija je o te enje.vulvarna intraepitelna neoplazija i VaIN . Ove abnormalnosti ne ispunjavaju kriterije za CIN. jake upalne ili degenerativne promjene na stanicama) pa se nalaz opisuje kao netipi ne skvamozne ili glandularne ( ljezdane) stanice neodre enog zna enja (engl. Abnormalne promjene stanica stidnice i rodnice nazivaju se VIN . CIN je dakle novotvorina povr inskih stanica vrata maternice. SIL se dijeli u dvije kategorije . a neoplazija je novotvorina (abnormalan rast stanica). koje se nisu pro irile u dublje tkivo. CIN se dijeli u tri stupnja (I . odnosno stupnju abnormalnosti. Intraepitelna lezija zna i da su promjene lokalizirane samo u povr inskom sloju stanica. Razlikuju se tri tipa displazije. ASCUS i AGCUS). Abnormalni rezultati obriska vrata maternice se mogu opisati s nekoliko naziva: Displazija je naziv za promjene koje nisu karcinomske. epitel povr inski sloj stanica. Stanice pod mikroskopom izgledaju promijenjene. veli ini i intenzitetu obojenosti.vaginalna intraepitelna neoplazija nalik su onima na vratu maternice. invazivni cervikalni karcinom) nastaje daljnjim irenjem karcinomskih stanica dublje u materni no tkivo ili u druga tkiva i organe. Atipi ne skvamozne.atypical squamous /glandular/ cells of undetermined significance) Ovi se izrazi koriste za opisivanje slu ajeva u kojima nije mogu e postaviti dijagnozu (zbog. obliku.niski i visoki stupanj. Cervikalna intraepitelna neoplazija . a ako se radi o CIS 30 . Karcinom vrata maternice (cervikalni karcinom. Abnormalna stanja ne postaju uvijek zlo udna. Klasifikacija nalaza Promjene epitelnih (povr inskih) stanica oduvijek su se poku avale klasificirati u stupnjeve. Njihov maligni potencijal (prijelaz u karcinom) iznosi 10-15%. Skvamozna intraepitelna lezija . Me utim. ali se mogu razviti u karcinom.SIL Rije skvamozno odnosi se na tanke stanice na vanjskoj povr ini vrata maternice.5% ena.CIN Cervix je vrat maternice. oblika i broja stanice. ali ne ire se u okolno zdravo tkivo. Displazije su prisutne u oko 2 .III) kojima se ozna ava debljina zahva enosti epitela. blaga. Kod prosje no 5-10 % pacijentica nakon daljnjih pretraga se otkriva SIL visokog stupnja ili. Problem je dijagnosticiranje planocelularnog karcinoma stidnice jer su njegove stanice sli ne normalnim ro natim stanicama stidnice. rijetko. a odnosi se na abnormalno tkivo. U engleskoj terminologiji ove se dvije promjene nazivaju LSIL (low SIL) i HSIL (high SIL). iako je za neke od njih ve a vjerojatnost da e se razviti u tom smjeru. npr. onosno glandularne stanice neodre enoga zna enja (ASCUS i AGCUS . prije svega jezgara u izgledu. . lo e tehni ke pripreme. Carcinoma in situ Ovaj izraz podrazumijeva nalaz karcinomskih stanica u povr inskom dijelu stani nog sloja. SIL ili displaziju.

je numeri ka. a jezgre blago pove ane. SIL visokoga stupnja) Srednje te ka displazija iskazuje se promjenama povr nih i dubokih stanica do 2/3 debljine epitela. skvamozna intraepitelna lezija .o uvana je naime 'bazalna membrana'. promjene koje se vide u PAPA testu su slabo izra ene. ene koje su rano po ele seksualnu aktivnost.netipi ne upalne promjene Papa III . Razlika prema invazivnom karcinomu je histolo ke naravi .SIL niskog stupnja) Ovaj je stupanj najbla i oblik displazije. ja e obojane. CIN III. La no je pozitivan kada pokazuje promjene koje objektivno ne postoje. a me u njima su sperma. rizik se pove ava s ve im brojem partnera. koje su imale mnogo partnera ili iji je partner imao ve i broj partnerica pod pove anim su rizikom. Displazija te koga stupnja (dysplasia gravis et carcinoma in situ.CIN I. a la no negativan kada ne pokazuje promjene koje ena ima. ili barem suodgovornim. godine: Displazija lakog stupnja (dysplasia levis.Papanicolau klasifikacija iz 1954. nepravilnog oblika. Uzroci nastanka abnormalnih promjena Danas je gotovo sigurno kako se imbenici koji uzrokuju abnormalnosti stanica i mogu i razvoj karcinoma prenose spolnim putem. Istra ivanja pokazuju kako od svih tih imbenika humani papilomavirus (HPV) ima zna ajnu ulogu u nastanku promjena. Jezgra zauzima polovinu povr ine stanice. Kod karcinoma 'in situ' . bakterija Chlamydia trachomatis. kao i ve im brojem stanica s netipi nim jezgrama. bez predvi anja histolo ke dijagnoze: Papa I .sumnja na invazivni karcinom Dvadesetak godina kasnije javljaju se promjene ove klasifikacije koje uklju uju opisnu dijagnozu. odnosno netipi nog izgleda. citoplazma stanica je uredna.CIS promjene jezgre se nalaze na svim slojevima stanica. SIL visokog stupnja) Kod te ke displazije zahva eno je promjenama vi e od 2/3 debljine epitela. Iako se ne doga aju esto. La no pozitivni i la no negativni rezultati Nalaz mo e biti i neto an. srednje te ka ili te ka Papa IV . pri emu je sloj bazalnih stanica jasno pro iren s ve im brojem mitoza. herpes simplex virus (HSV) te humani papilomavirus (HPV).carcinoma in situ Papa V . Kod lake displazije mo e se.uredan nalaz Papa II . Kako se HPV prenosi uglavnom spolnim putem. a znaci normalne gra e epitela kao i sazrijevanje stanica u potpunosti nedostaju. U PAPA testu se stanice kojima je promijenjena jezgra nalaze u svim slojevima stanica. prema iskustvu. Jezgra zauzima vi e od tre ine povr ine stanice. parazit Trichomonas vaginalis. membrana koja razdvaja epitel i vezivno tkivo s krvnim i limfnim ilama koje se nalazi ispod epitela.displazija: blaga. cervikalna intraepitelna neoplazija . Klasifikacija citolo kih nalaza vrata maternice "Zagreb 1990" modifikacija je Bethesda sustava iz 1988 "The Bethesda System 1988" sukladna na em zdravstvenom zakonodavstvu i prihva ena je kao jedinstvena klasifikacija za Hrvatsku 1991. o ekivati spontanu povla enje u oko 70% slu ajeva unutar 1 godine. Vi e njih smatra se odgovornim. . Displazija srednje te koga stupnja (dysplasia media. CIN II.

Kolposkopski pregled se mo e nadopuniti Schillerovim testom. a druga polovina lo om interpretacijom rezultata. je na konferenciji Consensus Development Conference of Cancer of the Cervix zaklju eno kako je polovina la no negativnih rezultata rezultat neprikladnog uzimanja obriska. dakle . Stanice vrata maternice se uzimaju etkom ili drugim instrumentom za prikupljanje. kao i uravnote ena prehrana). Jedna nova metoda zove se liquid-based thin-layer slide preparation i mo e olak ati tra enje abnormalnih stanica. Od alternativnih postupaka preporu uju se aktivacija imunolo kog sustava preparatima imele i aloe vera. Ukoliko Papa test pokazuje vi i stupanj abnormalnosti lije nik mo e napraviti kolposkopiju. Ako je nalaz abnormalan. Za vrijeme lije enja obavezan je za ti eni spolni odnos (kondom) radi prevencije tzv. Me utim. pretragu kod koje se koristi instrument nalik mikroskopu (naziva se kolposkop) za pregled rodnice i vrata maternice. Mo e se odstraniti samo vrat maternice (konizacija) ukoliko su promjene lokalizirane. bijele ili u kaste. . ili pak odgoditi potrebno lije enje. Jod oboji glikogen u pravilnom epitelu vrata maternice u tamnosme u boju. Lije enje Sastoji se od konzervativnog i/ili operativnog lije enja. Operativne metode se primjenjuju kod te ih oblika displazija (CIN III i CIS) koje traju du e vrijeme i ne reagiraju na konzervativno lije enje. Instrument se ispire u bo ici s teku inom za prezerviranje (o uvanje) stanica. Ovaj se zahvat naziva biopsija i jedini je siguran na in za utvr ivanje jesu li te abnormalne stanice karcinom. Lije nik odlu uje koliko tkiva maternice treba odstraniti i kojom operativnom metodom. na slijede em testu se mo e otkriti stvarno stanje i na taj na in umanjiti teta. lije nik mo e ponoviti test ili napraviti HPV test za utvr ivanje je li potrebna daljnja obrada. Metode za pove anje pouzdanosti Papa nalaza U travnju 1996.ovakvi nalazi mogu uzrokovati nepotrebnu zabrinutost. Lije nik mo e tako er uzeti mali komad tkiva vrata maternice koji e pregledati patolog. na konferenciji je jasno pokazano kako su potrebne nove metode uzimanja uzoraka i o itavanja stanica kako bi se smanjio broj la no negativnih rezultata. lokalna primjena interferona ili lokalnih citostatika (podophyllin). Iako je konvencionalni Papa test pouzdran u ve ini slu ajeva. Kolposkop ne ulazi u tijelo. Konzervativno zna i neoperativno. op e mjere za ja anje imunolo kog sustava (uravnote eni ritam aktivnosti i odmora. Bo ica se zatim alje u laboratorij gdje automatski tankoslojni ure aj za slajdove priprema slike za gledanje. Za ovaj se test vrat maternice prema e otopinom joda (Lugolova otopina). to dalje Ukoliko Papa test ima dvosmislene ili manje abnormalnosti. te dodatak antioksidativnih vitamina prehrani. ukoliko ena redovito radi Papa test.antibiotsko lije enje prate ih infekcija (uzimanje bakteriolo kih/virusolo kih briseva vrata maternice i terapija prema antibiogramu). Dosada nji rezultati ukazuju da je jednaka ili jo osjetljivija nego Papa test. Abnormalne stanice nemaju glikogena pa ostaju neobojene. Ova tehnologija koristi mikroskop koji prenosi sliku stanice u ra unalo koje analizira sliku i tra i abnormalne stanice. Computer automated readers se tako er koriste za pobolj anje o itavanja nalaza. 'ping-pong' efekta (partneri prenose HPV i druge imbenike rizika jedan drugom).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful