SVJESNOST

Anthony de Mello

1

NAPOMENA PREVODITELJA
Awarenes koji imate pred sobom trebao je biti tiskan još prošle godine u sklopu niza biblioteke RADOST I NADA. Me utim, izdava je uvažio preporuku iz Rima da se ta knjiga ne tiska zbog injenica da je A. de Mello nije autorizirao, i pitanje da li bi se on složio s time da se tekstovi u tom obliku uop e objavljuju. Naime, ova je knjiga u SAD-u tiskana na temelju tonskih zapisa nagovora koje je A. de Mello davao na duhovnim vježbama. Radi pojašnjenja problema o kojem se radi donosim izvadak iz napomene izdava a za knjigu One minute nonsense (Minuta besmisla je u pripremi za tisak na hrvatskom), jednu od posljednjih knjiga koje su izdane nakon autorove smrti. U stvari, ova knjiga (Minuta besmisla) je napisana nakon Minute mudrosti i prije Žablje molitve. Tony je izdava ima poslao rukopis s uputama da se to im prije tiska. Rukopis je imao oblik kakav ovdje možete vidjeti: pri e nisu imale naslove i nije bilo sadržaja. Cijeli tekst osim kratkog komentara prve pri e koji je napisao rukom, bio je tipkan. Baš pred po etak rada na slogu, pisao je opet: “Pišem još jednu knjigu koja e nositi naslov Molitva žabe i ta knjiga mora biti tiskana prije Minute besmisla. Molim Vas da mi vratite rukopis.” Tijekom prvih mjeseci 1987. Tony je puno radio na Žabljoj molitvi. Želio je predati rukopis prije odlaska u New York koji je planirao za kraj svibnja. Sreo sam Tonyia u Bombayu 30. Svibnja i tada smo nekoliko sati razgovarali o izgledu knjige. Nakon završenog posla pitao sam Tonyia za rukopis Minute besmisla. Rekao mi je da je sve spremno i da e mi poslati rukopis im se vrati iz Amerike. Nakon toga planirao je raditi na knjizi meditacija. Otprilike u 6 sati te ve eri zaželio sam Tonyiju laku no i otišao sam da ulovim vlak za Gujarat. Dva sata kasnije Tony je okrenuo u zrakoplovnu luku. Umro je u Sveu ilišu Fordham te iste no i, prvog dana svog boravka u New Yorku, 1.lipnja 1987. Nije se nadao da bi se moga vratiti tako brzo. Njegovo tijelo stiglo je 13. Lipnja i pokopan je istog dana na groblju crkve Sv. Petra u Bandrai, gdje je bio i kršten. Me u njegovim papirima na ena su tri rukopisa: 1. Minuta besmilsa: “Spremno za tisak”, rekao je, ali pri e nisu imale naslove i nije bilo sadržaja. Je li možda namjeravao dodati ih? To nikada ne emo saznati, ali vjerojatno nije jer mi je rekao da je spremno za tisak. 2. Rukopis s nagovorima za duhovne vježbe koje su bile potpuno spremne za tisak, ali nikome, pa ni meni, nikad nije spomenu tu knjigu. Objavili smo je s naslovom Dodir s Bogom: Nagovori za duhovne vježbe. 3. Nezavršeni rukopis knjige meditacija koji je planirao završiti nakon povratka iz Amerike. Objavili smo je onako kako ju je on ostavio pod naslovom Poziv na ljubav. Dakle, Svjesnost (Awareness) ne spada u popis knjiga koje je de Mello planirao objaviti, i zato se sve što je re eno u ovoj knjizi treba itati sa sviješ u da je to re eno unutar specifi nih okolnosti i pred odre enim slušateljstvom. 2

ANTHONY DE MELLO, S.J. bio je ravnatelj Sadhana Instituta za pastoralno savjetovanje u Poona-i, Indija. Kao lan bombajske isusova ke provincije bio je naširoko poznat u englesko i španjolsko govore im zemljama po svojim duhovnim vježbama, radionicama, seminarima o molitvi, terapeutskim te ajevima - po radu s kojim se po cijelom svijetu bavio više od osamnaest godina. Iako je 1987. iznenada umro, ostavlja nam bogato naslije e duhovnog u enja u svojim pisanim i snimljenim djelima. O. J. FRANCIS STROUD, S.J. je studentski kapelan na sveu ilištu Fordham, New York, i ravnatelj Duhovnog centra A. de Mello. Osam godina je tijesno sura ivao s Antonyem de Mellom.

3

Zahvaljuju i divnoj potpori koju sam dobio od Georgea McCauleya. Godine su prolazile i orao je ostario. Na moje iznena enje. da nema pojma na koje bih se visine mogao popeti.. uzbudljivi. Jednog dana vidio je iznad sebe. sa svojim srcem. Uvredljivo? Nikada. i odrastao je s njima. zabavni i provokativni sati koje je Tony provodio u razgovoru s ljudima na divan su na in uhva eni na stranicama koje slijede. Johna Culkina i drugih kojih je previše da bih sve mogao pojedina no spomenuti. Zadatak s kojim sam se suo io poslije njegove smrti bio je održati duh njegovih rije i i zadržati njegovu spontanost kod prijemljive itala ke publike. na vedrom nebu. misle i da je i on jedan od njih. Ta pri a omogu ila mi je da razumijem dimenzije tog ovjeka. Zajedno s pili ima izlegao se i orli . To je bio Tony de Mello u najboljem izdanju. Slušajte njegove pri e. Uživajte u knjizi. S. shva aju i da smo bolji nego što mislimo. dodiruju i se svih tema koje oživljuju srca onih koji slušaju.duhovnim vo om i prijateljem za cijeli vaš život. htio nam je re i da sam u njegovim o ima kao "zlatni orao". kralj ptica". ali i ne. "To je orao.J. Orao je gledao u nebo zadivljen. Kljucao bi po zemlji traže i gliste i kukce.PREDGOVOR Jednom prilikom kada je Tony de Mello bio me u prijateljima zamolili su ga da u nekoliko rije i kaže nešto o naravi svoga rada. "Tko je to?" upitao je." I tako je orao živio i umro kao kokoš jer je mislio da je i on kokoš.J. kako ini upravo to . Dopustite mi sada da vas ostavim nasamo s Tonyjem . U stvari. kako bi Tony savjetovao. mahnuo bi koji put krilima i letio nekoliko metara po zraku. Joan Brady. New York 4 . Ustao je. rekao je da se u toj pri i radi o meni. a mi pripadamo zemlji . Iznena en? U po etku sam se osje ao upravo uvrije enim! Je li me to on javno usporedio s piletom na nekoj farmi? U neku ruku. Cijeli svoj život orao je radio isto što i pili i. ispri ao jednu pri u koju je kasnije ponavljao u svojim predavanjima. Duhovni centar de Mello Fordham University Bronx. J. propovijedaju i poruku "svjesnosti".nalazi se u živom dijalogu i interakciji. "On pripada nebu. uvi aju i da smo svjetlo samima sebi i drugima. Upravo to je bio cilj njegovog rada . a prepoznat ete je ako ste pro itali njegovu knjigu "Pjev ptice". Neki ovjek pronašao je orlovo jaje i stavio ga pod kvo ku na svom seoskom imanju. i ut ete svoje. S. Kvocao je i kukurikao. Ptica je gracioznom dostojanstvenoš u jedrila po snažnim zra nim strujama i jedva da je koji put zamahnula svojim zlatnim krilima. Francis Stroud. veli anstvenu pticu.probuditi ljude kako bi mogli shvatiti vlastitu veli inu. re e kokoš koja je stajala do njega. njegovu iskrenu ljubav i poštovanje prema ljudima s tim da je uvijek govorio istinu. da. Ova knjiga uhvatila je Tonya u letu.mi smo kokoši. Neka ove rije i u u u vašu dušu i slušajte. To nije bio Tonyjev na in postupanja.

Ali. dobro. ne podupiru vas. iza i iz prostorije na 5 . Nikada ne upoznaju draž i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. ne. nikada ne dolazim u novicijat zbog toga što je to jedino mjesto u provinciji koje je bez poteško a. i kažem vam (igraju i ulogu provincijalke): ‘Znaš. sve je u redu. "Jaime"." Ho u li vam pomo i na ovim duhovnim vježbama? Mislite li da bih ikome mogao pomo i? Ne! O ne. Prvo. ve ina ljudi nikada ne shvati da je sve u redu zato jer spavaju. ako ne. Vratite mi moj ugled." "Zašto ne?" upita otac. ali nemojte im vjerovati. sada emo napraviti jedan mali igrokaz. i umiru spavaju i." Otac vi e: "Ustani. Preveliki ste da biste spavali. Rekla mi je: "Imam osje aj da me moja poglavarica ne podupire." A otac odgovara: " uj. krš ani. zato što je to tvoja dužnost. bez obzira na to koje su vjeroispovijesti . Mislite da vas ljudi podupiru? Ne. žive spavaju i.katolici. da ljudi u stvari ne žele ozdraviti. spava." Rekao sam joj: "Dobro. šteta! Arapi bi rekli: "Kiša je posvuda jednaka. a ako vam pomogne. zato jer mrzim školu. nekrš ani. Vratite mi moj posao. Znate. zamislite da to no znam sve što misli o vama. molim vas. Mery. Ve ina ljudi re i e vam da bi željeli iza i iz dje jeg vrti a. "Prvo. Ve ina ljudi. Zaista udan paradoks. ne. ak i ako u vam ponekad re i: "Probudite se!" Moj posao je da se bavim svojim stvarima. U krevetu vam je lijepo i udobno. žene se i udavaju spavaju i. zato što je to tako dosadno.svi se slažu u jednoj stvari: da je sve u redu. zato jer me djeca zadirkuju. nikada se ne pojavljuje u novicijatu u kojem sam ja magistra. a u vrtu cvije e. Nikada. naime. a da se nikada ne probude." To je ono što žele . Nemojte im vjerovati! Sve što žele da u inite za njih je da im popravite njihove potrgane igra ke. Zaista ste uspjeli! Mislite li da vam ljudi pomažu? Ne. ali uzrokuje da u mo vari raste trnje. zato što si ravnatelj. ne. "probudi se!" Jaime odgovara: "Ne želim ustati. Zamislite da poznajem vašu provincijalku. probudite se! Odrasli ste. To zaista nema nikakve veze sa mnom. ja u ti re i tri razloga zašto moraš i i u školu. Prošle godine uo sam na španjolskoj televiziji ovu pri u o jednom gospodinu koji je kucao na sinovljeva vrata. ho ete li sada. Nikada ne kaže niti jednu rije pohvale. iako toga nije svjesna." Probudite se. bu enje vas razdraži. Iako je svuda nered. gdje nema problema. Nadam se da u ovdje mudro postupiti i da vas ni im ne u pokušati probuditi ako spavate. zato što imaš etrdeset i pet godina. ozdravljenje je tegobno. na žalost. ak i najbolji psiholozi e vam to re i. Ako ete od toga imati koristi. Ono što žele je olakšanje. i tre e. "Postoje tri razloga. provincijalka. Bu enje je." Upitao sam je: "Što želite time re i?" Odgovorila mi je: "Moja poglavarica. ne! Ne o ekujte da u ikome pomo i. drugo.O bu enju Duhovnost zna i bu enje. tata.’ Kako se sada osje ate?" Rekla je: "Odli no se osje am. Probudite se! Prestanite se igrati sa svojim igra kama. sami ste krivi. Ako vam ovo naškodi. Ra aju se spavaju i. bez obzira na to koju teologiju zastupaju.žele nazad svoje igra ke. neugodno. Vratite mi moj novac. moraš i i u školu!" Jaime kaže: "Ne u i i u školu. To je sve što žele. "Vratite mi moju suprugu. ne pomažu vam." Onda sam joj rekao: "Dobro." re e Jaime. U jednoj terapeutskoj skupini koju sam vodio bila je prisutna jedna redovnica. sve je u redu. kaže. U stvari. Mu i ih no na mora. spavaju i odgajaju svoju djecu. drugo. i tre e. To je razlog zašto mudar guru nikada ne e pokušati probuditi ljude. Isto tako mislim da ne u nikome naškoditi. da plešem svoj ples. moj uspjeh. Znam da si ti tamo poglavarica i da je zato sve u redu. vi ste zaslužni. svi mistici .

imate bananu u uhu. Ne želite biti sretni. Želite mali test? Da vidimo. Zamislite da netko vama kaže: "Kako si mogao biti tako sebi an da odabereš sre u umjesto mene?" Zar onda ne biste odgovorili: "Oprosti. Ne. zar ne? Zato radije kažete: "Kako si me mogao iznevjeriti?" To je. Kao što mi je netko rekao tako mudre rije i: "Nemoj pokušavati usre iti ih. nekoga tko vam je blizak. bez sumnje bih odabrao sre u. to nije moja stvar. Prvi korak k bu enju je da budete dovoljno pošteni da si priznate da vam se to ne svi a. Zaljubljeni ste samo u svoje predrasude i nadobudne ideje o toj osobi. Mislite na nekoga koga jako volite. Kada bi mogao birati. moram vam priop iti jednu vijest. zar ne? "Kako si me mogao iznevjeriti kada sam ti toliko vjerovao?". dakle. ponovi ovaj. tratiš svoje vrijeme i razdražuješ svinju. "Odustani." Kao neki poduzetnik koji je ušao u jedan lokal i vidio ovjeka s bananom u uhu! Razmišljao je: "Ne znam da li da mu to kažem ili ne. Zašto se onda žalite? injenica je da u stvari ne volite priznati da vam je prosudba bila slaba. odustani. to e samo pogoršati stanje u novicijatu. nije važno. I neznanac ponovno upita: "Što ste rekli?" Ovaj se po ne derati: "Imate bananu u uhu!" "Pri ajte glasnije". To je dio vježbe. Mislite li da pomažete ljudima zato što ste u njih zaljubljeni? No." Ali ta misao mu nije dala mira i nakon što je popio ašicu ili dvije. uklju uju i i to da nam drugi pomažu. nekoga tko vam puno zna i. Ostavite se toga! To je samo jedan od na ina na koji vam vaše društvo ispire mozak. Što mislite o tome?" Odgovorili su: "To je bila jedina stvar koju ste u tim okolnostima mogli u initi. ako se zaista želite probuditi. šteta! O pravilnoj vrsti sebi nosti Prva što bih želio da shvatite. ali ne morate. Vidite kako su nam isprali mozgove? Vidite kako su nam isprali mozgove da mislimo: "Kako mogu biti tako sebi an?" Ali pogledajte tko je sebi an. Nikada nikome ne vjerujete. to: ljudi u stvari ne žele odrasti. ne žele se mijenjati." Neznanac upita: "Što?" "Imate bananu u uhu". "O. ako ne. Za godinu ili dvije dobit emo novu magistru koju sada pripremamo. Problem je u tome što ve inu onoga što mislimo i osje amo stvaramo u svojoj glavi. ali kako ti možeš biti tako sebi an da od mene zahtijevaš da odaberem tebe umjesto vlastite sre e?!" 6 . Ove lijepe stvari koje sam joj rekla pomo i e joj u me uvremenu. Trajat e to no jednu minutu." Koliko vas je mislilo da ste sebi ni kada ste to rekli? ini se mnogi. Jadna Mery! Mislila je da dobiva potporu. Nikada u nikoga niste zaljubljeni. Ako su od toga imali koristi. ne žele biti sretni. U stvari. re e neznancu: "Oprostite. rekao sam ostalim lanovima skupine: "Još uvijek sam njezina provincijalka. Jeste li mu zaista vjerovali? Nikada nikome ne vjerujete. Možete sklopiti o i. "Imam bananu u uhu!" Uzaludno je dakle. Prestajete biti zaljubljeni kad se promijeni vaše mišljenje o osobi u koju ste zaljubljeni. odustani"." Nakon što je izašla. nikada ne posje ujem novicijat zato što mi je teško gledati što radi. To je upravo užasno. Nemoj se truditi da nau iš svinju pjevati. kaže neznanac. re e ona. koja je izašla van. najgora je magistra novakinja koju sam ikad imala u cijeloj povijesti provincije. zaljubljeni ste u svoje mišljenje o toj osobi. u redu? Ova Mery. Reci svoje i idi dalje. kažete nekom." Zatim sam pozvao Mery natrag u skupinu i pitao je da li se još uvijek osje a odli no. nego da imam tebe. novakinje e još više trpjeti. samo eš upasti u poteško e. ponavljam si. da". dobro. To vam baš ne laska. i u mislima recite toj osobi: "Radije bih bio sretan. Ali ako joj kažem istinu. Vjerujete samo svom mišljenju o toj osobi. Uzmite si minutu vremena da razmislite o ovome: nikada ni u koga niste zaljubljeni.minutu ili dvije. ali bila je u krivu. je da se ne želite probuditi.

ili bilo kome rekli: "Ti si moja sre a. kako u svojim srcima trpe od unutarnjih i vanjskih sukoba. Spreman sam na to da budem sretan ako budem imao ovo i ono. isusovac. zdravlja i uvstava koja se javljaju zbog tih sukoba i zbrke." Riješit ete svoj problem tek kada budete siti svoje bolesti. Izazivam vas da se. Dugo vremena to nisam shva ao dok iznenada nisam otkrio da ljudi moraju dovoljno trpjeti u nekoj vezi." Nije li to udesno? Zar to ne bi bilo divno? Ona bi voljela mene po cijenu svoje sre e.bu enje. Meni je trebalo puno godina da shvatim. ili Bogu. bavim se psihoterapijom." Kako je to važno shvatiti. ne vjera. Svaki nagovor zapo injao je rije ima: "Test ljubavi je žrtva. i tako bismo imali dvoje nesretnih ljudi. da želimo slobodu. Upravo tako. Objasnit u vam. a mjera ljubavi je nesebi nost. to nije bila pomo jer sam ih time ostavio spavati. Ponavljam: olakšanje. Ve ina ljudi ide k svom psihijatru ili psihologu po olakšanje. Zamislite da vam netko pokaže na in kako da se svega toga otarasite. Ali ponekad. a ne ozdravljenje. Možda su morali još malo patiti. njezin ro ak. itd." Krasno! Pitao sam je: "Da li biste željeli moju ljubav po cijenu moje sre e?" Odgovorila je: "Da. I ja sam psiholog. mir i duhovnost. usamljeni. zbunjeni. Možda im presjesti da bi mogli re i: "Svega mi je dosta. ne obredi. Ne možemo zamisliti sre u bez njih. To je dakle prvo što moramo u initi ako se želimo probuditi. ako možete. a ja bi volio nju po cijenu svoje sre e. Zamislite da vam netko pokaže na in na koji ete zaustaviti to užasno rasipanje energije. Od kakve je koristi poslati ovjeka na mjesec. ali . da je znanost svrsishodnija.ne poniznost. i u sebi doživljavam veliki konflikt kad se ponekad moram odlu iti izme u psihologije i duhovnosti. Ako te ne dobijem. Pod tim vidom duhovnost je najsvrsishodnija stvar na cijelom svijetu. vodio duhovne vježbe u isusova koj crkvi u Milwaukeeju. što je isto kao i da kažemo da želimo ljubav. 7 . umjesto toga. odbijam biti sretan." I što sam radio kao psihoterapeut? Ljudi su dolazili k meni s problemima koje su imali u svojim vezama. živjeti u ljubavi. sjetite što je to svrsishodnije od duhovnosti kako sam je opisao . dok se ne riješe iluzija glede svih veza. ljudi misle da su veliki poslovi svrsishodniji. ili to nije: ne želimo biti bezuvjetno sretni. da je politika svrsishodnija. u komunikaciji. Možeš li se sjetiti bilo ega svrsishodnijeg? Ali.živjela ljubav! Željeti sre u Govorio sam o tome da ne želimo biti sretni. ne pobožnost. Moraju trpjeti u nekoj vezi prije nego što se probude i kažu: "Dosta mi je toga! Morao bi postojati bolji na in života od ove ovisnosti o drugim ljudima. Ne možemo zamisliti sre u bez tih uvjeta. da želimo radost. i ponekad sam im pomogao. nego duhovnost . Ne znam da li me razumijete. bu enje! Pogledajte kako su ljudi posvuda jadni. ako ne možemo živjeti na zemlji? Govorimo li o psihologiji ili o duhovnosti? Je li psihologija svrsishodnija od duhovnosti? Ništa nije svrsishodnije od duhovnosti.Neka žena ispri ala mi je jednom kako je. Ali to je isto kao kad bismo svom prijatelju. Što jadni psiholog može u initi? Može jedino ublažiti pritisak. kada je još bila dijete. Nau ili su nas da svoju sre u polažemo na njih. na žalost. i ono tre e.. Da li biste to željeli? Zamislite da nam netko pokaže na in na koji bismo mogli zaista voljeti jedni druge. u strahu. biti u miru.

" Johnny re e: "To no. Potvr eni lu aci! Jedini razlog zbog kojeg nismo zatvoreni u nekoj ustanovi je taj što nas je previše." "I što radiš s njime?" I odgovori: "Ravnatelja. Zaista."I Johnny odgovori: "Zdravo. "Pošaljite po psihologa!" Psiholog je bio pametan ovjek. a niste toga ni svjesni. i mudri." U iteljica upita: "A što radiš s njim." "I znam što radiš njime. Što mislite o tome? Varate se. Cijeli svijet je lud. Buda je pripadao manjini." To je dobro i ispravno re eno. Nemojte vjerovati ni najboljem prijatelju. nalazite se u stanju koje može dovesti. o sre i. ili do ludila. A mistik je suprotnost lu aku. ovjek koji se zove Isus Krist pripadao je manjini. Mislili ste da ste puni ljubavi." I ravnatelj upita: "Što to imaš u ruci?" I on odgovori: "Hrpicu kravljeg gnoja. sami sebe varate. zar ne? Ali ponavljam: ne želite se probuditi. i im ranije to uvidite. Ne obasipljem vas pohvalama. zar ne? "Žrtvujem se! Živim prema svojim idealima. sve dok se ne probudite. svaka velika ideja. dakle. ine dobro djelo. bio duševno zaostao.Ovo je pri a o malom Johnnyju koji je. Johnny." "Što?" " Hrpicu kravljeg gnoja. i rekla mu: "Mislim da se Johnnyevo stanje pogoršalo. Jedan indijski guru rekao je: "Svaki put kada k meni do e prostitutka. Odli no glumite. Svi su govorili druga ije od njega." I Johnny odgovori: "Zdravo. kako kažu. O da." I Johnny re e: "Zdravo. Zaista smo ludi. ne govori ni o em drugom osim o Bogu. Je li vam poznat znak po kojem možete znati jeste li se probudili? To je pitanje koje si tada postavljate: "Jesam li ja lud ili su oni ludi?" To je baš tako jer mi jesmo ludi." Ali nešto i dobivate. Živimo s ludim zamislima o ljubavi. tako ste lukavi. Prili no je teško probuditi se ako ste bili hipnotizirani da vjerujete da je komadi starog novinskog papira ek od milijun dolara. zar ne? Uvijek dobivate nešto od onoga što radite. Rješenje nije ni u odricanju Svaki put kada se ne ega odri ete. Uzeo je malo plastelina. kada se svi slože oko ne ega." On odgovori: "Radim u iteljicu. Ali." U iteljica je mislila da se Johnnyjevo stanje pogoršalo pa je pozvala ravnatelja koji je upravo prolazio kraj u ionice. prvog koraka: shvatite da se ne želite probuditi. Nema dovoljno gnoja!" I mislili su da je duševno zaostao. prepredeni. Jadni psiholozi. Odbacite iluzije o svojim najboljim prijateljima. Kaže da joj se zgadio njezin život i da želi Boga. kao što ste i vi mudri u svojim postupcima s drugima. iako toga vjerojatno niste svjesni. sinko. otišao u kut u ionice i po eo se igrati." "Što?" "Radiš psihologa. Mislim da smo toliko ludi da smo došli do one to ke u kojoj. Ha! Koga to volite? ak i kada se žrtvujete. bolje e biti vaše duševno i duhovno zdravlje. možete biti sigurni da je to krivo! Svaka nova ideja." "Krivo. ili do misticizma. o svemu. Mislim da je Bertarand Russel rekao:"Svaka velika ideja zapo inje kao blasfemija. Kako je teško otrgnuti se od tog komadi a starog novinskog papira." Ravnatelj je mislio da je to slu aj za školskog psihologa." U iteljica ga upita: "Što to imaš u ruci?" I Johnny odgovori: "Hrpicu kravljeg gnoja. U iteljica je došla do njega i rekla mu: "Zdravo. kao što ete to saznati iz ove pri e. kada vam malo nedostaje da pobjesnite. Svi su govorili druga ije od njega. odli no glumite. o vezama." I psiholog re e: "Znam što imaš u ruci. Evo. o radosti. Ponekad je psihoterapija od velike pomo i jer kada se nalazite na rubu ludila. Došao je do Johnnya i rekao: "Zdravo." I tako je ravnatelj došao do Johnny i pozdravio ga: "Zdravo. ega se odri ete? Svaki put kada se ne ega odri ete. "Izrekao je blasfemiju!" Ljudi su ludi. Johnny je bio na satu likovnog odgoja u svojoj školi za djecu s posebnim potrebama. zauvijek se vežete na tu stvar. Nemojte im vjerovati. umobolni. u svojim po ecima je bila ideja manjine. Danas se može uti mnoštvo blasfemija. osje ate se dobro. nije bio. Ali svaki put kada sve enik 8 . Oni su jako mudri.

naravno. u stvari. nego o preprekama koje stoje na putu do istine. Kad biste shvatili. Prisustvovao je jednom od mojih te ajeva. Toliko trpe. kao ve ina ljudi. da se nau ite žrtvovati i odricati. Dajete joj toliko mo i koliko sami ulažete u borbu protiv nje. To vam mogu opisati. Niti jedna teorija ne može potpuno prikazati istinu i zato vam ne mogu govoriti o istini. Kada govorimo o duhovnosti. Nikada se ne probude. shvatite. Tu je uklju en i komunizam i sve drugo. Ono što trebamo u initi je da vam pomognemo da shvatite. ako vas život nije dovoljno pritisnuo. Kona no. zaista nije važno ho ete li se složiti s ovim što govorim. ako ste hipnotizirani da mislite da ne ete biti sretni bez te. kada zahtijevaju promjenu. Slušajte i zaboravite nau eno Neke ljude probudi kruta stvarnost života. Ali. Nitko ne može. Žive kao mjese ari. i ako ve niste dovoljno trpjeli. Tragi no je da im nikada ne padne na pamet da bi moglo biti druga ije. Zato se možete neslagati sa mnom a da još uvijek uo ite istinu. To ne bi bilo slušanje. prozrite to.naime. a ipak je bio odba en. ako to ne shvatite. dajete im mo . iako je teško ljudima koji spavaju. Dok god se protiv nje borite. jednostavno e ispasti iz vaših ruku. ili neke tre e stvari. one. ve ina onoga što vam dajem su. razdražiti. da se probude. ne govori ni o em drugom osim o seksu. Kada se borite protiv neke stvari. Ili: kad biste se probudili. živio sam u zabludi cijeli svoj život. "Trebao sam vas uti prije šezdeset godina". Ne odri ite se. Ali. ali ne mogu vam opisati istinu. onda ste zarobljeni.tim bolje. Istina se nikada ne može do kraja izre i. Jedino što vam mogu dati je opis vaših zabluda tako da ih možete odbaciti. pojmovima i teorijama. jednostavno biste izgubili želju za tim. "Znate. ili ne. postajete njezin vje ni zarobljenik. Volja da se zaboravi nau eno. Ono što trebamo u initi za vas nije ono što takozvana duhovnost pokušava u initi . Nikada im ne padne napamet da moglo biti bolje. Ipak. Ili ete re i: "Tako je!" Slušate li da ujete ono što e potvrditi ono što ve mislite? Ili slušate da otkrijete nešto novo? To je važno." Bože. kao rezultat odre enog stava. jednostavno biste izgubili želju za tom stvari. nego zato što je bila nova. Sve što mogu u initi za vas je da vam pomognem da zaboravite nau eno. vežete se na to. da se sluša. esto ete se uplašiti. morate željeti otkriti nešto novo.do e k meni." Sje am se jednog susreta u Španjolskoj s osamdeset sedmogodišnjim isusovcem. ostajete za nju vje no vezani. rekao je. Ne mislim da se morate složiti s onim što govorim. ali ne zato što je Radosna vijest bila dobra. a nemaju nikakve vez s istinom. jer slaganje i neslaganje je povezano s rije ima. 9 . shvatite. Sve što mogu u initi za vas je da stavim u pitanje vaša mišljenja i sustav razmišljanja koji vas ini nesretnima. Mrzimo novosti. zaboraviti gotovo sve što su vas nau ili. skandalizirati." Tako je to. Jedini na in da se toga riješite je da to prozrete. Ali ljudi se opet i opet sudaraju sa životom. To je važno. a ne vaše slaganje ili neslaganje sa mnom. osobito onda kada su uznemiruju e. iživcirati. Slušate li. osje at ete se isfrustriranima. bio je moj profesor i rektor u Indiji prije etrdeset godina. Ne želimo nove stvari. teorije. da dobijete potvrdu za ono što ve mislite? Promatrajte svoje reakcije dok govorim. Vjerujte mi. morate imati stav otvorenosti. Isus je propovijedao Radosnu vijest. Shvatite pravu vrijednost te stvari i ne ete se morati odricati. Istina se uo ava iznenada. Zato morate "primiti" svoje demone. kada se odreknete neke stvari. dajete joj mo . postoji drugi put: slušajte. Zar vam to još nitko nije rekao? Kada se ne ega odreknete. Mrzimo ih! I im prije se suo imo s tom istinom . mislimo upravo na to: zaboraviti nau eno. Naro ito onda kada sa sobom donose spoznaju: "Bio sam u krivu. jer dok se borite protiv njih.

To je stvarnost. tvrdite da je Isus u evan elju u biti propovijedao koristoljublje? Vje ni život postižemo svojim dobrim djelima. Sada u re i još samo ovo da još malo zakompliciram stvar: "Bio sam gladan. Kada nekome pomažem. Postoje dvije vrste sebi nosti. ali kako bi to bilo kad bismo se s evan eljem. ali vjera je nesigurnost. i tako dalje. U inili ste još jedan važan korak prema bu enju. bez obzira na posljedice. Upravo tako. ali ispitati sa stajališta otvorenosti. nešto dobivam. gospodine. To je ono što nazivamo egocentri noš u. možda ipak nismo tako plemeniti.ne samo vaš vjerski sustav razmišljanja. ali druga je skrivena. kažete. i otvoreni ste. ak i kada ne znate kamo bi vas to moglo dovesti. I vi. I ispitajte sve. Spremni ste slijediti.slušajte ovo! To je kao da vide jedno od svjetskih uda. da slušate. taljenjem. barem za po etak. kao što sam rekao. dame i gospodo. Ne uvjerenje. na primjer. to je prosvijetljeno koristoljublje. i Isusom pozabavili pri kraju ovih duhovnih vježbi. To je istina. ne sa stajališta tvrdoglavosti. Mislite da to savršeno potvr uje ovo što sam upravo rekao. Skoro da ste prosvijetljeni! Trebali bismo u iti od vas. u stvari. nekoliko sati dnevno radite na župi. i zbog toga opasnija jer po injemo misliti da smo zaista plemeniti. Ali. i dali ste mi jesti. mislite da barem nekada želimo biti zaista dobri. U vama postoje razne vrste otpora prema tome. I spremnost da ih sve ponovno ocijenite u svjetlu Budine prispodobe. nešto dajem.a isto tako znate da vaša potreba za tim osje ajem mora biti ostvarena na taj na in da osje ate da nešto malo pridonosite boljitku ovoga svijeta. U redu. psihološka uvjerenja i politi ka uvjerenja. vjera! Otvorenost za istinu. mislite da je to teško prihvatiti. bez obzira na to kamo e vas to dovesti. Bio sam žedan i dali ste mi piti.da bi njima pridobio duše za vje ni život. Sve što kažem morate ispitati. Svetim pismom. i da se trudimo da volimo druge ili da budemo vjerni drugima. vi tvrdite da to nije jednosmjerna ulica.rezanjem. Me utim. ne pretpostavlja gutanje svega što govornik kaže. Sjeti se onih prelijepih Budinih rije i: "Monasi i znanstvenici ne smiju prihvatiti moje rije i iz poštovanja. da budem potpuno otvoren i bezobziran. ne. To je krasno. Maskenbal dobrih djela Dobra djela su. To je. Kada gledamo Isusa. Ali. širom ste otvoreni! Spremni ste slušati. Ne znate. biti otvoren ne zna i biti lakovjeran. ne želite biti sretni. osobni interesi pod krinkom altruizma. To nisu dobra djela. kad sam bio gladan dali ste mi jesti…”. I u tome vidite pokretnu silu i smisao života: ostvarenje vlastite koristi dobro instvima. struganjem. da ispitate cijeli svoj sustav razmišljanja . nešto dobivam. nego sve. To je vjera. Dopustite mi da to pojednostavim do kraja. Vaša uvjerenja pružaju vam puno sigurnosti. "Do ite blagoslovljeni Oca mojega. gospo o. O. Bunite se dok to govorim? Odli no! Vi. nego vjera. Druga vrsta je kada za svoje zadovoljstvo uga am drugima.imate potrebu osje ati se potrebnom . zato jer vas trebaju. Ona kaže: "Nešto dajem." Kada tako postupate. teško uo iva." I što e re i? "Kada? Kada 10 . nego ih moraju analizirati na na in na koji zlatar ispituje zlato . To je dopušteno i valjano. To bi bila profinjenija sebi nost." U pravu je. Prva vrsta je o ita. Prvi korak. vidimo da je sva dobra djela u inio iz krajnjeg koristoljublja . kada sam sebi uga am. Znam. Iako malo varate jer ste u to umiješali religiju. onda slušate. Prva vrsta je ona kada nešto inim za svoje zadovoljstvo. ali priznajete da to ipak radite iz sebi nih razloga . je spremnost da priznate da se ne želite probuditi. Drugi korak je spremnost da shvatite. kažete da živite sami. A ja u vam ovdje dati obilje prigoda da to u inite.

" Ili: "Ne bih mogao živjeti da to nisam u inio. hinduisti ki mu enici. "Neka mi bude. mogao biti isti postupak za dobivanje terorista. zar ne? Ali vi znate. i to je bilo užasno." Samozatajnost! Samozatajnost! Neki od vas se protive tome. niste smjeli znati. Kažete: "Zar nije to zadovoljstvo koje osje am kada nešto dajem vje ni život ovdje i sada?" Ne bih znao. Poznato vam je unutarnje zadovoljstvo koje se javlja kada inite dobra djela. naprijed. Može biti veliki gnjavator i misliti da je veliki svetac. Vaš in tada postaje doga aj. Moja desna ruka nije imala pojma što moja lijeva ruka ini. ovjek može obaviti duhovne vježbe od trideset dana i iz njih iza i pun ljubavi prema Kristu. Kako to da ne spašava susjedovo dijete? Zato jer je to dijete njezino." Zanimljivo. Upravo to. i kada je ono što inite. ne obaziri se na žrtve koje padaju usput. i ništa drugo. znamo. Mislim da su tim ljudima u mnogim slu ajevima isprali mozgove. pitate što je s vojnikom koji se baca na granatu kako bi zaštitio ostale? A što je s onim ovjekom koji se u ameri ku bazu u Bejrutu dovezao u kamionu punom dinamita? Što je s njim? "Ve e ljubavi od ove nema nitko. Ništa. kada ste budni. a oni su se obra ali Ignaciju koji bi im rekao: "Do i u Rim i popri at emo o tome". ak i ako je to samo: "Bit e zapam en kao veliki junak. Dobro. nešto sam dobio. Otpuštao je ljude iz Družbe. ne znamo. A ha! Tako je! To je suprotno onome kada netko kaže: "Po emu bi to što sam u inio bilo nešto posebno? Nešto sam u inio. Zabrinjava me kad vidim da ljudi tako umiru. ostavimo religiju za sada po strani. re e im Kralj. on je mislio je da e i i u raj. zar ne? Ali. vjerujte mi. taj ovjek nije mislio tako. On je to u inio namjerno. želio bih da nešto shvatite sada na po etku: religija nije. Ali kada to u inite vi. koji je vjerojatno bio veliki svetac. iako ne bih isklju io ni tu mogu nost. malo kasnije. Me utim. "to nije po scenariju. Barem za sada. ali svoje dijete." To ne isklju ujem. ponavljam nije nužno povezana s duhovnoš u. nisam rekao svi." Ali pazite. Morate biti prili no netolerantni da postignete ono što je on postigao. da je smrt velika stvar. Zadovoljstvo je za mene zadovoljstvo. Ponekad razmišljam o tome da bi postupak po kojem dobivamo ljude kao što su sv. Ili kako je veliki sufi rekao: "Svetac je svetac dok toga ne postane svjestan. Vidjet ete da se Ignacije uvijek morao umiješati da ispravi greške koje je taj dobri ovjek inio zbog nedostatka tolerancije. Vojnik umire za svoju domovinu. Molim vas. Možda ih ima. Ne bih htio oklevetati Franju Ksaverskog. ali s njim je bilo teško živjeti. Ne kažem da ne postoje ini u kojem "ja" nije prisutan. a da ne postigne ništa glede upoznavanja samog sebe. ne isklju ujem ni druge ine." Znate." a ljudi na desnoj strani kažu: "Istina. 11 . Neki kriti ari Franje Ksaverskog tvrde upravo to. Majka koja spašava dijete." "Nisam govorio vama". Koliko poznavanja samoga sebe je tu bilo prisutno? Tko smo mi da sudimo. Franjo Ksaverski. budisti ki mu enici. Isto je mislio i vaš vojnik koji se bacio na granatu. slušajte pažljivo. Mozgovi su im isprani do te mjere da su spremni umrijeti. Muslimanski mu enici." Nisu toga bili svjesni! Ponekad mi se javlja užasna misao da bi Kralj mogao re i: "Bio sam gladan i dali ste mi jesti. Naprijed. Nikada niste tako dobri kao onda kada ne znate da ste dobri. krš anski mu enici. dok se. Nisam imao osje aj da inim nešto dobro. Ali ne svi. zaista loš!? Prou ite malo povijest. Idu ravno u smrt. Ne bih mogao živjeti s mišlju da sam pobjegao. Mnogim komunistima su isprani mozgovi (to ete lako prihvatiti). ne pozabavimo religijom. u injeno po vama. Gospodine. Morat emo to istražiti. i potajice ih je opet primao natrag." Ali Amerikanci ne misle tako. a ne osje aju ništa. pitam se da li tu ima sebi nosti. Pokušavam vam opisati djelovanje u kojem "ja" nije prisutno. Znate li da je bio loš superior. dobro nije nikada bolje od onoga dobra koje u inite ne znaju i da je to dobro. svima su isprani mozgovi! Zabili su si u glavu da moraju umrijeti.smo to u inili? Nismo znali.

a u sebi mislim: "Bože. ja kažem: "Pustite to! Ne vjerujem vam. volite popiti pivo. Bože! Najgora vrsta dobro instva je ona kada nešto inite kako biste izbjegli loše osje aje. Ha! Kako malo znate o sebi ako mislite da ne radite tako. Ne e nas voljeti. a ja razmišljam u sebi: "O Bože. inite nešto za ljude i to vam pri injava zadovoljstvo. inimo iz koristoljublja." I sljede e jutro. radujemo se tome. Ne osje ate zadovoljstvo kada to inite. Ali. Želite da ljudi misle da ste dobar sve enik! Kada kažete: "Ne želim nikoga povrijediti". Ali mi sami ne želimo nanositi bol drugima. kaže on. Vaš ukus je dobar. Nemojte se time hvaliti. kako u iza i na kraj s ovim gnjavatorom. Prva vrsta je kada inim nešto. ali sada moram po eti s ovim sastankom: "Kako ste?" "Odli no!". a posebno nekima. sada kada ste odrasli. Ve eras želim gledati televiziju. dobio dolar. da li biste me mogli primiti ve eras?" "Da. Kažem: "U ite". Sve. za vru ina. Nemojte misliti da ste veliki ovjek. kada si priuštim zadovoljstvo da uga am drugima. osje ate se loše. "Uh. u stvari. To je to. i razveže pri u o tome kako mu se svi a ovaj te aj. ne želim ga vidjeti. Zar bi vam tako nešto moglo pobu ivati loše osje aje? Ali nekada se i to doga a." Ne vjerujem nikome tko kaže da nikoga ne želi povrijediti. možda sam trebao re i tri. I to nazivaju dobrim djelom. Zato odabirem manje od ta dva zla i kažem: "U redu. mrzite to. samo što imate profinjen ukus. Imate bolji ukus. To u vam sigurno budi dobre osje aje. iniš iz koristoljublja. Prosje ni ste. i ne volim ga sretati. mlatnem po glavi. Sada imate bolji ukus." Bit u sretan kad se sve to završi. Divno! Vi ste jedna zdrava osoba jer se brinete za vlastitu korist. govorit e protiv nas. zaista mi je pomoglo. a to nam se ne svi a! 12 . Rado nanosimo bol drugima." Ne ini mi zadovoljstvo kada ga primim. Dopustite mi da vam još jednom sažeto ponovim što sam govorio o nesebi nim dobro instvima. Kada ste bili mla i voljeli ste okoladu. ali i dalje dobivate svoja zadovoljstva. mislit e loše o nama. Rekao sam da postoje dvije vrste sebi nosti. Znate kako to ide. ali gun ate. i kažem mu: "Pa svaka budala bi mogla riješiti taj problem". I ako ih netko drugi povrijedi. u prenesenom smislu. samo što sada svoje zadovoljstvo nalazite u uga anju drugima. Morat u to malo pojasniti. i da svaki dan hranite pet stotina djece. Sve što iniš iz ljubavi prema drugome. "Znate. volite slušati simfonije. zato jer ima ljudi koji ine stvari zato jer ne žele imati loših osje aja. ono što ste mi sino rekli. u ite. i doda. kada budem mogao skinuti smiješak s lica. do ite!" U stvari. kad e ve jednom pre i na stvar?" Napokon prije e na stvar. Kad ste bili dijete. a to nije ljubav. A tu je i tre a. a ja ga. voljeli ste Coca-Colu. tijekom doru ka (jer osje am da sam bio pregrub) do em do njega i kažem mu: "Kako je?" A on odgovori: "Prili no dobro". Ako nekoga povrijedimo.Ne kažem da ista motivacija nije mogu a. Da sam svaki put kada sam u inio nešto što je u meni pobudilo loše osje aje. jer emo i mi dobiti istom mjerom. "O e. druga. inite žrtve ljubavi. sada kada ste stariji. uživate u itanju pjesama. riješio sam ga se. do sada bih bio milijunaš. ali kako u mu to re i? Nemam hrabrosti re i ne. Zamislite da živite u Phoenixu. to jest kada si priuštim zadovoljstvo da uga am sebi. i pošaljem ga van. Bogu hvala. Bi li mogao do i k vama poslije ru ka?" O. Nemate hrabrosti re i da vas puste na miru. Kada nešto u iniš iz ljubavi prema Kristu. Volimo to initi. ine to iz osje aja krivnje. najgora vrsta: kada nešto inite kako biste izbjegli loše osje aje. je li to sebi nost? Da. a ne kakvo a vaše duhovnosti. Kažem samo to da redovito sve što inimo. To je zdravo. i ini mi zadovoljstvo kada mu kažem ne.

mnogi ljudi umiru od gladi. Ne želimo vidjeti. i ime si promijenio?!" Kako možeš takve ljude nau iti da slušaju? Najteža stvar na svijetu je uti. Zamisli ma ioni ara koji na pozornici hipnotizira nekoga tako da ta osoba vidi ono ega tamo nema. spavaju. ni mladost. sre om i ljubavlju. uvjetovanosti i programiranosti. Pokazalo se da ispiranje mozga po inje kada prihvatite ili "introicirate" neko mišljenje koje nije vaše. Zabezeknut ete se i reagirat ete emocionalno. nije lako slušati. Obratite se! Probudite se! Ne oplakujte svoje grijehe. "Henry. ni snaga. O tome. i da ta mišljenja utje u na vaš život i od njega stvaraju takvu zbrku i da zbog njih ostajete spavati. Drugo: shva anje. Da li biste nam mogli re i koliko bi konj morao biti star?" Možete li zaklju iti odakle je bila ta studentica? Svi mi imamo svoje stavove. a sada ti je tako tamna. Nije lako slušati. o slobodi. blizu brazilske obale. zapravo govorim. I zato. Imao si tako svijetlu kosu. Što se dogodilo s tobom. Na isti na in smo i mi okruženi s radoš u. Bio si tako dobro gra en. ali nisu imali pojma o tome. koje je tu e. o sre i. mogli bismo se promijeniti. Razlog: isprani su im mozgovi. Prihvatite novi na in gledanja na stvari! Jer "kraljevstvo je me u vama!" Rijetki su krš ani koji to shva aju ozbiljno. zato što ste hipnotizirani. Razlog: hipnotizirani su. Teroristi i takozvani sveci prihvate neko mišljenje. nije nepogrešiv. kako si se promijenio! Bio si tako visok. Shvatite da možda imate pogrešna mišljenja. cijelog ga progutaju. a sada si tako mršav." "O. Zar to nije udno? Prvi test za provjeru ispranosti mozga i introiciranja uvjerenja i mišljenja je kada su ona napadnuta. Rekao sam vam da je prvo što trebate u initi da se probudite. Sve što ujete vrlo esto tuma ite u okviru svoje hipnotiziranosti. To je prili no dobar znak. Ono što vam je najpotrebnije je spremnost da nau ite nešto novo.O emu razmišljate? Život je gozba. tako važne. Spremni ste umrijeti za neko mišljenje koje nikada nije bilo vaše. Rijeka se s takvom silom ulijevala u ocean. profesore. i tako dalje. ja sam John. da biste se mogli probuditi. izgubite kontrolu nad životom kojeg tako nesigurno držite u rukama. i onda su spremni umrijeti za njega. Ve ina ljudi o tome nema pojma. i umirali su od že i. ak i ako ne reagirate emocionalno. Kao kad je jedna studentica koja je slušala predavanje iz poljoprivrede rekla: "Oprostite. na žalost. uvjetovanosti. ono što vam je najpotrebnije nije energija. tako da su imali slatke vode tamo gdje su bili. zar ne? I slušamo s tim stavovima. ak ni velika inteligencija. da se suo ite s injenicom da vam se ne svi a kada vas probude. ali je prili no dobar znak da vam je mozak ispran. Ne želimo gledati. Mislite li da kapitalist želi vidjeti pozitivne strane komunisti kog sustava? Mislite li da komunist želi vidjeti ono što je dobro i zdravo u kapitalisti kom sustavu? Mislite li da bogataš želi vidjeti siromašne? Ne želimo gledati. posebno ako na neko mišljenje reagirate emocionalno. U tome je stvar. jer slušate u stanju programiranosti. Radije ete zadržati one stvari za koje. jer ako bismo gledati. Mišljenja o ljubavi. vidjeti. mislite da su vam tako dragocjene. Nisu imali pojma da je voda na kojoj su plutali slatka. I nije lako slušati nekoga tko stavlja u pitanje ta mišljenja koja su vama postala tako dragocjena. i ne vidi ono što je tamo. znate da se u potpunosti slažem s vama da je najbolje gnojivo staro konjsko gnojivo. Henry?" Henry kaže: "Nisam ja Henry. Zašto da oplakujete grijehe koje ste po inili spavaju i? Ho ete li plakati zbog ne ega što ste u inili pod hipnozom? Zašto se želite poistovjetiti s takvom osobom? Probudite se! Probudite se! Obratite se! Prihvatite novi duh. ali. Mogu nost da se probudite razmjerna je koli ini istine koju možete prihvatiti bez 13 . hipnotiziranosti. da je slatka voda u njega probijala više kilometara. Obratite si i vjerujete Radosnoj vijesti. Ima jedna zgodna pri a o ljudima koji su bili na splavi. a sada si puno niži. tako važne za vaš život i opstanak. Smiješno je da ete biti spremni umrijeti za to. Ima zanimljivih studija o ispiranju mozga. Ako gledate.

ali razmislite sada malo o tome. Kako se možemo odlu iti za nesebi nost? To bi bilo gotovo isto kao i izabiranje smrti. zar ne? Što se doga a s vašim dignutim nosom dok gledate svojeg susjeda za kojeg ste mislili da je tako sebi an? Sve se to mijenja. s onima koji su bili otvoreno sebi ni i znali su to. Jednom je netko rekao: "Ne usu ujem se stati. Njegove poteško e su po ele kad se sukobio s ljudima koji su bili uvjereni da su dobri. Ono ega se zaista bojite je gubitak onoga što vam je poznato. na primjer jedino po tome što radimo ili ne radimo. s njima. svi smo mi isti. Ta osoba ak nije bila ni krš anin. Jedan je ovjek rekao nešto jako lijepo o Isusu." Kaže li itko nešto sli no kada dobije na lutriji? Ne. Nije li to divno kada shvatite da niste ništa bolji od bilo koga drugoga na ovome svijetu? Zar to nije divno? Jeste li možda razo arani? Pogledajte što smo pojasnili! Što se doga a s vašom samodopadnoš u? Hitjeli biste si priuštiti dobar osje aj." Mi se razlikujemo od drugih . ako postignete prosvjetljenje. nije imao ve ih poteško a. koji je naš prvi i najdublji nagon. nego s vašom vrstom. dobili su na lutriji. zar ne? "Ali. Rekao je: "Najljepša Isusova odlika bila je da je bio tako blizak grešnicima jer ih je bolje razumio nego oni sami sebe. Ali ne bojimo se nepoznatog. kažete. Puno manje poteško a. ne u znati kako ponovno krenuti. Bio je glup. loši. bio je glup. Ho ete li se time hvaliti? ime biste se to hvalili? Shva ate li kako je krajnje glupo biti ponosan zbog svojih dobrih djela? Farizej nije bio zao ovjek. a ne zao. Ako se sve što inimo temelji na koristoljublju . Što se doga a s vašim ponosom? Što se doga a s vašom umišljenoš u? Što se doga a s onim dobrim osje ajima koji su vas obuzimali. Jedina razlika izme u Isusa i drugih ljudi bila je u tome da je on bio budan. nitko se ne boji nepoznatoga. Vi ste opasnija osoba. da ste bolji od drugih.od kriminalaca.svjesnom ili nesvjesnom . bili vi toga svjesni ili ne. koji su vas pratili svaki put kada ste u inili nešto za što ste mislili da je puno milosr a? Sve je to splasnulo. u imo malo dublje u stvar." 14 . S drugom vrstom ljudi. nego za svoj narod i svoje društvo. Dakle. Nije stao da razmisli. To je ono ega se bojite. a ostali nisu bili. Ima li u tome ne ega zbog ega bi trebao biti ponosan? Isto tako. Sre a. Shva ate li kako je to osloba aju e? Hej.) Shvatite sada da zaista izviru iz koristoljublja. i to zato jer ste imali sre e. Da li kažu: "Tako sam ponosan jer sam dobio ovaj novac. ne za sebe. kažem vam: prestanite se osje ati loše zbog svoje sebi nosti. Koliko toga ste spremni prihvatiti? Koliko toga što držite vrijednim ste spremni izgubiti.bježanja od nje.što onda mislite o svojim dobrim djelima? Što se doga a s njima? Evo jedne male vježbe za vas: sjetite se svih dobrih djela koja ste u inili ili samo nekih od njih (dat u vam samo nekoliko trenutaka. ini se. Sre a. To nije lako uti. zaista jeste. Pogledajte ljude koji dobiju novac na lutriji. jer ako stanem. ali vidite kako smo raskrinkali jednu zabludu! Jesmo li dobri. ini se da je Isus Krist imao manje poteško a s drugom vrstom ljudi. Primjerima sam pokazao da je sve ono što inimo obojano sebi noš u. jack pot. Bilo kako bilo. moj susjed nema tako istan an ukus kao ja". ili imamo sre e? Mislim da sebi nost dolazi iz nagona samoo uvanja. a ne po onome što u biti jesmo. probudite se! To je osoba aju e! To je divno! Osje ate li se potištenima? Možda da. posti i ete to za svoju korist. Ne možete se bojati onoga što ne poznajete. a da ne bježite? Koliko ste spremni razmišljati o ne emu što ne poznajete? Prava reakcija je strah. Zato jer su imali sre e.

osim onih rijetkih koji su se probudili. mo i ete prozreti bilo koga. da se malo odmaknete?" I ona krene prema njemu. Da ste bili u dodiru sa stvarnoš u. ulazi ravno u sobu i iz kaputa izvla i samokres. Je li ve era bila u redu?" "Nikada u životu nisam tako dobro jeo. "Kona no emo izravnati ra une. dobro ete ve erati i provesti ugodnu no . kada budete spremni zamijeniti svoje snove za injenice. nego da ih prozirete. To vas dovodi do uvida da ne postoji ništa što vas može razo arati. Prozrite ljude." Ona re e:"Ne u to dopustiti. A. krevet je ugodan i topao. Više se nikada ne ete osje ati odba enima. Po elo je kišiti pa se ogrnuo svojim starim.Naše iluzije o drugima Dakle. Ve je skoro zaspao kad se iznenada kraj njega zaustavi jedan Rolls-Royce. sporo i teško. zato jer nerado prozirete sebe. Kada budete spremni zamijeniti svoje iluzije za stvarnost. Tada život kona no dobije smisao. Ina e ete potratiti sve svoje vrijeme. pa je nježno pokucala na vrata. Idete sa mnom u moju ku u. radije bojite ljude svijetlim bojama. nikada se ne biste razo arali. dopustite mi da vam ispri am jednu pri u. nemamo na što biti posebno ponosni. Život postaje lijep. sve ete prona i. Ramirez ne može ništa u initi jer sve sluge imaju slobodan dan. na profinjen ili manje profinjen na in. što e tražiti? Tražit e svoje interese. Netko me je jednom pitao: "Kako izgleda prosvjetljenje? Kako izgleda bu enje?” To je kao kad se jedan besku nik u Londonu spremao i i spavati. loši. Ha! Ovo niste o ekivali! Prosvjetljenje! Prosvjetljenje! Probudite se. on se pomakne i padne ravno u Temzu. mislio si da su ljudi dobri. kome je dama rekla da se pobrine za ovjeka: "James. Iz auta je izašla lijepa mlada dama i rekla mu: “Jadni e. Loši su kao i ti.kovao si je u zvijezde. I što mislite." Inzistirala je da ovjek u e u auto. gdje je obi no spavao." I onda mlada dama re e: "Možda trebate ne ije društvo. Tog dana je jedva uspio na i koricu kruha za jelo. Kako to utje e na vaš odnos s drugim ljudima? Na što se žalite? Neki mladi požalio se da ga je njegova djevojka iznevjerila." I James se pobrinuo za sve. zar ste nakanili provesti no ovdje na nasipu?" I klošar re e: "Da. Ramirez!" Ramirez daje sve od sebe da ga odgovori od 15 . I tada ete voljeti druge. kad se sjetila gosta. Nabacila je nešto na sebe i odšetala se niz hodnik do njegove sobe. Gleda van kroz prozor (nalazi se u krevetu jer je nepokretan) i ugleda svog neprijatelja. vrlo vjerojatno sebi ni i traže vlastitu korist. Na što se žalite? Jeste li o ekivali išta bolje? O ekujte najgore jer imate posla sa sebi nim ljudima. Upitala ga je: "Je li sve u redu. zar ne? Mislio si da je tvoja djevojka princeza. Mlada dama se ve bila skinula i htjela le i u krevet. Ako možete prozreti sebe. Vidjela je kako iz sobe izlazi tra ak svjetlosti. otvorila ih i našla ovjeka budnog. hrvaju i se sa svojim pogrešnim mišljenjima o njima. na kraju krajeva. shvatili biste da. okružena velikim imanjem. Nisu! Nisu dobri. Njegov neprijatelj otvara vrata. Možete li zamisliti kako e to biti osloba aju e što više nikada ne ete trpjeti razbijanje svojih iluzija. Prije nego što krenemo u daljnju raspravu." "Je li ti dovoljno toplo?" "Da. Ispri at u vam pri u o Ramirezu. Trebalo mu je dva i pol sata da do e do vrha. ti si idiot . shva ate li? Spavaju kao i vi. i lijepo postupaj s njime. više nikada ne ete biti razo arani? Nikada više ne ete biti ostavljeni na cjedilu. Mladi u. Želite li se probuditi? Želite li biti sretni? Želite li biti slobodni? Evo što tražite: odbacite svoja kriva uvjerenja. Star je i živi u dvorcu na vrhu brežuljka. Zato morate platiti cijenu. i sa svojim iluzijama koje se neprestano razbijaju u sudaru sa stvarnoš u. Vjerojatno izgleda previše neugodno mnogima od vas da shvatite da su svi. poderanim kaputom. smjesti ga u jednu od soba za poslugu. Nema razlike. dobri ovje e. gospo o. nemate iluzija koje bi se mogle razbiti. isto tako kao i vi. Njegov neprijatelj je star i penje se na brežuljak oslanjaju i se na štap. da ga je varala. Ali. kad biste stali i razmislili. I tako su se dovezli izvan Londona i došli do njezine vile koja je izgledala kao da je iz snova. Došao je do nasipa na Temzi. Unutra ih je uveo glavni sluga.

radije nego da se nadate boljim vremenima u budu nosti? Zašto ne biste razumjeli sadašnjost. kaže neprijatelj. Varate sami sebe misle i . U tome vam nitko ne može pomo i. mogli biste re i: "Trenuta no osje am potištenost. mogu se probuditi!" i odjednom. Vi ste pasivan. Nitko vam ne može pokazati tehniku. probudio se! Kada vam netko kaže: "Tu se ništa ne može u initi".iako toga niste svjesni ." Ali jedva da možete re i: "Potišten sam. kada brinete o sebi. a neki su bijeli. jedna udna vrsta uobrazilje. Nemojte ništa "popravljati". To zna i da sve promatrate kao da to nema nikakve veze s vama. distanciran promatra . stalno se mijenja. ne e to trajati. nepristran. "Oduševljen sam!" Zasigurno niste. ne možeš to u initi.da vi jeste vaša potištenost. vi biste trebali biti kao nebo koje promatra oblake. kao da se to doga a nekome drugome. Možda je oduševljenje trenuta no u vama. zar ne? Želimo se osloniti na nekoga za koga mislimo da je uspio." Vi niste vaša potištenost." A Ramirez kaže: "Ipak ima nešto!" "Što?" upita neprijatelj. a neki su mali. Što mislite. samo što toga niste svjesni. Kažete: "Potišten sam. kako je prije izgledao.toga: "Hajde. Uronjenost u samoga sebe je zaokupljenost samim sobom. nalazite se u gadnom sosu. i nadate se budu nosti? Nije li budu nost samo još jedna zamka? Samoopažanje Jedini na in na koji vam se može pomo i je da se vaša mišljenja stave u pitanje. bili biste u gadnom sosu. možete nešto u initi. Što je to? To je promatranje svega u sebi i oko sebe. nikada ne traje. ili ne? Ali gledajte. zar ne? Ina e se ne biste ni emu nadali. Želite da vam mozak ispire netko tko je prosvijetljen? Kako bih to ja mogao znati? Znate. Nitko vam ne može ponuditi postupak. recite: "Može. kada ste zabrinuti za sebe. "Tvoje slatke rije i ne e me sprije iti u izvršavanju ove moje božanske misije. da vi jeste vaša radost ili ushi enost koju osje ate. Onoga trenutka kada pokupite neku tehniku. Borgia. Pusti to!" "O. bilo tko vam može ispirati mozak. Nemojte se miješati. Probudite se! Do e me ovjek nešto pitati. Ne miješate se. Me utim. posebno za nekoga tko pripada zapadnja koj kulturi. I znate još nešto? Kad bih bio prosvijetljen i kad bi me slušali zato što sam prosvijetljen. neki su veliki. radije nego da je zaboravite. A što je najvažnije od svega? Najvažnije je samoopažanje. zar ne? emu se nadate? Zar to nije samo jedan oblik želje? Nadate se ne emu boljemu od onoga što sada imate. To je jedna udna varka našeg uma.vrlo je važno. To nam daje nadu. re e Ramirez. Ako ste spremni slušati i prihvatiti izazov. To nije isto što i uronjenost u samoga sebe. Razlog zbog kojeg patite od potištenosti i tjeskobe je poistovje ivanje s njima. promijenit e se to. Ako želimo slijediti analogiju. Ni ti više nisi onaj isti mladi . ali nitko vam ne može pomo i. Zašto se ne usredoto ite na sada. Ja govorim o samoopažanju. zaboravljate da ve posjedujete to emu se nadate. Gledajte! Promatrajte! 16 . da vi jeste vaša tjeskoba. Oblaci dolaze i odlaze. I u inio je to. uvijek se mijenja. neki od njih su crni. "Mogu se probuditi!". Što zna i ova posljednja re enica? To zna i da ne poosobljujete ono što vam se doga a. u granicama mogu nosti.promatranje samog sebe . što me je pitao? Pitao me je: "Jeste li vi prosvijetljeni?" Što mislite što sam mu odgovorio? Zar je to važno!? Želite li bolji odgovor? Moj odgovor bi bio: "Kako bih to ja mogao znati? Kako bih to ja mogao znati? Zar je to važno?" Znate što! Ako za ne im previše žudite. Ali samoopažanje . Znaš da više nisam onaj isti Ramirez koji je s tobom loše postupao dok si još bio mladi . opet ete biti programirani. Kakve to veze ima ako je netko prosvijetljen. želimo se osloniti na nekoga. Želim se osvetiti i ti glede toga ne možeš u initi ništa. ali pri ekajte malo. ne". Vi niste potišteni." Ali to je krivo. Ako želite biti to ni. To je sablažnjivo. život više nije no na mora.

Kad biste ih shvatili. Svjesnost bez procjenjivanja svega Želite li promijeniti svijet? Kako bi bilo da zapo nete sa sobom? Kako bi bilo da vi budete preobraženi prije toga? Ali. govoriti a da niste svjesni svojih rije i? Ho ete li radije slušati ljude. Govorim o ne em drugom. A kada kažem discipliniran. Ništa na ovome svijetu nije važnije od bu enja. ne ete se morati truditi da je postignete." I ve se osje am dobro. imate lijepu košulju. zar ne? Nema su enja. Žive mehani ki. To je najradosnija stvar na svijetu. Ili mi kažu: "Ta tvoja zemlja i to siromaštvo. želi što više nau iti o njima. a da niste svjesni što radite.. Prilijepili ste etiketu na njega. Želite li vidjeti kako ste zaista mehani ki? "O. to je odvratno". i "moj" narod stvaraju u meni dobre osje aje. osje aju mehani ki. (za što ja uop e nisam zaslužan) ". "Moja" kultura. Bez vlastitog miješanja ili su enja jer ono što sudite ne možete shvatiti." Toga trenutka razumijevanje prestaje. da bude onako kako vi mislite da bi trebalo biti. Razumijevanjem.Poteško a je u tome što se ljudi upuštaju u popravljanje stvari koje ak ni ne razumiju. Zaista ne treba. Ništa! I to je isto tako stega na svoj na in. Ja za to nisam zaslužan. To je veliko prosvjetljenje. prou avate. Nema drugih ciljeva.. zbog košulje?! Ponosni ste na sebe kad to ujete. Mravi ga zanimaju. nisam ja odabrao ovu mjesto. doživjet ete udo. Ho ete li radije živjeli u tami? Ho ete li djelovati. bez želje da mijenjate stanje stvari. Što se to doga a? Jeste li ikad stali da 17 . To je njegov stav. i kako disciplinirano mora živjeti. Onoga dana kada postignete takav stav. jer ako želite promijeniti stanje stvari. Mnogi ljudi nisu svjesni da žive. da što više nau i o njihovom ponašanju. Zalijepili ste na njega etiketu. Morat ete to sami iskusiti. kako se to može posti i? Opažanjem. tim gore! Kako ete razumjeti ono s ime se ne slažete. Uvijek nešto popravljamo. gledate. Re eno mi je da je moja velika indijska kultura stvorila mnoge mistike. Ništa vas ne može tako oduševiti kao bu enje. a sve ono što je dobro bit e njegovano. ili ono s ime se slažete? Sve ovo izgleda kao neki novi svijet. a da niste svjesni onoga što ujete. onda vaše razumijevanje prestaje. na pravi na in. "On je kapitalist. Bože. kada vas ubode žalac svjesnosti. najvažnija i najradosnija stvar na svijetu. Dok se život svjesnosti nastanjuje u vašoj tami. dok ne shvatim da se osje am dobro." To je samo po sebi razumljivo. Ali.jednostavno se dogodilo. i ako etiketa za sobom povla i slaganja ili neslaganja. Sama stvara svoje korito. Stvari treba shvatiti. Promjena e se dogoditi. Promijenit ete se . Jeste li ikad prou avali nekog sportaša.bez napora. i kažem si: "Hej. Ne pokušava ih istrenirati da nešto dobije od njih. promijenile bi se. nema stavova: samo opažate. u moj centar. doživjet ete nešto veli anstveno. Ali nisam ih ja stvorio. i kažu mi: "Kako lijepo mjesto. Onoga trenutka kada za nekoga kažete: "On je komunist". Cijeli njegov ili njezin život je sport. i osje am se dobro. Gdje su granice ljudske gluposti? Zaista tako mislim. ili gledati stvari. ne govorim o naporu. sve što je zlo nestat e. nema komentara." Dobro se osje ate kad to ujete. kako lijepo drve e". Ali "ja" se uklju io u sve to.kako ugodna klima. Ljudi dolaze k meni u Indiju. i sram me je. Ali nisam je ja stvorio. Onaj trenutak. reagiraju mehani ki. I promatrajte rijeku kako te e prema u moru. Dreser pasa pokušava razumjeti psa kako bi ga mogao nau iti da izvodi odre ene trikove. zar ne? Nikada nam ne padne napamet da stvari ne treba popravljati. prestaje razumijevanje. možeš li zamisliti nešto gluplje od ovoga?" Nisam zaslužan za to drve e. misle (redovito tu e misli) mehani ki. nisam odabrao ovakvo vrijeme . a da niste svjesni što vidite? Veliki Sokrat rekao je: "Nije vrijedno živjeti ako nisi svjestan da živiš. Kada nešto u vama ide u pravom smjeru. Znanstvenik promatra ponašanje mrava sa svrhom da prou i mrave. onda to samo stvara svoju stegu. za to je potreban discipliniran duh.

Onda se dobro osje ate. ja kažem: "A što ste drugo o ekivali od jedne budale?" Razoružani. po mojem ukusu. ali zna i li to da ste postali O.K. Svaki put kad ste zaljubljeni .. Možda se uklapate u trenuta no raspoloženje. to e biti odli no! Izvanredno! Odbacite sve ono "O. jesu li vam cipele ulaštene. i ini se da morate biti prema tom popisu: visok. Paket je bio velik i težak.K" i "ne-O. Do i ete do velikih otkri a.K. Dobijete pozitivan poticaj (zato ljudi govore: ja sam O.-nost" o tome? Ovisi li o tome što ljudi misle o vama? Po tim mjerilima Isus Krist je sigurno bio prili no "ne-O. Svi a li vam se biti u zatvoru? Da li vam se svi a kada upravljaju s vama? Dopustite mi da vam nešto kažem: ako si ikad dopustite da se dobro osje ate kad vam ljudi kažu da ste O. biti veliko otkri e. Tako smo mehani ki. a u svom krilu imao je paket zamotan u sme i papir. Kada mi ljudi kažu: "U krivu si".). Obi no to ide ovako: pritisnem gumb i veseo si pritisnem drugi gumb i tužan si. U stvari. zgodan. i za na ine kako da pobjegnemo od nje. doga a. To me je podsjetilo na onog ovjeka iz poslijeratnog Londona. Bože. ukratko .. To tako er zna i da sam na vašem popisu za kupovinu. i to ti se svi a. za stvarnost. Dok to ne riješimo. i da inite sve ono što biste trebali initi. Mijenjaju vaše probleme za neke druge.? Ovisi li vaša "O. U kona nom oslobo enju." Niste O. ti si budala. Ako troje ili etvoro od vas do e do tog otkri a tijekom ovih dana koje emo provesti zajedno. u ne ijoj krletci..ne kam se da li da vam ovo kažem ." To se. Sjedio je u autobusu. Koliko ljudi poznajete koji nisu pod utjecajem pohvale ili krivnje? Mislim da to nije ovje no. barem za neke od vas. Stavite je ispod sjedala." Kondukter re e: "Bolje je da je ne držite u krilu. zadovoljni ste sa sobom. 18 . ta e vas otkri a promijeniti. ja sam budala.K. i kako je nužno da vam ljudi kažu da ste O. i nosim je na policijsku stanicu. ne rješavaju vaše probleme.K." Niste zaljubljeni. odbacite svako su enje i jednostavno promatrajte. Mislite li da je to ljudski? To je ono što ete otkriti dok se budete promatrali! Bit ete užasnuti! injenica je da niste ni O. dakle. tamne kose. i promatrajte što vam se doga a: bježite od sebe. morate paziti kako se odijevate. To je divna. "Svi a mi se boja tvoga glasa". Svi mi okolo nosimo popis za kupovinu. Kondukter do e do njega i upita ga: "Što je to u vašem krilu?" I ovjek odgovori: "To je neeksplodirana bomba. kada otvoreno priznaš da si budala. i ništa više.". najosloba aju a stvar na svijetu. tako upravljani. ti si budala”. ti si O. Sjednite malo. i osje ate se divno. želite pobje i.K.postanete posebno tupi i tvrdoglavi.K. Je li vam to ikad palo na pamet? Imali ste neki problem pa ste ga zamijenili za neki drugi. niti ste ne-O. ne emo ništa napraviti. trend ili modu. vi ste vi. svi moraju biti razoružani. Kako je divno biti u zatvoru! Ili.K. Nadam se da e to. pripremate se za to da se osje ate loše kada vam kažu da niste u redu.. Uvijek e biti tako dok ne riješimo problem koji se zove "vi".K. i kako je to divno što s nam upravljaju. Dokle god živite prema o ekivanjima drugih ljudi. je li to ovje no? Ako mislite da sam šarmantan.K. ovje no za vas zna i da morate biti kao mali majmun kojem svatko može potezati rep. kako mi je netko ju er rekao. nego ste naivna budala. to zna i da ste sada dobro raspoloženi. vjerujte mi.K. Ali.K. Pišemo knjige o tome kako s nama upravljaju. Jednog dana napisat u knjigu i nasloviti je “Ja sam budala." Psihologija i duhovnost (kako ih ljudi obi no shva aju) premještaju bombu iz vašeg krila i stavljaju je ispod vašeg sjedala. kako se ešljate. Netko je jednom rekao: "Hvala Ti. Kažete: "Zaljubljen(a) sam. Iskopali smo je u vrtu.. Ne ete se uop e morati truditi.K.morate živjeti prema svim njihovim prokletim o ekivanjima. gledajte. niti ne-O.razmislite? Netko vam kaže: "Mislim da ste jako šarmantni".

Ludi su! Jednostavno je odbacite! Kada ujete: "Pokaj se zbog svoje prošlosti". nije vas briga. prema mojem iskustvu. to zna i da u vam isprati mozak. Ono što je bezvremensko prelazi granice našeg shva anja. jer bi to bilo unutar vremena. ali teolozi e vam re i da je to glupost. ne bi bilo ratova. To je vrijeme koje traje bez prestanka. Govorim o mehani kom 1 U izvorniku: “Are you a Presbyterian?” And he says. ova re enica. ili bi pak na vas mogle djelovati sile iz vaše nutrine kojih uop e niste svjesni. Kao kad je ono jedna djevoj ica pitala jednog dje a i a: "Jesi li ti prezbiterijanac?" A on odgovori: "Ne. Tako su ponosni na svoju prošlost." Probudite se! Shvatite. Mogao bih vas rastaviti na komadi e i pitati vas: "Dakle. svladali ste ra unarsku znanost. gorljivo i zabrinuto razmišljaju o drugom životu. bake. “No. svi ti bezumni vjernici vode te bezumne vjerske ratove: muslimani protiv Židova. "Živim. Vje no zna i bezvremensko . To vas ne zabrinjava. A ipak. a ne: "Pla ite zbog svojih grijeha. jeste li istovremeno svjesni i toga odakle dolaze te reakcije? Možda me uop e ne slušate. tate. djeda . misli. Znate li što je to život vje ni? Mislite da je to beskrajan život.vrijeme ne postoji. Ne zanima vas i to ka. ali vjerojatno nema ni jedne geste. Što mislite o toj radosnoj vijesti? Ljudi su tako uznemireni kad im kažem da zaborave svoju prošlost. Mislite da ste slobodni. sada. još spavate. Shvatite! Probudite se! Prona i samoga sebe Veliki u itelji nas u e da je najvažnije pitanje na svijetu: "Tko sam ja?" Ili to nije: "Što je ' ?" Što je to što zovem "ja"? Što je to što zovem svojom osobnoš u? Ho ete re i ja' da razumijete sve drugo na ovom svijetu. Probudite se! To je kajanje. zar ne? Upravo zato što to nismo razumjeli. a ne razumijete to? Ho ete re i da se razumijete u astronomiju. možda me sluša vaš tata." To je apsolutno. i može nijekati postojanje vremena. ali ne više ja. shvatite da je to velika vjerska zapreka za bu enje. ono što bih sada želio naglasiti je samoopažanje. i kvarkove. Ho ete re i da znate tko je Isus Krist. Ljudski razum može shvatiti što je vrijeme. Zar to nije grozno? A niste toga svjesni. ak i onda kada ste svjesni svojih reakcija na mene. uvstva. mistici nam kažu da je vje nost tu. ali ujete li i neke druge zvukove osim mog glasa dok me slušate? Ako ne ujete. niti su ikad bili. doslovno istinito. a ne znate tko ste? ovje e. ali oni nisu tamo. Njihov tata je tamo. Ljudski razum to ne može shvatiti. stava.” 19 . we belong to another abomination. nego moj tata živi u meni. a ne znate tko ste vi sami? Kako znate da ste razumjeli Isusa Krista? Tko je ta osoba koja to razumije? Prvo to saznajte. Vi ste znanstvenik koji spava. dolazi li od mame. Slušate me. jer da znaju. protestanti protiv katolika. vjerovanja u vama koja ne dolazi od nekoga drugoga. i crne rupe. upravo oni koji ne znaju što bi u inili s ovim životom.Iluzija o nagradama Veliki mistici i u itelji s istoka pitaju: "Tko si ti?" Mnogi misle da je najvažnije pitanje na svijetu: “Tko je Isus Krist?” Krivo! Mnogi misle da je: "Postoji li Bog?" Krivo! Drugi opet: "Postoji li život poslije smrti?" Krivo! ini se da se nitko ne želi uhvatiti u koštac s ovom poteško om: postoji li život prije smrti? Me utim. Ne znate je li to mogu e? Naravno da jest. Ne znaju tko su.od koga?" Tko živi u vama? Prili no je užasavaju e kada to saznate. To je temelj svega. Jedan od pokazatelja da je ovjek budan je taj da ga uop e nije briga što e se dogoditi u drugom životu. mi pripadamo jednoj drugoj crkavici!"1 Me utim. i ostale gluposti. njihova mama je tamo. Svaki put iznova u svojim terapeutskim skupinama sre em ljude koji tamo uop e nisu prisutni. prestanite plakati.

Bolno je gledati kako se vaše iluzije rasplinjuju." Samo promatrajte što se doga a. misltelj. ali ako se po nete osu ivati ili opravdavati. a onda prelazimo na posvješ ivanje misli (to jest "sebe". Kako vidim. A to vjerojatno nije vaša reakcija. niti filozofija. posvješ ivanjem stvari." To je kao da se nalazite izvan sebe promatraju i se izvana. Ono što u vam sada re i nije metafizika. I i emo polako. nestrpljiv. i kakvo je vaše uvstveno stanje? Kako bi bilo da. i materijala od kojih su napravljeni? Kako bi bilo da postanete svjesni mojeg lica i vaših reakcija na moje lice? U vama se uvijek doga a reakcija. katolik. neki od tih mistika govore da bi prvo trebali po eti sa stvarima." Ja promatram sebe. misli. Recite u sebi: "Nalazim se u ovoj prostoriji. Jako vam je stalo do nekih stvari i mislite da ste vi ta(j) kome je stalo do njih. što je dio moje osobnosti. Primijetite kako je to malo druga iji osje aj od onoga kada promatrate druge stvari u prostoriji. Kasnije emo se zapitati: "Tko je ta osoba koja promatra. Napišite ukratko na list papira svoj opis. ve isto opažanje i zdrav razum. pomirivatelj. Stvari. Vjerujem da je to ishod samoopažanja. osje ate zaista snažnu bol. 2 “Pripadaju e” je ono što mi pripada. i to je bolno. Opravdavam se. Ono što stvarno tražimo je mislilac. Veliki isto nja ki mistici u biti govore o "ja". ne prekidajte ni osu ivanje ili su enje ni opravdavanje. bilo što. “pripadaju eg”). Židov. samo promatrajte. Strašne ili zastrašuju e. o emu razmišljate. jer posljedice su uništavaju e. živ. o “pripadaju em”2. Sve ono što ste mislili da ste izgradili pretvara se u prah. U stvari. ali je li to zaista tako? Trebat e vam puno svjesnosti da biste mogli razumjeti da je možda ta stvar koju vi nazivate "ja" samo nakupina vaših prošlih iskustava. pripadnik ljudske vrste. Što je to "ja"? Što je "sebe"? Za sada je dopušteno samo to da se promatrate. Može li se mislitelj poznavati? Mogu li ja znati što je "ja"? Neki mistici odgovaraju: "Može li nož rezati samog sebe? Može li zub gristi samog sebe? Može li oko vidjeti samo sebe? Može li ' poznavati sebe. ako imate otvorene o i. bu enje zna i upravo to. kada se po nete buditi. sabran. postanete svjesni plo e koja je pred vama i boje ovih zidova. ini se da životinje to ne mogu. imate "ja" koji promatra "sebe". sve enik. Svla enje do "ja" Predlažem da sada napravite još jednu vježbu. U stvari. Posvijestite si svoju prisutnost u ovoj prostoriji.opažanje svega što se doga a u vama i oko vas kao da se to doga a nekome drugome. upravo tu gdje sjedite. prekompliciran. ali nije “ja”. To je bolno. 20 . znanstvenici i psiholozi nikada ne prestaju uditi: "ja" promatra "sebe". i na kraju postižemo svjesnost mislitelja. Kajanje zna i upravo to. sposoban. bili vi toga svjesni ili ne. p. ljudsko bi e. samoopažanje zna i gledanje . neki pišu stvari kao: uspješan. op. Kako bi bilo da sada. Kao da ste promatrali drugu osobu." Ali mene sada zanima nešto puno svrsishodnije. najsporije mogu e. ovisno o stajalištu s kojeg gledate. Nemojte to ni slu ajno pokušati promijeniti! Nemojte govoriti: "Re eno nam je da to ne smijemo raditi. I kako bi bilo da postanete svjesni nekih stvari koje sam upravo rekao. ak i dok pri am. Kao što sam vam ve rekao. a ne o "sebi". zaljubljenik. mistici. To je jedan zanimljiv fenomen kojemu se filozofi. iako to ne e biti svjesnost. Ali pazite. provedete koju minutu u posvješ ivanju. Samo promatrajte i to ka. ini se da je za to potrebna odre ena mjera inteligencije. onoga što osje ate u svom tijelu. hodo asnik koji traži. jednostavno nastavite. a to je da ja' odredimo što "ja" nije. nego ona na koju ste uvjetovani. prilagodljiv. nego samo sje anje. vaše uvjetovanosti i programiranosti. Sudim si. Osu ujem se.životu koji je utisnut u vas. na primjer: poslovni ovjek.

” Dok je ovjek izlazio re e: "Šteta. Ono što se stalno mijenja je “pripadaju e”. moj djed bio je demokrat. ali Nijagarine Slapove sa injava voda koja se stalno mijenja." Ali. što eš ti onda biti?" "Ha. Sjetite se ne ega što vam je uzrokovalo. misli koje mislim? Ne. ili imenom. ali nije ugrožen. ili ste tjeskobni zbog ne ega. da odslužim misu za psa?" "Taj pas je bio moj ljubimac". oni su druge vjeroispovijesti. Imamo jedno te isto ime za njega.Poslušajte ovo: jesam li ja moje misli. Isto kao što imamo isto ime za Slapove Nijagare. pa onda bih bio republikanac". Možete re i da je tijelo dio "ja". je li moje ime bitan dio mene. re e ovjek. Jesam li ja moje tijelo? Kažu da se milijuni stanica u našem tijelu promijeni ili obnovi svake minute. jeste li zaista? Ne možeš re i da ako promijeniš stranku imaš novo "ja". ne poistovje ujete se više s njim. Stanice dolaze i odlaze. pojavljuju se i nestaju. i nešto više od njega. ili nešto želite. Paddy je hodao po ulici kad najednom osjeti pištoljsku cijev na potiljku. ali taj dio se mijenja. A moja karijera. kada iza ete iz sebe i promatrate “pripadaju e”. Koristimo isto ime za stvarnost koja se stalno mijenja. želio bih da odslužite jednu misu za mog psa. Ima nešto što jako želite jer ina e ne biste patili. Jedan ovjek došao je k sve eniku i rekao: "O e." Glas mu odgovori: "Pa ja sam najsretniji Arapin u Belfastu!" Etikete su nam tako važne. Moj otac bio je demokrat. Kada se "ja" ne poistovje uje s novcem. a onda re e: "Ja sam Židov. odgovori mu ovaj. Namjeravao sam ponuditi milijun dolara za misu. Koja je to želja? Drugo: nije rije samo o želji. ja nisam moje misli. i ako ti je djed bio konjokradica. A sve enik re e: " ekajte malo. Zaista sam volio tog psa. rije je o poistovje ivanju. Stalno se pokre e. "Ja" nije nijedna od tih stvari. Mislim. koja je vrijednost tih etiketa. Recimo da se bojite. da li sam ja moje tijelo? O ito ne! "Ja" je razli ito od tijela. Ircu iz Belfasta. Onda. Pitajte njih ako bi mogli imati obred za vas. stalno se mijenja. ho e li se promijeniti i "ja"? Ho u li imati novo "ja". i zato kada "ja" poistovje ujete s “pripadaju em”. Misli dolaze i odlaze. Prvo: možete li prepoznati želju koja leži ispod te patnje. ili ljudima. i za uje glas: "Jesi li ti protestant ili katolik?" Peddy je morao brzo razmisliti. Nije li to ono isto staro "ja" s novim politi kim uvjerenjima? Sje am se ovjeka koji je pitao svojeg prijatelja: "Kaniš li glasovati za Republikansku stranku?" Prijatelj mu odgovori: "Ne. namjeravam glasovati za Demokrate. ili prijateljima. Pokušajte kod onih dolje niže niz ulicu. ako ti je otac bio konjokradica. ili nacionalnoš u. ini se da je "ja" trajan." Sve enik je bio ogor en. tako da nakon sedam godina u našem tijelu nema ni jedne jedine stanice koja je bila tamo prije sedam godina. Nekako ste se uvjerili u to da je blagostanje "ja". i ako ti je pradjed bio konjokradica. Može biti vrlo aktivan. ili tjeskobu. ili je to ono isto "ja" koje se promijenilo? Drugim rije ima. "Kako to mislite. I zato. "Ja" nije nikada ugrožen. ali. Kažemo: "Ja sam republikanac." Prvi re e: "To je neka luda logika." Sve enik re e: "Kod nas se ne prikazuju mise za pse. "Katolik" i “protestant" su vrlo este etikete. "Volio sam tog psa i želio bih da prikažete misu za njega. Da li se "ja" ikad mijenja? Da li se promatra ikad mijenja? injenica je da se sve etikete (osim možda "ljudsko bi e") koje upotrebljavate spadaju u “pripadaju e”. ili bilo kojom odlikom. Poistovje ujemo etikete i "ja". ako govorimo o "ja"? Možemo li re i da "ja" nije ni jedna od etiketa koje na njega lijepimo? Etikete spadaju u “pripadaju e”. ili vas zabrinjava. ili vam još uvijek uzrokuje bol. Patnja postoji u “pripadaju em”. i moj pradjed bio je demokrat. skoro i postojanje "ja". Toliko puta u životu reagiramo na svoje i tu e etikete. pa niste mi rekli da je pas bio katolik. dio "ja"? Spomenuo sam onu djevoj icu koja je upitala dje a i a: "Jesi li ti prezbiterijanac?" Netko mi je ispri ao vic o Paddyju. A moje ime? Je li "ja" moje ime? O ito ne. po inje patnja. ali se stalno mijenja. moja uvjerenja? Ako kažem da sam katolik ili Židov . jer mogu promijeniti svoje ime a da ne promijenim "ja". 21 ." Kada se zarobite u etikete.je li to bitan dio "ja"? Kada promijenim svoju vjeroispovijest.

Rekao sam da biste bili puno djelotvorniji kad ne biste imali negativna uvstva. što nikada nismo pokušali posjedovati. napada mene. imao i složili su se sa mnom. Postat ete veoma osjetljivi za stvari i ljude oko sebe. zar ne? Žao vam je zbog vas samih. i uvidio sam kako su moji osje aji prema tim ljudima bili jako teški. puno djelotvorniji. i zbog drugih ljudi kojima je vaš prijatelj donosio radost. To poslijepodne morao sam i i u ured gdje sam razgovarao s tim ljudima. ako nemaju negativna uvstva kao što su ljutnja i zlovolja." Svaki puta kada imate negativna uvstva prema nekome. A. to je akcija. Ako im nije žao zbog sebe. Prije ste imali jednu poteško u na le ima. ne ega što je o ito i objektivno krivo. Ono što u sada re i zvu at e vam strašno. Rekao sam: ' Zaista ih mrzim. Ona je kriva. Ali to zna i da vam je žao drugih ljudi kojima je žao za sebe. a nakon toga sam otišao na posao.“pripadaju e” stupa na scenu. ini se da je ljudski i normalno da osje amo tugu zbog toga. da onda ništa ne ine glede situacije u kojoj se nalaze. vrlo je važna sposobnost gledanja stvari s odstojanjem. zbog ega im je onda žao? Nikada ne osje amo tugu kada izgubimo nešto emu smo dopustili da bude slobodno. ne! Ne morate imati negativna uvstva da biste mogli djelovati. Mnogi pogrešno misle da. ali što ljudi obi no rade kada imaju negativna uvstva? "On je kriv. iza i u iz sebe kao što sam nau io gledaju i film. ali kao što sam ve rekao. Zato sam si rekao: ' Dobro. Vi ste taj koji (ta koja) se mora promijeniti. Ona se mora promijeniti. Tijekom svakog sastanka netko bi rekao da je hrana odvratna. Ali kakva je reakcija? Samosažaljevanje? Zbog ega biste bili tužni? Razmislite o tome. Neki se od vas pitaju postoji li neko sivo podru je u kojem se na nešto navežemo. Ne vidite stvarnost. da se nagomila previše “pripadaju eg” da bi stvari mogao vidjeti objektivno. a sada imate dvije. prije nego što se s time poistovjetimo. Netko od vas mi je pri ao o zavodu u kojem radi. ne. Nešto se u vama mora promijeniti. Kako emo onda nazvati onu strast koja nam daje ili u nama poti e energiju s kojom možemo nešto u initi glede objektivno zlih stvari? Bilo kako bilo. Sva patnja nastaje kada se ovjek poistovjeti s ne im u njemu ili izvan njega. Ono što ubija osjetljivost je ono što mnogi nazivaju uvjetovanost ega: kada se tako poistovje ujete s “pripadaju im”. iz odstojanja. Jer kad vas obuzmu negativna uvstva." Ne! Sa svijetom je sve u redu. samo “pripadaju e” je ugroženo. i sve se zapetlja. Zar pravilna reakcija ne bi bila re i da se to ne bi smjelo doga ati? Ne biste li se trebali umiješati u ispravljanje ne ega što je krivo? Što biste u inili da vidite da netko zlostavlja dijete? Nadam se da niste mislili da sam rekao da ne biste trebali ništa u initi. i da si sami ne mogu pomo i što su takvi kakvi su. Negativna uvstva prema drugima Na jednom od mojih te ajeva netko je iznio sljede e zapažanje: "Želio bih s vama podijeliti nešto divno što mi se dogodilo.’ Nekoliko sati razmišljao sam o svojim osje ajima. ja dolazim iz nekog drugog svijeta. postajete slijepi . što ako ste svjedok neke o ite nepravde.'I zatim: ' Isuse." Ali "ja" nikada nije ugrožen. Tada sam imao poteško e s tri osobe u svom životu. Tuga je znak da sam svoju sre u 22 . Gledao sam jedan film u kinu. Mislila je: "Svatko tko napada hranu. Nisam se više ljutio na njih i nisam ih više mrzio. a ku na nutricionistkinja bi tada planula. živite u svijetu opsjena. Rekao sam im kakve sam poteško e. Kada zapo nete djelovanje. S vama nešto ozbiljno nije u redu.povezano s tom željom. Vaša reakcija je osobni gubitak. osje am se ugroženom. Ali. a negativna uvstva to spre avaju. a ne reakcija. Poistovje ivala se s hranom. što ti možeš u initi glede svega toga?' Nekoliko trenutaka kasnije po eo sam plakati jer sam shvatio da je Isus umro za te iste ljude. Recimo da vam umre prijatelj.

Bu enje je upravo to. djecu. zar ne? O ovisnosti . A onda dolazi drugi korak . To je i razlog zašto smo hipnotizirani. Može li je ljudsko društvo ikad prekinuti? Ljudi bi vas samo rastresali. itate knjigu. ali: može li se re i da me volite. Repertoar je vrlo velik. Gdje je ljubav. U vama postoji praznina. to što vam želim re i ne može se imenovati.više ne e upadati u uobi ajene obrasce jer smo tako bili uvjetovani. nešto kao simfonija. strah od otu enja.. Usamljenost se ne lije i ljudskim društvom. što radite? Bježite od nje.barem u nekoj mjeri u inio ovisnom o stvarima i ljudima. strah od gubitka. Toliko vam toga imam re i o tome. koja je isto tako lijepa. ženu. pekaru. bili vi toga svjesni ili ne. ako ste prilijepljeni na mene i ne puštate me da idem svojim putem.tako se barem nadamo. Tako smo navikli slušati sve što je suprotno ovome da to što govorim zvu i ne ovje no. tko se god izme u vas ne odre e svega svoga imanja. Me uovisnost. jer ako ne razmislite. i glazba nikada ne prestaje. Ne zahtijevam od tebe da me u iniš sretnim. uspostavljanje kontakta sa stvarnim stanjem stvari. ako me ne želite pustiti na miru? Može li se re i da me volite ako sam vam psihološki i uvstveno potreban za vašu sre u? To je u suprotnosti s cjelokupnim u enjem svih svetih knjiga. Dodir sa stvarnoš u.. Ali nakon nekog vremena po injete se pitati jesu li svi drugi ludi. Uvijek se iznova pitam: "Zašto mi je trebalo toliko godina da to shvatim? Zašto to nisam prije uo io?" Kada itate te radikalne stvari u Svetom pismu. Razmislite o tome.strah. Shvatite da ete kona no biti u dodiru sa stvarnoš u kada odbaciti iluzije. zašto su nam isprani mozgovi. I kada sam sam. Ali što to zna i da o drugima ovisimo psihološki i uvstveno? To zna i da moja sre a ovisi o drugim ljudima. Ne kažem da “pripadaju e” . i svih mistika. ali ne odri ite se ni ega fizi ki. majku. zar ne? Ovisimo o mesaru. tražite ljudsko društvo. Ali iz toga proizlazi ovo pitanje: mogu li zamisliti život u kojem bih bio potpuno sam tako da ni o kome ne ovisim? Svi mi ovisni smo jedni o drugima zbog mnogo ega. palite televizor. nema o ekivanja." (Lk 14. To je u redu! Tako ure ujemo svoje društvo i raspodjeljujemo razli ite službe raznolikim ljudima za dobrobit sviju. 26a. ne u se samosažaljevati. 23 . Ako to ne vidite kao nešto poželjno. Savršena ljubav nas osloba a straha. ne može biti moj u enik. zašto spavamo. To je nešto što sam otkrio. U stvari. "Ako tko do e k meni a više voli svoga oca. svje aru. ali nisam prilijepljen na tebe. Saznat ete što je usamljenost samo ako odbacite svoju prilijepljenost. nema zahtjeva. Ono u emu zaista uživam nisi ti. Usamljenost se lije i kontaktom sa stvarnoš u. svih religija. radio. 33b) Morate sve pustiti. Uživam na principu neprilijepljenosti. moja sre a ne leži u tebi. Ovo pitanje izgleda strašno. Kada sretnem nekoga drugoga. zar ne? I kada se praznina pojavi na površini. to da ete zahtijevati od drugih ljudi da pridonose vašoj sre i. ali kada odeš. strah od odba enosti . To je lako. bra u i sestre…. Možemo saznati što je to jedino ako odbacimo ono što je nestvarno. orkestar svira drugu melodiju. nema ovisnosti.uvjetovani "ja" . sljede e što ete u initi je. orkestar i dalje svira. nikada više ne ete biti usamljeni. kako ete se onda tome približiti? Razmislite o svojoj usamljenosti. orkestar ne prestaje svirati. I vjerujte mi. Ali prvi korak do doga je da shvatite da je to nešto poželjno. to je nešto ve e i od tebe i od mene. po injete se pitati je li taj ovjek lud. ako se oslobodite svoje ovisnosti. nikada. Ako eš me ostaviti.Ali upravo o tome su nam u prošlosti govorili svi mistici. odbacivanje iluzija. jedna vrsta orkestra koji svira odre enu melodiju kada si prisutan. tako da bolje funkcioniramo i živimo .uzajamna kontrola. jako uživam u tvom društvu.

Ali. ili kada imate puno novaca. organizirana industrija za rastresanje i zabavu. Uop e vas nije briga za uspjeh ili neuspjeh." U enik re e: "Dobro. svjesnost. i u tom trenutku bio je promijenjen. Nema nekog op eg pravila. Zar nije divno biti u takvom stanju! Neki ljudi stižu do tog cilja mukotrpno. i više nikad ne ete biti isti. To zovemo sre om. Nitko vam ne može pokazati kako se to radi. i nikad više nije bio onaj isti. Nakon nekog vremena ne ete se više morati truditi. ast. lav-ovca po eo je sav drhtati. a sami se ne mijenjate. Lav je krenu ravno prema njemu i kad je stao pred njega. primjenjuju i svjesnost samih sebe mjesecima i tjednima. Sve se mijenja i svjesnost postaje vaša navika. jeste li prou avali svoje iskustvo i jeste li se trudili da ga shvatite ? Otkuda je ljutnja došla? Što ju je uzrokovalo? Ne znam ni jedan drugi put do svjesnosti. i ako su vam bogovi naklonjeni. Ponekad me pitaju: "Je li taj rast u svjesnosti postupna stvar ili dolazi kao grom iz vedrog neba?" Neki sretnici to dožive kao blijesak. Blejao je kao ovca i tr ao okolo kao ovca. jeste li bili svjesni da se ljutite ili ste se jednostavno poistovjetili sa svojom ljutnjom? Kasnije. To je velika industrija u današnjem svijetu. Kako se sre a doga a Vratite se sebi. Ima jedna pri a o u eniku koji je došao k u itelju i rekao mu: "Možete li mi dati neki mudri savjet? Možete li mi re i nešto što e me voditi na mojem životnom putu?" Bio je to dan u iteljeve šutnje. mogli biste iznenada shvatiti tko je "ja". po injete se upoznavati sa stvarima koje se ne mogu opisati. nisi ti ovca. Lav mu re e: "Što radiš me u ovim ovcama?" I ovca-lav odgovori: "Ja sam ovca." I lav re e: "Ne." I tako je poveo ovcu-lava sa sobom do jezera i rekao mu: "Pogledaj. re e: "To je prekratko. na primjer.zna i svjesnost." I kada je ovca-lav pogledao u svoj odraz u vodi snažno je zaurlikao. to potiskujete. Nikoga se ne bojite zato što ste savršeno zadovoljni time što ste "nitko". promatrajte se. malo po malo. Jako je poznata ona pri a o lavu koji je naišao na stado ovaca i na svoje iznena enje ugledao lava me u ovcama. jer kada se iluzije po inju raspadati. svjesnost. Ali kada to shvatite. nikada. iza e slika u novinama. kada ste imali vremena. Možete li mi to malo pojasniti?" U itelj je opet uzeo natrag listi i dopisao: "Svjesnost. fantazije se gube i dolaze u dodir sa stvarnoš u. Nije li to nešto jedinstveno? Živjet ete kao kralj. Nikoga i ni ega se više ne ete bojati. Jednostavno postanu svjesni. sramota. Svi tako rade. svjesnost. Kada s nekim pri ate. Zato sam ranije i rekao da je samoopažanje radosna i izvanredna stvar. To vam ništa ne zna i. kao kraljica. Ako imate sre e. sve više i više. a da nije primijetila razliku za najviše nekoliko tjedana. To je pravi kraljevski život. to je obi na trulež. Kakvo a njihovog života se mijenja 24 . jeste li toga svjesni ili se s time jednostavno poistovje ujete? Kada ste se na nekoga naljutili." Kada je to u enik vidio. tražite nešto što e vas rastresti. Po i za mnom. ne zna e vam ništa! Tako er vam ništa ne zna i ako napravite budalu od sebe. ne. Ono što ne shvatite i ega niste svjesni. polako. promijenit e se. pa je uzeo list papira i napisao: "Svjesnost. ili ako ste blagoslovljeni Božjom miloš u (upotrijebite teološki izraz koji ho ete). korak po korak. svjesnost . obe avam vam ovo: nisam još sreo ni jednu osobu koja bi uložila vrijeme u svjesnost. jer bi vam dao neku tehniku.tražite zabavu. i nitko vas više ne e mo i povrijediti. Možete promijeniti samo ono što shvatite." Upravo to je promatranje samog sebe. programirao bi vas. ali što to zna i?" U itelj je opet uzeo taj listi i dopisao: "Svjesnost. Drugi opet rastu u tome. No. Po inju zapažati stvari. a ne ona glupost kad vam. To je bio lav kojeg su ovce othranile kad je bio mali. Promatrajte se. Iluzije nestaju. Ništa vas više ne e mo i ožalostiti.

bio sam užasnut. poslije prosvjetljenja i dalje sam potišten. i kada ste sami slobodni. kada sve ostavljate slobodnima. kada ga a kako bi osvojio mjedenu kop u. Ali 25 . Da me bolje poznajete vidjeli biste kako sam esto u krivu. Ushi eni ste. i u svjesnosti ete shvatiti da slava i ast ne zna e ništa. Zar to nije ludo? Možete biti sretni u svojoj potištenosti. drugo: prihvatiti odba ene. Evo pravog. To je samo društvena konvencija i ništa drugo. kada ga a za zlatnu medalju. ljudskog života za vas. Ni ast ni sramota nisu im ništa zna ile. to je ovisnost.tako da više ne moraju vjerovati jer tada vide. Ako ne znate što to zna i. ne smijete imati krivi pojam o sre i. Ni uspjeh ni neuspjeh nisu im ništa zna ili. ali suzdržat u ga od zlih"? Ili. može li svjetiljka re i: "Dat u svoju svjetlost ljudima u ovoj sobi. i ti si budala. Tranxu. daje da kiša pada i na svece i na grešnike. "Prije prosvjetljenja bio sam potišten. ni intelektualna dostignu a." Ali postoji razlika: više se s time ne poistovje ujem. bit ete opušteni. svoje napetosti kada uspijete. dajete mu više snage. i tre e: priznati da si u krivu. mrtvi. a više djeluju. jako malo. Ljudi misle da bez želja izgledaju kao panjevi. niste zabrinuti. Znate li kako je to velika razlika? Iskora ite iz sebe i promatrate tu potištenost i ne poistovje ujete se s njome. manje reagiraju. ne brinete. ali nagrada mu podjeljuje pažnju. posjedujete sve svoje vještine. Mislili ste da je sre a uzbu enje ili ushi enje? To je ono što uzrokuje potištenost. puno više života.jer to je ljubav: grije i dobre i loše. Zato se mistici i proroci s time uop e nisu zamarali. na raspolaganju vam je sva vaša energija. kada nemate gdje nasloniti svoju glavu. Ali niste zabrinuti. ne možete me povrijediti. Živjeli su u drugom svijetu. Vidite stvari koje nikada prije niste vidjeli. U tom slu aju možete re i stvari kao što su: "U krivu sam. Do toga se dolazi samo svjesnoš u. Shvatio sam što zna i biti sam. nije važno da li pobje ujete ili gubite. U po ecima e stara uvjetovanost ponovno navaljivati. Može li ruža re i: "Dat u svoj miris dobrim ljudima koji me pomirišu. A u stvari. ali samo pripremate teren za sljede u potištenost. Tugovat ete. druga iji su. Upravo bi se to dogodilo. ve je nervozan. plakati. opušteni ste. U stvari. druga ije reagiraju. koristi sve svoje vještine. Spremni ste promatrati ga dok odlazi. i u emu je onda problem?" Netko je jednom rekao: "Tri najteže stvari za ovjeka nisu tjelesne sposobnost. kada za nikoga niste ništa posebno i kada volite sve ljude . Kako udno! Potišteni ste. vidi dvije mete. Otarasite se svojeg straha od neuspjeha. nego o ga anju i potreba za pobjedom lišava ga snage. ako se ne poistovjetim s tim svojim aspektom. Možete biti sretni u svojoj tjeskobi. Zar to nije paradoksalno? Spremni ste prihvatiti taj oblak kada do e jer im se više borite protiv njega. savršeno ste spremni nastaviti sa svojim životom dok potištenost ne pro e kroz vas i dok ne nestane. Što biste drugo mogli o ekivati od jedne budale?" Me utim. Njegova vještina nije se promijenila. i bit ete potišteni i tjeskobni. Zar vam to nitko nije rekao? Ushi eni ste. Imate puno više energije. Više ne biste vozili s nogom na ko nici. Imali su ovaj stav: "Ja sam budala. Kad mi se prvi put pred o ima pojavila prava slika ovoga novoga svijeta. ali uz put ste pokupili i tjeskobu koja je prati." Ali to su istovremeno i najlakše stvari ako se ne poistovjetite s “pripadaju im”. i tako dalje. i bit ete ono što jeste. prvo: uzvra ati ljubav za mržnju. To je život. imate se emu radovati. U prosje noj skupini ljudi ima ih malo. A tjeskoba? Kada do e." Nije li to slika ve ine ljudi? Kada nemate za što živjeti. Nemojte gledati s visokog na alkoholi are i narkomane . oslijepi. Stalo mu je do nagrade! Više razmišlja o pobjedi. Me utim. ne bi više bili napeti. veliki kineski mudrac izrekao je jednu misao koja mi se toliko svidjela da sam je nau io napamet: “Kada strijelac ga a lukom bez razmišljanja o nekoj posebnoj nagradi. nego. u svijetu probu enih. Pitate se: "Što u initi da to potraje?" To nije sre a. i izvan sebe je. Ništa ne inite da ona pro e. Pitam se koliko ne-ovisnika ita ovu knjigu.možda ste isto toliko ovisni koliko i oni.

suzdržat u ga od zlih ljudi"? Ili. Sveta Tereza Avilska kaže da joj je pred kraj 26 . Me utim. zaista. bez miješanja. Nekada je zovemo druga ije: sre a. ali suzdržat u ga od zlih"? Ove prispodobe opisuju kakva je ljubav. blaženstvo. ili bu enjem. Strah . kako bilo. možda nekoga koga se bojite. ve njezina suprotnost. bez ustaljenog rasporeda. slobodom. Jedino kada se bojite postajete ljuti. Usredoto ujete se na ono što nemate. etiketa zaista nije važna. i potražite strah koji je bio iza toga. s neurozom. ljubav i strah su jedine dvije stvari. strah. Me utim. i tjeskoba. mogla bi zasvijetliti drugi put. Onaj tko je zaista nenasilan. Neznanje i strah. Niti jedno. i ono što je nejasno za jednu osobu može postati jasno za drugu. Postoji samo jedno dobro na svijetu: ljubav. Dok to inite. duhovnoš u. Svjesnost i dodir sa stvarnoš u Promatrajte sve u sebi i oko sebe. Rekli su nam da je sre a kada imate lijep ten i vikendicu. Cijelo vrijeme bila je tu. radost. i kada vam se nešto doga a. gledajte na to kao da se doga a nekome drugome. Postoji samo jedno zlo ne svijetu: strah. neznanje zbog straha. Ako vam žaruljica ne zasvijetli prvi put. a to je da mislite i usredoto ujete se na ono što nemate. bila nam je ispred nosa u Svetom pismu. bilo kako.korijen nasilja Neki kažu da na ovome svijetu postoje samo dvije stvari: Bog i strah. i vra aju i se na njih iznova jer to je na in na koji ete zaista mo i shvatiti ono o emu govorim. Zaista je uplašen(a) jer se ina e ne bi ljutila. bez su enja. Nazovite to svjesnoš u. sa svojim ljubavnim pjesmama i pjesmicama . Sjetite se kada ste zadnji put bili ljuti. taj je neustrašiv. U ovim duhovnim vježbama želio bih ostati na ovakvom na inu izlaganja. Želite li uti još radosniju vijest? Postoji samo jedan razlog zbog kojeg ne osje ate ono što mi u Indiji zovemo anand . I ne postoji nijedno zlo na svijetu koje se ne može povezati sa strahom. odnosno ta žena uplašen(a)? Stvarno je uplašen(a). ali ho e li tko slušati? Nikoga to ne zanima. može li drvo re i: "Dat u svoj hlad dobrim ljudima koji se odmaraju pod mojom krošnjom. nemojte pokušavati promijeniti to. bez komentara. kre u i se od teme do teme. Ina e biste osjetili blaženstvo. otuda dolazi vaše nasilje. Sjetite se neke ljutite osobe. ali mi na profinjene na ine našu sre u inimo ovisnom o stvarima u nama i oko nas. iako se nikada nismo potrudili da je vidimo jer smo bili toliko uronjeni u ono što naša kultura naziva ljubavlju. Propovijedao im je Radosnu vijest. pokušajte samo razumjeti. mir. Bog. sloboda." Imam radosnu vijest za vas: možete biti sretni ve sada. To je u biti jedna te ista stvar. Ljudi radije spavaju. otuda dolazi zlo. Sre a nije u tim stvarima. Što ste se bojali izgubiti? Što ste se bojali da e vam se oduzeti? Otuda dolazi strah. tko je nesposoban za nasilje. po et ete shva ati da se sve manje poistovje ujete s “pripadaju im”. Imam razli ite teme. i vi je možete propovijedati. Hajde! Sjetite se kada ste zadnji put bili ljuti. Možete li vidjeti kako je taj ovjek. a ne ljubav. Govorimo: "Odbijam biti sretan dok se ne riješim neuroze. bez stava. ve sada imate sve što vam je potrebno za blaženstvo. ljubavlju. To je manipulacija. gladnima i siromašnima propovijedao zdrav razum. Isus je neobrazovanima. Postoji samo jedan razlog zbog kojeg ne osje ate blaženstvo ovoga trenutka.sre a. ali sve govore o istoj stvari.što uop e nije ljubav. Na kraju krajeva postoje samo dvije stvari: ljubav i strah.

" (pazite kako sam jutros oprezan) "ali. nego da ga astite. ali ne smijemo zaboraviti da je i sam Isus bio jednom prisutan na svadbi. mene to ne poga a posebno. ali rekli su mu: "Pojest emo malo kola a.njezina života Bog dao jednu izvanrednu milost. pa su opet popili malo vina." A kada pri am s muslimanima. o e. Ako netko koga ne poznajem ima rak. svojom zemljom. Mogao bih re i nešto prili no filozofski glede toga: " im više brinete. moli za nas!" i sve se smirilo. zar ne? Razlog je taj što sam se poistovjetio s “pripadaju im” . I svima je bilo lijepo. usplahiren zbog buke koju su pravili u crkvi. I udesni kip je zavapio: "Gospo Lurdska. kada budete preobraženi u ljubavi." "Znam! Ali.sa svojom obitelji. po ela je padati kiša tako da nisu mogli imati primanje vani. Vaša ljubav bila bi mu puno draža od vašeg aš enja. Kada pri am s hindusima. svojim vlasništvom. Me utim." I tako je župnik pristao. Radi se o jednom talijanskom paru koji se vjen ao. zar ne?" 27 . Dobra vjera . kažem: "Vaš ajatolah i vaše mule ne e biti sretni kad ovo uju. prema onome što kaže Isus Krist.jedna "Gospa" pomogla je drugoj "Gospi"?! Sli na se stvar dogodila kada je skupina od tisu u ljudi išla na hodo aš e u svetište Gvadalupske Gospe." "Naravno da jesam. Da imam ljubavi i osje aja. nego da sluša vaše: ' Gospodine. Bog bi bio puno sretniji da ste preobraženi. Tada ete Ga astiti u "duhu i istini. nijekanje samog sebe. zaista nisu imali kamo oti i. bio bih oslobo en poistovje ivanja. i izgledalo je kao da e se raspasti. mene to ne poga a posebno. To je samoodricanje. Gospode!" "Ali. a onda emo i i ku i. Kako bi to bilo kad bi mi Bog podari milost da ne zovem ove stvari svojima? Bio bih distanciran." Kada postanete ljubav. svojim tijelom. tim gore. malo su pjevali. pa su pitali župnika: "Da li bi bilo u redu ako bismo slavlje imali u crkvi?" Župnik nije bio oduševljen idejom da se primanje održi u crkvi. popiti malo vina. Ako vi morate položiti neki ispit. i za pola sata u crkvi se stvorila velika veselica. sa svime što mi pripada. Zašto si ne uzmete malo vremena za odmor umjesto da stalno u ite?" Ali kad ja do em na red za ispit onda je to nešto drugo. milanski nadbiskup. kažem im: "Vaši sve enici ne e ovo rado uti. Dok su letjeli preko južne Francuske. malo emo pjevati. Naravno da ona ne koristi ovaj izraz. i malo su pjevali. možda bih pomogao. To je " duhovnost. Dogovorili su se sa župnikom da e prirediti malo primanje u župnom dvorištu kraj crkve. Opasnost do koje nas religija može dovesti lijepo je opisao kardinal Martini. ali to u meni nije pobudilo nikakva uvstva. sjetim se pri e iz vremena kad su kip Fatimske Gospe avionom prevozili na jedno hodo aš e da bi ga tamo astili. Ako imate to. ali ono što je htjela re i bilo je da se je prestala poistovje ivati s “pripadaju im”. Ali župnik je bio sav na iglama. da li baš moraju praviti takvu buku?" "Da o e. to je sve. avion se po eo drmati i tresti. Zar to nije bilo divno . Onda je došao kapelan i rekao mu: "Vidim da ste jako napeti. odli no su se zabavljali i veselili. ali Bogu bi bilo puno draže kad biste bili preobraženi u bi a puna ljubavi. imate Boga. Gospodine!' Neizmjerno je važnije da se probudite. Do takvih poteško a dovodi religija ako ne pazite. šetaju i se gore-dolje po sakristiji. Slušajte samo kakvu buku prave u ku i Božjoj. Ljudi su protestirali sjede i pred kipom jer je mjesni biskup zaštitinicom biskupije proglasio Gospu Lurdsku! Bili su uvjereni da je to Gvadalupsku Gospu povrijedilo pa im je protest bio naknada za nanesenu uvredu. umiranje samom sebi.antiteza nedostatku svjesnosti Netko mi je jednom pristupio tijekom jednog te aja i upitao me: "Što mislite o Fatimskoj Gospi?" Što mislite o njoj? Kada mi postave sli na pitanja. Ali to su bili Talijani koji vole život pa su popili malo vina.

vrlo je važno da u ete u ono što ja nazivam "samoopažanje. U stvari. vi me na to ne morate podsje ati! Ali tamo nije bio Presveti Sakrament!!!" Znate. ne prekidate. isto ste tako mehani ki kao i oni. budite svjesni onoga što inite. i tako dalje. Imali smo jedan te aj savjetovanja za sve enike.999% ljudi ovdje ne živi bolje. ako niste svjesni da živite. mogu re i kako e reagirati. kada sam ga postavio. i tre i put u predavaonici. po svom obi aju. s tim da su morali sa sobom donijeti snimke sa svojih sastanaka. to jest. ili kamenje. initi ono što vam kažem. Ponekad.da najvažniju stvar stavimo na prvo mjesto! ovjek je puno važniji od subote. Skoro da možeš predvidjeti kako e ta osoba reagirati. da Crkva postane važnija od života. Žalosno je vidjeti da ljudi tako žive. Ali nisam ga registrirao! Nisam bio svjestan! 28 . Mislite da živite bolje od njih? Isto ste tako mrtvi kao i oni. hodaju i razmišljaju."Znam da je Isus Krist bio na svadbenoj sve anosti. zapišem na listi papira da e taj i taj zapo eti sastanak. strojevi koji govore. i upitao: "Ima li kakvih komentara?" Netko me je upitao: "Zašto si je to upitao?" Rekao sam: "Ne sje am se da sam je išta upitao. strojevi ste kao i oni. stotine tisu a ljudi živi u malim kolibama. donio sam kasetu koju sam snimio tijekom sastanka s jednom mladom ženom. Mogli su prisustvovati samo oni sve enici koji su se stvarno bavili savjetovanjem. To je isto kao da ste kamen ili klada. ako se želite probuditi. a taj i taj e na to odgovoriti. budite svjesni onoga što mislite. Prema mom mišljenju. To nije ljudski. Isus nas je pozivao upravo na to . voziti se okolo u autu. Nakon deset minuta instruktor je. a to nije ljudski život. koji su vaši motivi. golemo pitanje. siguran sam da je nisam ništa upitao. Sjedite i razmišljate: "Kakav je to život? Je li to sve što nam život može pružiti?" I onda vas iznenada prodrma zaklju ak da 99. u krajnjem siromaštvu." Bio sam potpuno siguran da nisam jer sam u to vrijeme svjesno upotrebljavao metodu Carla Rogersa. Mogli bi biti i drvene klade. Kada je red na mene. budite svjesni kako reagirate. rade do mraka. pa je instruktor rekao: "Zašto ne bismo pustili kasetu još jednom?" I tako smo je još jednom pustili i bio sam zaprepašten kad se pojavilo jedno divovsko pitanje." Rekao je: "Jesi. možete i i na krstarenje. da postanete onakvi kakvi biste trebali biti. voli druge!" Nemojte ih slušati! Svi su u krivu. Ne postavljate pitanja. Ako prou im neku osobu. I kao što sam vam ve rekao. može se dogoditi da nam Presveti Sakrament postane važniji od Isusa." Budite svjesni onoga što govorite. Jednostavno nisu svjesni što se doga a. Nije vrijedno živjeti. veliko kao Empire State Building. Gospodine. a onda po inju iz po etka. U zemlji iz koje ja dolazim. Mislite da je to loše? Pa nemojte onda slušati ljude koji vam govore: "Zaboravi na sebe. zaustavio kazetofon." Ali budite sigurni da vaš mula ne e biti sretan kad to uje. Bilo mi je zanimljivo da sam to pitanje uo tri put: prvi put. Pritisnite gumb i dobit ete reakciju. valjda. došlo je do rasprave izme u nas. Ako niste svjesni da živite. Naj eš e ne. Žalosno je to. bu enje. To mi je postalo vrlo jasno dok sam prije mnogo godina u Chicagou studirao psihologiju. koja je usmjerena na osobu i ne uklju uje davanje smjernica. O tome smo dakle govorili: duhovnost. ujutro nešto malo pojedu. Budite svjesni od kuda polazite. Bilo nas je dvadesetak. puno je važnije od ponavljanja "Gospodine. da nam pobožnost postane važnija od ljubavi. svaki dan rade teške fizi ke poslove. Ti ljudi jedva preživljavaju. Ljudi idu kroz život s fiksnim idejama. Izgledaju kao lutke koje svakakve stvari razvla e okolo. živite automatski. kada vodim terapeutske grupe. Najgora stvar koju možete u initi je da zaboravite na sebe kada krenete drugima s takozvanim stavom pomaganja. Možete i i u kino. drugi put kad sam tu kasetu preslušavao u svojoj sobi (htio sam na te aj donijeti dobru snimku). To je opasno. uvjetovan život. nikada se ne mijenjaju. Prema tome. samo što ste malo ve i. to je programiran. i ne dajete savjete. Me utim. Instruktor je pustio kasetu i svi smo je po eli slušati. bio sam svjestan da ne smijem postavljati pitanja.

" Ali nisam toga bio svjestan. U tome je razlika. mogao bi se i sva ati s vama. a onda sam je nazvao. Moj prijatelj. dok slušam vas. u stvari nisam uo što ste rekli tijekom razgovora. ali uglavnom sam imao neutralan stav. i ja sam ponekad bio svjestan da mi se neki ljudi ne svi aju. ali više ne utje e na vas. važno je da slušam vas. ali nije niti više stajalo na putu. Slažeš se?" Rekao sam: "Da. To su nas obu avali." Upitao je: "Je li ta žena s kojom si razgovarao zgodna?" Znate. bio je budan. Reagirao bih na vas na sve mogu e na ine zbog svoje nesigurnosti. ili lupanje." I nije došla. Ako ne u htjeti odgovoriti. Prekršio sam jedno od svojih pravila: nemoj glumiti osloboditelja. a kad ga sugovornik sluša. koji mi je bio simpati an. Svjesnost. želio bih ti postaviti jedno osobno pitanje. da postignemo svjesnost." Rekao je: "Ja mislim da ne e do i. samo naprijed. ne u. Kao i ve ina ljudi. zbog svoje potrebe da manipuliram s vama. zbog razdraženosti i osje aja kojih možda ne bih bio svjestan. Svakako. svjesnost. Ono ega ste svjesni možete kontrolirati. To mi nije bilo važno. ekao sam još tjedan dana. Pružao sam pomo . ina e vas ne bih uo. zar ne?" Bio sam. ono ega niste svjesni kontrolira vas. odmah e to uti. svjesnost. a istovremeno je usredoto en na ono što govorite. Onoga trenutka kada se dogodi nešto nepredvidivo kada se za uje neki zvuk. Kada bi se trebao opet sastati s njom?" Rekao sam: "Sljede e srijede. Upitao sam: "Po emu to zaklju ujete?" Rekao je: "Po snimljenom razgovoru. Zar to nije divno? Tako su nas odgajali. a ja sam bio pastir. To se nije promijenilo. zamislite nekog dobrog voza a dok vozi auto." Još zanimljivije je da ja nisam uo što sam govorio tijekom razgovora. niti ste joj rob. I dalje mi se nije svi ala. Grozno je otkriti da na terapiji govorim stvari kojih nisam svjestan. neizmjerno je važnije da slušam samoga sebe. i nije došla. I zato je osobito važno da slušam samog sebe. Dok vas slušam. Žarište njegove 29 . do i u ponovno. Zato sam mu rekao: "Kakve to veze ima s ovim?" Rekao je: "Ne svi a ti se." Ponovno smo preslušali kasetu i rekao je: "Slušaj svoj glas. tamo u Chicagu. svjesnost. Primje uješ li kako je postao sladak. Dolazio bih pred vas sa svojim uvjetovanostima. uo sam što ste rekli tek kad sam preslušavao snimku. Kada postanete svjesni. Ona je bila ovca u Kristovom stadu. Niste više pod kontrolom te stvari. Bio si razdražen. i postajao sam toga svjestan tek tamo. sve enik." Rekla je: "U redu. tada sam bio na tom stupnju razvoja (ili nerazvijenosti) da nisam primje ivao je li netko zgodan ili ne. kaže: "Znate. a da u isto vrijeme i vas i sebe promatram sa strane. Da biste mogli otprilike shvatiti o emu govorim. nego da slušam vas. Snimimo razgovor. ili šum. Nazivate li to ljudskim? "Zaboravi na sebe i idi k drugima". kažete! Bilo kako bilo. Uvijek ste rob onoga ega niste svjesni. Ono emu su nas podu avali na tom te aju bilo je da postanemo djelatni promatra i. to je kao da vam nešto govorim. rekao mi je: "Tony. oslobodit ete se toga. Važnost tih stvari postane mi jasna tek kasnije." Došla je. Slikovito re eno. U stvari. Re i e: "Jesi li siguran da si dobro zatvorio ta vrata otraga?" Kako je to uspio? Bio je svjestan. zar ne?" Uskliknuo sam: "Što?!" Nikada mi nije palo na pamet da neke osobe volim ili ne volim. svjesnost. ali važnije je da slušam sebe. Nazvao sam je i rekao joj: "Sje ate se one kasete za koju ste mi dali dopuštenje da je snimim za naš te aj? Snimka je bila od velike koristi jer su mi kolege ukazale na puno stvari" (Nisam joj rekao na što!) "koje bi naše sastanke u inile nešto djelotvornijima. instruktor je upitao: "Ima li kakvih komentara?" Jedan sve enik u svojim pedesetim. rekao mi je: "To je žena. iskreno re eno. nakon što smo preslušali cijelu kasetu. Tu je. sigurno je to primijetila. Ne morate uvijek zamišljati da lebdite negdje u zraku. zbog svoje želje da uspijem.To se na mojim terapeutskim sastancima i na duhovnim vježbama esto doga a. ili bih iskrivljivao sve što ujem. I što sam joj neizravno govorio? Govorio sam joj: "Nemoj više dolaziti. ali savršeno je svjestan signalizacije na cesti.

Nešto se sli no doga a ovdje. Shvatit ete ako prestanete biti svojeglavi. Patnja vam omogu ava da otvorite o i za istinu. što uop e nije isto što i koncentracija. Priznajem da time nisam rekao jako puno. “poduzetnik. To je ono "ja" koje u itelji s Istoka naglašavaju i pozivaju ljude da ga otkriju. Otvoreni ste za sve što ulazi u podru je vaše svijesti. Koncentracija je svjetiljka. Važno je odbaciti etikete. Etikete Nije važno znati tko je "ja" ili što je "ja". samo odbaci svoja mišljenja. Bio je svjestan više razli nih stvari." Ne kaže "ja" iako je on Tommy. "Otpoistovijetili" su se od sebe i u miru su. Isto je kada kažete: “nisam uspio”. bili ste u krivu. Patnja ukazuje na to da je negdje u vama prisutna himba. Shvatit ete to ako odbacite svoje etikete. Te tehnike uklju uju nasilje i esto uklju uju daljnje programiranje i uvjetovanje. nikada niste ometeni. kada se vaše hinjenje sukobljava s istinom. Jesam li ometan? Bit u ometen jedino ako se pokušavam usredoto iti na drve e. onda me to uop e ne e ometati. Ja sam ljudsko bi e. “pravnik”. brinut ete se da te stvari slu ajno ne propadnu. Mnoge meditativne tehnike naglašavaju koncentraciju. To je ta milost o kojoj je sv. Nešto nije u redu! Bit ete pripravni istoga trenutka kada bilo koji negativan osje aj u e u vašu svijest. Kako japanski zen majstori kažu: "Ne traži istinu. onda patite.” Želite li uti koji je znak da spavate? Evo ga: patite. To nije “ja”. ali kada kažete: “Ja sam uspješan”. Što podrazumijevam pod etiketama? Etikete su sve ono što upotrebljavate. odnosno na sva i. Ono što bih ja preporu io je svjesnost. Ali ako sam tako er svjestan svoje zabrinutosti. Nukaju ljude da otkriju "ja". Patnja se javlja kada ste u sukobu sa stvarnoš u. osim možda “ljudsko bi e”.” Znate li što e se dogoditi s vama ako se poistovje ujete sa stvarima? Prilijepit ete se na njih. Istina nije nešto što se treba tražiti. bit ete odmah pripravni. Kad ste rekli: “Uspio sam”. Uspjeh nije dio “ja”. Kazao sam vam da je sv. reflektor. danas može biti tu. nemojte tražiti istinu. Uspjeh je nešto što dolazi i odlazi. isto kao što vam je i tjelesnu bol dana da biste mogli znati da ste bolesni ili ozlije eni. Patnja je znak da nemate dodir s istinom. ali kada primjenjujete svjesnost. Ina e nema patnje. Mistici se tako osje aju. nestali ste u tami. Ono što ja ovdje preporu am nije koncentracija. ali ja sam sumnji av prema tome. Dvogodišnji dje ak kaže: "Tommy je ujutro doru kovao.pažnje bilo je na razgovoru. ujete djecu kako govore na taj na in. Na to sam mislio kad sam vam ranije rekao: “Ako patite. Sli ni ste voza u automobila. ali njegova svjesnost bila je šira. Samo budite svjesni onoga na što je usmjerena vaša pažnja. onda spavate. Poistovjetili ste se s uspjehom. a sutra ga više nema. da možete shvatiti da je u vama nešto lažno. Recimo da gledam ono drve e i da sam zabrinut." Odbacite svoje teorije. to je ludo. To nije važno. Za to nema rije i. Tereza govorila. Tereza Avilska rekla da joj je Bog dao milost da se "odpoistovjeti" od sebe. a tako er i u itelji na Zapadu! Majstora Echarta možete ubrojiti me u njih. i tada po injete patiti. Nikada to ne ete uspjeti saznati. nikada nema nikakvog ometanja jer ste uvijek svjesni onoga što se doga a. Kada se svjesnost uklju i. Ako se dogodi nešto krivo ili nepredvidivo. 30 . Pri tom možete biti ometani. Kaže Tommy u tre em licu.

Ništa vas više ne e mo i povrijediti. ili odvjetnik. ve ina vaših briga e nestati. Bit ete uspješni ako se probudite! Tada se nikome ne ete morati ispri avati. To su nesretni i jadni ljudi. Ljudi koji su uspjeli! Što su uspjeli?! Uspjeli su napraviti budale od sebe zato što su se iscrpili ne bi li stekli nešto što je bezvrijedno. Ovise o raspoloženju osobe koja upravo pri a s vama. Poistovje uju “ja” sa svojim novcem.” Vodoinstalater mu je rekao: “Ni ja nisam toliko zara ivao kao odvjetnik!” Mogli biste biti vodoinstalater. Ima ljudi koji su to postigli . otkrit ete tajnu bu enja. Ja toliko ne zara ujem kao odvjetnik. što e njegova žena misliti o njemu. što vam govori? Govori o “pripadaju em”. To ne utje e na mene. pijucka pivo u nekom baru i govori: “Pogledajte moje nekadašnje kolege iz razreda. sretni ste. to je isto kao da sam promijenio odje u. pedesetogodišnjak. Stalno su napeti i tjeskobni. Ostat ete u miru. zrak ostaje nezaprljan. Ako sutra promijenim svoj poziv. To nije onaj besmisao kad ste kao marioneta. Ni laskanje. Nazivate li to ovje nim? I znate li zašto se to doga a? Postoji samo jedan razlog: poistovje uju se s nekom etiketom. drugi je postao predsjednik suda. Zaista ništa. netko drugi postao je ovo ili ono. Ovo što sada slijedi mogli bi biti najvažniji trenuci vašeg života. “Ja” nije ni velik ni mali. U tome je njihova pogreška. Svi su oni bolesni. “Pripadaju e” je obi no 31 . Nazivate li to uspjehom? Jedan je generalni direktor korporacije. Jeste li vi vaša odje a? Jeste li vi vaše ime? Jeste vi vaš poziv? Prestanite se poistovje ivati s time. ali naj eš e se bojite što e se dogoditi s vašom karijerom. ili svojim poslom. “Ja” nije ni uspješan ni neuspješan. Imati dobar posao. bolje za vas. Bit ete zauvijek sretni. svi su oni uspjeli.ono što ja zovem biti ovjek. ili svojim pozivom. Tko odre uje što zna i biti uspješan? To glupo društvo! Glavni zadatak društva je da društvo ostavlja bolesnim. Nikada više ne ete biti nesretni. im prije to shvatite. ili poduzetnik. Ovise o kriterijima koje postavlja društvo. Neki sitni poduzetnik. Želite li. Te stvari dolaze i odlaze. To je kao kada crnu boju bacite u zrak. Gledajte ih kako se ko opere po pozornici. biti marioneta? Netko pritisne gumb i vi ste dolje svi a li vam se to? Ali ako odbijete poistovjetiti se s bilo kojom od tih etiketa. dakle. nije ni jedna od tih etiketa. Postanete ravnatelj ludnice i ponosni ste na to iako to ništa ne zna i. Te stvari dolaze i odlaze. Nemate briga. Ne uživaju u životu. zara unali ste mi dvjesto dolara po satu. Gledajte ih kako se uzrujavaju ako imaju mrlju na košulji. Kada vam netko kaže: “Velik ste ovjek”. ali istinito je. To je ono što ja nazivam uspjehom. Kasnije emo govoriti o strahu od bolesti i smrti. To nema nikakve veze s “ja”. To na vas ne utje e. ali to ne utje e na onaj bitni “ja”. Sve ono što zaista brine našeg poduzetnika je što e njegova djeca misliti o njemu. svi skupa. Poreme eni su i ludi.” Idiot! Što misli kada kaže: “Uspjeli su”? Njihova imena pojavljuju se u novinama. Imati puno novaca nema nikakve veze s uspjehom u životu. kada vas bacaju amo-tamo dopuštaju i da doga aji i drugi ljudi diktiraju kako ete se osje ati. Nikakve! To je potpuno nevažno. Prestrašeni su i zbunjeni. ili sve enik. marionete su kao i drugi. ni pohvale ne e utjecati na vas.Prepreke za sre u Ono što u vam sada re i može zvu ati pompozno. Ha! Ja kažem da ste marioneta. nikome ne ete morati ništa objašnjavati. “Ja” nije ni jedna od tih etiketa. Nazivate li to uspjehom? Podvrgnuti su kontroli i toliko su izmanipulirani. ne e vas biti briga što drugi misle ili govore o vama. nikakva kritika ne e utjecati na vas. ili na dobrom glasu nema apsolutno nikakve veze sa sre om ili uspjehom. Jeste li uli o onom odvjetniku koji je dobio ra un od vodoinstalatera? Rekao je vodoinstalateru: “Hej. Naše društvo i kultura nam time pune glavu dan i no . Biti predsjednik neke korporacije nema nikakve veze s uspjehom u životu. Majmuni. Ovise o vašoj uvjetovanosti. a ne o “ja”. ili biti slavan. Kada to zaista shvatite. Vi se tako i osje ate i kažete da ste ranjivi. Ako to shvatite. Trebao je postati slavan.

U emu bi bio problem? Nema problema. Problem je u 32 . Nema takvog doga aja. Mnogi ljudi su potišteni. shvate koliko su bili potišteni.jako velika budala. svoje šefove.” ne govorite mi ništa novo jer mi je to ve godinama poznato. Imaju doktorate i rektori su raznih sveu ilišta. Nitko vam to nije rekao. osje ate se živ anima ili napetima. situacije. Da sa ove planete maknete ljude život bi išao dalje.” Znate. Do ite prvo u dodir s tim osje ajima. i zato prestanite pokušavati promijeniti stvarnost. Zaboravljanje svega onoga sme a što su vas nau ili. uvjeta. Kojih negativnih osje aja? Na primjer zlovolje. na primjer. djetinjasto . Trebalo mi je dosta godina da to prebolim. Tek kada osjete što je veselje. U školi me nisu u ili kako se živi. ili osobe. Zna li itko zašto? Zato jer je ve posjedujemo.” Želite li biti sretni? Neprekidna sre a je neuzrokovana. povrije eni su vam osje aji. Nikada vam to nisu rekli. Trošimo sve svoje vrijeme i energiju pokušavaju i promijeniti vanjske okolnosti. nastojanja. da kiša upropasti picnic. Negativni osje aji su u vama. to je “pripadaju e. kada kažete: “Ti si jedna budala. Zašto se poistovje ujete s njime? Glupo! To nije “ja”. Nijedna osoba na svijetu nema mo u initi vas nesretnim. a ne u stolu. Tko ima negativne osje aje? Kiša? Ili vi? Što uzrokuje negativne osje aje? Kiša ili vaša reakcija? Kada udarite koljenom o stol. svoje prijatelje. spavaju em ljudskom umu. Bol je u vašem koljenu. Problemi postoje samo u ljudskom umu. Vi niste moja sre a. Kao što je jedan ovjek rekao: “Stekao sam prili no dobro obrazovanje. u ili su me sve drugo. Mogli bismo dodati: u glupom. pokušavaju i promijeniti svojeg bra nog druga. Mnogi ljudi imaju negativne osje aje kojih nisu svjesni. Teške su samo vaše iluzije. i re i e vam: “Zašto ne?” Sre a je naše prirodno stanje. duhovnost je upravo to: zaboravljanje nau enog. ne u stvarnosti. priroda bi i dalje postojala u svoj svojoj draži i nasilju. glupo. Vi stvarate probleme. Mistici nam stalno pokušavaju re i da je sve u redu. I zato. Na zemlji ne postoji ni jedan doga aj koji ima mo omesti vas ili povrijediti. Osje ate da je život besciljan. a ne u stvarnosti. Stvarnost nije problemati na. Vi me ne možete u initi sretnim. ili krivnju. pohlepa. Uzmimo. ali mislite li da to ljudi znaju? Ne znaju. ali nisu to shvatili. Ne možete lije iti rak ako ga niste otkrili. ali to je samo po sebi jasno. Ne morate dodati ništa kako biste bili sretni. vjerujte mi.sebi no. Stvarnost nije problemati na. Zato se i nalazite u takvoj zbrci u kakvoj ste sada. Osje ate mržnju prema samima sebi. Drugi korak (u ovom programu od etiri koraka) je da je taj osje aj u vama. Ne morate initi ništa kako biste postigli sre u. Morate odbaciti svoje iluzije. To je ludo! Prestanite pokušavati promijeniti druge ljude. da nema smisla. Prava sre a je neuzrokovana. Negativni osje aji su u vama. morate nešto odbaciti. Ne možete se riješiti pamu nog žiška sa svoje farme ako ga niste otkrili. Život je lak. Ništa ne moramo promijeniti. jer se sre a ne može posti i. To je tako o ita stvar. Kako možete posti i ono što ve posjedujete? Zašto je onda ne osje ate? Zato što nešto morate odbaciti. Zato spavate. Prva stvar koja vam je potrebna je da postanete svjesni svojih negativnih osje aja. rekli su vam suprotno. težnje. ali nisu toga svjesni. stol je u redu. Pitajte probu enu osobu: “Zašto ste sretni”. Sre a je prirodno stanje male djece kojima Kraljevstvo pripada dok nisu zaga ena i zatrovana glupoš u našeg društva. Osje ate zlovolju i smušenost. život je radostan. Znate li od kuda dolaze te stvari? Iz poistovje ivanja sa svakakvim etiketama! etiri koraka do mudrosti Prvo što trebate napraviti je da do ete u dodir s negativnim osje ajima kojih ak niste ni svjesni. svoje neprijatelje. i sve druge.

Ve ina ljudi se razlikuju od njega. Niti jedan doga aj ne može opravdati negativne osje aje. To je “pripadaju e”. ako isprobate ova tri koraka tisu u puta. U Bhagavat-Giti. to je u redu. “Moramo ga se. Depresija je prisutna upravo sada. Nemojte re i: “Depresivan sam. nego time što joj nešto oduzimate. da svi oni mali majmuni tr e za vama. Krishna govori Arjuni: “Baci se u oganj bitke i stavi svoje srce pred Gospodinove lotosove noge.” Odre ujete se u okvirima tih osje aja. Pro i e. a ne u stvarnosti. Veliki Majstor Eckhart vrlo je lijepo rekao: “Boga ne dosežete time što duši nešto dodajete. Možda to ne ete trebati ponoviti ni tri put. nije više ovjek. Psiholozi nam govore da je vrlo važno imati osje aj pripadnosti. postao je neustrašiv. trebate nešto odbaciti. to je vaša narav. želite biti privla ni. Misli da ne e mo i živjeti ako nikome ne pripada. dakle. ali u inite to tisu u puta i otkrit ete najve u stvar u svojem životu. To nema nikakve veze s “ja”. Jedan mi je prijatelj rekao da postoji jedno afri ko pleme u kojem se smrtna kazna sastoji u izgonu iz plemena. pronašli ste zlato. To je ono što su svi mistici cijelim svojim srcem eznuli da nam priop e. i više nije marioneta. Osje aj se nalazi u vama. Tko vam je rekao da morate biti? Ono što vam je potrebno je da budete slobodni. Probudite se! Ne treba vam to. Ali nemojte govoriti: “Zlovoljan sam. neka bude. ali. Izašao je iz tunel to no na sredini školskog igrališta.” Ako želite re i: “Depresivno je”. K vragu i ti rudnici zlata na Aljasci. Govori istinu. Naravno. Dobro. Gluposti! Zašto biste željeli pripadati bilo kome? To i onako nije važno. Ono što vam je potrebno je da volite. Klatno se njiše s jednoga kraja na drugi. Ako želite re i da je depresija prisutna. Kako to da Afri ki domorodac umre? Zato jer ima osobine koje spadaju u obi nu ljudsku glupost. kad je izašao. ako si to kažete tisu u puta. Što biste uradili sa zlatom? Ako niste sretni ne možete živjeti. To je samo njihanje klatna. to nema nikakve veze sa sre om. Kakve to veze ima? Postali ste kralj. Slobodni ste.” Divna re enica. To je grozno. tu nema nekog pravila. Vaše društvo ne e biti sretno kad to uje jer e se po et plašiti vaših otvorenih o iju i shva anja. riješiti. Ako to zapamtite. ne poga a je vaša kritika: baš ga briga što mislite ili govorite o njoj. hinduisti koj svetoj knjizi. to je u redu. Da vas protjeraju iz New Yorka. pustite je na miru. to više nije važno. i to je u redu. Želite svoje omamljuju e sredstvo? Spremajte se za mamurluk. ni jednoj stvari ili skupini. uspjet ete. To je vaša iluzija. Taj osje aj nema nikakve veze s “ja”. Tre i korak: nikada se nemojte poistovje ivati s tim osje ajem. Nema takve situacije na svijetu koja opravdava negativne osje aje. Kako kontrolirati takvu osobu? Takva osoba vas ne treba. ali nitko ne sluša.” Ne trebate ništa initi da biste bili slobodni. i u tome je problem. ili? Uvjeren je da nekome mora pripadati.vama. Tratite svoj život. Tada ete biti slobodni. Ali vi mi govorite da biste htjeli biti poželjni. Vaša depresija i vaša ushi enja nemaju nikakve veze sa sre om. Ako tražite uzbu enja i ushi enja spremajte se za depresiju. To je to. Ne morate ak biti ni zaljubljeni. ne biste umrli. nije se više mogao suzdržati i po eo je 33 . pobjegao je iz zatvora. ako želite re i da je zlovolja prisutna. Presjekla je sve te veze. Sve prolazi. Nemojte odre ivati svoju bit u okvirima tog osje aja. Ne znam. to je vaša greška. više vas nije briga da li ste prihva ene ili odba eni. Ništa ne morate u initi da postignete sre u. Ali ne morate nikome pripadati. sve. ili iz mjesta u kojem ve živite. Negativan osje aj je u vama. Možete biti blaženo sretni i bez toga.” ovjek! Gle! Napokon ovjek! Riješio se svojega sužanjstva. gdje su se igrala mala djeca. Želite da vam se plješ e. Ovo me podsjetilo na pri u o jednom zatvoreniku koji je iskopao tunel ispod zatvorskih zidova i uspio je pobje i. Poistovje ujete se s “pripadaju im”. ili princeza.

skakati vi u i: “Slobodan sam. Došao sam jutros ovamo u potrazi za hranom za svoje mlade i ulovio sam se u ovoj zamci.” Jedna mala djevoj ica prezirno ga je odmjerila i rekla mu: “Nije to ništa. Vi ste taj(ta) kome je potrebna promjena. ali ipak mislite: “Kako bi život bio divan da se netko drugi promijeni . a jedva da mi je davao dovoljno da preživim. “Idemo!” Dje ak e opet: “Daj mi još jednu prigodu. Zmija je proždirala moje mlade jednog po jednog. Patite zato što spavate. Svijet je u redu Kada se probudite. Je li u pravu?” Magarac re e: “Krokodil je potpuno u pravu.) Djevoj ica je rekla: “That’s nothing.” Zar to nije apsurdno? Ali. Bila sam potpuno bespomo na. takav je svijet. Svi mistici nam to govore. Takav je svijet. Sada kada sam star i beskoristan. Dopusti mi da pitam još jedan stvor. to nije moja krivnja. Ja imam etiri godine. kakav god bio moj izgled. Pogledaj mene.” Uvijek želimo da se netko drugi promijeni da bismo se dobro osje ali. i igri rije i: na engleskom se “Slobodan sam”. Ulovljen u krokodilove ralje dje ak re e: “Tako mi dakle vra aš za moje dobro instvo?” Krokodil re e: “Nije to ništa osobno. pustio me je s uzde. ipak imam maj insko srce. ali. isto biste tako spavali kao i prije. Krokodil je u pravu. Ali dje ak re e: “Daj da pitam još nekog. Zamisli moj užas kad sam ugledala zmiju kako puzi uz stablo ravno prema mojem gnijezdu.” Krokodil odvrati: “U redu. kad bih ti došao pomo i ti bi me zgrabio i ubio. moja žena. ja sam Mira. Možda izgledam strašno. Pogledaj mene . to je zakon života. i dok ga je dje ak osloba ao krokodil ga zgrabi. ili radije.” Dje ak se nije složio pa mu krokodil re e: “Želiš li možda nekoga pitati da provjeriš?” Dje ak ugleda pticu koja je sjedila na obližnjem drvu pa je upita: “Ptico. slobodan. Sjeti se kako sam dobar bio prema tebi. jeste li se ikad zapitali od kakve bi to koristi bilo za vas ak i kad bi se vaš(a) suprug(a) promijenio(la)? Bili biste isto tako ranjivi kao i prije. znaš. Ali. Znate li što u u initi? Propisat u jedan lijek za vašeg susjeda. Tvoja zadnja 3 U izvorniku je rije o irskom zatvoreniku. slobodan. Takav sam stvoren. i sada lutam po džungli ekaju i da me zasko i kakva divlja zvijer i privede mi život kraju. “evo što krokodil kaže.” re e dje ak. kada uvidite. Radio sam i robovao svojem gospodaru cijeli svoj život.jednog sam se dana vra ala ku i s hranom za svoje mlade pti e.” Krivo! Svijet je u redu jer se ja osje am dobro. pitaj. “Magar e.” ovjek odgovara: “Puno vam hvala.” “Vidiš?” re e krokodil. moj šef. sa svijetom postane sve u redu. doktore. I’m four. Shvatio sam vaše simptome.” “Vidiš?”.” I krokodil re e: “Dobro. zadnju prigodu. svi mi to radimo. Ali. Uvijek nas mu i problem zla u svijetu. Vrištala sam i vikala ali ništa nije koristilo. Ali vi i dalje ustrajno mislite: “Osje am se dobro jer je svijet u redu. Hajde. takav je zakon života. to e mi puno pomo i. kaže: “I’m free”. govori li krokodil istinu?” Ptica re e: “Krokodil je u pravu. ovjek koji spava uvijek misli da e se osje ati bolje ako se netko drugi promijeni.” Dje ak re e: “Ah. samo jednu stvar koja se može izre i na više na ina.” (Imam tri godine. Krokodil je u pravu.” Jedan stari magarac prolazio je uz obalu rijeke. Zamislite nekog ovjeka koji do e k svom lije niku i kaže mu što ga boli. Doktor kaže: “Dobro. sinko. što zvu i kao “I’m three.” Krokodil odvrati: “Zar misliš da bi to u inio svojem dobro initelju i osloboditelju?” I tako je krokodil uvjerio dje aka da ga oslobodi iz mreže. to je zakon života.) 34 . Krokodil mu re e: “Smiluj mi se i oslobodi me.” (Nije to ništa. Ispri at u vam jednu dojmljivu pri u: Neki dje ak hodao je uz obalu rijeke i ugledao je krokodila zapletenog u mreži. re e krokodil. takav je svijet.”3 etvrti korak: kako promijeniti stvari? Kako promijeniti sebe? Ima puno stvari koje morate razumjeti.da se promijeni moj susjed. kada shvatite. vi ste taj(ta) koji(koja) mora uzeti lijek.

Možete. ali ne možete shvatiti niti jednu rije od onoga što nam poru uje dok se ne probudite. jednu vrstu nepravde za drugu. ljutnje. možda. možeš ga ubiti jednim udarcem svojega repa. Nisi oslobodio krokodila do kraja. a neki. i glad u svijetu! Nikada to ne ete mo i objasniti. re e kuni . Djeluju iz osje aja krivnje.” 35 . I on bi tako er trebao sudjelovati u raspravi. naglašava se mijenjanje svijeta. Došli su sa sjekirama. Neki pak krenu u služenje. i kad je vidio kuni a. Dje ak je stigao prekasno. Znate. Morate biti sigurni da jeste prije nego što se bacite na posao. Jer život je tajna. Mjese arenje Sveto pismo nam stalno ukazuje na to. jednom rekao nešto kao: “Nisam poslan k ovim ljudima. Majstor Eckhart je rekao: “Ne ete se spasiti (ili probuditi.prigoda. Ve i dio njegovog tijela još uvijek je zamotano u mreži. Ne možete odlu iti dok se ne probudite. kuni povi e: “Bježi!” i dje ak pobježe i spasi se. što zna i da ga vaš razum ne može osmisliti. ve prema onome što ste.. mržnje. a ne ono što inite. “Morat emo to raspraviti. Ode u svoje selo i pozove sav narod.. i tada ete odjednom shvatiti da nije problem u stvarnosti nego u vama.” Dje ak ugleda kuni a koji je onuda prolazio pa ga upita: “Kuni u. Ne ete biti su eni prema svojim djelima. Kada se probudite. Nikada ne možete znati. Tada se možete baciti na posao. Morate se probuditi da biste mogli shvatiti Sveto pismo.” Od kakve vam je koristi ako nahranite gladnoga.” Nema takvog objašnjenja koje biste mogli dati da razjasnite sve zlo. neki mistici su jako udni. Pobje i e mi im ga pustim. Ljudi koji spavaju itaju Sveto pismo i na temelju toga razapinju Mesiju. Presudno je ono što jeste. a ne bu enje. Na žalost. Pavla: “Kad bi na hranu siromasima razdao sve svoje imanje. re e: “Krokodil je bio u pravu. Zato se morate probuditi. jel’ krokodil u pravu?” Kuni sjedne i re e krokodilu: “Zar si to zaista rekao?” Krokodil re e: “Jesam. Takav je svijet. Isto je tako i sa stvarnoš u.” (1 Kor 13. Ali nikada to ne ete mo i izre i. a i ljudi iz tvog sela sigurno bi voljeli dobar obrok. kad bih tijelo svoje predao da se sažeže. Isus je na primjer. Imaju neki svoj zakon . jednostavno mijenjaju jednu vrstu okrutnosti za drugu. jer vide nepravdu. Radije biste nešto uradili s tim u svezi? Ali i tu morate biti sigurni da se ne bacate na posao jednostavno zato što biste se željeli osloboditi negativnih osje aja. Kuni tada re e dje aku: “Sigurno voliš krokodilovo meso. takav je zakon života. i posje iujete zatvorenike? Sjetite se one re enice sv. kaza krokodil. po nu pjevati pjesme. Kada se probudite znat ete što treba initi i što ne treba initi. vidjet ete da ima smisla. ali nikada to ne ete mo i objasniti. i ubiše krokodila. zovite to kako želite) po svojim djelima. re e krokodil i pusti dje aka. Kasnije. za udo.” “Dobro”. ili tko zna što.3). mu enja.” Neki mistici prestanu govoriti.” “U redu”. a ljubavi ne bih imao. Idi u svoje selo i dovedi sve ljude. stao ga je ganjati. Mnogi se bacaju na posao samo zato da stvari u ine još gorima. Ali kuni re e: “Kako emo raspravljati kad imaš dje aka u ustima? Pusti ga. nego po svojem bivstovanju.to no znaju što treba u initi. i kad je vidio kako zec ugiba. i zadavi ga. svu patnju. Ako pokuša pobje i. razaranja.” Kuni odvrati: “Mislio sam da si razumniji. pa pripremite gozbu. Na žalost. Morate biti sigurni tko ste prije nego što po nete djelovati. Možete se igrati sa svojim religijskim i drugim formulama. ali ne morate. kada se ljudi koji spavaju bace na posao. I tako to ide. kolcima i kopljima.” “ ekaj malo”. Ranije vam je re eno: “Baci se u oganj bitke i stavi svoje srce pred Gospodinove lotosove noge. Krokodil re e: “Stvarno si pametan. napojite žednoga. Ograni avam se na ono što bih trebao raditi upravo sada. Došao je i dje akov pas.” I dje ak u ini to no tako. im ga je krokodil pustio.

Možete li si to posvjestiti? Recite onda toj osobi: “Nemam nikakvog prava da ti postavljam bilo kakve zahtjeve. nego onakvima kakvi smo mi.” Rekavši to. d) shvatite da.te stvari dolaze i odlaze. Nitko više nema mo vršiti pritisak na vas. budi što odabereš biti. zar ne? Ali ja sam tiranin. Mislite da su udljivi. nikako da prekinete tu no nu moru.pustit ete da se same doga aju.” Vidimo ljude i stvari ne onakvima kakvi su. a koga ne volite. ali niste raspoloženi ni za kakvo razgledanje. Sve postane lijepo kada se promijenite. a vode vas kroz lijepi kraj. a ja je uzmem i kažem: “Vršite pritisak na mene da uzmem ovu knjigu. Vi ste odgovorni za te negativne osje aje. izgledat e zastrašen. Vidimo ljude i stvari ne onakvima kakve su. sve e se promijeniti. Prva stvar koju morate shvatiti je da su negativni osje aji u vama. kada dva ovjeka gledaju istu stvar ili osobu. Osvrnite se na neke od ljudi s kojima živite. i vi ste 36 . nego onakvima kakvi smo mi. optuživanjem susjeda. nek’ se vidi tiranin. Sve što morate u initi je da shvatite. Iznenada. Odjednom ete shvatiti da je sve ono što vam se doga a dobro. Hajde da vam pomognem da shvatite što se doga a. Dajte da vidimo vaš prozor. i kakvi ve ne. Bože. optuživanjem društva. Što više inite. nevjerni. odbacit ete i svoje zahtjeve. Tako er ete na njih druga ije gledati. sve izgleda sivo i bezobli no. To izgleda sli no ovome: vi ostavite knjigu na stolu. “Nemam nikakvog prava da ti postavljam bilo kakve zahtjeve. nitko više ne e imati mo da vas povrijedi. ekajte malo. Ali kad vi budete druga iji i oni e biti druga iji. Krajolik je prekrasan.” Ljudi su tako zauzeti optuživanjem drugih. Nemam nikakvog prava da ti postavljam bilo kakve zahtjeve. kada se vi promijenite. i ega sve ne. Moram je uzeti. i da ste loše raspoloženi. Zato. Ponovite ovaj program tisu u puta: a) prepoznajte negativne osje aj u sebi. re i ete: “Kako sve izgleda druga ije. Netko drugi bi na vašem mjestu bio potpuno miran i staložen u prisustvu te osobe. tvojeg raspoloženja. optuživanjem života. svih drugih. Nekoliko dana kasnije prolazite kroz isto mjesto i kažete: “Bože. postaje sve gore. i ponovno pogledate kroz svoj prozor. a da ništa ne primijetim. to na njega ne bi tako djelovalo. Promjena kao pohlepa Ostaje nam još jedno važno pitanje: poduzimam li išta da se promijenim? Imam jedno veliko iznena enje za vas. Na vas djeluje. Onaj tko vam se do sada inio bezobraznim. Mislili ste da ste kao malo janje. a ne netko drugi. koje želite promijeniti. b) shvatite da su ti osje aji u vama. Razmislite o svojim uvstvima prema nekome s kim živite ili radite. ali ti izvoli. Željeli biste iza i van i promijeniti sve to drve e i planine. Sje ate li se one re enice iz Svetog pisma koja kaže da e se onima koji vole Boga sve okrenuti na dobro? Kada se napokon probudite. o ekujete nešto od te osobe. izgledat e prestrašenim. Shvatite sada još jednu stvar: postavljate zahtjev. Nikako da promijenite svoj na in postupanja. ne ete više pokušavati initi dobre stvari . puno dobrih vijesti! Ne morate u initi ništa. kako sam mogao ovuda pro i. i tko u vama pobu uje negativne osje aje. Ili kada promatrate drve e ili planine kroz svoj mokri prozor po kojem šiba oluja.Zamislite da se ne osje ate dobro. Ako u vama postoji otpor da to kažete. ili ne uzeti. nikako da se probudite. Netko tko vam je do sada izgledao zastrašuju e. Neka se pokaže diktator u vama. bezobzirni. Ah. koliko toga ete razotkriti o svojem “pripadaju em”. ja u se zaštiti od posljedica tvojih akcija. nepouzdani. dobijete razli ite reakcije.” Vidite li što vam se doga a kada to u inite. c) nemojte na njih gledati kao na nešto što je sastavni dio “ja” . Kada oluja i kiša prestanu. a ne u svijetu.

I bolje da se ponašate kako sam ja odlu io. to ne e biti zbog bilo kakvih negativnih osje aja koje bi vi pobudili u meni. Okupljali su se zbog društva. Može biti da mi društvo drugih ljudi jednostavno više odgovara. sa suzama u o ima rekoše: “Bilo nam je tako lijepo u starim vremenima kada smo loše svirali. To je zaista sebi no. Postali smo skoro paranoidni. Više volim njegovo društvo nego vaše. Ne u smatrati dužnoš u kazati vam da. davali su im svoje bilješke. i odli no se provodili dok jednoga dana nisu odlu ili da dovedu novog dirigenta koji je bio vrlo ambiciozan i pun elana.” Dirigent se zatim postupno otarasio nekoliko ljudi koji nisu dobro svirali.” Dvoumila se: kako da sprije i njegova budu a razo arenja. Nagrada je bila za odli ne rezultate u športu i u enju. I zato. Nadajmo se da e i on to nau iti dok mu majka raste u mudrosti. zbog istog užitka u sviranju. Njegov sin je na medicinskom fakultetu u SAD-u. ili drugog najboljeg po odjeljenjima. Rekao je: “Neki od nas to jednostavno nisu mogli prihvatiti. Ljudi se osje aju dobro na ra un lošeg osje aja drugih. Nemate više mo nada mnom. ali smo uživali.” Ja sam diktator. jer u se ina e kazniti negativnim osje ajima. bubnjara. Mislili smo da je rije o nekoj varci. vašem dobitku. Imali su saksofonistu. i imena su im se pojavila u novinama. nema najboljeg.” Drugim rije ima. uglavnom starije ljude. Natjecanje. iznenada su uo ili jednu stvar koju nikada nisu vidjeli na ameri kim sveu ilištima: dobri studenti su pomagali drugima. Sebi no je ako zahtijevate od drugih da žive onako kako to vi želite. moraju biti savršeni. I tako su uživali.” I zato su neki otišli na druge fakultete. Zar to nije grozno? U ludnici je to normalno! Jedan je ameri ki lije nik pisao o utjecaju natjecanja na svoj život. i ti si budala. zaposlio je nekoliko profesionalnih glazbenika. Jedna mi je žena rekla da je njezin sin dobio nagradu u svojoj srednjoj školi. Mala varijacija na temu: “Ja sam budala. a da mu sada ne pokvari veselje. slobodno u misliti što ho u i slijediti svoja nagnu a i svoj ukus. to je divno. Zar to nije bilo divno? Zatim su odlu ili oti i svirati u ve i grad. Bila je sretna zbog njega. uigrao je orkestar. Vidite kako su ljudi postali ludi! Neki od vas pitaju me što to zna i: “Budite ono što jeste. I shvatite: to nije sebi no. nema nagrada. Napisao je i jednu zgodnu pri u za koju kaže da je istinita. ali mogla bi poslužiti kao lijepa prispodoba. Rekao je da su neki studenti doživjeli šok kad su shvatili da na tom fakultetu nema ocjenjivanja. i i u svojim putem. Nagrada je bila rezultat natjecanja koje može biti okrutno ako se temelji na mržnji prema sebi ili prema drugima.re i ljudima ne. U jednom malom ameri kom gradi u ljudi su se nave er okupljali da skupa sviraju. vašem ponosu. Dio bu enja sastoji se u tome da svoj život živite onako kako vam odgovara. Živjet u svoj život. Ako se u vašem društvu budem ugodno 37 . ali nitko to nije prepoznao kao okrutnost. Ako ne u željeti biti u vašem društvu.” I to je u redu . kada mi kažete: “Ho ete li i i sa mnom u kino ve eras?” Re i u vam: “Žao mi je. Nije važno što e mu ona re i. Oni koji su tamo opstali. Novi dirigent rekao im je: “Hej. to je u redu. morali bismo dati jedan koncert. I re i u vam ‘ne’. i kaže mu da studenti u laboratoriju esto pokvare sliku na mikroskopu tako da sljede em studentu treba tri do etiri minute da ga ponovno namjesti. idem s nekim drugim. ali je bila u iskušenju da mu kaže: “Nemoj se visoko uzdizati zbog te nagrade jer bi mogao nisko pasti kada ne budeš tako uspješan. Sebi nost leži u zahtijevanju da netko drugi živi tako da udovolji vašem ukusu. I zato u se zaštiti. vašem zadovoljstvu. i kako biste se trebali ponašati. Poha ao je medicinski fakultet u Švicarskoj gdje je bilo dosta Amerikanaca. nema dekanove nagrade za najbolje studente. Važno je što e od nje jednoga dana biti. ali neki stariji ljudi. i kada re i. violinistu. želio bih vam govoriti kakvi biste trebali biti. znat e što re i. ljudi. ne u dopustiti da manipulirate sa mnom. zato što ih više ne možete pobuditi. Sjetite se što sam vam rekao. ali zaštit u se i bit u ono što jesam. Tada e shvatiti. Moramo pripremiti jedan koncert za grad. Moraju uspjeti. Pobjeda je uvijek nad nekim. i vi ste diktator. svi smo mi lu aci. Želio bih upravljati vašim životom. iako nisu svirali posebno dobro.tiranin.” I tako je okrutnost ušla u njihove živote.

Ima jedna pri a o u eniku koji je rekao svom guruu da ide nekamo daleko u nadi da e posti i prosvjetljenje. Nitko vam to ne e morati objašnjavati. Lijeno ga je uzeo u ruke. Nakon šest mjeseci opet je dobio poruku koja je glasila: “Sada sam postigao osjetljivost za sva bi a. uživat u u njemu bez lijepljenja. i dali mu najboljeg psihijatra. Na kraju su rekli: “Moramo ga otpustiti iz vojske. U Engleskoj i Indiji vozi se lijevom stranom. Pisalo je: “Zar je to važno?” kad je to guru pro itao. ili o ekivanja. Njegovi suborci su to primijetili pa su rekli: “Izlaže se pogibelji.” Poderao je i tu poruku. Webster je pak bio zagovaratelj ispravne uporabe rije i (shvatljivo. platit ete kaznu. Bu enje bi trebalo biti iznena enje. Lutao je po bolnici i skupljao papiri e. zahtjeve. gdje je tu osje aj krivnje. pla ate kaznu.” Pozvali su ga da mu predaju otpusno pismo. nekada ljudi pokušavaju nasljedovati Isusa. Ljudi reagiraju tako brzo zato što nisu svjesni. Tu nema mjesta za povrije ene osje aje. pogledao i uzviknuo: “To je to! To je to!” Kona no je našao ono što je tražio. Ako ne poštujete prometne znakove. u SAD-u. pa mu je guru rekao: “Pokušaj saznati što se dogodilo s tim ovjekom. bolje je da ostanete kakvi jeste. Kada nešto ne o ekujete da se dogodi.osje ao. Lijeno bi ih pogledao i pustio da odlepršaju na pod.” Guru je poderao poruku i bacio je u koš za sme e. I više vas ne u izbjegavati zbog negativnih osje aja koje pobu ujete u meni.” I opet je ju poderao. iznena eni ste. morati biti 38 . Tada ete to no znati što treba initi u danoj okolnosti. vozi se desnom stranom ceste. Nemojte više biti diktator. kad god bi vidio komadi papira. Jednostavna svjesnost je sre a u usporedbi s pokušavanjem da se stalno na sve reagira. Ne možete nasljedovati Isusa oponašaju i njegovo vladanje. pa je odgovorio: “Ne. Shva ate da postoje okolnosti u kojima ete neizbježno reagirati.” I tako su ga poslali u bolnicu. jednostavno se vladate prema prometnim propisima. postanite svjesni svojeg sadašnjeg stanja kakvo god ono bilo.” I kona no je dobio poruku od njega. Neki putnik išao je u taj daleki kraj gdje je u enik živio. I tako je to bilo godinama sve dok jednoga dana poruke nisu prestale stizati. Zatim bi otišao nekamo dalje i ponovio istu stvar. ak u potpunoj svijesti. sve manje reagirate. ali ako majmun svira saksofon ne zna i da je postao glazbenik. Ovdje. Onda bi ga pustio da odleti iz njegove ruke na zemlju. ali inilo se da nema nikakvih rezultata. Potrebna mu je pomo . Morate postati Isus. Nakon nekog vremena guru je postao znatiželjan. Nemate više tu mo . te temperament i zna aj osobe s kojom imate posla. re e: “Uspio je! Uspio je! Shvatio je! Napokon je shvatio!” Evo još jedne pri e. Jedan je vojnik na ratištu. Pitate se gdje je tu suosje anje. Ti si osupnuta!” Neki ljudi postave sebi bu enje kao cilj. Trebali biste se ponašati kao kad poštujete prometne znakove. Ali da biste to mogli. Ali dok rastete u svjesnosti. ja sam iznena en. Zaista nije važno. uzevši u obzir vaš temperament i zna aj. Dakle. Svakih šest mjeseci slao je svom guruu poruke kako bi ga izvještavao o svom napretku. bacio pušku. a sve više djelujete. Prvi izvještaj bio je: “Sada razumijem što zna i odre i se samog sebe. rekla mu je da je jako iznena ena. kako u vam to onda objasniti? Kako ete onda shvatiti što je to suosje anje. Ako to ne poštujete. a dogodi se. Promijenjen ovjek U svojoj potrazi za svjesnoš u nemojte postavljati zahtjeve. pokupio papir i gledao u njega. Kada je žena vidjela Webstera kako se ljubi sa služavkom. Prestanite gurati sami sebe jer ete jednog dana shvatiti da se ono što ste htjeli posti i guranjem ve postigli samom svjesnoš u. Kažu: “Odbijam biti sretan dok se ne probudim. draga.” U tom slu aju. Znate. pošto je napisao rje nik). Ako upravo sada osje ate krivnju. I onda je došla tre a poruka koja je glasila: “Sada shva am tajnu jednoga i mnogih. Saznat ete kada se probudite. vrsto su odlu ili da to postignu.

Što se to treba objašnjavati? I ne ete više osje ati potrebu ili poriv da se ispri avate. Ni na koga više ne ete željeti ostaviti poseban utisak. Vi ste kao voza automobila . ali saznat ete tek kada to postignete. Ako mislite da samilost podrazumijeva popustljivost. zato što “pripadaju e” tako er radi puno toga lošega. Ne do ete na vrijeme . ali suprotno da. niti na “ja”.ono što je Isus bio. bit ete sve opušteniji glede svega i svakoga. ljudi jednostavno prihva aju ili odbacuju sliku koju imaju o vama. ali ne možete to znati. na prometne propise. Uklju ujem li u ovo. može vas prodrmati. U stvari. i vi o njima. Nitko nije bio zlo est prema vama. O ito je da predsjednik SAD-a mora zahtijevati neke stvari od ljudi. O ito je da prometnik mora zahtijevati neke stvari od ljudi. dobru organizaciju. Tako er vas nitko nikada ne prihva a. da ništa ne zahtijevamo od svoje djece? Rekao sam: “Nemate pravo postavljati bilo kakve zahtjeve. ako odbacite svoje iluzije i navezanosti. 39 . na primjer. i to je ono što prihva aju ili odbacuju. Morate uvijek biti budni. Nema šanse. a ne vama. Možete li zamisliti to olakšanje kada više nikoga ne morate dojmiti? Ah. Istina.nikada ne želite izgubiti svijest o automobilu. Možete to “saznati” jedino ako postanete ljubav. Odbacite ono što vas ini nesretnima i shvatit ete. Vidite li kako je potresno kada u ovo ulazite duboko? Malo je previše osloba aju e. ne mislite ni na “pripadaju e”. Ono što sam vam zadnji put u inio(la) ne e se više ponoviti”. me utim. Odbacite suprotno. Netko je bio zlo est prema onome što je mislio ili mislila da ste vi. I to ka. ili drugim rije ima. Ljudi stvaraju sliku o vama. ali nemojte izgubiti svijest o onome što vas okružuje. koje olakšanje. niti je ikad bilo vaše. to dijete nije vaše dijete. Odbacuju samo ono što misle da jeste. Dok se ne probude. neometano upravljanje društva. Suosje anje može biti vrlo blago. U stvari. ili da im ne postavljate zahtjeve. Dok se sve manje poistovje ujete s “ja”.” Zašto bi ljudi morali zahtijevati ispriku? Dobro razmislite o ovome. Ono pripada životu.ne dobijete ru ak. mislite na odgoj djece. nego: “Žao mi je. može zasukati svoje rukave i uzeti vas u svoje ruke. Više bih od vas volio uti: “Probudio(la) sam se”. ali se s time ne poistovje ujem. Ali kako je lako voljeti ljude kada to shvatite. i ne ete više uop e imati nikakva prava na njega. Promatram ono što mi je “pripadaju e”. Ali kada promatram “pripadaju e”. jer suosje ajnost može dovesti do krajnje nepopustljivosti. Suosje anje može biti vrlo grubo. ili ne ete dobiti ru ak. slobodni ste. nego da ujem: “Tako mi je žao što sam vam to uradio(la). Ne možete ništa re i o sre i. To je kao kad majka spava: ne uje zrakoplov koji prelije e preko njene ku e. Želimo saznati kakav je to probu eni ovjek. ali morate snositi posljedice. ali uje i najtiši pla svoje bebe. Ono što se može opisati je jad. ali ne prema vama. Ne možete ništa re i o stanju probu enosti. Tako se to ovdje radi. Suosje anje uklju uje mnoge stvari. Vi. Znate li zašto? Zato jer se više ne ete bojati da vas ljudi ne povrijede.” Više bih volio da mi kažete: “Probudio(la) sam se od kad smo se zadnji put sreli. Oponašanje izvanjskog aspekta ne e vas nikamo dovesti. Kada kažem da ne smijete ništa o ekivati od drugih. Nitko vas nikada ne odbacuje. nema mjesta za ispriku. Nitko vam ne pripada. onda vam ni na koji na in ne u mo i opisati što je suosje anje. mislim na o ekivanja i zahtjeve koji se odnose na vlastitu dobrobit. voljeti svakoga. možete govoriti samo o stanju spavanja. odbacite strah i shvatit ete. Kako je lako svakoga voljeti kada se ne poistovje ujete s onim što oni misle o vama. budite tu izme u dvanaest i pola jedan. Postane lako voljeti ih. Ali ti zahtjevi odnose se na ponašanje ljudi. Pozorna je i budna na taj na in. Ali to važi i za drugu stranu medalje. Ti zahtjevi ne postavljaju sa zato da bi se predsjednik i prometnik dobro osje ali.” Prije ili kasnije to dijete e vas napustiti iz poslušnosti prema Gospodinovom nalogu. ili da im se ne svidite. Ljubav se ne može opisati. Napokon ste sretni! Ne ete više osje ati potrebu ili poriv da objašnjavate stvari. ak i kada bi netko bio namjerno zlo est prema vama. stalno sam svjestan da samo reflektiram. Ako želite dobiti ru ak. U redu je ako maštate.

i onda sve krivo protuma e.” Upravo to je i Toma Akvinski u inio. re i ete: “Bože. Fanatizam je takvo zlo. I onoga dana kada napokon probate zeleni mango. napravio(la) sam budalu od sebe. a vi pitate: “Kiseo kao ocat ili kao limun?” “Ne. Stvarnost se ne može staviti u formulu.Postizanje šutnje Svi me pitaju što e se dogoditi kada kona no dostignu cilj. kažem. Veliki Toma Akvinski je pred kraj svoga života prestao pisati i govoriti . “Ali nikada nisam probao(la) mango”." Kažem mu da je to nešto kao mekani saten. ne znaju. napisao je da postoje tri put po kojima možemo do i do poznaje Boga: 1) po stvaranju. ne govore.hvataju se za rije i . “Kakav okus ima?” Rekao bih vam: “Kiseo je”. Stvarnost. jedan od te dvojice 40 . Fanatizam iskrenog vjernika koji misli da zna može u initi puno više zla od stotinu bitangi skupa. me utim trajala je godinama. Rekao sam mu: “Zelena boja je kao lagana glazba. a ne opis. Prestao je govoriti. nije kiseo kao limun. ali ne o mangu. I ve e. Pokušajte to shvatiti. Shvatio je. kažete. Time bismo riješili problem tolikih pitanja koja ljudi postavljaju jer živimo u stalnoj iluziji da znamo." U svojem znamenitom komentaru Boethieve De Sancta Trinitate. Na Istoku se esto kaže: “Oni koji znaju.to se ne može opisati. ali ak ni tada ne ete mo i govoriti o njoj. ovo ne govori isto nja ki majstor zena. pomo . re e.na rije i iz Svetog pisma. Guru jedino može ukazati na vaše pogreške. jer jednoga dana. Jednostavno je zašutio. ali rekavši to. Mislio sam da je ta njegova uvena šutnja trajala samo nekoliko mjeseci. ho e li to imati smisla u širem kontekstu. 2) po Božjem djelovanju kroz povijest. koji je stolje ima bio prvak me u teolozima. koja je zbirka cijele njegove teologije.” To se ne može opisati. Toma ak kaže da je Boga nemogu e spoznati. Dakle. Zar ne bi bilo divno da imamo svijet u kojem bi svi govorili: “Ne znamo. “Da”. Šteta! Ali samo naprijed. u formulu. jer da su znali. To zna i da se ne mogu shvatiti razumom. Ne biste ga morali pisati da ste probali mango. na primjer. Ne znamo. Mnogi katoli ki mistici imali su takav stav. Guru vam ne može dati istinu. i 3) po najuzvišenijem znanju o Bogu . “Kiseo je”.spoznaji da je Bog tamquam ignotum (spoznati Boga kao nepoznatoga). Nijedan od njih dvojice nije znao o amu govori. To nije istina. Shvatio je da je napravio budalu od sebe. znat ete što je istina. Opisati se može samo ono suprotno." “A-ha. vrlo mekan i nježan na dodir. a drugi: “Mekana je kao saten. Jedan je vikao: “Lagana je kao glazba".” Drugi slijepi ovjek upitao me je isto: “Što je to zelena boja. što je i izri ito rekao. napišite doktorski rad o tome. kao lagana glazba". na primjer. Užasno je vidjeti što iskreni vjernici mogu u initi zbog toga što misle da znaju. emu onda Sveto pismo? Ono je jedan putokaz. napisao je: “O Bogu ne možemo re i što On jest. ve jedino kakav nije. istina i ljubav su nespoznatljivi. a pitate me kakav okus ima. Zar to ne bi bilo divno? Jedan slijepi ovjek pitao me je: “Što je to zeleno?” Kako ete objasniti što je zelena boja nekome tko je ro en slijep? Upotrijebite analogiju. Bog. kažem vam.” Nisam trebao pisati taj rad. Istina se ne može staviti u rije i. “Nešto kao lagana glazba. Zaista ne biste." Time bismo riješili jedan veliki problem." I tako to ide. za epili bi. Veliki njema ki filozof napisao je cijelu jednu knjigu o Akvin evoj šutnji. nego jedino ono što On nije. Krenite i saznat ete . kiseo je kao mango. Oni koji govore. Spoznati Boga kao nepoznatog. Je li to samo znatiželja? Uvijek pitamo kako e se to uklopiti u sustav. Najuzvišeniji oblik govora o Presvetom Trojstvu je spoznaja da ne znamo. odveo sam vas na krivi put. To je svetac kanoniziran od Rimokatoli ke Crkve. Na jednom drugom mjestu sv. U predgovoru svoje knjige Summa Theoogica. Ve ina ljudi nije naro ito mudra . božanstvo. kako e to biti kada postignemo cilj. Kada se oslobodite svojih pogreška. ne možemo govoriti o tome kakav je On. Pisali biste radove o drugim temama. I drugi dan ugledao sam tu dvojicu kako jedan drugome razbijaju boce na glavi. Ne možemo znati. To je kao da nikada niste probali zeleni mango. Pazite.

i na ljude stalno gledamo kroz te slike. svjesnost. Mislimo da ga vidimo. bijeda i potištenost vežu vas na sebe. Religija bi se trebala baviti nedostatkom svjesnosti. Jer stvarnost je tu. “Bog”." Jean Guiton. Previše se govori o Bogu. Sve je tu. navezanosti i okrutnosti. To je ta užasna strana religije. Svijetu je ve dosta pri e. tada biste shvatili. u svjesnosti je duhovnost. Ne pronalazite Boga jer mislite da znate. Premalo je svjesnosti. je tu. Najuzvišenije znanje o Bogu je da ga spoznate kao nespoznatljivog. Moram govoriti o rije ima i pojmovima zato što vam moram objasniti kako to da. “Tko zna. svjesnost! U svjesnosti je ozdravljenje. “pripadaju e” e nestati. u svjesnosti je istina. Premalo je odbacivanja iluzija.progleda. O tome govore evan elja: religiozni ljudi su “znali”. premalo sre e. im se više trudite. pogrešaka. kako se to tradicionalno razumijevalo. budala vidi sam njegov prst. kada vas ne boli. pogrešno misliti da nas do umiranja sebi može dovesti nanošenje bola samima sebi. Patnja. Nikada niste toliko spremni zaboraviti na sebe kao kada ste sretni. što god to bilo. a ne od manjka religije. Nikada niste tako puni sebe kao kada patite. shvatit ete draž i ljepotu svjesnosti svega što vas okružuje. odricanje. ma kako božanstvena bila. a ne o samoubojstvu. nego da moramo umrijeti. vrlo pobožan i pravovjeran francuski pisac dodaje strašan komentar: “Prst esto upotrebljavamo da iskopamo o i. sve je teže. a u stvari ga ne vidimo. Nikada niste tako usredoto eni na sebe kao kada ste potišteni. ali vi Ga ne vidite jer Ga “znate”. ali kako se može umrijeti samom sebi? Sada govorimo o smrti. Zadnja prepreka na putu do Boga je vaš pojam Boga. Pogledajte kako su ljudi degenerirali. Sre a vas osloba a samoga sebe. izgubit e se. zar ne? Kad biste samo otvorili svoje o i i vidjeli. Pogledajte kako ste svjesni svojeg zuba kada vas boli. Kako se odre i samoga sebe? Jeste li se ikad pokušali odre i ne ega? To no. Jadna mala ribica u oceanu kaže: “Oprostite." I on vam odgovori: “Da. Dakle. Svjesnost. umrijeti sebi. u svjesnosti je bu enje. Baš sam je jutros malo slušao!” injenica je da je Bog svuda oko vas. ali ne vidimo ga. tražim ocean. Isto ete vidjeti po cijelom svijetu. I kažete mu: “Sada znate što je to zelena boja. Recimo da mi jednoga dana netko u e u sobu i ja mu kažem: “Samo naprijed. sigurno je krivo. Kada to u inite. premalo ljubavi. u svjesnosti je spasenje. ili glavu. bol. Kada gledamo nekog ovjeka mi samo mislimo da ga vidimo. mrtvljenje. uzrokovati patnju bilo bi samouništavaju e. Ako to shva ate. Uspijete kada se ne trudite. duhovnom ili misti nom pisanom djelu. Na Istoku se kaže: “Kada mudrac pokaže na Mjesec. Dobro. u istom slu aju. Odricanje od borbe za prestiž Vratimo se onoj divnoj re enici iz Evan elja koja govori o tome kako se moramo odre i samoga sebe da bismo se mogli na i. izgubiti samoga sebe. trebala bi se baviti bu enjem. Od toga svije pati. premalo je svjesnosti. Ali tako je druga ije kada mislite da e vam glava pu i od boli. Do ite u moju zemlju i vidite kako se ljudi ubijaju zbog vjere. kad drvo gledamo ne vidimo ga. Nanositi samome sebi bol. u svjesnosti je rast. ali nemojmo upotrebljavati ni te rije i. Kada vas ne boli niste ni svjesni da imate zub. Biste li mi mogli re i gdje bi ga mogla na i?” Pateti no. ne zna. i zato su odbacili Isusa. zna i shvatiti svoju narav. Možete mi re i tko ste vi?” I ovjek mi odgovori: “Ja 41 . ne govori. Ono što vidimo je nešto što smo stvorili u svojim glavama. nisu ništa više od prsta koji pokazuje na Mjesec. Nije nam re eno da se moramo ubiti. Stvorimo neku sliku i držimo je se. To se može prona i u gotovo svakom vjerskom. Bilo bi to kontraproduktivno." Svjesnost. u svjesnosti je ljubav. Odre i se samoga sebe. I tako radimo gotovo sa svime. pa sjedne u vrt i gleda oko sebe. Uspijete se odre i stvari kada niste svjesni.” Sva otkrivenja. Tko govori.

ali još uvijek niste toga svjesni. ali iznenada mu postaje jasno da je nešto drugo nego što je mislio. shvatit e ozbiljno vaše probleme. Svaki mudri guru u po etku u ini s vama upravo to: složit e se s vama. I recimo da se onda podvrgnem plasti noj operaciji i opet postanem lijep. Uskoro e morati do i as kada e vam skinuti krunu s glave i re i vam: “Pusti to. znate. gdje biste trebali rasti te biti preobraženi i promijenjeni.” A ja kažem: “Ne onaj Napoleon…” On odgovori: “Upravo taj . Preporu am vam da pro itate šesto poglavlje Evan elja po Mateju: ‘Gledajte ljiljane na polju…niti siju niti žanju. Trajna vrijednost Prelazimo na novu temu: vrijednost vlastite osobe. To spada u stvari koje dolaze i odlaze.nemojte se na njima previše zadržavati. Postaje li “ja” zaista lijep? O tim stvarima trebali biste puno razmišljati.taj ovjek ili ja? Ali išlo mi je s tim lu akom. Obrisat e koju suzu s vašeg lica. a stvorovi su Božji ples. na psihološku patnju.” Jeste li ikad iskusili svoje “koji/a nisi”? Na istoku imamo jednu prispodobu za to: plesa i ples. francuski car. Da znate kako se treba okoristiti tom patnjom.Bonaparte. o. kada se ovjek opameti i shvati da nije Napoleon. Mislili ste da ste plesa . Ali. U stvari. našli biste bogat rudnik. to nije kao da je Bog veliki plesa a vi jedan mali plesa . njegovo bivstvovanje ne prestaje. zapisano je da joj je Bog rekao: “Ja sam onaj koji jesam. odnosno ženama (ako ste muško)? Kako je sve to krhko i prolazno. Nemojte ih shvatiti doslovno. Prema tome . a sada se vidite da ste satelit. Vaše veli anstvo. ima nešto što vam mogu prepisati za to. nisam ni lijep. na sva ona negativna uvstva koja imamo. Ti si ona koja nisi. smjernice. i zato ih ne smijete shvatiti doslovno.” Kažem mu: “Sjednite. Tjeskoban sam. i provodim besane no i pitaju i se kako e se to završiti. moramo li ovisit o tome? Shvatit ete svoju osobnu vrijednost kada se prestanete poistovje ivati s tim prolaznim stvarima i odre ivati se prema njima.” kažem ja dok u sebi razmišljam: “S ovim ovjekom bih trebao biti oprezan. Vi ste “plesani”! Jeste li to ikad iskusili? Dakle. Ugodna iskustva ine život radosnim.” “Kažu da ste jako dobar duhovnik. teško mi je vjerovati u Boga. za sada. Nemojte zaboraviti da su to samo putokazi. Ve sam vam rekao što biste mogli u initi s tim uvstvima. da se malo zadržite na tome. Nisam lijep zato što mi svi kažu da sam lijep. A ne. Nemojte gubiti vrijeme na samo jedno od njih. Bolno iskustvo je to koje dovodi do rasta.” “Vidi. ali kada biste uzeli malo vremena da shvatite o emu sam govorio. To su samo analogije. Osobna vrijednost nije isto što i vlastita vrijednost. Moglo bi se dogoditi da se sutra preobrazim u vrlo ružno bi e. ali to e još uvijek biti “ja”. Patnja ukazuje na podru je u vama gdje se još niste rasli. nije li to onda slika koju vidimo u glavama drugih ljudi? Me utim. Ja imam jedan duhovni problem. Kada govorimo o vlastitoj vrijednosti. ni ružan. Bolna iskustva dovode nas do rasta. Na Boga se gleda kao na plesa a. ali po sebi ne dovode do rasta. Ludi ste. Promatrajte ona uvstva koja se bude u vam nakon iskustva 42 . Vi uop e niste plesa . a sada se doživljavate kao ples. On i dalje bivstvuje. kako biste rasli! Ograni imo se.’” Tada se pitam tko je lu i . Moja vojska je u Rusiji. Umrijeti samom sebi zna i iznenada shvatiti da ste nešto drugo nego što ste mislili. Ja to znam jer sam našao veliko blago kada sam se prvi put spotaknuo o te stvari. Daju vam samo klju . nisi ti Napoleon. prispodobe. Ugodna iskustva ine život radosnim.” U onim poznatim razgovorima svete Katarine Sienske. Shvatiti ete svoju osobnu vrijednost kada se s tim prolaznim stvarima prestanete poistovje ivati i odre ivati se prema njima.sam Napoleon.” I kažem mu ja: “Vaše Veli anstvo. Na emu se temelji vlastita vrijednost? Temelji li se na uspjehu na poslu? Temelji li se na posjedovanju mnogo novca? Temelji li se na tome što ste privla ni mnogim muškarcima (ako ste žensko). Mislili ste da se nalazite u središtu. Ja vam ih brzo redom nabrajam. vidi.

Shvatite da je iluzija i to da je sre a isto što i uzbu enje ili ushi enje. tu potištenost koju doživljujete kada vas kritiziraju. Ili kako je to rekao jedan drugi: “Neurotik je osoba koja je zabrinuta zbog ne ega što se nije dogodilo u prošlosti.iluzija da je važno biti poštovan. a ne da budemo voljeni. Vi ste taj/ta koji/koja mora tražiti. Promatrajte ta uvstva kao da pripadaju nekome drugom. Ne možete se ni na koga oslanjati. To je kao da trka eg konja hranite slasticama. I do toga se dolazi shva anjem.” Vi to morate u initi. Morate sve ovo sami shvatiti. ak ni najve i guru na svijetu ne može u initi niti jedan korak umjesto vas. ta tjeskoba govori o vama? Negativni osje aji. Sveti Augustin je to tako lijepo rekao: “Sam Isus Krist nije mogao u initi ništa za mnoge od onih koji su ga slušali.” Ili da ponovim onu zgodnu arapsku poslovicu: “Kiša je posvuda jednaka. da je važno nekome ili ne emu pripadati. Nitko drugi to ne može shvatiti umjesto vas. Što vam to govori o vama? Jeste li ve uli za onog ovjeka koji je rekao: “Tko kaže da zabrinutost ne pomaže? Svaku put kad sam zbog ne eg zabrinut. to se ne dogodi!” Njemu je sigurno pomogla. Hranite se ushi enjima. Lijekovima se ne ete nasititi. Možda. Shva anje. kao da mu dajete kola e i vino. Odbacite ovu iluziju i na i ete sre u. ili brzo. ili iznenada posti i ete stanje budnosti. Kako onda mogu biti sretan(sretana)?” Objasnim mu(joj) to ovako: “Ho ete re i da u vašem životu nema trenutaka kada zaboravite da niste voljeni. ali ete presje i veze s njom. voljen i cijenjen. Želja ra a tjeskobu. Kada je potpuno shvatite. Postoji još jedna iluzija . To je još jedna iluzija: da se do ushi enja dolazi ostvarivanjem želja. Još jedna iluzija je da to netko drugi može u initi umjesto vas. vaš život je uništen. bit ete to spremni vidjeti. Sami ga morate u initi. Ali sjetite se što sam rekao . Nitko drugi ne može vam pomo i. Tako se trka i konj ne hrani. ali postepeno. da promatrate izvana. da to neki spasitelj. I ako je ono što tražite istina. U našoj je naravi potreba da budemo slobodni. Daju vam mogu nost da osjetite.” Mislim na slu ajeve u kojima sre a ovisi o ispunjenju želja. a u vrtu cvije e. onda to vi morate u initi. To je kao da ovjeka hranite lijekovima. i prije ili kasnije. Ona nije kao mi normalni ljudi koji smo zabrinuti zbog stvari koje se ne e dogoditi u budu nosti. donosi za sobom mamurluk.koja vrsta želja i nastojanja: “Ukoliko ne dobijem ono što želim. odbijam biti sretan. ali uzrokuje da u mo vari raste trnje. O tome govore mnoge stranice Evan elja. prestajete živjeti. zdravo i hranjivo jelo i pi e. da prestanete misliti da to i da ste sretni?” Sigurno da ima i takvih trenutaka. Postupno ete shva ati što je to potištenost. za razumijevanje. guru. Potrebno vam je dobro. Ovo govorim bez osu ivanja (ina e biste upali u zamku mržnje prema samom sebi). Gledajte to razo aranje. To je krivo. U po etku e potištenost i dalje biti prisutna. ali tada to i onako ne e biti tako važno. 43 . Ako na ne em visite. Nitko ne može tražiti umjesto vas. vi ste taj/ta koji/koja mora shvatiti. svaki negativni osje aj koristan je za svjesnost. javljat e se sve rje e dok potpuno ne nestane. Što vam ta zabrinutost. Lijepljenje na iluzije Ako ste se na nešto prilijepili.” U tome je stvar. da volimo. Ponekad se na svojim psihoterapijama susretnem s jednim estim problemom: “Nitko me ne voli. Vi ste taj/ta koji/koja mora probaviti svoju hranu. ili u itelj može u initi umjesto vas. Poslije prosvjetljenja i dalje sam potišten. Kada se budete dovoljno napatili.neuspjeha! Pogledajte što govore o vama. Prije prosvjetljenja esto sam bio potišten. To je stanje u kojem odbacujete želje.

Sretna je! A onda iza e iz kina i njezina prijateljica s kojom je gledala film ode sa svojim de kom ostavljaju i tu ženu samu. Tako sam nesretan. do drugog podru ja. Pokidajte ih i bit ete slobodni! Nemojte se poistovje ivati s tim etiketama. Niste. I zato je u svom govoru rekao: “Dopustite mi da vam pro itam nešto od onoga što su ljudi u New Yorku govorili protiv imigranata.” (Mt 6. i o svim drugim valovima imigranata koji su se u New York doseljavali prijašnjih godina! Jako je to dobro postavio kada je rekao: “Ti ljudi ne donose delikvenciju sa sobom. Svi su govorili svašta protiv njih. i u tim blaženim trenucima zaboravila je da je nitko ne voli. Tako govori pravi mistik.” To što im je pro itao bilo je u stvari ono što su ljudi govorili o Ircima. To je ono što donosi sre u: dodir sa stvarnoš u od trenutka do trenutka. neku ženu koja se udubila u film. bili su savršeno sretni i bez njih. koji su za njih prili no veliki luksuz. Grljenje uspomena? Došli smo do nove teme. Onoga dana kad mi netko kaže da sam genij i kad to uzmem ozbiljno bit u u velikoj nevolji.. Sljede a iluzija je da izvanjski doga aji imaju mo povrijediti vas. Živjeti u sadašnjem trenutku. Jeste li stvarno genij? Jeste li skrenuli? Jeste li mistik? Jeste li ludi? Zar je to važno? Naravno. ako živite od trenutka do trenutka.Uzmimo. 26-28). ako ostanete svjesni. postaju delikventni kada se ovdje suo e s odre enom situacijom. pa bi moj prijedlog bio da posvijestimo sve one stvari koje smo dodali stvarnosti. Jedan isusovac pri ao mi je neki dan kako je prije dosta godina u New Yorku održao jedno predavanje. Živjet ete u sadašnjosti i mo i ete okusiti svaki trenutak koji proživljavate. Dok vam netko nije rekao da ne možete biti sretni ako niste voljeni. Poslije svakog predavanja moram saznati: “Da li vam se predavanje svidjelo? Mislite li još uvijek da sam genij?” Shva ate? I zato morate pokidati etikete. da ni za nikoga niste poželjni ili privla ni. 44 . U inimo to korak po korak. Tako vas je on(na) tada doživio(doživjela). Zašto ste onda tjeskobni? Možete li sa svim tim tjeskobama dodati jedan jedini trenutak svom životu? Zašto se optere ivati sa sutrašnjicom? Postoji li život poslije smrti? Ho u li poslije smrti i dalje živjeti? Zašto se optere ivati sa sutrašnjicom? U ite u sadašnjost! Netko je rekao: “Život je nešto što nam se doga a dok smo zaposleni pravljenjem drugih planova. Možete postati sretni a da niste voljeni. Tu ete na i Boga. Ako želite popraviti stanje. I po ne ona razmišljati: “Sve moje prijateljice imaju de ke. Možete li shvatiti zašto? Zato jer u postati napet. Kako je to divno opisano u ovim rije ima iz Evan elja: “Pogledajte ptice nebeske: niti siju niti žanju…. Ali to novo podru je usko je povezano s onim o emu sam ve govorio. nitko je ne voli. Gleda komediju i valja se od smijeha. ali ja ga nemam. Nijemcima. Sre u ete posti i dodirom sa stvarnoš u. Ali ve ina ljudi nije spremna ovo uti. Tako sam nesretna. Moramo ih shvatiti. a ja nemam nikoga. Vi ste taj/ta koji/koja im dajete mo da vas povrijede. ili ih vi sami stavljate na sebe. U to vrijeme Portorikanci su bili na lošem glasu zbog nekog incidenta. moram to zadržati.” Dok svi nisu po eli nabavljati tranzistore. tu ete na i sre u. To je nešto što netko drugi misli. niste! I zato se ne morate na njih lijepiti. Još jedan prili no dobar znak je kada ujete zvukove simfonije kako dolaze jedan za drugim bez želje da se zaustavite na bilo kojem od njih. Tako je to i s vama. nitko je ne voli.” To je pateti no. Nitko me ne voli!” Mnogi siromašni ljudi u Indiji po eli su nabavljati radio prijamnike. bili ste savršeno sretni. Moram živjeti na toj razini. probu ena osoba. To je jedna od stvari za koju ete primijetiti da vam se doga a kada se probudite. Nemaju. Sljede a iluzija: mislite da zaista jeste sve one etikete koje ljudi stavljaju na vas. ujete ljude kako govore: “Svi imaju tranzistor. kao primjer.

izbje i. niti ak ne svi ati u uobi ajenom smislu rije i. I onda se ta sestra vratila u svoju zajednicu. samo što to oni nisu vidjeli. ono što vas privla i. Koga to grlim? Toma ili svoju uspomenu na njega? Živo bi e ili leš? Pretpostavljam da je još uvijek onaj zgodan de ko kakvim sam ga držao. Ako želite vidjeti kako je to istina. Kako to da vam se svi aju stvari koje se meni ne svi aju? Zato što je vaša kultura razli ita od moje. sigurno pretpostavlja dvije stvari: jasno u opažanja (u onoj mjeri koliko nam je to mogu e. fiksnu ideju o njoj. Ono što mrzimo uvijek želimo uništiti. a ne možete shvatiti ako ste puni predrasuda. Svi u njezinoj zajednici govore: “Ah. Ve a je vjerojatnost da ete ispravno reagirati ako vam je opažanje jasno. ili vas privla i. to je dio njezine karizme. U nekim dijelovima Indije ljudi vole pse e meso. Ali ekajte malo. nastavit e gledati na nju kroz te predrasude. Zato morate biti svjesni svojih predrasuda. Ne osu ivanjem. Kada je vaše opažanje iskrivljeno. ali ekajte malo. zaista si došla do nekih spoznaja. I tu osobu ne možete ni vidjeti jer vam vaša uvstva zaklanjaju pogled.reagirala je na njihovu reakciju. Kakav god bio odnos. Vaš odgoj je razli it od mojeg. u o ima. pa se sestra zaista promijenila na tom te aju. Ništa je ne e promijeniti. I tako sam ga zagrlio. na tijelu. zar ne?” Zaista je došla i ljudi vide razliku u njezinom ponašanju. Me utim. Potrebno vam je razumijevanje. Neki ljudi bi postavili pitanje o mogu nosti jasnog opažanja. Kada se pojavi prava ljubav.nema smisla reagirati s predrasudama.” Ali dogodilo se. To se uvijek odrazi na licu. Svi govore: “Bože. Kažu: “E pa izgleda malo živahnije. Kad bih vam ponudio nešto što ja smatram ukusnim. ponekad mi kažu ljudi. Nadam se da razumiju što govore jer uvijek mrzimo ono ega se bojimo. Ne tako da se nazivate prljavim starim grešnikom. vaše sklonosti. a ne osu ivanje. isti je slu aj kada vas netko privla i. vama bi to bilo tako odvratno da biste otišli van. slušajte ovo: jedna asna sestra iz Indije odlazi na duhovne vježbe. na njezinom tijelu. ne. i dalje e vam nailaziti kao prepreke na putu. nitko vam se više ne e svi ati. Pet minuta kasnije uspostavim da se promijenio i da me više ne zanima. rekli smo vam . Tom. ili terapeutskoj grupi. Drago mi je da te vidim”. Pretpostavljam da se još uvijek uklapa u zamisao koju imam o njemu. I svi kažu: “Vidite. Zašto? Razli ite 45 . Opažanje ima razaraju e posljedice na ljubav i me uljudske odnose. ve razumijevanjem onoga što se doga a. opet e biti potištena. ali ja mislim da nitko ne e staviti u pitanje da je poželjno da mu se pokušamo približiti) i ispravnost reakcije. ne. Ne. i pošto zajednica ima predrasude o njoj. Promijenila se je i svi opažaju razliku. onoga što vam se svi a. Na gotovo sve i svakoga gledamo s predrasudama. kažem ja i vrsto ga zagrlim. To je uvijek tako kada se dogodi unutarnja promjena.” Ali tragedija je u tome što se ona zaista promijenila. i u moje uspomene i asocijacije. ne vrije anjem samih sebe. što je ve bilo. ne! Da biste mogli posti i svjesnost. Uvijek ide na razne te ajeve i duhovne vježbe. Ali na našoj ljudskoj razini ono što vam se svi a ili ne svi a.” Tako ete uspjeti promijeniti stvari u sebi. To je skoro dovoljno da obeshrabrite bilo koga. Ne svi aju vam se ljudi kojih se bojite. Kako možete voljeti nekoga koga uop e ne vidite? Možete li zaista vidjeti nekoga na koga ste navezani? Možete li zaista vidjeti nekoga koga se bojite i zbog toga ga ne volite? Uvijek mrzimo ono ega se bojimo. Sve to je prisutno u vama .” I nakon nekoliko tjedana ona je opet potištena . Zagrlio sam pogrešnu osobu. ve znamo. Ukoliko se bojite odre ene osobe. vjerojatno ne ete ispravno reagirati. Drugima bi pak došlo na povra anje kad biste im rekli da im je poslužen odrezak od pse eg mesa. itd. ne možete je voljeti. na licu. Kao kada poslije dugo vremena sretnete prijatelja s kojim ste izgubili vezu: “Hej. “Strah Gospodnji po etak je mudrosti”.tako ste uvjetovani. Jedino oni ne vide nikakve promjene na njoj. Vidite ih jasno i reagirate ispravno. želimo se toga otarasiti. ne svi a. morate shvatiti.nije se promijenila.

uvjetovanosti. dakle. To su dvije razli itosti. Ljudi govore o vo enju ljubavi i zaljubljivanju. Imate zamisao o onome što nisam vidio. odre enim imenima kao što su Mary i John.uvjetovanosti. razli iti programi. Nisam vidio psa. ni na muško ili žensko. Prilijepljenost.” 4 O emu onda ljudi govore kada se zaljube? Prvo što nam je potrebno je jasno a opažanja. Pojam ljudsko bi e ne odnosi se na primitivnog ovjeka. ne ete imati pojma o onome što sam vidio. ali Amerikancima je ukusna. Pitate: “Ali zašto ne jedu govedinu?” Iz istog razloga zbog kojeg vi ne biste pojeli svojeg psa ljubimca. Ali. Hindusima bi došlo zlo kad bi uli da su pojeli govedinu. Ljudsko bi e koje sretnemo je stvarno. Rije bi trebala biti pomo . bananino liš e. U me uvremenu. Pojmovi su op i. Da vidimo možete li to shvatiti. Kažu da je ljubav slijepa. svi govore: “Kog’ to vraga vidi na njoj?” Ali problem je u njegovoj uvjetovanosti: on ne vidi. ni na djecu. tada dolazi do bu enja! I tada može po eti ljubav. velika. ništa nema tako jasan pogled kao istinska ljubav. naravno. Vjerujte mi. Ako vam. da me privla i. but I’ve fallen in like. Ista se rije primjenjuje na svaki od tih pojedina nih listova. Ovisnost je slijepa. ali isto tako može biti i prepreka. I zato izgubim glavu kada sretnem takvu osobu. suho. Nisam vidio ljudsko bi e. Nisam vidio cipelu. To nije ljubav. Pojam se može primijeniti na bilo koji broj pojedinaca. Zašto se onda zaljubim u neku osobu? Kako to da se zaljubim u jedan tip osobe. Pa e. To e vam stati na put ako ne budete pažljivi.” 46 . kažem da sam jutros vidio jedan list. ništa. ali jednom sam se zasvi ala. goru a žudnja. Zato sam vam i rekao ranije da je zadnja prepreka na putu do Boga sama rije “Bog” i pojam o Bogu. To vam daje veli anstven osje aj. Vjerovali ili ne. ono što nam se svi a ili ne svi a. nikada ne vidite op e ljudsko bi e kao što je 4 U izvorniku je šala u igri rije i: “Have you fallen in love?” … “No. svaki pojam koji nam je trebao pomo i da stupimo u dodir sa stvarnoš u na kraju postane zapreka jer prije ili kasnije zaboravimo da rije i same po sebi nisu stvari. Nemojte to nazivati ljubavlju. Nisam vidio životinju. Imate dakle neku nejasnu zamisao o onome što sam vidio. Ne govorimo o stvarnim. nježno. Kao kad je jedan dje a i pitao djevoj icu: “Jesi li se do sada koji put zaljubila?” A ona odgovori: “Ne. zeleno. a ne u drugi? Zato jer sam uvjetovan. rije list može se primijeniti na svaki pojedini list na drvu. koja nemaju pojmovno zna enje. žuto. Tome se protivi predrasuda ugra ena u kulturu. nije to na. Postati konkretan Svaki put kada imam neki pojam mogao bih ga primijeniti na nekoliko pojedinaca. Krava je za indijskog seljaka isto ono što je vama pas. Ali moramo se suo iti s ne im još važnijim: sa svojim idejama. ni na odre enu dob. i može nam pomo i. Ali jesam li je vidio? Ne! Vidjet u je pošto se oženim s njom. Na primjer. Ta predrasuda uva životinju koja je toliko potrebna za obra ivanje zemlje. zaklanjaju nam pogled. To je stvar s najjasnijim vidom na svijetu. žudnja i želje su slijepe. nego na pojam. ali nije odre ena. Moramo se suo iti s tom injenicom. Ali zaljubljenost nema uop e nikakve veze s ljubavlju. to je žudnja. na bezbroj pojedinaca. zaklju cima i pojmovima. Ne želi je pojesti. ta rije je oskrvnuta u ve ini suvremenih jezika. ista ta rije upotrebljava se za sve liš e na svom drve u: mala. Jedan od razloga zašto ljude ne opažamo jasno je o igledan: naša uvstva. itd. ne na ovu kulturu ili neku drugu. navezanosti su slijepe. ni na odraslog ovjeka. Isti razlog. U mojoj podsvijesti postoji jedna slika prema kojoj odre ujem da mi se taj odre eni tip svi a. Svim svojim bi em želite da vam to obožavano stvorenje kaže da ste joj privla ni. ali ne istinska ljubav. ni na civiliziranog ovjeka.

Svaki jezik ima rije i i izraze koje nije mogu e prevesti jer drobimo stvarnost i dodajemo nešto ili oduzimamo. Sli nosti su od velike pomo i zato što možemo apstrahirati. Ona je uvijek jedna odre ena. a ja bih želio da ljudi u mojoj domovini dobiju nekakav pojam o tome kako Ameri ka oluja ili hurikan izgledaju. razli it od svih drugih vrabaca. Za Slapove Niagare uvijek koristimo isto ime. možemo stvarati pojmove. Veliki Krishnamurti jako je to lijepo rekao: “Onoga dana kada dijete nau iš kako se zove neka ptica. Kada neku osobu nazovem ženom. Imate rije rijeka. prestaju te i. mi smo nešto više od toga. na ete rep 47 . ali ta voda se stalno mijenja. isto kao što bi se i mnogi Indijci ponosili time što se nazivaju Indijcima. Pojam je op i. i zato je to nepravedno prema njoj. Druga zna ajka pojma je da je stati an. jer svaki jezik drobi stvarnost na svoj na in. a mi je sije emo da stvorimo pojmove. Dakle. na primjer. morate je upoznati intuitivno ili je iskusiti izravno. Stvarnost te e. Pretpostavimo. to bi bilo to no.” Ako ni na što ne gledate kroz svoje pojmove. Smrznuti val više nije val. to može biti to no. ako emo vjerovati misticima (i ne iziskuje puno napora da se ovo shvati. Onoga trenutka kada stvari stavite u pojmove. Val je u svojoj biti pokret. nešto dragocjeno što se nalazi samo u stvarnosti koje je konkretna i jedinstvena. vaš pojam ukazuje na nešto. ali nitko to ne može vidjeti odjednom) stvarnost je cjelina. Vrapci su mi dosadni. to više nije oluja jer smo je uhvatili. Pojedinca možete intuitivno upoznati. ali ne možete ga konceptualizirati. Imate jednu rije za svoje tijelo. postaju stati ne. ali nas isto tako može odvesti na krivi put. jedinstvena žena koju jedino možete doživjeti. Sve što imate su etikete.vaš pojam op i. Svaki vrabac je. to više nije val. Stvarnost je cjelina. obrazovanja i znanosti. može postati velika prepreka da vidimo tog konkretnog pojedinca. unato sli nostima. Me utim. I iza em van da ulovim malo tog vjetra u kutiju za cigarete. i odem ku i i kažem: “Gledajte ovo. Ja sam moram vidjeti tu konkretnu osobu. nikada vam ne e biti dosadno. Kada ga smrznete. Svaka pojedina stvar je jedinstvena. Napokon. moram je sam doživjeti. Na primjer. U stvari ne razumijete ovjeka. Da nikada u životu niste vidjeli životinju i da onda. i što je to Indijac? To su konvencije. ali nikada nije potpuno to an. Zato je tako teško prevoditi s jednog jezika na drugi. Pojam bi vam samo trebao pomo i. ili ak povjeruje. da vani puše jaki vjetar. ali voda tamo stalno te e. intuitivno je upoznati. dijete više nikada ne e vidjeti tu pticu. mrtve. ali nije potpuno to no zato što sam ispustio nešto bitno o njoj.” I sutra kada dijete opet vidi tu pernatu. Ali što je to Amerikanac. djelovanje. Englesku rije home nemogu e je prevesti na francuski ili španjolski. Ako je vaše jedino iskustvo vaš pojam. ali puno toga u toj osobi ne odgovara pojmu žena. Kada vam dam neki pojam. Pojam je tako vrijedan. ograni iti na neki pojam. ali stanice u vašem tijelu se stalno obnavljaju. Pojam uvijek propusti ili mu izmakne nešto od krajnje važnosti. kažete mu: “Vrabac. Casa nije isto što i home. i uporaba se mijenja. to bi sa stajališta znanosti bilo sasvim to no. ali ne možete konceptualizirati. tako koristan za znanost. dao sam vam nešto. vrabac. konkretna. ali to je ipak jako malo. Da kažem da je Mary Jane živo bi e. zar ne? Ili kao kad bih vam htio do arati kako rijeka te e pa vam je donesem u kanti.” Naravno. i upotrebljavamo rije i kako bi ozna ili razli ite dijelove. To je od velike pomo i sa stajališta komunikacije. ali kada tamo stignete. onda nemate iskustvo stvarnosti jer stvarnost je konkretna. dok je stvarnost dinami na. ovjek je nešto što nadmašuje razum. živu i skakutavu stvar sli nu onoj prvoj. re i e: “Ah. da kažem da ste svi vi ovdje prisutni živa bi a. na primjer. konkretnost. Ve sam ih vidio. ali rije i i pojmovi fragmentiraju stvarnost. Mnogi od vas su vjerojatno ponosni što se mogu nazvati Amerikancima. izmi e mu jedinstvenost. to nije dio vaše naravi. Home ima neke asocijacije koje su specifi ne za engleski jezik. voditi vas do stvarnosti. živu i skakutavu stvar.” Kako istinito! Prvi put kada vaše dijete vidi tu pernatu. Pojmovi su uvijek smrznuti.

nešto što te e. shvatio sam da sam cijeli svoj život bio idolopoklonik. što bih vam odgovorio? Nemam rije i za to. I ako ne možete izraziti ovu stvarnost koja je dostupna vašim ulima. cjelokupna stvarnost se giba. promatranje onoga što se doga a u vama i oko vas. a onda sjašite i idete iznad toga. Augustin i svi ostali govorili. da nemate ideje o tome što je životinja? Ideje u stvari krnje pogled. mistici. Jedan hinduisti ki sve enik raspravljao je jednom s filozofom koji je tvrdio da je zadnja prepreka na putu do Boga rije Bog. Ne razumijem što je Bog.bio je to razumski idol. ljudi padaju u idolopoklonstvo jer misle da. i rekao mi je: “Bože moj. rije isto što i objekt (On). svaki put kada sam vidio drvo. cvije e. ve svu stvarnost. rije jedna stvar. pticu u letu. O emu to govorite? Jedan me unarodno poznati stru njak za Sveto pismo bio je prisutan na jednom od mojih te ajeva u San Franciscu. Moj idol nije bio napravljen od drva ili metala . Treba ih upotrebljavati kao putokaze za stvarnost. a ne opisi. Vidim nešto jedinstveno. ali filozof je rekao: “Magarac na kojeg se uspneš i na kojem jašeš do ku e. Imamo neke neizravne spoznaje. Nitko ne razumije. Svjesnost zna i gledanje. Vidim nešto sa svježinom dje jeg pogleda.i da vam netko kaže: “To je rep”. Možemo samo zamuckivati: “E. slikari. hrpu kamenja. Ali jednom kada tamo dospijete vaši pojmovi e biti beskorisni. Što treba gledati? Bilo što? Lica ljudi. Mladi je rekao: “Vi teolozi govorite o Bogu. nije sredstvo s kojim ulaziš u ku u. rekao: “Eto. ukazuju na stvarnost. One samo ozna uju. “Doga a se” je prili no to an izraz: drve e. Do ite u 48 . zamuckujemo pokušavaju i staviti tu tajnu u rije i. Nema rije i za to. liš u ili životinjama. ne vidim drvo. nakon što sam vas slušao. kako ete onda izraziti nešto što se ne može vidjeti okom ni uti uhom? Kako netko može na i rije i kojima bi se izrazila Božja stvarnost? Po injete li shva ati što su Toma Akvinski. stijena. Recimo da jednoga dana gledam drvo. Treba je promatrati. pa…hm…” Rije i su putokazi. Ne znate i ne možete re i. naga anja. Do tada sam. Barem ne ono što sam navikao vidjeti. provedite sate u promatranju. vra amo se na pojmove. Oni koriste vrlo istan anu tvar . i što je Crkva stalno u ila dok je govorila da je Bog misterij. biste li imali ikakve ideje o tome što je to. Želio bih vas dovesti do ovoga: svjesnost stvarnosti koja se nalazi oko vas. intuiciju. Pojmove koristite da biste tamo mogli sti i. udim se. cijelo. To je ono što nam mistici stalno govore. Podsje a li vas to na nešto? Onima kojima je poznato djelo Oblak neznanja prepoznat e taj izraz.” Neobjašnjiva tajna. promatrajte. oblike drve a.” Ne morate biti mistik da biste mogli shvatiti da je stvarnost nešto što se ne može zatvoriti u rije i i pojmove.” To su opasniji idolopoklonici.” Ali danas kada gledam to drvo. i veliki filozofi. Rije i vam ne mogu pružiti stvarnost. nespoznatljiv za ljudski um? Jedno od posljednjih pisama velikog Karla Rahnera bilo je upu eno jednom mladom njema kom ovisniku koji ga je molio za pomo . Ali za to ne postoje rije i niti re enice. Kako je za ovjeka važno da promatra ne samo sebe.. Za stvarnost nema rije i jer im upotrijebim neku rije . Pjesnici. gledajte kako raste trava. A vi biste htjeli re i da. s onu stranu pojmova. Sve enika je to šokiralo. životinje. trava. svi su oni vidjeli mig te istine. kada se govori o Bogu. kad se govori o Bogu. gledati je. Da me pitate: “Što si vidio?” što mislite.razum koji stvara njihovog Boga.samo rep . ali što taj Bog zna i u mojem životu? Kako me taj Bog može osloboditi droge? Rahner mu je odgovorio: “Moram ti potpuno iskreno priznati da je Bog za mene bio i ostao potpuna tajna. nešto što nije razbijeno. Na žalost. to je drvo. ili o drve u. pojam Boga. iskustvo i stvarnost kao cjelinu. Jeste li vi zarobljeni svojim pojmovima? Želite li se probiti van iz svojeg zatvora? Gledajte onda. rije nije isto što i ta stvar. Kako možete biti tako ludi? Možete li biti lu i od toga? ak i kada je rije o ljudima. Morate znati s one strane znanja da biste mogli znati što je to stvarnost.” Na jednom predavanju u Londonu rekao je teolozima: “Teologova zada a je sve objasniti vjerom u Boga i objasniti da je Bog neobjašnjiv.

dodir sa stvarima, gledajte ih. Ima nade da ete se tada osloboditi tih krutih shema koje smo svi razvili, iz kojih nam se name u naše misli i rije i. Tada emo, nadajmo se, vidjeti. Što emo vidjeti? Ono što smo odabrali nazivati realnoš u, sve ono što se nalazi s onu stranu rije i i pojmova. Ovo je duhovna vježba - povezana je sa duhovnoš u - povezana je s osloba anjem iz vašeg kaveza, iz robovanja pojmovima i rije ima. Kako je to tužno ako proživimo život a nikada ga ne vidimo djetinjim o ima. To ne zna i da bi pojmove trebalo potpuno odbaciti jer su nam dragocjeni. Iako po injemo bez njih, pojmovi imaju vrlo pozitivnu funkciju. Zahvaljuju i pojmovima razvijamo svoju inteligenciju. Nismo pozvani na to da postanemo djeca, nego kao djeca. Moramo pasti s razine nevinosti i biti izba eni iz raja, moramo razviti svoje “ja” i “pripadaju e” tim pojmovima. Ali onda se moramo vratiti u raj. Moramo ponovno biti otkupljeni. Moramo odbaciti starog ovjeka, staru narav, uvjetovani ja, i vratiti se na razinu djeteta, ali ne tako da budemo djeca. Kada krenemo u život, stvarnost gledamo s u enjem, ali to nije inteligentno u enje mistika, ve neuobli eno u enje djeteta. Kada razvijemo jezik i rije i, u enje umire i nadomješta se dosadom. Onda emo se, ako imamo sre e, ponovno vratiti u enju.

49

Kada vam ponestane rije i
Dag Hammarksjöld, nekadašnji generalni sekretar Ujedinjenih naroda, tako je to lijepo rekao: “Bog ne umire onoga dana kada mi prestanemo vjerovati u osobno božanstvo. Ali mi umiremo onoga dana kada naši životi prestanu biti osvjetljavani stalnim zra enjem uda koje se svaki dan obnavlja, izvora koji je s onu stranu svakog razuma." Ne moramo se sva ati zbog rije i jer “Bog” je samo jedna rije , jedan pojam. Ljudi se nikada ne sva aju zbog stvarnosti. Sva amo se samo zbog mišljenja, zbog pojmova, i zbog sudova. Odbacite svoje pojmove, odbacite svoja mišljenja, odbacite svoje predrasude, odbacite svoje sudove, i shvatit ete to. “Quia de Deo scire non possumus quid sit, sed non sit, non possumus considere de Deo, quomodo sit sed quomodo non sit.” Tako je sv. Toma Akvinski napisao u uvodu za cijelo svoje djelo Summa Theologica: “Budu i da ne možemo znati što je Bog, nego samo ono što Bog nije, ne možemo govoriti o onome kakav jest, nego samo kakav nije.” Ve sam spomenuo Tomin komentar Boethiusove De Sancta Trinitate, gdje kaže da je najuzvišenije znanje o Bogu spoznati Boga kao nespoznatljivoga, tamquam ignotum. I u svojoj Questio Disputata de Potentia Dei, Toma kaže: “Posljednje što ovjek može saznati o Bogu je da spoznamo da Ga ne znamo.” Ovaj gospodin smatra se prvakom me u teolozima. Bio je mistik i danas je kanonizirani svetac. Stojimo na prili no vrstim temeljima. U Indiji imamo uzre icu koja potje e iz sanskritskih spisa: “neti, neti”, što zna i: ne to, ne to. Tomina metoda ozna ena je kao via negativa - negativni put. C. S. Lewis pisao je dnevnik dok je njegova žena umirala - Promatranje tuge. Oženio je Amerikanku koju je jako volio. Rekao je svojim prijateljima: “Bog mi je dao u mojim šezdesetim godinama ono što mi je uskratio u dvadesetim. Tek se bio oženio kad mu je supruga umrla u mukama od raka. Lewis je rekao da mu se sva njegova vjera srušila kao kula od karata. Eto, bio je poznati krš anski apologet, ali kad je sam doživio tragediju, pitao se: “Je li Bog Otac pun ljubavi, ili je Bog veliki mu itelj?” Ima dosta dokaza i za jedno i za drugo! Sje am se kad je moja majka oboljela od raka, sestra mi je rekla: “Tony, kako je Bog mogao dopustiti da se to dogodi majci.” Rekao sam joj: “Draga moja sestro, prošle godine u Kini je zbog suše od gladi umrlo milijun ljudi, a onda nisi ništa rekla.” Nekada je najbolja stvar koja nam se može dogoditi da se probudimo u stvarnosti, da nas pogodi neka nesre a jer tada se okre emo vjeri, kao što se to dogodilo i C. S. Lewisu. Rekao je da nikada nije sumnjao u to da se ljudski život nastavlja poslije smrti dok mu nije umrla žena, a onda više nije bio siguran. Zašto? Zato jer mu je bilo toliko važno da ostane na životu. Lewis je, kao što znate, majstor za usporedbe i analogiju. Kaže: “To je kao s konopcem. Netko vas pita: ‘Ho e li ovaj mosti izdržati sedamdeset kilograma?’ Odgovorite: ‘Da.’ Dobro, onda emo vašeg prijatelja pustiti da prije e preko njega.’ Onda kažete: ‘ ekajte malo, dajte da ga još jednom provjerim.’ Sada više niste tako sigurni.” Tako er je napisao u svom dnevniku da ništa ne možemo znati o Bogu i da su ak i naša pitanja o Bogu besmislena. Zašto? To je kao da vas netko tko je ro en slijep pita: “Je li zelena boja vru a ili hladna. Neti, neti, ne to. “Je li duga ili kratka?” Ne to. “Je li slatka ili kisela?” Ne to, ne to. Slijepa osoba nema rije i, nema pojam za boje o kojima nema nikakve ideje, ni intuicije, ni iskustva. O tome možete pri ati samo analogijama. Što god pitao, možete mu re i samo: “Ne to.” C. S. Lewis napiso je negdje da je to kao da netko pita koliko minuta ima u žutoj boji. Svatko bi mogao uzeti to pitanje ozbiljno, mogao bi raspravljati o tome, sva ati se zbog toga. Jedna osoba misli da u žutoj boji ima dvadeset i pet mrkvi. Druga pak kaže: “Ne, ima sedamnaest raj ica.” I odjednom se po nu sva ati. Ne to, ne to. Zadnje što možemo saznati o Bogu je to da saznamo da ne znamo. Naša tragedija je u tome što previše znamo. Mislimo da znamo, to je naša tragedija, i zato ništa ne otkrivamo. injenica je da je Toma Akvinski (koji je bio ne samo teolog, nego i veliki filozof) 50

nekoliko puta ponovio: “Sav napor ljudskog uma ne može nam pomo i da shvatimo bit jedne muhe.”

Kulturna uvjetovanost
Još nešto o rije ima. Ve sam vam rekao da su rije i ograni ene. Moram još nešto dodati. Ima nekih rije i koje se ni na što ne odnose. Na primjer, ja sam Indijac. Pretpostavimo sada da sam ratni zarobljenik u Pakistanu i da mi kažu: “Danas emo te odvesti do granice i vidjet eš svoju domovinu.” I dovedu me do granice i gledam preko i razmišljam: “O, domovino moja, lijepa moja domovino.” Vidim sela, drve e i brežuljke. To je moje, moja rodna gruda.” Nakon nekog vremena jedan od stražara kaže: “Oprosti, pogriješili smo. Moramo i i još petnaest kilometara dalje.” Na što sam reagirao? Ni na što. Usredoto io sam se na rije Indija. Ali drve e nije Indija - drve e je drve e. Granica i me a u stvari nema. Postavio ih je ljudski razum - naj eš e glupi i pohlepni politi ari. Moja zemlja je nekada bila jedinstvena, a sada ih ima etiri. Ako ne budemo pazili, možda e ih biti i šest. Tada emo imati šest stjegova i šest vojski. Zato me nikada ne ete vidjeti da pozdravljam stijeg. Svi nacionalni stjegovi su mi odvratni jer to su idoli. Što pozdravljamo? Ja pozdravljam ljude, a ne stijeg okružen vojskom. Stjegovi se nalaze u ljudskim glavama. Bilo kako bilo, postoje tisu e rije i koje nemaju nikakve veze sa stvarnoš u. Ali kako samo rasplamsavaju uvstva u nama! Zato po injemo vi ati stvari koje ne postoje. Mi stvarno vidimo Indijske planine koje uop e ne postoje, i mi stvarno vidimo Indijce koji tako er ne postoje. Postoji vaša ameri ka uvjetovanost. Postoji moja indijska uvjetovanost, ali to baš i nije dobro. U zemljama Tre eg svijeta danas puno govorimo o “inkulturaciji”. Što je to “kultura”? Ta rije mi se ne svi a. Zna i li to da ste spremni u initi nešto zato što ste tako uvjetovani. Zna i li to da ste spremni osje ati nešto zato što ste tako uvjetovani? Zar to nije mehani ki? Zamislite da neku ameri ku bebu usvoji ruski par. To dijete nema pojma da je ro eno u Americi. Govorit e ruski, živjet e i umrijeti za majku Rusiju i mrzit e Amerikance. Dijete e biti žigosano svojom kulturom i uronjeno u rusku literaturu. Na svijet e gledati o ima svoje kulture. No, ako želite nositi svoju kulturu kao što nosite odje u, to je u redu. Indijke nose sari, Amerikanke nešto drugo, a Japanke nose kimono, ali nitko se ne poistovje uje s odje om. Me utim, vi svoju kulturu želite nositi usredoto enije, postanete ponosni na svoju kulturu. U e vas da se ponosite na nju. Dopustite mi da to naglasim koliko je god mogu e. Jedan moj prijatelj, isusovac, rekao mi je: “Nikada kada vidim prosjaka ne mogu pro i da mu ne dam milostinju. Nau io sam to od svoje majke.” Njegova majka bi ponudila obrok svakom siromahu koji bi tuda prošao. Rekao sam mu: “Joe, to što ti radiš nije nikakva vrlina nego prisila, dobra prisila sa siromahovog stajališta, ali svejedno prisila.” Sje am se još jednog isusovca koji je na jednom susretu bombajske provincije rekao: “Osamdeset mi je godina, a isusovac sam šezdeset i pet godina. Nikada nisam propustio svoj sat meditacije, nikada.” Pa, tome bi se ovjek mogao diviti, ali to bi mogla biti i prisila. U tome nema velike zasluge ako se radi mehani ki. Ljepota nekog ina ne temelji se na tome što je to postala navika, ve na osjetljivosti, svijesti, jasno i opažanja i ispravnosti reakcije. Jednom prosjaku mogu re i da, a drugom ne. Nikakva uvjetovanost i nikakva programiranost iz mojih prošlih iskustava ili kulture ne mogu me ni na što prinuditi. Nitko me nije žigosao, ili ako jest, ja više ne reagiram na tim osnovama. Ako ste imali neko loše iskustvo s Amerikancem, ili ako vas je ugrizao pas, ili ako ste imali loše iskustvo s nekom vrstom hrane, to iskustvo e utjecati na vas do kraja života. A to je loše! Morate se osloboditi toga. Nemojte za sobom vu i iskustva iz prošlosti. U stvari, nemojte vu i za sobom ni dobra iskustva. Nau ite što zna i iskusiti nešto u potpunosti, a onda to pustite i idite dalje od 51

kada vam to u e u podsvijest. bogoštovlje i Kuran za odvra anje od tog zadatka. Re eno nam je da.zbog onoga što nazivaju uspjehom. Ono što je dobro u Washingtonu. Možete li zamisliti ovjeka na kojega rije i ne utje u? Možete mu re i bilo što. sre em muslimane koji koriste svoju vjeru. Me utim. i na kraju. Papa u Rimu mora dobiti informacije od cijele Crkve. Predsjednik Sjedinjenih Ameri kih Država mora dobiti informacije od gra ana. uspjeh. slobodni od utjecaja tog iskustva. želju ili žudnju. Pitate: “Kako su mogli biti sretni znaju i da e umrijeti?” Ali bili su. lijep(a) ili zgodan(na) životni(a) partner(ica). Saznali biste što je vje ni život. Odgajani smo tako da trebamo druge. I zato imaju ljude kojima su povjerili obradu informacija: pripremu izvadaka i sažetaka. Navezanost je uvjerenje da bez neke stvari ne ete biti sretni. Žudnja iskrivljava i uništava opažanje. Iz svake naše pore. kada se nakalemi na srž vašeg bi a do i e vam kraj. To su konvencije. u bezvremenskom sada. zar ne? Kada smo bili mladi. mi stvarnost uvijek filtriramo. moglo bi biti smatrano lošim u kartuzijskom samostanu. jer vje ni život je sad. omamljivani smo na razli ite na ine. Samuel Jonson je rekao: “Spoznaja da e za tjedan dana visjeti na vješalima udnovato usredoto uje ovjekov um. To je ono što ja nazivam navezanoš u. Strahovi i želje nas progone. Postoji još jedan zloduh koji uzrokuje filtriranje. Samo tako možete u i u vje ni život. Filtrirana stvarnost Želio bih re i još nešto o našem opažanju stvarnosti. Ali koliko stvari nosimo sa sobom. ukoliko ne dobijemo te stvari. Žao mi je što to moram re i. Zove se navezanost. Koji su to filtri? Naša uvjetovanost? Naša kultura? Naša programiranost? Na in na koji smo nau eni gledati na stvari i doživljavati ih? ak i naš jezik može biti jedan filtar. odobravanja. a netko drugi nema doslovno ništa. nešto od toga do e do njih. Filtriranje je ponekad tako jako da ne vidite stvari koje vas okružuju. Što je uspjeh? To je ono za što jedna skupina ljudi odlu i da je dobro. Druga skupina odlu it e da je to isto loše. Bog . Kažete: “Kako mogu biti sretan bez dobrog zdravlja?” Ali slušajte. Nikada nismo postavili za cilj da se oslobodimo prtljage. ne emo biti sretni. Kada vas jednom uvjere u to. “Kako mogu biti sretan ako nemam novaca?” Netko ima milijun dolara u banci i osje a se nesigurnim. svake stanice našeg tijela i od svih naših ula dobivamo informacije iz stvarnosti. ali teško da bi ih mogli sve primiti. da budemo svoji.popis je dug. prijateljstvo. A isto je i s muslimanima i krš anima. sreo sam ljude koji su umirali od raka i bili su sretni. Postoje doslovno milijuni informacija koje bi im se mogle dati. Dok smo bili mladi. Dopustite mi da se poslužim analogijom. Zbog ega? Zbog prihva anja. Nau ili su nas na to da mislimo da je za sre u potreban novac. Ali mi ih smatramo injenicama. Beskorisno je 52 . žudnja. Uspjeh u politi kim krugovima mogao bi biti smatran neuspjehom u nekim drugim krugovima. Pogledajte samo paranoidnu osobu koja se uvijek osje a ugroženom od ne ega što ne postoji i uvijek interpretira stvarnost u okvirima svoje uvjetovanosti i odre enih iskustava iz prošlosti. a ipak e biti pošten prema vama. ali kamo god išao. To su konvencije. pohvala i pljeskanja . duhovnost. dobar posao. Na njega etikete ne utje u. ali ini se da se uop e ne osje a nesigurnim. a još je manja vjerojatnost da bi ih mogli sve obraditi. Bio je druga ije programiran i to je sve. To su rije i koje se ne poklapaju ni sa im u stvarnosti. a on e ipak biti pošten prema vama. Možete re i: “Ja sam kardinal. Žudnja je korijen žalosti. stvari koje su izmišljene. To isto se doga a i nama. pregled i filtriranje. nadbiskup taj i taj”.” Izbrišete sve ostalo i usredoto ite se samo na strah. nastojanje. želja. bili smo programirani da budemo nesretni.trenutka do trenutka. ali ne shva amo da se ne poklapaju ni sa im u stvarnosti. Na taj biste na in putovali s tako malo prtljage da biste mogli pro i kroz ušicu igle.

o meni. Kada prosje ni Amerikanac kaže da se trudi za život. Dobijete svijet. i ne znaju i što je u biti prijateljstvo. moram se boriti da ju zadržim. ali izgubite dušu. Trebate shvatiti da ste programirani. Borba. ne u biti sretan. Nije nam dan ni jedan drugi uzorak. Nije vam potrebna šminka. Vje ni život je tu. Vaše ponašanje može se promijeniti. Slušajte tu pateti nu pri u o sebi. Nastojimo preurediti svijet tako da možemo zadržati svoje navezanosti jer su u ovome svijetu stalno ugrožene. Nenavezanost Jedini na in na koji se možete promijeniti je da promijenite svoje razumijevanje.to su sve nepostoje e stvari. te uvjetovanosti. tih krivih uvjerenja. prijateljstvo. Okruženi smo 53 . uspjeh. i Bog. Ne treba mi ni ija ljubav. kada prestanete misliti da je kamen dragocjeni dijamant. Iz toga jednostavno nema izlaza. Bojim se da bi me prijatelj(ica) mogao(la) prestati voljeti – mogao(la) bih se okrenuti nekome drugome. Ali zaista mi nije potrebna. Upali ste u ono što se u Evan elju naziva “svijetom”. I ne znaju i što je u biti molitva. Ispran mu je mozak. Nazivaju to opstankom. Zar to nije pateti no? I nema izlaza. najviše nekoliko dana. A. rekli su mi da je Bog bitan. Moram se probiti do stvarnosti. Ali što zna i shvatiti? Kako se to postiže? Razmislite o tome kako robujemo razli itim navezanostima. ne! Imaju puno više nego što im je potrebno za život. ali se ne ete promijeniti vi. Kako se to može posti i? Morate postati svjesni svoje programiranosti. Kako je to velika ast! ast? Rekli ste: ast? Upotrijebili ste krivu rije . Moram se boriti da je dobijem i kada je budem imao. Ina e je ono što vi nazivate promjenom samo premještanje namještaja. Kada kamen vidite kao kamen. U vašem nastojanju da se promijenite ne e više biti nasilja. nisu nam dale niti jedan drugi uzorak. Kada to vidite. rekli su mi da je prijateljstvo bitna stvar. Što ljudi ine tijekom cijelog svog života? Zaokupljeni su borbom.to je potpuna radost. izgubit ete svoju dušu. Rekli su mi da je molitva bitna. tih fantazija. Shvatite da je to krivo. Ne možete se promijeniti svojim trudom ili voljom. koliko to dugo traje? Nekoliko trenutaka. Nema u njemu ništa. Vaše ponašanje se promijeni. ne možete se promijeniti uz pomo ideala. Promijenit ete se samo uz pomo svjesnosti i razumijevanja. O. i kada prestanete misliti da je komadi papira ek na milijardu dolara. Moram se stalno truditi da budem privla an za tu drugu osobu. promijenit ete se. bilo što). borba. o svima: “Dok ne dobijem tu stvar (novac. u inili smo od njih važne stvari. Moram se probiti van iz tog svog zatvora.prvome savjetovati što da ini . i prijateljstvo. ali ne vi. treba mi samo dodir sa stvarnoš u. Koliko dugo ste ushi eni kada kupite novi automobil? Sve dok vam neka druga navezanost ne bude ugrožena! Istina o ushi enju je da nam ga je nakon nekog vremena dosta. pobje ivanje. ast. Postoji samo jedan izlaz i to je da izbrišete taj program. Nije vam potreban televizor. mo . Zato rade i bore se da dobiju taj željeni objekt koji e ih usre iti. itd. prestiž. ne radi se o životu. ni naše društvo. . kako sam ushi en. Savjeti nisu od velike koristi. Svijet. Ali pokušaj u to uvjeriti prosje nog Amerikanca. ne možete se promijeniti staranjem novih navika. Ni naša kultura. Stvarnost je dražesna . borba. Do ite u moju zemlju i vidjet ete.potrebno mu je razumijevanje. Ostvario sam privremeno ushi enje. i . programiran je. Netko mi je isprao mozak tako da mislim da mi je njegova/njezina ljubav potrebna. i što je u biti Bog. da imate kriva uvjerenja. Nije vam potrebna sva ta odje a da biste mogli živjeti. Cijeli vaš život bio je prazan i bez duše. Imam je!” Me utim. Ali nakon nekog vremena sve nam to dosadi: dosadi nam i molitva. te programiranosti.ni naša vjera.žao mi je što to moram re i . Imenovali su vas kardinalom. Za život vam nisu potrebni svi ti automobili. shvatite da je to fantazija. i komadi papira kao komadi papira. To je jedini uzorak koji nam je dan po kojem bismo mogli biti sretni. Sada e i drugi težiti za time.

što mislite. kada ste mislili da više nikada ne ete biti sretni (umro vam je suprug. mogu biti sretan bez tebe. ali nikada ništa ne nau imo. neki ljudi bi željeli navezanost na Boga u initi izuzetkom. Kada biste opet nešto sli no mogli proživjeti. Tada kažemo: “To! Odli no! Moja mom ad je pobijedila!” Ali ekajte malo. Ti nisi moja sre a. Kako je osloba aju e kada ni o kome emocionalno ne ovisimo. Ako vas zanima seks. Gledam samoga sebe i vidim da se katkada doga a ista stvar: ako ste navezani na odobravanje i pohvale. vaša karijera. Toliko smo zaslijepljeni od svega da ne otkrivamo jednostavnu injenicu da nam navezanosti štete.” Ako ste navezani na neku osobu. to jest sretna. Veselje je biti s tobom kada uživam u tvom društvu bez lijepljenja. Što je ljubav? Ljubav je osje ajnost. ali samo naprijed. Bojao sam se to re i. ljubav je svjesnost. ali razgovarao sam s Bogom i rekao sam Mu da Ga ne trebam. Nalazite se u nestvarnom svijetu. a ne da nam koriste u našim vezama. Ali za mnoge od vas ovo je kao da govorite na stranom jeziku. kažu za nekoga: “On je strašan de ko. što mislite. onda ne slušam simfoniju. Ako ste politi ar i želite biti izabrani. to e obojiti vašu sliku o ljudima. vaš poziv. odnosno muškarce? Ako ste navezani na mo . a i ja sam. Drugim rije ima: na nešto ili nekoga bez ega. zar ne? Trebali ste iz toga nešto nau iti. ili supruga. Ali nisi mi potreban(na) za moju sre u. vaš novac.” Kasnije shvatim da mi se svi a zato što mu se ja svi am. Mnogi mistici nam to govore. a podsje am vas . Nekada se morate odre i “Boga” da biste mogli prona i Boga. ili ako ste uspjeli prona i nekoga drugoga tko vas je privla io. napustio vas je najbolji prijatelj. I rekavši ti to. ali ako je zvuk bubnja sve što ujem. nau ilo da na ljude gledam u okvirima navezanosti. To bi mogao biti vaš posao. sutra ete biti potišteni. kako ete gledati na ljude. kada to uje. Mogu biti savršeno sretan bez tebe. Što se dogodilo? Vrijeme je prolazilo i ako ste pokupili neku novu navezanost. probit ete se van iz fantazije. ali nemamo pojma o tome. Ti nisi moja radost. stupit ete u dodir s istinom. Moja prva reakcija bila je: “To je protivno svemu što sam nau io tijekom svog odgoja. onda taj “Bog” na kojeg mislite nema nikakve veze s pravim Bogom. 54 . mislite na svoje pojmove. odbacivanja iluzije. Naše navezanosti nas previše ometaju. Sje am se kako sam se bojao re i jednom svom bliskom prijatelju: “Zaista te ne trebam. Zbilja mi se svi a. ili bez koga mislite da ne ete biti sretni. koji nam se ine objektivnima. Ponekad me zabavlja kad vidim da ljudi kao što su psihoterapeuti i duhovnici. bilo što. ili na koga ste navezani. meni je to promaklo zato što su me moja kultura i moje društvo op enito.ja sam isusovac. nema više ljubomore. I recite toj stvari ili osobi: “Zaista mi nisi potreban(na) za moju sre u.njime kao riba u oceanu. probili biste se van iz svog zatvora i ugledali biste komadi neba.” Me utim. Kažu: “Ako je Bog onakav kakav ja mislim da bi trebao biti. Bilo kako bilo. Zašto to stalno radimo? Evo jedne kratke vježbe koja e trajati nekoliko minuta: mislite o ne emu ili nekome na što. onda Mu se ne e svidjeti kada se odreknem navezanosti na Njega!” U redu. nema više lijepljenja. ime e vaše zanimanje za ljude biti vo eno? Brinut ete se za onoga tko e vam dati svoj glas. kako ete gledati na žene. ako mislite da ne ete biti sretni ukoliko nemate Boga. Trebalo mi je mnogo mjeseci da ovo u potpunosti razumijem. Ti si slobodan. promijenit e se to. Navezanost uništava ovjekovu sposobnost da voli. Me utim. Sre a je stanje bez iluzija. Samo se zavaravam misle i da bez tebe ne u biti sretan. gledat ete na ljude u odnosu na to da li ugrožavaju vašu navezanost ili je podržavaju. nema više posesivnosti. Programirani smo i uvjetovani. što se dogodilo sa starom navezanoš u? Niste je u stvari trebali da budete sretni. Na primjer: slušam neku simfoniju. shva am da mogu potpuno uživati u tvom društvu: nema više tjeskobe. izgubili ste novac). Ponekad su okolnosti u svijetu takve da se poklapaju s našim navezanostima. Možete probati još jednu vježbu: sjetite se vremena kad ste bili potpuno slomljeni. a isusova ke duhovne vježbe se bave upravo time. vaš prijatelj. on ili ona ne e biti sretan. Jednoga dana ete možda ak i poletjeti. Možete to re i u privatnosti svoga srca.

bilo to nešto dobro ili nešto loše. Netko lupi knjigom o stol jer mu se knjiga zgadila.” Duhovnik kaže: “Pusti je neka pati. paziti na to. i ne želim se osje ati krivim. Ako vas trebam da me u inite sretnim. Zato je najbolje da se pobrinete za svoju ljutnju. Velika je stvar ako ste patili. osim ako niste vrlo pronicavi. Kako možete voljeti ljude ako ih trebate? Možete ih samo iskorištavati. Vidjet ete samo objekt svoje navezanosti. Samo tako možete posti i da vam se to zgadi. postanete okrutni. moram s vama manipulirati. Ali onoga trenutka kada postanete navezani na na in na koji to ja tuma im.postalo je slijepo jer objekt svoje navezanosti više ne vidi objektivno. Ne želim u sebi stvarati negativne osje aje i ne u se bi evati ni zbog ega što sam u inio. Ve ina ljudi stalno pati. To nije moja ljutnja. Mogu voljeti ljude samo ako sam ih “ispraznio” iz svog života. Još nešto o rije ima 55 . Ali kada po svaku cijenu želite dobiti tu ili neku drugu stvar. svjesnost. onda u se ja sam pobrinuti za to neovisno o vašoj ljutnji. rekla vam je da s vama nešto nije u redu. niste slobodni. moram vas iskoristiti. otkrio sam nešto važno: ako se ti naljutiš. nemojte mu je vra ati i govoriti da je sve u redu. i re i: “Pogriješio sam. Ako sa mnom nešto nije u redu. Tada ete napokon saznati što je ljubav. Kada se vaša majka naljutila na vas. Ali vi. nije vam rekla da s njom nešto nije u redu. tvrdi i bezosje ajni. U tome se sastoji osje aj krivnje. ali ako to možete izdržati neko vrijeme. Možete upotrijebiti patnju da zaustavite patnju. svjesnost. Suo ite se s njome i sredite je. i zato što je bio slobodan nije mogao griješiti. Ljubav jam i jasno u opažanja i objektivnost . Šteta. zgadit e joj se takav odnos s ljudima i napokon e se odlu iti probiti van iz tog zatvora uvstvene ovisnosti o drugima. U inio sam to u nedostatku svjesnosti. Još više . neka lupa knjigom po stolu. i može re i: “Razljutio si se. ina e se ne bi naljutila. Ne mogu vas pustiti da budete slobodni. Nemam više nimalo volje da te spašavam. mogu biti prili no objektivan i prema sebi. ili ako ste dovoljno patili. ut ete samo bubnjeve jer je srce postalo tvrdo. Isus je bio slobodan. U po etku je strašno teško.Što je srce koje ljubi? Srce koje ljubi je osjetljivost za cjelinu života. što je Bog. postajete zatvoreni za mnoge stvari. za sve ljude. Ali u po etku odvikavanje od droge može biti teško. Neodoljiva ljubav Srce koje ljubi ostaje mekano i osje ajno. samotnost. osje ate se usamljenima.ništa nema takvu jasno u vida kao ljubav. To je samo a.” Da li da joj ponudim sedativ ili da odstranim rak? Nije lako odlu iti se. To objašnjava konflikt kojeg ponekad imam izme u uloge duhovnika i psihoterapeuta. Zanimljivo je da. odjednom ete otkriti da uop e niste osamljeni. i pustinja po inje cvjetati. Duhovnost je svjesnost. Srce koje ljubi ne e otvrdnuti ni za koju osobu ili stvar. Kada umrem potrebi za ljudima na i u se usred pustinje. svjesnost.” Nitko ne griješi u svjesnosti. Zato nam teolozi tako lijepo tuma e da Isus nije mogao griješiti. Pustite ga. budu i da možete griješiti.” Ne u se mrziti ni zbog ega što sam u inio. moram prona i na in i sredstva s kojim u vas osvojiti. svjesnost. Vaša ljutnja na mene ne e utjecati. što je stvarnost. Samo onaj tko je postigao visoku razinu svjesnosti može odbiti prihvatiti osje aj krivnje i ljutnje. Majko. Terapeut kaže: “Hajde da olakšamo patnju. Spreman sam analizirati to. Prosvijetljen ovjek je slobodan. s tobom nešto nije u redu. svjesnost. Ipak. kada to uspijem u inim bez negativnih osje aja prema drugima.

gospodine. da su bili svjesni da razapinju Gospodina slave. Toma Akvinski lijepo je to postavio kad je rekao: “Svaki put kada netko sagriješi. Govorila je: “Ne mogu biti sretna ako ne sa uvam mir.” ovjek se napokon smirio. gore za vas. Druga situacija bila je vožnja u gustom prometu. U stvari. poslije prosvjetljenja opet sam ponekad potišten.” Guru tada re e: “Oprostite mi.” ovjek. Pogriješio sam. Jedna osoba opisala mi je dvije situacije u kojima joj je bilo teško sa uvati svjesnost. Skoro nikada ne pogledamo u stvarnost. Kada su odre ivali rusko-finsku granicu seljak je morao odlu iti ho e li biti u Finskoj ili u Rusiji. Seljak je odgovorio: “Oduvijek sam želio živjeti u Majci Rusiji. Bila je navezana na mir i tišinu. Malo prije sam vam rekao da ne možete u initi ništa zlo u svjesnosti. ali nije htio uvrijediti ruske službenike koji su došli k njemu pitati ga zašto se odlu io za Finsku. hrane se rije ima i žive od rije i. kada ljudi trube i me usobno spominju rodbinu. Ulovljeni su u informacije i znanje. Ta osoba radila je u tvrtki za uslužne djelatnosti gdje puno ljudi eka na liniji. rije i. Pozvani ste na to da budete svjesni. Zaista mi je žao. Traže razumsko opravdanje da u ine nešto pod izlikom dobra.Mark Twain je to jako lijepo postavio kad je rekao: “Bilo je tako hladno da bismo se bili smrzli samo da je termometar bio koji centimetar dulji. Nije važno koliko je vani hladno. im se više trudite promijeniti. Korak po korak. ali dodaje da je to inio nesvjesno. Osjetite taj telefon koji zvoni. oprosti im jer ne znaju što ine. rije i. nego ono što sami sebi govorite o njoj. Nakon dužeg razmišljanja rekao je da bi htio biti u Finskoj. ne za nas lu ake. važan je termometar.” Rusija i Finska su samo rije i. Pitala me je da li bi nervoza nekako mogla nestati kako bi mogla sa uvati mir. do ite u stvarnost i pustite da se napetost i mir pobrinu sami za sebe.” Ja bih to preveo ovako: “Nisu svjesni što ine.” Zbog rije i se zaista smrznemo. izme u informacija i svjesnosti. Ili. i trebalo je samo nekoliko rije i da se smirite. morat ete im dopustiti da se pobrinu za sebe jer ete biti prezauzeti uspostavljanjem dodira sa stvarnoš u.” Sveti Pavao kaže za sebe da je najve i grešnik jer je progonio Kristovu Crkvu.” Osljepljuju se. puno telefona zvoni. ali trebao bi se sramiti. kurvin sine. Jeste li ikad uli da neki ljudi postanu napeti kada se pokušavaju opustiti? Ako ste napeti. Ali ovjek može u initi nešto zlo sa znanjem ili s informacijama. Bilo joj je jako teško sa uvati spokoj i mir. kada zna da je nešto loše.” Je li vam ikad palo na pamet da biste mogli biti sretni i dok ste napeti? Prije prosvjetljenja ponekad sam bio potišten. jednostavno promatrajte svoju napetost.” Guru mu re e: “Sjedni dolje. Drugim rije ima. osjetite te napete živce. zar ne?” Rije i. rije i. bila je sama i rastresali su je mnogi napeti i srditi ljudi. Opuštanje i osje ajnost ne smiju vam biti cilj. Kako nas samo mogu zarobiti ako ih ne upotrebljavamo pravilno. ini to pod vidom nekog dobra. odvrati: “Nazivaš se prosvijetljenom osobom. osjetite upravlja u svojim rukama dok vozite. ali ne za nas. Jedan ovjek je ustao protestiraju i: “Ne slažem se s time da rije i toliko utje u na nas. ne bi to nikada u inili. ali u mojim godinama ne bi mogao preživjeti još jednu rusku zimu. Neki je guru pokušavao objasniti masi kako ljudi reagiraju na rije i. I tada guru re e: “Trebalo je samo nekoliko rije i da se razbjesnite. Molim vas da mi oprostite. Jeste li uo ili o kakvoj je navezanosti rije ? Mir. Ili: “Do i e vrijeme kada e vas progoniti i mislit e da vrše volju Božju. “O e. radije nego da žive u stvarnosti. izvan sebe od bijesa. pojmovi. uo sam jednu zgodnu pri u o finskom seljaku. guruom. Nikada ne ete shvatiti sami sebe ako se pokušavate promijeniti. Nije važna stvarnost. Skriveni spisi Postoji razlika izme u znanja i svjesnosti. zanio sam se. vide nešto kao dobro iako znaju da je zlo. u iteljem.” Nisu svjesni. pustite da se dogodi ono 56 .

prema mom mišljenju. “Gospodine. ne morate nikamo i i jer ste ve tamo. Svjesnost e dopustiti stvarnosti da vas promijeni. Nestat e kada ga shvatite. Nakon nekog vremena ne e više biti važno . Probudimo se. tražit ete proslavu svog ega. ne ete toga biti svjesni. Život bez svjesnosti nije vrijedan življenja. svoju vlastitu promidžbu. kažu. Recimo da je ovaj komadi papira ek od milijardu dolara. Kako ete se uhvatiti u koštac s tamom? Ne sa šakama. Japanci imaju zgodnu uzre icu za to: “ Onoga dana kada prestanete putovati. pobijedit ete ga. Kada netko tjeskobno pokušava biti stalno svjestan. Ali ako umjesto odricanja pogledam tu tvar i kažem joj: “Hej. Zar ete jednu duhovnu pohlepu . stizati nekamo. Vaša ljevica ne e znati što desnica ini.što se doga a. to nije ek od milijardu dolara. tama postaje stvarnija. ali morate je iskusiti. ve stvarnoš u. U svjesnosti se mijenjate. to je komadi papira”. Žele biti budni kako bi provjerili jesu li zaista budni ili ne. ne e biti uzrokovana vašim egom. kada postanete svjesni.zamijeniti drugom pohlepom? Prije je vaš ego bio svjetovan. u Evan elju piše da ga se moram odre i ako želim posti i život vje ni. Samo sam plesao svoj ples. Sada vjerujete na moju rije . a vi iscrpljeniji. Ja u tome nemam nikakve zasluge. sti i ete. ali ne vašu duhovnu pohlepu. To zvu i jako isto nja ki. nego shva anjem. Zna i li to da je odre ena razina pasivnosti u redu? Da: što se nekoj stvari više odupirete. Njihove nao ale. u redu. To je dio asketizma. dajete joj ve u mo . Jedna od mojih poteško a u ovome je da želim potaknuti vašu znatiželju. tim gore po vas. To zvu i udno za kulturu u kojoj smo nau ili postizati ciljeve. me utim. možete opaziti tu blagu tjeskobu.svjesni ste jer ste živi. Možda i planirate postati svjesni. želim biti u dodiru sa svime što se doga a i dopustiti da se dogodi ono što se doga a. I pustit ete da se bol pobrine sam za sebe. sve manje i manje ete se brinuti za etikete kao što su “budan” ili “spava”. Kako savladati zlo? Ne borbom. a ne svjesnosti. To vam je pomoglo i to je divno.” Vaš stav trebao bi biti: “Želim biti svjestan. to jest 57 . kada smo to u inili? Nismo toga bili svjesni. Ah. Želite imati dobar osje aj da ste uspjeli.” Dobro djelo nije nikada tako dražesno kao onda kada izgubimo svijest o tome da inimo neko dobro djelo. Isto kao što mnogi Amerikanci nisu krivi zbog svog stava prema Rusima. Što se više borite protiv tame. okrenite desni. Pazite! Suo it ete se s otporom. Zbirka nagaznih mina U mojoj zemlji puno muškaraca misli da su žene stoka. smisao Isusovih rije i: “Kada vas netko udari po lijevom obrazu. Ne možete metlom istjerati tamu iz sobe. To je. u redu. “Sada je posjedujem.profinjeniji ego s kojim je teže iza i na kraj. Ono ega se odreknete. “Udala se za mene”. ali svejedno imate ego . onda se nemam protiv ega boriti. bit e poteško a. Ako sam budan.” Uvijek dajete mo demonima protiv kojih se borite. Kada zaista “uspijete”. a sada je duhovan.” Onoga trenutka kada od toga pokušate u initi cilj i kada to pokušate ostvariti. nemam se ega odricati.” Kada to postignete.” Jesu li oni za to odgovorni? Pripremite se za šok: nisu. Ali kada upalite svjetlo svjesnosti. estitam vam. i ako spavam. morate upaliti svjetlo. “Mislite da sam vam pomogao? Uživao sam u tome. tama nestaje. bit e divno. na to se vežete. Vaš ego vas pokušava gurnuti u svjesnost na svoj prepredeni na in. Prava promjena dogodit e se kada vam bude dano. Prepuštanje Može se dogoditi da im se više trudite promijeniti. ali ako neprijatelja pustite na miru.

To je uzrok straha. Jedina tragedija ovoga svijeta je nedostatak budnosti i svjesnosti. Umiranje je divno. Koliko ljudi provede život hrane i se jelovnicima. a ne rije i. uklju uju i i religiju. to je izvor svega zloga. ne može imati smisla jer smisao je jedna formula. u stvari govore o svjesnosti. iako je gra anin Sjedinjenih Država. Smrt “pripadaju eg” Može li ovjek biti u potpunosti ovjek ako ne doživi tragediju? Jedina tragedija na svijetu je neprosvje enost. nema straha. na kojim ne možete uti ništa pametno. Ne možete željeti doživjeti svjesnost. a ne robovi. a da više dvoje. Svaki put kada tražite smisao u stvarnosti sudarite se s ne im što uništi smisao koji ste pronašli. Koja bi to bila sre a da teroristi manje aste svoju ideologiju.”5 Ne možete uživati u društvu drugih ljudi ako im robujete. da postanu svjesni da na svijet gledaju kroz obojene nao ale? Nema im spasa dok ne shvate svoje osnovne predrasude. užasno je samo za one koji nikada nisu shvatili Radi se o igri rije i: “Someone asked him if he was enjoying himself. Što bi se trebalo dogoditi da postanu stvarni. Ali onaj tko je za vas terorist. Nijedna stvarnost se ne poklapa s ideologijom. Religiozna kultura može biti vrlo manipulativna ako ne pazite. Odgovorio je: “To je jedini na in da se zabavim. ali smrt nije nikakva tragedija. isklju uju i “željeti”.mi mislimo da smo u redu.” Ali ljudi u zrakoplovu koji sjednu do njega ne žele vidjeti etikete. To je tako jednostavna istina. U pravoj zajednici ne postoji prosja ka škrabljica. Želite pojesti odrezak. i zato su takvi: to je boja kroz koju gledaju na svijet. Me utim. a ne hranom? Jelovnik je samo pokazatelj za nešto što se nudi. smisao je nešto što se uklapa u naš razum. s onu stranu doživljavanja svakog trenutka kakav jest. a samotnost je kada se zabavljate. S vama je svršeno im na svijet po nete gledati sa stajališta neke ideologije. a ne prosjak. He answered: ‘It’s the only thing I am enjoying here. može dobiti irsku putovnicu. U njoj nema lijepljenja. ljudi koji zahtijevaju od drugih da ih u ine sretnima. Život ima smisla samo ako ga doživljujete kao tajnu. Iz svjesnosti stvaraju cilj. a da su teroristi u krivu. i nema smisla za pojmovni razum. Rekao mi je da. Život ima smisla samo ako ga doživljujete kao tajnu. Smisao se pronalazi samo s onu stranu smisla. Zato ljudi stalno traže smisao života. ali ne susre em ljude koji bi bili dovoljno budni u svojim stavovima i uvjerenjima. Zajednicu sa injavaju slobodni ljudi. Me utim. Netko ga je pitao da li se zabavlja. Neki ljudi shva aju svjesnost kao vrhunac. s pravom svjesnoš u nemate kamo i i. žele iskusiti i doživjeti tu osobu kakva ona zaista jest. nema posesivnosti. Sjetite se one Shawove šale kada je bio na jednom od onih groznih coctail partya. vi ste princeza a ne prosjakinja. Jedan moj prijatelj otišao je nedavno u Irsku. za nekog drugog je mu enik. a iz straha se ra a svako zlo. Usamljenost je kada vam nedostaju ljudi. Ali život nema smisla. U slu aju da u u teroristi i kažu: “Da vidimo vašu putovnicu”. nema zahtijeva. ili jeste ili niste. Ljudi posvuda traže objekte koje e astiti. nemate što posti i. Kako možemo posti i tu svjesnost? Svjesnoš u. nema tjeskobe. ali mislim da je sumnja neizmjerno važnija od aš enja. želi imati mogu nost re i: “Ja sam Irac.njihovo opažanje obojeno je odre enom bojom. Život se nalazi s onu stranu ideologija. Kada ljudi kažu da zaista žele doživjeti svaki trenutak. Zajednicu sa injavaju carevi i princeze.’” 5 58 . i on ju je zatražio jer se bojao putovati u inozemstvo s ameri kom putovnicom. smisao je nešto što ima zna enja za razum. Zajednicu ne sa injava skupina robova. Vi ste jedan car. jednu razinu. mi to ne volimo primjenjivati na sebe . nema mamurluka. ali potpuno je izba ena iz kulture. Ne mislim da aš enje nije važno.

za u itelja je leptir. površan. to ne e dugo potrajati. Pitam ga što za njega zna i biti lijen. neprosvijetljeni ljudi. jako se trude ne bi li probudili ljude. kada biste umrli svakom njezinom trenutku. a da nikada ne shvatite što je trenuta na stvarnost. Može se promijeniti njegovo ponašanje.vaš svetac zaštitnik?”. sveci. bili biste potpuno živi jer potpuno živa osoba je ona koja je puna smrti. Ako ga natjerate da koristi snagu volje ili napor. Uvijek sa sebe skidamo naslage kako bismo mogli biti potpuno živi i uskrsli svakoga trenutka. Može izgledati udno. Jedan vaš ameri ki pisac jako je to lijepo postavio. generalu svog reda. Zašto ne biste napravili popis stvari koje biste svaki dan željeli napraviti. Zato sada kre em u drugom smjeru. Morate razmatrati o tome i to e vas pokrenuti. izgubit ete pravo da mijenjate bilo koga i bilo što. ali. Ne napor. nego o uskrsnu u koje se doga a upravo sada. Ljubav može biti jako stroga. ali sada u to raš laniti u male dijelove. Stalno umiremo stvarima. ne ete biti potaknuti mržnjom ili negativnim osje ajima nego ljubavlju. Kad biste umrli prošlosti. Dat u vam jedan primjer uvida iz svog osobnog iskustva u savjetovanju. ali on se ne e promijeniti. ne stvaranje navika. Smrti se bojite samo ako se bojite života. aktivniji. Kažem mu: “Što zna i biti lijen? Postoji milijun vrsta 59 . I tako name ete ono što bi trebalo biti onome što je sada stvarnost. Zanimalo ga je što o. Do e mi jedan sve enik i kaže mi da je lijen. Tako ete stvoriti naviku. Franjo Ksaverski. Želio bi biti radin. i komunizam funkcioniraju divno. kada krenete mijenjati druge. Ono što je kraj svijeta za gusjenicu.” To je jedan od mogu ih odgovora. na žalost. ali lijen je.” Ili sam mu mogao re i: “Tko vam je uzor . ratovi i nasilje. Dok niste svjesni samog sebe nemate pravo dirati bilo koga. Arrupeu. U starim vremenima bio bih mu rekao: “Da vidimo. Prvo se pobrinite za svoje negativne osje aje tako da. ne boje smrti. Samo mrtvaci se boje smrti. To e vam pružiti dobar osje aj. Kada pokušavate promijeniti ljude ili stvari postoji opasnost da to inite zbog vlastite koristi. O.promijenite prvo sebe. ili samo zato da ispraznite svoje negativne osje aje. Imam negativne osje aje i zato se morate promijeniti tako da se ja osje am dobro. Mistici. Ideali nam pri injaju puno štete. rekao bi mu: “Vidite koliko je Franjo radio. ali ovjek može biti strog prema drugima i istovremeno pun ljubavi. Jedan isusovac napisao je poruku o. Rekao je da je bu enje smrt vašeg vjerovanja u postojanje nepravde i tragedije. Kirurg može biti strog prema pacijentu i istovremeno pun ljubavi. Uvid i shva anje U emu se sastoji promjena samoga sebe? Više puta sam ve to opisao s toliko puno rije i. Tada ete dobiti dovoljno dobar pogled na svijet da budete sposobni promijeniti što god smatrali nužnim da se promijeni. Prvo: uvid. ponosa. Uklonite prvo brvno iz svojeg oka. dogmatskih uvjerenja i mišljenja. Cijelo vrijeme ste usredoto eni na ono što biste trebali biti umjesto da se usredoto ite na ono što jest. Smrt je uskrsnu e. niti se upuštati u mijenjanje bilo ega u svijetu. a onda svaku ve er provjerite što ste napravili. Ne govorimo o uskrsnu u koje e se tek dogoditi. Živi ljudi se. Arrupe misli o relativnoj vrijednosti komunizma. i drugi. Nemojte tražiti od svijeta da se promijeni . Ako se ne probude uvijek e imati te manje bolesti kao što su glad. i da je rekao sv. Ako to ne u inite. i socijalizam. Najve e zlo su ljudi koji spavaju. Arrupe zgodno mu je odgovorio: “Sustav je otprilike toliko dobar ili loš koliko i ljudi koji se njime služe.život.” Ljudi sa zlatnim srcima postigli bi to da i kapitalizam. socijalizma i kapitalizma. me utim. ne ideali.

etiri godine. u njemu je ostalo srdžbe s kojom još nije izašao na kraj. Da sam mu održao nagovor. i da bih te molio da me primiš kako bih nešto skrivao?” Rekao sam: “Imam udan osje aj i to je sve. i ne postoji ništa zbog ega bi se isplatilo ustati. kažem ja. na velikim duhovnim vježbama. i završavamo ih kako je bio u po etku. Zašto ste željeli predavati na bogosloviji? Zato jer ste željeli biti sretni. Da ujemo koja je vaša vrsta. Savjeti mu ne e koristiti. Je li to to no?” Na to se naljutio. kaže on. kako bi jednoga dana mogao predavati na bogosloviji. Ali znao sam da to ne e ništa pomo i.” “Jeste li uvijek bili takvi?”. Nisam ga mogao primiti iako je došao iz drugog grada u Indiji. Što se dogodilo godinu dana ranije?” Kaže: “Te godine sam bio zare en. bilo je do djelomi no nepravedno jer…” I tada se uzrujao. Rekao je: “Možemo li negdje sjesti?” Rekao sam: “O. ljubazan . pitam ga ja. kaže on.” I tako smo zajedno krenuli u šetnju. Amen. Kažem mu: “Ako morate tako dugo razmišljati onda se prije etiri godine sigurno ništa posebno nije dogodilo. Nedaleko od ku e gdje živim ima jedno jezero. i vazda. Možeš i i sa mnom jer te ne mogu primiti u drugo vrijeme. To je. i dok smo šetali imao sam neki udan osje aj.shva anje. Moramo mu pomo i da se suo i sa svojom srdžbom i razo arenjem. školu. Rekao je: “Re i u ti nešto što još nikada nikome nisam rekao otkad sam postao isusovac. bio sam aktivniji.imao je sve. Rekao je: “Kako to misliš da nešto skrivam? Zar misliš da bih išao na tako dugi put. Kada imam takav udan osje aj. vratit e se životu.” “Da li se te godine išta dogodilo?” pitam ga. Pao sam na završnom ispitu iz teologije.” Pitam ga: “Mislite. Dok sam bio na bogosloviji bio sam pun života. “Može se to i tako nazvati”. “Jedna manja stvar. i zato je došao k meni. nadaren. Rekao je: “U pravu si. i u vijeke. sve enik. ne uvijek. Ali imao je i neku udnu vrstu muši avosti . Kada bude sposoban s time iza i na kraj. Od velike je pomo i ako razlikujete “ja” i “pripadaju e” da shvatite što je na stvari. Malo je nedostajalo da se ne uplete i policija. a majka je postala služavka. i Sina. Beskorisno je propovijedati mu.” “Kada je onda ovo po elo?” “Ah.bio je užasan prema zaposlenima. itd. U stvari. Njezin posao bio je iš enje umivaonika.” Nastavili smo šetati. dakle.” Kaže: “Pa nikada ništa ne uspijem napraviti. Ta zamisao mi se prili no svidjela. (Netko je rekao da ve inu duhovnih vježbi zapo injemo u ime Oca. Kada sam bio mla i. to bi u njemu samo potaklo osje aj krivnje. “Pa.etiri mjeseca njegovo ponašanje bilo je bolje. ali pošto sam pao na ispitu. 60 .” “Zna i da ste depresivni”. Ima još jedan važan zadatak . To je bilo malo razo arenje. Morao bi poraditi na tom razo arenju. šarmantan. obi no provjerim osobu o kojoj je rije .” Sjeli smo na nizak zid koji okružuje jezero. vijekova. Htio sam samo provjeriti što ti misliš. Opišite mi što mislite pod lijenoš u. Mislili ste da ete kao profesor. promijenio je svoje mišljenje i poslao me je na župu. To no se sje am tog prizora. prije otprilike tri. Drag ovjek. vratio se ku i i tri. tako i sada. Nešto skrivam od tebe. i Duha Svetoga. U to vrijeme bio sam jako zaposlen. s odre enim položajem i prestižem biti sretni. Došao mi je jedan mladi isusovac. Ipak. zahoda i kupaonica. Biskup je planirao poslati me u Rim. svaki dan je razmatrao o Isusovoj strpljivosti i ljubavi za one koji su bili na rubu društva. Rekao sam mu: “Idem na svoju ve ernju šetnju. Dat u vam jedan takav primjer. “Ujutro se probudim. prva stvar. ini mi se kao da ništa ne radim. poseban. Kada je bio na onome što mi isusovci nazivamo tre om probacijom.K. Poznavao sam ga otprije.” Pitam ga što se tada dogodilo. Jeste li zaista mislili da e vas to u initi sretnima? Samo ste pretpostavljali da e vas to u initi sretnima. ali prebrodio sam ga. da dobije uvid u sve to. Rekao sam mu: “Imam neki udan osje aj da nešto skrivaš od mene.) Nakon toga vratio se je stari problem.lijenosti. “Nekako sam povu en. Bilo je poznato da ih je ak i napadao. Da li bi vas to u inilo sretnim? Tu je potrebno shva anje. bilo što. Njegov problem se javljao uvijek kada je bio zadužen za imanje.” I tada je zaplakao. od trenutka kada se ujutro probudite?” “Da”. i rekao mu kako njegova oženjena bra a i udate sestre moraju naporno raditi. Stao je razmišljati. Otac mi je umro dok sam još bio jako mali. Nije posjedovao uvid u samoga sebe koji bi ga ozdravio.

pobožne fraze kao npr. nikada više nije bilo problema. I gurate. odrješenje. Sreli smo se samo nekoliko puta. Postoji jako malo razumijevanja. nešto bi promrmljao. zar ne?” Ali nazivate li vi to životom? Znate li što vam je potrebno? Potreban vam je stru njak. uložite još napora. Dan prije svog odlaska u novicijat odlu io sam o istiti srce jer sam mislio da je najbolje da. nikada.” I onda nastavite gurati auto do drugog grada! Kažete: “Stigli smo. ne e 61 . i kada sam došao na red pokušao sam promijeniti svoj glas dok sam se ispovijedao. Postati stvaran Jedan od najsretnijih dana u svom životu doživio sam u Indiji. Ne treba vam napor. Uvijek smo nezadovoljni. još. otišao sam u tu župu dam nakon svog re enja. stvar je u tome da postanete ono što je Isus bio. Sjedit u u njegovoj ispovjedaonici. kada eš krenuti u novicijat?” Dobro. i još napora. ali uvijek e u vama ostati isti sukob.: “Molite se za zagovor Majci Božjoj ona vas voli”. ali zvao me je Antonie. Sve druge metode koje koristimo da se promijenimo mogle bi se usporediti s guranjem automobila. U našoj župi imali smo jednog svetog isusovca. Nije stvar u oponašanju Krista.” Jesu li te pobožne fraze bile pravi lijek za rak? A ono ime se ja bavim jest rak . dao vam pokoru i otpustio vas. trebate mehani ara koji e otvoriti haubu i promijeniti svje icu. Bio je u redu. gurate. uvid. ja sam svetac. Španjolca. ne zbog onoga što sam uo. od tuda dolazi zlo. Znate li zašto sam bio potišten? Shvatio sam da sam im davao male. Nezgodno . Hajde. svjesnost . pa. uvijek guramo. gurate. Na putu vam se pokvari auto. Trebate stru njaka trebate shva anje.nedostatak svjesnosti i dodira sa stvarnoš u. Vi i ja nau eni smo biti nezadovoljni sa samima sobom.” Ispovijedao sam tri sata. Stvar je u tome da postanete Krist. kojeg sam poznavao i prije nego što sam otišao u novicijat.automobil se pokvario. Zato sam se toga dana sve ano zakleo: “U it u. da postanemo svjesni. Okrenete klju i auto krene. u it u tako da. da shvatite što se doga a u vama. dao mi je pokoru. Imao je ljubi asti rup i s kojim je prekrivao o i.” Mislio sam: “ ovje e. Iz ispovjedaonice sam izašao potišten.Ponekad je radila šesnaest sati dnevno kako bi nas mogla prehraniti. jer sam bio pripremljen na to. i: “Sjetite se da je Bog na vašoj strani.” Rekao je: “Idi u moju ispovjedaonicu. Sjeo sam u ispovjedaonicu. dan poslije mog re enja. Taj stari sve enik uvijek je imao velik ljudi u redu ispred svoje ispovjedaonice. Zasu ete rukave i po nete ga gurati. gurate dok ne stignete u taj udaljeni grad.” Osje aji su se prenosili. i nije me ništa šokiralo jer sam znao što se doga a u mom vlastitom srcu. I stari sve enik rekao mi je: “Ho eš li ispovijedati?” Odgovorio sam: “U redu. kada se sve završi. Toliko se toga sramim da sam to skrivao od sviju i iracionalno sam se osve ivao njoj i svim slugama i služavkama. Psihološki gledano. Bio je to zaista veliki dan. kada do em u novicijat budem ist i svjež i ne moram ništa re i magistru. i onda je rekao: “Antonie. uvijek smo neispunjeni. Kažete: “E. Strpljivo me je slušao.ne trebate gurati. Pretpostavimo da morate otputovati u neki udaljeni grad. uspio sam. Bez prisiljavanja Razmatranje i oponašanje Isusovog izvanjskog ponašanja ne e vam pomo i. I tako sam stajao u redu. Bila je Cvjetnica i bila je uobi ajena uskrsna gužva. Zato su ljudi tako umorni i klonuli. Nitko nije mogao shvatiti zašto je to taj šarmantan ovjek radio. ali onoga trenutka kada je to shvatio.

Prelistavao sam neke svoje bilješke i našao sam neka pitanja koja dobro pristaju u ovo o emu govorim. Ne mora se truditi. Potje e od jednog isto nja kog mudraca. Kada po nete promatrati samoga sebe. ni ovdje autor nije važan.” Ovih nekoliko dana jako puno sam govorio o ljubavi. voda ostaje neozlije ena. Vi u sebi imate krute stavove. dok sam studirao psihologiju u Chicagu. imate u sebi krute iluzije. nego ovjekovo srce. Mudrost je osjetljivost za ovu situaciju. ali potpuno beskorisno. rezultat je mudrost. Važno je ono što je re eno. Pitali su ga: “Jesi li se ozlijedio pri padu?” Paddy je odgovorio: “Ne. Ali onda ete se morati obra unati s velikom bitangom. osje amo miris. Kada postanete stru njak (a uskoro ete postati stru njak). ozlijedio sam se kada sam pao. uvid. osje amo okus. a to se sudara s prirodom. Prije dosta godina. Kada jedrilica ima snažan vjetar u jedrima. Ako usta nisu za epljena. a ta bitanga je samoosu ivanje. Možemo govoriti samo o ovisnostima. itat u ga polako. Dodao bih još jednu re enicu k ovim koje sam pro itao: “Ako srce nije zatvoreno. mržnja prema samom sebi. ujemo.” Kada režete vodu. Kao što je to slu aj i s Biblijom. Ako uho nije za epljeno. onda se to lomi. vidimo. ne ete morati i i na te aj psihologije. otuda dolazi bol. ono što ste mi rekli bilo je apsolutno istinito. Evo jedne zgodne pri e. Ima jedna pri a o Ircu koji je pao sa skele i pošteno se natukao. sloboda od taloga iskustava iz prošlosti. Nekoliko prispodoba Recimo još nešto o tome kako za promjenu nije potreban napor. ovako se postupa s asnim sestrama. a ne pri padu. to vas povre uje. “Ako oko nije prekriveno.” Mudrost se javlja kada odbacite prepreke koje ste postavili sa svojim pojmovima i uvjetovanostima. Mudrost nije nešto što možete posti i.” Pronalazite li tu ikakvog smisla? Nije priroda ta koja ini nepravdu. na i ete svoje vlastito rješenje. ali ne mogu se sjetiti kojega.’” Svjesnost.” Uvijek se oslanjate na ista rješenja: ovako se postupa s alkoholi arima. ovako se postupa s rastavljenima. Slušajte ovo: “Ništa nije tako okrutno kao priroda. Ali ipak. Nikamo u cijelom svemiru ne možete pobje i pred njom. mudrost nije iskustvo.govoriti o meni: ‘O e. Ako nos nije za epljen. Možemo govoriti jedino o onome što nije ljubav. plovi tako da jedrili ar mora samo kormilariti. iako sam rekao da se o ljubavi zaista ništa ne može re i. Ali to nije mudrost. a razmatrat ete dok itam jer sam sastavio skra enu 62 . za ovu osobu. Kada režete nešto kruto. ovako se postupa sa sve enicima. mudrost nije mijenjanje ju erašnjih iluzija za današnje probleme. prepoznavati negativne osje aje. netko mi je rekao: “ esto se dogodi da u životu jednog sve enika pedeset godina iskustva bude jedna godina iskustva ponovljena pedeset puta. ali o ljubavi se ne može re i ništa eksplicitno. rezultat je ljubav. gledati samoga sebe. ne mora gurati jedrilicu. sloboda od utjecaja ostavštine iz prošlosti. I primijetit ete promjenu. nije priroda ta koja ini nepravdu. To je prispodoba promjene koja je rezultat svjesnosti i shva anja. nego ovjekovo srce. Ovo je nešto potpuno druga ije od na ina na koji je ve ina ljudi navikla razmišljati. Ako um nije zatvoren. nezadovoljstvo sa samim sobom. O ljubavi ništa Kako bih ja opisao ljubav? Pro itao bih vam jedno od razmatranja koja pišem za svoju novu knjigu. Sjetio sam se lijepe prispodobe za to: jedrilica.

ovjek koji pleše prema glazbi koja dolazi iz njega samoga. Citirat u jednog velikog ovjeka. itd. S. Dali su vam da okusite drogu koja se zove odobravanje. društvu ljudi. nego da se potrude da svakog ovjeka. dok plešete kako oni sviraju. stvar onakvom kakva ona zaista jest. idite dvije. strah od mogu eg neuspjeha ili pogrešaka. Gubljenje kontrole Ako želite shvatiti što je to kontrola. Njegovo cijelo bi e vapit e za drogom. zaboravlja na nju. vo a glazbenog sastava. želju da postanemo šefovi. etikete koje smo pokupili iz svojih kultura i iz prošlih iskustava. Okusili smo stvari kao što su želja da postanemo kapetan mom adi. strah da e vas drugi možda kritizirati.” Ta re enica sli na je ovoj re enici iz Evan elja: “Ako vas netko prisili da idete s njime jednu milju. predrasude. Razmatranje bi ina e trajalo pola sata. Bilo je kasno. Na e žabu i stavi je u usta. Dakle. Možda je njegova majka pokušavala izvu i ljubav iz njega. pažnju. smijehu. eznete za svojom drogom. i koliko god mrzili patnju koju ona sa sobom donosi. ide istraživati svijet. svjesno ili nesvjesno. radu. igri. okusili smo razli ite vrste droge: odobravanje.verziju tako da možemo završiti za tri. potpuno ste bespomo ni. Neilla.sloboda se nalazi u srcu. sjetilnim i umnim užicima.naime. tko vas može zasužnjiti? Poslušajte onu re enicu koju sam imao na umu: “Otpustio je ljude. Nije vam bilo dopušteno uživati u pravoj. Me utim. Evo jedne zgodne definicije probu enog ovjeka: onaj koji više ne pleše kako društvo svira. zamislite si malo dijete koje je okusilo drogu. Pala mi je na pamet i jedna Platonova re enicu: “Ne možete u initi roba iz slobodnog ovjeka jer slobodan ovjek je slobodan ak i u zatvoru. Sada drugi imaju mo da vas u ine sretnima ili nesretnima. njega zanimaju stvari. krepkoj hrani . To je komentar jedne re enice iz evan elja. izgubili ste svoju slobodu. Ne pro e ni jedan trenutak da.” To je ljubav. Naši pojmovi. ugled i pažnja. Kada dijete visi oko majke to je loš znak. naše kategorije. prestiž. A. želju da nam se ime pojavi u novinama. Njegova majka mu je na mnoge istan ane na ine uvijek prijetila da e ga napustiti. Kada steknete mudrost. mo . dosezanja vrhunca. Teško da se može re i da volite nešto što ak ni ne vidite.” Možda mislite da ste u inili roba od mene ako mi stavite teret na le a. projekcije. onda je zaista zarobljenik. Kada ste neprimije eni ili neprihva eni. postali smo ovisni i po eli smo se užasavati mogu nosti da ih izgubimo. zabavi. Je li vam ikad palo na pamet da možete voljeti jedino ako ste sami? Što zna i voljeti? To zna i vidjeti ovjeka. Biti bez droge postane takva nesnosna muka da mu se ini da je bolje umrijeti nego živjeti bez nje. Upravo to je vaše društvo u inilo vama kad ste bili ro eni. uspjeh. Ako netko pokuša promijeniti izvanjsku stvarnost tako da iza e iz zatvora kako bi bio slobodan. Gledanje može biti najnapornija stvar koju ovjek može poduzeti jer se zahtijeva discipliniran i budan duh. i da na nju reagirate onako kako to on(ona) zaslužuje. ne brinete o tome kako e drugi reagirati. Razmislite o ovome: tijelo postane ovisno o drogi. Kada je dijete sigurno da ga majka voli. zanima se za ljude. im droga po ne ulaziti u tijelo tog djeteta. Neill kaže da se bolesno dijete može prepoznati po tome što stalno visi oko svojih roditelja. a ne onako kakvom je vi zamišljate. A što nas spre ava da vidimo? Naša uvjetovanost. Sjetite se kako ste osje ali da gubite kontrolu. znatiželjno je. Sloboda ne leži u izvanjskim okolnostima . nesigurno je. ve ini ljudi je puno draže pasti u mentalnu lijenost. Zdravo dijete ne zanimju ljudi. okolnost. i sli no. I tako ste postali kukavi ki ovisni o drugima. koji je autor knjige Djeca Summerhilla. doživljujete neizdrživu usamljenost i zato puzite natrag me u ljude i molite 63 . stvara se ovisnost. Nakon što smo okusili te droge.etiri minute. svaku stvar vide u svježini svakog novog trenutka. a onda se zaputio u goru da moli nasamo. a nije mu dala svu slobodu i sigurnost koju želi. a on je bio sasvim sam. ali niste.

Sjetilni i umski užici. rekao prije nekoliko godina: makni taj tanjur sa slatkišima ispred mene. To je tako er bio slu aj i sa mnom: izgubio sam svoju slobodu pred mnogim stvarima. u stvari. To je neizmjerno važno za tijek promjene. Nau ite uživati u pravoj hrani života. Biti bez njih donosi agoniju usamljenosti. Nekada sam o sebi mogao re i ono što mi je jedan prijatelj. na ljude uvijek gledate takvim o ima. Trebao bi im. Sartre je rekao: “Pakao. nikada ne smijete zanemariti kosu. niti ugrožavaju moju drogu. O. Mislio sam: ne bi ih smio pozivati na umjerenost. To je prispodoba suvremenog života. Okusite ih. nikada nisu vidjeli. Prezaposleni su: naprijed. naprijed. Strašno je to. potrebno vam je jako malo. Ve ina ih je izgubila sposobnost uživanja.nemaju vremena uživati u životu. nikada. Ako želite kraljevski put u misticizam. Uvijek se osu ujemo i pobu ujemo u sebi osje aj krivnje. Takav život s ljudima nosi sa sobom neprekidnu napetost. Ili zaista dobra rasprava. Znate o emu pri am. Sami su krivi . Biti s drugima zna i živjeti u napetosti. re i da uživaju u stvarima. Nemojte se usredoto iti ni na jedan odre eni zvuk. ali nikada više! Zadovoljan sam s malim stvarima i u njim silno uživam. a poslije e vam pokazati album slika s mjestima koje. isusovac.da vam daju drogu utjehe koja se zove potpora. Dok se nalazite u tom stanju ovisnosti. a kada stignu na odredište. sjednite i slušajte sve zvukove oko vas. To je prekrasno. zdrava prehrana. zato što vam nedostaju. pokušajte ih sve uti. Zato traže sve ja e i ja e umjetne podražaje. nisu sposobni uživati u jednostavnim stvarima života. ili ako predstavljaju opasnost da vam je oduzmu. ali nikada nisam vidio da ih slušaju . vidjet ete uda koja e vam se doga ati kada oslobodite svoja osjetila. I cijelo vrijeme fotografiraju. Poslušati život Dakle. zato što na njih gledate pogledom koji je zamagljen potrebom za drogom. Ljudi u sebi imaju unutarnji sukob kojeg životinje nemaju. Oslobodite svoj um i uklju ite svoja osjetila. Svjesno ili nesvjesno. To je kao kad ljudi planiraju godišnji odmor: planiraju ga mjesecima. Usporite malo. naprijed. uvijek morate dati sve od sebe. svi su izloženi na policama. morate živjeti prema o ekivanjima drugih. Ne mogu vas previše upozoravati na ovaj na in asketizma. jer pred slatkišima i okoladom više nisam slobodan. gdje možete dobiti nosa e zvuka s popustom. Dobro štivo. predsjednik Carter pozvao je Amerikance na umjeren život. poslušajte. Kada u ne em silno uživate. ohrabrivanje i poticanje. ve brinu o rezervacijama za let ku i. ako volite pro itati dobru knjigu. osjetite okus i miris.nikada. i dopustite da vam osjetila ožive. ljudi su poludjeli i postaju sve teži i teži ovisnici jer ne znaju kako uživati u dražesnim stvarima života. Nažalost. onda me ne zanimaju. osim na tim slikama. Godine 1970. nikada. Moraju imati sve više i više skupih aparata. ili razmišljanje. Ho u li dobiti ono što želim od njih ili ne u dobiti ono što o ekujem od njih? I ako mi ne mogu pomo i. to su drugi. 64 . Zalaze u sva ona mjesta gdje svira divna glazba. To je dobra.” Kako istinito. Zaista mislim da je ve ina ljudi u bogatim zemljama izgubila tu sposobnost. Potrebna vam je dobra. Izgubili ste sposobnost da ih vidite onakvima kakvi zaista jesu i da na njih ispravno reagirate. dobra voda. zdrava prehrana. Dobra hrana. dobro vino. potrebni su vam svjesnost i dobra prehrana. ali pitam se ima li ovdje ikoga na koga se to ne bi moglo primijeniti. Vidite ih samo ako vam pomažu da se domognete droge.

U stvari. fleksibilni. U tome je razlika.promijenit ete se. Govorio nam je: “Znate. sveti Ignacije. Teško da to mogu bolje objasniti.promjena se jednostavno dogodi. Ili recimo da se uništavam alkoholom. onda je to loš znak . sada je svjestan da ga to može ubiti. Osniva mog reda. ali nemam svjesnost. alkoholi ara ništa ne može promijeniti . Jedan moj prijatelj koji je previše pušio rekao mi je: “Znaš. Ho ete li mi. Kada razvijete osje aj za to .” To je ono o emu govorim: svjesnost. tanko utni. Zamislite da ležite u lijesu u kojem 65 . Da sam svjestan kakva je to zmija. Kišilo je. neka se Bog smiluje ljudima s kojima živite jer ete biti jako kruti.” Jednoga dana po ele su tegobe s plu ima i otišao je u Bombay na institut za istraživanje raka. O tome govorim. o toj vrsti promjene. molim vas. informacije s jedne strane i uvida s druge strane. i ne morate se prisiljavati . Ako to vi inite.” Me utim. ali nije toga svjestan. ali nikada toliko da mi naškodi. S ljudima koji su se obratili na temelju mržnje prema samima sebi i nezadovoljstva sa samima sobom nemogu e je živjeti. “Ho ete li mi. Putovnica za život nalazi se u tome da zamislite da ležite u grobu. I ako potraje. u vama. to jest. pažljivi. ali gledaj stare Egip ane . znanje nije svjesnost. Da postane svjestan. predložiti kako da se oslobodim te ovisnosti?” ovjek koji tako govori ne posjeduje svjesnost. Sje am se jednog sve enika kojeg sam upoznao u Chicagu dok sam tamo studirao. analiza nije svjesnost. bila bi otresena mojom svjesnoš u. nego svjesnost. Dogodi se. Prije je znao da bi ga to moglo ubiti.ne e trajati. ali to ga ne može promijeniti. On to naziva kušanje i osje anje istine . ima puno viceva o pušenju. nego kušanje i osje anje. oženi se za sveticu (udaj se za sveca). Promjena se doga a po vama. Kad bi me ujela. Smrt pred nama esto kažem ljudima da moraju prvo umrijeti ako žele zaista živjeti. imao sam sve informacije koje sam trebao. i kažem vam: “Vidite ovu zmiju koja se omotala oko moje ruke? Upravo prije nego što sam došao ovamo provjerio sam u enciklopediji i ustanovio sam da je ova zmija poznata kao Russellova ljutica. Ja sam otkrio jednu stvar koja me je promijenila.” Poslije toga više nikada nije taknuo cigarete. nije “pripadaju e” to koje mijenja “pripadaju e”. u svjesnosti ostajete mekani. Vidio sam to i poslije toga nikada više mi se nije javila želja da okusim alkohol. Morat ete ponovno do i za mjesec dana. Zna da se uništava. a nitko od njih nije pušio. Vidite kako se promjena doga a u vama. otresao bih je s ruke. Jednog dana ležao sam u jarku. razvijanje osje aja za nju. Ne informacije. Otvorio sam o i i vidio sam da me to ubija.mrtvi su. otvoreni. molim vas. umro bih za pola minute. Ali ne ete se promijeniti ako se znanje nalazi samo u vašoj glavi. Mogao sam to u initi i ipak to nisam mogao u initi. Informacija nije uvid. i vjerujte mi. Promjena se dogodi u vašoj svjesnosti. ima dobar izraz za to.ne znanje. imate dvije sjene na plu ima što zna i da možda imate rak. po vama. Ne inite to vi. Voli ih. Ne mijenjate vi sami sebe.ak ni ljubav prema ženi i djeci. Netko je rekao: “Ako želiš biti mu enik (mu enica). Znao sam da me alkohol ubija. predložiti na in i sredstva kojima bih se otarasio ovog stvorenja koje se omotalo oko moje ruke?” Tko govori tako? Imam informacije.Završetak analize Želio bih vam dati predodžbu o razlici izme u analize i svjesnosti. Zamislite da u em ovamo sa zmijom omotanom oko ruke. od tada sam ak i popio koji put. Lije nik mu je rekao: “Patre. Govore nam da duhan ubija. ovisnost bi nestala istog asa.

ako zamislimo galaksiju. Svaka od zvijezda je sunce i neke su tako velike da bi svojom veli inom mogle obuhvatiti i naše sunce i Zemlju i razmak izme u njih. Ili posjetite groblje. potpuno ste mrtvi . Svaki put kada govorim o tome ljudi kažu: “To je odvratno!” Ali što je tu tako odvratno? Bože moj. Jedan moj prijatelj. tog kostura. Vra ajte se toj misli uvijek iznova. Kada govorim o svjesnosti mislim na taj osje aj koji ete posti i. I zato ga ne vidite tamo gdje se nalazi . Ima jedno razmatranje o tome u mojoj knjizi Izvori. Ako sjedite u potkrovlju i govorite samom sebi: “Si i dolje”. prije dva stolje a. mrtvi ste.život je prohujao kraj vas. Ponekad ih tako nose i do groblja. Ljudi ne žive . Do e ve er i zauvijek je no . a mi ga uništimo. zaista jest. pa kosti. svojim brigama. kako u vas onda nagovoriti da prije ete s jednog kontinenta na drugi? I ako vas ne mogu nagovoriti da provirite van iz svojih uskih mišljenja. kakvo olakšanje. Sjedite puni straha u svojoj malo eliji. da ste mrtvi. itao sam o tome što se doga a s ljudima koji silaze niz stube. Barem dok traje. vidite ga tamo gdje je bilo prije osam i pol minuta. Život je za kockare. živio je prije toliko godina.ve ina vas ne živi samo održavate tijelo na životu. Vidite svoje tijelo kako se raspada. U Indiji se tijela na odar stavljaju sa prekriženim nogama. a ne tamo gdje je sada zato što zraci sunca treba osam i pol minuta da do e do zemlje. 66 . i izgubit ete Boga. Uništimo ga sa svojim strahovima.” Ili: ne mogu vas nagovoriti da prije ete ulicu jer govorite: “Znate li koliko je ljudi pregaženo dok su prelazili preko ulice?” Ako vas ne mogu nagovoriti da prije ete ulicu. Ali ako uvate svoj život. ali mogli biste posti i svjesnost. Razmišljajte o dražesti tog leša. druga iji pogled na život.na to što smo.sada je ve negdje drugdje. Pogledate neko ime i kažete: “Isuse. ova naša Zemlja bila bi izgubljena negdje pri kraju Mlije ne staze nije ak ni u središtu. Pogledajte sada na svoje probleme s tog stajališta. Pokliznu se i slome vrat. tih kostiju koje se pretvaraju u prašinu. Jedan talijanski pjesnik rekao je: “Živimo u jednom blijesku svjetlosti. Do tada nisam znao da. Kako je to ludo . O tome je Isus govorio. što je svemir. puno toga. Kakvo olakšanje ete doživjeti kad to uspijete.god položaju ho ete. onda ste mrtvi. Dakle. pri ao mi je o temeljnim stvarima u astronomiji. zavolite ga. Ljudi pogrešno misle da se život sastoji u održavanju tijela živim. Kada budete spremni izgubiti svoj život. Niste živi dok god vam ne postane potpuno nevažno jeste li živi ili mrtvi. zar ne? Jako zgodno razmatranje. I u tom trenutku svjesnosti postat ete novi. ne. To je izuzetno pro iš avaju e i lijepo iskustvo.živimo tako kratko. Neki od vas vjerojatno ne znaju o emu sada pri am . U tom trenutku po injete živjeti. ali oživjet ete. Ne želite razmišljati o smrti. pogledao sam u nebo i imao sam druga iji osje aj.previše ste uplašeni da biste o tome razmišljali. Bio sam zadivljen dok sam to slušao i kada smo izašli iz restorana u kojem smo jeli. Nevjerojatno je. dakle. Me utim. astronom. Obavite ga svaki dan ako imate vremena. Jeste li spremni riskirati? Znate li kada ete biti spremni riskirati? Kada otkrijete da to što ljudi nazivaju životom u stvari nije život. To je svjesnost. Obi no se procjenjuje da ima oko sto milijuna galaksija! Svemir kakvog ga mi poznajemo širi se brzinom od tri milijuna kilometra u sekundi. pa prašinu. Rekao je da. Dok obavljate to razmatranje. a onda: “Ne. možete ga privesti kraju i dobiti samo neku informaciju. svojim optere enjima. Sve izgleda druga ije. I spoznat ete koja je razlika izme u informacije i svjesnosti. To je previše opasno. što je ljudski život. prijatelje. cijeli svemir. uvjerenja i pogleda na drugi svijet.” Samo jedan blijesak. Sigurno je imao iste probleme kakve ja imam sada i sigurno je probdio mnoge no i. Zamislite. kada vidite sunce. na i ete ga. vjeru. Ponekad pak polože tijelo u leže em položaju. mnogi od vas ne žele vidjeti stvarnost. Ali kako je veliko olakšanje kad na život pogledate s tog stajališta. To nije život. sve ovo možete uzeti kao hladne injenice (i to su onda samo informacije) ili iznenada dobijete druga iji pogled na život . I zato zavolite misao o smrti. to je stvarnost.

To je kao da od sebe zahtijevate da umrete. morate nau iti kako da se oslobodite droge. za slatki okus vode iz planinskog potoka? Dok se bori s simptomima odvikavanja i prazninom koju osje a sada kada droge više nema. I to je to. priznanje i odobravanje vam jednostavno ništa ne zna e. ili da bilo koga nazivate svojim. Kako se to može zamijeniti za okus kruha. ljubav prema smijehu i bliskosti s ljudima na koje se ne lijepite i o kojima ne ovisite uvstveno ve uživate u njihovom društvu. ostanite me u ljudima i maksimalno uživajte u njihovom društvu. I ako želite vidjeti. kona no ete saznati što zna i imati pogled koji je jasan i nezamagljen strahom i žudnjom. Strgnite sa sebe krake društva koji su se obavili oko vas i ugušili vaše bivstvovanje. Tada ete vagati svaku rije . Vaše e se srce raspjevati i bit e uvijek prolje e. Na druge više ne gledate kao na sredstva za zadovoljenje svojih ovisnosti. morem. biti svjestan stvari oko sebe. bili bismo na oprezu. Kako uop e sti i tamo? Neprekidnom svjesnoš u. Ako uspijete neko vrijeme ostati tamo. nebom i zvijezdama. ili da vi sami budete nešto posebno za bilo koga. pticama. Saznat ete što zna i voljeti. ili da bilo kome naslonite glavu na rame traže i podršku? Zamislite život u kojem ni o kome ne biste uvstveno ovisili. jer voljeti ljude zna i umrijeti potrebi za ljudima i biti potpuno sam. dok ste njima zaokupljeni. Kojim dobrim stvarima? Ljubav prema radu kojim se bavite zbog rada samoga. Me utim. istog jutarnjeg zraka. Usamljenost obi no pokušavamo izlije iti uvstvenom ovisnoš u o ljudima. U po etku e vam to izgledati neizdrživo. To je kao da od jadnog ovisnika zahtijevate da se odrekne jedine sre e koju poznaje. te razvijanjem ukusa za dobre stvari u životu kojim ete se suprotstaviti žudnji za drogom. vo a. idite u planine. Pomo i e tako er ako se vratite prirodi. Vratite se stvarima. pustinja e odjednom procvjetati u ljubav. vratite se prirodi.nitko ne e biti uz vas. što je 67 . što je ljubav. što je sre a. Vaša ovisnost o drogi e nestati. Ako nismo na oprezu.Zemlja ljubavi Kada bismo zaista odbacili iluzije zbog onog što one u biti jesu. oti ite u planine i u tišini op ite s drve em. Odbijate potrebu za bilo kojom odre enom osobom. aktivnostima kojima se toliko volite baviti da. U toj samo i vaša e ovisnost nestati i rodit e se sposobnost da volite. Možete li zamisliti život u kojem biste odbili uživati ili prihvatiti makar i jednu jedinu rije odobravanja. onoga što nam mogu dati ili onoga ega nas mogu lišiti. ali iako ete nastaviti živjeti u svijetu. Samo onaj tko je to pokušao zna kako je to užasno teško. i stupit ete u dodir s prirodom. morate ponovno nau iti kako vidjeti. Tada ete shvatiti što je sloboda. nadajmo se. životinjama. Oslobodite se svoje ovisnosti. Ako ikad postignete takvo stanje. U svom srcu bit ete slobodni. Oslobodit ete se droge i bit ete slobodni. uspjeh. iako potpuno sami. apsolutno nitko. više ne ete biti od svijeta. Ptice nebeske imaju svoja gnijezda i lisice svoje jame. Tada ete vidjeti da vas je srce dovelo u goleme pustinje samo e . posljedice mogu biti užasne i neizbježne. To je lijek za usamljenost. To je samotnost. Izvana e sve biti kao i prije. Gubimo svoju sposobnost da volimo. Kona no vidjeti pogledom koji je jasan i nezamagljen strahom i žudnjom. nestati. drugi više ne e imati mo u initi vas sretnima ili nesretnima. neizmjernom strpljivoš u i suosje anjem koje biste imali za ovisnika o drogi. Morate ih se osloboditi. Rije i i pojmovi e. Ne morate i i u pustinju. ništa ne može ispuniti tu prazninu osim droge. cvije em. tako da više nitko nema mo da vas u ini sretnima ili nesretnima. Rekao sam vam kako je važna duhovna vježba promatranje stvari. Otpustite ljude. Tako er e pomo i ako se po nete baviti aktivnostima kojim se bavite cijelim svojim bi em. Ali da biste mogli sti i u zemlju ljubavi morate pro i kroz muke umiranja. Ako želite voljeti. To nije nikakav lijek. druženjem i bukom. ali to je samo zato što ste niste navikli na samo u. oblacima. što je stvarnost. ali vi ne ete imati gdje nasloniti svoju glavu na putu kroz život.

zvijezde i kišu. postanite živi! Bogoštovlje vam mora u tome pomo i. me utim. i sre e i zapreke e nestati. kako mogu živjeti. kako mogu doživjeti sve one udesne stvari o kojima mistici govore? To je dakle 68 . Jedan vaš ameri ki terapeut jako je to dobro postavio: “Ono što je važno je ‘Aha’ iskustvo. svojih ovisnosti. me utim. I tamo je to ljude jako zanimalo. zar ne? Gdje je vatra? I ako aš enje ne vodi do vatre. A predat ete im se kada postanete svjesni iluzija. Mrze nas. a ljudi su pou avali kako se trebaju klanjati portretu i alatkama.analiza je paraliza. gdje je opet po eo ljudima pokazivati svoj izum. Treba vam vremena. “Ptice nebeske… niti siju niti žanju” .i vi i ja to znamo . svojih žudnji i svojih strahova. Duboko u svom srcu znate. ak prepredeni. da e se sada ljudi okrenuti protiv njih. ali žele nau iti što je ljubav. ako bogoštovlje ne vodi do ljubavi. Ali previše naglašavamo: “Gospodine. Vi nemate vjetar. razapeli predstavite si to kako ho ete. Sre a nije nešto što se može posti i. do i ete do spoznaja koje se nalaze s onu stranu pojmova i uvjetovanosti. razumijevanjem sukoba koji se javljaju zbog naših strahova žudnji. ina e je beskorisno. prvo: psihološki uvid je od velike pomo i. koliko bi se vremena koje se posve uje bogoštovlju. ovjek je nestao. Pokazao im je kako sve mogu koristiti vatru: za kuhanje. itd.to je život. kako mogu biti sretan. ini li vam se ovo smislenim? Dopustite mi da ovo završimo s jednom zgodnom pri om. I sve više i više . Nisu ga zanimala njihova priznanja i zahvalnost . ne zanima ih nametanje još više strahova i krivnje. ali ne analiza . Alatke za paljenje vatre stavljene su ispred portreta. Na žalost. Uzeo je svoje alatke i otišao k plemenu na dalekom sjeveru gdje je bilo jako hladno. mrtvaci vode velike poslove. Jao. To je promjena. to bi bio uvid.istina i što je Bog. Jedan ovjek izumio je na in za dobivanje vatre. pjevanju hvalospjeva i pjesama. da se takva slavlja pripremaju samo zato da se prikriju razlike. Shvatite kakve zapreke sebi postavljate na putu do ljubavi. Ne zanimaju ih propovijedi i nagovori. Ali bili su jako mudri. slobode. U io je tamošnje ljude kako mogu zapaliti vatru. Otrovali su ga. Uvid nije nužno isto što i analiza. Gdje je vatra? Gdje je ljubav? Gdje je droga koju je društvo usadilo u vas? Gdje je sloboda? Upravo time se bavi duhovnost. što su stolje ima revno inili. Ne posjedujete te stvari. još više antagonizma? Svijet ne boluje od nedostatka religije kako je obi no shva amo. Ljude je to jako zanimalo. da su mrtvi. Uklju ite svjetlost svjesnosti i tama e nestati. ovisnosti i navezanosti. nego boluje od nedostatka ljubavi. prije nego što su stigli izraziti svoju zahvalnost. Po eo sam rekavši vam da ljudi spavaju.zanimala ga je samo njihova dobrobit. još više fanatizma. A živjeti ne zna i raditi za vladu. Štovanje i aš enje se nastavilo. grijanje. To nije život. i zato su odlu ili da ga ubiju. mi to naj eš e gubimo iz vida. i ja znam. nedostatka svjesnosti. ljubav je nešto što vas ima. Ali kad biste mogli posti i “Aha” iskustvo. Znate li što su u inili? Dali su napraviti ovjekov portret i stavili su ga na glavni oltar u hramu. A ljubav se stvara svjesnoš u i nikako druga ije. a oni sami po eli su gubiti na popularnosti.daje nam jedino informacije. Otišao je u drugo pleme. ili initi velika djela milosr a. Živjeti zna i odbaciti sve prepreke i živjeti u svježini sadašnjeg trenutka. od kakve nam je koristi religija osim što uzrokuje još ve e podjele. moglo plodonosno iskoristiti za shva anje samoga sebe. mrtvaci se bave obrazovanjem. Bojali su se. Vidjet ete. predajete im se. Zajednica se ne stvara zajedni kim liturgijskim slavljima. ako liturgija ne vodi do jasnijeg opažanja stvarnosti. Njihovi sve enici mislili su da je zanimanje ak i preveliko jer su primijetili da je ovjek po eo privla iti mase. Kao što sam vam ranije rekao.” Sama analiza ne pomaže . ako Bog ne vodi u život. Mrtvaci upravljaju vladama.posvuda gubimo mlade. Moramo uvijek paziti da bogoštovlje ne postane samo još jedna prepreka za važan posao življenja. nikako druga ije. zar ne? Upravo o tome je Isus govorio. ali vatre više nisu imali. Tako se dolazi do zajedništva. Gospodine”. ljubav nije nešto što možete proizvesti. Zajednica se stvara razumijevanjem balvana koje stavljamo na put zajedništva. ili postati veliki poduzetnik. Bili su mu jako zahvalni što ih je nau io kako mogu zapaliti vatru. Drugo: važno je razumijevanje vaših ovisnosti.

Naši pokušaji da formiramo dijete pretvaraju Boga u vraga. Osje am se jadno. lažu. U toj djeci nema nasilja zato što nitko ne primjenjuje nasilje nad njima. Kaže da je toj djeci trebalo oko šest mjeseci da prebole svu srdžbu i odbojnost koju su bili potiskivali. naravno da se ponekad osje am jadno. Imam svoje napadaje. i sada ima ljudi koji se ne sva aju. zlovoljna su. Nakon nekog vremena bi se preobrazili. te svete rije i. Ali ne traju. Dok to inite. svete rije i: “Svako dijete ima Boga u sebi. “ja” nisam razo aran. umjesto da se živciram zbog toga. u stvari. Bunili bi se šest mjeseci. gledate ga. izbjegavaju i nastavu.” Koja je bila tajna Neilllovog uspjeha? Dobivao je najgoru djecu. nisu bili sposobni krasti ili lagati. “Ja” nisam usamljen. kradu.druga stvar: razumijevanje. Takvi ljudi postoje. Što u inim? Prvi korak: ne poistovje ujem se s tim osje ajem. shva am da se osje am potištenim. Dobro se hrane i nema zlovolje i srdžbe. ili u izvanjskom svijetu. nisu ljubomorni. ili. bezobrazna. Jer dokle god mislim da se nalazi izvan mene. onu od kojih su svi drugi digli ruke. Jedna asna sestra rekla mi je da je išla raditi s plemenima na sjeveroistoku Indije gdje ljudi ništa nisu 69 . borili bi se protiv sustava. Kada sam danas dolazio ovamo netko me je pitao: “Osje ate li se ikad jadno?” ovje e. Mogli su u initi što god su željeli sa svojim životom. u meni je. Ako nisu htjeli nau iti itati i pisati. Najgora je bila djevoj ica koja je esto uzimala bicikl i odlazila u grad. Morao bih vam re i nešto i o pozadini ovoga. Ali im su preboljeli odbojnost. Osnovao je jednu vrstu neovisne škole za otpadnike. Sve ega ste svjesni stalno se mijenja. tako bi se osje ale samo budale i ljudi koji spavaju. nekoliko re enica koje bih ja zapisao zlatnim slovima. postojali su do nedavno. osobi koja mi nije pisala. ak bi se i bunili: “Zašto danas nemamo nastave?” Treba dodati da su djeca pratila samo one predmete koji su ih zanimali. Govorili bi: “Kako ete ih obrazovati ako ih ne disciplinirate? Morate ih pou avati. Djeca koja dolaze u moju školu su mali vragovi. oblaci stalno putuju. Nema želje za napadanjem autoriteta. Imam ovdje nekoliko citata. Slušajte što je rekao . “ja” nisam potišten. Naravno. Bili biste iznena eni da vidite kako brzo isparuje. kako su me uvjeravali. izbjegavaju i sve. Uzeo sam ih iz A. Umjesto da zbog toga postanem napet. postojali su. Divne rije i. tako er ete dobiti razne uvide u to zašto su oblaci uop e došli. ništa! Takvi ljudi postoje u mojoj zemlji. nikada. mrze svijet. Do ite u Summerhill i nigdje ne ete vidjeti hendikepirano dijete s nadimkom (znate kako djeca mogu biti okrutna prema nekome tko muca). Primao je dje ake i djevoj ice i jednostavno ih puštao slobodnima. dobro. izbjegavaju i školu. za to morate biti posebna osoba. voditi. ili kako ve bilo. ili razo aranim. S. To je njegova karizma. zdrava djeca koja ne rade ništa loše. Neillove knjige Summerhill. “Ja” nije taj osje aj. Ne mogu re i da bi se svatko na mom mjestu tako osje ao. npr. Nikada ne ete vidjeti da se itko ruga djetetu koje muca.slobodan si. Ako su htjeli nau iti itati i pisati. opet dobro.izvanredne rije i. Drugi korak: priznajem da se taj osje aj nalazi u meni. nitko ih ne trga s vo ki. Na nekim od svojih predavanja za ravnatelje i ravnateljice govorio je: “Do ite u Summerhill i vidjet ete da su sve vo ke pune plodova. Poznavao sam isusovce koji su živjeli i radili s ljudima koji. svi su htjeli u iti. Dokle god se ne miješaš u slobodu drugoga . Tre e: nemojte se poistovje ivati ni s im. Razo aranje je tu. a za šest mjeseci bila bi preobražena. U po ecima su se roditelji bojali poslati djecu u takvu školu. uzimam za pravo da se držim tog osje aja. sve enici i teolozi govore. a ne u nekoj drugoj osobi. to nije re eno. ne izazivaju sukobe. Neill je rekao da mu najgora djeca dolaze iz samostanskih škola. neprijateljstva.” To su prekrasne rije i koje dolaze od ovjeka iju školu redovito posje uje inspekcija Britanskog ministarstva obrazovanja i svi ravnatelji i ravnateljice i drugi koji tamo žele do i. Tre i korak: ne poistovje ujem se s tim osje ajem. ali nisu smjeli ograni avati slobodu drugih.” Slušajte te rije i otkrivenja. Za šest mjeseci postanu sretna. Bez obzira na to što vam znanstvenici. tako je to bilo nekad davno. Takve stvari ne možete isplanirati. zaista ne traju. destruktivna su. Vjerojatno znate da se Neill etrdeset godina bavio obrazovanjem. ratove.

" Nisu znali što je to.” Me utim. prostodušne. misionari su bili u krivu. i ona uzvrati: “Zdravo. I zato su im misionari dali majice. Naši pokušaji da ga formiramo pretvorit e ga u vraga. Došao je na jedan moj te aj. Pro itajte je. Meni je do temelja promijenila život i na in na koji postupam s ljudima. itd. pobožan. mišljenje “to nije dovoljno dobro”. što je onda s isto nim grijehom? Neill kaže da svako dijete ima Boga u sebi. ne mogu ti opisati koliko patim dok te slušam. Nisu znali što bi drugo sada u inili. “Ho eš li sada u initi te odre ene stvari pošto smo ti platili?” Ona odgovori: “Svakako.zaklju avali. Bili su na plaži malo ispred brata koji je bio na za elju okružen s njih trojicom ili etvoricom. Skinula se. natjecanje. Pokažite mi ovjeka u kojem nema unutarnjih sukoba i ja u vam pokazati ovjeka u kojem nema nasilja. a narator re e: “U tom trenutku pokvario je djecu. ali imale su izrezane dvije velike rupe radi udobnosti i prozra ivanja. To je zaista sveta knjiga. ja sam samo jedan ovjek koji odbija voditi dje je korake. lijepa. U me uvremenu je došao brat i sve vidio. Je li mi zaista bilo potrebno sve to guranje? I tko uop e želi biti ono što sam ja? Želim biti sretan. Ameri ki misionari koji su došli na otoke u Južnom moru sa svojim suprugama bili su užasnuti kada su vidjeli da domorotkinje dolaze u crkvu obnaženih grudi. bio je ortodoksan. Bile su u pravu. uspore ivanje. Poznajem jednog prili no konzervativnog misionara.sve dok se indijska vlada i misionari nisu tamo pojavili. U njemu e biti djelotvorne. Vratimo se sada Neillu. ak i grube akcije.” Ostali ga upitaše: “Ho e li to uraditi ako joj platimo?” “Zašto ne?” odgovori ovaj. Znate li zbog ega se doga aju ratovi? Doga aju se zato što svoje unutarnje sukobe projiciramo van. Svako dijete ima Boga u sebi. Što biste htjeli da uradim?” Jedino što im je palo na pamet bilo je da joj kažu da se skine. Nikada prije nisu vidjeli golu ženu. ali pravili su se da znaju. želim biti slobodan. Ali osjetio je da je pokvario sretne.” Upitao sam ga: “Zašto. ali ne iz 70 . Po eo sam prepoznavati nezadovoljstvo sa samim sobom koje je posijano u meni. Opet i opet sam se pitao: nisam li pokvario svoj narod u inivši ih krš anima. posve en. re e: “Prostitutka je žena koja radi odre ene stvari ako joj platiš. Prinudio ju je da se obu e. želim biti pun ljubavi. želim biti ovje an. Možete li u to povjerovati? Kada se dijete osje a voljenim (što zna i da dijete osje a da ste na njegovoj strani). Jedan od dje aka koji je. a oni su se odli no zabavljali. Do tada su bila nevina. Nikada ništa nije ukradeno i nikada nisu lagali . Njihove supruge zahtijevale su da se obuku pristojnije. I tako su skupili novac i dali joj ga. de ki. Uli arka je njihala bokovima. U jednom prizoru neki asni brat odlazi na picnic ili izlet s grupom dje aka izme u osam i deset godina. isusovca koji radi u Indiji. Dijete više ne doživljuje nasilje.” To nije rijedak problem. Slijede e nedjelje žene su došle u crkvu u majicama. Stan?” Rekao je: “Oživljavaš jedno pitanje u meni kojeg sam potiskivao dvadeset i pet godina. Dotr ao je i po eo vikati na ženu. a vrijednosti su uvijek dobre i društvene. On kaže: “Ja nisam nikakav genij. 8 1/2. Govorio sam o ovoj temi dva dana. Naišli su na jednu stariju ženu koja je bila uli arka i dje aci su je pozdravili: “Zdravo”. Po eo sam vi ati uda. onda je u redu.” Taj isusovac nije bio jedan od vaših liberalnih. pa su rekli: “Bi li htjela plesati?” Rekla je: “Svakako. a on je patio. ini se. nema nasilja. Možete prigovoriti da ne bih postao ono što jesam da me nisu gurali. Gledao sam jedan zgodan film kojeg je režirao Federico Fellini. Naši pokušaji da formiramo dijete pretvorit e Boga u vraga. Došao je k meni druge ve eri i rekao mi: “Tony. znao malo više od drugih. želim imati mir. jednostavne ljude pune ljubavi time što ih je u inio krš anima. Dijete po inje postupati s drugima onako kako se s njime postupalo. i gledali su je. konzervativan ovjek.” I tako su se svi skupili u krug pjevaju i i pljeskaju i. Strašno pitanje. želim biti svet." Upitaše je: “Tko si ti?” Ona odgovori: “Ja sam prostitutka. Nema straha. On pušta djecu da sama odrede svoje vrijednosti.

iznenada spotakli o tu istinu: korijen zla nalazi se u vama. Mnogi ljudi žive prazne živote. Niste nasilni. Kada djeluje. Ne govorim o stvarnoj hrani. zlovoljna su. Njih ne možete kriviti. Vjerojatno mislite da je to jedan neostvariv ideal. s “gledaj me”.K. djeluje kao u itelj pun ljubavi koji radi s duševno zaostalom djecom.K. ti si O. živote bez duše. Hranite se druga ijom. kada se bacite u akciju iz mržnje i nesvjesnog nasilja. Tako ete. a vrijednosti su uvijek dobre i društvene. ini ih gorima.. Puštam ih da sama odrede svoje vrijednosti. niste plašljivi. jer ja znam o emu govori. kradu. o dobrom filmu. time što su šefovi. ali pro itajte Neillovu knjigu.” Neill tako er kaže: “Prva stvar koju u inim kada dijete do e u Summerhill je da mu uništim savjest. Kada to po nete shva ati. prestat ete gurati sami sebe i razumjet ete. o dobrom društvu. Izgubili ste svoju dušu. Nisam ja nikakav genije. Djeca koja dolaze u moju školu su mali vragovi. djeluje kao kirurg. Tada ete vidjeti preobrazbu. ili kada vam svi plješ u. ali religija poznata kao sloboda ini sve ljude dobrima jer uništava unutarnji sukob [ja sam dodao rije “unutarnji ”] koji od ljudi stvara vragove. a one prve nazivam duhovnima. zdrava djeca koja ni rade ništa loše. zar ne? 71 . Religija koja ini ljude boljima. time što imaju mo . mrze svijet. Ne treba vam savjest ako ve imate savjest. Hranite li se i vi time? Ako se time hranite. ali morate ih razumjeti i krenuti u akciju. S druge strane. prestat ete si nametati zahtjeve. Pokušavate vatrom ugasiti vatru. lažu. Kakvi vam se osje aji javljaju kad ste u dodiru s prirodom ili kada ste uronjeni u posao koji volite? Ili kada razgovarate s nekim u ijem društvu zaista uživate u otvorenosti i bliskosti bez navezivanja. Pokušavate se boriti protiv poplave dodaju i vodu. Sretao sam ljude koji su se tu i tamo. dobrom zdravom hranom. Kakvi vam se osje aji javljaju? Usporedite te osje aje s osje ajima koji se javljaju u vama kada pobijedite u nekoj raspravi. Ponavljam ono što je Neill rekao: “Svako dijete ima Boga u sebi. ne treba vam savjest ako imate osjetljivost.”. onda ste mrtvi. s “ja sam O. Dao sam vam cjelokupan program za život. hvalama. zato što se hrane popularnoš u.” Pretpostavljam da znate o emu govori. destruktivna su. ili kada pobijedite u nekoj utrci. nadam se. “cijeni me”. o dobroj knjizi.mržnje. osloboditi se ovisnosti o onim drugim osje ajima. ja sam samo jedan ovjek koji odbija voditi dje je korake. Mnogi ljudi osvajaju svijet i gube svoju dušu. hranjivom tvari. pobje ivanjem na utrci. Potonje osje aje nazivam svjetovnim osje ajima. “podupiri me”. govorim o zalasku sunca. odobravanjem. Hranite se zdravom hranom. “slušaj me”. inite grešku. o poslu u kojem uživate. o prirodi. bezobrazna. prestat ete si nametati o ekivanja. Naši pokušaji da formiramo dijete pretvorit e Boga u vraga. ili kada postanete popularni. Za šest mjeseci postanu sretna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful