RAD JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE

ZNANOSTI I UMJETNOSTI.

Kjajiga

I.

U ZAGREBU 1867.
U K N J I Ž A R N I C I P R . ŽUPANA ( A L B R E C H T A I F I E D L E R A ) NA P R O D A J U .

Stampano kod Dragutina Albrechta u Zagrebu.

S A D R Ž A J .
Pravila jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Poslovni red jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Pravila narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu Članovi jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Prva svečana sjednica Besjeda pokroviteljeva Besjeda predsjednikova Izvješće tajnikovo О selitbi i obsegu putovanja naših običnijih selica ptica. Ud J . Torbara Prinesci malakologiji hrvatskoj. Od S. Brasine h i 1) u istoriji slovenskih jezika. Od Gj. Daničića Prilozi za sbirku srbskih i bosanskih listina. Od dr. Fr. Kačkoga · · · Arkeologičke crtiee. Od S. Ljubica Zapisi iz nekoliko rukopisa. Od Gj. Daničića Moskovska etnografička izložba. Od dr. P. Matko vica Književne obznane Spomenik narodnoga običajnoga prava iz X V I vieka. Od dr. V. Bogišića Istorija srpske književnosti. Napisao St. Novaković. Od V. Jagića- · Bogomili, crkva bosanska i krstjani. Napisao dr. В . Petranović. Od dr. Г г . Kačkoga Pregled hrvatske poviesti. Nacrtao S. Ljubić, Od M. Mesića Izvješće o dosadanjoj radnji opisivanja narodnijeh običaja pravnijeh. Od dr. V. Bogišića Izvodi iz zapisnika jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti - · · · str. 1 9 19 23 27 44 54 63 78 106 124 164 174 189 229 236 242 251 261 264

PRAVILA
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI.

MI F R A N J O J O S I P P È R V I ,
PO B O Ž J O J MILOSTI K R A L J LOMBARDEZKI VONSKI , GALIČKI, CES A B AUSTRI JANSKI I KRALJ UGARSKI I ČEŠKI, SLA­ AUSTRII M L I E T A Č K I , DALMATINSKI, H È R V A T S K I , ILIRSKI ; ITD. ARKIVOJVODA J A N SKI ITD.

VLADIMIRSKI

Častili, p o š t o v a n i , poglaviti i velemožni, ugledni i plemeniti, mudri i obzirni, Ijubezni i vierni Naši !

Viernosti su Vaše — prihvativši podpunoma dostavljena Vam premilostivim kraljevskim odpisom Našim od 2. siečnja tekuće godine pravila dozvoljene istim odpisom jugoslavenske akademije znatiostih i umietnostih — umolile ujedno preponiznom saborskom predstavkom svojom od 21. veljače ove go­ dine Naše Veličanstvo, da podielimo istim pravilam premilostivu svoju potvèrdu. Vèrlo je milo otčinskomu sèrdcu Našemu, da možemo Viernostim Vašim tim dati novi dokaz prijazni i milosti Naše, ter potvèrdjujemo ista pravila u cielokupnom obsegu njihovu, i hoćemo i zapoviedamo , da se ta pravila reče­ noga zavoda uzakone. U ostalom ostajemo Vam s cesarskom Našom i kraljev­ skom prijazni i milosti blagonaklonjeni. Dano u Budimu dne četvertoga mieseca ožujka godine spasa hiljadu osam sto šestdeset i šeste, vladanja našega go­ dine osamnaeste.
Milan B a r u n K u s s e v i c h p. m. Po previšnjoj zapoviedi Njegova posvetjenoga cesarskoga i kraljevskoga apostol­ skoga Veličanstva Dr. E d u a r d o J e l l a c h i c h B u z i n s k i .

PRATILA
JUGOSLAVENSKE A K A D E M I J E ZNANOSTIH I UMJETNOSTIH U ZAGKEBU.

ù 1 a η а к 1. Jugoslavenska akademija znanostih i umietnostih jest zavod zemaljski i ima svoje siedište u Zagrebu. Njezina sverna jesu samostalna iztraživanja na polju zna­ nostih i umietnostih, svestrano unapredjenje istih, a osobito nje­ govanje jugoslavenskoga jezika i književnosti. Ona podtiče i podpomaže diela inih , zajameuje koristna znanja i izkustva, dočim napredke i izume izpituje i poučne radnje oglašuje, a podupira svèrhe vladine odgovarajuć na za­ daće i pitanja, ticuća se strukah znanosti i umietnosti. Č l a n a k 2. Akademija jest naprema državnoj upravi tielo samostalno. Članak 3.

Glavne struke akademije jesu: I. Jugoslavenska književnost i jezikoslovje, poviest sa svojimi pomoćnimi znanostmi u obće , a osobito poviest i sta­ rine Jugoslavena; II. Mudroslovje i pravoslovje, ovo sa osobitim obzirom na poviest pravah u Jugoslavenah ; III. Matematika i prirodoslovne znanosti; IV. Krasne umietnosti sa njihovom književnošću i znan­ stvenim! na njih se odnosećimi razpravami.

Po tom dieli se ona u četiri razreda, naime u razred: poviestni i jezikoslovni mudroslovni i pravoslovni, matematični i prirodoslovni i umietnički. Članak 4.

Akademija sastaje se svake godine jedan put u javnoj svetôanoj sieduici, a osim toga u skupnih, pravilno se opetujućih, i u razrednih siednicah. Ona stavlja iz pridieljenih joj strukah, na koliko joj sred­ stva dopuštaju, nagradne zadaće za riešenje putem javnoga natiecanja i dosudjuje nagrade. Ona oglašuje radnje svojih članovah kao i razprave i diela inih spisateljah, ako su iz koje pridieljene joj struke i vriedna da ih primi, ter ih zato nagradjuje, ili kao što sama za pra­ vedno pronadje ili kao što je sa dotičnici dogovorila. Ona daje u časopisu, prema materiału izlazećem, neprestan pregled о svom poslovanju i oglašuje u njem priobćene joj stvari. Ona razpravlja о pitanjih, stavljenih joj od deržavnih oblastih, i daje о njih zahtievana mnienja. Ona podpomaže članove pri znanstvenih i umietničkih poduzećih savietom i novcem, podupire mladiće nade pune, koji se za umietnike naobraziti žele, iz akademičke, naročito u tu svèrhu opredieljene zaklade po glasu dotičnoga zakladnoga lista. Ona nabavlja umotvorine i priugotavlja izložbe istih. članak 5.

Akademija ima: pokrovitelja ; trideset i dva prava člana; predsiednika ; dva tajnika; najviše šestnaest počastnih članovah, i dopisujuće čla­ nove, kojih će broj akademija sama ustanoviti.

članak

6.

Izbor pokrovitelja i članovah , navedenih u predjašnjem članku, skupa sa predsjednikom i tajniei, ostavlja se akademiji. Pokrovitelj i članovi izbiraju se doživotno, predsiednik i tajniei pako, koji se imadu uzeti izmedju pravih članovah, na tri godine, poslie kojih se opet za takove izabirati mogu. Izbor pokrovitelja i predsiednika valja da potvèrdi nj. c. kr. apostolsko Veličanstvo. Članak 1,

Pokrovitelj mora biti austrijski deržavljanin. U svih slučajevih, u kojih akademija uztreba podporu zemaljskoga zastupstva ili dvorske kancelarije, ima pokrovitelj posredovati. Kada je u siedištu akademije, predsieda u javnih svetčanih godišnjih siednicah. O radnjah akademije izviešćuje ga pred­ siednik. Iz javne svetčane godišnje siednice šalje mu akademija godišnje izviešće о svom stanju. On ima pravo svagda pogle­ dati, kako poslovi akademije idu. Članak 8.

Predsiednik nosi ponajprije brigu, da poslovi akademije idu u redu i da se njezina pravila obderžavaju. On zastupa akademiju kod oblastih i trećih osoba. On zamienjuje odsutnoga pokrovitelja u javnih svetčanih godišnjih siednicah, ter ako je pokrovitelj zapriečen, preuzima posredo­ vanje, koje po predjašnjem članku ovoga ide. On predsieda u skupnih sjednicah i rukovodi viećanja u istih, a u razrednih siednicah, ako nije ujedno predstojnik raz­ redu, ima se smatrati samo kao pravi član. On podpisuje sa pèrvim tajnikom ili njegovim zamieni kom diplome-postavnice i sve dopise akademije , kao i sve njezine spise, iz kojih bi po nju nastati mogla prava ili dužnosti.

ò]aηак 9 Pri izboru pravih i dopisujućih članovah ima se obzir uzeti na onakove muževe, koji su si zaslugah stekli izvèrstnimi znanstvenimi ili umietničkimi dieli. Ine zasluge za znanost i umietnost mogu se samo naimenovanjem za počastnoga člana ocieniti i priznati. Pravimi članovi mogu biti samo neprikorni austrijski dèržavljani. Izbor svakoga člana ima se prijaviti banu ili njegovomu svakdašnjemu zamieniku. Kao počastni i dopisujući članovi mogu se inostranci samo onda primiti, ako je obavljeni izbor odobren od dvorske kan­ celarije. Ako se miesto kojega člana izprazni, mora se učiniti predlog za novi izbor u skupnoj redovitoj siednici, о kojem će se u istoj takovoj za njom sliedećoj pèrvoj siednici viecati, a tek u trećoj siednici definitivni izbor imati obaviti. Č l a n a k 10. Svaki član obvezuje se svojim pristupom u akademiju, da će njezine svèrhe promicati. Svaki pravi član pripada doduše poglavito jednomu od eetirih razredah, ali to neprieči, da on prema nagnuću i spo­ sobnosti ujedno udioničtvuje i u poslovih kojega inoga razreda. Članak Poslove i dužnosti tajnikah svojem poslovnom redu. 11. ustanoviti će akademija u

Č l a n a k 12. Svaki razred izbira si svake godine predstojnika izmedju pravih članovah akademije. Predstojnici predsjedaju u siednicah svojih razradah , ru­ kovode viećanja i podpisuju zapisnike razreda. Oni nadgledaju, da se obderžavaju pravila i osebni po­ slovni red razreda.

Ako je predsiednik zapriečen, zastupa ga onaj izmedju raz­ rednih predstojnikah, koji je najstariji izabrani elan akademije. Ako bi predstojnici istodobno u istoj siednici izabrani bili, onda zastupa predsjednika onaj od njih, koji je stariji u godinah. Č l a n a k 13. Akademija ustanovljuje potrebno kućno i ino pomoćno osoblje kao i poslužnike, ter ih imenuje i prima. Članak 14.

Pri svih izborih, koje bi akademija obavljala i pri svih zakljućcih, koje bi stvarala, imadu pravo glasa samo pravi čla­ novi, predsiednik i tajnici. Da zaključak valja, potrebno je, da je prisutna najmanje polovica članovah, što ih akademija tada sa pravom glasa ima. Pri glasovanju о pitanjih, tičućih se znanosti i umietnosti, dopuštaju se zaključci relativnom većinom, pri izborih, nainienovanjih i pri svih inih pitanjih potrebna je absolutna većina glasovah, da zaključak valja. Članak 15.

Akademija razpolaže sa četiri petine svojih godišnjih dohodakah svake vèrsti, jedna petina dohodakah ima se svake godine pridodati glavnici. Dokle se о upravi zemaljskih zakladah putem ustavnim što inoga odredilo nebude , ima se glavnica akademije sa po­ sebnom za naobraženje umietnikah opredieljenom zakladom (či. 4.) upravljati od namiestničkoga vieća sa dvojicom pravih čla­ novah, koje akademija u tu svèrhu naznači. Glavnica nesmije se u nikojem slučaju uzkratiti sverni, za koju je po pravilih opredieljena, a može se načeti samo na predlog sabora sa privoljenjem krune. Računi о rukovodjenju dohodakah akademije imadu se koncem svake godine pregledati od pravih članovah, koje aka­ demija u tu svèrhu izabere, a posliedak te pregledbe ima se predložiti namiestničkomu vieću, ter on skupa sa preglednim izkazom о glavnici akademije jošt oglasiti u časopisih.

Članak

16.

Akademija može, deržeć se zakonitih ustanovah, stupiti u savez sa inimi znanstvenimi i umietnickimi družtvi i š njimi dopisivati, što joj se svidi za shodno. Akademija ima svoj vlastiti pečat sa zemaljskim gèrbom i nadpisom: „Jugoslavenska akademija znanostih i umietnostih". Članak 17.

Akademija može zaklade i sbirke inih književnih i znan­ stvenih družtvah sebi pridružiti, ako ova u to privole, i ako su u tom slučaju zakonite ustanove obderžavane ; akademija može i pozive na dobrovoljne prineske u novcu, knjigah, umotvorinah i starinah izdavati i takve stvari sabirati. Članak 18.

U slučaju, da bi se akademija razpustila, može sa njezinimi zakładami i sbirkami razpolagati samo sabor sa privoIjenjem krune. Č l a n a k 19. Akademija ima si po ovih pravilih potrebni poslovni red, kao i naputke, potrebne joj za njezinu nutarnju radnju, sama sastaviti. Poslovni red ima se dvorskoj kancelariji predložiti na odobrenje. On se može uslied zaključka akademije , komu je potrebno privoljenje absolutne većine glasovah onih članovah, koji pravo glasa imadu, i sa odobrenjem dvorske kancelarije promieniti. Č l a n a k 20. Ova ustrojna pravila akademije mogu se samo onda pro­ mieniti, ako je najmanje tri četvertine članovah, koji pravo glasa imadu, promienu predložilo, ter takova zadobila previšnje odobrenje nj. c. kr. apošt. Veličanstva.

PKELAZNE

USTANOVE.

Č l a n a k 21. U svèrhu sastavljenja akademije prepušta se saboru, da on sastavi povierenstvo iz muževah znanosti i umietnosti, koje će šestnaest redovitih, po smislu pravila sposobnih članovah akademije za potvèrdjenje naznačiti nj. c. kr. apošt. Veličanstvu. Č l a n a k 22. Čim ti članovi previšnje potvèrdjenje zadobiju, ima se akademija smatrati kao sastavljena, ter stupa, pošto od nje izradjeni poslovni red zadobio bude odobrenje naznačeno u ovih pravilih, u svoj cieli dielokrug, kao što ga joj podieljuju ova pravila.

Pravila jugoslavenske akademije znanostih i umietnostih jesu previšnjim Njegovog cesarsko-kraljevskog apostolskog posvetjenog Veličanstva reskriptom od 4. ožujka t. g. 1866 premilostivo potverđjena. Milan Barun Kussevich p. ш.

(L.S.)

Dr. Eduardo Jellachich

Buzinski.

POSLOVNIK
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI.

Akademija ima poeastnih, pravih i dopisujućih članova. Po­ eastnih članova ima do 1 6 , pravih 3 2 , dopisujućih do 60 (gled. cl. 5. t. pr.).
§· 2.

članove bira sama akademija u glavnoj skupštini (gled. či. 6. t. pr.), i to ovim načinom (gled. či. 9. t. pr.): a) Barem dva mjeseca prije glavne skupštine stavlja se u razredih pitanje, imaju li se novi članovi birati; zatim koliko ih i kakovi : da li pravi, dopisujući ili počastni. Nakon zrela razmatranja izriče razred odluku, prema kojoj pred­ laže ukupnoj akademiji za svako mjesto pravoga člana po trojicu, koji se imadu poimence navesti , dodavši u kratko i razloge, zašto ih razred predlaže. Za počastne i dopisu juće članove predlaže se po jedan za svako mjesto. b) Pismeni predloži pojedinih razreda stavljaju se do znanja akademije u predposljednjoj skupnoj sjednici izpred glavne skupštine. U posljednjoj pako skupnoj sjednici prije glavne skupštine vieća se о tih predlozih i ustanovljuje ukupni broj poeastnih, pravih i dopisujućih članova, koji bi se imali izabrati za pojedine razrede prema razmjerju. Za taj se broj sastavljaju po razrednih predlozih izborni listovi. e) Predsjedniku je dužnost, da izborne listove još prije glavne skupštine porazdieli medju svekolike prave članove, koji će u sliedećoj zatim glavnoj skupštini od predložene za svako mjesto pravoga člana trojice izabrati po jednoga i napisati mu ime na posebnu cedulju. Tajnik skuplja cedulje i čita na glas imena.

Tko je dobio absolutnu većinu glasova, smatra se iza­ branim. Kod poeastnih i dopisujućih članova prima se ili odbija absolutnom većinom onaj jedan za svako mjesto predloženi. Za svako mjesto člana glasuje se napose. Ovaj način biranja valja i za prvi predstojeći izbor, samo što se neveže na vrieme od dva mjeseca, spomenuto pod a). §· 3. Svaki novo akademiju, čitati izabranik nemože uvodnu razpravu Poslije toga i tajnika. izabrani pravi član ima, kada razpravu, koja u njegovu struku sam glavom doći u akademiju, tajnik. dobija diplomu, podpisanu od §. 4. Pokrovitelj i predsjednik biraju se u glavnoj skupštini (gled. či. 6.) tajnim glasovanjem, absolutnom većinom. Izbor se podnosi Ńjeg. Veličanstvu na potvrdjenje. Dok nestigne potvrda novoga predsjednika, obavlja tu čast njegov predšastnik. Ako se mjesto predsjednika izprazni prije izbora, obavlja čast predsjedničku do prve glavne skupštine najstariji razredni predstojnik. §· 5. Pokle je tajnicima izminuo trogodišnji rok službovanja, upravlja predsjednik u glavnoj skupštini pitanje na akademiju, jeda li bi se isti tajnici i na dalje pridržali. Akademija od­ lučuje za svakoga tajnika napose, tajnim glasovanjem, abso­ lutnom većinom. Ako većina odgovori niječno , biraju se u istoj skupštini novi tajnici. §. 6. Akademija drži svake godine po jednu glavnu skupštinu i svečanu sjednicu, zasebice tako, da se glavna skupština sa­ staje dan ili najvećma dva dana prije svečane sjednice. U se uvodi u zasieca. Ako čita njegovu predsjednika

glavnu skupštinu i svečanu sjednicu imaju se pozivati i oni pravi članovi, koji nežive u Zagrebu, uz naknadu putnih troškova. Svakoga mjeseca drži akademija po jednu ili više raz­ rednih i skupnih sjednica. Broj, način i red sjednica odredjuje i oglašuje akademija prema okolnostim; nu svaki mjesec da se drži barem po jedna skupna i dvie razredne sjednice. U razrednih se sjednicah može i više razreda sastaviti zajedno, kad u kojem razredu ima premalo mjestnih članova. Pokladne, uzkrsne, duhovske i božične nedjelje, zatim mjeseca kolovoza i rujna neima akademija nikakvih sjednica. §· г Svaki je pravi član dužan , točno dolaziti toli u skupne, koli u razredne sjednice. Tko nemože doći, neka se izpriča ili kod predsjednika ili kod razrednoga predstojnika. §. 8. U skupne sjednice dužni su dolaziti svi pravi članovi, koji su u Zagrebu. Ovdje se vieća: о svih predmetih, koji se tiču akademije kao cieloga zavoda; о poslovih novčanih ; о razpisu nagrada; о savezu s mimi društvi; о izboru članova. Novčana podpora za poduzec'a znanstvena daje se samo pod uvjet, da će đoticnik svoje resultate akademiji saobćiti. Ovakova se podpora daje samo na godinu dana, a poslije valja ju iznova moliti. §. 9. Za skupne i razredne sjednice sastavljaju tajnici dnevni red. Toga radi valja, da im članovi priobće svoje predloge ba­ rem dan prije sjednice; isto tako i razprave, koje će čitati. Nečlanovi treba da svoje razprave, koje će se citati, ba­ rem tri dana prije sjednice dostave u čitkom rukopisu jed­ nomu od tajnika. §. 10. U skupnih sjednicah predsjeda predsjednik, u razrednih predstojnik dotičnoga razreda. Kad je predsjednik zapriečen, zamjenjuje ga najstariji izabrani razredni predstojnik.

Tajnici sjede uz predsjednika. Do njih se redaju s jedne i druge strane članovi po vremenu imenovanja; medju članovi u isto vrieme izabranimi odlučuje doba.

§· п.
Da se može izreći zaključak, treba da je u glavnoj skup­ štini barem polovica svih pravih članova; u skupnoj sjednici barem polovica pravih zagrebačkih članova; u razrednoj sjednici barem polovica pravih članova dotičnoga razreda. §. 12. I onda, kada tajno glasovanje nije izriekom ustanovljeno (gl. §§. 2., 4„ 5.), vlastan je svaki član, ako ga još dvojica podupru, zaiskati tajno glasovanje. §. 13. О svakoj sjednici piše jedan od tajnika zapisnik, koji se u sliedećoj isto onakovoj sjednici predlaže na odobrenje. U za­ pisnik dolaze samo dopisi, predloži i zaključci. U zapisnicih razrednih sjednica spominju se i razprave, koje su bile čitane. Svaki član ima pravo na pismeni votum separatum; ali ga mora najkasnije za tri dana predati tajniku. Zapisnike skupnih sjednica podpisuju: predsjednik i do­ tični tajnik; zapisnike razrednih sjednica dotični razredni pred­ stojnik i jedan tajnik. §· 14. Razredne sjednice diele se na javni i nejavni diel. U javnom se dielu čitaju znanstvene razprave i za javnost pri­ kladni dopisi ; čine se primjetbe na upravo pročitane razprave ; vieća se о predlozih pojedinih članova i ostalih znanstvenih poslovih U nejavnom se dielu razpravlja sve, što nespada pred javnost. К javnomu dielu razredne sjednice prosto je doći sva­ komu. Pravo glasa imaju samo pravi članovi istoga razreda,

a od drugih razreda oni članovi, koji su naročito pozvani u tu sjednicu. К nejavnomu dielu razredne sjednice prosto je doći samo članovom akademije. §. 15. Akademija drži svake godine po jednu glavnu skupštinu pod predsjedom samoga pokrovitelja, ili ako je ovaj zapriečen, predsjednika. U glavnu skupštinu dužni su dodi i oni pravi članovi, koji nežive u Zagrebu. Ovdje se biraju članovi, pokrovitelj, predsjednik i tajnici; razpisuju pitanja i dosudjuju nagrade; ovdje se vieća о čitavom stanju akademije, о promjeni pravila ili poslovnika i ob ostalih načelnih pitanjih. §. 16. Uniah poslije glavne skupštine (dan dva kasnije) drži akademija svečanu sjednicu. Ovdje govori pokrovitelj ili zamje­ nik mu, predsjednik, svečani govor; prvi tajnik čita glavno izvješće о stanju i djelovanju akademije, spominje iste godine preminule članove. Ovdje se proglasuju izbori glavne skupštine; imena onih pisaca, kojim su djela nagradjena, i novi razpis nagrada. Napokon čita jedan član svečanosti primjerenu raz­ pravu, koja je već odprije u ukupnoj sjednici odobrena bila.

§· П.
Svi govori i čitanja u akademiji treba da su na hrvat­ skom (iliti srbskom) jeziku; nu ako akademija pronadje, može učiniti koji put iznimku. Nijedno čitanje netraje redovito preko jedne ure. Kratki izvadci od akademickih čitanja priobćuju se u hrvatskih novinah, koje akademija odredjuje. I od onih razprava, koje nisu bile čitane, priobćuju se u novinah izvadci, ako ih sami pisci sastave ; inače spominje se samo naslov razprave.
§·

18.

Važniji predmeti, kojim treba dužega razmatranja, opre­ maju se najprije na odbor.

Odbori su stalni ili privremeni (ad hoc). Stalnim odborom povjerava se : a) izradjivanje ili izdavanje povećih djela, U takov odbor iza­ biru se vještaci dotičnoga razreda izmedju pravih, dopisu­ jućih ili poeastnih članova; b) pregledanje razprava, koje se štampaju u spisih akademiekih, bile one pisane od članova ili nečlanova. Privremeni odbor (ad hoc) izriče sud о djelih, koja su stigla akademiji na priesudu ; izpituje predane mu predloge, da о njih svoje mnienje budi razredu budi skupnoj sjednici podnese. §. 19. članove odbora izabire uviek sama akademija, a prema naravi predmeta biraju se u dotičnoj razrednoj ili u skupnoj sjednici. Svakomu je odboru prosto, da pozove u pomoć vještake ma i nebili članovi akademije. Odbori sastaju se prema potrebi, te izabiru izmedju sebe prvaka i izvjestitelja. Nakon dovršena posla oprema se izradjeni predlog akademiji. Ako koji odbor preko godine dana posluje, izvješćuje glavnu skupštnu о svom djelovanju i о novcih, koji su u to ime potrošeni, §. 20. Akademija izdaje na svietlo sliedeće spise: a) časopis iliti akademicka izvješća, u kojih se štampaju raz­ prave, čitane u sjednicah, ako nisu veće od šest štampa­ nih araka; spomenici starinski i umjetnički; izvješća о sjednicah akademičkih i о stanju akademije ; osmrtnice čla­ nova ; kritike svih znamenitijih domaćih i inostranih knjiga ; b) djela, koja izradi i za tisak priredi odbor, po nalogu aka­ demije ; cj djela, koja stekoše nagradu, razpisanu po akademiji; d) djela, koja se akademiji šalju za tiskanje, a ona pronadje, da su vriedna. Svi akademicki spisi izlaze na hrvatskom (iliti srbskom) jeziku; iznimice može se upotrebiti i jezik latinski.

§. 21. Sve, što će se štampati u akademičkih spisih, cita se prije u dotičnoj razrednoj sjednici, bilo čitavo bilo u izvadku. Redakciju djela odborskih ima jedan član odbora, kojega je ovaj izabrao. §· 22. Djela, koja se natječu za nagradu, da neimaju zapisana imena piščeva, već da su s vana obilježena nekim prirjećjem. Rukopisu neka je priloženo zapečaćeno pismo s istim prirje­ ćjem s vana, a u pismu da je zapisao pisac svoje ime. Nagrada se dosudjuje jednomu rukopisu u glavnoj skup­ štini, a u svečanoj sjednici otvara pokrovitelj ili zamjenik mu, predsjednik, zapečaćeno pismo onoga djela, kojemu bješe na­ grada dosudjena, te proglasuje ime pisca. Ostala se pisma spale, a rukopisi vrate onim, koji ih po njihovu obilježju uzištu. §. 23. Nagrada se nemože nikako medju dvojicu ili više natje­ catelja podieliti. Nagradjeno djelo ostaje i nadalje svojinom pisca, koji ga je dužan uz godinu dana štampati. Inače vlastna je to učiniti akademija, tako da podmiriv svoje troškove, čist dohodak predade nagradjeniku. §. 24. Za nagrade, koje razpisuje sama akademija iz svojih no­ vaca, nemogu se natjecati pravi članovi akademije; ali mogu onda, kada nagradu daje zemaljska vlast ili tko drugi. §. 25. Djela, koja i nisu nagradjena, ali su vriedna da se štam­ paju, štampat će akademija, ako pisac zaželi, po smislu cl. 4. t. pr. j . ak. §. 26. Poslove akademičke obavljaju tajnici s pomoćnim osobljem. Tajnika su dva: prvi i drugi tajnik, oba s godišnjom plaćom, koju akademija ustanovljuje.

Prvi tajnik obavlja poslove ukupne akademije ; piše njezin ljetopis, sastavlja glavno godišnje izvješće ; nadzire pisariju ; pod njegovom je rukom pomoćno osoblje. Poslove razredne, redakciju akademičkih spisa i nadziranje štampe diele oba tajnika medju sobom. Svi na akademiju upravljeni dopisi i pošiljke donose se u akademicku pisaru. Samo prvi tajnik vlastan je otvarati stvari, dostavljene akademiji. Ako je prvi tajnik zapriečen, zamjenjuje ga drugi tajnik. §. 27. Tajnicima pridano je pomoćno osoblje, koje imenuje i plaću mu odredjuje akademija na predlog prvoga tajnika. §. 28. Sve dopise, koji se tiču ukupne akademije, podpisuju : predsjednik i prvi tajnik. Dopise pojedinih razreda podpisuju: dotični razredni pred­ stojnik i jedan tajnik. Ostale dopise podpisuju tajnici sami. §. 29. Svi novčani poslovi idu u skupne sjednice. Novci se dižu za sada u zemaljskoj blagajni uz podpis predsjednika, tajnika i jednoga od one dvojice članova akade­ mičkih, koji dogovorno s kr. namjestiliékim viećem upravljaju glavnicom akademičkom (§. 15. prav.). Novce doznačuje predsjednik prema zaključkom skupne sjed­ nice; doznaku podpisuju predsjednik i tajnik. Novce, koje akademija sa strane dobiva, prima predsjednik te ih uz podpis tajnika i jednoga od gori naznačene dvojice članova predaje blagajni. §. 30. Svakomu članu akademije, koji stanuje izvan Zagreba, koliko se god puti pozove u Zagreb, pripada naknada putnih troškova, koju odredjuje akademija.

§· 31. Nagrade za razprave, koje se štampaju u spisih akademič­ kih, ustanovljuje skupna sjednica na predlog dotičnoga razreda. Nagrade ovećih djela ustanovljuju se u skupnoj sjednici po pređlogu odbora, kojemu je djelo za priesudu povjereno bilo. Podporę za izdavanje samostalnih djela kao i za ina znan­ stvena ili umjetnička poduzeća ustanovljuju se takodjer u skup­ noj sjednici po predlogu odbora. §. 32. Račune о godišnjem dohodu i razhodu, kao i priegled svega imutka akademičkoga sastavljaju na izmaku svake go­ dine ona dvojica članova, kojim je po 61. 15. t. pr. povjerena novčana uprava. U tom su im na ruku oba tajnika. §. 33. U glavnoj se skupštini ustanovljuje proračun za buduću akademicku godinu. Proračun sastavljaju predsjednik, tajnici i oba člana, koji po či. 15. sudjeljuju kod uprave akad. imutka; i to prema obrazloženim predlogom , koje pojedini razredi do­ nose najkasnije u posljednju skupnu sjednicu prije dotične glavne skupštine. §. 34. Ugovore za štampanje, vezanje, prodaju i razašiljanje aka­ demičkih spisa sastavljaju tajnici uz odobrenje skupne sjednice. Tajnici ustanovljuju i cienu akademickim knjigam prema ukupnomu trošku, uz odobrenje skupne sjednice. §. 35. a) h) c) d) Akademija poklanja svoje spise: svim počastnim članovom; svim pravim članovom; svim dopisujućim članovom spise dotičnoga razreda; svim učevnim zavodom, s kojimi je u savezu;
J. A.
2

e) onim, koji su jugoslavenskoj akademiji barem 2000 for. po­ klonili i položili; f) napokon onim, kojim je akademija napose odlučila davati svoje knjige. Tajnici neka osobito gledaju, da se akademicki spisi uredno šalju onim, kojih idu. §. 36. Od svake književne radnje, koja se štampa u spisih aka­ demičkih, dobiva pisac, ako zaželi, 50 posebnih otisaka s po­ sebnim naslovom. Više otisaka nemože dobiti, makar i sam htio namiriti štamparske troškove. Akademija pako vlastna je naštampati od svake radnje posebnih otisaka, koliko god hoće. §· 37. Ovaj poslovnik može se promieniti samo u glavnoj skup­ štini, ako na promjenu pristane absolutna većina pravih čla­ nova (gled. či. 19. t. pr.) Svaka promjena podnosi se kr. dvorskoj kancelariji na potvrdjenje.

Broj

218 -^1867.

Podneseni ovoj kralj, dvorskoj kancelariji poslovnik jugoslavenske akademije znanostih i umietnostih pošto j e takav po propisu paragrafa 1 9 . previšnje odobrenih pravilah izrađjen — porvrđjuje i odobrava kr. dvorska hèrvatsko-slavonska kancelarija. U Beču, dana 1 7 . siečnja 1 8 6 7 . Kusse vieil, m. p. /, , (L.b.)
c л

Dr. Jellachicli Buzinski, m. p.

PRAVILA
NARODNOGA ZEMALJSKOGA MUZEJA U ZAGREBU.

MI F R A N J O J O S I P P È R V I ,
PO B O Ž J O J MILOSTI K R A L J LOMBARI) Ε Ζ КI VONSKI , GALICKI, CESAR AUSTRI.TANSKI, I МГЛЕТАСКГ, JANSKI Častili, p o š t o v a n i , mudri poglaviti VLADIMIRSKI K R A L J UGARSKI ARKIVOJVODA I ČEŠKI, SLA­ AUSTRIDALMATINSKI, H È R V A T S K I ,

I ILIRSKI; ITD. ITD. i veleniožni, vierni

ugledni i plemeniti,

i obzirni,

ljubljeni,

Nasi !

Želee viernomu narodu mile Nam kraljevine Hèrvatske i Slavonije dati novi dokaz otčinske Naše prijazni i milosti, ko­ jom smo mu uviek blagonakionjeni, uslišasmo preponiznu molbu Viernostih Vaših podnesenu Nam rad premilostive potvèrde pra­ vilan narodnoga muzeja preponiznom saborskom predstavkom Vašom od 16. veljače tekuće godine, ter odobravamo i potvèrdjujemo preponizno Nam predložena pravila narodnoga muzeja i dozvoljujemo ujedno premilostivo, da se ta pravila uzakone. U ostalom ostajemo Vam cesarskoin Našom i kraljevskom prijazni i milosti blagonakionjeni. Dano u Budimu dne četvertoga mieseea ožujka godine spasa hiljadu osam sto šestdeset i šeste, vladanja Našega go­ dine osamnaeste.
Milan B a r u n Kussevich p. m.

Po previšnjoj zapoviedi Njegova posvetjenoga cesarskoga i kraljevskoga apostol­ skoga Veličanstva Dr. E d u a r d o J e l l a c h i c h B u z i n s k i .

1. Narodni muzej u Zagrebu sa sbirkami prirodniuah i sta­ rmali i knjižnicom je zemaljski zavod kraljevine Dalmacije, Hèrvatske i Slavonije, te stoji pod zaštitom sabora i pod upravom akademije jugoslavenske. §· 2. Narodni muzej kao zemaljski zavod, u koliko nije mu dovoljan poseban vlastiti imetak, uzderžavat će se iz regnikolarne zaklade. §· 3. Narodni muzej dieli se u dva glavna razdiela, od kojih jedan saderžaje sbirku prirođninah, drugi sbirku starmali sa knjižnicom. Svaki od ovih razdielah dieli se po zahtievih znanostih u odsieke. Ima se takodjer nastojati, da se osnuje obèrtnički odsiek. Prirodoslovni razdiel sastoji se iz sbirkah svih carstvah prirode, ograničenih ipak na obseg trojedne kraljevine i na one prirodnine susiednih zemaljali ili inostranstva, koje sustavno popunjuju prirodoslovnu sliku kraljevinah Hèrvatske, Slavonije i Dalmacije. §· 5· Starinarski razdiel sastoji se iz pređmetah od historičke ili umietne vriednosti, osobito za trojednu kraljevinu posebnim obzi­ rom na starine našaste ili koje se mogu naći u njezinu obsegu. §· 6· Knjižnica biti će čest starinarskoga razdiela dotle, dok se inako neodredi. Ona sastoji iz učenih dielah svijuh strukah

znanosti s osobitim obzirom na književnost slavensku u obce, jugoslavensku na poseb. Ona imade takodjer odsiek sa sbirkom rukopisah i listinah, ticucih se poviesti i književnosti hèrvatske.

Narodnim muzejom neposredno upravlja osoblje imenovano u smislu §§. 14. 15., koje je za svoje dielovanje odgovorno. Ovo osoblje prima placu iz zaklade gore u §. 2. naznačene. §· 8. Osoblje narodnoga muzeja sastoji se: a) iz čuvara (custos) kano glave i ravnatelja cieloga zavoda; b) iz dvajuh pristavah, od kojih jedan pridieljen je prirodo­ slovnomu, drugi starinarskomu razdielu; napokon c) iz dvajuh podvornikah t. j . po jedan za svaki razdiel. Jedan od podvornikah biti će ujedno pazikuća, te će u to ime imati bezplatan stan u kući narodnoga muzeja. §. 9. čuvar je neposredno podčinjen akademiji jugoslavenskoj, od nje primat će naredbe, njoj će podnašati izviešća i predloge о narodnom muzeju.

§· io.
Pristavi podčinjeni su neposredno čuvaru muzeja, a medju sobom u svojstvu pristavah rede se po dobi imenovanja.

§. u.
Čuvarom može biti bud prirodoslovac bud starinar, komu je stanje trojedne kraljevine sa gledišta bud prirodoslovnoga, bud arkeologičkoga dobro poznato. §· 12· Jedan od pristavah ima biti prirodoslovac, a jedan arkeolog. Onaj će biti ujedno knjižničarom dotle, dok se knjižnica nebude u toliko umnožala, da bude od potrebe poseban knjižničar.

§. 13. Miesta čuvara i obajuh pristavah popunjuju se putem razpisana natiečaja ; nu mogu se na ta miesta iznimno i bez na­ tječaja pozvati prirodoslovci i arkeolozi na glasu. U ostalom: a) natiecatelji imati će dokazati sustavno znanje bud priro­ doslovne bud starinarske struke, isto tako poznavanje hèrvatskoga kao poslovnoga i službenoga jezika; b) molbenice natiecateljah za miesto pristava priobćiti će se čuvaru, da podnese trojni predlog. §· 14. Čuvare i pristave imenuje jugoslavenska akademija. Ime­ novanje čuvara valja da potvèrdi Njeg. c. kr. apost. Veličanstvo. Podvornike namiešćuje i odpušta čuvar, te ih prijavlja jugo­ slavenskoj akademiji. Plaću osoblja muzealnoga opredielit će jugoslavenska akademija. §. 15. Osoblje muzeja obavljat će poslove po poslovniku izradjenu od akademije jugoslavenske i u smislu posebnih naputakah. §. 16. Službeni i poslovni jezik narodnoga muzeja jest jezik hèrvatski. §. 17. Ova pravila mogu se preinačiti ili ukinuti samo na pred­ log sabora i s privolom krune.

Pravila narodnoga muzeja jesu previšnjim Njegovog cesarsko-kraljevskog apostolskog posvetjenog Veličanstva reskriptom od 4. ožujka t. g. 1866 premilostivo potverđjena. Milan Barun Kiisscyich p. m.

(L.S.)

Dr. Eduardo Jeilachicli

Buziiiski.

POKROVITELJ
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI preuzviseni i presvietli gospodin JOSIP JURAJ
BISKUP BOSANSKI UPRAVLJATELJ, SAVJETNIK, SLOVNOGA SV. I SRIEMSKI, C. KR. NJ. APOST. I I BOGOSLOVIJE NA BEČKOM

STROSSMAJER,
I SMEDE RE VSKE TAJNI DRŽAVNI BOGO­ ITD. VELIČANSTVA MUDROSLOVJA PEŠTANSKOM PRAVI DOKTOR, ČLAN

BISKUPIJA BIOGRADSKE

Z;B0RA

SVEUČILIŠTU

ITD.

PREDSJEDNIK
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
DR. F R A N J O RAČKI.

TAJNIK
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
GJURO DANIČIĆ.

POČASTM ČLANOVI JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
(od 25 srpnja 1867)

JOVAN GAVRILOVIĆ U B i o g r a d u , VACLAV MACIEJOVSKI U V a r š a v i , DR. FRANJO MIKLOŠIĆ U B e č u , DR. FRANJO PALACKI U P r a g u , MIHAILO PETROVIĆ POGODIN U M o s k v i , DR. JAN E . PURKINJE U P r a g u , ISMAILO IVANOVIĆ SREZNEVSKI u P e t e r b u r g u , DR. AVGUST SCHLEICHER U J e n i .

PRAVI ČLANOVI JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
a ) u razredu historičko-fllologičkom : (od 9 svibnja 1866) DR. FRANJO RAČKI, p r e d s t o j n i k razredu, u Z a g r e b u , VATROSLAV JAGIĆ U Z a g r e b u , SIME LJUBIO n a R i e c i , (od 1 siečnja 1867)

GJURO DANIČIĆ U Z a g r e b u , MATIJA MESIĆ U Z a g r e b u , (od 25 srpnja IVAN BRČIĆ U Z a d r u , FRAN KURELAC u Z a g r e b u , DR. PETAR MATKOYIĆ u Z a g r e b u . b) u razredu fllosofičko-juridičkom 1866) : 1867)

(od 9 svibnja

DR. JOVAN SUBOTIĆ, p r e d s t o j n i k razredu, u Z a g r e b u , MIRKO BOGOVIĆ u Z a g r e b u , DR. PAVAO MUHIĆ U Z a g r e b u , ADOLFO VEBER U Z a g r e b u , (od 1 siečnja (od 25 srpnja 1867) 1867) DR. MIRKO ŠUHAJ U Z a g r e b u , DR. VALÎAZAR BOGIŠIĆ U B e č u , IVAN JURKOVIĆ U Z a g r e b u , DR. BOŽIDAR PETRANOVIĆ U Z a d r u . c ) u razredu matematičko-prirodoslovnom : (od 9 svibnja 1866) DR. JOSIP ŠLOSER, p r e d s t o j n i k razredu, u Z a g r e b u , DR. JANEZ BLEIVEIS U L j u b l j a n i , DR. BOGOSLAV SULEK U Z a g r e b u , JOSIP TORBAR U Z a g r e b u , ŽIVKO VUKASOVIĆ u O s i e k u , {od 1 siečnja 1867) LJUDEVIT VUKOTINOVIČ U L o v r e č i n i .

DOPISUJUĆI ČLANOVI JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
(od 25 srpnja 1867)

a ) u razredu historičko-filologičkom : AVGUST BJELOVSKI U L a v o v u , DR. ERNEST DÜMMLER U H a l l i , MARTIN HATTALA U P r a g u , ALEKSANDAR F . GILFERDING U P e t e r b u r g u , JOSIP JIEEČEK U B e č u , VINKO PACEL U V a r a ž d i n u , SERGIJE SOLOVIJEV U P e t e r b u r g u , VACLAV V. TOMEK U P r a g u , DR. JANKO SAFARIK U B i o g r a d u . b ) u razredu fllosoflčko-juridičkom :

MATIJA BAN u Biogi-adu, DR. HERMENEGILD JIKEČEK U B e č u , MILOŠ POPOVIĆ U B i o g r a d u , MEDO PUCIĆ U F i o r e n c i , DR. GUSTAV WENZEL U P e š t i . c ) u razredu matematičko-prirodoslovnom : DR. JOSIP PANČIĆ U B i o g r a d u , DIONISIJE ŠTUR U B e č u , DR. ŠIMUN ŠUBIC U G r a d c u .

PRVA SVEČANA
dne 28 srpnja

SJEDNICA
1867.

JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI 1 UMJETNOSTI

I

BESJEDA
PREUZVIŠENOGA GOSP. POKROVITELJA.
Častna gospodo akademici! Vriedni sbore!
O b i č a j n o j e , da se ljudi i narodi o b a v l j a j u ć v a ž n e nite sgode služe u sredini s v o j o j propelom, k a k o n o svetim u udes, k o j p r e m d a znamenitijih z v a n j a je se v r e m e n o m na svietu j e s t i zname­ znakom:

d a se r a d i о poslu n e o b i č n u , k o j duboko z a s i e c a narodu u sviest i r a z v i j a i v r š i , daleko u buduć­ brez dvojbe sudstvo, komu nost p a č e i u n e u m r l o s t z a s i ž e . N a p r i l i k u : J e d n o najsvetijih i n a j ­ z a d a ć a ; da o n a s v e t a p r a v i c a , k o j a n e b o m r a v n a , i n a zemlji č a s t , slo­ sudija

medju ljudini v l a d a ; p a č i m n a r o d i sudijam p o v j e r a v a j u s v a k u svoju svetinju, j a v n o s v o j e p r a v o i s v o j u s i g u r n o s t ; državljani bodu i i m u t a k svoj : to u slobodnih i u izobraženih j e s t osoba sveta i n e o s k v r n j i v a , koja n e s m i j e , do j e d i n o od sviesti s v o j e i od B o g a , brani. im I baš zato, što j e sudstvo tolike naroda

od n i č e s a n a svietu zavisiti k o j m u se u svieb a š zato ć e š u da da ih s b o g

sti odzivlje, p a k od z a k o n a i p r a v i c e , k o j a se z a k o n o m zaštićuje i važnosti, sudionicah kršćanskih sudstvenih i z r e k a obično naći propelo, sudcem o p o m e n a ,

j e zvanje i poslovanje naravi njihovih

bi reć božanstvene;

č e k a v e l i k a odgovornost n e samo p r e d

n a r o d o m , n e g o i pred o n i m , progonjenih i n e p r a v i č n o

koj

za vječnu

pravicu

umrvši

suze da bra­ Zato

osudjenih

u svom srdcu

sahranjuje,

ih n a svom sudu svemu svietu n a v i d i k i z n e s e k a k o no z a o s v e t u i v j e k o v i t u osudu s v i m , k o j i i m a v š i po z v a n j u svom p r a v i c u niti i nevinost štititi, j e d n u i d r u g u t l a č i š e i n o g a m a g a z i š e . evo i m e n e danas u sredini Vašoj u ruci

sa p r o p e l o m , što oda

djetinjstva u srdcu i duši s v o j o j n o s i m o . T o propelo biti ć e V a m , nadam se, tim milije, što j e d a r i v a n o od o n o g a , k o g a d v j e s t a miliuna svojim o t c e m i v r h o v n i m p a s t i r o m interese cieloga čovječanstva zaštićuje. Casini sbore! skupimo i u svih J e d n a najvrućih strukah želja naroda n a š e g a evo se, p o s v e t i m o ; istini sv. v j e r i z a n a prvaci i najnanapredka n a z i v l j u , vàs pako sviet štuje, što b r a n e ć n e u m r l a p r a v a v j e r e i sviesti, ujedno i n a j s v e t i j e

h v a l a B o g u , izpunila. R a d i se o tom, da s v e n a š e u m n e sile ujedno znanstvenih istini ih p a k o posvetiti se z n a č i u n a j l j e p š e m i n a j p l e m e n i t i j e m smislu onu luč s l i e d i t i , k o j a j e cielomu svietu v i e k e z a s j a l a . U tom u v j e r e n j u obraženiji nadjoše v j e č n o vrelo u propelu i u na svietu žica narodi višega

i umnoga

svoga. T u j ć e g a sigurno n a ć i i n a š n a r o d . Z a t o dopustite mi, da s v e t č a n o m ovom p r i l i k o m p r o g o v o r i m o b p r e m a znanosti, a to p r e d s t a v l j a j u ć vjeri i bogoštovju, znanosti. a) i načina, P r o p e t i j e istina u v j e r i i u b o g o š t o v j u . S v i , k o j i se k n j i ­ k o j i m se on štovati i m a , u najvećem neznanstvu neuk i naj­ kako Vam odnošaju propela i v j e r e P r o p e t o g a k a k o istinu u a po tom i istinu u

istinu u ž i v l j e n j u ,

g o m b a v i m o , znamo, da j e s v i e t v i š e tisuć godina što se t i č e B o g a gušćoj tmini č a m i o , i to n e s a m o sviet najizobraženiji i najugladjeniji. S i g u r n o ni R i m u ni Atini nije manjkalo izobraženosti. svoj n a toliki stepen reći nekakovim pravom Grci i zapušćen, nego i

su o š t r o u m j e m s v o j i m podigli j e z i k nosti i s a v r š e n o s t i , da se j e

ugladjesum­ ratove no­

m o g l o , da

a k o se B o g o v i n a O l i m p u j e z i k o m l j u d s k i m služe, da to b r e z kako valja državom v l a d a t i , granice državne promicati,

nje g r č k i m P l a t o n o v i m j e z i k o m . U politici i p r a v o s l o v j u , u v j e š t i n i : silne n a j u s p j e š n i j e i b r e z o g r o m n i h t r o š k o v a h voditi А pak i narode

v a k e t a k o osvajati , da i m j a r a m tudji omili . . u s v e m tom n i t k o j o š staromu R i m u n i j e bio p r e m c e m . nost i s v a ta b r e z p r i m j e r n a sva tolika izobražekadra osloboditi te vještina nebijaše

narode prednjake opravdaju,

strahovitih

bludnja

u

vjeri.

T i onoliko i z o b r a -

ženi narodi, da z l o ć e i o p a č i n e , k o j e su i m svu z e m l j u p o k r i l e bile, strasti su s v o j e n a ž r t v e n i k u z d i g l i , a B o g o v e i z a b r a l i z a z a š t i t n i k e bluđnosti, o s v e t l j i v o s t i , g r a b e ž l j i v o s t i i j o š k o j e č e m u na t o l i k o , da n e b i j a š e n a z e m l j i nijedne grdobe, n i k a k v e n e p r a v i c e , k o j a n e b i n a š l a u n e b u s v o g a zaštititelja. P o z o v i m o p a k o danas u sredinu n a š u dà i n a j p r o s t i j e p a s t i r č e , k o j e slova poznaje i k a d š t o svoju molitvenu k n j i g u p r e b i r a , pozovimo g a medju nas, i u p i t a j m o : što о B o g u drži — odgovorit ć e n a m smjelo i odvažno : B o g j e i zemlje, koj u ime neumrlu, čisti duh i n a j i z v r s t n i j e b i ć e , stvoritelj n e b a

o t č i n s t v a s v o g a s a m o zato č o v j e k u sviest i slobodu, dušu

s l i k u s v o j u i p r i l i k u p o k l o n i , da se s v a k e z l o ć e čuva, da izvrstnosti B o ž j e n a s l j e d u j e , da u č i s t o ć i s r c a svoga, u pravičnosti, dobroti i s v a k o j drugoj k r j e p o s t i čast, s l a v u i cielj svoju traži. P r i j a t e l j i ! k a d a bi danas doista to p a s t i r č e m e d j u n a m i bilo, i p a k k a d a b i s m o uza to j o š mogli u z k r i s i t i i p r e d a se pozvati k o g a g o d starih mudraca, n. pr. P l a t o n a s a n j e g o v i m P h a e d o n o m bi čuvstvo zavladalo timi v e l e u m i ? „o neumrlosti d u š a " ili C i c e ­

r o n a sa p i s m o m n j e g o v i m „de n a t u r a d e o r u m " — što mislite, k a k o v o V j e r u j t e m i , čudom b i se ču­ dili slušajuć o d g o v o r e n e v i n a p a s t i r č e t a t e r zamienivši za n a v i e k e k n j i g e svoje sa n a š i m i svetimi, naprosto b i izpovjedili, da to diete n i j e rodila m a j k a s a m r t n a nego da g a j e s a m a vječnost iz k r i l a s v o g a n a ov sviet p o s l a l a , da t a j n a n j e n a , um č o v j e č j i n a d i l a z e ć a Ijudem o d k r i v a . — О providnosti, pravičnosti i ljubavi B o ž j o j stari ništa neznadjahu, što b i u m u i srdcu č o v j e č j e m u zadovoljilo. Oni svom gvoz­ bivalo bi s v e ć e s t r a n e mislili, da se B o g u v j e č i t u m i r u i p o k o j u koj krjepost proglašuje slabošću i obsjenom, d e n o m sudbinom i n a r a v n o m hitrinom. opačinu bi pako to bi

s a svietom i n e b a v i , da j e sgode ljudske sliepomu udesu p o v j e r i o , P a ako g a oni k a d š t o pomisliti

i pomislili, da i m B o g o v i n a o v u z e m l j u d o h a d j a j u ,

r a d i k o j e č e g a , n a što n e v i n o s r d c e b r e z stida i s r a m a ni

n e s m i j e . I s t o m k a d a j e P r o p e t i ž r t v o m l j u b a v i i života s v o g a zem­ lju s n e b o m p o m i r i o , k a d a j e č o v j e k a n a k r i ž u k r v l j u s v o j o m po­ bratio i n a r a v i s v o j e d i o n i k o m učinio ; istom tada poče se sviet kazni b o j a t i p r a v i c e B o ž j e , k o j a z n a i u m i j e n e p r a v i c u ljudsku i u n a j ­ g u š ć i h t m i n a h p r o n a ć i , i u n a j s j a j n i j i h p a l a c a h dostići, da j u B o ž j i , k o j i s v e z n a , s v e vidi i sve n a plemenite i p a k ljude i n a r o d e u s l o b o d n o j i v j e č n o m s r a m o t o m ž i g o š e ; i s t o m t a d a p o č e sviet štovati p r o m i s a o svrhe o b r a ć a , a Neumrlo volji i odluci neprieči.

djelo s. A u g u s t i n a :

„de c i v i t a t e D e i " , u k o m se u p r a v divnim

na­

činom r a z v i j a nit, k o j u j e p r o m i s a o B o ž j i о sgodah r i m s k o g a c a r s t v a pleo, to djelo svjetlom j e t e k po P r o p e l a otajstvu zasjalo,* a k r a s n a „ t h e o d i c e a " L e i b n i c o v a , po k o j o j ljudi i narodi n e s g o d e i n e v o l j e otajsvoje n e i m a j u n i k o m u d r u g o m u z a h v a l i t i , n e g o j e d i n o zloporabi sila svojih i n e v j e r i svojoj, ta k n j i g a j e s t staroj mudrosti k n j i g o m stvenom sa sedmerimi p e č a t i . N i k a d a i u n i k a k v i h o k o l n o s t i h n e s d v a j a t i ; u b o r b i sa n e p r a v ­ dom i n e v j e r o m k r j e p o s t i i p o š t e n j u do posljednje k a p i k r v i v j e r a n o s t a t i ; dobit dà i n a j s j a j n i j u o s n o v a n u n a nepravici i oholosti o b sjenom d r ž a t i ; u nuždi i n e v o l j i u t o č i š t e tražiti sâm u sebi, u B o ž ­ joj pravedljivosti i l j u b a v i v i š e nô u taštih o b e ć a n j i h ljudskih, k o j a č e s t o k r a t i sviest i k r j e p o s t na korist s e b i č n o s t i obratiti ž e l e ; to sve ljude i narode nauči stoprv otajstvo propelom svietu o d k r i v e n o . I s t i n a b o g priznati propelo p r i e s t o l j e m m u d r o s t i , k o m u da se dakako

um č o v j e č j i pokoriti ima, opire se taštini l j u d s k o j , k o j a b i

voljela ugledati v j e č n u istinu i p r a v i c u u s j a j n o s t i v e l i č a n s t v a s v o g a . T o j e , što su j u r T e r t u l l i j a n u s l a v n o m u o d v j e t n i k u r i m s k o m u , k a š n j e j o š slavnijemu k r š ć a n s t v a z a t o č n i k u prigovorili stari m u drugovi. A l i im mudro o d v r a ć a č u v e n i u č e n j a k , d a to poništa k o r i s t i l o n e b i č o v j e č a n s t v u , uprav do m r t v i l a dospjelu, a to po strahovitoj pošasti, k o j u porodi oholost, putenost i s e b i č n o s t . velikodušnosti, k o j a z a p r a v i c u i istinu, z a T u j j e trebalo o b ć i spas primjera ljubavi i izredne p o n i z n o s t i , osobita z a t a j a n j a s a m o g a s e b e , n e k e sve što ima, s v e sile i s v u m o ć s v o j u , ž i v o t i s m r t

dragovoljno

žrtvuje. čovje­

Mudrost i v j e č n a i s t i n a m o g l a j e s a m o u toj slici r a n e strasti s v o j e da zauzda i s a m s e b e n a d v l a d a , žrtvovanja likuje. čudesa tvori, po k o j i h s e sviet zviezde kuje I doista a k o poviest u

čanstvu izviđati i č o v j e k a o h r a b r i t i , da se iz s v o g a g r o b a uzdigne, da o n a l j u b a v i i ponovi od s t a r o g a r a z ­ koji koji prije kad od­ one d o m o l j u b e ,

zaboravivši sami s e b e p o s v e m se k o r i s t i n a r o d a s v o g a žrtvuju, č i m m a n j e p r i j a t e l j a i s j a j n i h o d v j e t n i k a b r o j i , k o j i m j e radje s v o g a zatajati ; k o j i t a k o ž i v u i p o s l u j u z a narod s v o j , da su, uzdiže d o m o r o d c e , k o j i se n i č i m , b a š ni c r n o m n e z a h v a l n o š ć u

n a r o d svoj tim v e ć m a l j u b e , čim j e on s i r o m a š n i j i i z a p u š ć e n i j i , i umrieti, n e g o sviest i o s v j e d o č e n j e s v o j e n a štetu i s r a m o t u n a r o d a j e nužde, p r i p r a v n i zanj i t r p j e t i i u m r i e t i ; a k o p o v i e s t do u n e b o vratiti n e d a d u od l j u b a v i p r a m a n a r o d u s v o m u : onda j e n a d s v a k u

sumnju, da s v i e t u t a k o v e u z o r - l j u d e , s k r a j n e propasti d o s p j e l e r e v n o š ć u tvila n a nov život probudili — da i ono n e g o u p r a v propelo O ' C o u eli.

koji

su

čestoput drugi

narode

do

i požrtvovanjem ih n i t k o

svojim iz mr­ darovao nije,

otajstvo ljubavi žica i

i p o ž r t v o v a n j a , što se toga slavnoga muža

n a n j e m o b a v i l o . O d t a l e j e s n a g u svoju crpao neumrli i r s k i patriot Svi poznavaoci djelovanja priznat imaju, da j e on v i š e u p l i v a i m a o n a d narodom n i m m n i e n j e m po E n g l e z k o j , svu d r ž a v n u vlast u ruku nego i o n i , k o j i su ne svojih n o s i l i , i to i nad j a v ­ kada j e

tamo vladali i samo

divne s v o j e g o v o r e slovio, stare i n o v e n e p r a v i c e proti narodu svomu n a v i d i k iznosio, n e g o i k a d a j e narodu svomu za l j u b a v u tamnoj s t a n i c i sjedio i m u k o m m u c a o . N u s v a ta i z r e d n a m o ć b i l a j e samo o d s j e n a one v e l e m o ć i , k o j u j e O' Conell prije s v a k o g a poduzeća propelu n a podnožju t r a ž i o . nigda j o š prognanika za slavu si n e u m r l u A to uzdanje i ta nada b i j a š e mu p r a v i c u iznevjerilo nije. vazda ono b o ž a n s t v e n o s r d c e , k o j e v j e č n o m žrtvom za v a s sviet postavši, Z i ć e onih u č e n j a k a , k o j i su spisi svoj imi svietorn pokrenuli i s t e k l i , k a z u j e n a m ih k a k o ljude čedne i ponizne, nemoć uma i i poruposjeta, k o j i u z a svu s v o j u z n a n o s t n a j p r v o znaju i o s j e ć a j u u d o b n o s t i u ž i v o t u ; č e s t o k r a t ubozi, bolježljivi , gani. Stanište im n i ugodljivih zabava,

z n a n j a s v o g a . L j u d i su to b r e z s v a k e pohlepe. O d r e k l i su se s v a k e prognani dičnih p o s v e m a prosto ; n e i m a im tuj Pa

ni s k u p o c j e n i h p o s u d a , — ali n i k a d a i ni­ a k o zapitamo B l a ž a P a s c a l a , što g a j e u s a m o ć i i i devet go­ rješavao, napi­ zadaće

k a d a u n j e m n e m a n j k a propelo.

j e d n o g a medju p r v a c i v e l e u m i o v o g a s v i e t a : dina na samu v a c podielio, živuć najzamršenije

boliezni tješilo, što m u j e s n a g e davalo, da j e trideset matematičke

da j e m n o ž t v o n e s l u ć e n i h doslie istina obreo i svoj fizici n o v pra­ da j e u t o m p o l o ž a j u djelo n e u m r l e vriednosti u požrtvovanju primjer, u sao ? ·— on ć e n a m odvratiti : p r o p e l o , nemoći utjeha, u s a m o ć i mu r a z g o v o r , u u m s t v e n o m r a d u luč i

p r o v o d i l a c . N e t k o s t a r i h r e č e : N e k i se u č e i znaju, da se z n a n j e m s v o j i m p r o s l a v e , — a to j e t a š t i n a ; n e k i opet, da se z n a n j e m svo­ j i m nasladjuju, — a to j e znaliČnost ; n e k i napokon , da narodu s v o m u k o r i s t e , — a to j e l j u b a v . O v i m evo priljubio se j e P a s c a l i svi p r a v i u č e n j a c i . P r i l j u b i m o i m se i mi. A k a d e m i j a n a š a p o s t a l a j e s v e ć e g a diela stijega naroda n a š e g a , što j a držim z a l o g o m po p r i n e s c i h narod pro­ naš

blagoslovu Božjemu,

k o j , dao dragi B o g , u njoj v j e k o v a o ! N u a k o j e dobri

darove s v o j e okupao z n o j e m lica s v o g a , učinio j e on to, n e da se taštini i znaličnosti n e k i h s a m o z a d o v o l j i , nego da to c i e l o m u n a ­ rodu našemu od j e d n o g a k r a j a do d r u g o g a b u d e uharno i k o r i s t n o . J a ponavljam : držmo se t o g a , a držati ć e m o se tim u s p j e š n i j e , a k o n a m pred o č i m a lebditi b u d e otajstvo propela, što s v j e t l o š ć u s v o j o m tmine svieta razprši i u m s t v e n i n a p r e d a k čovječanstvu za navieke z a j a m č i . T a š t i n a u m a l j u d s k o g a opire se d a k a k o otajstvo poniznosti priznati izvorom k r j e p o s t i i m u d r o s t i ; nu vriedno j e ovdje j o š primietiti, da su n a m ne s a m o n a š e s t a r e s\ ete najkoristniji stari m u d r a c i ralnomu i umnomu slutili,
T

knjige sliku otajstva

t o g a živimi posve v j e r n i m i b o j a m i o p i s a l e , nego da su n a j u m n i j i i željeli i p r e d v i d j e l i , da a k o j e s v o j e spasiti se i к n o v o m u mo­ da se to sbiti i m a i sbiti m o ž e č o v j e č a n s t v u sudjeno od propasti

životu povrnuti,

j e d i n o po b i ć u , k o j e propelu n a š e m u p o s v e priliči. R i m s k i m u d r a c i g o v o r n i k C i c e r o n u spisu tionum", k n j . 5 , gl. 12 c r t a s l i k e d v a j u i čovjeka poštenjaka. О prvom veli: „de r e p u b l i c a " i institusviesti i stvar

to u odlomku s a č u v a n o m u L a k t a n c i j e v u djelu „ d i v i n a r u m Da je čovjek bez

ljudi: čovjeka nevaljalca

d u š e ; štogod radi da n e r a d i z a drugo n e g o sve z a s e b e ; p r i j a t e l j a i z n e v j e r i t i , domovini k v a r n a n i e t i , k a d a j e to ponj k o r i s t n o , d a m u j e posve l a h k a i o b i č n a . nevinosti da se, veli, z a o d i e v a Z a da i p a k sviet resi, zavede tim i obsjenom pak odorom opakim kakovih čovjeka i

putom i z b i l j a dolazi do č a s t i , ugleda, i m u t k a i s v e g a onoga, što b i poštenju i k r j e p o s t i n a g r a d o m biti i m a l o . T o j e s l i k a ljudi, b r e z b r o j a bijaše, k a d n o soliste a t i n s k e i kada iz najpravičnijega mudraca na smrt osudiše,

J u g u r t a о R i m u r e č e , da se u druge knjige On j e Platonove njima „de

s k v a r e n o s t i svojoj n a prodaju nudi i k u p c a o č e k u j e . U z o r č o v j e k a crpe C i c e r o n grimizom, dali u prostoj i u b o g o j r e p u b l i c a " , i ni j e d a n ni d r u g i n e t r a ž i g a u sjajnih p o l a č a h i pod kućarici. čovjek odziva; p r o s t i ponizan, č o v j e k od r i e č i i p o š t e n j a , k o j n i k a d a n i š t n e s b o r i do istinu i pravicu, к о što m u se u s v i e s t i i o s v j e d o č e n j u prijatelj j e on stalan, p r i v r ž e n i k n a r o d u s v o m u s v a k i čin i s v a k o p o d u z e ć e z a o b ć u k o r i s t . nepoznaje g a s v i e t , djuje. P o t v o r e se pošću i p o ž r t v o v a n j e m postojan, cigov j e ga, jerbo krje-

Ali polag s v e g a t o g a

pače m r z i , prezire i progoni svakojake nanj b a c a j u , a

s v o j i m s e b i č n o s t i n e v a l j a l o s t n j e g o v u osuon sirota n i k o g a n a

svietu s v j e d o k o m s v o j e n e v i n o s t i z a z v a t i n e m o ž e , zašto i p r i j a t e l j i g a u nuždi o s t a v i š e , i n e b o s e n e k i m n a č i n o m g l a s u n j e g o v u ogluši,

da m u k r j e p o s t i z k u š a i n a s m r t g a

slavodobitna pripravi.

To je

slika, k o j u su ti n a u m u v e l i k a n i z a m a n u starom svietu tražili, a k o j a se j e do n a j z a d n j e c r t e n a n a š e m p r o p e l u , ž i c u v i š e t i s u ć a ljudi o b i s t i n i l a . L j u d i p o v r š n i s m u ć u j u se u propela j e narav sva puna otajstva, otajstvu, i n e p a z e ć , da nije one s v e z e , da j o š nitko d o k u č i o a poslie t o g a na

k o j a u Čovjeku dvie p o s v e r a z l i č n e naravi u j e d n o b i ć e s p a j a ; niti način, k o j i m se m i s a o z r a k o m odieva i u tudje srdce i u m p r e l i e v a ; a č v r s t o sam u v j e r e n , da su pomenuti veleumi za k o j v i e k k a š n j e živjeli, da su divni n a u k s v j e d o c i bili n j e g o v i m slušali, koj pripovieda propelo, da su čudesom, i onomu duhovnomu preporodu, sv. vjere

što g a j e propelo u svietu proizvelo, — čvrsto sam, velim, uvjeren, da b i oni u poniznosti s r d c a s v o g a um svoj pod j a r a m skučili i d r a g e se volje o n o m u B o g u p o k l o n i l i bili, k o m u n a priestolju k r i ž a p o k l o n i š e se A t a n a s i j i A u g u s t i n , K o p e r n i k i Newton, Bossuet i Leibnitz. I z a ovih
r

dokaza

dovoljno j e s malo samo rieči pripomenuti : na brezumnu, sramotnu, nas u a čestoput i na

da j e P r o p e t i i s t i n a u b o g o š t o v j u . S v a t k o z n a , da su se stari B o go\ om svojim klanjali krvoločnu. N a m j e s t o t o g a propelo od ime štovanja ništa zaponepra­ Pred

drugo nepita do s a m o duh viedi. P r e d propelom

i istinu. D u ž n o s t svoju vršiti, to j e P r o ­ S v i m j e r e č e n o : obdržuj brez ikoje nego razlike jednaci. Na

p e t o m u b o g o š t o v j e n a d s v a k o ino. svi su ljudi v a g i B o ž j o j tisuć Evangjeljem

put v i š e vriedi k r i e p o s t a n p r o s j a k ,

v i č a n u g l e d n i k m a k a r n a n a j o d l i č n i j e m m j e s t u ovoga svieta. čim na više čovjek stoji, čovjeka na

čim v e ć i u g l e d u ž i v a : tim i ugled podiže, da mu Stari poslu živa stara domu

se v i s e od n j e g a z a h t i e v a ; zašto pro pela otajstvo, k o j e j e B o g a do r o b a snizilo, samo zato čast srdce i ljubav tim v e ć m a razširi do n a j t a n j i h p o t r e b a d r u ž t v a , i u sviesti g a i dužnosti svojoj

k o m u j e p r e d s t o j n i k , dovede.

m i š l j a h u , da se g r i e s i v o d o m p e r u ; propelo i u tom v a ž n o m j e d n a suza l j u b a v l j u p r a ć e n a vraća. Sin razmetnik, koga otac Čudo stvara, Lazara u naručaj iz groba i u

duh i istinu pita. P r e d n j i m da i j e d a n samo uzdah s r d c a p o k a j n a , D i v n e su u t o m o b z i r u pripodobe iznovice u naših svetih prima knjigah.

p r a v a p o v r a ć a , č i m i z u s t i : p o v r a t i t ću s e , o t c a m o g a , j e r b o s i n o m n i e s a m dostojan. ostavlja da zabludilu nada ovcu protraži, dosti ćuti n e g o d e v e d e s e t i devet

slugom ć u biti u

P a s t i r , k o j čitavo stado više ra­ — to su neizgubljenimi; 3

nad njom našastom

J. A.

pripodobe, k a k v i h u n a j m u d r i j i h

grčkih

i rimskih

knjigah

uzalud

tražiš. S a m o te prispodobe v r i e d n e su i dostatne, da onoga, k o j ih izusti, narodom u život p r e n e s e i ž i v o m n a d o m č o v j e č a n s t v u učini, v j e č n i m dobročiniteljem i n e u m r l o m i s t i n o m priznamo.

S a m o j e po sebi o č e v i d n o , da su ove misli i ova n a č e l a ne­ izmjerno u t i c a l a ne s a m o u život svih naroda, n e g o i u k n j i g u i u znanost njihovu. — J e d a n od najučenijih i najrevnijih muževa о koji početku k r š ć a n s t v a zove ih p u n i m p r a v o m s u n c e m s v i e t l e ć i m svietu danas, sutra i do v i e k a ; p r e m d a j e bilo i i m a se s u n c e m i danju služe, a n e p r i z n a j u brez k o j e g a bi se sviet udilj tio. S v i m n a m poznato je djelo nezahvalnika, darovatelja i dobročinitelja, ,,Le génie du

u stare s v o j e tmine i bludnje povra­ Chateaubriandovo naukom ljudskoga

christianisme". Prevrat francezki minuloga v i e k a živim j e promisla B o ž j e g a : k a k o se ondje s g r a d a s r e ć e i n a p r e d k a iz dna ruši, gdje B o g i v j e r a s v o j S r e ć a , da j e u podobnih ludosti i neharnosti užasnih t e m e l j i priestolje slučajevih ljubav

svoje gube.

B o ž j a v e ć a od

s v j e t s k e . P r o p e l o p r o g n a n o iz c r k a v a i ulica, nikakovo samosilje sviest ciedokazuje : patnjam u j a v n i život n a r o d u n a

povuče se tada ljudem u s r d c e i s v i e s t , k a m o nedopire, p a k se odtale u dobri č a s opet s r e ć u i slavu p o v r a ć a . loga naroda f r a n c e z k o g a o d a z v a se u

P o s l i e hiljadu p r e p a ć e n i h m u k a učenošću

djelu m l a d o g a B r e t a g n i o l a ;

u n j e m se divnim o š t r o u m j e m a j o š d i v n i j o m

sve što narod v r i e d n i j e g a u životu, u z v i š e n i j e g a u misli i k n j i z i i m a , da se propelu zahvaliti i m a ; da j e n e i z m j e r n i m n a r o d n j i m n e v j e r s t v o k r i v c e m ; da j e sve, što j e u k n j i z i i učenosti stari s v i e t proizveo, tašto i ništetno p r e m a o n o m u , što j e k r š ć a n s t v o m p r o n i k l o . J a r e k o h : da se u djelu t o m o d a z v a sviest naroda francez­

k o g a , a uza to drago m i j e n e i z m j e r n o , što s m j e l o i pouzdano r e ć i m o g u : da se n e samo u sviesti d o b r o g a i p r o s t o g a n a r o d a n a š e g a , n e g o i u sviesti u č e n j a k a n a š i h , a n a j p a č e u V a š o j , s l a v n i a k a d e ­ mici ! ta ista m o ć i t a luč odziva, k o j a ć e n a r o d u n a š e m u n a b r z o , a k o B o g da, u k r u g u i z o b r a ž e n i h n a r o d a dično D o p u s t i t e mi, da n a k o n c u o v e česti j o š m e n e m о mudroslovju, r j e č i t o s t i i p j e s n i č t v u . S t o se p r v o g a tiče, s p o m e n u o s a m j u r v e B l a ž a P a s c a l a . L a h k o da j e svim poznato djelo n j e g o v o n a s l o v l j e n o : „ L e s p e n s é e s philo­ sophiques". A k o se pravo v e l e u m o r l o m nazivlje, to vjerujte mi, gospodo, n i g d a j o š bilo n i j e o r l a n a s v i e t u , k o j b i se m i š l j u svomjesto nešto opredieliti. pripo-

samo

j o m v i s e od preštampano

P a s c a l a uzdigao.

Š t o g o d j e stari sviet

n a tom polju sto put

proizveo, s tim se djelom uzporediti neda.

Ono j e lahko

i t o l i k o put t u m a č e n o . T i t u m a č i p r e m a samoj k n j i z i

n i š t a drugo niesu, n e g o k a k o najprostije n a š e k u ć e z e m u n i c e p r e m a k o j e m u n a j d i v n i j e m u u m o t v o r u p r v i h g r a d j e v n i k a ovoga svieta. — P a s c a l se b a v l j a š e n a k a n o m p i s a t i d j e l o , „ g e n i e du C h r i s t i a n i s m e " stade djelom v a l j d a z a t o , spisa što ga kašnje u svom: пероda n j e k a Chateaubriand; ali n a k a n a

što promisao B o ž j i nije h t i o ,

t a j n a , k o j a j e v j e r i u k r i l u s a h r a n j e n a , r a z b i s t r e n a b u d e ; zašto a k o i t k o , a ono b i j u v e l e u m P a s c a l o v razbistrio b i o . o d a k l e su P a s c a l u u z v i š e n e te m i s l i ; što j e t o g a nadahnulo? to n a m j e j a s n i m odgovorom i s k r o z k r š ć a n s k o ; to j e djelo, k o j e u šest prvih otajstvu umuje, što g a svi u grudih naših nosimo g a naš k a t e k i z a m i z t o č n i m g r i e h o m naziva. bilo svj eto v a t i , želio b i h , nadje. „les méditations sur l ' e s ­ držav­ slavu da se to djelo učenjakah u ruku P i t a m o li p a k o , uzornoga glava ob genija onom

njegovo ž i v l j e n j e s k r o z i o s j e ć a m o , što dopušćeno mladih naših

K a d bi m i svakomu

U istu v r s t spada djelo n a j n o v i j e : s e n c e de l a r e l i g i o n c h r é t i e n n e " , k o j i m i neumrlo ime stekao.

si slavni francezki novu

n i k i umni p o v j e s t n i k e v r o p e j s k e c i v i l i z a c i j e , Gruizot, j e s t o s v e t n i k č a s t i i p o š t e n j a , što n a j i z o b r a ž e n i j i stvenu, k o j e nije znalo navaliti na vrhunaravni da iz t e m e l j a n e p o d r u j e svietu služila.

D j e l o ovo divne ljepote i d u b o k e narodi

mudrosti i najveći a

u č e n j a c i propełu i z k a z u j u , a to proti djelu posve površnu i n e z n a n ­ značaj p r o p e l a , njegov naravni z n a č a j , razlikujuć u žrtvi i prama

n j e g o v o j v i š e v r s t i i z k r e n o s t i , k o j o m bi se p r a m a ljudem

P u n i m p r a v o m z a t i m s l a v i se rječitost D e m o s t e n o v a i C i c e r o ­ n o v a . P r a v o j e , da se s n j i h o v i m i govori n a š a mladež z a b a v l j a ; ali nije d v o j b e , da ih j e o b o j i c u što j e forme d a l e k o nesamo što j e s a m e s t v a r i , Prvo nego i funè­ go­ nadmašio Bossuet. Njegove: rječitosti. „ Oraisons njekoliko

b r e s " j e s u n e d o s i ž i v i uzori l j u d s k e neoskvrnjena.

dina otvorivši g r o b t o g a v e l i k o g a s v e ć e n i k a nadjoše m u usta p o s v e C i n i se, da se j e i smrt strašila približit se к u s t i m a , k o j a su r j e č i t o š ć u s v o j o m n a r a v n e g r a n i c e p r e k o r a č i l a . S t a r i m u d r a c v e l i : da j e g o v o r n i k k r a l j n a d a dušami. T o s e j e u B o s s u e t u doista i p o d p u n o m a izpunilo n e s a m o u istih živih, n e g o , što j e r e d j e , i u m r t v i h s l o v i h ; zašto r e ć i s e m o ž e , o s o b i t u tada d j e l o v a l a , kada j e narod da j e m o ć rieči n j e g o v e n a poslie poplavice francezki

p r e v r a t n e u z k r s n u ć e s v o j e n a n o v život

slavio; pak

i

danas j o š

pobožnošću uprav r e l i g i o z n o m k u p e se k a n o t i bilježiti. Ш ј е nuždno к o v o m u d o d a t i , ć a n s k a um i srdce B o s s u e t o v o

sveti o s t a n c i h a r t i j e

B o s s u e t o v e , na k o j i h j e o b i č a v a o misli s v o j e p r v o g o v o r e n j a svojih da su misli i č u v s t v a k r š ­ n a onaj s a v r š e n o s t i stepen uzniele, najstrosto Bogom

k o m u se vas sviet čudi. D o s t a j e dopomenuti, da do B o s s u e t a nigda nitko j o š nije tolikom ugladjenošću, tolikom neodvisnošću žije istine pripoviedao. N a j s i l n i j i k r a l j e v i i n a j s j a j n i j i put čuti m o r a d o š e : da diadem i sva slava njegova praha. pred velikaši

ništa nije nego p u k a i g o l a t a š t i n a ; da m o ć n j i h o v a n i š t a n i j e n e g o san ; da i oni ništa drugo niesu, n e g o š a k a m j e r a po tudjih narodih. Š t o se p j e s n i č t v a tiče, n e t r e b a n a m , B o g u hvala, tražiti pri­ I m a m o svojih n e u m r l i h p j e s n i k a , i m a m o Grundulića, P a l m o t i ć a , G j o r g j i ć e i čudo drugih, medju k o j i m i n e k o j i uzdaju se u a k a d e m i j u k a k o u svoju u z k r i s i t e l j i c u . — P r o p e l o j e , što j e njihova djela nadahnulo i c i e n u i m doista e v r o p e j s k u pri­ s k r b i l o . A i n a š e narodne p j e s m e , k o j e s u t o l i k o i m e n a š e po stra­ nom svietu proslavile, nisu n e g o i z l i e v m o r a l n i h i r e l i g i o z n i h čuv­ stva prostoga n a r o d a n a š e g a . K a d о narodnih pjesmah sborim, i nehotice spomenuti mi j e n e u m r l o g a n a š e g a V u k a K a r a đ ž i ć a , k o m u j e narod naš v j e č n u z a h v a l n o s t dužan. J a m i s l i m , n a š n j i dan dostojno p r o s l a v i o , k a d m u nuli : S l a v a ! S l a v a m u i h v a l a m u i učeniku njegovu, tajniku nebi svi s toga, da se n e b i da­ od s r d c a u z k l i k zlatno časa i svoje rađa koj pre­ do­ da

što j e koj dio sv.

pero posvetio prievodu n a š i h svetih k n j i g a . S l a v a i h v a l a v j e r n o m u akademičkomu, s v o g a istoj svetoj svrsi p o s v e ć u j e . — S v e su to plodovi s v e t e v j e r e , k o j a će, nadamo se, probuditi u narodu našem Jerolima, ć e vas život s v o j , sve o š t r o u m j e i svu z n a n o s t nese, k o j o m se ostala s l a v j a n s k a p l e m e n a j u r v e Dopustite da ovu č e s t g o v o r a n e k o m vršim. Nedavno u P a r i z u n a i d j e m n a na s v o j u u to uložiti, ponose. opazkom

da n a m sv. k n j i g e onom t o č n o š ć u i s a v r š e n o š ć u n a n a š j e z i k osobnom

novine crkveno - političkoga svrhe trošim. Lasno

pravca: „ L ' U n i v e r s " , koje nemilice na mene navaljivahu, kao novce crkovne, vjeri posvećene se tuj na a k a d e m i j u i svjetske

j e pogoditi, iz k o j e g a su i z v o r a te i p o d o b n e n a v a l e c r p e n e , i d a n a s v e u č i l i š t e n a š e misli. H v a l a B o g u , da n i e s a m t a k o v k r i v a c sâm, d a m i j e s u k r i v c e m cielo n a š e s v e ć e n s t v o od p r v o g a do z a d n j e g a ; s v e ć e n s t v o , k o j e z n a , da štogodj s e v j e r i da učini da j e i znanosti na p r o b i t a k , a što z n a n o s t i u prilog ide,

i vjeri koristi. A pak s toga

neka

narod

znade,

da

s e m i ni u vršimo

buduće nikakvim sumnjicanjem,

nikakvom

k l e v e t o m n e ć e m o dati

odvratiti s p r a v c a , k o j i m s m o do sada polazili, to j e s t : da m i č e m o s v a k i i n t e r e s , k o j z a s i e c a u materialni po tom u život i b u d u ć n o s t n a r o d a našega.

s a v j e s t n o dužnosti z v a n j a s v o g a ; ali ujedno da sa svimi silami pro­ i umni r a z v i t a k , a

P r i z n a t i n a m d a k l e , d a s e istina u vjeri i znanosti stiče, i da j e d n a drugoj n a k o r i s t radi. t r e ć i n a ljudih prava ne

ό) P r o p e t i j e i s t i n a u životu. U starom svietu s t e n j a l a j e pod t e ž k i m j a r m o m r o b s t v a ; lišena se

svakoga

samo n a slobodu i udobnosti, n e g o baš i na život. N e s r e t n i k a r o b a n a t e ž a k i n e s n o s l j i v r a d odsuditi ; životom n a j a v n o m g a trgu k a k o i nerazložnu njegovim k o c k a t i ; prodavati, — to životinju

j e bilo t a k o o b i č n o i u d r u ž t v e n i h odnošajih t a d a n j e g a s v i e t a u k o r e n j e n o , da ni n a j m u d r i j o j g l a v i n i k a d a ni n a um palo nije posum­ njati, da r o b s t v o n e b i n a r a v i stvari i moralu odgovaralo. i roba Istom n a se kad j e Bog čovjekom postao, sliku i priliku sluge

uzeo, p o č e r o b s t v a u svietu n e s t a j a t i ,

dok g a n a p o k o n

kršćanstvo

svuda, k a m o j e bilo doprlo, uništilo nije.

Pred vjerom neima rob­

stva do onoga, što g a s t r a s t i g r i e h radjaju. I s t i n a , P r o p e t i j e z a s v e ljude u m r o i ljubavi svoje baštinise m o ž e , da

k o m s a v sviet učinio ; ali u z a to punim pravom r e ć i

j e osobit o b z i r n a sirote i n e s r e t n i k e i m a o . Z a t o se j e u p e ć i n i ro­ dio, zato cio život svoj s i r o t o v a o , k r i ž priestoljem s v o j i m o d a b r a o . I n a m j e s t o sve s l a v e i h v a l e , koju bi od nas zahtievati m o g a o , n i š t a drugo nepita, n e g o da l j u b a v i i dobrote n j e g o v e n a p r a m a si­ rotinji n a m j e s t n i c i b u d e m o , t e r a k o i p r e b i v a u svetilištih i u srdcih naših, p r e b i v a p o n a j p a č e u siromahu, b o l e s t n i k u i sužniku, u njih i po njih dar ova načela ukidajuć r o t i š t a , g d j e se dragovoljno odriču l j u b a v i i zahvalnosti r o b s t v o s t v a r a j u po ljubavi časti, imena, imutka kano od nas tvore; prima. gdje ter Uzorna se ljudi d a se proiz­ poklo­ dočim vrst radja. koja

svietu ona s v r a t i š t a i sii slobode s v o j e , istini

čudesa

i milosrdja

službi b o l e s t n i k o m p o s v e t e .

A h ! tà da propelo ništa drugo božanstvenoj kršćanska tvori, novu za države pošasti,

velo nije, zaslužilo b i , da m u se

n i m o . T o su č u d e s a , k o j a v j e r a i l j u b a v

s d r u g e s t r a n e m a t e r i a l i z a m , što g a n e v j e r s t v o s t v a r a , r o b s t v a , a tim i n o v e doslie n e v i d j e n e opasnosti Mnogo se snuje i p i š e , kako bi se toj družtvenoj

sve v e ć m a mah preotimlje, n a put stalo ; a svoju najprvlje hodištem. postići, kojoj bude vjera

nad svaku j e i ljubav

dvojbu,

da ć e ona misao i ona k n j i g a u tom o b z i r u n a j v r s t n i j a biti, i cielj k r š ć a n s k a iz-

Š t o se nas tiče, poslujmo iz svih sila, da se m a t e r i j a l n o stanje n a š e g a naroda što prije i što v i š e podigne i p r o m a k n e ; nu č u v a j m o n a d a sve v j e r u o t a c a naših, k o j o j n a j l j e p š e c r t e n a š e g a z n a č a j a : prostodušnost, iskrenost i u ljubivost zahvaliti i m a m o . Obitelj č o v j e č a n s t v u i z v o r o m , a državi t e m e l j e m služi. O b i t e l j j e dar propela. Grdje u b r a k u n e i m a svetosti, j e d i n s t v a i n e r a z d r u živosti, tuj n e i m a ni vjernosti, ni l j u b a v i , ni istine ni ž i v o t a . B r a k u p a k o život, a obitelji otca, m a j k u i diete p o k l o n i l a g l a v i . U starom s v i e t u , a gdje vjere nije j e vjera. Krš­ ćanstvo roditeljem nalaže dužnost č u v a t i život djetinji k a k o o k o u i dan d a n a s siromaško odvrći. nekrškoja djetešce n e i m a otca ni m a j k e , djecu prije poroda, t a k o r e k a v , nego okrutnike, k o j i m j e n a volju narodnoga gosto­ svietu d a l e k o č u v e n u

n a s m r t osuditi i od s e b e a

I m a o sam sgodu govoriti s a s v e ć e n i k o m , k o j e g a j e u K i n i ć e n a m a j k a omah po porodu o d b a c i l a , Pri p a r i ž k o j izložbi vidio sam, na gdje svagdje djeluje, k a m o g o d s u n c e B o ž j e dopire, od smrti roditelji voze ležljivo i posve zabavljaju. ih v i š e . j o š druge d j e c e ? slomljeno kolih

ljubav k r š ć a n s k a ,

oslobodila. načinom imamo

djetešce svoje bo-

i najnježnijim

P r i b l i ž i v se, upitah i h : S t o

da j e d j e t e t u ? da li i m a j u p a k n a m j e zato ljubavlju sirotče od prizoru

Odgovori m i m a j k a suznima o č i m a : J e s t nam j e bolestno, muke,

O v o e v o , od poroda

n e k i m n a č i n o m milije n a d ostalom, t e r se trsimo, da mu n a š o m b a r e m ponešto n a d o k n a d i m o poroda osudjeno , a m o r d a na k o j e j e

r a d i naših g r i e h a . P r i o v a k o vu

m o r a te suza obliti, suza z a h v a l n o s t i p r a m a propelu ; a s d r u g e s t r a n e sgroziti se moraš k a d pomisliš, što bi od s i r o t č e t a t o g a bilo, da se j e od n e k r š ć e n i c e porodilo. D a su ž e n a i m a j k a i z v a n k r š ć a n s t v a puke r o b k i n j e , lišene odtudjenu. da odista s v a k e slobode i časti — t o g a n e t r e b a d o k a z i v a t i n a m , k o j i ž a l i b o ž e o p l a k u j e m o j e d n u čest k r a s n o g a n a r o d a n a š e g a sv. v j e r i D o s t a j e pred gospodjami n i t k o toliko zahvalnosti telji i družtvu podignuta. prvo mjesto daju, da ovdje prisutnimi pripomenuti,

propelu d u ž a n nije, k o l i k o j e to ž e n a , k r š ­ A k o n a r o d i k r š ć a n s k i ž e n i i m a j c i danas n a č i n o m one uvrede nadoknade,

ć a n s t v o m od tolike potištenosti o s l o b o d j e n a , i n a t o l i k u č a s t u obi­ im nekim

k o j e i m j e p o g a n s t v o k r o z t o l i k o v i e k o v a n a n i e l o , to gospođje j e ­ dino propelu z a h v a l i t i i m a j u . uspjeti m o g l i , koji neznaju T o m u dodajmo da bi nesmisao bila i p o m i s l i t i , k a o da b i m a k a k o v i napori о izobraženosti u n a r o d u ž e n i ni m a j c i onu čast, onu v a ž n o s t i D a t a k o v narod odista s v e ostale a samo taj j e d a n da m u manjka, Napo­ onu odliku udieliti, b r e z k o j e one niesu u stanju družtvenim i obi­ t e l j s k i m dužnostim u d o v o l j a v a t i . uvjete izobraženosti posjeduje,

n i g d a s e nepodiže, n i g d a s e b a r b a r s t v a n e o t r e s e . Mi svi to i o č i m a s v o j i m a g l e d a m o ondje, g d j e n a s S a v a oda turstva dieli. — k o n samo se po s e b i r a z u m i j e , da k r š ć a n s t v o muža obitelji n a čelo p o s t a v l j a , n e da s i l n i k o m , n e g o zaštitnikom i s k r b n i k o m o n i m bude, u k o j i h m u se život n a s t a v l j a i k o j i pravo imaju od l j u b a v i i s k r b i n j e g o v e baštinu stenja ne toliko tjelesnih d o b a r a , koliko krjeposti, života, u po i slave t r a ž i t i . Sto j e državnoga i medjunarodnoga E v a n g j e l j u ne­

posredno о tom n i š t a zapisano nije, ali u njem su n a č e l a , b r e z k o ­ j i h d r ž a v e obstojati, a narodi napredovati nemogu. E v a n g j e l j e stavl j a j u ć oblasti d r ž a v n o j počelo i izvor u samom B o g u , dakako pribavlja, da j o j tim toliki ugled, toliku v a ž n o s t i postojanost izvan k r š ć a n s t v a n i g d a i m a l a n i j e ; granice dužnosti, k o j u oblasti vršiti imaju, kolike

ali tim j e ujedno E v a n g j e l j e i neizmjerno razmaklo.

O b l a s t j e po taj n a č i n o b v e z a n a pravičnost, dobrotu, m u d r o s t i milosrdje B o ž j e n a s l j e d o v a t i . K a k o g o d od B o g a odbijamo s v a k u hudu i n e č i s t u misao, t a k o o b l a s t i k r š ć a n s k e u svojih n a m j e r a n nego n a slavu, i podsreću u z e ć i h n a n i š t a drugo ni pomisliti n e s m i j u ,

i napredak države i državljana. Propelo, koje j e d n o m rukom oblast d r ž a v n u toliko u z v i s u j e , d r u g o m ponor k o p a i stotinu k a z n a p r i p r a v l j a o b l a s t i , k o j a se zvanju svomu iznevjeri i višu m o ć svoju n a zlo o b r a ć a . Č i m k r š ć a n s t v o m o ć i k r j e p o s t državnih z a k o n a ondje traži, gdje j e B o g s e b i i s v e t o m u z a k o n u svomu mjesto priredio : to j e s t u sviesti č o v j e č j o j , o č e v i d n o j e , da se nijedan državni z a k o n s v i e ­ sti, p r a v i c i i nuždi n a r o d n o j protiviti n e s m i j e . R i e ć u j e d n u , p r o p e l o к о što s v e družtvene i o b i t e l j s k e , t a k o j e i sve gradjanske žrtvovanje k r j e p o s t i porodilo. P r a v a l j u b a v d o m o v i n e , povjernost, strpljivost, postojanost i sve napredak, propelu. ima: za obće dobro,

ostale prednosti, k o j i m i z o b r a ž e n i narodi svoju s l o b o d u , slavu i p r o s v j e t u z a h v a l i t i i m a j u , plod su po vjeri, dar po Pravilom medjunarodnih označuje, k o j e m e d j u ljudmi u privatnih odnošajih

o d n o š a j a v j e r a isto ono sveto n a č e l o vladati

Š t o n e ć e š , da ti drugi u č i n i , n e e i n i g a ni ti d r u g o m u , od drugoga, i ti m u g a č i n i . U zao čas narodom, trvenje i rat kopaju.

a

što želiš protivna sramotu morala

gdje na biti

n a č e l a zavladaju, gdje oholost, p r e t j e r a n o s t , s e b i č n o s t i n e p r a v i č n o s t vlada. T u j m e d j u s o b n a m r ž n j a , r a z d o r , Opetujem, da su o v a n a č e l a čovječanstvu, obćoj slobodi i s r e ć i v j e č n i g r o b

od v e l i k o g a upliva stoje.

na sve one znanosti, k o j e s a m a t e r i j a l n i m i e k o n o m i č k i m r a z v i t k o m i sa pravnimi narodnjimi o d n o š a j i u s a v e z u V a š a dobrota i strpljivost dopustit ć e , da opazke svoje na

dvie t o č k e i dva diela o g r a n i č i m . J e d a n se t i č e j a v n o g a d r ž a v n o g a prava, a drugi poviesti. O b o n o m j e b r e z d v o j b e n a j s l a v n i j e djelo, k o j e slavni publicista X V I I I v i e k a M o n t e s q u i e u , n a p i s a s n a s l o v o m : „ L ' esprit des l o i s " . T o m u djelu n i š t a se sravniti nemože., što od staroga svieta u tom obziru b a š t i n i s m o , i štogod j e k a s n i j e b o l j e g a i v r s t n i j e g a u toj struci pisano, s v e j e n a n e k i n a č i n iz t o g a spisa crpeno. Istinabog veleumni p i s a c u mladosti s v o j o j p r o t i v n i k bi­ j a š e n e toliko vjeri, k o l i k o n j e k i m n j e n i m obredom, k o j e j e u svojih „lettres P e r s a n n e s " napao b i o . N u poslie po dobi, z n a n j u , i z k u s t v u zreliji spazio j e , da j e s l a v i n j e g o v o j u i n t e r e s s u s p o m e n i k n a č v r š ć e m t e m e l j u , n e g o što j e p r a š a k z e m a l j s k i , po volji i g r a j u . graditi kojim vjetrovi

S t o g a v e l e u m n j e g o v izumi d j e l o , k o j e j e p r e k o s v i h n a r o d a i to b a š zato, j e r b o k o m u j e B o g sva vremena i sve Cini s e , veli Cha-

u z k i h g r a n i c a života l j u d s k o g a i do n a s d o p r l o , i k o j e ć e sigurno doprieti i do n a j k a š n j e d o b e i do g a j e uzko spojio sa p r o p e l o m ,

n a r o d e b a š t i n u ojïredielio. T k o g o d djelo to pročita, u v j e r i t se bude, da j e s k r o z i s k r o z duhom sv. v j e r e orošeno. teaubriaud о njem, da m j e s t i m i c e s a m o p o t a n j e r a z v i j a misli, k o j e pravi apologet kršćanski proti i nepraved­ sjećajuć aziatskih,

j e B o s s u e t iz sv. p i s a m a о politici c r p a o . N a m n o g i h mjestih s v o g a djela Montesquieu j e s t n o m u napadanju neprijatelja njegovih. U knjizi 2 4 , gl. 3 rimskih, grčkih

se okrutnosti počinjenih po k r v n i c i h žega u medjunarodnih odnošajih,

izrično veli : da sve, što j e b o l j e g a u d r ž a v n o m životu, š t o g o d j e bla­ d a se k r š ć a n s k o j p r o s v j e t i za­ takodjer hvaliti i m a . U k r a t k o : M o n t e s q u i e u drži, d a v j e r a k r š ć a n s k a onim istim putem, k o j i m vodi ljude do s r e t n e n e u m r l o s t i , vodi narode do one slobode i s r e ć e , z a k o j o m n a s j u r v e B o g u hvala, i n a š teži. Sto se tiče povjesti, grčki Herodot, forme Tukidide pravi su i Ksenofon, r e ć bi rimski T a c i t , Livij i Salustij glede uzori narodi p l e m e n i t i , a da­

nedosiživi. A l i B o s s u e t s v e ih j e k u d k a m o iste su v i s i n e . U tom r e m e k - d j e l u

nadmašio u djelu

svom

„ L e s discours sur Γ histoire u n i v e r s e l l e " , u k o m misao i nje izraz sve se j e u j e d n o steklo, što j e Rimljaninu sve Rimljanin da on n a d a i k a d a k l a s i č k e p o v j e s t n i k e o d l i k o v a l o . B o s s u e t opisujuć značaj v e l i : Najhitnija crta značaja njegova j e s t , ljubi slobodu i domovinu v a z d a ujedno svoju. D v i e bi ove ljubavi

spajao, to j e s t , l j u b e ć slobodu svoju, ljubio b i ujedno razumjevao drugomu zna­ i

i domovinu svoju, k o j a m u j e od djetinjstva slobodna i v e l i k o d u š n a u s r d c e u l j e v a l a . P o d slobodom p a k o , n a s t a v l j a p i s a c , bi R i m l j a n i n i G r k n e b i podložan stanje, u kom državljanin nikomu bio do samo z a k o n u

i gdje m o ć z a k o n o v a v i š e važi daje B o s s u e t sve­ prava se b j e l o d a n o na­ francezka priestolju svoga. — mukom prilikom svietu

nego i k o j a d r u g a u državi. čaj r i m l j a n s k i opisali niesu. ć e n i k bio ; da j e

N i g d j e L i v i j i S a l u s t tako istinito K a d a se p o m i s l i , s a m o s i l j a , prezirača da je da

živio pod uplivom s vjerom najvjerniji mudre

z a k o n a , da j e djelo s v o j e spisao za k r a l j e v i ć a : tada vidi, da se s a m o s i l j e rodnim t e ž n j a m v j e r a užasnih prevratnih n a s l j e d n i k znao sliediti T a c i t opisujuć p i r a m i d e neslaže; saveznik ;

slobodoumnim povjest da j e znamen istom ovom učitelja

dogadjaja

nebi zapoznała b i l a , svjete i nauke moralni njihov

misirske

prolazi, a B o s s u e t j e z i k o m , k o j stajao,

se prevesti n e d a ,

ovo o p a ž a v a : č o v j e k a , k a k o m u drago on visoko na

u v i e k p r a t i n e m o ć i ništetnost n j e g o v a . P i r a m i d e , veli, i m a l e

bi b i t i g r o b o v i k r a l j e m , k o j i m n e m o ć i ništetnost ni t o g a nedozvoli, da se g r o b o v a svojih naužiju. I s t i r i m s k i povjestnik pišuć o b o b i čajih G e r m a n s k i h n a g l . 3 3 h l a d n o k r v n o opisuje, k a k o su se p r e k o OO tisuć l j u d i , B r u k t e r e ih n a z i v l j e , n a m i našoj k o r i s t i za l j u b a v barem na očigled tabora da se mraze rimskoga narodi i kolju, propelo pobili i pomorili — p a k nadodaj e : D a o B o g , k a d n a s p r a v o m l j u b a v l j u ljubiti n e m o g u . m o ć i upliv svoj g u b i . da se neusudjuje I s t i p o v j e s t n i k pišuć da li su tudji

medjusobno Doisto u

grozno načelo ! ljetopisih о posljedica

a to se k a d m a n j e , k a d v i š e i danas ondje počituje , gdje svojih ljudski T i b e r i j u , da j e po T r a s i l l i j e v u p r o r o č a n s t v u dosuditi, g v o z d e n a n e m i e n l j i v a udesa,

priestolje z a s j e o , v e l i :

dogodjaji

ili n e s v i e s t n a svietom se i g r a j u ć a slu­ obuzeti mora, k a d a u k l a s i č k i h bludnje, od kojih j e dokazuje, okrutS a m o se po sebi n a podobne ruci

č a j a . K o l i k a žalost s r d c e k r š ć a n s k o djelih starih p o v j e s t n i k a n a i d j e prosto u nas i najprostije da B o s s u e t s v j e t l o m p r o p e l a u

djetešce.

strogo osudjuje s v a k u

nost i onu p a k l e n u himbenost, k o j o m se narodi u i m e prava,

koje

i m v e ć a tobože i z o b r a ž e n o s t p r u ž a , služe, da n a r o d e , s k o j i m i se doticavaju, poizopaee, od n a r a v n i h svojih t e ž n j a h odvrate, i n a b r e z dušne s v o j e n a m j e r e k a k o p u k o orudje u p o t r i e b e . S a m o se po s e b i razumieva, da B o s s u e t d i v n i m s v o j i m p e r o m opisuje p r o m i s a o B o ž j i , k o j i se k r j e p o š ć u i p o š t e n j e m l j u d s k i m s l u ž i , da m a l e n e ć e n e narode uzdigne i do n e u m r l e čuvenih česti dopušća, da n e p r a v i c a menitost i d r e v n u slavu bih sva k l a s i č k a n a i zloća ljudska u svietu i zapušslave u z v i s i , d o č i m s protivne ponor k o p a , k o j zna­ n a r o d a z a n a v i e k e pro­ prevesti mjesta trebalo, navesti kada htio; a

ždire. S v u b i mi s k o r o p o v i e s t B o s s u e t o v u stvar našu spadajuća

misao i izraz u n j e g o v i h spisih t a k o su uzvišeni, t a k o lici oštetio. I s t i n a j e d a k l e , da j e v j e r a sa z n a n o š ć u pelo m o ć svoju gubi, da s k v a r e n o s t srdca

medjusobno

spojem, da bi ih s v a k i prie vod l a h k o o s a k a t i o i m i s a o po svoj pri­

u najužjem

savezu; pro­ slie-

istina j e stoput гг životu n a r o d n j e m p o s v j e d o č e n a , d a gdjegod i potištenost u m a

dom sliedi. S t a r i su naši d i č n a d j e l a počinili i po s v i e t u se proslavili. O n a j diel naroda n a š e g a , k o j se s r b s k i m i m e n o m ponosi, pravo j e čudo počinio , k a d se j e m a l o n e g o l o r u k i oda s v a k o g a o s t a v l j e n i uslied n e č u v e n i h m u k a od o k r u t n o g a Mi H r v a t i p r a v i č n o se p o n o s i m o , borbi turstvu oteli i to kada je zapadnim narodom bilo. ono turskoga se u jarma oslobodio. krvavoj i trepet djedovi da smo da stoljetnoj strah slavni

najsilnije i uzkrsnu

Vjerujte m i ,

naši, tadanji n a r o d u n a š e m u p r e d v o d i t e l j i , oni b i n a m r e k l i , da s v e to dobiše i p r e m o g o š e u i m e č a s t n o g a p r o p e l a . naroda n a š e g a . „ Z a k r s t sveti i slo­ M i ž e l e ć i stu­ polju, b o d u zlatnu", to j e b i l a , to ć e i z a vazda, a k o B o g da, ostati l o z i n k a P o d tim z n a k o m dobit j e j a m a č n a . piti u k o l o izobraženih n a r o d a i proslavit se n a u m s t v e n o m

k a k o smo se n e g d a n a b o j n o m , polučit ć e m o b r e z d v o j b e ž e l j u svoju, a k o pod istom zastavom v o j e v a l i i luč, k o j a s propela svietu svietli, sliedili b u d e m o . J a po dobroti V a š o j p r v i p o k r o v i t e l j a k a d e m i j i ž e l i m , da o v o propelo n a v i e k u sredini n j e n o j o s t a n e r a d o m i poletom svojim z a n a š a . I z a o v o g a proslova n e p r e o s t a j e mi drugo, n e g o da gostom, k o j i su s v e t č a n o s t našu s v o j i m p o s j e t o m počastili u i m e a k a d e m i j i n o zai akademikom dopominja, čovječji da v j e r a svjetlom svojim s v a k a m o dopire, k a m o g o d se um

h v a l i m ; n a j p a č e p a k o onoj gospodi i b r a ć i , k o j i su s one strane S a v e došli. H v a l a i m i s l a v a ! N e k a u v j e r e n i budu, da onaj l j u b a v i i b r a tinstva sveti v e z , k o j j e s r d c a n a š a j u r v e sklopio, n i k a k o v a n a svietu sila i n i k a d a r a z v r ć i n e ć e . B o g blagoslovio a k a d e m i j u i s v e slavne n j e n e č l a n o v e ! B o g da b l a g o s l o v i onoga muža, k o g a s u n a j u č e n i j i si­ novi n a r o d a n a š e g a n a n a j o d l i č n i j e mjesto uznieli. M i se k o m a k a d e m i j e n a š e ponosimo, k o š t o b i se, osvjedočen pokrovitelj e v u , ravnanje a k a d e m i j e n a š e izručiti m o g u i umoliti g a , predsjedni­ s a m , njim prijatelju, naš

ponosili i n a j i z o b r a ž e n i j i narodi. Milo m i j e , što v r š e ć p r v u dužnost meni vele ljubljenomu i počitovanomu, da s b o r

r a z v e s e l i r j e č i t i m s l o v o m s v o j i m , k o j e nestrpljivo

čekamo.

II

BESJEDA PREDSJEDNIKOVA.
Preuzvišeni gospodine pokrovitelju! Slavni sbore!
K a d a se j e god. 1 7 9 3 . u e n g l e z k o m s a b o r u r a z p r a v l j a l o pita­ nje о d o k i n u ć u trgovine s c r n c i , bilo j e p r o t i v n i k a , k o j i su r o b s t v o nesposobnosti. u svojem P i t t p o b i j a o j e taj nedostojan prigovor ovih n e s r e t n i k a opravdavali n j i h o v o m t o b o ž duševnom Slavni državnik k a d a su se i na d u g a č k o m govoru medju

ostalim n a s l i e d e ć i n a č i n : „ B i l o j e v r i e m e , kao što s e sada t j e r a s A f r i k a n e i . da j e A f r i k a neopozivo Britanih? po naravi ne­ da

ovom o t o k u p r i k a z i v a l e č o v j e č j e žrtve i t r g o v i n a

s r o b l j e m t j e r a l a upravo t a k o ,

I tadanjemu tržtvu izvori su j e d n i t e i s t i ; p a k se isti uzroci i gdjek o j e ljudske žrtve n a v o d e z a d o k a z , sposobna za prosvjetu i od providnosti odsudjena, Zašto

bude leglo r o b i j a E v r o p l j a n o m , s l o b o d n i m i p r o s v e ć e n i m . Z a š t o se ovo isto n e b i bilo moglo r e ć i i о s t a r i h gdjekoj r i m s k i v i e ć n i k , umujuć poput n j e k i h č l a n o v a o v o g a s b o r a , n e b i b i o mogo i о njih r e ć i : p u k su, k o j se n e p o d i g n e n i k a d a do c i v i l i z a c i j e — k o m u nije sudjeno biti s l o b o d n i m — k o j n e i m a umienje — od providnosti ponižen izpod uma za koristno l j u d s k o g a m j e r i l a , stvo­ kako bjesmo njekada

ren ostalomu svietu na r o b o v a n j e ? — P à m i izidjosmo i p a k iz b a r ­ b a r s t v a od t o l i k e davnine, da z a b o r a v i s m o , običajih, p o k v a r e n i u p o n a š a n j u , Afrikanei. i mi barbari. . . B j e s m o n j e k a d a n e p o z n a t i medju n a r o d i , divlji u n i z k i u znanju, k a o što su d a n a s polaganim napredovanjem s v i m i da­ od usrećeni bez mjere Ali tečajem mnogih g o d i n a ,

postasmo b o g a t i u r a z l i k o m b l a g u ,

rovi providnosti, n e p r i s p o d o b i v i u t r g o v i n i , uzvišeni u umienju, s v a k o g a n a r o d a napredniji u m u d r o s l o v n i h i naučnih

iztraživanjih,

obilni s v a k o g a b l a g o s l o v a p r o s v j e t e . . . P à i p a k , da j e isto istine u načelih, k o j a m n o g i č l a n o v i o v o g a s a b o r a n a v o d e proti Africi, za u v i e k b i s m o bili i z k l j u č e n i od svih predji po s v j e d č a n s t v u povjesti". ovih blagodati — s v e do da­ n a s stenjali b i s m o u gluposti i p o n i ž e n j u , n a k o j e su bili spali naši V a š e ć e o š t r o u m l j e p o š t o v a n i slušaoci ! lasno doseći, zašto j a ove m u d r e r i e č i s l a v n o g a e n g l e z k o g a d r ž a v n i k a navodim n a ovom m j e s t u i ovom s g o d o m . V i znate, da osim t j e l e s n o g a imade j o š nesnosnije r o b s t v o d u š e v n o ; a z n a t e i to, da što su n j e k i sinovi slohodne B r i t a n i j e navodili z a o p r a v d a n j e tjelesnoga r o b s t v a afrikanskih murina, njeki naš narod naših s u s j a d a s b e v a ostati odriču vječnim i d e s n a n a v o d e z a dokaz, robom njihove da pro­ ima ali duševnim

svjete, n j i h o v e znanosti i u m j e t n o s t i . Oni mu doduše neodriču um­ nih d a r o v a ; mu s n a g u i silu, da se podigne do samo­ samoniklu k n j i g u i umjetnost, da s v o j n e c i v i l i z a c i j e , da si osnuje

b u d e slobodnim i s a m o s t a l n i m n a polju umnoga rada. O v e p r o t i v n i k e n a š e mogli b i s m o i m i s u m n i m P i t t o m uputiti na povjest njihova v l a s t i t a n a r o d n a r a z v i t k a , u k o j o j bi našli i oni s v o j e predje n a onom stepenu „gluposti i p o n i ž e n j a " , na kojem bijahu njekada u doba potvrdjeusuprot g r č k e i r i m s k e c i v i l i z a c i j e s t a n o v n i c i sada toli napredne B r i t a n i j e . Ali toga nam netreba, koji vodjeni naukom n i m povjesti duševno ljudskoga bud robovanje pojedinaca bud kršćanskim, ni u —- k o j i r a z v i t k a , nevjerujemo tjelesno ni u

naroda

vjerujemo u napredak

c i e l o g a č o v j e č a n s t v a n e i z k l j u č i v ni j e d n o g a

n a r o d a — k o j i z n a m o , da su p r o s v j e t a i c i v i l i z a c i j a s v o j i n o m cie­ loga svieta i b a š t i n a s v a k o g a n a r o d a — k o j i napokon znamo, da j e c i v i l i z a c i j a i p r o s v j e t a , j e r n i k l a iz j e d n e v j e č i t e mudrosti, u s v a k o vrieme i u obliku svih naroda u bitnosti i s t o v j e t n a , a različita samo u u i v a n s k o i n p o j a v u p r e m a razlikosti naroda p o z v a n i h , da podignu.

ono v r i e m e n j e z i n s t i e g Narod

s l o v j e n s k i , k a o što j e iza svoga r o m a n s k o g a i g e r m a n ­ n a p o z o r i š t e p o v j e s t i , t a k o stupa djelovanja. On, postavljen ledjima svojima j e posije njih i razštitio providnosti na

s k o g a b r a t a stupio na polje umnoga medju i z t o k a

i zapada,

tolike v j e k o v e

umni r a d s r e t n i j e g a z a p a d a . i bujno

A l i j e i p r i p r a v a n uciepiti m l a d i c u s a granato rukom zalievati, svojom

s t a b l a r o m a n s k e i g e r m a n s k e prosvjete u s v o j e m l a d o , nu stablo, p a k g a s a s v o j i m z n o j e m uma.

n j e g o v a t i , da uz r o m a n s k o i g e r m a n s k o p r o c v a t e i urodi n a k o r i s t čovječanstva i slavu ljudskoga

Mi si S l o v j e n i n e t a j i m o , da preporodivši praznu p u s t o š , k o j e se n i j e j o š d o t a k l o

se n a život n o v „па— ralo" ; netajimo

đjosmo — k a k o p j e v a n e u m r l i v j e s t n i k s l o v j e n s k e u z a j a m n o s t i ni j e d n o

si ni toga, da narodi r o m a n s k o g a i g e r m a n s k o g a p l e m e n a „idu c e ­ stom utrvenijom, a mi z a n j i m i t e ž k o i k a s n o . " A l i s d r u g e s t r a n e „jesmo m i i naš narod m l a d j i ; m i z n a m o , što su ini d o k a z a l i , nu to j e s a k r i v e n o drugim, što m i i m a m o biti u k n j i z i č o v j e č a n s t v a " — pa napokon ni t a k o v e n a m se n e ć e „ p o b j e d e , k o j a b i s g o r a p a l a bez znoja". (Slavy dcera. 2 6 2 . ) T o što r e k o h о S l o v j e n s t v u u o b ć e , vriedi doista о južnom S l o v j e n s t v u . M i , m u č e n i c i k r š ć a n s t v a i z a t o č n i c i c i v i l i z a c i j e u sto­ ljetnoj b o r b i proti m u h a m e d a n s t v u , j e d v a što n a m j e dano odahnuti, i n e p r e b o l j e v š i tolikih r a n a u p o z n a s m o , d a samo d j e l a d u h a n a r o ­ dom dižu neoborive spomenike; „podrtina se upoznasmo istinu zlatnih rieči nad umnoga povjestnika : mah Omira i Pindara, z a pođrtinom nagomilala u

G r č k o m P i s i s t r a t a i K o n s t a n t i n a ; ali o n a ć e n e u m r l a živjeti u p j e s u kipovih F i d i j e i Praksi tela, govorih pobožan C h r y s o s t o m a i u v e l i č a n s t v u s v . Sofije ; isto t a k o p u t n i k , ili n a u č a n , dolazeć u R i m da p r o m i š l j a v a n a d g r o b o m kih c i v i l i z a c i j a ćuti na srdcu tiesak uspomena, dok

dviju veli­ ga Kolosej ruše­

i s v . P e t a r , kupelj K a r a k a l e i sv. M a r i j a v e ć a , u m i r a j u ć i g l a d i a t o r i Michelangelov Mojsija neupute, vinom s v j e t s k e v e l i č i n e . " Priznavajuć dakle mi j u ž n i d a n e u m r l i duh Slovjeni, da su hoda n a d djela ( C . Cantu. S t o r . univ. i na poprište nije u doc. I I I . , 5 8 8 . ) uma j o š napredka.

s l a v n i j a od j u n a č k i h , snidjosmo borili z a najuzvišeniju i d e u ? b e z odpora stupili prije

umnoga

P a z a š t o da se plašimo o v e n o v e b o r b e , k o j i smo se m a č e m u r u c i Ili zar naš narod i u prosvjeti n j e k a d a k o r a c a o uzpored d r u g i m narodom? M i smo H r v a t i i S r b i kolo kršćanske Evrope. strane i Naši Držislavi i

X I I . viekova

M i o s n o v a s m o slobodne d r ž a v e u d o b a , k a d a se j e s j e d n e feudalizam p o m a l j a o , a s d r u g e c e z a r i z a m c v a o . Krešimiri, Nemanje i D u š a n i ,

m o g u se pribrojiti n a j r a z b o r i t i j i m

n a j o d v a ž n i j i m v l a d a o c e m svih n a r o d a . M i s m o p r v i umjeli dovesti u s k l a d o b ć e n i t o s t c r k v e s o s e b n o s t i s v o j e n a r o d n o s t i ; dočim uvedši narodan j e z i k u crkvu kršćanstva. ostadosmo vjerni svezi s ostalim u svietom Naš j e j e z i k gospodovao ne samo obitelji i c r k v i ,

n e g o t a k o d j e r u d r ž a v i tada, k a d a su n a š i susjedi i z n e m o g l o m latinštinom z a k o n e k r o j i l i . K o l i k o m o ž e n a š n a r o d n a polju p r o s v j e t e , kada j e svoj, sjajno j e pokazala mala republika dubrovačka. Ovoj

slobodnoj o b ć i n i i m a d e E v r o p a z a h v a l i t i , što j e p r v a dala utočište u č e n i m G r k o m , k o j i su sa životom prenesli n a zapad mudrost svo­ jih otaca, njakinja: i što j e štampi d a l a p r v u byzantinska tragediju i prvu trgovačku svojih vrš­ k n j i g u . N a š a se s t a r a k n j i g a n e i m a stiditi ako imade n o g r a f e , imade s preporodom I t a l i j i porodila srbska srednjega p r e d licem

k n j i ž e v n o s t s v o j e č u v e n e chrov i e k a svoje ljeto- i ž i v o t o p i s c e ; doba A r i o s t a u duh Torquata

h u m a n i z m a n a z a p a d u udomio se j e bolji ukus u hr­ je nam „božanstvenoga" Marulica,

vatskom pjesničtvu dalmatinskom i dubrovačkom; T a s s a nadahnuo j e n a š e g a I v a n a Gundulića.

D a p a č e — što n a m

j e r o m a n s k a k n j i g a i u m j e t n o s t dala, odvratismo j o j davši z a u h a r n a š e C r i e v i ć e , K l o v i j e , B o š k o v i ć e i Meduliće, B a g l i v i j e i V r a n j a n i n e . P r e m a tomu s m i e m o sada stajali n a r a v n o m kada nas osmanlijstvo razvitku. Ovu tvrdnju vanjske i nutarnje duševnoga rada. nebi uztvrdit, bilo toli da bismo sa mi j u ž n i Slovjeni Evropom, stepenu prosvjete zapadnom

silovito obustavilo u s v o j e m k o g a uz g o l e m e

o p r a v d a v a onaj n a p r e d a k ,

z a p r i e k e u č i n i s m o t e č a j e m o v o g a v i e k a na polju U v r i e m e n a š e g a duševnoga preporoda j e d v a su

s e H r v a t i i S r b i , k a m o li o b a s a S l o v e n c i i B u g a r i , pripoznali, da su j e d n o r o d n a i j e d n o k r v n a b r a ć a — razciepani i razsijani u d r ž a v a h z e m l j o p i s n a i m e n a b j e š e n a m p r e č j a od narodopisnih, od k r v i — b o r i t n a m se j e bilo s prvimi voda milija sklad kratka razstavHrvati ustiju dvopočeli p i s m e n s t v a ; u nakon životu — mi iz

dvih a z b u k a h n a z i r a s m o p o g u b n o ono d v o j s t v o , k o j e s m e t a i mir u iztočnom bajoslovju. P a svih ovih z a p r e k a v r e m e n a od trideset i n j e k o l i k o godina l j a l e H r v a t e od S r b a , o b e k o j od j a d r a n s k o g a m o r a više milijuna našega

nestade ili j i h n e s t a j e : z a

nas v i š e n e i m a r i e k a i g o r a , k o j e bi u duševnom od S l o v e n a c a i B u g a r a do dolnjega Dunava

i S r b i o s n o v a s m o j e d i n s t v e n u i istovjetnu k n j i g u n a t e m e l j u j e z i k a , romoni naroda — dvogubo p i s m o , taj o s t a n a k u jeziku

gube prošlosti, nesmeta nam knjiga nam laganim, S a d u ili Z a d r u .

više jedinstva

i knjizi —

ali s i g u r n i m k o r a k o m

n a p r e d u j e , p a j e ona

s v i e s t n u H r v a t u i S r b i n u mila, izišla u Z a g r e b u ili B i o g r a d u , N o v o m O v o su v e l i k e s t e č e v i n e one duševne b o r b e , k o j u j e naš na­ r o d n a polju p r o s v j e t e b i o p o s i j e n o v i j e g a preporoda. Glavna joj pozorišta bijahu i j e s u trojedna kraljevina i srbska kneževina, ove dvie g l a v n e t o č k e , o k o k o j i h s e k r e ć e prošlost, sadanjost i buduć­ n o s t n a š e g a n a r o d a . — O v i m s t e č e v i n a m pripomogla su toli p o j e -

dina d r u ž t v a koli pojedina l i c a . dje pripomenuti i starine J u g o s l a v e n a u Z a g r e b u . Mažuranića, V r a z a , njihovih

O d prvih budi mi dozvoljeno

ov­

obe m a t i c e , s r b s k u i h r v a t s k u , te d r u ž t v o z a poviest Od drugih z a b i l j e ž i l a j e poviest Kukuljevića, Suleka i ostalih

naše novije k n j i ž e v n o s t i i m e n a V u k a K a r a d ž i ć a i D a v i d o v i ć a , Graja, Vukotinovića, suposlenikah.

A l i u k o l i k o i j e s u ove s t e č e v i n e n o v i j e j u g o s l a v e n s k e k n j i g e p r e m a okolnostim v r e m e n a liko one z a s v j e d o č a v a j u i ogromnim našega u zaprekam sjajne, u ko­ Ro­ na­ silni duh n a r o d a : to n a m j e i p a k z a dalnju posljednjih radnju. desetcih

priznati, da su one s a m o č v r s t i m o s n o v o m manska j e naime i germanska znanost šega v i e k a silno p o k r e n u l a . l j u d s k o m duhu i srodnosti Babela, Ninive, T y r a naroda,

J e z i k o s l o v j e odkrilo kojim

nam j e tajna о u vid­ utrobu Amun-grada, paru, zrak i ova napredna državnoj znanosti pak ro­ i

neima pametara razporilo j e A

ljivih spomenicih. P o v j e s t i z m a m i l a j e r i e č iz g r o b o v a i Caere. Prirodoslovje i zemlje, iznielo njezino b l a g o , upitomilo znanost dala j e narodom podjarmilo

svjetlo, izmjerilo n e b e s k a t j e l e s a i n j i h o v e staze.

sredstva u r u k e za blagostanje, koj se

vlasti z a o s v a j a n j e t a k o , d a j e istinit onaj r i e k : „znanost j e m o ć " , te samo onaj j e m o ć a n , bio p o j e d i n a c b i o n a r o d , zavjerio. N a š e m u j e d a k l e n a r o d u ili napredovati u znanosti,

si tim pribaviti s v a sredstva, k o j a o n a daje ; ili biti d u š e v n i m g r a d j o m z a veličinu r o m a n s k i h i g e r m a n s k i h I sbilja — naš j e n a r o d svojim naroda. umom uvidio,

b o m ovdje r o m a n s k e , o n d j e g e r m a n s k e znanosti ,· a tim orudjem

zdravim

da

mu valja u svojem j e z i k u i prema

s v o m u duhu n j e g o v a t i

znanost,

p a k da mu d o j a k o š n j a s r e d s t v a u tu s v r h u n i s u d o v o l j n a . I z o v o g a uvidjenja n i k n ù u obih g r a n a h n a š e g a n a r o d a učeno družtvo i j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a s druge velika škola i nastojanje s j e d n e strane srbsko a sveučilištu. pustinji se znanosti i u m j e t n o s t i , vapijućega u

о jugoslavenskom

O v o posljednje ostade ž a l i b o ž e do s a d a g l a s

s uzroka, k o j i se nedadu n i č i m o p r a v d a t i . N a š a omladina, k o j o j kovati s prorokom: „Eto naše srce plačno pecali se, boli i gine : Eto uživat sunce zračno nedadu nam mrkle tmine. {Jerem, po Gjorgjiću.)

višji nauci u z k r a ć u j u u m a t e r i n s k o m g l a s u , s m i j e p u n i m p r a v o m jadi-

Nu akoprem se m o g l a djelovati na

ova

dva najviša naučna ter narodne akademija nam

zavoda, s v e u č i l i š t e to nas ipak u život i

i akademija, zamjenito popunjuju, razvitak veseli, što j e j u g o s l a v e n s k a

b i o b a složnije i u s p j e š n i j e znanosti: napokon stupila

što m o ž e v e ć d a n a s d r ž a t i s v o j u p r v u s v e č a n u sjednicu. B u d u ć da ć e i z v j e š ć e t a j n i k o v o u k r a t k o napomenuti d o j a k o š n j e zgode o v o g a zavoda, to m e n i n e p r e o s t a j e i n o , n e g o da se najprije u i m e a k a d e ­ m i j e z a h v a l i m t e b i njezin t v o r c e i p o k r o v i t e l j u ! k o j si od m n o g o godina pravi z a š t i t n i k i m e c e n a t našoj k n j i z i ; tebi — » k o j i si — da se poslužim r i e č m i n a š e g a N i k o l e N a l j e š k o v i ć a — slava n a š e g a j e z i k a , i u s v e m č a s p r a v a , i k r u n a i d i k a " . ( P o s l a n 1 8 . ) Ovaj h r a m n a ­ u k a , k o m u si ti položio o s n o v n i k a m e n a bog ti dade milost da — g a d a n a s s a m o t v a r a š , ovo djelo t v o g a n e p o r o č n o g a r o d o l j u b j a da u p o t r i e b i m liepe r i e č i r i m s k o g a p o v j e s t n i k a — „manet, r u m q u e est in a n i m i s h o m i n u m , in a e t e r n i t a t e t e m p o r u m , rerum" (С. T a c . Agric. с. 4 6 . ) M i p a k o , k o j i se u ovom

mansuin f a m a hramu

o k o t e b e s a k u p l j a m o , ž e l i m o ti iz s i n o v s k o g a s r d c a : „diu laetus intersis populo . . . h i c a m e s dici p a t e r a t q u e p r i n c e p s " . (Hor. c a r m . L , 2 . ) Pošto j e naša akademija gojence cieloga naroda, ziv s v o g a „ p r v o g a s i n a " p r i n e s e v e l i k i h štovanim sborom u k r a t k u nacrtu k o j n a po­ znanja svoj

ž r t a v a u taj h r a m

i u m i e n j a , d r ž i m si z a d u ž n o s t upotriebiti ovu sgodu, da p r e d o v i m očitujem, kako akademija kao z a d a t a k s h v a ć a t a k o n a p r a m a znanosti i u m j e t n o s t i , naprama

n a r o d u ; k o j a li su j o j s r e d s t v a u r u c i , da tomu z a d a t k u zadovolji. A k a d e m i j a i m a d e po s v o j e m ustrojstvu n j e g o v a t i z n a n o s t okolnosti naše domovine djelovanje akademije u i našega toj struci naroda bar tako neprijazne, početku i blagostanje i

umjetnost. A l i g l e d e p o s l j e d n j e i m a m p r i m j e t i t i , da su j o j sadanje da ć e veoma podigne, u prvom

s k r o v n o biti. T e k onda, k a d a k o j i ć e služiti s v o m u r o d u , stranoj slavi. O v o ć e v r i e m e slika i umotvorina, koju j e

se prosvjeta

rodit ć e n a š a d o m o v i n a , k a o što se nadamo, u m j e t n i k a s v a k e vrsti, a n e poput njihovih starijih z e m l j a k a , do c i e l a pospješiti znamenita sbirka pokro­ „dom" akademiji njezin preuzvišeni

vitelj p o k l o n i o , i k o j a ć e n a š g l a v n i g r a d r i e s i t i , čim ovaj postane svojinom akademije. T i m obsežnija i sabranija biti ć e djelatnost

akademije

oko

znanosti. A l i ona n e ć e g o j i t i znanosti u p r a v c u idealnom, n e g o o b ­ z i r o m n a p o t r e b e i n a k o r i s t n a š e g a n a r o d a i n a š e domovine. Prema

J. A.

4

tomu nastojat ć e a k a d e m i j a , da s a k u p i i j e z i k o s l o v n o m u sudu pod­ v r g n e sve b l a g o n a š e g a j e z i k a , b i l o ono s a h r a n j e n o u ustima na­ š e g a naroda i odazivalo se u p u č k i h p j e s m a h , p r i č a h i poslovieah, b i l o ono ubilježeno u d o b r i h s t a r i h i n o v i h k n j i g a h . T i m ć e p u t e m a k a d e m i j a prirediti o b š i r a n i j e z i k o s l o v n o j z n a n o s t i dolikujući n i k n a š e g a j e z i k a . S t o g a ć e o n a i u ovu s v r h u , budućemu p o v j e s t n i k u n a š e k n j i ž e v n o s t i i n a r o d n e k u l t u r e r i j e pisce, bili oni j o š u r u k o p i s i h ili u starijih se njom k o r i s t i , n a s l a d j u j e i ponosi. — TJ životu njegovih običajih, n a v a d a h i i z r i e k a h n e samo z a narodnu filozofiju imade toliko izdavanjih. našega rječ­ k a o t a k o d j e r da pripravi Tako da u

pouzdanu gradju, nastojati, da s a k u p i i n a svjetlo izdade n a š e sta­ ć e ona predati narodu u r u k e c i e l u k n j i ž e v n o s t minule davnine, puka,

izobilje g r a d j e z a nepi­

i pjesničtvo, nego najpače

sano pravo, da ć e a k a d e m i j a osobitu p a ž n j u obratiti n a ovu s t r u k u narodne znanosti. O b i č a j n o p r a v o r a z s v j e t l i t ć e n a m n a z o r e n a š e g a naroda о različitih odnošajih j a v n i h i s u k r o m n i h , p o k a z a t ć e n a m , k o j e mjesto pripada n a š e m u narodu u povjesti a našemu k u l t u r e medju ro­ zakonotvorcu sabirat dat mańskimi i germańskimi mu susjedi; ć e u r u k e k l u p k o , da g a i z v e d e djin z a k o n o š a . ć e spomenike pisane z a obćina

iz l a b i r i n t a , u k o j g a uplete tui izđavat što su jugoslavensko kano

Istimi razlozi vodjena akademija pisano p r a v o

zakoni, p r a v i l a , n a r e d b e itd. toli n e o d v i s l i h d r ž a v a , j u g o s l a v e n s k o g a p r a v a , k o j e ć e se t e k podpuno viti, k a d a pravni o b i č a j i i z a k o n i u c j e l o s t i ogledati prošlost n a š e g a sbirku listina i p o v e l j a naroda. S toga će

k o l i pojedinih sasta­ Po­

na n a š e m j u g u . T i m p u t e m p o b r i n u t ć e se o n a z a s b o r n i k i temeljito izidju n a svjetlo.

v i e s t j e z i k a , k n j i g e i p r a v a j e s a m o diel p o v i e s t i , u k o j o j se i m a akademija jednakom gradju za pomnjom i uztrajnosti s a b i r a t i i izdavati listine, kano

ili j u g o s l a v e n s k i spomenika. će

d i p l o m a t a r , n a d a l j e do­

m a ć e i i n o s t r a n e n a š e poviesti t i č u ć e se ljetopise i p i s c e z a s b i r k u jugoslavenskih povjestničkih naš narod živi, i to n e s a m o p a k tim u t r a g udje t a j n a m J e d n a k i m t r u d o m izpitavati da akademija u nego da zemlju, prouči na i kojoj starine, njezinu

iznese

njoj z a k o p a n e

prošlosti;

površinu i njezinu utrobu, p a k t i m o d k r i j e s r e d s t v a n a r o d n o g a b l a ­ gostanja, olahkoti sadašnjost i o b e z b i e d i b u d u ć n o s t n a r o d n u . J u g o ­ slavenske z e m l j e , rukom naravi tako rudonosnimi g o r a m i i z p r e k r i ž a n e , rasipno nadarene, plodnimi dolinami i r a v n i c a m i u k r a š e n e , b r o d o n o s n i m i r i e k a m i izprepletene,

sinjim morem o b k o l j e n e , s veće

su česti slabo ili n i k a k o p o z n a t e .

T u d j e r nalazi a k a d e m i j a , i

nalazi

znanosti n e o b r a d j e n u ledinu. Z a t o držat ć e si z a dužnost s v a k i podhvat u z e m l j o p i s u i z e m l j o s l o v j u , prirodopisu

podupirati prirodo-

slovju n a š e b l a g o s l o v l j e n e , n a d s v e n a m mile J u g o s l a v i j e . N a š a ć e d a k l e a k a d e m i j a prisvojiti si s v a k i n a p r e d a k sti, i z v o j e v a o se on m a dak znanosti, posljedke u kojoj zemlji, t o m smislu b i t ć e a k a d e m i j a z a v o d o m k o s m o p o l i t s k i m . inostranih iztraživanja osim t o g a ona ona n a naš narod, n a z e m l j u n a š u ; a n a š u z e m l j u učiniti p r e d m e t o m i m e n o m p r e d s v i e t o m ponosi. T a k o s h v a ć a a k a d e m i j a svoj z a d a t a k n a p r a m a znanosti i na­ p r a m a n a š e m u narodu. Nu moglo bi se pitati: naprama kojemu n a r o d u ? M i s a o , k o j a j e j u g o s l a v e n s k u a k a d e m i j u osnovala, b j e t a : da ona b u d e o g n j i š t e m k n j i ž e v n e se s v r e m e n o m u n j e m sakupili radnje južnih i sjedinili t r a c i , S l o v j e n a , n e b i li koje sada šalje znano­ U

ma u kojega naroda. će

Ali napre­ uporaviti narod i

će naš

svojih posebnih učenih

iztraživanja.

U tom s m j e r u biti ć e a k a d e m i j a zavodom j u g o s l a v e n s k i m , k o j i m s e

duševna moć plemena hrvatsko-srbskoga, slovenskoga i bugarskoga. O v a misao, s j e d i n j u j u ć a j u g o s l a v e n s k a p l e m e n a , voditi ć e sveudilj našu a k a d e m i j u poput o g n j e n a stupa u toj pustinji, te ć e j u č u v a t i od zablude, o b m a m e i o b s j e n e . I m a j u ć a k a d e m i j a pred o č i m a k n j i ­ ževno j e d i n s t v o s l o v j e n s k o g a j u g a , pomnjivo će podjedno paziti n a r a z v i t a k i n a p r e d a k ostalih s l o v j e n s k i h k n j i ž e v n o s t i , imenito r u s k e , poljske i č e š k e . Ona bo j e u v j e r e n a , govim granam dično mjesto u da će samo k n j i ž e v n a pored uzaj e m n o s t s l o v j e n s k a izhoditi o g r o m n o m u narodu s l o v j e n s k o m u i n j e ­ kulturnoj povjesti naroda romanskih i germanskih. O v o j e s m j e r , k o j i m misli poći n a š a a k a d e m i j a u s v o j e m dje­ lovanju k n j i ž e v n o m ; ovo j e , k a o što se veli, njezin p r o g r a m . se k a ž e , da g a o n a n e ć e o d m a h , ona b j e d u ž n a u s t a n o v i t i ga niti v e ć u napried i radi same Samo z a k o j u godinu i z v e s t i ; ali stvari i treba

radi o č i j u , k o j e su u n j u uprte. Z a i z v e d e n j e ovoga z a d a t k a u p r v o m su j o j p o č e t k u s k r o m n e . A l i z a sada b i l j e duševnih rena v r a t a ljudi, koji sila u nas tražiti, tko ni n e ć e

a k a d e m i j i to v r e m e n a to sila duševnih i materijalnih. J e d n e i d r u g e n i t k o izo­ prošlost zatvo­ malen pravedno prosudi sveudilj

n a š e g a n a r o d a i t k o u z m e n a u m , da su n a m j o š domaća b i se z n a n o s t i izključivo posvetili.

к n a j v i š i m n a u k o m i da u nas i m a d e m a l o Ali i onaj

zbor članova a k a d e m i j e , koji već sada obstoji pođpunu n a d u , da ć e se a k a d e m i j a primaknuti. svaki

i koj

ć e se u m n o č l a n o v a daje u svakoj ter na­

žati novimi lici, k a k o ć e se z a č a s čuti, i ovaj z b o r

dan s v o m u c i e l j u b l i ž e

U tom bo z b o r u i m a d e č u v e n i h k n j i ž e v n i k a

struci : i m a d e muževa, k o j i su s a v svoj l j e p š i v i e k posvetili pozna­ vanju n a š e g a j e z i k a i n j e g o v u s r a v n j i v a n j u dalje imade m u ž e v a , koji su duboko s ostalimi srodnimi, njegovu k r a s o t u i b o g a t s t v o u č e n i m i djeli n a svjetlo iznieli — zaronili s našimi nauk naroda, i kojim j e najmilija zabava voditi r a z g o v o r e , p a k u d a v n i n i tražiti ju koji uzkraćuju su naši dani — i m a d e i blagotvornu velikimi su i

u prošlost n a š e g a pokojnici što no j i m sami učili

i utjehu, koji

muževa, prirodu

pravdu i z a k o n e i druge m u d r o n a u č a l i — i m a d e n a p o k o n m u ž e v a , prostranu obljubili, koji izpituju Znanje zavodu; njezine p o j a v e i z a k o n e , m o t r e n j e z i n e r a z n o l i k e tvorove. ovomu

i mudrost t a k o v i h a k a d e m i k a z a j a m č u j u n a p r e d a k volje, služi n a č a s t , što t a k o v o j k i t i u č e n i h ljudih

meni p a k o , u k o g a ćete n a ć i dosta m a n a , ali n e p o m a n j k a n j a d o b r e stojim n a č e l u . A taj z b o r pomladjivat ć e se n o v i m i silami od godine do godine i primiti u se sve, što j e odličnije n a polju k n j i g e s l o v j e n s k e . A k o uzmemo u o b z i r materijalno stanje našega zavoda, ter

g a о g o r e n a c r t a n o j zadaći o m j e r i m o , n e d a d e se tajiti, da si n e s t o j e u j e d n a k o m i r a v n o m r a z m j e r j u . A l i u z d a j u ć se u dosada i z k a z a n o požrtvovanje i u domoljubnu darežljivost našega naroda nesumnjamo, da ć e a k a d e m i j s k a z a k l a d a r a s t i od d a n a do dana, pa bilo to prinosi e v a n g j e o s k e u d o v e . A k a d e m i j a j e v e ć s a d a s v o j e u m n e i m a t e r i j a l n e sile u o b z i r uzela, k a d a j e za buduću godinu svoju djelatnost ograničila na njeke književne radnje, koje znanosti, ustanovili osnovu ć e se iz t a j n i k o v a putovanja; a izvješća izvadjat pobliže ćemo j u propustili

doznati. M i smo z a sada, p r i j e n e g o li se uputismo svoga p r e m a svojim silam postojano osnove, b e z g l a v e i k o r m i l a r a . T o j e , što m o ž e a k a d e m i j a naroda i prijatelja narodne nam izjaviti knjige, ovomu koje i neumorno.

u široko more

K a d a b i to

bili, moglo bi n a m se r e ć i : da j e n a š z a v o d n a l i k ladji b e z putne

odličnomu od se

zboru strane

η današnjem p r v o m s v e č a n o m s a s t a n k u .

Toliko učašće

danas o v d j e u A nad

tih prostorijah p o k a z u j e , b o d r i a k a d e m i j u u z a p o č e t u djelu i p o z i v a j u , da s v o j e b i ć e slije u j e d n u cjelinu s b i ć e m narodnim.

6im n e m o ž e m o s a k r i t i s v o j e radosti, j e s t t o , što k o d ove s v e č a n o ­ sti vidimo t o l i k o p r e v r i e d n i h p r e d s t a v n i k a n a š e s r b s k e b r a ć e s ove i s one s t r a n e S a v e . M i i h u n a š o j sredini pozdravljamo „znak vremena", opazujemo j a m s t v o s iskre­ n i m „dobro d o š l i " ,· p a k i u njihovu b r a t i n s k o m odzivu opazujemo sretnije z a j e d n i č k e n a m b u ­ dućnosti, k o j o j ć e i j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a znanosti i umjetnosti s a v svoj rad, s v e s v o j e sile posvetiti. U to ime pomoz B o g !

III

IZVJEŠĆE TAJMKOVO.
P o dužnosti, k o j u d r ž i m z a čast, t r e b a da j a v i m što j e j u g o ­ slavenska akademija znanosti kvom j e materijalnom stanju. da ć e dobro biti da u k r a t k o pri­ i u m j e t n o s t i do sada r a d i l a i u k a ­

B a d u é i da j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a o v i m n a č i n o m danas p r v i put daje glas od s e b e , m i s l i m povjedim k a k o j e ona postala. Z a posljednjih trideset i n e k o l i k o g o d i n a , k o d svih nas i p r e d j a š n j a v r e m e n a j o š p r i t i s k i v a h u , k r j e p k o razvi, da m u z a d a l j e n a p r e d o v a n j e r a z v i j e n e p r i b i r a l e n a složan r a d , po se i sve zajedno b i l e samo da m o g u raditi n e g o i sve da duhovni život nezgoda, našega zavod k o j e n a m to v r i e m e n a suprot s t a v l j a š e , i k o d sve t e g o b e k o j o m naroda — h r v a t s k o g a i l i s r b s k o g a , k o j e j e sve j e d n o , — t a k o se posta p o t r e b a n k a o što j e a k a d e m i j a znanosti i umjetnosti, da b i se umne sile v e ć b i složnim r a d o m s v a k a n a da bi im se p r i l i k a dala n e naprednije,

v i š e i b o l j e da r a d e , i da b i se

b e z p r e s t a n k a n o v e sile budile, k r i e p i l e i n a r a d p o t i c a l e . S t o t k o v e ć i prijatelj b i j a š e n a š e m u narodu, i što j a č e dočen b i j a š e , da j e z n a n j e m o ć , to ž i v l j e to b r ž e m o g a š e pohitjeti da da se o v a p o t r e b a namiri. bi postavljen temelj jugoslavenskoj akademiji t o g a dana t a d a š n j e m u milomu narodu" prozvaše „prvim ze­ onaj sinom T a k o đodje t e k a k o sam r e č e od o n o g a što m u j e b o g osvje­

o s j e ć a š e ovu p o t r e b u , i dao p r i n e s e

znanosti i umjetnosti 1 0 p r o s i n c a g o d i n e 1 8 6 0 darom, k o j i u to i m e , u pismu s v o m p i s a n o m „prikaza kojega zahvalna m a l j s k o m u poglavaru, dobrotvor n a r o d n i , svomu srca

svoje d o m o v i n e " , k o j e g a po

tom i njegovo

cesarsko i kraljevsko lju­

apostolsko v e l i č a n s t v o p r e m i l o s t i v o d a r o v a a k a d e m i j i z a p o k r o v i t e l j a . D a se n a p o s t a v l j e n o m t e m e l j u zgrada podigne, trebaše bavi svega naroda к umnomu napredovanju, b e z k o j e g a ni d r u g o g a

n i k a k o g a ne m o ž e biti, — t r e b a š e volje s v e g a naroda к životu, — t r e b a š e truda nedostajalo. 29 travnja njem"; svega U n a r o d a da se t a v o l j a navršuje. pred koji T o g a nije podiza­ dodje saboru zemaljskom, misao о

nju j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e znanosti

i umjetnosti prvi put usklikom

1 8 6 1 , — k a k o zapisnik njegov

od t o g a d a n a s v j e d o č i , i ushiće­

ona bi „ p o z d r a v l j e n a j e d n o d u š n i m

i n e s a m o tada, n e g o i poslije svagda, k a d s e god povede njegovoj vlasti b i j a š e činiti z a svem n a r o d u i malo i v e l i k o , i tako da se u

riee о jugoslavenskoj akademiji, sabor zemaljski bijaše jednodušan i s u s h i ć e n j e m g o t o v n a s v e što u jugoslavensku akademiju. misli, j e d n e v o l j e s a v n a r o d : po i koliko tko stvar r a z u m i e v a š e , U tom sa s a b o r o m svojim b i j a š e j e d n e

m u š k o i ž e n s k o , i p o j e d i n c i i družine i o b ć i n e , k o l i k o t k o m o g a š e pritjecaše u p o m o ć brzo sastavi a k a d e m i j i z n a m e n i t a g l a v n i c a . Ali k o l i k o n a r o d u b i j a š e l a k o poznati što ć e mu biti n a dobro, ne b j e š e t a k o lako onim koji upravljahu na dobro narodom uvjeriti se da j e ono, što j e n a r o d u n a dobro , j o š da dopusti v l a d a . Sabor zemaljski primivši podizanje jugoslavenske akademije k a o posao z e m a l j s k i , i i z r a d i v š i pravila, k o j i m i bi se ona osnovala, s a s t a v i l a i uredila, p o s l a ih vladi n a potvrdu 2 9 srpnja god. 1 8 6 1 . A l i o s t a t a k iste g o d i n e prodje, prodje i c i e l a godina 1 8 6 2 , i istom godine 1 8 6 3 7 o ž u j k a j e akademija osnovana, diti, j o š ne b i š e dana. 1 8 6 3 , prodje i 1 8 6 4 , prodje i 1 8 6 5 ; njegova cesarskoga i kraljevskoga pra­ da pristane potvrdjena bi jugoslavenska akademija ali pravila po zna­ bi da nosti i u m j e t n o s t i ; ali i to b i samo u načelu, t. j . priznano i državi u k o j o j živi.

D a b i j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a znanosti i umjetnosti postala, t r e b a š e

k o j i h ć e se sastaviti i ure­

I z a t o g a prodje g o d i n a istom godine 1 8 6 6 s odpisom

a p o s t o l s k o g a v e l i č a n s t v a od 2 s i e č n j a poslana b i š e p r e r a d j e n a vila za jugoslavensku akademiju saboru z e m a l j s k o m u , n a njih. S a b o r to o d m a h učini; i rečena pravila

potvrdi n j e g o v o nje­

cesarsko i kraljevsko apostolsko veličanstvo 4 ožujka 1 8 6 6 . U tih j e p r a v i l i h n a r e d j e n o govu veličanstvu na potvrdjenje b i š e potvrdjeni prvi da s a b o r z e m a l j s k i predloži 16 pravih članova, koji bi počeli ne njih 1 6 , nego 1 4 , dr. na ime Ivan Pavao

r a d n j u a k a d e m i j i . S a b o r to u č i n i 1 2 o ž u j k a godine 1 8 6 6 ; i 9 s v i b n j a č l a n o v i ; ali g o s p o d a : dr. J a n e z B l e i v e i s , M i r k o B o g o v i ć , V a t r o s l a v J a g i ć , K u k u l j e v i ć S a k c i n s k i , S i m e Ljubio, Antun Mažuranić,

M u h i ć , đr. F r a n j o R a č k i , đr. J o v a n S u b o t i ć , dr. J o s i p S c h l o s s e r , B o g o s l a v Š u l e k , J o s i p T o r b a r , Adolfo V e b e r i Ž i v k o V u k a s o v i ć . — T a d a nasta pitanje: i 1 5 lipnja njegovo imaju li č e t r n a e s t o r i c a cesarsko i kraljevsko ona prava koja su u pravilih data š e s t n a e s t o r i c i ? O k o t o g a prodje više od m j e s e c d a n a ; apostolsko veličanstvo radila dopusti da i m e n o v a n a č e t r n a e s t o r i c a r a d e što bi po pravilih k a k o članak 2 2 pravila njezinih izriekom

š e s t n a e s t o r i c a . T i m j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a znanosti i umjetnosti, k a ž e , bi „sastavljena" ; koji da sva b i ona prava svoju pak i po istom č l a n k u t r e b a š e j o j j o š s a m o poslovni r e d , s a m a izradila a d v o r s k a k a n c e l a r i j a p o t v r d i l a , svoja, k o j a su j o j u pravilih o d r e d j e n a , započne. tvrdilo. Isto tako najpreča potreba za izbere pokrovitelja i predsjednika, radnju preuzme

i radnju

n j e z i n u b i j a š e da

k o j e b i n j e g o v o v e l i č a n s t v o po­

D o 2 6 srpnja b i poslovni r e d izradjen i u sjednici istoga r a d i poslovni nje­

d a n a primljen ; u istoj s j e d n i c i i p o k r o v i t e l j i p r e d s j e d n i k biše j e d ­ noglasno izabrani, i istoga d a n a b i poslan p o t v r d j e n j a r e d dvorskoj k a n c e l a r i j i , a i z b o r p o k r o v i t e l j a govu veličanstvu. T i h d a n a dogodi se nešto, što a k o može biti ne dovoljno se r a d n j a a k a d e m i j i zaustavi z a po 9 svibnja, na ime i predsjednika

razloga, a ono priliku dade d a

godine d a n a i v i š e . D v o j i c a č l a n o v a potvrdjenih

A n t u n M a ž u r a n i ć i I v a n K u k u l j e v i ć S a k c i n s k i , tih dana, i to p r v i 17 srpnja a drugi 2 4 srpnja, n a d j o s e z a dobro o d r e ć i se časti, k o j u b i j a h u dobili postavši članovi j u g o s l a v e n s k e akademije znanosti i umjetnosti. U t o m k r a l j e v s k a d v o r s k a k a n c e l a r i j a nadje r a z l o g a d a 17 k o l o v o z a odluči d a se n e m o ž e ni p o s l o v n i r e d potvrditi ni i z b o r p o k r o v i t e l j a i p r e d s j e d n i k a podnieti n j e g o v u v e l i č a n s t v u n a potvrdu, n e g o da t r e b a opet z e m a l j s k i s a b o r da predloži Trebaše dakle čekati dok se s a z o v e s a b o r . o d o b r e n j a r a d i ono­ od na Suhaj tri m j e s e c a novo č e t v o ­ i Ljudevit l i k o novih č l a n o v a k o l i k o ih p r e m a z a k o n i t o m b r o j u n e d o s t a j e . — Više prodje u tom. A k a d se s a b o r z e m a l j s k i s a b r a , u j e d n o j od p r v i h s j e d n i c a svojih, n a i m e 4 p r o s i n c a 1 8 6 6 , predloži Mirko r i c u z a č l a n o v e , k o j i b i š e p o t v r d j e n i 1 s i e č n j a 1 8 6 7 ; fo b i j a h u g o ­ spoda : G j u r o D a n i č i ć , M a t i j a M e s i ć , dr. Vukotinović. Istoga mjeseca, dana 1 7 , b i potvrdjen i poslovni r e d

b e z p r o m j e n e . A l i j o š ne b i p o t v r d e ni z a p o k r o v i t e l j a ni z a p r e d ­ sjednika. Trebalo j e čekati j o š skoro slije 10 travnja 1867 njegovo veličanstvo premilostivo tri m j e s e c a dana ; ali n a j p o i kraljevsko apostolsko z a poakademiji cesarsko

potvrdi j u g o s l a v e n s k o j

k r o v i t e l j a p r e u z v i š e n o g a gospođina Račkoga.

biskupa Josipa Ј ш ј а

ŠtrosmaFranju

j e r a , a z a p r e d s j e d n i k a p r e e a s t n o g a gospodina k a n o n i k a dr. P r e m d a se, č i m j e potvrdjen poslovni red, odmah r a d i t i , to b i j a h u samo d o g o v o r i , slavenske sjednika. mjeseca. akademije Od počinje toga vremena do tako da se prava

i u razred­ radnja jugo­

nih i u skupnih s j e d n i c a h počelo raditi što se moglo ; a l i što se moglo istom od onda k a d j e dobila pred­ uraditi, svak

danas prošlo j e malo v i š e od tri

D a se z a t a k o m a l o v r e m e n a nije moglo m n o g o

osobito k a d j e j o š to v r i e m e p o č e t a k radnji, k o j i j e u s v a k o m po­ slu t e ž a k i h o ć e s a m z a se nešto v r e m e n a , — to će priznati pravedan, i mislim da akademija o n o g a što ć u imati č a s t j a v i t i k o l i k o j e god m o g l a . U radnji se s v o j o j dieli j u g o s l a v e n s k a r e d a : historičko-filologički, đoslovni. O d i m e n o v a n i h 16 filosofičko-juridički pravih članova akademija u prvom u tri raz­ i matematičko-priroj e razredu u može biti z a d o v o l j n a vidi о njezinoj radnji a k o se iz

da j e radila

njih 5 , od k o j i h j e d a n n e stanuje u Z a g r e b u , u drugom 5, k o j i svi stanuju u Z a g r e b u , a u t r e ć e m 0 , od k o j i h samo trojica stanuju risti bilo narodnoj k n j i ž e v n o s t i u njegovoj struci n a u k a ; s a m o čana pomoć, kad radilo. U javnih j e razrednih sjednicah počela jugoslavenska Prva j e akade­ tada treba akademija u skupnoj Z a g r e b u . S v a k i r a z r e d r a d i samostalno što god nalazi da bi od k o ­ kad b i što u i m e a k a d e m i j e t r e b a l o u sviet da iziđe ili bi t r e b a l a nov­ sjednici da odobri. S j e d n i c e r a z r e d n e b i v a j u j a v n e i t a j n e p r e m a stvari о k o j o j b i s e

m i j a p r e d sviet stupati s r a d n j o m s v o j o m .

taka sjednica

b i l a 5 l i p n j a ; to j e b i l a j a v n a s j e d n i c a historičko-filologičkoga r a z ­ r e d a ; poslije n j e b i l e su j o š t e d v i e : 2 8 lipnja razreda m a t e m a t i č k o prirođoslovnoga, i 1 0 s r p n j a r a z r e d a h i s t o r i č k o - f i l o l o g i č k o g a ; t a k o dolaze po đvie j a v n e r a z r e d n e s j e d n i c e n a m j e s e c . TJ prvoj j e p r a v i č l a n V . J a g i ć čitao iz svoje historije h r v a t sko-srbske književnosti odlomak, u kom pada u najstarije vrieme naše se r a z p r a v l j a stvar k o j a književnosti; tragove iz u to j e pisani p o č e t a k bugar­

sadašnjim našim narodnim pričam i pjesmam. J o š u desetom i j e ­ danaestom vieku nalazeći im skih Bogomila pokazuje z a tim t r a ž e ć i i književnoj radnji i narodno i izvore, kojih su potekle ; a to po vjerovanje; pjesmam u poeziji

njegovu dokazivanju bijahu biblijske priče paralele našim pripoviedkam

iztočnih n a r o d a , k o j a nalazi i u njoj izvor

se u

ono v r i e m e

r a z l a z i l a po svoj E v r o p i , z a m e t a k m n o g o j našoj

iz k o j e g a j e p o t e k a o

priči i pjesmi, i d o k a z u j e ustmenim pripoviedanjem.

d a j e to b i v a l o k o j e p r e k o k n j i g a , k o j e P r e m d a o v a r a z p r a v a n i j e m o g l a prela­ u našoj pjesama i i književnosti prvi i pripoviedaka naroda, n a š e na­ azijatskih

ziti p r e k o g r a n i c a k o j e j o j j e postavilo cielo djelo, k o j e m u j e ona samo mali dio, i p a k j e n j o m p o s t a v l j e n t v r d temelj sravnjivanju naših narodnih

s p j e s m a m i i p r i p o v i e d k a m i ostalih e v r o p s k i h a tim i pravomu poznavanju i dostojnomu rodne poezije, — i to j e u č i n j e n o u č e n o š ć u struci n a visinu e v r o p s k i h književnosti.

ocjenjivanju

d u b o k o m i prostra­

nom t a k o da ovaj trud g. J a g i ć a podiže našu k n j i ž e v n o s t u svojoj

U drugoj j a v n o j s j e d n i c i č i t a p r a v i član „о s e l i t b i i o b s e g u p u t o v a n j a k a z a v š i da su ove ptice naših seobom s v o j o m ,

J . T o r b a r razpravu ptica s e l i c a " . Po­ ili kraćim

t. j . dužim

putovanjem, d v o j a k e , r a z l a g a š e u z r o k e njihovoj k a z i v a š e i znatnimi p r i m j e r i p o t v r d j i v a š e u s a m o m unutarnjem stajavaše po svom N e budući v j e š t organizmu uzroci n a ć i u samoj h r a n i i p r o m j e n i t o p l o t e , ljinu i p r a v a c putovanju

s e o b i , u č e m po­ da se nalaze da­

da se ovoj s e o b i n e m o g u nego

ovih p t i c a . P o tom p o k a z a v š i vrieme kad koje

z n a m e n i t i j i h v r s t a ovih p t i c a , osobito n a pokazati dolaze u

motrenju

n a š e k r a j e v e , n a i m e u o k o l i n e z a g r e b a č k e , k a d li iz njih odlaze. naukam u k o j e spada o v a r a z p r a v a , n e g o gleda­ j u ć i j e samo sa strane d a n a š n j e n a š e k n j i ž e v n o s t i , n a d a m se da ć e mi se oprostiti a k o k a ž e m о njoj m a n j e n e g o što zaslužuje, r e k a v š i da j e ona z a s v a k o g a p r i j a t e l j a n a š e k n j i ž e v n o s t i radostno brzo napreduju. Takodjer j e krasan znak napredovanja su g. Spira Brasine to t r e b a te s t r u k e n a u k a me­ svjedo­ i čanstvo k a k o se i naturalne n a u k e u n a š e m narodu j a k o podižu

dju nami j o š j e d n a r a z p r a v a , k o j a j e p r i m l j e n a u istoj s j e d n i c i . T o „pr in e s c i m a l a k o l o g i j i osobito radovati što j e od hrvatskoj". mlada ali već pa j e opet Njoj se i z a

čuvena pisca, koji nije član j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e , nimi umnimi silami s v o j i m i u p o m o ć . U trećoj javnoj sjednici čast dopade meni da

n a sam glas da j e a k a d e m i j a p o č e l a s v o j u r a d n j u pohitio j o j znat­ razpravljam

s j e d n e samo strane diobu j e z i k a s l o v e n s k i h . nešto što z a s i e c a u tu s t v a r a do tada ne

G l a v n a n a m j e r a toj b j e š e dovoljno osviet-

razpravi b i j a š e ne toliko d a se t a d i o b a r a z p r a v i k o l i k o da se osvietli

ljeno.

I m a li u t o m trudu što dobiti z a n a u k u , s v a k će m i opro­ S v e ove r a z p r a v e , o s i m p r v e , po odluci jugoslavenske aka­

stiti što o t o m n e m o g u g o v o r i t i . d e m i j e i z a ć i ć e n a sviet u n j e z i n u časopisu. A p r v a j e dala priliku a k a d e m i j i da u r a d n j i svojoj z a ovo malo v r e m e n a j o š dalje p o d j e : iz t e r a z p r a v e i iz v i š e t i s k a n i h goslavenska akademija da je to araka, djelo koji ć e s n j o m činiti j e ­ uvjerivši se j u ­ dostojno svake tiskarski dan s v e z a k h i s t o r i j e h r v a t s k o - s r b s k e k n j i ž e v n o s t i , g. J a g i ć a da na p o m o ć i k o j u ona m o ž e d a t i , odlučila j e

se u z m e

t r o š a k ; i t a k o ć e p o m o ć u n j e z i n o m prvi s v e z a k t o g a djela do n e ­ k o l i k o d a n a ugledati s v i e t na v e l i k u k o r i s t našemu O s i m pomenutih r a z p r a v a primljeno j e narodu. aka­ od p r e d s j e d n i k a

d e m i j e z a časopis n e k o l i k o starih listina ; i t a k o već i m a z a časopis g r a d j e toliko d a ć e se ovih d a n a početi tiskati. z a sada, d o k l e se b o ­ članke koji ć e izlaziti mnogo, ali godinami malo v r e ­ ra­ О o v o m j e č a s o p i s u odlučila a k a d e m i j a dan s v e z a k od 1б araka. A nagrade za

lje n e vidi h o ć e li se m o ć i v i š e činiti, da izlazi u tri m j e s e c a po j e ­ u č a s o p i s u ođredjeno j e p r e m a mogućstvu j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e po 3 0 do 5 0 for. n i j e ni m a l o . I m a posala k o j e j e a k a d e m i j a dužna raditi valja raditi. I o takih je poslovih akademija a za koje ovo od š t a m p a n a a r k a , k o j e , i s t i n a , nije

m e n a v e ć n e samo m i s l i l a , n e samo ih sebi izabrala i n a u m i l a diti, nego j e u p r a v o i p o č e l a raditi ih. M e d j u t a k e posle p r i p a d a pravo j e u kulturi došao. Kako se to pravo tom j e početak kod nas narodno, ili samo

k o j e j e j e d n o od o b i č a j e m drži u radnju

n a j l j e p š i h s v j e d o č a n s t v a о duhu narodnom : k o l i k o se r a z v i o , d o k l e n a r o d u , ili j e pisano , p r e m a i n a sviet i z n e s e , p r e k r a s a n j e svojim, koje j e n e d a v n o ovdje a k a d e m i j a razdielila

svoju o k o n j e g a . Z a o b i č a j n o pravo da se po narodu n a š e m p o k u p i učinio dr. B o g i š i ć djelom na sviet izašlo pod i m e ­

n o m „pravni o b i č a j i u S l o v e n a " ; a po tom j e a k a d e m i j i s a m o osta­ j a l o da podpomože g. B o g i š i ć a u započetom p o s l u : ona j e n a n j e g o v u želju preštampala njegov naputak 4 0 0 0 eksemplara latinskim za opisivanje pravnih običaja u i ć i r i l s k i m p i s m o m , te će se p o s t a r a t i b i n a pitanja s t a v l j e n a u n a ­

da s e taj n a p u t a k r a z a š l j e l j u d e m k o j i se n a j v i š e b a v e s n a r o d o m , osobito s v e š t e n i k o m i u č i t e l j e m , da m o g a o započeti posao nastaviti i p u t k u o d g o v o r i l i , a o d g o v o r e ć e a k a d e m i j a slati g. B o g i š i ć u da b i popuniti.

Što se t i č e d r u g o g a ,

pisanoga

prava,

koje

imamo

u starih

z a k o n i c i h državnih i statutih v i š e g r a d o v a i v e ć i h o b ć i n a i r a z l i č nih družina, ono j e n a j v i š e i postalo od o b i č a j n o g a prava, te n a m j e u tih z a k o n i c i h i statutih v e ć s a b r a n o m n o g o o b i č a j n o g a p r a v a ; tim j e ovo n a š e pisano pravo isto o n a k o d r a g o c j e n o k a o i ono p r v o ; a j o š d r a g o c j e n i j e b i v a tim što n a m s e u rečenih zakonicih saču­ te Slo­ valo mnogo k o j e š t a što su n o v i j e okolnosti iztisnule iz n a r o d a , sada v e ć n i j e u o b i č a j u . T e s p o m e n i k e p i s a n o g a p r a v a j u ž n i h v e n a odlučila j e o k a d e m i j a izdati na sviet u osobitom

zborniku.

B u d u ć i da u tom poslu t r e b a m n o g o k r i t i k e , a da b i se m o g a o k r i ­ t i č k i raditi, t r e b a n e samo n a j p r i j e i z a b r a t i k o j i bi z a k o n i c i i sta­ tuti išli u štampanih taj z b o r n i k , n e g o j o š prije toga treba znati za s v a k i t a k o v i z a k o n i k ili statut ili pojedini z a k o n u k o j i h se rukopisih ili knjigah nalazi, više pa se istom onda svega će što se bi m o ž e к poslu pristu­ da se sastavi i na pisa­ piti, za to se a k a d e m i j a p o s t a r a ł a p r i j e sviet izda što j e se t a k i m poslom nih izvora na s l o v e n s k o m j u g u , b a v e da koja

m o g u ć e podpuna b i b l i o g r a f i j a pravnih bi dopunili u njoj

r a z a s l a t i ljudem k o j i nedostajalo. b a v i isti u č e n i

S a s t a v l j a n j e m te bibliografije v e ć se duže v r e m e n a biti gotova. Medju o v a k e p o s l o v e , k o j i m s k o g a ili s r b s k o g a j e z i k a . I taj j e odredila j e da filologički t a k i r j e č n i k ; a on n e

z n a l a c , k o j e m u na o b i č a j n o m p r a v u z a h v a l j u j e m o , i ona ć e s k o r i m

treba mnogo vremena i mnogo rječnika već hrvat­ počela: za posao akademija

priprave, spada i s a s t a v l j a n j e i i z d a v a n j e podpuna odsjek prvoga

r a z r e d a s k u p l j a gradju

samo v e ć r a d i t o , n e g o ć e se j o š u to i m e trud njihov nagradjivati, i što bude za za

pozvati svi k o j i b i v e ć i m a l i s k u p l j e n u k a k o v u gradju, da to j a v e a k a d e m i j i , k o j a ć e rado štampanje, podpuni r j e č n i k . Osim s v e g a p o m e n u t o g a što j e u a k a d e m i j i uradjeno ili se radi, n a l a z e se u nje j o š t e dva g o t o v a djela, о k o j i h j o š n i j e m o g l a a k a ­ d e m i j a ništa odlučiti nego su s a d a u r a z r e d i h n a p r e g l e d a n j u . M o ­ g a o bih se bojati da n e b u d e m u k o r e n i n d i s k r e c i j o m što i z a njih ne b i h smio nadati sada v e ć j a v l j a m , k a d n e b i h z n a o ili k a d se j i c e pravih č l a n o v a j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e , Ljudevita Vukotinovića F l o r a hrvatska, a drugo j e pisci trude v e ć m n o g o v r e m e n a ; štampat ć e k a o g r a d j u k o j a ć e se poslije upotrebiti

da ć e se sa s v a k e strane rado čuti. J e d n o j e od t a d v a djela dvo­ dr. J o s i p a Š l o s e r a i oko koje se učeni pravoga člana j u g o -

s l a v e n s k e a k a d e m i j e dr. M i r k a Š u h a j a r i m s k o p r a v o , trud d u g o g a vremena. U književnoj radnji k o j a j e jugoslavenskoj k n j i ž e v n i k a u trudih njihovih, č i m se i m a ž e i podiže. j e pravomu nedjelja j e jugoslavenska akademija članu d a n a putovati sama

takodjer

a k a d e m i j i u sa­ vrstnih podpo-

mih pravilih njezinih zadata, z n a m e n i t j e dio podpomaganje književnost V e ć s a m i m a o čast spomenuti V . J a g i ć u odredila svoju historiju pomoć u

dva p o s l a , u k o j i h da može nekoliko

podpomogla p o s l e n i k e . O s i m t o g a ona tamošnjih bibliote-

po D a l m a c i j i t r a ž e ć i

k a h n e samo čim b i

hrvatsko - srbske književnosti

što bolje popunio, n e g o i u o b ć e što bi od koristi bilo p o z n a v a n j u stare k n j i ž e v n o s t i u D a l m a c i j i , k o j e n a m j e j o š t e dosta slabo. — T a k o j e j o š t e odkupiła ljević S a k c i n s k i , čim j e moći od a k a d e m i j e n e m o ž e biti ni j e d a n n a š akademija „historiöke to spomenike dobro južnih S l o v e n a " , k o j e j e p r i j e tri godine na sviet izdao g. I v a n K u k u l j e učinila književnosti manjom cienom historik. što ć e se dobivati ta k n j i g a , b e z k o j e

A k o se p r e g l e d a s a v ovaj rad, mislim da će se opaziti da se r a d n j a j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e za ovo malo v r e m e n a r a z p r o s t i r a l a skoro na sve strane u onom krugu koji j o j j e da obilježen. Istina, s v e m u će se opaziti s a m o p o č i n j a n j e , ali više od toga n i j e ni m o ­ glo b i t i , i j a b i h se usudio j o š dodati se za ovako malo v r e ­ se n e k i iz­ za samu m e n a j o š n i j e m o g l o ni početi onoliko k o l i k o j e potrebno da bi se moglo pravo suditi j e li p o č e t a k dobar. T a k o , premda medju spomenutih poslova tiču i h i s t o r i j e , ipak političku historiju narodnu j o š radnji

se ni p o č e t a k n i j e p o k a z a o ; ali — nego je tomu uzrok

k a o što se l a k o m o ž e znati — to nije s t o g a što bi se a k a d e m i j a m a n j e s t a r a l a z a nju n e g o z a druge s t r u k e ; što j e o b r a d j i v a n j e n a r o d n e historije t a k o v e l i k posao da se o n a k o na malo n e m o ž e početi k a k o j e u drugih strukah s l a v e n s k a a k a d e m i j a z n a n o s t i i umjetnosti. M i s l i m da se n e ć e z a zlo primiti, a k o najprije s p o m e n e m što bi se a k a d e m i j a i m a l a p o t u ž i t i ; n e m a stana. — a to j e M i s l i m da n i j e p o t r e b e opisivati k a k o j e k a d k o na god što a k a d e m i j a j o š učinjeno. D u ž a n s a m j o š t e j a v i t i u k a k o m j e materijalnom stanju j u g o ­

— a k a m o li cijelo družtvo k n j i ž e v n o n e m a gdje glave skloniti. —I s t i n a , dopušta se a k a d e m i j i da se u ovoj sgradì p o k a ž e k a o što se dopušta i u m j e t n i k o m i akademija sa svoje strane nije ni na tom obćinstvu, a l i što s v a k o j a k i m da g a z a b a v l j a j u , — nezahvalna;

a k a d e m i j a i m a da radi b e z o b ć i n s t v a , t o g a n e m a gdje raditi. I s t i n a , z e m a l j s k i se s a b o r postarao da n e b u d e t a k o , n a r e đ i v š i da se o v a zgrada, k o j a pripada n a r o d n o m u m u z e j u , dade z a stan j u g o s l a v e n ­ dijelu ove zgrade, da koja j e z g o d n i j a z a mu­ skoj a k a d e m i j i , a m u z e j , k o j i j e u j e d n o m se premjesti u drugu z e m a l j s k u z g r a d u , muzeja,

zej ; — istina da j e n a to p r i s t a l a i j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a u i m e k o j i stoji pod n j e z i n o m u p r a v o m ; a l i to do sada n i j e po­ narodnoga mu­ moglo, j e r l j u d i , k o j i su i z a b r a n i da tom z g r a d o m z e j a upravljaju

d o k l e se m u z e j z a k o n i t o ne osnuje, m i s l e da j e ni i t o g a se d r ž e t a k o zemaljska vlast naroda na

sada, po što j e n j e g o v o v e l i č a n s t v o potvrdilo p r a v i l a k o j i m i j e mu­ zej osnovan, j o š nijesu dužni pustiti iz r u k u , n e upotrebi svu к napredovanju energiju. dobrotvora i ljubavlju samoga u prosvjeti imala j e jugoslavenska akademija tvrdo da n e m a n a đ a n j a da ć e s k o r o biti k r a j , a k o P o d a t l j i v o š ć u narodnih

k r a j u prošle godine g l a v n i c e u l o ž e n e n a z a k o n i t u dobit 2 0 0 . 7 2 0 fr. O d te g l a v n i c e , k o j o m sada u p r a v l j a k r a l j e v s k o n a m j e s t n i č k o v i e ć e s dvojicom pravih č l a n o v a a k a d e m i j e , bilo j e g o d i š n j e g a darine, i petina k o j a se dodaje z a ovu 1 8 6 7 godinu 7 8 5 6 for. glavnici, pripada akademiji Kako dohodka dohodka taj 9 7 7 8 for. ; od č e g a k a d se odbije što se p l a ć a državi u i m e dohoć e a k a d e m i j a upotrebiti

dohodak, o tom će na v r i e m e dati r a č u n . A k o se к r e č e n o j g l a v ­ nici dodadu j o š t e prilozi k o j i z a s a d a ne n o s e dobiti, i oni k o j i j o š niesu izplaćeni i oni k o j i se izplaćuju n a r o k o v e , te im svi r o k o v i j o š niesu prispjeli, onda j e c i e l a g l a v n i c a n a k r a j u m j e s e c a t r a v n j a ove godine b i l a 2 8 5 . 6 4 4 for. — K a k o о samoj glavnici tako i о obnas v e m ostalom što j e a k a d e m i j a i m a l a do r e č e n o g a v r e m e n a , da r u k u j e tim b l a g o m p r i n e s e n i m n a ž r t v e n i k n a r o d n o g a d o k l e a k a d e m i j a n e stupi u život. P u n i h š e s t se j e r e č e n i odbor o k o o v o g a t e g o b n o g a sebi zadobio u jugoslavenske akademije izreći dužnost mi j e v e o m a draga. godina posla, veliku

rodovao j e i z v j e š ć e p o t a n k o g o s p o d a r s k i odbor, k o j i j e b i o postavljen napredka, trudio trudom koju dana

i tim j e

zahvalnost,

Z a v r š u j u ć i ovo i z v j e š ć e m o l i m d a m i se dopusti j o š i t a čast da najtopliju z a h v a l n o s t j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e i z r e č e m k a k o onomu dobrotvoru k o j i j o j j e prvi p o s t a v i o t e m e l j , t a k o i s v a k o m u k o j i j o j j e i najmanjim darkom pritekao u pomoć.

0 selitbi i obsegu putovanja naših običnijih selica ptica.
Čitao u sjednici matematičko akademije znanosti prirodoslovnoga razreda jugoslavenske i umjetnosti 28 lipnja 1867

PRAVI CLAN JOSIP TORBAR. M o t r i li č o v j e k prirodu s n j e z i n a m a t e r i j a l n a o b s e g a ili s njene formalne r a z l i c n o s t i ; ili j u njene o s e b i n e očituju : u v i e k pazi s nebrojenih biti načina, k o j i m i se predmetom ovakova intui­ će mu obljubljenim

pomnjivih i z t r a ž i v a n j a ; j e r j e č o v j e k s j e d n e strane njezinih g o l e m i h c a r s t v a , a s d r u g e strane podtiče tivna, o k u i duhu č o v j e č j e m u p r i s t u p n i j a , toliko drugih z n a n s t v e n i h K a o što s v a k a grana. imade i poznavanje znanost nego

i sâm č l a n o m ga na

i z t r a ž i v a n j a i taj m o m e n a t , što su o č i t o v a n j a prirode, budući li su

iztraživanja za n a s drugom

prirode

formalne i m a t e r i j a l n e k o r i s t i ; nu da uspiemo u j e d n o m i p o g l e d u , v a l j a tražiti znanju č v r s t a n a g a d j a n j a , hipoteze držati i sigurna t e m e l j a , dok ih z a ono što j e s u ,

te slutnje, tim

nepodupremo

razlozi, k o j i rezultate naših i z t r a ž i v a n j a z n a n o š ć u čine. Nebudi

r e č e n o , da ž e l i m k o j e k a k v i m i obziri o g r a n i č i t i iztraživanja prirode ; j e r t r a ž e n j e istine, a k o nam j e do n j e s t a l o , j e n e o g r a n i č e n o ; v e ć mislim tim r e ć i : da i z t r a ž i v a n j a imadu poći onim putem, k o j zna­ nosti d o l i k u j e . K a o što filosofija imade svojih L e i b n i t z a i F e u e r ­ ako su udarili j e d n i u prilog, b a c h a , t a k o ih i m a d e i prirodoznanstvo ; p a

putem, k o j i m ih m i sliediti n e m o ž e m o , n e ć e m o s toga osuditi s a m u znanost : što od i z t r a ž i v a n j a j e d n i h i drugih ide znanosti to ć e o n a p r i g r l i t i , a ostalo Ovo njekoliko rieči, će što odpasti na v j e č j e , k o j o j ć e š , ž a l i b o ž e , t r a g a n a ć i u s v a k o j grani ih poput uvoda tiesnu s a v e z u s razmatranjem, koje r a č u n p o g r e š i v o s t i čo­ znanosti. nestoje u za svoje rekoh, ako

si danas z a d a ć o m u č i n i h ; n u oprostiti,

štovani štioci ć e mi ovu m a l u s t r a n p u t i c u

opravdanje r e k n e m , da s a m mislio n a z n a č i t i bih želio, da se sudi m o j r â d , k o j e m u svojim slabim silam buduće svoju snagu voljan da u ovom posvetim.

stanovište,

s kojega

s a m u ovoj odličnom

struci p r e m a

tielu danas i u

A sad se l a ć a m s v o j e z a d a ć e . J a s a m uzeo od neprirodoslovaca dapače da udesim razpravljati malo komu razmatranje о pojavu prema u životinjstvu, stegnuo koj j e i životinja; sam g a B u d i ovaj

n e p o z n a t — o selitbi vremenu, običnijih ptica. u njem

samo n a r a z p r a v l j a n j e k o j e se uz običnost svoju znamenitost.

о selitbi naših to i p a k

pojav s a m u sebi p o z n a t ,

imade

momenata, na

pojava nismo osvrtali,

p a i p a k pogledom n a

sâm pojav, a j o š više o b z i r o m n a cielost prirodnih o č i t o v a n j a i m a d e

B i t ć e i onim poznato, k o j i se nisu p o t a n j e b a v i l i m o t r e n j e m prirode, da imade u n a s ptica, koje uviek, ljeti i zimi u istom priedjelu nalazimo, k o j e d a k l e s v o j e g a s t a n o v i š t a n e m i e n j a j u . O v a k o v e ptice z o v e m o s t a η a r i c e . I m a opet t a k o v i h , k o j e samo u sta­ novito doba u istih priedjelih n a l a z i m o , a onda otidju u druge strane, ali samo z a duže ili k r a ć e v r i e m e , p a k s e onda j a š n j e priedjele p o v r a t e , riodički struke smislu. seg mienjaju. ptice r a z l i k u j e m koje dakle j a na dvoje: svoje opet u s v o j e pri­ stanovište i pe­ užem svoje bio ob-

O v e su p o z n a t e p o d i m e n o m s e l i c a . O v e selice u š i r e m smisla brojim sve ptice, koje dočim

U r e d selica š i r e g a

stanovište p e r i o d i č k i m i e n j a j u , t e u d r u g e k r a j e v e p u t u j u , njihova putovanja tješnji ili p r o s t r a n i j i ; kojih j e obseg izpod j e d n o g a u ž e g a smisla t a k o v e v r s t a m , maknut, da u stanovito d o b a n e b l j a pod drugo p r e l a z e . R a z d j e l i v ovdje p t i c e n a d v o j e : s t a n a r i c e išao sam navlas t a k o z v a n e s k i t n i c e o v a vrst ptica, a k o s o k a pustimo medju s t a n a r i c e ili m e d j u s toga, mjestne , putovanja

medju selice tako raz­ pod­

kontinentalnoga

i s e l i c e mimo­ što m i s l i m , d a s e puta slučajne

često

okolnosti, n a k o j i h se n j i h o v o r a z d j e l j e n j e osniva, uvrstiti m o g u ili selice širega smisla. U obće j e pojam s k i t n i c a t a k o nesigurnim o b i l j e ž j e m o z n a č e n , d a j e č o v j e k k a d š t o u dvojbi, e d a li o v a p t i c a spada m e d j u s e l i c e ili t a k o z v a n e s k i t n i c e . T a k o se n. p. medju veće ili m a n j e ostalim navadja k a o obilježje Nu visi skitnice, da da ovo samo о se od s v o j e g a stanovišta p r e d a l e k o neukloni. buduć

odaljivanje od s t a n o v i š t a

č e s t o puti

v e ć i h ili manjih s l u č a j n i h p r o m j e n a h , p t i c a biti sad s k i t n i c a sad s e l i c a .

s

toga

može j e d n a

te ista

T a k o da s a m o j e d a n p r i m j e r s p o m e n e m ,

n a z n a č u j e se n i k a v a c

(fringilla montifringilla) k a o s e l i c a s toga, što iz s v o j e g a stanovišta zimi z a 2 0 ° po prilici p r e m a j u g u otide, dočim se z e l e n č i c a (fr. spinus) drži samo z a s k i t n i c u s toga, što ova, polazeći zimi t a k o d j e r p r a m a j u g u , neputuje tako daleko. A l imade primjera, svojem skitanju s v o j e m putovanju. g d j e j e s a slučaj­ p r a m a j u g u do­ ove nih p r o m j e n a z e l e n č i c a n a prla n e g o li n i k a v a c n a dalje

T a k o bi se d a k l e

dvie vrsti z a m i e n i l e , te bi p r e m a o b s t o j e ć e m u nesigurnu o z n a c e n j u skitnica selicom postala i obratno. P o m o j e m t u m a č e n j u i m a d u selice u širem smislu uzete j e d n u prostranu domovinu, ali u njoj dvie v i š e m a n j e odaljene p o s t o j b i n e , dvie daleke mori l j e t n u i z i m s k u ; a s e l i c e u u ž e m smislu imadu „cives duarum patriarum",

i o c e a n i r a z s t a v l j e n e d o m o v i n e — ovo su d a k l e medju pticami pravi d a k l e selice у-ατ' εξοχήν. ostavljaju selice u to stanovito doba što

P i t a j u ć i z a u z r o k : zašto s v o j u domovinu,

te j u z a m j e n j u j u

s drugom

n a tisuće

milja p r e k o

m o r a o d a l j e n o m , o d g o v o r i n a m se o b i č n o , da pod toplije p o d n e b l j e , gdje nije vegetacija

čine s t o g a ,

im sa n a s t a j u ć e studeni u p r v o j domovini n e s t a n e hrane, te putuju studenju obustavljena. selice zašto koje hrane, prama N u j e li h r a n a i p r o m j e n a toplote j e d i n i razlog, s kojega

s v o j u ljetnu ili z i m s k u p o s t o j b i n u m i e n j a j u ? J a mislim da n i j e ; j e r k a d bi ovo bio j e d i n i i d o v o l j n i r a z l o g , onda n e i m a r a z l o g a se n e b i z a k o n о s e l i t b i p r o t e z a o n a sve v r s t i istoga plemena, se j e d n a k i m n a č i n o m ž i v l j e n j a odlikuju i j e d n a k i m živežem što i p a k n e b i v a . J e r d o č i m n a s , z a p r i m j e r budi n a v e d e n o , j e s e n i o s t a v l j a j u p r e p e l i c e , hariši, zatim slavulji o s t a n e k o d n a s v i š e njihovih s r o d n i c a , kao što su n.

i druge p j e v a č i c e , pr. t r č k e , medju svoj Neima nisu z a a

ž u t o v o l j k e i p r e k o z i m e . T o isto v a l j a о g r a b i l i c a h . ( e n n e o c t o n u s collurio B r . ) , j e r od život manje. toli sigurne ptice o n o l i k e , On j e osobito m a n j i m grabilica, koja bi njegove lakomosti i sam

p t i c a m i , osobito m a n j i m i , t a k o v a k a n i b a l a , k a o što j e m a l i s r a k o p e r kolik j e ubojica, Pak k a m o li n e g o li ova pliena medju ipak

p j e v i c a m opasniji (lanius e x c u b i t o r ) . kroz cielu z i m u

dušman dovoljno

njegov srodnik, veliki srakoper lakoma i m a l a , odilazi m e d j u p o s l j e d n j i mi.

p r v i m i s e l i c a m i p r a m a j e s e n i , a dolazi

J, Α.

б

R e k a o bih d a k l e , da p o v r h h r a n e i p r o m j e n e toplote i m a j o š t e n j e k i tajni nagon p e r i o d i č k o g a p u t o v a n j a , k o j leži u n u t a r n j o j r a v i , u s a m u ustroju s e l i c a . v i c a m dovoljno hrane, o b s k r b i m o ih p r i m j e r n o m njihovu pa će se zaputiti o n a m o , k u d a B i l o j e dosta p o k u s a , ih prirodom preko upisani kod na­ D a j m o p r e p e l i c a m , lasta vi c a m , k u k a organizmu vuče. zadrže,

toplotom, a k o ih pustimo n a slobodi, ostavit ć e n a m h r a n u i toplotu, zakon nas da k u k a v i c u zime

nu b a d a v a . H r a n u su j o j pogodili, toplotu su j o j u d e s i l i , a ona j e uza sve to v e n u l a i g i n u l a te p o s t a n e ž r t v o m č o v j e č j e z v j e d l j i v o s t i prije, n e g o su j e d r u g a r i c e o k u k a t i m o g l e . P a a k o u o b ć e m o t r i m o selice, što smo ih p r e k o zime u k r l e t k a h pridržali, to ć e m o ih vidjeti uz s v u dvorbu t u r o b n e i snuž­ dene, d o č i m su zasužnjene s n j i m i n e s e l i c e ž i v a h n e i v e s e l e . S t o g a b i č o v j e k r e k a o , da se ovo selica n e i m a pripisati samo turobno uplivu i snuždeno zime, nego stanje z a t v o r e n i h takodjer nekomu

nutarnjemu tugovanju z a d r u g o m

domovinom.

O v d j e se s j e ć a m j e d n e o p a z k e , k o j u j e v e l i k i u č e n j a k A l e k ­ sandar Humboldt, putujući a e q u a t o r i a l n i m i priedjeli u A m e r i c i , z a ­ bilježio u svojem putopisu о periodičnom putovanju neke vrsti p a t a k a , što j i h ondje z o v u „patos c a r e t e r o s " p a l j a pod veli: imenom „gavanes", i о nekoj vrsti čas prama-

k o j e s e l i c e s v a k e godine

Ijeća i j e s e n i putuju iz j u ž n i h o b r a t n i č k i h priedjela u s j e v e r n e , te „Ova pravilna putovanja ptica izvanredni pojavi". iz j e d n e o b r a t n i č k e z e m l j e u ciele godine pojave ista ton i s m o si Ovakove drugu, i to u z e m a l j s k o m p o j a s u , g d j e v l a d a plota, to su posve

k a d r i d r u g a č i j e protumačiti, n e g o a k o p r i z n a m o , da s e o b a p t i c a se­ lica nedolazi samo s p r o m j e n e t o p l o t e , v e ć t a k o d j e r , ili m o ž d a j o ­ šte više s n e k o g a n u t a r n j e g a , n j i h o v u o r g a n i z m u p r i r o d j e n a z a k o n a . Z n a m e n i t o j e , s t o g a v r i e d n o n a p o m e n u t i , k a k o se selice n a d n e s e l i c a m i odlikuju oštrijimi osjećali t e u o b ć e s a v r š e n i j i m i n s t i n k ­ tom, k o j i m znadu opasnosti o d k r i t i , te i m i z b j e ć i , pogadjati tiesnu s a v e z u s n j i h o v o m s e o b o m . Čovjek bi rekao, daljinu p u t o v a n j a , p r o m j e n u v r e m e n a , i o s t a l e s l i č n e o k o l n o s t i , k o j e su u da j e o v a k o u s a v r š e n i n s t i n k t u p r a v o r e z u l t a t p u t o v a n j a t a k o v i h selica, j e r č i m j e veći obseg njihova putovanja, tim ćemo savršeniji instinkt naći u t a k o v i h selica. N e k e vrsti, putujući j a t o m i c e , i z a š i l j u prednju stražu; a kad počivaju, p o n a m j e s t e odalje o d m a s e , č u v a r e da stražu stoje, te i m prieteću pogibelj doglase. I z b i l j a , n a i š a v š i ili na putu, ili z a p a z i v š i

n a odmoru n e p r i j a t e l j a , p o v u k u O v a j j e instinkt z a j e d n i č k e

se s t r a ž e , toli

javivši da

prije j a t u opas­ spremaju. pogibelji si u
г

nost, к j e z g r i v o j s k e , te se s j e d i n j e n i m ! silami na obranu obrane silan,

r a z l i č i t e vrsti u p o m o é idu. T a k o v p r i m j e r solidarne o b r a n e opazio se j e navlastito k o d r a z l i c n i h vrstih štulaca (ordeadeae) . P a t k a l e d e n j a č a ( a n a s g l a c i a l i s T e m ) živi na obalah ledenoga m o r a A z i j e i E u r o p e k o d S p i t z b e r g a u N o v o j - Z e m l j i , gdje i nese. Njezina putovanja ograničuju se na obale duž b a l t i č k o g a m o r a i bila, se bilo n e s j e ć a j u se ovib p a t a k a do­ duž H o l a n d i j e . D a b i niže p r a m a ornitholozi. A m j e s e c a s j e č n j a jugu doprla

1 8 4 0 pojavilo strani na

tja do j u ž n e F r a n c e z k e , d a k l e b l i z u 5 0 0 m i l j a od svoje p r a v e m o v i n e . T e z i m e n a s t a d e u p r a v o u onoj od p r i j e nepamćena toplota, dočim j e n e g o o b i č n a studen. sjeveru vladala

zemlje n e o b i č n a i žešća

K a d j e g. 1 8 2 2 B r e h m ( o t a c slavnoga d a n a š n j e g a o r n i t h o l o g a ) , opaziv da su s v e p a t k e o s t a v i l e p r i s n i č k o j e z e r o , dočuo , da su se na obalah N j e m a č k e pojavili tučnjaci (pingvini), nih priedjelih a t l a n t s k o g a i i n d i č k o g a o c e a n a , živući t j a u j u ž ­ z a k l j u č i o j e s toga,

da ć e ž e s t o k a studen z a v l a d a t i . I nije se p r e v a r i o . Gr. 1 8 6 4 b i j a š e u H r v a t s k o j prvi dio z i m e prilično b l a g , do­ č i m j e u s j e v e r n i h s t r a n a h iste a u s t r i j s k e žestoka studen; s t o g a si t e k k a š n j e carevine bila zavladala zašto protumači smo razlog,

šu droplje (otis t a r d a ) iste z i m e tja simo d o š l e bile, p r i j e nego se j e u njihovu o b i č n u s t a n o v i š t u prava domovina, p r e l a z e u z a studen j o š t e z n a l o , j e r iz s j e ­ kada slute v e r n i j i h s t r a n a austr. c a r e v i n e , navlastito iz U g a r s k e , gdje j i m j e n a š e priedjele samo o n d a , znamenite meteorologičke promjene, medju k o j e r a č u n a m o i n a p o ­

m e n u t u u s j e v e r n i j i h p r i e d j e l i h austr. c a r e v i n e g. 1 8 6 4 studen. K a o što j e z n a m e n i t o , k a k o n e k e selice znadu j e m u putovanju horu pogoditi, kad dočim u obće prije ljetnu d o m o v i n u , očekivaju raniju zgodnu ostave svo­ svoju

zimu ; tako j e

zanimiva

o p a z k a , da n e k e s e l i c e , i to p o n a j v i š e one, k o j e nas p j e v a n j e m r a z v e s e l j u j u , s a m o n o ć j u putuju, drozdovi i u obće sylviae, putuju a n o ć j u p o č i v a j u . a danju počivaju ; dočim

danju s v o j i m druge danju

n. p. slavulji, p r e p e l i c e , napome­

U z o v e p o j a v e vriedno j e i taj

n u t i , da p t i c e n o ć j u p u t u j u ć e

a danju p o c i v a j u ć e , za c i e l o v r i e m e

Marcel des Serres. Migration des divers animaux pag. 1 5 .

*

svoje seobe nespavaju, veé litbe uzrujanu i uzigranu

svoj o d m o r u n e k o m s r e d n j e m imade. selice,

stanju

izmedju b d i e n j a i s p a v a n j a sprovedu, T k o j e motrio s v o j e u nešto slična opaziti. dodje doba da putuju, krletkah

što se njihovu z a v r i e m e sezatvorene mogao j e srodnicam s u ž n j i c a tu

o r g a n i z m u pripisati

K a d a n j i h o v i m n a slobodi ž i v u č i m čini ti s e , d a o r g a n i z a m t v o j i h

horu osjeti, j e r ć e š zamjetiti, k a k o su n e s a m o danju, n e g o i n o ć j u n e m i r n e , te ž i v a h n i j e n e g o o b i č n o s k a k u ć u ili z a t v o r o m t r č e ć i svoj n e p o k o j očituju. S t o i n a č e n e č i n e o b i č n o , p j e v a j u ili č v r g u t a j u u to doba i po n o ć i , pa čim j e svjetlija noć tim se ž i v a h n i j e k r e ć u . Ovaj nepokoj puto­ dok i doba O v o j e navlastito opaziti k o d z a t v o r e n i h p r e p e l i c a . ili u o b ć e n e k o u z k o l e b a n o s t a n j e traje u njih

v a n j a , a izminuvši ovo doba, spopadne n a š e z a t v o r e n i c e n e k a tro­ m o s t i umornost, k a n o da su v e l i k o p u t o v a n j e provalile. ljudi, k o j i su k a k o v o m nezgodom koje udo tiela, Pripoviedaju r u k u ili n. p .

n o g u izgubili, a i liečnici i fisiolozi tvrde, da tomu t a k o biti m o ž e , da n a i m e ti ljudi kadšto u onih v e ć d a v n o i z g u b l j e n i h udih b o l e s t o s j e ć a j u : t a k o i n a š e z a t v o r e n e s e l i c e stradaju niti započele a k a m o li d o v r š i l e . Od l j u d i , koji prepelice goje, čuo s a m t v r d i t i , da su ove selice u v r i e m e s e o b e osobito z a n o ć i m j e s e č i n o m r a s v j e t l j e n i h ne­ m i r n e . Č o v j e k bi tomu r a z l o g n a ć i m o g a o u n e k o j simpatiji n j i h o v a organizma s m j e s e č i n o m , k o j o m slobodne prepelice obično K a o što doba počinka. V e ć p r e m a j e s e n i , k a d n o j e z e l e n i ures d r v e ć a žutjeti p o č e o , nestaje sve v e ć m a v e s e l a s k a k u t a n j a i ž i v a h n a č v r g u t a n j a k r i l a t i c a , k o j i m su se do n e d a v n a n a š i g a j e v i odzivali, i č i m v e ć m a se z i m a približava, tim v e ć a tišina. N a p o k o n i z a p o l o v i c e s t u d e n o g a k o j e su se sa sjevernijih priedjela к nam povukle, vidjesu: te v a m o u nas samo n a š e o b i č n e s t a n a r i c e i one s e l i c e š i r e g a smisla, k a o što fringilla s p i n u s , fr. m o n t i f r i n g i l l a , p y r r h u l a , turdus pilaris i d., u cieloj p r i r o d i , tako j e i u ptičjem putuju. životu z i m a s posla, što g a n i s u

si po šumah, b o r o v n i c i h i po z e m l j i t r a ž e ozimni plod, da se n j i m prehrane, d o č i m se n a š e s t a n a r i c e , k o j e se z r n j e m h r a n e , tim b l i ž e p r i m i č u l j u d s k i m stano v o m , li g o s p o d a r i c a medju nepozvana g o s t a ; č i m j e o š t r i j a studen. žita, da se T u ć e š vidjeti dosadna v r a b c a , k a k o z g u r e n u svoj k o ž u h viri izpod k r o v a , n e ć e živad vrcnuti posluži o b i č a j e m do­ ondje k u c a s j e n i c a n a p r o z o r z a m i l o s t i n j u ,

č i m strnadi i z e b e oblieću s j e n i k e i h a m b a r e . S t a n a r i c e b u b o z o b k e

s t r a n o m t r a ž e po š u m a h i p o l j u surogat b u b a m , k o j i h j e s nadošlom zimom nestalo, stranom primiču se i one čovječjemu stanu, da ujagme čim se glađu otmu. K a o što j e poznato, spadaju simo po­ o n a plemena, k o j a se žirom, pa onda g r a b i l i c e , reknem: igra se plodom h r a n e ,

n a j v i š e s y l v i a e . J o š t e n a j b o l j e prodju orasi, l j e š n j a c i i o s t a l i m t v r d i m

k o j e s e m e s o m istih s v o j i h s u p l e m e n i k a služe. K r a t k o da s v e n a š e s t a n a r i c e i s e l i c e m o ž e š u k r a t k o izbrojiti. Životonosna zemlja śniegom odjevena, ljuti sjever

s gustim g r a n j e m , a g d j e b i h r a n e bilo, t a m o su z a m k e n a s t a v l j e n e : — uz t a k o v e o k o l n o s t i n e i m a d a k a k o samo žalostno c i k a n j e žalostnih vesela pjevanja, v e ć čuješ krilatica.

O v a k o v o stanje u p t i č j e m životu ostane k o d nas do pod svrhu m j e s e c a v e l j a č e , j e r se u to d o b a v e ć počimlje p o v r a t a k naših se­ lica užega smisla. ću napomenuti samo n e k o j e putovanja. (alauda arvensis), i to kadšto već kod liepe u Prama po m a l o i to z n a m e n i t i j e , do­ P r e d a l e k o bih z a s e g n u o , k a d bih se upustio u opisivanje svih ovih selica, j a davši ujedno područje njihova ševa

N a k o l i k o s a m j a opazio, vrati se к n a m s p r a m a l j e ć a j e d n a od p r v i h s e l i c a , p o l j s k a koncem veljače, a inače obično početkom ožujka, dočim njezina najduže za

d r u g a r i c a č e v r l j u g a (al. c r i s t a t a ) k a o s t a n a r i c a p r e k o ciele z i m e nas ostane. D o š a v к n a m j e d n a od p r v i h , v j e r n a p r a t i l i c a p o l j o d j e l c a , do j e s e n i i do p o l o v i c e s t u d e n o g a . svoj z i m s k i z a v i č a j živi o n a jeseni Africi. povraća se najprije к jugu, dok j e napokon j a t o m i c e po polju drže. z e m l j a , budući sa ostane š e v a p. druge polovice l i s t o p a d a , do S i b i r i j e . malo

O d p r a m a l j e ć a p a k do p o v r a t k a sjevernih priedjela

po cieloj E u r o p i

i k o d n a s n e s t a n e . Njezino z i m o v a n j e j e u J o š t e v i š e ih ostane morskim u Španjolskoj, koja afrikanskoga dolazi,

U j u ž n o j F r a n c e z k o j ostane ih mnogo i p r e k o z i m e , t e se samo gibraltarskim t j e s n a c e m od A f r i k e

r a s t a v l j e n a , m o ž e se s m a t r a t i samo produženjem njihova zimovišta. I m a d e j o š t e druga vrst

ševa, k o j a j e u nas t a k o d j e r se­ blizu do

lica, to j e k r u n i c a (al. a r b o r e a ) ; p r e m d a n i s a m opazio, k a d a to mislim, da n e ć u p o g r i e š i t i , a k o njezin d o l a z a k stavim poljske ševe. Z a š e v a m i opazih da najprije dolazi čvorak i

to p o č e t k o m pošto našu grmljem gdje

o ž u j k a . O v e s e l i c e ž i v u s p o č e t k a p a r i m i c e , te t e k a r k a š n j e , su m l a d i o d r a s l i , k u p e s e u j a t a i drže se po ravninah Afriku, obraslih. M j e s e c a l i s t o p a d a putuju u sjevernu

zimu p r o b a v e . P r a m a l j e ć e m k r e n u u E v r o p u . N j i h o v put ide p r e k o sredozemnoga (Vidi : vugu). U isto po prilici v r i e m e dolazi drozd, a za n j i m divlji g o ­ cieloj lubi grivnjaš (col. p a l u m b u s ) i dupljaš ( c o l . o e n a s ) ; ostanu po I z a ovih v r a ć a j u s e , p o č a m hrane, te naše šume i od p r v e polovice mora Sirijom izmedju crnoga i kaspiškoga mora.

E u r o p i t j a do Š v e d s k e i R u s k e , t e m j e s e c a listopada putuju u A f r i k u . ožujka sylviadae — bubami i crvi Ovo p j e v a č i c e , t. j . one n j e ž n e p t i c e , gajeve k o j e se p o n a j v i š e selicami

ugodnim

p j e v a n j e m oživljuju.

p l e m e , t. j . p l e m e p j e v a č i c a j e m e d j u širnije g o v o r a b i t i , toliko veći dio povuče u zimovanje. Nu zato samo

naj m n o g o b r o j n i ] e ; da se od njih Aziju na о progovoriti

s t o g a pogledom n a o g r a n i č e n i p r o s t o r i v r i e m e n e m o ž e о njih o b budi napomenuto, dozvoljeno obširnije s j e v e r n o - i z t o č n u stran mi budi Afrike i malu

pravih v j e s t n i c a h p r a m a l j e ć a , о l a s t a v i c a h , p r i d r ž a v si о slavulju ple­ m e n a p j e v a č i c a k o j u niže r e ć i . U nas imade djavica (hirundo bregunica tri poznatije vrsti lastavica: lastavica čai što rustica), last, kućnica (hirundo urbica) kad

(hir. r i p a r i a ) . i to u d r u g o j ,

К n a m se vrati najprije 1. č a d j a v i c a

v e ć u prvoj polovici m j e s e c a o ž u j k a . Z a tri t j e d n a po prilici obično sliedi l a s t a v i c a k u ć n i c a , te se u isto v r i e m e p o j a v i i b r e g u n i c a . dvie vrsti drže se u v i e k k u ć a , t e se č a d j a v i c a gniezdi u prostorijah : po hodnicih, sušah itd., d o č i m k u ć n i c a gradi n a v a n j s k o j strani z g r a d a , obično na zidovih svoja izpod Prve nutarnjih gniezda krova. Lasta­

B r e g u n i c a se gniezdi na strmih o b a l a h r i e k a , d o č i m si po 4 — 5 stopa d u b o k e horizontalne rupe s v o j i m i o š t r i m i p a n d ž a m i i z k o p a . vica j e naša najmilija domaća ptica; ona j e navikla č o v j e č j e g a stana življeti, p a k j o j č o v j e k njezino pouzdanje rodicu odgajati isto t a k o n a s e o s k o j k u ć i lastavica bježi. U staro doba m n i j a h u , da se l a s t a v i c e uz nastajuću studen samo b l i z u štednjom

i n j e ž n o m pažnjom v r a ć a . L a s t a v i c i j e j e d i n o j dopušteno, s v o j u po­ k a o što i na k n e ž e v s k o j sreća, koju palači. P a č e i m a u p u k u v j e r e , da onoj k u ć i n e c v a t e

z a v u k u u stare, zapuštene z g r a d e , u rupe ili šuplje iz n o v i j e dobe, k o j i pokazuju, temelju osnovano, j e r j e od

d r v e ć e , te da slučajeva da

tuj p r e s p a v a v š i z i m s k u studen p r a m a l j e ć e d o č e k a j u . I m a d e vještaka u u

da ovo m n i e n j e n i j e posve n a pustu ovoj struci dokazano., najžešćoj studeni obumre,

lastavica, j e d i n a dosad p o z n a t a p t i c a

o n a k o k a k o one ž i v o t i n j e , k o j e cielu zimu prespavaju, a došav na toplije m j e s t o , da oživi. M e n i j e b a r e m poznat slučaj, gdje su u v r i e m e ž e s t o k e studeni o k o B o ž i ć a drvari donieli iz šume iz šuplje b u k v e do 4 0 k o m a d a p o s v e m a obumrlih l a s t a v i c a , u k o j i h d a k a k o n e b i j a š e životu ni t r a g a . Pošto j e dakle ovim i O g r i j a v š i se u toploj sobi probudiše se svake dvojbe stav­ к životu, te su v i š e d a n a po sobi lietale, nu napokon i p a k poginule. drugimi slučaji izvan ljeno, da l a s t a v i c e padnu u z i m s k i s a n , te d a j e o v a k o v i m spava­ n j e m n j i h o v a ž i v o t n a djelatnost samo za vrieme obustavljena: tko b i m o g a o temeljito uztvrditi, da se one o b u m r l e l a s t a v i c e s p r a m a ­ l j e ć a n e b i b i l e ž i v o t o m p r o b u d i l e isto o n a k o , k a k o to b i v a u j a z a v a c a , m e d v j e d a i drugih c i e l u zimu spavajućih životinja. Ja sam minule j e s e n i vidio nedaleko Z a g r e b a pet lastavica č a d j a v i c a j o š t e p r v o g a studenoga, p r e m d a j e v e ć u drugoj polovici listopada toli ž e s t o k e studeni bilo, da se z e m l j a m j e s t i m i c e s p a l c a d u b o k o s m r z l a b i l a . S v a j e p r i l i k a , da su ove l a s t a v i c e k a š n j e k r e ­ nule z a svojinu drugaricami u toplije z e m l j e ; nu prema onomu, što m a l o prije n a v e d o h , n e b i n e m o g u ć e b i l o , da su u z v o n i c i h ili pre­

šupljemu d r v e t u poput š i š m i š a h zimu u nas p r e s p a v a l e . A l i a k o b i i bilo pojedinih s l u č a j a , gdje b i zimu u nas spavale, to j e i p a k s e l i t b a l a s t a v i c a u o b ć e u statirana. L a s t a v i c e n a s o s t a v l j a j u k o n c e m rujna, pojedinih vidi s e l i c e s p r e m a j u na put. Nekoliko dana prije nego li se čovjek zaputiti k a d š t o i do p o l o v i c e listopada. Z n a m e n i t o j e o p a z i t i , k a k o se ove misle, s a k u p l j a j u se o k o l o z v o n i k a , k r o v o v a i k r o š n a t a d r v e ć a , t e b i ih m o g a o v i š e stotina n a b r o j i t i , k a k o su se sakupile n a j p r i j e u m a n j e hrpe, k o j e se opet u v e ć a j a t a spajaju, te živahno č v r g u t a j u , u z l e ć u i opet s j e d a j u , k a n o da bi k u š a l e svoju vidiš ih v i š e s l i e d e ć e g a d a n a . u Africi. Afrika j e njekim snagu p r i j e , n e g o li d a l e k put n a s t u p e . O s t a v i v ih j a t o m i c e s a k u p l j e n e v e č e r o m , n e O n e su k r e n u l e p r e m a j u g o - z a p a d u , središte obitavanja lastavica, te se, n a k o n n e k o j i h dužih p o s t a j a u j u ž n i h s t r a n a h , o b u s t a v e t e k načinom te se od ovud po ostalih svietovih r a z i l a z e . Č a d j a v i c a l a s t a v i c a i m a d e m e d j u svimi s e l i c a m i n a j v e ć i o b s e g putovanja. O v a s e l i c a dosiže iz središta A f r i k e p r e k o c i e l e E v r o p e prelazi Sibirijom i u A z i j u do p r e k o 6 5 ° ledenoga j e z e r a u odtud prelazi sje­ južnim do na k r a j S k a n d i n a v i j e , toplije s t r a n e k o n ­

s j e v e r n e š i r i n e , ulazi i z m e d j u b e r i n ž k o g a

v e r n u , t e dopre do n a k r a j j u ž n e A m e r i k e ;

oceanom i Novom-Selandijom

u

Australiju,

a

odovud,

obrativ

se

к polovniku p r e k o k i n e z k o g a m o r a uz o b a l e i n d i č k o g a o c e a n a p r e k o A z i j e v r a ć a se u Afriku, o d k u d j e b i l a pošla. Manji j e o b s e g p u t o v a n j a vište j e n a zapadnoj lastavice bregunice. Gvinei. Njezino zimoOd ovud si­ pa Evropu, sjevernu strani A f r i k e u g o r n j o j

lazi j e d n a p r u g a n j e z i n a p u t o v a n j a

do n a j j u ž n i j e g a r t a A f r i k e , morem u

v r a t i v se n a t r a g к s j e v e r u p r e l a z i s r e d o z e m n i m

te dopre do n a obalu l e d e n o g a m o r a . S p o j i v se ovdje sa s j e v e r n o m prugom, k o j a j e iz s v o j e g a z i m o v i š t a p r e k o G i b r a l t a r a u E v r o p u stigla, k r e n e s n j o m o v i m p u t e m n a t r a g u J o š t e j e manji o b s e g movište j e P o r t u g a l s k a , i južne Azije. D a k a k o da se o v a n a c r t a n a k r i v u l j a , k o j o m l a s t a v i c a s a v k o liki sviet obidje, n e i m a t a k o s m a t r a t i , k a n o d a j u pojedine l a s t a v i c e obidju, v e ć da se u m j e s t i h o v o m c r t o m o z n a č e n i h l a s t a v i c e n a l a z e , dočim se z a središte n j i h o v a o b i t a v a n j a s m a t r a i m budi s m e t e o r o l o g i č k i h n e p o g o d a , priete, n a toliko da bi ih u n j i h o v u znato j e , da upravo j e s e n s k i i proljetni a e q u a t o r i a l n i budi Afrika. koje neprijatelja putovati, sliede protivne dalekom Niti odlazeći niti d o l a z e ć i n e p a z e l a s t a v i c e n a opasnosti, od m n o g i h putovanju j e ovim bjesne, putovanja se odkud razilaze do Afriku. N j i h o v o ziAfrike i lastav. kućnica.

nutarnje

smesti mogle. P o ­ selicam pak ipak

u ono d o b a , k a d vjetrovi

s v o j e m u nagonu, p r k o s e ć u p o s l j e d i c a m , t o l i k e druge neprijatelje, s k o j i m i к n a m dodje, nego ih s j e s e n i se

k o j e ih uz t o l i k e protivne na svom

elemente z a t e ć i m o g u . A k o č o v j e k p o m i s l i n a lastavice

elemente i

putu boriti imadu, to ć e priznati, d a ih s p r a m a l j e ć a m n o g o m a n j e odputuje. svojega jednom već putovanja uviek cielu U v a ž a v a j u ć točnost, k o j o m l a s t a v i c e h o r u j e d n i m te istim smjerom nedokučivoj mudrosti, sliede ; p r o m a t r a j u ć i se n a i n o ,

pogadjaju ; r a z m i š l j a j u ć i о p r a v i l n o s t i , k o j o m svoj d a l e k i put riečju n a r a v ovih selica, n e m o ž e n a m da se

poklonimo instinktu instinkt, stu­

k o j a j e ovim životinjam u njihovu P a k ih i p a k taj

t a k o siguran k o m p a s dala, d a p r e k o g o r a i d o l i n a , p r e k o k o p n a i m o r a sigurno stignu u s v o j u p o s t o j b i n u . g d j e ih j e u n a s z a t e k a o n a j e g a razmatranja napomenuo, reći ć e š , z a v e d e , te ć e š uz m n o g e slučaj e n a v e s t i p r a m a l j e ć e g. 1865, stope d e b e o s n i e g i s n j i m l j u t a J a sam v e ć uvodom samo da n i j e den, s k o j e su m n o g e z a g l a v i l e . o v o g a svo­

p r o m j e n a toplote niti

nastalo s te p r o m j e n e p o m a n j k a n j e h r a n e ,

što n a š e s e l i c e n a d a l e k o

p u t o v a n j e t j e r a , v e ć d a u c i e l o m njihovu organizmu, u cieloj njiho­ voj naravi ponuka leži, s k o j e ti stvorovi putovati m o r a j u . moralnoga i umnoga čovječjega Neće do­ n a s n i t k o obiediti s p o v r i e d e

stojanstva, a k o r e k n e m o : k a o što č o v j e k vodjen m o r a l n i m z a k o n o m s v o j e m u z v a n j u sliediti i m a , m a k a r obstanku i opasnost prietila: mu s toga i ovaj njegovu nježni je izraz zakona fizičnomu stvor n j e prirodna podvrći obćet a k o sliedi

k o m u višemu nalogu, pa m a k a r s toga i z a k o n a u p o s e b n o s t i , k o j se mora. O v a k o si j a t u m a č i m koj j e s v o j i m slutila opasnost nitomu z a k o n u , obćenitosti

postrađao. prirodnih

Ona životna moć koju instinktom zovemo, r a z l o g , zašto

selica, ma obćega

instinktom o b s e g a ute­ kon­ prvom stranah, po cieloj ob­ izgubi kašnje koji

svojemu

individualnomu

b i ć u , sliedi

u organizmu v e ć e g a ,

m e l j e n . — P o s l i e l a s t a v i c a v r a ć a j u se к n a m : slavulj mali, k u k a v i c a , o b . d e b , i v i j o g l a v k a u p r v o j polovici, s r a k o p e r i cem travnja, a najkašnje polovicom к nam svibnja. velikoga samo ( s y l v . philomela) mali (sylv. nema u naših žive slavulj luscinia), brežuljaste, Koncem zatvorenih seli Slavulja dolazi vuga i grlica i prepelice ili i to p o č e t k o m

E v r o p i do Š v e d s k e te o ž i v l j u j e najradje

grmljem lipnja

r a s l e priedjele s v o j i m z v u č n i m p j e v a n j e m . m u se glas i p a k povrati, što se vidi k o d i zimi p j e v a j u . U drugoj Afriku i Malu Aziju. K u k a v i c a živi svuda u E v r o p i melankoličkim kukanjem o k o l i c i čuo ; nu g l a s na izmaku. te

z v u č n i g l a s , te m u o s t a n e s a m o n e k a n e u g o d n a polovici m j e s e c a r u j n a

k r e k a ; nu

slavulja,

se slavulj u svojim

oživljuje ( m u ž j a k )

n a š e o k o l i c e . K o n c e m m j e s e c a lipnja n e ­

s t a n e i njoj g l a s a . J a s a m j o š t e 11 srpnja k u k a v i c u u z a g r e b a č k o j k u k n u l a j e s a m o po d v a p u t a z a s e b i c e i to t a k o m o g a o , da j o j j e do d r u g e polovice Aziji Kukavica bavi se k o d nas k i k a s t i m g l a s o m , da j e č o v j e k odmah r a z a b r a t i

rujna, a onda s e zaputi u A f r i k u i A z i j u , g d j e i prezimi. U dopre do J a p a n a . Jedna malo od a upupa epops o g r a n i č e n a j e j e samo n a najljepših naših lus g a l b u l a ) ; o b s e g n j e z i n a p u t o v a n j a prije navedenih s e l i c a . Njezino se A f r i c i , a od ovud p r u ž a je Afriku. veći nego što

O v a j isti o b s e g putovanja i m a d e i y u n x torquilla, selica j e b e z d v o j b e v u g a (orioj e obseg sjev. strane zimovište j e T r i p o l i s u

njezino putovanje

na d v a t r a g a , s j e -

vero-iztočni i južno-iztoeni. Malte preko sredozemnoga

P r v a p r u g a prelazi s j e v e r n o s a

m o r a , te ulazi uz a d r i j a t s k o m o r e p r e k o

srednje E v r o p e i dosiže do s j e v e r n e R u s k e . prelazi j u ž n o m obalom s r e d o z e m n o g a granom sudari. о polovici rujna Od V u g a , k a o što u nas je nije do M o n g o l i j e , odkud se v r a ć a p r e m a s j e v e r u ,

Južno dok

iztočna te se

grana proteže

m o r a u Aziju

se s i z t o č n o m već

dolazi j e d n a od n a j k a s n i j i h s e l i c a , Naš obični čvorak dočim (sturnus njezini od

t a k o j e j e d n a od p r v i h , k o j e nas pod j e s e n o s t a v l j a j u , j e r j e vidjeti. vulgaris) imade po prilici isti o b s e g putovanja, golubovah grlica strane i srodnici golub g r i v n j a š (col. p a l u m b u s ) m j e s e c a ožujka u n a š e koji i vuga.

najzimogroznija; j e r i dupljaš se Ona d o l a z e , povrati srednjoj

(col. oenas) već grlica jedna živi koncem po cieloj mjeseca

posljednjih, k a k o r e k o s m o , p o č e t k o m s v i b n j a . E v r o p i , nu obilnije u j u ž n o j rujna, s p o č e t k o m Pogledom više pozornosti koncem travnja, na listopada seobu., a vraća

Evropi

se u s j e v e r n u na

A f r i k u i Aziju, putovanje je

gdje j o j j e zimovište. U A z i j i dopire do K i t a j a . navlastito obsežno prepelica gotovo n a j z n a m e n i t i j a n a š a s e l i c a , s t o g a ću i njoj nešto posvetiti. gori r e č e n o , dolazi prepelica svibnja. u naše prieđjele se drži vlažna ondje, ili s v a k a k o p o č e t k o m Najradje K a k o bi već

r a v n i n a vodom umjereno natapanih, te k a o Sto bježi odviše S toga ćemo opaziti, gdje ih j e prepelica nu da prijašnjih da j e godina ovih od j e d n e godine u nestalo prepelica

m j e s t a , t a k o ostavlja polja i livade, k o j i m i j e v e l i k a suša zavladalaizobilju bilo. biti Ovakovo nestajanje promjenah;

visi о lokalnih m e t e o r o l o g i c k i h i k l i m a t i č k i h selica može nas polju u

pomanjkanje Prepelice

u Europi i obćenito, i polovici rujna; kadšto

s k o j i h razloga, n a p o m e n u t ć u n e š t o n i ž e . sele se drugoj našao. u nalazimo ih u nas j o š t e p o č e t k o m listopada. J a sam ih m i n u l e go­ dine j o š t e 3 1 . listopada n a Zimovište prepelica j e u velikih jatih noćju i to Africi Agipat a u Aziji Sirija. Putuju k o j e prezime u j u ž n i h stranah E u r o p e ;

n a j r a d j e po mjesečini, ili samo j u t a r n j i m s u t o n o m . I m a d e ih podosta, poimence u Italiji, južnoj a F r a n c e z k o j , a n a j v i š e u Š p a n j o l s k o j . O v o su p o n a j v i š e k a s n a legla, k o j a t e k k a š n j e iza starijih s v o j e l j e t n o o b i t a l i š t e ostaviti m o g u , od starijih samo one, k o j i m j e p r e t i l o s t koke (galinaceae) lietanju, više prema d a l e k o putovanje otegotila. prema koje

A k o č o v j e k n a um u z m e , da su p r e p e l i c e k a o što u o b ć e sve trčanju i čeprljanju da ih n a d a l e k u n e g o li putovanju, te da tim teže lete, č i m su se u n a s pod j e s e n v i š e uto­

vile, onda ć e si lasno pomisliti,

č o v j e č j o m r u k o m , k o j e d r u g i m i neprijatelji, a najviše e l e m e n t a r n i m i nezgodami sijaset zaglavi. O d č o v j e č j e r u k e p o g i n e ih n a j v i š e n a ostrvih i o b a l a h mor­ skih, g d j e se p r i j e n e g o mora budu često puti se m o r e m otisnu, odmaraju. D o š a v š i do zatim tako u m o r n e , da ih ljudi batinami ubijaju.

K a o takova počivališta poznata P o z n a t o j e , da su n j e k o j o j

su o s t r v a n a š a k v a r n e r s k a , gospodi

C i p a r , M a l t a i ostali s r e d o z e m n o g a m o r a otoci. n a t a k o v i h otocih osigu­ rani dohodci od p r e p e l i c a k a o r e g a l n o p r a v o . N a otoku K a p r e j i u N a p u l j s k o j u h v a t e i z a t u k l i ih prigodom selitbe do 1 0 0 t i s u ć a . I s t o t a k o pogine ih m n o ž i n a na š p a n j o l s k i h obala, g d j e putujući iz A f r i k e p r e k o s r e d o z e m n o g a m o r a t a k o u m o r e n e dojdu, da ih j a t o m i c e k i j a č a m i ubijaju. N e i m a d v o j b e , da ih j o š t e više pogine j e r premda mornari pripoviedaju, ciela j a t a prepelica u more da posjednu, pa u morskih se valovih ; tišine opet svoj stranom se se u v r i e m e odmorivši morske

put n a s t a v e , to j e i p a k n e d v o j b e n o k o n s t a t i r a n o , p r o t i v n i m v j e t r o m o b o r e n e u moru zaglavile.

da su ih putnici

n a š l i sijaset u m o r u m r t v i h , k o j e su stranom s umornosti, c i e l a j a t a , i z n e m o g l a s d a l e k a putovanja, na brodove, postigne, k o j a bi ih z a p a l a b i l a na pustom K a o što v e ć n a p o m e n u h , žanju ornithologa, moru.

Cesto puti posjednu predavši

č o v j e k u n a milost i n e m i l o s t . D a k a k o da ih tu gotovo ista s u d b i n a putuju prepelice pouzdanih poslie č a d j . lasta­ opa­ po se­ Po ovud i

v i c e od svih n a š i h s e l i c a n a j d a l j e po svietu. P r e m a p o m n j i v u te n a t e m e l j u i z v j e š ć a putujućih k o p n u i m o r u inih u č e n j a k a , s a s t a v l j e n e su k a r t e о putovanju k a k o d a l e k o njihov put s i ž e . Od morem u Siciliju, Druga prelazi spusti

lica, k o j e n a m t o č n o n a z n a č u j u , prelazi j e d n a ostahi I t a l i j u , m o r a dopre do južno-iztočne pruga

ovakovu izvješću j e središte putovanja prepelica Egipat. sredozemnim se p r e k o te o k r e n u v skrajnjega obale

Sardiniju ide

otoka adriatskoga i j o n s k o g a pruga kraj ostrvî duž mora, se arapskoga O v d j e se velikoga

iztoka Europe. Arapsku jedna dopre

sredozemnoga grane:

z a l j e v a u A z i j u , te p r e v a l i v dieli o v a p r u g a n a d v i e

do T i b e t a .

o c e a n a p r e k o S u m a t r e i B o r n e a , dopre

do N o v e - H o l a n d i j e u Au­

straliji zatim p r o v a l i v A u s t r a l i j u , vrati se p r a m a sjevëro-iztoku, te idući ostrvî O c e a n i j e , spusti se do n a j j u ž n i j e t o č k e j u ž n e A m e r i k e , v r a t i se P a t a g o n i j o m prama s j e v e r u i dopre do K o l u m b i j e . D a li o v a g r a n a j o š t e d a l j e siže, to dosad n i j e poznato.

Druga tibetska grana

vrati

se p r a m a

sjeveru,

prelazi

ozal-

s k i m morem u a z i j a t s k u , iz o v e u e u r o p s k u a od ovud u I r s k u , Š k o t s k u i E n g l e z k u , Španjolske i Portugalske nom granom. do G i b r a l t a r a ,

R u s k u , pa p r o š a v L a preko zapad­

ponsku i Skandinaviju, provali sjeverno more te stigne u Izlandiju, t e dopre n a p o k o n gdje se spoji sa

Z a p a d n a g r a n a polazi iz o b ć e n i t o g a s r e d i š t a iz E g i p t a , p r u ž a se zapadnom nom kraju obalom s r e d o z e m n o g a m o r a , t e se n a sjevero-zapaddieli na dvie s tiB a r b a r i j e t. j . s j e v e r o - z a p a d n e A f r i k e

p r u g e . J e d n a se spoji, k a k o v e ć n a p o m e n u h ,

kod Gibraltara

b e t s k o m , a d r u g a spušta se z a p a d n o m o b a l o m atlant, o c e a n a p r e k o S e n e g a m b i j e , gornje i dolnje G v i n e e , p a doprvši do r t a d o b r e n a d e , vrati se zapadnom obalom i n đ i č k o g a mora preko Zanguebara i A d ž a n a , t e p r e b a c i v a r a p s k i z a l j e v ulazi z a p a d n o - s j e v e r n o m o b a l o m ind. mora u P e r z i j u , zatim u H i n d o s t a n , kraju Tibeta s tibetskom put dalje, k a k o gori drugom napomenuh. pa spojiv se n a z a p a d n o m nastavlja s ovom svoj granom

T a k o d a k l e prelaze p r e p e l i c e k r o z s k r a j n e t o č k e c i e l o g a s v i e t a , te obidju svih pet svietova. umievati, kao D a k a k o da ovdje v a l j a ono isto , prepelice provalile, što opazih kod l a s t a v i c a , da se o v a o g r o m n a k r i v u l j a c r t a n e i m a r a z da bi j u p o j e d i n e v e ć se tim na­ r a z u m i e v a , da se p r e p e l i c a vedenom pravcu razilaze. što g a putovanje p r e p e l i c a o b se u izvješćih i opisih uvući prepelicami razmaknut. n a putu o v i m i ertami naznačenom

lazi, dočim im j e središte A f r i k a ,

iz k o j e se poput t r a g o v a u n a ­

P o g l e d o m n a golemi p r o s t o r , s i ž e , moglo bi se opaziti, da su

m o g l e p o g r e š k e , dočim su s r o d n e v r s t i i s t o g a p l e m e n a z a m i e n j e n e , te j e tim p r a v i o b s e g p u t o v a n j a poznate, t a k o su točno označene, da predaleko

N u spadajući u pleme g a l i n a c e â r o d o v i i v r s t i n a k o l i k o su d a n a s ih n i j e m o ć i t a k o lasno zada j o š t e nisu poznate tad mieniti. I s t i n a , m o g u ć e j e , p a č e v j e r o j a t n o ,

sve vrsti prepelica, te da ć e z n a n o s t u b u d u ć e novih o d k r i t i , nih p r e p e l i c a preinači odnosno s t e g n e ; ali p r e m a d a n a š n j e m u ove znanstvene struke j e obseg putovanja l a s t a v i c e izmedju svih s e l i c a n a j o b š i r n i j i . Govoreći ovdje o dolazku i odlazku naših o b i č n i j i h prepelice

ć e d a k a k o biti z a d a ć a znanosti, d a n a z n a č e n o dosad p o d r u č j e obič­ stanju iza čadjavice

selica,

r a z u m i e v a o sam u v i e k z a g r e b a č k u o k o l i c u ; s t o g a nije d v o j b e , da

ć e se p r e m a r a z l i č i t i m

mjestom tjedan.

naše

domovine

ovo

vrieme mie-

njati, al i p a k t a k o , da ć e r a z l i k a biti z a n j e k o l i k o dana, u j u ž n i j i h priedjelih n a j v i š e z a k o j Pod svrhu mojega razmatranja budi m i dopušteno uvidjeti, da s njekoliko sve Ja

r i e č i n a p o m e n u t i i z i m o v i š t e naših selica. I z dosada n a v e d e n o g a m o g o s m o naše selice na zimovanje u A f r i k u , sam t e č a j e m s v o j e r a z p r a v e već da tu imade j o š t e neki se m a l n e i to s j e v e r n i dio p o v u k u .

uztvrdio, da h r a n a i p r o m j e n a u samom nutarnjem biću

toplote

nisu j e d i n i u z r o c i , s k o j i h n j e k e životinje s v o j a stanovišta m i e n j a j u , životinja pri­ l e ž e ć i razlog, k o j s e s a m o u s a v e z u s obćenitom h a r m o n i j o m

rodnih z a k o n a p r o t u m a č i t i m o ž e . N u o v a k o ν nutarnji i j o š t e neodg o n e t a n i r a z l o g d a d e se p o s v e dobro u s k l a d dovesti s prirodjenom težnjom životinja u obće, a ptica dovoljiti u z m o g n u , odnošaji n j i h o v i m t. j . k o j e zahtjevom i selica n a p o s e , plodina Da tko k o j a ih samo u za­ i klimatičkimi nješto sa po­ t a k o v e z e m l j e i p r i e d j e l e v u č e , gdje svojim n a r a v n i m p o t r e b a m obilnošću, odgovaraju.

s j e v e r n a A f r i k a toj samo mora,

s v r s i n a j b o l j e o d g o v a r a , dopustit ć e s v a t k o , z o r n i j e o k o m s v r a t i n a ovu z e m l j u .

Okružena sa sjevera obalom sredozemnoga atl. o c e a n o m , ondje, rena ikoj pošto a sa s j e v e r o - i z t o č n e sunce okrene preko strane

zapada

arapskim

z a l j e v o m leži i d o k se umje­ dio s j e ­

s j e v . A f r i k a i z m e d j u r a k o v a o b r a t n i k a i 3 5 ° s j e v e r n e širine, s t o g a nebeskoga samo polovnika što se ovaj n a t r a g povrati, d a k l e u v r i e m e z i m o v a n j a naših selica, vlada toplota. priedjel S v e to v a l j a i о E g i p t u , Afrike obilnimi

v e r n e A f r i k e uz ovaj povoljni k l i m a t i č k i položaj odlikuje v i š e n e g o plodinami, a navlastito doba različitimi Rima Afrike, naših vrstmi žita, te j e s t o g a E g i p a t v e ć u staro žitnicom stranah zimovanja

bio p r o z v a n . S t o g a n i j e č u d o ,

da se u s j e v e r n i h u vrieme

a navlastito u E g i p t u u v i e k , a osobito

s e l i c a n a l a z i m n o g o roda, č a p a l j a flaminga, Buduć, afrikanskim da j e Mala-Azija s Egiptom

ž e r a v a , nu n a j v i š e g a samo uzkim morskim smatrati stoga

l i n a c e a , a m e d j u n j i m i opet n a j v i š e p r e p e l i c a . t j e s n a c e m S u e z o m s k o p č a n a , to se m o ž e nekim načinom

z i m o v i š t e m n a š i h s e l i c a tim v e ć m a , što i se p o k r a j i n e protumačiti, zašto neke traže. od naših s e l i c a , a n a j v i š e

M a l e - A z i j e odlikuju i o b i l n o š ć u plodina i b l a g i m p o d n e b l j e m ; ć e m o si lasno silviade u S i r i j i s v o j e z i m o v i š t e

Prinesci malakologiji hrvatskoj.
Napisao SPIRO BRUSINA, ZADRANIN. Predano u sjednici matematicko-prirodoslovnoga razreda jugoslavenske znanosti i umjetnosti 28 lipnja 2867. akademije

PREDGOVOR.
Prirodopis a u s t r i j a n s k e nah zoologije i b o t a n i k e posebnih cai*evine i m a d e u raznih budi svojih gra­ budi fauna i flora ciele c a r e v i n e ,

p o k r a j i n a i z e m a l j a . M e d j u razredi životinja, k o j i h faune malakologija osobito

j o š t e nemamo, spada i fauna m e k u š a c a . A u s t r i j a n s k a

( n a u k о m e k u š e i h ) j o š j e puka ž e l j a , a da u z m o g n e š razrediti n a š e vrsti, moraš se obratiti svoj c o n c h y o l o g i ö k o j k n j i ž e v n o s t i , doći s v a k o m u do sada ruku. N e samo da n e m a m o R o s s m ä s s l e r u , Pfeiffera, K ü s t e r u i d r u g i m , k o j i h djela n e m o g u l a k o f a u n e , nego j o š do j e \ e ć izdan, koji
7

nije bilo ni i m e n i k a . Prvi j e gosp. viteza

Sada imamo dva, jedan

a drugi se sada i z d a j e . J . S c h r ö c k i n g e r - N e u d e n b e r g a ', sadržaje samo imena, te j e v i š e n a m i e n j e n s b i r k a m m e k u š a c a , k o j e i m a j u služiti nauci prirodopisnoj nekoliko u dokazah. D r u g i j e popis gosp. E . A . B i e l z a ' u S i b i n j u . D o s a d a j e do polovice, i p r e m d a m n o g o b o l j i ,
1 2

u srednjih š k o l a h , radi c e s a n i j e k a k o već na dragom mjestu izdan nego

se čuditi, što j e s j e d n e s t r a n e nepoclpun, a s d r u g e i m a u v r š ć e n i h Austriji n e ž i v u ć i h v r s t i ,

k r i t i č n i j i i podpuniji

2

Catalogue molluscorum imperii austriaci (Verhandlungen der к. к. zoo­ logisch-botanischen Gesellschaft in Wien. Bd. X V , 1 8 6 5 ) . Systematisches Verzeichniss der Land- und Süsswasser - Mollusken des österreichischen Kaiserstaates (Verhand. und Mittheilungen des siebenbürgischen Vereins für Naturwissenschaften zu Hermaimstadt. Bd. X V I , XVII, 1865, 1866).
s

S e h r ö c k i n g e r o v , to i p a k n e o d g o v a r a p o t r e b a m . faune ni popisa sve carevine, u to imaju ipak u s k o r o s v a k a po j e d n o ili v i š e d j e l a о svojoj dajmo što se j e pisalo raznih pokrajinah

Nu a k o i n e m a m o posebne pokrajine Pregle­ i to

malakologiji. znanosti.

tom p o g l e d u ,

onim r e d o m , k a k o p o j e d i n e p o k r a j i n e stoje p r e m a Erdelj, tomu postavi

k o j i j e z a D a l m a c i j o m n a j b o g a t i j i u vrstih c o n c h y l i â , Temelj M. Bielz god 1843 imenikom erdeljskih conchyliâ

p o k r a j i n a j e c a r e v i n e u m a l a k o l o g i j s k o j književnosti p r v a .

izdanim u j e d n o m prilogu „ K r o n s t ä d t e r Z e i t n n g - a " ; z a ovim sliedio j e drugi istoga p i s c a , za tim cieli red m a l a k o l o g i č k i h spisa o b j e l o ­ danjenih po važnost ovi i njegovu sinu E . A . B i e l z u , a potanko, jer su istoga B i e l z a , n e k o j i po C. svoju
2

Fussu . prvašnju „Fauna

1

Nu ovih n e n a p o m i n j e m izgubili

stranom pod

knjigom

naslovom :

der L a n d - und S ü s s w a s s e r - M o l l u s k e n S i e b e n b ü r g e n s " ' , gdje su s v i spisi p o b i l j e ž e n i . O v a fauna j e sasvim k r i t i č n a , v e l i k e važnosti, druga
3

nijedna

pokrajina

nemože

takve

pokazati.

Druga

mala

radnja istoga

podpimjuje

ovu. p r v u k o l i k o se tiče golih m e k u š a c a ,

i n e k o j i h drugih r i e d k i h e r d e l j s k i h c o n c h y l i â . Za de B e t t i
5

E r d e l j e m j e prvi Tirol, о k o j e g a mekušcih i V . M. G r e d l e r u . puževa
6

se j e n a j v i š e
4

pisalo, toli z a strane t a l i j a n s k e , koli za n j e m a č k e , a to po S t r o b e l u , G r e d l e r upotrebi s v o j e i tudje u fauni tirolskih Za kopnih i sladkovodnih prijašnje r a d n j e .

B i e l z o m j e ovo n a j v a ž n i j e djelo.

1

2

3

4

5

6

Izdani u spomenutih spisih erdeljskoga družtva, Bd. III, I V , V, V I , VII, I X . Izdana u odsjeeih u spomenutih spisih erdeljskoga družtva , i poslie posebno tiskana god. 1 8 6 3 . lievision der Nacktsclmeken Siebenbürgens und über das Vorkommen der Pupa truncatella und einiger anderer seltener Mollusken. (U spo­ menutih spisih erdeljskog družtva; Bd. X I V , 1 8 6 3 ) . Delle Conchiglie terrestri dei diuturni di Innsbruck. 1 8 4 4 . (Giornale dell' i. r. Istituto Lombardo di scienze, lettere ed arti. V. I X ) . — Malacologia Treutina. Pavia 1 8 5 1 , 1 8 5 2 . — B e i t r a g zur Molluskenfauna von Tirol. (Verhand. des zoolog.-botan. Vereins in Wien. Bd. V ) . Malacologia terrestre e fluviale della Valle di Non nel Tirolo italiano. Verona 1 8 5 2 . Bemerkungen über einige Conchylien der Gattung Pupa und Pomatias. (III. Programm des Gymnasiums in Bötzen. 1 8 5 3 ) . — Tirol's Landund Süsswasser-Conchylien. (Verhandlungen des zoologisch-botanischen Vereins in ЛѴіеп. Bd. V und Bd. I X ) .

K r a n j s k a i m a r a z n a djela. T r i popisa F . J . S c h m i d t a Hauffena . od
2

1

i
5

H u

Najbolji j e

Hauffenov.
3

Uz

ove
4

popise L.

ima

knjižica

J . viteza pl.

Frauenfelda ,

A.

F r e y era ,

Pfeiffera ,

k o j i h se govori о rodovih C a r y c h i u n i s k o r o sve živu samo u k r a n j s k i h S a d a dolazi n a š a D a l m a c i j a , glede kopnih i sladkovodnih tako b o g a t a , a špiljah. koja

i Z о spe um, je po svojoj

k o j i h vrsti prostranosti pokrajina. prem po­ malo

p u ž e v a n a j b o g a t i j a od svih fauna

O n a ima mnogo vrsti i z k l j u č i v o s v o j i h , te j e b a š žaliti, da j e i četvrta u književnosti, njezina znata po s v i e t u , i da v e ć i n o m u popisih v l a d a v e l i k a trgovaca

zamršenost. prirodoslov­ novimi

T o m u j e uzrok p r i e v a r a i p o h l e p a a u s t r i j s k i h conchylija steku, raznosiše j e

nih p r e d m e t a , k o j i , da s a m o v i š e d o b i t k a s n a š i m i k r a s n i m i vrstmi po c i e l o j E u r o p i v a z d a pod imeni, t a k o da se i s t o v j e t n e v r s t i n a h o d e u r a z n i h nimi imeni, te j e često pravo. m u č n o ustanoviti, conchylija Većina dalmatinskih Dalmacija opisana i s b i r k a h pod r a z naslikana j e u to

k o j e j e od t o l i k i h i m e n a Akoprem j e , o k o faune k o ­ doprinesliedio j e

djelih R o s s m ä s s l e r o v i h , P f e i f f e r o v i h , K ü s t e r o v i h , itd. k a k o već opazih, neće l i k o upravo u bogata gradivom ni u j e d n o j p o k r a j i n i t a k o m u č n a r a d n j a Dalmaciji, i to biti

i književnošću,

osim n a v e d e n o g a

i s t o g a , što su

imena mekušaca tako poremećena, soše P a r r e y s s , S t e n t z i Z i e g l e r . Prvi j e pisao о naših

к č e m u osobito m n o g o
6

puževih K ü s t e r ;

za

njim od

imenik u više članaka u časopisu
1

„La Dalmazia"

nepoznatoga

2

3

4

5

6

Ueber die Land- und Süsswasser-Conchylien Krains (Berichte über die 21 Versammlung der Naturforscher uud Aerzte in Graz im J . 1 8 4 3 . Graz 1 8 4 4 ) . — Systematisches Verzeichniss der in der Provinz Krain vorkommenden Land-und Wassermollusken, Laibach 1 8 4 7 . Helix Hauffeni (Verhanđ. des zoolog.-botan. Vereins in Wien. Bd. V, 1 8 5 5 ) . Systematisches Verzeichniss der Land- und Süsswasser-Conchylien Krains, Laibach 1 8 5 8 . (Verein des krain. Landesmuseum). — Zwei neue Höhlen­ schnecken (Verhand. des zoolog.-botan. Vereins in Wien. Bd. VI). Ueber einige von Schmidt in Siska neu entdeckten Höhlenthiere (Ver­ hand. des zoolog.-botan. Vereins in Wien. Bd. IV). — Die Gattung C a r y c h i u m . (Sitzungsberichte der k. Akademie der Wissenschaften in Wien, math.-nat. Classe, Bd. X I V , 1 8 5 6 ) . Neue entdeckte Conchylien aus den Geschlechtern C a r y c h i u m u. s. w. (Sitzungsb. der k. Ak. der Wiss. in Wien, B . X X , 1 8 5 5 ) . Ueber die bisher zur Gattung C a r y c h i u m gezählten Mollusken-Arten. (Malacol. Blätter, ѴПІ Bd. 1 8 6 2 ) . Naturhistorische Eeiseberichte aus Dalmatien. (Oken's Isis 1 8 6 2 ) .

p i s c a , k o j osta n e s a v r š e n . nemože zamršeniji biti .
2

t

I m e n i k P . S t r o b e l - a , k o j z a t i m sliedi,
3

I vit. F r a u e n f e l d Neumorni
4

napisao j e

takodjer M. Du­

i m e n i k naših e o n c h y l i j a . Р . О. I v . K u s m i ć izda eonchylija imamo od

iztraživatelj u sabranih u Dobar
5

Dubroviku okružjih g.

imenik kneza

puževa

brovačkom, Kotorskom i Neretvanskom.

imenik Ovaj

kotorskih nudio

R . Walderdorff-a .

m i j e što j e s a b r a o k o d nas, i što bi mi potrebno poslužim z a gradivo z a s v o j u d a l m a t i n s k u ga nesretna tak imenik bitka kod Kraljičina na
7

bilo, da s e tim ote

faunu, k o j u v e ć o d a v n a

k a n i m n a p i s a t i ; ali p r i j e n e g o m i j e tu uslugu učiniti m o g a o , a n a š o j m a l a k o l o g i j i n a pose u prilogu mojoj . ima
9

G r a d c a žalibože znanosti u o b ć e , v e l i k u štetu. knjižici ,
6

Napokon i m a k r a ­ a jedan popis uz

prvoj

K u t s c h i g o v u s b i r k u u drugoj L. J . Fitzingera , L.
8

Austrijanska nadvojvodina O v i popisi su sada v e ć o s t a r j e l i ,
1

četiri m a l a k o l o g i č k a J . Zelebora
1 0

popisa :

Parreyssa ,

i P. Strobela".

te su

i nesavršeni, s t o g a s e j e

a

3

4

J

6

7

8

9

1 0

1 1

Conchiologia (La Dalmazia, giornale letterario-economico, 1 8 4 6 , p. 4 5 , 46, 254, 255, 4 3 4 , 436). Molluschi terrestri raccolti da Crist. Bellotti in Dalmazia (Giornale di mallacologia. Anno II, 1 8 5 4 ) . Beiträge zur Fauna Dalmatiens. (Verhand. der к. к. zoolog.-botan. Gesellschaft. Bd. VI.) Eeise der Küsten Dalmatiens (о. с. B d . I V ) . Elenco nominale degli oggetti di storia naturale ecc. (Programma dell' i. r. ginnasio di Zara. 1 8 5 8 ) . Systematisches Verzeichniss der im Kreise Cattare mit Ausnahme der Bielagora und in einigen angrenzenden Theilen von Montenegro und Türkisch-Albanien vorkommenden Land- und Süsswasser - Mollusken. (Verhand. der к. k. zoolog.-botan. Gesell, in Wien. Bd. X I V , 1 8 6 4 ) . Conchiglie dalmate inedite , p. 4 0 . (Verhanđ. der к. к. zoolog.-botan. Gesellschaft in Wien. Bd. X V , 1 8 6 5 ) . Contribuzione pella fauna dei molluschi dalmati (о. с. Bd. X V I , 1 8 6 6 . Beilage). System. Verzeichniss der imErzh. Oesterreich vorkommenden Weichthiere. (Beiträge zur Landeskunde Oest. Bd. I I I , 1 8 5 3 ) . Systematisches Verzeichniss der im Erzh. Oesterreich aufgefundenen Land- u. Fluss-Conchylien. (Berichte über die Mittheilungen von Freunden der Naturwiss. in Wien. Bd. V I , 1 8 4 9 ) . System. Verzeichniss der im Erzh. Oesterreich bisher entdeckten Landund Süsswaser-Mollusken (о. c. Bd. VII, 1 8 5 0 ) . — Nachtrag .u. s. w. (Verzeichniss des zoolog.-botan. Vereine in Wien. Bd. III, 1 8 5 3 ) . Anhang zu den im Erzh. Oesterr. bisher entdeckten Land- und Süsswasser-Mollusken (о. c.)

J. A.

6

v e o m a čuditi, da A u s t r i j a , k o j e j e prirodo pis n e m a boljih i novijih radnja.

tako

dobro

poznat,

U g a r s k a i m a dva spisa, ali j o š j o j m n o g o t r e b a , da s t v a r savršeniju ; sastavili ih S t r o b e l Sliedeće pokrajine imaju dra. H. S c h o l t z a , Štajerska od Ceska, koja j e radnju gosp.
3 1

postigne

i Friwaldsky . po jedan popis: S l e z k a od
4 6

2

svaka
5

Galicija

i B u k o v i n a od

dra. A .

Zavadzkoga ,

V . M. Gredlera , što
7

K o r u š k a od M . pl. G a l l e n s t e i n a , jedna od najpoznatijih ze­ ima щто samo j e d n u jednu nje­ tiče malakologije

u pogledu p r i r o d o p i s a se a i ova

m a l j a čitave c a r e v i n e , Lehmanna zinu stranu.

obuzimlje

M o r a v s k a , B a n a t , S l a v o n i j a , H r v a t s k a , I s t r a s P r i m o r j e m ne­ m a j u j o š ništa p i s a n o g a о s v o j o j m a l a k o l o g i j i . Radi t o g a odlučih izdati ovaj p r i n e s a k о fauni k o p n i h i povodnih m e k u š a c a h r v a t s k i h . K a z a t ć u sada u k r a t k o , k a k o m i popis, n a z n a č i v podjedno bi moguće poduzeti ovaj

izvore, k o j i mi pružiše p o t r e b n o obilata

gradivo. rodovi i u kojoj zastupane

T e m e l j poglaviti mi j e K u t s c h i g o v a s b i r k a , v r s t m i e o n c h y l i j a k o p n i h i povodnih svih

stranah svieta,

su d a l m a t i n s k e i h r v a t s k e d a k a k o m n o g o b r o j n i j e i b o l j e

po b r o j u i suvrstih p r i m j e r a k a . D a l m a t i n s k e s a b r a v e ć i n o m s â m on, a ujedno dobi ih j o š od svih, k o j i su ih D a l m a c i j i s a b r a l i ; n e k o j e h r v a t s k e p r i m i od svojih d o p i s n i k a , nu ono što čini upravo vriedn o s t n j e g o v e h r v a t s k e s b i r k e , dobi od m n o g o z a s l u ž n o g a p o k o j n o g a m a j o r a S a b l j a r a , k o j m u v i š e k r a t p o s l a m n o g o s t v a r i od s a m o g a n j e g a sabranih, s t o č n i m n a z n a č e n j e m m j e s t a , g d j e j e što s a b r a o . S r e ć o m ova sbirka nije propala kako Sandrieva, u Zadru, jer koji Tomu se mi nalazi u rukuh v i š e p u t a po­ g. J . H ö b e r t a nudi, što b i m i
1

Schwarzthalskoga

za nauku potrebno bilo.

p r i d r u ž i h j o š sve

2

3

4

5

6

7

Studii sulla Malacologia ungherese. Pavia 1 8 5 0 . Magyarorszâg es Erdély édesvizi es foldi puhâuyai. (Uj-Magyar-Muzeum 1 8 5 6 ) . Schlesiens Land- u. Wasser-Mollusk. Bressl. 1 8 4 3 . Nachtrag u. s. w. 1 8 5 3 . Verzeichniss der Land- und Süsswasser-Molusken von Galizien und der Bukovina, 1 8 5 2 . Notiz zur Conchylienfauna Steiermarks. (Verhandl. der zoolog.-botan. Gesellschaft in Wien. Bd. V I , 1 8 5 6 ) , Kärnthens Land- und Süsswasser-Conchylien. Klagenfurt 1 8 5 2 . Zur Molluskenfauna von Karlsbad und Franzensbad in Böhmen. (Malakozoologische Blätter. Bd. X I I ) .

što i m a m u s v o j o j s b i r c i , što polučih s t r a n o m od svojih naznačeno kao hrvatsko u svojem pisanom imeniku

dopisnika, nađjoh

a v e ć o m s t r a n o m od i s t o g a K u t s c h i g a . U p o t r e b i h i ono, što

sbirke SanZ a s l u g a ide mi uzornu

drieve, s a m i h v r s t i i p a k n e m a m , j e r su prodane u N j e m a č k u s osta­ l o m s b i r k o m , o d k u d m i ih s a d a n i j e m o g u ć e dobiti. g. J . S a l g h e t t i - D r i o l i - a , što i m a m od njega darovanu

s b i r k n d a l m a t i n s k u р о к . S a n d r i a , u dva e k s e m p l a r a z a s v a k u v r s t m o r s k i h , k o p n i h i s l a d k o v o d n i h e o n c h y l i j a , ali n e s r e ć o m n e s a s t a v i t a k o v e s b i r k e i od h r v a t s k i h vrstih, te se onda nebi b i l e i z g u b i l e . Upotriebih i o n e , što se n a h o d e u sbirci mekušaca austrijanske c a r e v i n e , izloženoj u c. k r . d v o r s k o m z o o l o g i č k o m k a b i n e t u u B e č u , k a o što i one v r s t i , što su o z n a č e n e Villa
1

kao hrvatske u imenicih br. malo vrsti na Pieci, uvrš-

i Parreyssa % napokon i
3

ono

ć e n i h u djelu g. G r u b e a .

O v a j popis d a k l e oslanja se n a s b i r k e i znanstvenih družtva.

i n a tri s p o m e n u t a i m e n i k a . S a s v i m izostavih što se nalazi k o j e k u d po r a z n i h dielih i spisih d r u g i h a k a d e m i j a T o p a k o i z o s t a v i h s t o g a , što m i z a taj posao n e ostaje v r e m e n a , a i к tomu i moja sbirka hrvatskih mekušaca j o š j e nesavršena. K a d mi b u d e m o g u ć e da j u popunim i z t r a ž i v a j u ć H r v a t s k u , i k a d budem p r e ­ g l e d a o svu c o n c h y l o g i c k u k n j i ž e v n o s t , onda se n a d a m napisati š e n u m a l a k o l o g i j u h r v a t s k u ; k o j a n e ć e biti t a k o m u č n a k a k o Gosp. Zelebor, čuvar dvorskoga c. k r . savr­ dal­ u Isti od

m a t i n s k a , j e r h r v a t s k e vrsti nisu toliko z a m r š e n e k o l i k o d a l m a t i n s k e . zoologičkoga kabineta druge nove vrsti. B e č u , poduzeo j e b i o izlet po H r v a t s k o j i o d k r i m n o g e liepe vrsti, medju kojimi H. s t e n o m p h a l a i razne n a m j e r a v a izdati i m e n i k m e k u š a c a h r v a t s k i h , t e premda d o b i h g o v o pravo i z d a n j a , već se od

n j e g a m n o g e v r s t i , i p a k ih n e p r i d r u ž u j e m s v o j e m u popisu, j e r j e n j e ­ n j e g o v i h poslužujem samo onimi, k o j e su -.zdane u popisu g. E . A . B i e l z a . S t o se t i č e s i s t e m e , sliedih A d a m s o v u , k o j a nije u istinu n a j ­ bolja, a k o i j e s u r o d o v i p o d o b r o n a z n a č e n i ; tike, n a š a v j a č e s t o k r a t istu v r s t spomenutu n. p . R i s s o a e x a v a t a P h i l i p p i , s t a v l j a
1 4

ali u

vrsti n e m a j u više rodova; vrsti

kri­ tako

se medju

rodova

2

3

4

Dispositio systematica eonchyliarum terrestrium et fluviatilium quae ađservantur in collectione fratrum Ant. et J . Bapt. Villa. Mediolani 1 8 4 1 . Arten-Verzeichniss der Gattung Clausilia Drap, et Rossm. welche sich in der Sammlung des L . Farreyss zu "Wien befinden. Ein Ausflug nach Triest und dem Quarnero. Berlin 1 8 6 1 . Henri and Arthur Adams, The Genera of recent mollusca. London 1 8 5 8 .

Odostomia,

Turbonilla,

R i s s o i n a , R i s o a.

К drugoj si­

stemi n e m o g o h se uteći, j e r su ili p r e s t a r e ili n e s a v r š e n e , r a d i c e s a držim se A d a m s - o v e . Ovo j e popis, b u d u ć i samo prinesak hrvatskoj malakologiji, p r v i , al p a k i m a u n j e m do 1 7 4 vrsti, n e r a c u n a j n ć m n o g e suvrsti, premnoge podsuvrsti, i v r s t i j o š n e p o z n a t e . P r i j e n e g o se upustim čiću, što su m i pomogli u u posebno g. hrvaštini, izbrajanje, u n e m o ž e m i se i J . Kostrenna ino, v e ć da se liepo z a h v a l i m sam čvrst. U Beču, mjeseca lipnja 1 8 6 7 . J . Martinoliću

k o j o j j o š t e ž a l i b o ž e ni­

Classis I. Gastreopoda. Subclassis: Prosobranchiata. Ordo Pectinibranchiata.
Subordo Rostrifera.
Familia Subf. Melaniđae. Mei ani ime.

Genus Melanella. S w a i η s ο η.

1. Melanella Hollandri F é r u s a c .
var. var. var. var. a. c o r o n a t a Ζ e l e b o r . β. e l e g a n s S c h m i d t . u potoku Bednji kod γ. d e t r i t a Kutschig. o. l a e v i g a t a K u t s c h i g . Velikoj rieci iznad

Nalazi

se u U n i k o d

Dvibiee, u K u p i kod Petrinje, u Glini kod Topuska i Zrinja. Nalazi se u S a v i . Nalazi se u S a v i k o d Bele. Ima ga u Savi kod Zagreba. I m a ga u potoku B i s t r i c i k o d Stubice, Bregani, GraJastrebarSusjeda,

Marije Bistrice, u Sunji kod U m e t i ć a , u Stubici, u dolnje nesnini, u p o t o k u Maji kod Gline i kod

s k o g a , u K u t i n j i blizu J a s t r e b a r s k o g a , u K u p i blizu Petrinje, u Zrinju i u rieci Korani kod Karlovca. var. ε. c o s t a l a Kutschig. Ima ga u i Savi u i u Kutinji potoku Zagreba, blizu kod Susjeda, u Žirovcu, u Maksimiru kod u potoku Toplici kod Oroslavja Jastrebarskoga. var. η. afra Z i e g l e r . S y n . i kod Husinca. Melania atra. F . J . Schmidt. kod Babindola, N a l a z i se u R a k o v n i c i i u K r a p i n i

Nepoznate dosad Melania fasciata S t e n t z . et coll. S a n .

vrsti. Cat. Villa

I m a j e u Hrvatskoj

Melania fragilis S c h m i d t . I m a j e u H r v a t s k o j . C o l l . S a n . „ et coll. S a n . Melania Sabljari Kutschig. O v e v r s t i su po svoj p r i l i c i p r o s t e suvrsti Mellanela i moguće d a odgovaraju kojoj od suvrsti prije Hollandri, ne­ razlučenih; Kutschig. I m a j e u Hrvatskoj. Coll. ponderosa S t e n t z . I m a j e u H r v a t s k o j . C a t . V i l l a

m a j u ć i i z v o r n i h p r i m j e r a k a , n i j e m i m o g u ć e razlučiti s i n o n i m i j u . Genus L e p t o x i s . Rafinesque. expausilabris. točnijega

2 . Leptoxis patula B r u m a t i . S y n . Paladina

M ü h l f e I d . I m a j e u H r v a t s k o j . C a t ą l . V i l l a et coll. S a n . B r a ć a V i l l a j u uzimlju u svoj i m e n i k , b e z d r u g o g a n a z n a č e n j a m j e s t a ; nahodi s e t a k o d j e r u s b i r c i S a n d r i e v o j . Genus Melanopsis. F é r u s s a c . o. Melanopsis acicularis F é r . S . M.praemorsa. Nahodi se u S a v i , K r a p i n i i R a k o v n i c i . var. a. faseiolata K u t s c h i g . N a l a z i se u p o t o k u K u t i n j i blizu J a s t r e b a r s k o g a . 4 . Melanopsis c o r n e a F é r . N a h o d i s e k o d S u s j e d a . 5. 6. „ „ aciculella Z i e g l e r . Nahodi s e u S a v i . Esperi F é r . N a h o d i s e u S a v i , u p o t o k u k o d dobro zastupan množinom Mühlfeld.

Susjeda, u G l i n i i K r a p i n i blizu B a b i n d o l a . O v o g a roda, k o j j e u H r v a t s k o j p r i m j e r a k a s a v i š e v r s t i i suvrsti, u D a l m a c i j i n e m a .

F a m . Littoriniđae.
Genus Lithoglyphus. 7. Lithoglyphus kod Susjeda. var. α. aperta K ü s t e r . S y n . L. costatus. K u t s c h i g . Na­ lazi se u S a v i k o d S u s j e d a i u K u p i k o d S i s k a . 8. Lithoglyphus f u s c u s Z i e g . N a h o d i se u U n i , u B e d n j i kod B e l e i u Sutli. Mühlfeld. se u Savi naticoides F é r u s а с. Nalazi

9 . Lithoglyphus Parr., Paludina var.

fluininensis

L a m . S y n . Paludina

porca.

Katschkana.

Parr., Schmidt.

(teste K u t s c h . ) Nahodi s e

k o d Ogulina, n a R i e c i ( c e s a r o s s a ) . α. Sadleriana. 1 0 . Lithoglyphus p y g m a e u s F r a u e n f e l d . o z n a č e n o m m j e s t u . J a g a nadjoh u D a l m a c i j i u i u pritoku Krupe. Cat. Schröck. Oraovači

P o l a g i m e n i k a v i t e z a S c h r Ö c k i n g e r a , žive u H r v a t s k o j , u n e potoku

Fam.
G e n u s Amnicola.

Rissoidae.
ermann. Vila et coli. S a n . Amnicola s ovim medju Germari

G o u l d et Haid

1 1 . Amnicola «Gennari S t e n t z . C a t a l . O v a Amnicola incriÌStata polag braće Villa

i po s b i r c i S a n d r i e v o j , n a ­ se u sbirkah curta. A.

hodi se u H r v a t s k o j . O n i n a z n a č u j u k a o njezin sinonim S t e n t z o v a , ali komadi luteola, nahodeći conovula, i m e n o m , z a o d j e v e n i su v a p n e n a s t o m o k o r u š i n o m te spadaju vrsti d a l m a t i n s k e Amnicola po spisateljih ž i v e u D a l m a c i j i . U i m e n i k u g. V i l l a , h r v a t s k a n e k a Paludina j e suvrst m a l o r a z l i č i t a feldova sinonim j e Assiminea i u sbirci Sandrievoj atomarta; spominje

se k a o MühlS t o su

flavescens. od Bythinia

Z i e g l e r . P. ßavescens P. ßavenscens tentaculata. Linné.

Stentzova

b r . V i l l a mislili o n i m o z n a č i v a n j e m n i t k o n e z n a . feld k a ž e u s v o j e m u popisu r o d a Paludina,

I gosp. F r a u e n ­

d a m u n i j e poznata.

Farn.

Viviparidae.
Lamarck. vivipara L.

G e n u s Vivipara.

1 2 . Vivipara v e r a F r a u e n f e l d . S y n . Paludina sjeda, u L a z i n i i G l i n i k o d T o p u s k o g a . var.

Ž i v e u S a v i k o d Z a g r e b a , Novidvorâ, C r n e k a , u K r a p i n i k o d S u ­ a. apiee abrupto. U C r n e k u k o d L e g r a d a . Muller. S y n . Paludina achatina.

1 3 . Vivipara f a s c i a t a

Bruguière. Žive u Savi k o d Goljaka, i u bari Jaružici kod Dubice. G e n u s Bythinia. Leach. impura. Lam.

1 4 . B y t h i n i a tentaculata. L . S y n . Paludina S y n . Paludina flavescens.

S t e n t z . Žive u Savi i Jaružici.

1 5 . Bythinia L i e p a Bythinia

Majevski P a r r a y s. U H r v . C a t . S c h r ö c k . U Hrvatskoj. Coll. K u t . kljastim êrtom, tamnoŽ a l i b o ž e da o v e gosp. tornjasta, trbušasta,

1 6 . Bythinia abrupta K u t s c h i g .

s m e d j a ; mjesto gdje se n a l a z i j e neopredijeljeno.

vrsti n e m o g u opisati, j e r j e n e m a m , j e d i n a t r i e k s e m p . о k o j i h g o ­ vorim, nahode s e u s b i r c i K u t s c h i g o v o j , k o j u sad p o s j e d u j e J . H ö b e r t pl. S c h w a r z t h a l s k i .

Fam.

Valvatidae.
О. F . M ü l l e r . U Savi kod Susjeda. u Savi. Valvata a nemovrstmi. opisana,

Genus Valvata.

17. Valvata piscinalis M ü l l e r . 18. impura, „

optusa D r a p a r n a n d . koja

U i m e n i k u b r . V i l l a i u s b i r c i S a n d r i e v o j imade n e k a ( S t e n t z ) iz H r v a t s k e , nije bila g a v š i dobiti izvornih e k s e m p . , o s t a j e m e d j u n e p o z n a t i m i

Ordo ScutibranchiataSubordo Podophthalma.
Familia Neritidae.
Lamarck. Genus Neritina.

1 9 . Neritina fluviatili^ L i n n é . Ž i v e u S a v i k o d Z a g r e b a . var. var. a. luteola P e c h . ß. varida coll. S a n . 2 0 . Neritina nigriiia K u t s e h i g. N a l a z i Susjeda. V r l o liepa Neritina, u n a t r a tamno-modra. m o g u o v e točno svojom zgodom maljušna, izvana sasvim crna i jasna, Récluzovoj V r s t s l i č n a Neritina Peloponnesa se u p o t o k u k o d U Kupi. U Hrvatskoj. Catal. Villa et Ziegler.

iz M o r e e . — N e m a j u ć i k o d s e b e s b i r k e h r v a t s k i h opisati, učinim.

eonchylija, ne­

a l i ć u n a s t o j a t i k a o i o d d r u g i h , d a to

2 1 . Neritina p a r a y s s i S a n d r i . U H r v a t s k o j . C o l l . S c h r ö c k . Primljena u imenik Neritina fluviatilis. Parayssi. Villa, vrst j e j u ž n e F r a n c e s k e (Langedok). Neritina g. S c h r ö c k i n g e r a ; v j e r o j a t n o je suvrst

2 2 . Neritina serratiliiiea Z i e g l e r . var. a. atra M a r t i n a t i . lazi se u potoku Rakovici. 2 3 . iVeritina strabiliata M ü h l f e l d . u Kupi i Glini. var. a. atra Parr.

TJ S a v i . K u t . Na­

S y n . N. nigrescens.

U Savi k o d Susjeda, K u t . , N. atrata.

S y n . N. fusca. Žive u Glini

Ziegler.

i u potoku Toplici k o d se k o d P e t r i n j e , u

Oroslavja, u Rieci kod Stubice. 2 4 . Neritina carinata K o k e i l . Nalazi Krapini k o d Lazine, u Savi k o d Susjeda. Nepoznate vrsti. Neritina croatica P a r r . „ n j i h vrsti. morio S p i t z y . U Hrvatskoj. U Hrvatskoj. Coli. Sandr. se u sbirci prijaš­

Nalazi

S a n đ r i e v o j , po svoj prilici nisu drugo nego suvrsti n e k o j i h

Subclassis Pulmonifera.
Ordo Inoperculata.
Subordo Geophila.
Familia Subfam.
Genus Cionella.

Oleacinidae. Oleacininae.
Jeffreys.

2 5 . Cionella subcylindrica L i n . S y n . Bultmus
B r u g. N a l a z i se k o d Z a g r e b a . Genus Stenogyra. Shuthleworth.

lubricus.

2 6 . Stenogyra decollata L i n . S y n . Bulimus
N a R i e c i (u P r i m o r j u ) . Genus Aeieula. 2 7 . Acicula Acicula hy alina. vitrea Riso. Risso.

decoUatus. Lim.

S y n . Achatina

acicula.

Müll.,

Ε . A . B i e l z . Na Goljaku. G e n u s Glandma. Schumacher.

2 8 . Gianduia algira B r u g. S y n . Achatina
Žive oko Rieke (Primorje).

Poireti. F é r .

Subfam.
G-enus Zonites.

НеНсеШпае.
Montfort. Goljaka,

2 9 . Zonites verticillus F é r . Ž i v e k o d Z a g r e b a , Harmonice, u Sujeka i Rubice.

3 0 . Zonites croatieus P a r t s c h . I m a g a ti L i c i , n a V e l e b i t u , Zrmanjici. var. a. e a r n i o l i e u s A . S e h m . lebitu i Z r m a n j i c i . 3 1 . Zonites c o m p r e s s u s Z i e g 1 e r . N a T r s a t u k o d R i e k e , n a Velebitu. var. vari a. obtusa. N a V e l e b i t u . β. vitrea. N a V e l e b i t u . Genus Helicella. (Syn. Hyalina. Lamarck. Fér.) N a l a z i se u L i c i , n a V e ­

3 2 . Helicella nitens M i c h . 33. 34. 35. coll. S a n d r i . „ „ „

Žive u Golju kod Dubice.

cellaria M ü l l . N a l a z i s e u H r v . C a t . B i e l z . glabra S t u d . N a l a z i s e u H r v a t s k o j . C a t . B i e l z . crystallina M ü l l . U Hrvatskoj. S y n . Helix lucida. Catal. Bielz, hyalina. Fér.

9 6 . Helicella vitrea E . A . B i e l z . u Hrvatskoj. Cat. Bielz. 3 7 . Helicella nitida M ü l l . hodi se u D o r p a t u

S y n . Helix

D r a p . Na­

kod Rieke, u Dolju (Stenjevac).

Subfam.
Genus Vitrina.

Vitrininae.
Draparnand.

3 8 . Vitrina diaphana D r a p . Ž i v e u H r v a t s k o j . C a t a l . B i e l z et coll. K u t s c h . 3 9 . Vitrina pellucida Catal. Bielz. 4 0 . Vitrina elongata D r a p . M a h o d i se u H r v . C a t . B i e l z . Müller. Nahodi se u Hrvatskoj.

Fam. Felicidae. Subfam. Succininae.
Drap. Žive 4 1 . Succinea putri s L i n . S y n . 3 . amphibia. i u Dolju (Stenjevac).

u Glini, u S a v i b l i z u Novih dvora, k o d B a b i n d o l a , T u g o n i c e , B r i s t i c e ,

var. var. var. var. var. čenja mjesta.

a. lata K u t s e h i g. K o d T u g o n i c e . β. albida K u t s c h i g . γ. minor K u t s c h i g . Na Goljaku, u Bugani. K o d Staklane.

ђ. bulina F . J . S e m . K o d K r a p i n e . a. b r u n n e a S t e n t z . S y n . S . brunnea. J a j u nadjoh St. oznau Bu­

4 2 . Pfeiferi R o s s . Ž i v e u S a v i . U i m e n i k u g. V i l l a , i u s b i r c i S a n d r i e v o j b e z d r u g o g a u potočiću Manjak k o d Žegara k o v i c i . R a z l i k u j e s e od u z o r a s a m o po t o m što j e j a č e b o j e . 4 3 . Suceinea o b l o n g a D r a p . Žive u Hrvatskoj. Cat. Bielz. 44. „ globulosa K u t s c h i g . U Dolju (Stenjevac) i u Goljaku kod Susjeda. D r u g e nove vrsti nemogu opisivati n e m a j u ć i ih k o d s e b e .

Subf
4 5 . Bulimulus detritus

Buliminae,
L e а с h. S y n . В. radiatus. В rug. Müll.

G e n u s Bulimulus.

Žive u Hrvatskoj. Catal Bielz. S u b g e n u s Ena. Leach. U Hrvatskoj. Cat. Bielz.

4 6 . B u l i m u l u s liiontanus D r a p . 47. „

o b s c u r u s M ü 11. O k o l o K l e n o v n i k a i S t u b i c e . Chondrula. Beck. Ima ga u Hr­

S u b g e n u s 4 8 . Bulimulus vatskoj Cat. Bielz.

quinquedeiitatus

Mühlf.

4 9 . B u l i m u l u s tridens M ü l l . U G o l j a k u . 50. „ nišo R i s . S y n . Bulimus seduetilis. Z i e g. U Hrvatskoj. Catal. Villa, coll. S a n .

Subfam.
Subgenus

Pupi

чае.
Stud.

G e n u s Pupa.

Drap.

T o r q u i l l a.

5 1 . Pupa frunieiitum D r a p . S u b g e n u s

V a r . minor. K o d R i e k e . ( P r i m . ) P f г.

Pupilla.

5 2 . Pupa umbilicata D r a p . 53. Goljaka. „ iiiuseoruni

K o d R i e k e (Prim.). marginata. Drap. Okolo

L . S y n . P.

Genus Vertigo. 5 4 . Vertigo edentuia D r a p . 55. „ (non P. museorum. L . ) Na Goljaku.

Müll. Okolo Goljaka. Ћ ar t.

inuseoruiii. D r а р . S y n . P. minutissima. Na Goljaku. Drap.

5 6 . Vertigo pygiiiaea D r a p . Genus Clausula. S u b g e n u s

M a r ρ e s s a M . - T a n d. Mont. S y n . С. hideus D r a p , non

5 7 . Clausiiia laminata var.

L . O k o G o l j a k a , S t u b i c e i u špilji G j u r e n š ć a k . «. granatina F . S c h m . K o d B u l j e v e L o k v e ( C r n o pac, Velebit). Budući mjesto, gdje nadjoh ovu kao i Clausiliu, u hrvatsku var. var. var. var. n a granici medju Dalmacijom i Hrvat­ toli u d a l m a t i n s k u faunu.

s k o m , i m a d e se primiti

β. cìngulata A . S e h m . N a K l e k u i u K a r i v a r o š u . γ. derugata F é r. K o d B e z e k a i H u s i n c a . д. grossa M к е . , major, ε. croatica P a r r , ventricosior. N a Stubici. Žive u Hrvatskoj. Cat. Parr. Zagreba. Cat. Parr. „ calo „ pa­ „ vir enti-lutea,

5 8 . Clausilia ungulata Z i e g . O k o l o 59. 60. var. var. „ „ fimbriata Z i e g . latali extus aurantiaco. β. virens P a r r . „ Žive

intermedia S e h m . U H r v a t s k o j . Saturatius

α. saturata Z i e g .

u H r v a t s k o j . Coll. S a n . Cat. Parr.

Nalazi se u Hrvatskoj.

6 1 . Clausilia commutata R o s s . N a P l e š i v i c i . var α. minor S с h m. N a o š t r o m V r h u . Villa.

6 2 . Clausilia stigmatica Z i e g . Ž i v e u H r v . C a t a l . ova vrst spada h r v a t s k o j f a u n i ; ž i v e u j u ž n o j D a l m a c i j i . 6 8 . Clausilia suceineata var. var. Zieg. Parr.

P o g. V i l l a nalazi s e u H r v a t s k o j , a l i j a v e o m a d v o j i m , d a

a. compacta Ζ e 1. N a l a z i se na S v e t o m B r d u . β. croatica Ζ e 1. S y n . С. nympha. na Visorčiću. N a Pleševici. Nalazi s e

var. γ. striatieolis P a r r .

6 4 . Clausilia pulchella P f r . N a V e l e b i t u . 65. „ Dazurii Z e l . N a l a z i s e u T r o v e r i .

Gosp. J . Z e l e b o r , čuvar dvorske koj krajini. izvorne — Gosp. Bielz puchella, iz S i b i n j a ,

c. k r . z o o l o g i č k e s b i r k e u u svojem imeniku drži razli­ Zieg.

B e č u , o đ k r i o j e n e d a v n a o v u v r s t srodnu s prednjom, u k a r l o v a č ­ ovu z a v r s t Clausilia čita od o n e . 6 6 . Clausilia capillacea (non Mühlf.) Kao vrst hrvatska priobćena kotaru. g. K u t s e h i g u od tršćanskoga Mich, j e vrst, k o j a Rossm. S . C. strigillata. ali g. Z e l e b o r u v j e r a v a o m e , da i m a i da j e n j e g o v a C. Dazurii

p r i m i e r k e od Pfeiffera,

m u s e a F e r d i n a n d o - M a k s i m i l i a n e a . C. strigillata. se nalazi u dubrovačkom var.

a. s p i e s i . Z e 1. Ž i v e o k o K i r č m a r a .

6 7 . Clausilia kircniari Z e l . Nalazi s e o k o B i l a j a . S u b g e n u s Fasulus. Pfeif.

6 8 . Clausilia interrupta Z i e g . P o s a v s k a g o r a ( D o l . Z a g o r j e ) . S u b g e n u s M e d о r a. H . et A . A d a m s. S y n . С. albescens. Y яг. melano stoma. Zieg. Žive

6 9 . Clausilia agliata P a r t s c h . Na Velebitu.

7 0 . Clausilia dalniatina P a r t s e h . u Hrvatskoj n a planinah. Catal. Parr. S u b g e n u s 7 1 . Clausilia bidens var. Papillifera.

Hartm. D r a p , non L ,

L . S y n . (C.pappillaris).

α. m i n o r . N a Ptieci ( P r i m . ) S u b g e n u s Delima. Hartm. Rossm. „ „ „

7 2 . Clausilia latilabris W a g . S y n . С decipiens. var. var. 74. 75. 76. 77. α. e r e n a t a M к e. β. n i t i d e s e e n s Z i e g . „ „ „ „ U Hrv. „ „

U H r v a t s k o j . C a t . V i l . et coll. S a n .

7 3 . Clausilia p a c h y s t o m a K ü s t . U H r v . T e s t e P a r r . crasilabris K ü s t . U Hrvatskoj. Cat. Parr. satura Z i e g . U H r v a t s k o j . Coll. S a n . seinirugata Z i e g . U H r v . C a t . V i l l a . vibex Z i e g . S y n . С. deplana. v a r . adposita. Stentz. Parr. Žive

u H r v a t s k o j . C a t . V i l l a et coll. S a n . 7 8 . Clausilia a g u e Ila P a r r . Catal. Parr. U Hrv.

7 9 ; Clausilia planicollis et coll. S a n .

Parr.

U Hrvatskoj.

Catal. Villa

P o g. S c h r ö c k i n g e r u ž i v e u D a l m a c i j i .

8 0 . Clausilia alboguttulata W a g .
i u Savišću. var. var. a. ealosa S с h m . β. r u b i g i n e a Z i e g .

S y n . С. ornata

Z . Oko

Zagreba, Goljaka, B e z e k a , Novevesi (Ivanova kupelj),

Trakošćana

U Dolju.

Subgenus

Herilla.

H . et A .

Adams.

8 1 . Clausilia hinotata Z i e g . Ž i v e n a R i e c i ( P r i m o r j e ) . 82. „ gibbuta Z i e g . V a r . minor. U Hrv. Cat. Parr.

Subgenus

Alinda

H . et A . A d . U Hrvatskoj. Catal. K u t .

8 3 . Clausilia biplicata M o n t . var.

a. t r i p l i c a t a . U H r v a t s k o j . C a t a l . K u t .

Subgenus 84.

Laciniaria.

Hart. Ziegler. U

Clausilia plicata D r a p . Parr.

S y n . С. litigiosa.

Hrvatskoj.

var. var.

α. plebeja Z i e g . Gracilior. ß. a d o n t o s a Z i e g . culis destituto. Minor,

U H r v . po P a r r . margine columelari pli-

U H r v . po P a r .

Subgenus

Iphigenia.

Gray.

8 5 . Clausilia ventricosa D r a p .
var. var. a. l a t e s t r i a t a . N a l a z i s e u S p i l j i G j u r e n š e a k k o d B e ­ zeka, u Dolju k o d Goljaka. β. d e t r i t a . O k o H r u p i n c a i Bele. O k o Husinca i Visočića. Zieg.

8 6 . Clausilia plicatula D r a p . 87. „

latestriata E . A . B . S y n . С. rugulosa.

U Hrvatskoj. Catal. Vila. 8 8 . Clausilia densestriata Zieg. O k o velikoga Javišića

kod Goljaka, na Beli, oko Karivaroša, Husinca i Visorčića. 89. Clausilia puni i la Z i e g . v a r . major. U H r v . Cat. Parr.

9 0 . Clausilia r u g o s a D r a p . Žive u Hrv. Catal. K u t . var.

S y n . С. Obtusa.

P f r . po K u t .

a. m a j o r , v e n t r i e o s i o r . U D o l j u . i u Portudvojbeno primam medju h r v a t s k e con­

P o piscili ž i v e u j u ž n o j F r a n c e z k o j , u P i r e n e j a h galiji, radi č e s a o v u v r s t c h y lije. 9 1 . Clausilia filograna Z i e g . N a R i e c i ( P r i m . ) . var

a. d i s t i n g u e n d a Z i e g. U H r v a t s k o j test. P a r r . tenniore, peristomate candido.

Testa-

Subgenus

I d y l a. H . et A . A d . Stenz. Major

9 2 . Clausilia c a r i s s i m a Z i e g l e r . V a r . bella subtiliter costulato-striata.

U H r v a t s k o j . Catal. V i l l a et coli. S a n . vrsti. Na Rieci (Primorje) nadjoše hrvat­

Nepoznate i dvojbene

Clausilia Grohmaiiiiiana. P a r t s c h . po Grube-u.

P o g. Grrube-u i m a l a b i živjeti n a R i e c i , ali do sada da n a R i e c i ž i v e ; j a j u d a k l e s a s v i m s k i h , d o k l e s t v a r n e b u d e od d r u g o g a et coll. S a n . С. labiocrassa. et coll. S a n . С. maxima Clausilia tinska vrst. Clausilia polita. U H r v a t s k o j . C a t . P a r r . j e sinonim Pupa variabilis. Drap. С. polita. i z k l j u c u j e m iz b r o j a potvrdjena.

j u s a m o u P a l e r m u . S u d e ć i po n j e z i n o m obliku, n e m o g u v j e r o v a t i ,

Clausilia l a b i o c r a s s a Z i e g . Ž i v e u H r v a t s k o j . C a t a l . V i l l a Z i e g . j e sinonim C', bilabiata. Žive u Hrvatskoj. fosilna vrst. Wag. Vila Clausilia m a x i m a S t e n t z . Catal.

Grateloupova,je

Clausilia modificata Z i e g . U H r v a t s k o j . C a t a l . P a r r . epoca P a r r . U Hrvatskoj. Cat. P a r r . Ζ . , k a o dalma­ U i m e n i k u g. S c h r ò c k i n g e r a , j e d n a C', opaca

Risova

Clausilia simplex. Z i e g . U H r v a t s k o j . Coll. S a n . С. plex. Z i e g . p o Pfeiffera j e v r s t Clausilia variata jedno te i s t o ? O v e vrsti, i z v a n Clausilia Grohmanaiana, Zieg. štajerska. U H r v . Catal. Parr. С.

sim­

variaus.

Z i e g . j e v r s t k o r u š k a i k r a n j s k a . N i j e li m o ž d a v a r i a t a i v a r i a n s nisu opisane ni u

K ü s t e r a, n i u Pfeiffera, niti u d r u g i h dielih.

Subfam.
Subgenus

Helicinae.
Patula. Beck.

Genus Helix. L i n .

9 3 . Helix rupestris D r a p Nahodi s e u H r v . C a t . Ε . А . В .

94. 95.
96.

„ „

pygmaea. rotuiidata.

„ „

„ „

„ „

„ „

„ „ „ „ „ „ „ „

solaria M k e . U D o b r i h Zdencih (Zagorje).

Subgenus

Triodopsis. Raf.

9 7 . Helix holosericea S t u d . O k o Z a g r e b a . 98. „ personata L a m . N a V e l e b i t u .
Subgenus Achatinula. Beck.

9 9 . Helix acuieata M ü l l . U H r v a t s k o j . C a t . E . A . В .
Subgenus V a l l o n i a. R i s .

100. Helix pulhella M ü l l . U H r v . Cat. Ε . А . В . 101. „ costata. „ „ „ „ „ „ „
Subgenus Fruticola. Held.

102. Helix fruticuiii M ü l l .
var. var. coll. S a n . α. alba, i n o r n a t a . Grada. ß. r u f e s c e u s i n o r n a t a . O k o Zagreba i Goljaka. Oko Susjeda, Goljaka i Starog-

1 0 3 . Helix

strigelia D r a p .

U H r v a t s k o j . Catal. E . А . В . ,

1 0 4 . Helix u m o r o s a P a r t s e h .
coll. S a n .

U H r v . Catal. E . А . В . ,
Tuškancu E . A. B .

1 0 5 . Helix hispida L i n . O k o G o l j a k a , u S a v i i
kod Zagreba.

1 0 6 . Helix sericea
et coll. S a n .

Drap.

U Hrvatskoj

Catal.

1 0 7 . Helix p l e b e j a D r a p . S . H. lurida. var. et coll. K u t .

P f r . U Trakošćanu.

α. s e p a r a n d a . Z . U T u š k a n c u k o d Z a g r e b a .

1 0 8 . Helix cobresiaua A l t . U H r v . Catal. E . A . B . dubie,

1 0 9 . Helix leiieozoiia. O k o Gospića.
110. 111. „ „ var. var. var. var. cinctella D r a p . N a T r s a t u . incarnata Müll. St. na Velebitu ' ) a. V e l e b i t a n a S t . S y n . H. Velebitana. β. r u b e l l a . O k o Z a g r e b a i S u t i n s k a . γ. h y a l i n a . „ „ „ Ь. a l b i n a . O k o O t o č c a . Subgenus na Trsatu. 113. „ var. carthusiaua M ü l l . S y n . H. car thus ianellaDr α. i n c o l a t a Z i e g . Minor, globosa, lutescens. ар. Žive u U Hrvatskoj. Catal. Ε . А . В . Hrvatskoj. Catal. Villa. Subgenus se u H r v a t s k o j . C o l l . S a n . 1 1 5 . Helix obvia H a r t . var. var. var. 117. „ Oko Zagreba. Oko Zagreba. a. o b s o l e t e f a s c i a t a . O k o Z a g r e b a i G o l j a k a . ß. a l b a S y η . II. candida. γ. a r e n o s a Z . U H r v a t s k o j . Coll. S a n . peregra P a r r . S u b g e n u s var. α. m a x i m a , O k o Visočića. Held. Stentz. Žive u Xerophila Held. P a r . Nalazi Monacha Hart. P a r . Nahodi se

1 1 2 . Helix O l i v i e r i F é r . V a r . parumcincta.

1 1 4 . Helix variabilis D r a p .

S y n . II. moesta.

* 1 1 6 . H e l i x rugosiuscula M i c h . U Hrvatskoj. Cat. E . A . В .

T u r r i c u l a

1 1 8 . Helix piraiiiidata D r a p .
S y n . Η. agreabìlis H r v a t s k o j . C a t . V i l . et coll. S a n . U imeniku br. Villa i u sbirci Sandrievoj kao hrvatska, pod i m e n o m Н. agreabìlis. i Buljarici. 1 1 9 . Helix t r o c h o i d e s remissa Parr.; H. turritella. S u b g e n u s Ρ о i r . S y n . Η. conica Parr. Drap.; Η. U H r v . Catal. V i l l a . Leach. U D a l m a c i j i žive u G r u ž u ( G r a v o s a ) , B u d v i

Arionta.

1 2 0 . Helix arbustroruin L i n . U H r v a t s k o j . Cat. Ε . А . В .
1

V . Brusina Coiitrib. pella Fauna dei moli. daim. s. 5 3 . «7. A. 7

S u b g e n u s

C a m p y l e a.

Beck.

1 2 0 . Helix arbustoruni L i n . U H r v a t s k o j . C a t . Ε . A . В .
S u b g e n u s var. var. Campylea. Beck. Zieg.

1 2 1 . Helix c o e r u l a u s M ü h I f .

S y n . H. lacticina.

α. r u g o s a . N a V e l e b i t u . β. r u g o s a f a s b i a t a . N a V e l e b i t u .

var. γ. f a s c i a t a b r u n n e s c e n s l a e v i s . N a V e l e b i t u .

1 2 2 . Helix steiioiiiphala M к e. U H r v a t s k o j .
Ovoj k r a s n o j vrsti, k o j a b i o p i s a n a j o š g. 1 8 3 8 u R o s s m ä s s lerovoj Ieonografiji, b j e š e s e i z g u b i o s v a k i trag, i istom nedavna Uzrok sabiratelji od m e n e dapače se o v a sigurno trizona, obušće H. opet j u nadje gosp. Z e l e b o r u p o v e ć e m b r o j u p r i m j e r a k a h . zašto se n i j e m o g l a n a ć i č i n i m i s e d a j e t a j , skih obala, koje što svi

obratiše s v o j a i z t r a ž i v a n j a n a D a l m a c i j u , a osobito uzduž Z r m a n j biše i z t r a ž e n e od S t e n t z a , P a p p a f a v e , U popisu g. B i e l z a , ( v a r . inflata). dobro razlučuje navodi Ovo j e od H. a i njezino i od drugih, t e n i j e d n o m u n e p o d j e z a r u k o m da j u n a d j e ; mislim da ondje niti n e ž i v e . v r s t k a o suvrst od Helix bizona

p o g r e š k a , j e r se H. stenomphala

budući d a j e v e ć a , v i š a , d r u g č i j e b o j a d i s a n a , j e r a z l i č i t o ; približuje s e v i š e H. Ponzolzi trizonae svakako j e različita. Iste

iz D a l m a c i j e , n e g o rieci

iz E r d e l j a i B a n a t a , i p r e m d a j e v r s t m e d j u o b i m a s t o j e ć a , Rossmasslerove trizona, hirta, potvrdjuju pla-

m o j e m n e n j e : „ D i e A r t i s t e i n e d e r b e s t e n u n d standhaftesteu a u s i h r e r Sippschaft, wohin s i m i t H. Ponzolzi, nospera, tSadleriana, macrostoma, feburiana, rumelica, u. a. m . gehört,

und ist durch die d e r K u g e l f o r m v o n a l l e n g e n a n n t e n a m n ä c h s t e n k o m m e n d e G e s t a l t und e n g e n N a b e l a u f den e r s t e n B l i c k z u un­ terscheiden". 123. planospira Sto vrstmi. 124. 225. 120. var.
1

Helix uiiibilicata

Brumati.

S y n . H. djelo

Hispana. vrtu.

H.

auet. Nalazi s e k o d Z a g r e b a u n a d b i s k . se tiče o v e v r s t i v r i e d n o j e proučiti

g. S t a b i l e a ', surodnimi

gdje j e k l a s i č n o i z r a đ j e n a s a s v i m i n j e z i m m i s u v r s t m i i Helix denudata R o s s . Ž i v e u L i c i . „ „

Sadlei'iana Z i e g . Ž i v e n a R i e c i ( P r i m . ) setosa Z i e g . I m a j e na Velebitu. a. p i l o s a S t . S y n . H. pilosa. Stentz.

I. Stabile. Mollusques terrestres vivants du Piemont. Milan 1 8 6 4 .

Ova

p o s v e r i e d k a i Hepa suvrst

r a z l i k u j e se od uzora

samo

u t o m , što j e b l e d j a , te n e i m a poprečne bojadisane veze.

127. Helix feburiana F é r . N a R i e c i ( P r i m . ) C a t a l . G r u b e . 128. „ hirta M k e . I m a g a n a R i e c i ( P r i m . )
S u b g e n u s T a c h e a. L e a c h .

1 2 9 . Helix austriaca M ü h I f . S y n . H. vindobonensis.
N a l a z i se u Z a g o r j u i O s i e k u .

В fr.

I . v a r . fascis fuscis 5 .
a. flavida, fascia seeunda evanescente. β. p a l l e s e e n s .

I I . v a r . fascis fuscis 4 .
α. a l b i d a ( 1 , 0, 3, 4, 5).

1 3 0 . Helix iieiuoraiis L i n . Nahodi se u G o l j a k u , k o d S u ­
sjeda i u Zagrebu. P e r i s t o m a t a fusco. A. B. Unicolor vel a. c i t r i n o - l u t e a . Fascis fuscis integris. inornata.

I. v a r . Fascia unica ( 0 , 0 , 8, 0, 0 ) .
β. l u t e o - v i r i d u l a . C. F a s c i s fuscis interruptis.

I L v a r . fascia unica ( 0 , 0 , 3, 0 , 0 ) .
γ. c i t r i n o - l u t e a .

I I I . v a r . faseis quattribus.
b. c i t r i n o - l u t e a ( 1 , 0, 3, 4, 5 ) . ε. r u f e s e e n s ( 0 , 2, 3, 4, 5 ) . ζ. l u t e o - v i r i d u l a (0, 2, 3, 4, 5).

I V . v a r . fascis quinque.
η. c i t r i n o - l u t e a , rufeseens major.

P e r i s t o m a t é albido. A. inornata, v. c i t r i n o - l u t e a .

1 3 1 . Helix h o r t e n s i s M ü l l .
ß. a l b i d a e t l u t e a

Ž i v e u H r v a t s k o j . Coll. K u t .

y., a l b i d a e t l u t e a f a s e i s h y a l . 4 ( 1 , 0, 3, 4, 5 ) , inornata.

S u b g e n u s

P o m a t i a.

Beck.

1 8 2 . Helix adspersa M ü l l . 133. „ var. α. parvula,

U Hrvatskoj. Cat. E . A. В .

ciiicta M ü l l . N a V e l e b i t u . fusco-grisea. auct. n o n

1 3 4 . Helix set er uciuła R o s s m . S y n . ff. iigata M ü l l . Na Velebitu. ct. faseis 5 distinctis. β. γ. Ь. ε. ζ. krepeija, vraskava, „ „ „ „ „ 4 distinctis radiosula. radiosula. 4 (1, 2, 3 , 4, 5 ) . 4 eonfluentibus,

4 dilutis m o x eonfluentibus (1, 2 , 3 , 4, 5 ) , 4 distinctis palidis ( 1 , 2, 0, 4, 5 ) . bojadisana. Sandri, Kutschig i svi

H e l i x ligata M ü l l e r o v a ž i v e s a m o u dolnjoj I t a l i j i , j e m a n j a , i drugčije k o j i primiše v r s t H. secernenda žali su j u z a v r s t H. ligata; iz D a l m a c i j e ili iz H r v a t s k e , dr­ t e k u posljednje vrieme opazi K u t ­ m o g o h ih

s c h i g razliku j e d n e v r s t i od d r u g e . J a p a k o dobih p r a v u H. ligata iz A b r u z z a h i t a k o prispodobiti i r a z a b r a t i n j i h o v e r a z l i k e . 1 3 5 . Helix poniatia L i n . N a V e l e b i t u . а. ßflavescens я fascis 5. я 4. ^ (1, 2, 3 , 4 , 5 ) . ( 1 , 2 , 3 , 4 , 5). vrsti. C a t . V i l l a e t coll. S a n . francuska,

γ. fascis

5 eonfluentibus, luteseens.

б. eoneolor

ε. fascis 4 evaneseentibus Nepoznate i dvojbene Helix revelata F é r . U H r v a t s k o j

D v o j i m d a žive u H r v a t s k o j , o v a j e v r s t osobito od N o r m a n s k i h otoka, G u e r n s e y a i J e r s e y a .

Helix alba S t e n t z . U H r v a t s k o j . C a t a l . V i l l a et coll. S a n . „ „ compressila Sandri. U H r v a t s k o j . Coll. S a n . Adamsova, depressa S a n d r i . U H r v a t s k o j . C o l l . S a n . G r a t e l o u p o v a j e fosilna vrst.

P o l a g S a n d r i a Nalazi s e u K a r l o b a g u . H. depressa Mühlfeldova drugačije su, H. depressa Helix r u g o s a S t e n t z H. rugosa

U H r v . C a t . V i l l a , et coli. S a n . sobom.

Chemnitzova, Mühlfeldova, Zieglerova, Antonova,

M a g g i o r e o v a su v r s t i r a z l i č i t e i o d o v e i m e d j u

Helix Saiideri S t e n t z . „ H. varians

Ž i v e u H r v . C a t . V i l l a , coll. S a n . (Antilija). opisane ni od Pfeifera,

v a r i a i i s S t e n t z . U H r v a t s k o j . C a t a l . V i l l a coll. S a n . Menkeova j e iz Portorica nebijahu

S v e s p o m e n u t e v r s t i Helixa z n a t i m i v r s t m i ; s a m o H. revelata

ni o d R o s s m ä s s l e r a niti o d drugih p i s a c a , t e ostadoše m e d j u nepob i opisana.

Familia

Limacidae.

G e n u s Limax L i n . 1 3 6 . Limax a g r e s t i s L i n . Ž i v e u H r v a t s k o j . C a t . E . A . В .

Familia Arionidae.
Genus Arion F é r . 1 3 7 . Arion h o r t e n s i s F é r u s a c . U Hrv. Catal. Ε . А . В .

Familia Limnaeidae. Subf.
G e n u s Limnaea

Limnaeinae.
Lamarck. acicula. San. jun.

1 3 8 . Lyinaea stagnali» L . S y n . Lymn. var. var. var. var. var. var. α. tumida, elongata. Goljaka. β. abbreviata. b. ε. ζ. „ „ „

Žive u Savi,

oko Zagreba i

N a l a z i se u Sutli, S a v i k o d S u s j e d a . subcostulata. U Savi i oko Zagreba.

γ. attenuata, Ž i v e k o d N o v i h - D v o r â i o k o C r n e k a . costulata. P o d S u s j e d o m . detrita. U C r n e k u k o d L e g r a d a . N e r i t o s t o m a. Drap. U Savi, Pod Susjedom i oko No­ Klein.

S u b g e n u s

1 3 9 . Lyiunaea auricularia var. var. var. var. var. β. „ „

a. major spira brevissima. N a G o l j a k u . prominula. i oko Novih-Dvorâ. γ. m i n o r spira prominula. vih-Dvorâ. b. revoluta. G d j e i prijašnji. ε. superstructa. G d j e i prijašnji. Na Goljaku

1 4 0 . Lyiunaea ovata

Drap.

Žive

u

Savi kod

Zagreba,

Susjeda, u J a n k o m i r u , Umetiću i u Sutli. 1 4 1 . Lyninaea v u l g a r i s С . Ρ f r . Jankomira. 1 4 2 . Lyninaea intermedia L a m . G d j e i p r i j a š n j a . Vrst hrvatska, koju K u t s c h i g označi ovim 1 4 3 . Lyninaea peregra u Uni kod D u b i c e , var. var. var. var. var. Müll. i m e n o m , n e ć e po svoj prilici biti p r a v a v r s t L a m a r c k o v a , k o j a j e f r a n c u z k a . U Savi kod Zagreba i Su­ Babindolu, kod Krapine, sjeda, u P o r e š ć i n i b l i z u G o l j a k a , B i s t r i c e , s v . S a v e r a k o d Z a g r e b a , u Posavskoj gori, Igrišća, u Dolju, Lipovcu, u Lici, na Stubici. a. callosa Z i e g . U J a n k o m i r u . β. bilabiata H a r t m . U H u s i n c u , K r i ž n i š ć a k u k o d Bezeka, u Vratečkom kod Vratecine. γ. elongatula. U Uni. б. minor. O k o Z a g r e b a . г. fossarius Z . Ž i v e k o d S v . I v a n a . prednje vrsti. U S a v i , oko Zagreba i

1 4 4 . Lyninaea nitida Z i e g . U H r v a t s k o j . C o l l . S a n . M o ž d a b i b o l j e bilo d a s e p r i d r u ž e s u v r s t i m S u b g e n u s B u l i m i n e a .

Haid. Drap.

1 4 5 . Lyninaea truiicafula M ü l l .

S y n . L. minuta.

U S a v i k o d H u s i n c a , G a b e l i ć a , S v . R o k a (u L i c i ) . S u b g e n u s Limnophysa C. Ρ fr. Fitzinger.

14G. Lyninaea fusca Krapine i u Lužini. var.

U Sutli k o d K a p e l e , k o d

a. obscura P a r r .

U H r v . C a t a l . V i l l a et coll. S a n .

Nepoznata vrst. Lyuiiiaeus dilatatila et coll. S a n . Genus p h y s a Drap. Z i eg 1er. U Hrvatskoj. Catal. Villa

1 4 7 . P h y s a foiitinalis L . I m a g a k o d Z a g r e b a , S u s j e d a , u Krapini i Lazini. S u b g e n u s B u l i n u s. Adanson.

1 4 8 . P h y s a hypnorum L . U S a v i k o d Z a g r e b a , u L e s k o vici, Sopoti k o d G o l j a k a .

Subf

Planorbine.
О. F . M ü l l .

Genus Planorbis.

149. Planorbis corneus L . Žive u Savi kod L e g r a d a (Mo­ krice), Igrišća, u Krapini, pod Susjedom. var. a. comosa. U S u b g e n u s Cinku. Anisus Fitzinger.

1 5 0 . P l a n o r b i s carinatus M ü l l . Ž i v e u S a v i k o d S u s j e d a . S u b g e n u s Spirorbis. Swainson.

1 5 1 . P l a n o r b i s spirorbis M ü l l . O k o Z a g r e b a i M a k s i m i r a . 152. var. „ L i n . S y n . P. marginatile Drap. Žive oko Z a g r e b a u S a v i pod S u s j e d o m , u K r a p i n i i L a z i n i . a. carino-acuta. Subgenus Gdje i prijašnja. N a t u l a n a. Stein.

1 5 3 . P l a n o r b i s a l b u s M ü l l . U S a v i pod S u s j e d o m . 154. » nitidus M ü l l . S y n . P. hispidus. Drap. U Leskovici kod Goljaka. 1 5 5 . Planorbis tetragyrus Z i e g . U H r v . Catal. S c h r ö c k .

Ordo Operculata.
Subordo Familia Subfamilia
1 5 6 . Cyclostoma e l e g a n s

E с t о p h t h a 1 m a. Cyclophoridae. Vyelostominae.
Müll. Žive u Hrv. Coll. K u t .

Genus Cyclostoma. L a m .

Sub fam*
Genus Pomatias.

Pomałiasinae.
S tud er. Nalazi se u P o v i l u medju

1 5 7 . P o m a t i a s Patulnin D r a p . Senjom i B a k r o m i na R i e c i (Prim.)

1 5 8 . P o m a t i a s maculatimi D r a p . Goljaku, Stubici, na Huni i Rieci (Prim.)

Pod Susjedgradom, na Parr, latiore.

1 5 9 . P o m a t i a s c i n e r a s c e n s R o s s . S y n . P.brevüabrum var. var. a. r u r g i d u l u m Zieg. Peristomate paullo β. faseiatum K u t . N a V e l e b i t u .

Subordo Opisthopthalma.
Familia Assiminiidae.
Pfeif. U Sutinskom i Genus Paludinella

1 6 0 . Palludinela minutissima S c h m i d t . okolo Z a g r e b a i G o l j a k a .

Пп s si s IL Conchifera. Ordo Veneracea.
F a m i l i a Cyrenidae.
Genus Cyelas. B r u g. 1 6 1 . Су d a s cornea L . U L a z i n i k o d S l a t i n e , i η K r a p i n i , 162. „ calyculata D r a p . Žive u rieci Dobri, u L e š ć u , Zaprešiću, u V e l i k o m Savišću, i k o d S v . R o k a . Genus Pisidium. Ρ f r . 1 6 3 . Pisidium aninicum M ü l l . U Savi i na Goljaku i oko Zagreba. 1 6 4 . Pisidium fontinale С . Ρ f r . Ž i v e u m a l o m u S u t l i k o d Dubove i oko Zagreba. 1 6 5 . Pisidium obtusale С . Ρ f r . Ž i v e u m a l o m S a v i š ć u k o d Susjeda. S y n . P. obiiquum. Drap.

Ordo Lucinacea.
F a m i l i a Subfamilia
Genus Unio. greba u Sutli k o d H a r m o n i c e , var, var. var. Dubice. var. α. fusea. U Savi kod Zaprešića.

U n i o n i d a e. Unioninàe.
Retz. i oko Z a ­ Crncu kod Bedekovčine,

1 6 6 . Unio batavus L a m . U S a v i k o d S u s j e d a Rušću, Rušću u Velikoj Rieci (Dobija Stubica).

α. eonsentaneus Z i e g . U S u t l i k o d H a r m o n i c e . β. incurva. U Krapini kod Husinca. γ. fuseulus. Z i e g . U B e d n j i k o d B e l e .

1 6 7 . Unio pictorum L i n . U S a v i k o d s u s j e d a , u U n i k o d

1 6 8 . Unio tnniidiis R e t z . u Uni kod Dubice.

Ima j e u

Savi kod Jesenovca,

Nepoznata vrst. Unio Graffi S t e n t z . U H r v a t s k o j C a t a l . V i l l a et coll. S a n . Genus Anodonta. В r u g.

1 6 9 . Anodonta c y g n a e a L . U S a v i k o d S u s j e d a . var. var. α. v e n t r i c o s a Ρ f r . G d j e i predjašnja. ß. m i n o r . U S a v i k o d Z a g r e b a . U S a v i pod S u s j e d o m . U Savi pod S u s j e d o m i ^

γ. compressa. kod Zagreba.

1 7 0 . Anodonta p i s c i n a l i s N i l s . 1 7 1 . Anodonta rostrata К о к e i 1. var. var. var.

a. c r o a t i c a K u t . U S a v i k o d S u s j e d a . β. c o r r o s a . U K r a p i n i k o d S l a t i n e . γ. p o l i m o r p h a . Dubice. U Savi kod Zagreba, u Uni kod

1 7 2 . Anodonta 173. 174. var. var. „ „

anatina L . U Sutli. triangulata K u t s c h i g . cellensis Sehrötter. L . U Sutli. Schlutter. U S a v i pod S u s j e d o m i U H r v . Coll. K u t .

л. c o m p l a n a t a ß. r h o m b o i d e a

k o d J a n k o m ix*a. Nepoznata vrst. Anodonta v i r e n s S t e n t z . Ž i v e u H r v a t s k o j . et c o l l . S a n . Toli Hrvatske Unio Graffi prije imenovana, koli Anodonta virens vrstmi. iz nisu b i l e opisane, t e ostaju medju nepoznatimi Catal. V i l l a

ћ i ђ u istoriji slovenskih jezika.
Čitao u sjednici historičko-filologičkoga i umjetnosti razreda jugoslavenske 10 srpnja 1867 DANiČiĆ. akademije znanosti

PRAVI ČLAN GrJURO

Srodstvo m e g j u j e z i c i m a s l o v e n s k i m , k o l i k o se о n j e m u i g o v o ­ rilo i govori, j o š se slabo z n a . I s t i n a , došlo se j e i u S l o v e n a svijeh k o j i se otimaju za n a p r e t k o m već i u učenijeh ljudi ostalijeh naroda kao dotle da se drži da svi j e z i c i s l o v e n s k i s t o j e m e g j u s o b o m

b r a ć a , — da su postali n e j e d a n od d r u g o g a

n e g o svi od j e d n o g a

j e z i k a ; ali к а к а su b r a ć a ? k o j i j e b r a t stariji, k o j i li m l a g j i ? k o j i se prije, k o j i li poslije odijelio od n e g d a š n j e g a z a j e d n i č k o g a j e z i k a ? i po tome k o j i j e kome bliži, koji da bi li od koga dalji? filologija, to se j o š slabo zna. A n i j e ni č u d o ; j e r se to moglo potpuno znati, k o j o j j e po­ i jačati

t r e b a prije saznati mnogo k o j e šta d r u g o , a stvar n a j v e ć m a tiče, t a k o još nije svijeh svršila, je od skora

sao pronaći s v e to, osobito filologija m e g j u S l o v e n i m a , k o j i h se o v a počela dorastati z a poslove t o g a reda, da se n i k a k o n e s m i j e m o tužiti na n j u što ih n e g o j o j se p r i j e v a l j a da prema divimo k a k o j e ljudima sloven­ z a t a k o malo v r e m e n a m o g l a uzroka imamo skoga i inostranoga svijeta učiniti i ono što j e u č i n i l a , i puno

osjećati najveću zahvalnost

k o j i su i t o l i k o svjetlosti unijeli u j e ­ slovenskih.

z i k e s l o v e n s k e k o l i k o sada v e ć u n j i m a v i d i m o , a k o t a svjetlost i nije j o š t e o b a s j a l a sa s v i j e m d i o b e j e z i k a

P r e m d a i m a m n o g o k o j e šta što i s t o m t r e b a uraditi, da bi s e m o g l a potpuno p o k a z a t i dioba j e z i k a slovenskih, opet mislim da n e b i bilo p r a v o i s k a t i — niti se k a d i s k a l o — da se n e bavimo

njom i da n e tičemo u n j u d o k l e se g o d n e uradi s v e »to j o j t r e b a : ni malo se n e b a v e ć i n j o m n e b i s m o m o g l i ni doznavati šta joj j o š kad nedostaje ; o v a stvar, k a o i m n o g e d r u g e , i m a v i š e strana, pa

se s a s v a k e s t r a n e p o z n a ,

onda

će

se potpuno p o z n a t i , — to j e šta v i š e mislim S toga se nadam rad

istina, ali m i s l i m da ta i s t i n a n e b r a n i poznati stvar a k o bi bilo i s a m o s j e d n e s t r a n e , d o k l e se n e može sa s v a k e , da j e to v e o m a k o r i s n o , j e r o l a k š a v a cio posao. dotaci se ove stvari, i to s a m o s j e d n e s t r a n e . D o b r o v s k i i z a n j i m S a f a r i k dijeliše s l o v e n s k e j e z i k e u dvije polovine: j e d n a j e „zapadna", i u njoj j e z i c i : p o l j s k i , č e š k i , oba „jugo­
1

da m i se ne ć e z a zlo p r i m i t i u o v o m č a s n o m zboru, što sam

s r p s k a u L u ž i c a m a i izumrli p o l a p s k i ; a polovine m i s l i m da zika ,
2

d r u g a j e polovina

i s t o č n a " i u njoj svi ostali j e z i c i s l o v e n s k i . — О toj diobi n a dvije v r l o dobro k a ž e S l a j h e r da malo v r i j e d i ; ali put о istoriji s l o v e n s k i h j e ­ n a nju tvrdeći da se ne­ tu sa svijem pristao j e on opet n i j e o d b a c i o g o v o r e ć i prvi a docmje je

gdašnji z a j e d n i č k i j e z i k s l o v e n s k i najprije razdijelio n a d v a dijela, n a „ j u g o i s t o č n i " i na „ z a p a d n i " . J e d i n o potvrgjivali, j e s u glasovi d i t , otpadaju čim Slajher potvrgjuje diobu n a dvoje, i doista n a j g l a v n i j e i z m e g j u s v e g a čim su j e drugi k o j i p r e d η i i u j e d n o j polovini oradlo, toga d i t ρ 1 e 11, i u dosta često kadilo, a
a

(n. p. u s t a r o m s l o v e n s k o m к л м т т н , о(ШО, плелъ), a druga radio, plótł). Ali

ih polovina č u v a ( η . p. u C e h a v a d n o u t i , Poljaka w i ę d n ą ć ,

n e m a u s t a r i j i m s p o m e n i c i m a č e š k o g a j e z i k a , n. pr. u riječi a i danas n e m a g a n. p. u r i j e č i m a š e l , hrnouti,

kynouti,

č e s t o opet stoji n a t a k i m m j e s t i m a gdje ne m o ž e biti stari o s t a t a k (od k o r i j e n a ili od n a s t a v k a ) n e g o j e pozniji u m e t a k , n. p . nemaju vrlo s t a r i j e h spomenika modliti ; isto t a k o u P o l j a k a , z a k o j e j e u ovoj stvari vrijedno uzeti na um da s v o j e g a j e z i k a , nalazi se i danas garnąc, t a k o uz siodło r i j e č i bez t a k o g a dit, η . p. p o k i n ą ć ,

1

Die eintheiłung der dialecte in südlich-östliche und westliche (von Dobrovsky aufgestellt) scheint mir iudess e i n e n n u r geringen w e r t h zu h a b e n , d u r c h g r e i f e n d e r b e i d e s c h e i d e n d e r l a u t g е s e t'Δe l ä s s t s i c h k a u m e i n e s a u f f i n d e n , nämlich folgen­ des : in den westlichen sprachen bleibt ursprüngliches d und t vor 1 und vor u, in den südöstlichen wird es ausgestossen (oder assimiliert) ; z. b. böhm. o r a d l o , aber altksl. орало ; böhm. ρ 1 e 11, altksl. iiACVh ; böhm. v a d n o u t i , altksl. Ιί Λ M m i l l . Beiträge zur vergleichenden Sprach­ forschung I. 2 3 . Na istom mjestu. Viae primjera vidi u Miklošića vergi, gramm. I. 43tì i dalje, i u Hatale zvukoslovi str. 9 0 i dalje.

2

3

(sa d) i m a i s i o ł o ( b e z d), n. p. modlitwa ;
1

a opet i m a d gdje primjera nije

n i j e od k o r i j e n a , ni jezik lužičkih koleba,

bez

takih

S r b a ; — osim t o g a što se t a o s o b i n a j e d n e polovine t a k o osobina zapadne

mislim da se n e smije s m e t a t i s u m a da t a k o v o d i t, k o j e b i bilo polovine, n i j e ni u j u g o i s t o č n o j polovini n e č u v e n a u starom slovenskom j e z i k u
2

stvar, i m a m o n. p. j o š
СКѢТДЪ,

кнтлъ,

ПѢТЛЪ,

я т д ъ , м е т а д , м ъ д л ъ , с в р ъ д л ъ , с е д л о , иетіі/итн , i u n a s o s i m ti-

jeh

i t a k i h r i j e č i j o š i m a n. p. i o t v r d n u t i . — O v o što n a p o m e n u h mogla

m i s l i m da s v j e d o č i da n a v e d e n i r a z l o g z a diobu s l o v e n s k i h j e z i k a n a dvije polovine n i j e b a r e m t o l i k o j a k da b i se n a n j e m u osnivati dioba j e z i k a s l o v e n s k i h . — P o s l i j e ove p r v e diobe n a d v i j e polovine misli S l a j h e r da su se dalje dijelili j e z i c i s l o v e n s k i o v a k o : jedna polovina, i to j u g o i s t o č n a , naziva na skoro se r a z d i j e l i na dvije bu­ grane, od k o j i h j e d n u južnoslovenskom a drugu r u s k o m ; koje naziva

poslije se j u ž n o s l o v e n s k a r a z d i j e l i n a d v a j e z i k a , tek u poznija v r e m e n a — tako i

g a r s k i m i s r p s k o - s l o v e n s k i m , i ovaj p o s l j e d n j i r a z d i j e l i se — i to opet n a dva, k o j e n a z i v a s r p s k i m i slo­ ona ruska grana južno-istocne polovine polo­ Druga v e n s k i m ; — isto vina, t. j .

razdijeli se n a d v a j e z i k a : v e l i k o - r u s k i i m a l o - r u s k i .

zapadna, postala p r v o m d i o b o m , razdijeli se n a č e t i r i j e ­ na

z i k a : č e š k i , p o l j s k i , l u ž i č k i i p o l a p s k i , i to — v e l i S l a j h e r — m o ž e biti t a k o g j e r dosta pozno. O s i m one n a j s t a r i j e d i o b e , o s n o v a n e g l a s o v i m a d i t, svu ostalu o s n i v a S l a j h e r n a g l a s o v i m a k o j i m a u nas odgovara h i ђ ; ali j e iz b l i ž e n e o s v j e t l j u j e ni m a l o , t. j . n e pokazuje k a k o iz tijeh g l a s o v a izlazi o v a k a dioba k a k u on u z i m a .
3

1

Više primjera vidi u Miklošića vergi, gramm. I. 4 7 0 . i dalje, i u Maleckoga gramatyka języka polskiego str. 2 1 3 .
2

' Vidi te riječi u Miklošićevu rječniku nomina str. 2 9 . 5 4
3

i njegovo

djelo

Bildung der

Same riječi Slajlierove kojima izriče tu diobu ovo su : СлавянСКІЙ коренной языкъ разделился сперва на две части: юго-восточ­ ную ( о р а л о , ОѴІШІЛ.ТН) и западную (oradło, uveđnati). Но првая часть, вероятно, вскоре опять разделилась на ветви: южно­ славянскую и русскую. Южнославянская ветвь тоже не замед­ лила разделиться на два языки : болгарский (межда, г ы с & ш т а ) и сербо-словенскій (medja, tysutja). Большое сходство между сербскимъ и словенскимъ заставляетъ думать, что разделеше ссрбо-словенскаго на два языка совершилось лишь въ позднія времена ; тоже надобно сказать о разделении русской ветви (меджа, межа, тысяча) па два наречія: велико-русское и мало-

M i k l o š i ć j e sa s v i j e m o d b a c i o onu diobu i to p r i j e n e g o što j u j e S l a j h e r onako

na

dvije polovine, pak je redom u pokazao

prihvatio,

k o j i m g o v o r i о j e z i c i m a s l o v e n s k i m u svojoj g r a m a t i c i k a k v o m srodstvu misli da s t o j e j e z i c i s l o v e n s k i osvjetljujući ga iz b l i ž e a taj j e r e d o v o : novi s l o v e n s k i , b u g a r s k i , s r p s k i

m e g j u s o b o m , ne ruski,

stari s l o v e n s k i j e z i k ,

(s h r v a t s k i m ) , m a l o - r u s k i , par imamo od

č e š k i , p o l j s k i , g o r n j i l u ž i č k i , donji l u ž i č k i . T o j e u g l a v n o m s v e što u ovaj najvrsnijih M i s l i m da opazio svak ljudi о diobi s l o v e n s k i h j e z i k a ili о srodstvu ne ć e n i k o s u m n j a t i da j e to j o š vrlo malo. N e ć u k a z a t i n i š t a n o v o , nego što j e j a m a č n o k o j e mislio о ovoj s t v a r i , a k o n a p o m e n e m da g l a v n e r a z l i k e iznjihovu.

m e g j u s l o v e n s k i h j e z i k a — k o l i k o su danas poznati — dolaze od s a m o g l a s n i j e h ъ, ь, д, ж, р, л, i od suglasnijeh k o j i u n a š e m j e z i k u g l a s e ћ i ђ. S t o g a ć e se i s t o m onda moći potpuno poznati n j i h o v a dioba, postanje i srodstvo, k a d se sve što ti glasovi z a ovaj posao n o s e i z n a g j e i j e d n o s d r u g i m složi. A l i držim da su i z m e g j u svi­ jeh jem t i j e h g l a s o v a p o s l j e d n j a d v a , ћ i i > , n a j z n a t m j a u o v o m poslu, tvrdi .
2

koje i Slajher izrijekom riju. I j a sam rad u

O n j e , k a k o napomenuh, držati d a iz neka se samo ta

n a ti-

g l a s o v i m a osnovao s v u diobu, osim one k o j u u z i m a z a n a j s t a ­ ovoj besjedi dva glasa, dioba koja njih izlazi mi bude

t r u d e ć i se p o k a z a t i k a k o m i se čini Da bi stvar bila razgovjetnija,

se ne malo r a z l i k u j e i od one S l a j h e r o v e i od one M i k l o š i ć e v e . slobodno po­ kazati najprije k a k o postaju n a š i glasovi ћ i ђ i glasovi k o j i i m

1

2

русское. З а п а д н о - с л а в я н с к а я в е т в ь (medza, meza; tysąc, точнее *гысжі|Ь, т а к о в а д о л ж н а б ы т ь основная ФОРМА этого с л о в а в ъ западносл.) также, м о ж е т ъ б ы т ь , довольно поздно разрослась НА ч е т ы р е я з ы к а : ч е ш с к і й , польскій, сорабскій и полабскій. П о к у д а м ы принимаемъ западно - славянскіе языки за равно­ с т е п е н н ы е : с т р о ж а й ш е е изследованіе и х ъ р о д с т в е н н ы х ъ отношеній покажетъ, можетъ быть, иной порядокъ ихъ происхож­ дения. А. Ш л е й х е р а , краткій очеркъ доисторической жизни евверо-восточнаго о т д е л а индогермаискихъ я з ы к о в ъ . — С. Пет е р б у р г ъ 1 8 6 5 . на стр. 6 0 — 6 1 . Indem ich die sprachen nach der nähe ihrer verwandschaft an einan­ der reihe. Vergi, gramm. I. str. I X . Mir scheinen zur sonderung, wenigstens der slavischen hauptdialecte vorzüglich geeignet zu sein die Veränderungen, welche die in den mei­ sten dialecten unerträglichen aber sehr häufigen gruppen dj u-nd tj eingehen. Beiträge I. 2 4 .

odgovaraju

u d r u g i m j e z i c i m a s l o v e n s k i m , u č e m ću, istina, stvari v e ć p o z n a t e , ali ć e trebati i da slovenskoj nije naši

napo­

minjati p o n a j v i š e

ogledam

osvijetliti nešto što doslije u filologiji I m a više n a č i n a k o j i m p o s t a j u bez mnogoga U razmišljanja.

osvijetljeno. Najprije razumjeti

glasovi h i r ) .

da n a p o m e n e m n a j l a k š e , t. j . naj o č e v i d n i j e , k o j i se m o g u

r i j e č i m a prešlim iz d r u g i h j e z i k a u naš g l a s o v i к i g k a d јеванgla­ drugo

iza njih stoji г ili e r a z b i j a j u se o t a d v a s a m o g l a s n a , te n a m g l a s e ћ i ђ, п. р. к p r e d г: ћирило, к p r e d e: ћелија, g p r e d e; ђеље. T a k o promijenjeni ili stojeći na glasovi kraju, ostaju n. p. Po i onda ћорђе tom k a d iza njih sobom sovi г i e, k o j i h su samoglasno radi postali, i s p a d n u i m a j u ć i z a

(Greorgius), gdje j e ti glasovi tako

p r e d о ispalo e, ili Cpi) ( S e r g i u s ) , g d j e j e n a k r a j u otpalo *, po što se pred njim promijenjeni promijenilo g n a i, i onda k a d pred se po ostaju način drugoj osobini našega j e z i k a pre­ z a t e č e ђ, п. p. znamo
1

tvori u u g l a s ο, z a nj : u U

kojim se na rečeni

ћ у р а ђ . — N a ovaj n a č i n postalo ћ i ђ i m a n a š j e z i k od k a d a najstarijim spomenicima i m a m o : јеванђелије, riječima prešlijem u naš jezik glas

ђурђев . d k a d iza kad

stranijem

n j e g a i m a i a z a njim j o š k a k o ђ, n. p. ђаво, ђоиисије se о n a š a v š i se tijem načinom

samoglasno, iza ђ

s l i j e v a se s t i j e m i u u u, n. p. ђ у и о

(Διονύσιος). I t a p r o m j e n a o s t a j e i onda pretvori

(Διονύσιος). — N a ovaj n a č i n postalo ђ n i j e vrlo (Čitaj d j a k ) . U našim narodnijem riječima glasovi v a j u se s j danas gdje T a k o i pred d u ђ, η. p.
2

staro u n a š e m j e ­

z i k u : u s t a r i j i m j e s p o m e n i c i m a j e d n a k o п. р. д н м к ь , d o c n i j e ДѢКЬ

t i d k a d stoje p r e d j , od ispalo, slije­

k o j e g a ih j e n e g d a dijelilo i, p a to i p r e t v o r i v š i se u j

u ћ i ђ, п. p. браћа, рођак. — I to j e p o s t a n j e g l a s o v a ћ i ђ g d j e , n a i m e u B o s n i , m o ž e čuti t i d pretvorivši naći (mjesto se i u j η aj ti, a to братја, родјак .
3

n o v o : u s t a r i j e m s p o m e n i c i m a i m a m o к р а т і ш , р о д н г с к ь ; da, j o š se i — s l i j e v a se j sa t u ћ a sa пађем na­
4

mjesto n a i t i ) ; дође .

(mjesto n a j d e m ,

a to m j e s t o n a i đ e m ) .

T o j e dosta staro u

š e m j e z i k u : od X I I I
1

v i j e k a n a l a z i se : пођеши, нађе,

2

3

4

Vidi Vidi Vidi Vidi

te riječi u mojem rječniku. u mojem rječniku tu riječ. u Vukovu rječniku. u mojem rječniku п о н т н , ΙΙΛΙΙΤΙΙ, д о н г и .

h

i

ђ.

Ill

U n a š i m n a r o đ n i j e m r i j e č i m a , ali samo u j u ž n o m govoru, i to s a m o u j e d n o m dijelu j u ž n o g a govora, glasovi t i d s g l a s o m j izlazi iz Ѣ s l i j e v a j u se u ћ i i), n. p. ћерати, ђело. U istom dijelu j u ž n o g a g o v o r a i glas i| s t a k i m j j e v a se u ћ, η . ρ. ћедило o b a g l a s a i| i j (цједило), ћевњак od drugoga (цјевњак). rastavljena jedan (od Ѣ ) sli­ I kad su koji

g l a s o m * Κ, može К (цвјеpostaje

ispasti, te se o n a d v a g l a s a opet slijevaju u ћ, п. p. ћегати тати), ћ е т к о (Цвјетко), ћ е т н а Izmegju ovijeh načina na (Цвјетна). k o j e doslije vidjesmo da

n a š e ћ i ђ, oni prvi a k o i j e s u vrlo stari opet nijesu postanja slo­ v e n s k o g a , a drugi su po s v e novi ; s toga ovijem postajanjem r e c e nijeh g l a s o v a n a š postalijeh n e m a jezik n i j e ni malo ili j e z a si-odstvo preveo slabo svezan ili bi da s d r u g i m j e z i c i m a s l o v e n s k i m , i s t o g a se iz ovijeb g l a s o v a o v a k o šta izvoditi jezika slovenskih preveo slabo i n e z n a t n o b i l o što bi se izvodilo. — Ali i m a m o j o š t e dva n a č i n a n a k o j a p o s t a j e naše ћ i ђ , i oba su t a k o znatna se n a n j i m a može vidjeti drugom. kom imamo h η . p. u рођсн. I ovu pri­ n. p. u r i j e č i m a рђа, враћају kako slovenski jezici vijekom stoje j e d a n p r e m a svojim

J e d a n j e od o v a d v a n a č i n a onaj po r i j e č i m a свијећа, злаћен, а ђ

osobinu i m a naš j e z i k od k a k o z n a m o z a nj : u n a j s t a r i j i m spome­ n i c i m a nalazi se n. p. х о ћ е , грађанин, Ш (СКѢШТД), o b a r u s k a ч (свѣча), Т — U takim l i k a m a m j e s t o n a š e g a h i m a stari s l o v e n s k i j e z i k i sadašnji b u g a r s k i t a k o i sadašnji s l o v e n s k i i m a с bugarski dz щ ( s v e c a ) , a p o l j s k i i č e š k i i o b a l u ž i č k a i m a j u i| (świeca, s v i ć e , s v e c a ) ; a mjesto n a š e g a ђ i m a stari s l o v e n s k i j e z i k i sadašnji (МЕГКДД), v e l i k o r u s k i
3

i maloruski ж

(межа)' , poljski nema

2

(miedza), da u

č e š k i z ( m e z e ) , t a k o i o b a l u ž i č k a z ( m j e z a ) , a sadašnji s l o v e n s k i j ( m e j a ) . — Š t o se tiče p o s t a n j a n a š e ћ i svi g l a s o v i k o j i m u tijeh g l a s o v a , u sumnje odgovaraju drugim j e z i c i m a slo­

v e n s k i m postaju od ТЈ, a n a š e ђ i svi glasovi k o j i mu o d g o v a r a j u

drugim j e z i c i m a s l o v e n s k i m , od ДЈ. A n a č i n k o j i m postaju mislim da j e sa s v i j e m dobro p o k a z a o S l a j h e r , k o j i g a postojano drži *, a k o
1

2

3

4

Vidi u mojem rječniku te riječi. U maloruskom ima gdje gdje i Д Ж : саджати. U Slovaka i dz : m e d z a. Die formenlehre der kirchenslavischen spräche. 1 8 5 2 . str. 1 5 3 . Com­ pendium der vergleichenden grammatik der indogermanischen spra­ chen. 1 8 6 1 . str. 2 4 8 .

B o p malo i sumnja о n j e m u
2 3

1

;

t o g a se

načina

u

g l a v n o m drži i

M i k l o š i ć ; istoga n a č i n a d r ž e ć i se H a t a l a protumačio j e vrlo zgodno glasove č e š k o g a j e z i k a . A t i j e m n a č i n o m postaju oni g l a s o v i o v a k o : тј i дј, od k o j i h postaju svi, s l i j e v a j u se u n a š e m j e z i k u u n i i ) ; — u starom s l o v e n s k o m m i j e n j a se j i z a t u š, a iza d u z, pa se št, onda p r e m e ć e s p r e d t, а ζ p r e d d t a k o d a mjesto tš, dà b u d e

zd; — t a k o j e i u b u g a r s k o m ; — i s t a p r o m j e n a b i v a i u o b a r u s k a j e z i k a , samo što n e m a o n o g a p r e m e t a n j a , n e g o d po što se z a njim pretvori j u è otpada, te o s t a j e s a m o z, a i z a t po što se j u š, slijevaju se o b a g l a s a tš n e ; ne m i j e n j a se j — u sadašnjem pretvori slovenskom ruskom,

iza ci ni u što, k a o što se ne m i j e n j a ni k o d n a s , u s' pa se o b a g l a s a tš slia i z a t m i j e n j a se pretvori u z,

ali se ne slijeva sa d k a o k o d n a s , n e g o d otpada k a o u te ostaje samo j , a iza t m i j e n j a s e j

j e v a j u k a o u r u s k o m u c ; — u p o l j s k o m m i j e n j a se t a k o g j e r j , ali n e u г ni u s", nego i z a d u г, i t a k o o s t a j e dz, s k o m s m a l o m r a z l i k o m : d,
4

j u s, pa se t i s s l i j e v a j u u ц ; — u č e š k o m b i v a isto što u p o l j ­ po što se j iza njega otpada, te ostaje samo з, a iza t, po što se j p r e t v o r i u s, s l i j e v a se t i s k a o u p o l j s k o m u ц ; — u o b a l u ž i č k a b i v a isto što u č e š ­ k o m . — B u d u ć i da j e p r e t v a r a n j e g l a s a j u s vrlo o b i č n a stvar u j e z i c i m a m a č e n j e ne nalazi ni plemena na k a k e smetnje ni (i u srodne g l a s o v e ) a ovo tu­ slovenskom indoevropskoga, u jednom dobro.

j e z i k u , z a to m i s l i m da j e ono sa s v i j e m

O s t a j e j o š j e d a n n a č i n n a k o j i d o b i j a m o ћ. T o j e onaj po k o m imamo ћ u r i j e č i m a k a o što su m o ć , p e ć , i ž e ć i , p e ć i , v r i j e ć i . N a ovaj n a č i n dobijamo s a m o ћ a ne ђ. I ovo i m a n a š j e z i k od

1

2

3

4

Vergi, grammat. I. str. 1 5 2 . Velim u glavnom ; j e r mi radi „prejerovanijeh vokala", koje uzima, nije sa svijem razgovijetno što govori о toj stvari ; vidi njegovu vergi, gram. I. 1 8 4 i dalje, i Bildung der nomina 1 4 , i za ostale jezike slovenske vergi, gramm I. 2 5 2 . 3 1 7 . 3 9 7 . 4 3 6 . 4 7 1 . 4 9 5 . Po njemu govore о svojim jezicima Małecki gramatika jęz. pol. 3 0 , Osadca граматика руск. язика 2 6 — 2 7 . Zvukoslovi, str. 8 7 . Što u maloruskom osim ж ima i д ж , i što osim češkoga z Slovaci imaju i dz, može se misliti da u tijem prilikama ne otpada d od dj ; ali može d biti i pozniji umetak kao u maloruskom д ж е р е л о , дзерно, д з е л е н ы й ; šta više i za poljsko dz može se sumnjati eda li j e d do­ ista od dj ili j e pozniji umetak , kao što j e n. p. u dativu słudze, gdje dz stoji mjesto z.

k a k o se z n a z a nj : Ali

u pismu K u l i n a b a n a i m a m o n. p. N a to j o š n e m a odgovora. Mjesto našega

pomoć . sumnje,

4

k a k o tu postaje ћ ?

Nema

i s v a k priznaje, da tu ћ p o s t a j e od г т i od к т i od ?ст. A l i k a k o ? N a to, velim, j o š n e m a o d g o v o r a . h u t i j e m prili­ ruska K a k o dakle k a m a stari s l o v e n s k i j e z i k i sadašnji b u g a r s k i i m a j u ш т , o b a i novi s l o v e n s k i č, a p o l j s k i i č e š k i i oba l u ž i č k a c.

svi ti glasovi p o s t a j u od p o m e n u t i j e h e l e m e n a t a (od г т , к т , χ τ ) ? —• K a k o su se o k o s t a r o g a s l o v e n s k o g a j e z i k a b a v i l i n a j u č e n i j i ljudi, njegovo j e št i pretresano n a j v i š e , — a misli njihove о njemu, k o l i k o b i se m e g j u s o b o m i r a z l i k o v a l e , sve se slažu u ovoj : k r a j n j i g l a s t misli se da n i j e n i š t a drugo nego p r v i glas od n a s t a v k a т н , k o j i m postaje infinitiv ( k a o što j e u п н - т н ) , jim se postaje S u b s t a n t i v r pretvara ž e n s k o g a roda i od n a s t a v k a ть ko­ onda ( k a o što j e n. p. у е т в ( ж - т к ) ; kad dogje к (kao

pa k a d p r e d t i j e m t d o g j e г ( k a o što b i v a u м о и п н . i i o i i m , ) , n a j p r i j e u as, p a onda ж u ш ; a što b i v a u Н е т т и ,

н е і н т ь ) , onda se u p r e t v a r a najprije u Y, p a onda onda se χ p r e t v a r a poni

γ u ІІІ ; a k a d d o g j e ,v ( k a o što b i v a u в р и ш т н ) , istina veli : „Ktterae g u t t u r a l e s ,

u ui. — Ne s m i j e se k a z a t i da j e j o š D o b r o v s k i o v a k o m i s l i o ; on si ante тн infinitivi i m m e d i a t e
2 3

d e b e a n t , una c u m τ m u t a n t u r in ψ " , i n a drugom mjestu : „ t r a n s ­ formâtes г т , к т , ;*т ante іі infinitivi in ц і " ; ali ne treba
4

smetati uzme

s u m a da j e D o b r o v s k i mislio da složeno slovo ψ glasi UIY , a k a d se ta misao D o b r o v s k o g a , k o j e j e odavno nestalo iz n a u k e , na um, onda n a v e d e n e r i j e č i n j e g o v e , k o l i k o se same po s e b i čine da se slažu s r e č e n o m m i š l j u о postanju s t a r o s l o v e n s k o g a H I T , ne­ m a j u u sebi n i š t a što b i i n a j m a n j e bilo n a l i k šić, k o j i j e s l o v e n s k u ski, podigao o n a m o filologiju gdje j e s a d a , govoreći о na nju — Miklosamo die ni u odande gdje j u j e ostavio D o b r o v ­ ovoj s t v a r i ,

j a s n o k a z u j e što j e dobro opazio, ali mu u z r o k a ne istražuje : „vor d e m suffix des gutturalen j e z i k a štampanoj prvom
1

infinitivs godine

тн und dem des supinums т ъ g e h e n 1 8 5 0 ; više od ovoga ne nalazi se
5

in in ü b e r " v e l i M i k l o š i ć u g r a m a t i c i staroga s l o v e n s k o g a

p o z n i j e m d j e l i m a n j e g o v i j e m ; da, j o š m a n j e r e k a o bih da j e što u dijelu v e l i k e s v o j e g r a m a t i k e , gdje govori о g l a s o v i m a slo-

2

3

4

5

Miklošić monum. serb. 2. Institutiones linguae slav. str. 4 2 . U istoj knjizi na str. 3 5 1 . U istoj knjizi na str. 3. Formenlohre der altslov. spräche. 1 8 5 0 . str. 4(J.

J. Α.

Η

venskih j e z i k a , kaže samo
1

da

u

starom

slovenskom mit što

jeziku „шт suffixes u slo­ i ko

stoji mjesto IST, г т , j e r " , i j o š d o c n i j e u t r e ć e m d i j e l u : „im infinitiv und im supin, v e r b i n d e t
2

s i c h der g u t t u r a l tijem

dem τ des najzaslužniji se više

zu H I T " . •— S l a j h e r , i z m e g j u svijeh venskoj filologiji, zadužio n a s j e i

stranaca

nego od

drugi dotakao ove stvari t r a ž e ć i n a č i n k a k o u ovijem p r i l i k a m a m j e s t o г. κ, χ i m a III : on Η i ь dolazi te se g l a s o v i г, κ, χ, r a s t a v l j e n i p o m i j e r a j u ; ovo su n j e g o v e r i j e č i : verbindungen osvjetljujući kt, gt, cht in št rečenu promjenu: ü b e r " , ·— k „zunächst „ v o r г und

stari s l o v e n s k i j e z i k veli da od glasova die lautdodaje einfluss onijeh ι. g e h e n tomu gt, cht g l a s o m τ,

odmah
u

w a r d wol d u r c h

des palatals a u f den g u t t u r a l et, et, št aus kt, promjenu k o j a iza te n a s t a j e v e l i : zt
v 3

; i j o š t e za zu .si werden, t laut v e r ­ Njoj se i

muss natürlich svoju

und et, d. i. tst, k o n n t e e b e n f a l l s l e i c h t den a n l a u t e n d e n l i e r e n " . R i j e č i k o j i m S l a j h e r ovdje i z r i č e suproti s u p i n , k o j e g a jer u supinu Miklošić nije ь da bi

m i s a o r e k a o bih napomenuti t

da pokazuju da ni on s a m n i j e s a s v i j e m u v j e r e n о n j o j . propustio se g l a s o v i što prije pred

m o ž e biti upravo n j e g a r a d i n i j e išao d a l j e od o n o g a što j e r e k a o ; n e m a ni г ni mogli po Osim njega Š l a j h e r o v o j misli promijeniti, pa opet su i u n j e m u p r o m i j e n j e n i . t o g a mislim da j e v e l i k a s m e t n j a p i t a n j e : z a jeh suglasnijeh samo t bilo t a k o s l a b o da dopušta da p r e k o

b i i z m e g j u svi­

г i h p o m i j e r a j u g l a s o v e k o j i pred n j i m s t o j e ? z a što to ne čini г п. p. p r e k o l u ž e g l i ? z a što to n e čini ь п. p. p r e k o η u о г н ь ? z a što to ne čini п. р. Ѣ p r e k o н u Г Н Ѣ ^ Д О ? itđ. itd. N a ovu m i s a o S l a j h e r o v u (ili upravo n a S l a j h e r a z a ovu m i s a o ) udario j e s k o r i c e H a t a l a , držeći se samo supina, k o j i j o j j e j o š p r i j e M i k l o š i ć stavio na suprot, i ostavljajući s t v a r k a o n e š t o sa s v i j e m svršeno, о č e m se n e m a š t a v i š e govoriti, n a t o m d a sovi g, k, h p r e t v a r a j u još ne pomenuh rovoj misli, n e pomenuh u š s a m o z a to se u što ovijem prilikama stoje pred t . i u Obje
4

gla­

Ali j a Šlajhe­ misli

što m i s l i m da j e g l a v n a p o g r j e š k a u onoj z a to što j e i s t a p o g r j e š k a s iste pogrješke. su

Hatalinoj

misli t a k o da o b j e misli p a d a j u j e d n a k e u tom što dopuštaju
1

i t v r d e da se u o v i j e m p r i l i k a m a g l a -

2

3

4

Steht für к т , Γ Τ, KT. Vergi, gramm. I. str. 1 8 8 . Vergi, gramm. I I I . str. 1 1 8 . Compendium der vergi, gramm. str. 2 4 7 prvoga izdanja. De contiguarum consonantìum mutatione in Unguis slavicis. Pragae 1 8 6 5 . na str. 1 4 . 2 4 . (izašlo j e na svijet ove godine).

sovi g, к, h p r e t v a r a j u mislim d a j e

u .ν, —

samo se u uzroku t o g a p r e t v a r a n j a a baš to pretvaranje premda bi to pretvaranje, glasovi

razlikuje Slajherova misao

od H a t a l i n e , —

pogrješka u objema; j e r pretvaranju mogu

m o g l o vrijediti z a stari s l o v e n s k i j e z i k , n e može vrijediti za ostale, niti se po tom protumačiti k o j e imaju istoga u j e r mu ostali j e z i c i s l o v e n s k i u t i j e m p r i l i k a m a . j e z i k a ; ali k a d se s t v a r isporedi sa Cesto biva da se što god zakonima lažno, traži odgovara

u j e d n o m j e z i k u m o ž e p r o t u m a č i t i vrlo dobro po d r u g o m j e z i k u , često se ono p r v o t u m a č e n j e n a g j e se suproti i s t a s t v a r u d r u g o m j e z i k u , i tada se k o j e ć e vrijediti z a o b a j e z i k a , t. j . po k o m i u d r u g o m j e z i k u m o ć i biti о п а к а к а к а j e . sluga d a n a š n j o j filologiji, što se r e č e n i j e m

stvarju k o j a j o j

tumačenje za­

ć e stvar i u j e d n o m T o j e baš p r v a čuva od laž­ gorski našega viti

načinom

n o g a t u m a č e n j a . N a p r i m j e r , k o b i k o d nas čuo gdje n a r o d p j e v a : „пе v i j , v u č e n e g r a k ć i g a v r a n e " , i l i : „ z a v i j e z i k a misliti da tu r i j e č i v i j g l a s e ( к н т н , р к н т н ) ; ali jezik, naći djeti da su ono s a Tomo kako v u č e " , —• m o g a o b i ne g r i j e š e ć i ni malo о z a k o n e s a m o g a

i ζ a v i imaju što sa g l a g o l i m a u k o j i god

i z a ν i t i ( v i e r e , c i r c u m v o l v e r e ) , koji i u starom s l o v e n s k o m t a k o č i m pogleda osobiti drugi s l o v e n s k i кнтн (viere) n e ­ ću manje neko doba dosa­ može ć e n. p. u s t a r o m s l o v e n s k o m svijem нъітн (ululare), te će vi­ fe

glagoli k o j i sa

m a j u ništa. I l i m o ž e b i t i da ć e se radije č u t i ,

dan biti, a k o s p o m e n e m što god p r a k t i č n i j e : od k n j i ž e v n i c i b j e ž e od r i j e č i o s u d i t i , m i s l e ć i da o s u d i t i s, k a o što govore govore n. p. g оsρ οsk i

se j a k o opaziti u n a š o j k n j i ž e v n o s t i k a k o n e k i — upravo m n o g i — te pišu mjesto n j e о d s u d i t i i z b a c u j u cl p r e d ali b i mjesto g o s p o d s k i ; n e k i samo z a to što

t r e b a l o p o g l e d a t i u k o j u g o d k n j i g u staroslovensku, te b i u s t a r o m slovenskom, gdje osuditi, se n e i z b a c u j e cl p r e d s ( j e r ih r a s t a v l j a ъ ) našli u značenju condemnare, dr­ bi s a s v i j e m što doista slovenski ni Isto t a k o , k o b i se g l a g o l složen od o i s u d i t i ,

kojega značenja upravo n e m a o d s u d i t i .

žao samo z a k o n a s t a r o g a s l o v e n s k o g a j e z i k a , mogao neki izvode; j e z i k , odmah n e b i moglo — ali č i m b i pogledao u k o j i god

p r a v o misliti da n. p . r i j e č нт.шгьць dolazi od В Ѣ Т И - , k a o drugi

b i vidio da t a k o n e može biti, j e r k a d bi t a k o bilo, b i t i ni u C e h a v e š t e c , ni u P o l j a k a w i e s z c y c a , vjećica), s onom

u n a s v i j e š t a с i v j e š t i c a , n e g o bi te r i j e č i glasile d r u g a č i j e ( k o d nas n. p. bilo b i v i j e ć a c , svijem tijem i vidjevši to dužan b i bio starom slovenskom) tražiti riječima (zajedno

d r u g i p o s t a n a k , k o j i se i n a l a z i u пясти-. u š a prilikama о kojima j e

T a k o stoji i ona m i s a o pretvarali b e z obzismišljena

po k o j o j bi se u s t a r o m s l o v e n s k o m j e z i k u g l a s o v i g, k, h g o v o r ; ona j e se r a n j a na druge s l o v e n s k e j e z i k e ; s n j i m a n e može se n a njih p r i m i j e n i t i ; iz ni n a š e m u g l a s u ћ , ni r u s k o m u i

n e m o ž e o n a složiti, c, ni češkom, njihovi doka­ u c, nego — dva

n j e se n e m o ž e izvesti postanje novoslovenskom ili

p o l j s k o m i l u ž i č k o m glasu с. K o b i htio s a č u v a t i tu m i s a o , v a l j a l o b i z a ostale j e z i k e s l o v e n s k e da u z m e glasovi postali prije o n o g a p r e t v a r a n j a ili da su postali poslije. D a b i m o g l o zati k a k o se gt, kt, lit drugim u ć, t r e ć i m u c ; da su p o m e n u t i valjalo bi u starom slovenskom j e z i k u , biti p r v o , S l o v e n i m a pretvoriti

moglo jednijem

a da b i m o g l o biti d r u g o ,

v a l j a l o b i ne se, k a d

samo dokazati k a k o su se u te g l a s o v e p r e t v o r i l i g l a s o v i št, bi valjalo p o k a z a t i i k o j a i m j e n e v o l j a b i l a p r e t v a r a t i n. p. u n a š e m j e z i k u — g l a s o v i puta ne može ni do č e g a doći, št vrlo r a d o druguju slažu. P r e m d a m i se čini o č e v i d n o

i lijepo se

da se ni j e d n i j e m od ova

i p a k se j e d n o g a od jezik biva,

n j i h , i to pr­

v o g a , drže svi bolji g r a m a t i c i s l o v e n s k i . A l i , k a k o r e k o h , n e dolaze n i do č e g a . S v a k i samo k a ž e da taj i taj i taj glas m j e s t o gt, kt, ht, ili d a se ovi to n j a j u na te i te ' ; ali n a č i n a , k a k o s l o v e n s k i i m a taj glasovi mije­ ne k a ž e n i k o ; svi posljednji

1

Miklošić kaže za novi slovenski j e z i k : „die infinitive auf kti und g ti lauten ci"; za češki: „das infinitiv suffix ti geht mit dem vorhergeh­ enden 7t und к in с über" ; za poljski: „к und g gehen mit der infinitivendung с in с über"; isto tako za oba lužička; za veliko-ruski: „die infinitivendung тв wird mit dem vorhergehenden guttural in чь verwandelt"; za malo-ruski: „кти, гти und хти gehen als infmitivendungen im altslav. in UITH über ; es ist daher im kleinruss. čg die re­ gelmässige Verwandlung"; za naš j e z i k : „es stehen im allgemeinen die palatalen ћ und ђ an der stelle der altslov. palatalen шт und н;д : ћул, neh." Vergi, gramm. I. str. 258. 827. 367. 403. 441. 478. 497. 512: — Hatala opširno govoreći о glasovima češkoga jezika kaže samo ovo о glasu о kom j e ovdje riječ: „spfezky ht a kt ν ncurčitem spisovnâ staro- i novo-čeština promenuje ν с". Zvukoslovi § 93. — Buslajev u istorijskoj gramatici ruskoga jezika kaže samo ovo: „гортанные г в к перед звукомъ τ переходятъ въ мѣсѵгѣ СЪ ИИМЪ, ВЪ церковпо-

славяпскомъ, въ щ, въ русекомъ въ ч". Истор. граммах. 1863.
str. 81. — Osad са za maloruski jezik veli: „r.XKlill к , г, ИС(>е,ѴОДДТЪ съ оконусньемъ неонредьленого кндд тн нл ѵ н " . Грдшт. руск. ігцмкл, str. 33. — Više od svega ovoga nema ni u našim gramatikama, ni u samoga Majkova velikoj istoriji srpskoga jezika.

s a m o p o t v r g j i i j u da n e š t o j e s t , a k a k o j e to postalo, ne k a ž e n i k o . Jedini Poljak napomenuvši A . M a ł e c k i d o t a č e se t o g a pitanja z a p o l j s k i j e z i k : p o l j s k o „ b o g a c t w o " dodaje : „podobnie zbijają se kc O v o b i t u m a č e n j e t e š k o moglo i za s a m polj­

n a с, i gć n a c " ' .

s k i j e z i k podnijeti, j e r a k o se i „z b i j a " doista t i s, k a o u „ b og a c t w o " , po t o m e j o š n i j e l a k o ni misliti da bi se гт moglo zbiti u i | . A l i k a d b i se to i m o g l o misliti z i k a , i p a k n e dadu stvar tako tumačiti
2

po z a k o n i m a

poljskoga j e ­ b r a c k i ) , ali

drugi j e z i c i s l o v e n s k i , u

k o j i m a se t a k o g j e r t i s „ z b i j a " u с (п. p. k o d nas

z a to opet u r i j e č i m a k a o što j e p o l j s k a m o c nemaju c ; to t u m a ­ č e n j e d a k l e i k a d bi dobro bilo za p o l j s k i j e z i k , vrijedilo bi samo onoliko k o l i k o i ono k o j i m se t u m a č i n j e m u bi s m e t a l o to samo staroslovensko naći način шт ; i kako Treba z a sve svijem biti što se po n j e m u ne m o ž e

su u d r u g i m j e z i c i m a s l o v e n s k i m postali njihovi glasovi. — d a k l e tražiti drugi n a č i n , i on t r e b a da j e t a k i s l o v e n s k e j e z i k e , t. j . da iz n j e g a onijem glasovima k o j e u samoga izlazi on da vrijedi postanje

ovijem prilikama imaju ukloniti svaka

slovenski jezici mogao dakle misao koja bi i ona

s v a k i za s e . A k o bi se t a k i n a č i n n a š a o , dobar, i ispred n j e g a b i se m o r a l a samo za j e d a n izmegju j e z i k a slovenskih

b i sam

vrijedila,

k o j a z a sad v r i j e d i ( o n o l i k o k o l i k o vrijedi) samo za stari s l o v e n s k i j e z i k . D a j e t a k i n a č i n t e š k o n a ć i , vidi se i od tuda što se dosele n i j e našao. A l i m i s l i m da j e i tu k a o i u č e m g l a v n o : „ к о traži, n a l a z i " . tražio, što se n i j e opazilo da ga mnogom drugom lasno kojemože S v a j a t e š k o ć a u tom što se n i j e t r e b a tražiti. Vrlo

biti da se i j a v a r a m m i s l e ć i d a sam g a n a š a o ; ali a k o g a n e b u ­ d e m našao, b o l j i od m e n e , k o j i h h v a l a b o g u ima mnogo, zaista će naći, čim se p a ž n j a n j i h o v a obrati n a ovu stvar. I najviše toga radi da bi se n a ovu s t v a r obratila p a ž n j a boljih od m e n e , usudih se stupiti p r e d ovaj č a s n i z b o r s ovom b e s j e d o m . — Razmatrajući

1

К tijem riječima jošte dodaje : „nie należy uważać tego с za z m i ę k ­ c z e n i e gardłowej к albo g ; ale za z b i t k ę , t. j . za rzeczywistą substitucyą o b y d w ó h zbijających się głosek, tak к j a k c', tak g j a k c' Małecki, gramm. j ę z . pol. str. 5 0 . Rekao bih da s tijeh riječi ne bivaju jasnije one gornje, čega radi su dodane, nego još tamnije : tumačeći tu „zbitkę" substitucijom dopušta Małecki da se u njegovijem riječima razumije i ono samo što su drugi pisali о ovoj stvari, t. j . da se tu samo zamjenjuju jedni glasovi drugim.

- ili poljski gć u c, gdje ne treba gledati na oblik slovima.

č o v j e k ovu stvar ne može d a n e opazi p r i j e s v e g a da i od гт i od кт i od χτ isti glasovi izlaze u s v a k o m j e z i k u s l o v e n s k o m , t. j . Što od tijeh g l a s o v a postaje, ne r a z l i k u j e se k a d postaje od гт, k a d кт, k a d od χτ', n e g o j e u s v a tri s l u č a j a j e d n a k o . misli da se r a z l i k a , k o j a j e u tijem elementima To drugih od ište da se glasova, dokazati Da sebi nas u u riječi riječi

ukinula prije n e g o su od n j i h postali oni d r u g i g l a s o v i , da j e da­ k l e najprije i гт i IST i хт postalo j e d n a k o . P o tom t r e b a k a k o se r a z l i k a i z m e g j u tijeh e l e m e n t a u k i n u l a , — k a k o su se ti

elementi izjednačili. O tom m o g u b i t i v r l o r a z l i č n a n a g a g j a n j a . m e g j u njih b i r a t i , u tom m n o g o p o m a ž e nešto što j e i po

b i t a k o v i h n a g a g j a n j a bilo m a n j e , da b i se d a k l e l a k š e m o g l o iz­ v e o m a znatno, a to j e ovo : s v a k i s l o v e n s k i j e z i k što i m a m e n a t a гт i IST i хт, isto i m a i od e l e m e n a t a тј ; п. p . riječi m o ć svijeća; noć stoji h mjesto г т , p a isto ћ stoji i mjesto u oba isto t a k o u n o v o m s l o v e n s k o m i kod тј od ele­

ruska u

stoji с m j e s t o кт , a u r i j e č i s v e c a stoji isto с m j e s t o тј ; u с m j e s t o IST, p a stoji se s шт mjesto сктлнта. isto с stoji IST U r i j e č i ( p o l j s k i w r ó c o n y ) ; isto t a k o u s t a r o m T a jednakost da su se ele­

č e š k o m i p o l j s k o m stoji u r i j e č i n o c mjesto тј u r i j e č i v r a ć e n slovenskom i u sadašnjem b u g a r s k o m t a k o p o s t o j a n a ne dopušta n i k a k o m e n t i гт i IST i хт k a k o god da

ношть, pa isto шт stoji i m j e s t o тј u r i j e č i

n e u z m e n a um ; a k a d elementima т ј , ili ovi

se uzme n a um, n a j p r e č e j e što se m o ž e pomisliti : izjednačili

s onima, te odatle nastala i j e d n a k o s t i z m e g j u o n o g a što od ovijeh b i v a i onoga sto b i v a od onijeh. D a b i se тј približilo o n i j e m dru­ g i m e l e m e n t i m a (гт, IST, χτ), n i j e p r i l i k e misliti j e d n o v e ć zna šta b i v a od e l e m e n a t a тј , a d r u g o bi se baš i počelo od e l e m e n a t a т ј , te što se z a to što se ovdje ne traži kad Pri-

šta biva od тј nego što b i v a od onijeh d r u g i h e l e m e n a t a , pa b i se oni drugim e l e m e n t i m a , opet b i nastalo p i t a n j e š t a s n j i m a b i v a . m e n t i m a т ј , t. j . s n j i m a se kako god izjednačili. da

približili o n i j e m

ličnije j e d a k l e misliti da su se e l e m e n t i гт i IST i χτ približili ele­ T a d a nastaje Ako nema pitanje : k a k o bi od g l a s o v a гт i IST i χτ b i se na to pitanje m o g l o odgovoriti tako m o g l o postati тј ? se odgovoru

šta zabaviti, onda bi s t v a r b i l a s v r š e n a , i m i s l i m da ne b i bilo raz-

J

Što Poljaci pišu infinitiv p i e c kao Substantiv p i e c , ali infmitiv modz ne kao Substantiv m o c , očevidno j e dz samo zlo pisanje , i već ga se počinju ostavljati. Vidi Maleckoga gram. j e z . pol. §. 3 5 6 . 8 2 5 .

loga opirati j o j s c . O s j e ć a m potpuno strah, k o j i bi m o ž e biti i dru­ g o m u s v a k o m u zadala s t r m e n , g j u j e m dalje poći, j e r d r u g o g a na k o j o j se n a g j o h ; i p a k se usuputa ne v i d i m . P o z n a t o j e da j e u t. j . к s t o j e ć i atto otpada, Španjo­ u

r o m a n s k i m j e z i c i m a a s i m i l a c i j a g l a s o v a kt pravilo (actus), f r u t t o

p r e d t i z j e d n a č u j e se s n j i m , te od kt b i v a tt : tako t a l i j a n s k i ( f r u c t u s ) ; p o s l i j e a s i m i l a c i j e j e d n o od dva t ( c o n t r a c t u s ) , effet (effectue), u ( r e c t u s ) ; po u tako u F r a n c u z a c o n t r a t kojih to n a j m a n j e otpadne, conduit

laca m a t a r (mactare), u Portugalaca d i t o b i v a , ipak ima a r e t a glasom i, često se n a k n a g j a feito tako

(dictus), u R u m u n a , francuskom
2

što j e d n o t jeziku

(conductus), f a i t (factus), u španjolskom ρ 1 e i t o (od plec(factus), d i r e i t o (directus) ; ' z a ovo

tere), u p o r t u g a l s k o m

u m e t a n j e g l a s a i ne t r e b a s m e t a t i s u m a da isto b i v a i u starijim j e z i ­ c i m a p l e m e n a i n d o e v r o p s k o g a k a d j e d n o od dva к а к а m u drago su­ g l a s n a otpadne a s i m i l a c i j o m ili d r u g a č i j e , n. p. u g r č k o m είμ; m j e s t o щи. (uz j o n s k o έ'μμι). — O v a ista a s i m i l a c i j a , k o j u imaju uz nju b i v a , mislim što romanski da j e i j e z i c i , sa s v i j e m što j o š v i d j e s m o da od dva тт m o r a l o j e otpasti

k o d n a s : od n a š e g a гт i KT i ,YT postalo j e a s i m i l a c i j o m т т ; j e d n o v e ć i z a to trpe j e d a n
3

se u s l o v e n s k i m j e ­ a po što j e se, kao što koji za

z i c i m a dva j e d n a k a g l a s a ne

do d r u g o g a ; glas i ,

j e d n o otpalo, došao j e u n a k n a d u

laki

često biva, p r e t v o r i u j , i t a k o od тт dobismo тј *. D o b i v š i te gla­ sove ( т ј ) i m a m o g o t o v u s t v a r : od njih
1

postaje

stari

slovenski

Diez, grammatik der roman, sprachen. I. str. 2 3 8 i dalje. ' Navlas ostavljajući na stranu što Diez (gramm. der roman, sprachen, str. 2 3 8 — 2 3 9 ) pominje iz latinskoga jezika gluttio m. gluctio (glocire), mattea m. mactea, n a t t a m. nacta ite!., rad sam samo napomenuti da u našem poslu ne može biti smetnja što se u starijim jezicima ne na­ lazi ovaka asimilacija glasova kt : u tom se svaki jezik drži svoje oso­ bine : jedni asimiluju jedne a drugi druge glasove. A što se ta asimi­ lacija nalazi baš u novijim jezicima, to za nas ima još više vrijednosti za to, j e r ni ovo što u slovenskim jezicima vidimo nije vrlo stara stvar : u litavskom jeziku, koji j e najduže bio u zajednici sa slovenskim, još se drži к : nakt'is (noć). Bop nalazi da se t može vokalizovati u i. Vergi, gramm. I. 8 2 0 . 3 2 1 . Ali j a ne mogu to primiti u naš posao ; a naknadu razumijem tako da glas prelazeći preko jednoga t, koje nije rad da se čuje, ostavlja za sobom lako j . Što u nas dolazi i iza suglasnoga a u onijem dragim jezicima vidimo ga pred suglasnijem, to mislim da ne može biti nikaka smetnja, šta više može biti da tako stoji upravo po zakonu slovenskih jezika, i to
2 3 4

j e z i k i z a b u g a r s k i it, z a sadašnji s l o v e n s k i i z a oba r u s k a n a č i n na k o j i v e ć vidjesmo da ti g l a s o v i T i j e m i besjeda moja prispje kraju. postaju

c , za isti po­

č e š k i i za p o l j s k i i z a oba l u ž i č k a c, a z a naš ћ , — n a onaj O s t a j e samo j o š da

k a ž e m k a k v a mislim da izlazi dioba j e z i c i m a s l o v e n s k i m iz o n o g a što vidjesmo da u s v j e m a n j i m a b i v a od т ј i od д ј ; a slim da mi ne treba mnogo riječi. — Vidjesmo se; u da se se n a to mi­ u našem

j e z i k u samo sjedinjuju ti e l e m e n t i b e z i k a k e p r o m j e n e , a u s v i j e m drugim j e z i c i m a s l o v e n s k i m m i j e n j a j u vidjesmo opet da se ne m i j e n j a j u jednima mijenja elemenat j n i m a elementi ostaju elementi u s i u z, kojim mijenjaju, nego gdje se u u jed­ s i ζ; i u mjestu a u promjene, u u svijem j e d n a k o , a u drugima u vidjesmo na one svojem prve

k o j i m a vidjesmo to m i j e n j a n j e , u n j i m a j o š poslije te p r o m j e n e na s v o j e m mjestu ostaju poslije

drugima m i j e n j a j u j e d a n s d r u g i m s v o j e m j e s t o ( ш т , жд) ; u k o j i m a n j i m a vidjesmo gdje se j e d n i ( т ш , т с ) s j e d i n j u j u (γ, a od dru­

gih (дж, дз) j e d a n otpada (te ostaje samo ж, с) ili ostaju o b a ( д ^ ) . Sve ovo što vidjesmo da b i v a od о vij eh e l e m e n a t a po s v i j e m rekao tri g l a v n a razdjela: e l e m e n a t ne m i j e n j a ;

j e z i c i m a slovenskim, k a d se s k u p a misli u svom postajanju, bih da se j a s n o raspoznaju prvi razdio, drugi razdio, treći razdio, Шко к u k o m se n i j e d a n

u k o m se j e d a n e l e m e n a t m i j e n j a u s i ζ ; u k o m se j e d a n e l e m e n a t m i j e n j a u i i z. razdio stariji od oba

ne ć e siimnjati d a j e onaj p r v i

ostala. S t o u n j e m u biva, ono M i k l o š i ć i z r i j e k o m n a z i v a prijelazom onomu što i m a stari s l o v e n s k i j e z i k , — к onomu što j a stavili u
2

treći r a z d i o ' ; a S l a j h e r u j e ono, što u p r v i razdio uzimam,
3

„grund-

f o r m " za sve što sam stavio u o b a d r u g a r a z d j e l a . N i j e samo c i ­ po onom po kom j e u nas n. p. k a m e n ili г а к a prema a r e a ,
1

a u litavskom jeziku akrnii, m а г in о г , трбТНН itd. prema

m г a m о г prema

t e г t i u s, ili ^дгѵго prema g o l d , ХДДДЪ prema k a l t tivi moc, noc, nemaju ovdje

Slovački infinitivi m ô c t , p i e e t , prema kojim stoje pravilni substaunikako vrijednosti, j e r nijesu ništa iz svijesti narodne na­ drugo nego od pravilnijeli infinitiva iščiljelijeh

činjeni novi; taki su i maloruski с ι ригчи, пскчи, a još gori етригти, пскти, prema kojima stoje pravilni substantivi .мочь, ночь. ' Es stellen statt ii(>τ.τι,υ , с т р а д м ;
2

die formen

ii(>i.iiiim.

ст(ш;д.ь.

der

erklärbare Übergang wäre in tj und dj schen zeichen h und i) Miklošić, vergi,
3

mit der ausspräche der serbi­ gramm. I . str. 1 8 4 .

Beiträge I . 2 4 .

stotom e l e m e n a t a , n e p o m u ć e n i j e h k a o u o b a druga r a z d j e l a , razdio s t a r i j i , n e g o j e i g l a s k o j i i m a m o od m e n t i k a d n e b i b i l i s j e d i n j e n i ; to p o t v r g j u j e S l a j h e r g o v o r e ć i da staro tj i dj ostaje u u našem jeziku сти) ђ izgovara
1

prvi

tijeh e l e m e n a t a sjedi(ako treba bez potvrda) promjene

n j e n i j e h t a k i d a j e n a j b l i ž i onomu k o j i b i dali od s e b e t i isti ele­ glavnom

; a što j e tu u r i j e č i m a „u g l a v n o m " ( в ъ с у щ н о ­
2

mislio, to j e k a z a o n a d r u g o m m j e s t u r e k a v š i da se naše ћ i „ m a l o s t a p a j u ć i " g l a s o v e tj i ф ' . koja se p o k a z u j e — Kad j e dakle u тј i д ј , našem u glasovima

istoriji s l o v e n s k i h j e z i k a ,

onaj prvi razdio n a j s t a r i j i , k r o z k o j i su morali proći j e z i c i sloven­ ski, — i k a d se ono što u tom razdjelu vidimo sada nalazi u j e z i k u , i to s a m o u n a š e m , od tuda izlazi da od n e g d a š n j e g a z a j e d n i č k o g a j e z i k a taj se naš j e z i k odvojio — da se odvojio onda kad su zajedno j o š slovenskih,

s l o v e n s k o g a j o š onda k a d j c

z a j e d n i č k i j e z i k bio u o v o m p r v o m r a z d j e l u ,

i stvorivši s e b i g l a s o v e h i ђ postao z a se j e z i k j o š svi drugi j e z i c i s l o v e n s k i bili u zajednici, k a d bili j e d a n j e z i k , — su svi

da j e d a k l e i z m e g j u svijeh j e z i k a

što ih d a n a s z n a m o , n a j s t a r i j i —• naš, h r v a t s k i ili srpski. Sto se t i č e d r u g o g a razdjela, moglo a k o i n e m a s u m n j e da j e je li mlagji ili j e

m l a g j i od p r v o g a ,

ipak bi sc

sumnjati

stariji od t r e ć e g a . A l i k a d se u z m e n a um da j e u j e z i c i m a s v e g a plemena indoevropskoga stariji od glasa s, k o j i sami prvi p r i p a d a staje od megju g l a s s, k o j i vidimo u d r u g o m razdjelu, — imamo u trećem razdjelu, a — da onaj samijeh korijena, na drugi n e , n e g o i da š često po­ to isto i u sai u n j i m a saonda se od odvo­

glasove i kad

m e g j u one k o j i

postaju od drugih g l a s o v a , se uzme um da se

istoga s ;

înijem s l o v e n s k i m j e z i c i m a p o s v j e d o č a v a , — da j e je je jio ши ove d r u g e r i j e č i u p r a v o i postalo onaj drugi razdio s t a r i j i od t r e ć e g a . od n j e g a , i u k o m s e po t o m glas j

s a m i j e m s stai'ije n e g o s, da j e n. p. ICCH starije nego БНІСШН, i da od сн one p r v e , — A odatle izlazi počeo p r e t v a r a t i da mislim da se r a z b i j a s v a k a s u m n j a , i da se može tvrdo držati da z a j e d n i č k o g a j e z i k a s l o v e n s k o g , k o j i j e ostao po što s e n a š

i pretva-

1

Д р е в н е е тј и дј о с т а е т с я в ъ сущности без персмБны. Slajher, краткій очеркъ доисторической жизни съверо-воеточнаго от­ д я л а индо-гермаискихъ я з ы к о в ъ . str. 9. mit einiger Verschmel­

- Die grundform m e d j a lautet im serbischen zung der beiden (dj) laute. Beiträge I. 2 4 .

ranjeni približio se glasu s i z, o d v o j i l a g r a n a , u k o j o j su bili sa­ stavljeni sadašnji j e z i c i č e š k i i p o l j s k i i o b a l u ž i č k a . — B u d u ć i da se ti j e z i c i g l a s o v i m a k o j e i m a j u od tj i dj gotovo ni malo
1

ne

razlikuju i z m e g j u s e b e , s t o g a v a l j a uzeti da da su se razdijelili ne g l a s o v i m a drugim nečim, k o j e t r e b a i z n a ć i . koje imaju

su svi bili j e d a n j e ­ od tj i od dj, druge nego

z i k k a d su sc odvojili od o s t a l o g a z a j e d n i č k o g a j e z i k a , a i z a t o g a

O s t a t a k roda s l o v e n s k o g a , k o j i p o s l i j e o v e gdje mu se j , pomućeno pretvaranjem u s i s ,

diobe osta razdio, u s i ž,

u zajednici, došavši u r a z v i t k u s v o j e g a j e z i k a u onaj t r e ć i zgusnu razdvoji se n a dvije p o l o v i n e : u j e d n o j polovini t i j e m goj polovini isti glasovi tš i dz p r o m i j e n i š e

razvijanjem U pr­

postali glasovi tš sliše se u 6, i od g l a s o v a dz otpade d ; a u dru­ m j e s t a (st, id). voj polovini b i j a h u o b a s a d a š n j a r u s k a j e z i k a j e d a n , b u d u ć i da se ni danas tijem g l a s o v i m a n e r a z l i k u j u j e d a n od d r u g o g a ; a poslije se i oni razdvojiše n e č i m d r u g i m , k o j e t a k o g j e r t r e b a a ne g l a s o v i m a k o j e i m a j u od tj i dj. z i k stari s l o v e n s k i i sadašnji bugarski. r a z l i k u j u ni danas j e d a n od d r u g o g a dj ; za to v a l j a misliti da su o b a pri jezik. B u d u ć i da se sadašnji b u g a r s k i N i ta se j o š iznaći, ne U drugoj polovini b i j a š e j e ­ dva j e z i k a bila od g l a s o v i m a k o j e i m a j u od tj i pomenutoj jezik mnogo diobi koješta druga jedan staroga razlikuje

s l o v e n s k o g a u g l a v n o m t i j e m što m u j e t r v e n o , i budući da danas n e m a naroda

s a m o popolovina, bugarski, bugar­

koj govori

s t a r i j e m slo­

v e n s k i m j e z i k o m , po tom m i s l i m da j e p o m e n u t a u k o j o j r e k o h da j e bio stari s l o v e n s k i j e z i k i s j e d n e strane izginula ski j e z i k . a s druge provrgla se

sadašnji

u sadašnji

Ali j o š ne r e k o h u ovoj diobi ni r i j e č i о j e z i k u n a j b l i ž e b r a ć e n a š e S l o v e n a c a . S t o on s j e d n e s t r a n e n e p r e t v a r a g l a s a j u što, k a o što g a ne p r e t v a r a što on ima с od tj, i k o d nas u j e d n o m dijelu n a š e g a n a r o d a b i v a , i z a d ni strane ni n a š j e z i k , n e g o samo gubi d, k o j e a s druge da izlazi da j e

k a o r u s k i j e z i k , odatle mislim

on bio ona g r a n a n a z a j e d n i č k o m s t a b l u j e z i k a s l o v e n s k i h , n a k o ­ j o j j e bio i naš j e z i k , ali da j e ta g r a n a , po što se naš j e z i k odvo­ j i o , ostala n a stablu do p o s l j e d n j e diobe, i istom se tada sa s v i j e m odvojila primivši u se r e č e n o p r e t v a r a n j e . Sto j e preko svega toga

1

ili upravo ni malo, ako se ne gleda na poljsko dz, još sumnjati da ne bude d docnije dodano.

o kom

se može

h

i

ђ.

123 tomu osim r e č e n o g a najviše pr-

n j i h o v j e z i k bliži n a š e m u

nego ruskomu, jezikom

vašnjega jedinstva s našim posljednje diobe.

mislim

da j e

uzrok

što su d r u g e g l a v n i j e o s o b i n e r u s k o g a

j e z i k a nastale istom poslije

K a k o s a m u p o č e t k u r e k a o , n e mislim da j e ovom b e s j e d o m o v a s t v a r s v r š e n a ; j a ću biti potpuno toliko p o m o g a o da se k a d god svrši. zadovoljan ako sam k o l i k o

Prilozi za sbirku srbskih i bosanskih listina.
Priobćio u sjednici historičko - fdologičkoga razreda jugoslavenske znanosti i umjetnosti 10 srpnja 1867
PRAVI ČLAN DR. F R A N J O BAČKI.

akademije

D o č i m i m a d e j o š v i š e t i s u ć a listina do sada n e i z d a n i h z a povjest kraljevine D a l m a c i j e , H r v a t s k e i S l a v o n i j e , vanje njezina diplomatara mogu tek priprave S t e r se z a izda­ sbirke da toli preduzeti :

listina za povjest s r b s k u i b o s a n s k u i z d a n e po M i k l o š i ć u , P u č i ć u i J a n k u Š a f a r i k u prilično su podpune. toga j e dovoljno, pojedini prijatelji narodne n a m prošlosti k o l i n a š a u č e n a d r u ž t v a о tom nastoje, k a k o bi ove s b i r k e čim p r i j e popunili. U tu svrhu priobćujem i ja 2 7 l i s t i n a odnosećih se na po­ poznato, dodju nisu b i l e na­ u ruke v j e s t s r b s k u i b o s a n s k u , k o j e , u k o l i k o mi j e do sada š t a m p a n e , a v r i e d n e s u , da tim putem šim povjestnikom. Od ovih j e listina s a m o o n a pod br. X I X pisana našim j e ­

z i k o m . K r a t a k o d l o m a k iz s r e d i n e o b j e l o d a n i P . J . S a f a r i k ( S e r b . L e s e k ö r n e r str. 1 3 1 ) i z a n j i m dr. M i k l o š i ć ( m o m m i , s e r b . η . 3 8 4 ) ; c i e l a se sada prvi put t i s k a . O s t a l e su listine pisane k o j e l a t i n s k i m koje talijanskim jezikom. nespretno XV Ali neima dvojbe, da su listine pod One pod br. V , X I I I , X V , X X , X X I i X X I I t a k o d j e r izvorno s r b s k i pisane, t e r gdješto dosta pod br. X I I I br. i prevedene listinu u n a z o č n i h prievodih. izdanu po Miklošiću Kotora, popunjuju

130, tè se sve tri odnose

na povlasti grada i njegovu

priznane Možebit zado­

i potvrdjenc po S t j e p a n u D u š a n u su se izvornici tih listina n e g d j e voljit ć e m o se ovimi prievodi.

sinu U r o š u .

s a č u v a l i ; a d o k l e se nadju,

O d ovih listina samo one p o d br. I I I , X I i X V I I I h) d) neimadu godine naznačene. Ja sam prvoj od ovih nadjenuo go­ nadine 1 2 1 4 — 1 7 , j e r j e ovih g o d i n a I v a n D a n d o l o , k o m u se S t j e p a n p r v o v j e n č a n i z a k l i n j e , bio k n e z o m d u b r o v a č k i m . O n o j drugoj

djenuo

sara

godine

duždovanja

Franje

Dandola

t. j . 1 3 2 8 — 3 6 , o s v o j e n j u Сагчо

k o m u pisa S t j e p a n U r o š I I I . O n o j pod X V I I I poru god grada; a vojevanju drugud 1 4 5 3 , j e r se u n j o j pod ci) metnuh ove govori

b) dodao s a m u za-

о nedavnom

g. 1 4 5 4 , j e r što se u njoj pripovieđa (sr. Hammer: i odnosno Gresch. des u prievodu neimara

S u l t a n a M o h a m e d a I I . n a S r b i j u , s l a ž e se sa sgodami od godine osman. listine ovdje uzi-

poznatimi

R e i c h e s I , 4 3 3 ) . U m o j e m priepisu

pod b r . X V r a z g o v i e t n o j e z a b i l j e ž e n a g. r a z l o g a s u m n j a t i , da j e p r e p i s a l a c godinu istorija sljednjih srbs. naroda

1355; ja

dobro prepisao, ter

m a j u ć d a j e D u š a n u m r o 2 0 p r o s i n c a 1 3 5 5 (sr. dokaze k o d Maj k o v a : str. 5 7 ) mislim, da j e n j e g o v sin c a r Stjepan U r o š odmah onu p o v e l j u izdao, Čim j e o t c a nasliedio, t. j . j o š po­

dana iste g o d i n e . T a k a v j e bio o b i č a j , da se od vladaoca, su c a r a U r o š a pozdravili pod S k a d r o m . Mimogred od od­ dne su

č i m j e priestol zasio, izprosi p o t v r d a starih povlasti ; to isto učinili su Kotorani, kada budi r e č e n o , da j e p o v e l j a k o d M i k l o š i ć a poti b r . c a r a U r o š a a n e od n j e g o v a o t c a ; s toga i m a l a bi m a h poslije b r . 15 rujna j o š dvie vrieme u dakle 1221 140. Napokon „u v r i e m e povelja kraljevao dužnost mi j e kralja 1 3 4 sigurno se uvrstiti

u kratko

razjasniti

datum listine pod b r . I V . O n a j e n a i m e s a s t a v l j e n a u K o t o r u R a do s i a v a " ; mjeseca Znamo tek pako, g. u mene da j e bilježke Srbiji sastavljenih listopada

1 2 2 7 ta­ u ono

kodjer u „vrieme kralja Radoslava".

otac Radoslavov Stjepan u kotorske listine od

prvovjenčani Kako je god. 1 2 2 1 i тоу

( 1 1 9 5 - — 1 2 2 8 ) , p a k da g a j e sin nasliedio „kralj Radoslav" došo

1228.

1 2 2 7 ? N ù iz drugih s p o m e n i k a znamo d v o j e : prvo, da j e S t j e p a n j o š za s v o g a ž i v o t a цмю svoga sina Radoslava blagoslovio „китн кьсе CHIC ( s r p s k e ) дрьждке" (vid. listinu k o d M i k l o š i ć a : mon. da su s r b s k i priestolonasljednici o b i č n o posljednje prvi potvrdjava put. iznieti se za R a d o s l a v a

s e r b . str. 1 8 ) ; z a t i m d r u g o , t o r u smislu š i r j e m . Ovo

vladali u Z e t i , u staroj d j e d o v i n i N e m a n j i ć a , k o j o j j e pripadao i K o ­ ovom listinom, u k o l i k o z n a d e m ,

A l i i m a d e t o g a v i š e , što ć e pažljivo oko p o v j e s t n i k o v o pozornost svratiti. sin župana V l k a n a .

iz ovih listina n a š o j p r o š l o s t i n a k o r i s t . J a ću ovdje samo n a gdješto Z a r o d о s 1 ο ν j e N e m a n j i ć a v a ž n e su listine pod b r . V I . i I X . U p r v o j navodi se G j u r o k n e z d u k l j a n s k i , j e bez sumnje brata Ovaj Šafasrednji sin S t j e p a n a N e m a n j e , k o j j e z a kraljevanja

si S t j e p a n a v l a d a o Z e t o m ili D i o k l i j o m ( L j e t o p i s k o d

fika

str. 5 1 : „кдышід кнщіх всон ^ете н ѵдміскон ісемлн"), i u la­ se „ г е х D a l m a t i a e et D i o e l i a e " . (P. Inoc

tinskih listinah zove

I I I . regest, lib. I . ep. 5 2 6 ) . P o s v j e d o č a n s t v u d o m a ć i h t a k o d j e r iz­ v o r a imao j e V l k a n sina G j u r u , k o j se k n e z n a z i v l j e ; a to ć e biti „Georgius princeps Dioelie, filius v i d e l i c e t iupani V e l c a n i " n a š e i listine. O v d j e se, u k o l i k o z n a d e m , prvi put listinom p o t v r d j u j e drugimi čini popunjuje

d o m a ć i I j e t o p i s a c . R a z l i č i t j e od n j e g a k n e z bijahu Ovo

G j u r o u M i k l o š i ć e v o j listini pod b r . 5 6 , j e r j e o v a j bio zet k r a l j a V l a d i s l a v a , dočim G j u r o n a š e listine b i j a š e m u b r a t u č e d t. j . sinovi b r a ć e S t j e p a n a i V l k a n a , a unuci S t j e p a n a N e m a n j e . god. 1 2 0 8 s a v e z utanačio s P e t r o m Zianiom đuždom

rodstvo upućuje nas, da „ k r a l j Gjm*o" u listini pod b r . I I , k o j j e mletačkim, nemože biti ista o s o b a s Gjurorn V I k a n o v i ć e m ; n j e g o v bo b r a t zove se ondje „ B l a d i n u s " , a b r a t o v a d j e c a zovu se „ S t r a n c o ( S t a n k o ) e t P e t r u s s c l a u s " ( P e t r i s l a v ) i m e n a , k o j i m u rodoslovju onodobnih u listini R a d o s l a v a princeps D i o c l i a e " Iz druge od god. 1 2 3 0 pod b r . V. bit će Ne­ m a n j i ć a n e i m a t r a g a . U o s t a l o m onaj k r a l j G j o r g j e , k o j se n a v o d i „Georgius Kotoru listine s l i e d e ć e , k o g a odnošaj n a p r a m a listina doznajemo, da j e i

i m a se p o v j e š ć u ustanoviti. navedenih srbski kralj sina župana V l a d i s l a v ( f posi. 1 2 6 4 ) i m a o suprugu Bieloslavu da j e

D e š u , k o j i su znatan p o k l a d r e p u b l i c i d u b r o v a č k o j p o v j e r i l i . I z ž i tija s. S a v e (izd. D a n i č i ć str. 1 9 9 ) z n a m o , z a ženu k ć e r c u b u g a r s k o g a k a k o v e ć napomenusmo, listine. — U k o l i k o su ove listine p o d o b n e r a z j a s n i t i odnošaje s r b s k i h i bosanskih zemalja naprama dubrovačkoj Samo i mletačkoj republici, četirih li­ ostavljam razsudbi naših h i s t o r i k a . stinah budi mi dozvoljeno u k r a t k o о posljednjih V l a d i s l a v imao tek iz naše lic a r a A s j e n a ; ali j o j

tine doznajemo i m e . N a dalje iz listine k o d M i k l o š i ć a pod b r . 5 6 , znamo da j e Vladislav imao k ć e r udatu z a k n e z a G j u r u , ali da j e i m a o i s i n a , to doznajemo t e k iz n a š e

progovoriti. su pisane p r v i h d a n a po­ strogo i 80)

J a j i h ovdje p r i o b ć u j e m z a to, j e r

slije propasti b o s a n s k e d r ž a v e ; p à u k o l i k o j i m j e p r e d m e t državnu povjest. Polag srbskih ljetopisa (kod Safafika Stjepana

c r k v e n i i spadajući u hagiologiu, i m a u njih stvari r a z j a s n j u j u ć i h str. z v a l a se j e ž e n a p o s l j e d n j e g a kralja bosanskoga

Toma-

š e v i ć a , a k ć e r despota L a z a r a i m e n o m J e l e n a , dočim se ona s a m a u listu od 2 5 k o l o v o z a 1 4 6 3 pod b r . X X I I piše M a r a , pod k o j i m

j e i m e n o m p o z n a t a k o d zapadnih p i s a c a . U ostalom nisu r i e d k a d v a i m e n a z a j e d n u osobu. C h a l k o k o n d y l a s p r i p o v i e d a : šlo u D u b r o v n i k . T o se p o t v r d j a v a vjernom ,,госпожда i našom družbom. же ero da j e k r a l j S t j e ­ k o j a nas ugarskoga Stefana) . . pozivu s koga j e p a n s v o j u s u p r u g u , č i m j e M o h a m e d v o j s k o m unisô u B o s n u , po­ listinom, Poziv (kralja ujedno upoznaje s n j e z i n o m rieči domaćega ljetopisca:

kralja Matije K o r v i n a upravljen

n a k r a l j i c u razjasnjuje n a m k r a t k e

севѣ кегьсткоѵ вьдлсть нд оугрт, сь рн^ннцею скоею". Onomu i njegovu znamenovanju daje j a s a n Bosnu. tumač stanovište, taj u g a r s k i k r a l j m o t r i o l a v a sv. M a r k a ;

A l i s druge strane vidi se, k a k o jedno i drugo. —• I v a n i š On j e v e ć

se j e utrnula s a m o s t a l n o s t ove k r a l j e v i n e radje uticala pod o k r i l j e prera b i j a š e prekasno V l a t k o v i ć b i j a š e v o j v o d a h u m s k i , a sin k n e z a V l a d k a . god. 1 4 5 2 , 2 5 ožujka na Vrataru uglavio savez s d u b r o v a č k o m ujedno

sa svojom b r a ć o m k n e ­ proti hercegu Stjepanu O n b i j a š e od dopunjuje ( s r b . istor.

zovi M a r k o m , Ž a r k o m , R a đ i v o j e m , A n d r i j o m , B a r t u l o m i T a đ i j o m republikom V u k č i ć u ( M i k l o š i ć : b r . 3 6 5 ) . P r i j a t e l j s t v o izmedju r e p u b l i k e i v o j ­ vode proviruje iz n a š i h listina pod b r . X X i X X I . one b o s a n s k e v l a s t e l e , k o j a j e J o š mi j e i to n a p o m e n u t i , listine, koje J . Safarik priobći preživjela razsap svoje d o m o v i n e .

da listina pod b r . X V I I iz m l e t a č k o g a štampana. mi ovdje arkiva

spom. b r . 2 4 7 i 2 5 0 ) , a ondje n i j e O d k l e su ove listine n e t r e b a t o č n o s t l i s t i n a , k o j e s a m prepisali. listine d o b r o v o l j n o p r i o b ć i š e .

r a z l o ž i t i , j e r j e pod

s v a k o m n a z n a č e n o . I s t o t a k o n e t r e b a mi napomenuti, da j a m č i m z a N a k r a j u v a l j a mi p. n. gospo­ dinu I v a n u K u k u l j e v i ć u i prof. S i m i L j u b i c u zahvaliti, što m i n j e k e

1.
God. 1186, mjeseca siečnja. Satnik Jura poslan od Nemanje likoga župana srbskoga u Kotor.
mense ianuario, J u r h a setnicus

ve­

I n n o m i n e e t e r n i dei et saluatoris nostri j h e s u millesimo centesimo octuagesimo sexto , domini nostri N e m a n n e iupani r a s s e . Ego

christi. A n n o tempore directus iudi-

in c i v i t a t e c a t a r o a p r e d i c t o m a g n o i u p a n o , u n a gorii, et cum omnibus nobilibus

cum iuratis

c i b u s a b ipso constitutis J u n i o S e r g i i , J a c o b o B o c e , P e t r o l i n o G r e c a t a r e n s i b u s . . . . sub pulsatione c a m p a n e . . . . ut a b h o d i e r n o die in a n t e a , si quis e x nostris conc i v i b u s e m e r i t de aliquo s e n i o palas vel a n m d i n e s siue s a l i c e s , det

128 s e x nrichalatos, de quibus que dentur ad utilitatem habet iubbatum, vendat

FR.

RA CK I.

unum ecclesie palam

accipiat siue in

c o m e s ciuitatis et Et porta,

quinqui

sancti Trifonis.

seruus,

vel dominus eius possit plus

interogetur. E t super s e n i u m , qui furtum tur iudicatura, q u a n t u m c u m q u e U starom ritualu Trifuna. P r e p i s u m e n e .

f e c e r i t , non

dari iudicatura nisi duo v e l t r e s p e r p e r i ; super l i b e r u m a u t e m dedatori iudicature p l a c u e r i t . pisanom za porabu c r k v e sv. kotorskom

God

1208,

3 srpnja.

Kralj fiđelitatis

Gjuro

s bratom regis.

Vladinom

i

bratićima duždu. iuramus

Stankom

i Petrislavom

zavjerava

se Petru

Zianu

mletačkomu

Sacramentum

Georgii

Fiđelitatem

nos r e x G e o r g i u s et B l a d i n u s frater m e u s , S f r a n c o consoprini mei domino P(etro) Ziani C h r u a c i e duci, q u a r t e q u e p a r t i s et acquiremus in antea, p e r e u n d e m et u b i q u e a

et P e t r u s s c l a o

V e n e c i a r u m , Dalmatie atque

dimidie totius imperii R o m a n i e dominum d u c e m , nobis nostrisque suosque salvi et ducis sucsecuri sunt

dominatori. E t quod t e r r a , q u a m n u n c h a b e m u s et illam, q u a m nos c e s s o r e s t e n e b i m u s ; quodque in omni districtu nostro, quem h a b e ­ mus et h a b e b i m u s , erunt h o m i n e s universi, ad domini ducis qui sub dominio dicti domini

et esse(nt) in personis et r e b u s . E t si D e m e t r i u s se non c o n v e r t e r s fidelitatem, et v o l u e r i t e u m dominus d u x offendere, auxilium, eum pro do­ et a d h o c sollicitati e r i m u s , p r a e s t a b i m u s

mino duce offendere v o l e m u s , e i q u e pro nostro p o s s e a d v e r s a b i m u r . Amicos autem veneciarum amicos h a b e b i m u s , inimicos vero vene­ ciarum ut proprios i n i m i c o s h a b e b i m u s . A n n o i n c a r n a t i o n i s domini M. C C . V I I I m e n s e J u l i i i n d i c t i o n e u n d e c i m a . I n p r o v i n c i a illustris r e g i s G e o r g i i . A c t u m est h o c die tertio introeunte Julii coram Daniele nuncio domini ducis. Matica u mletačkom arkivu : Pactorurn I. 141 e П . lf)9. Priepis u с. b e č k o m d v o r s k o m a r k i v u : P a c t o r u m l i b . I , p. 2 2 9 . l i b . I I , p. 2 4 1 . P r i o b ć i o prof. S i m e Ljubić. predicti mensis

3.
God. 1314—17. podieljuje Iupanus hanni Stjepan sin Stjepana slobodu cum Nemanje trgovine veliki u srbskoj Ego župan srbski, Dubrovčanom zemlji, magnus deo et

f I n nomine patris e t filii et spiritus s a n c t i . Stephanus filiis m e i s iuro Dandulo et toti c o m m u n i R a g u s i n e

corniti R a g u s i j J ocivitatis in

in b e a t a dei g e n i t r i c e et in s a n c t a uiuifica c r u c e domini et a d s a n c t a dei e u a n g e l i a et a d s a n c t o s X I I apostolus tires et a d t r e c e n t o s s a n c t o s p a t r e s . et ad quadraginta omni marfraude J u r o uobis sine

quod ero u e s t e r a m i c u s , et m e i filii, donee mihi r e c t i fueritis. E t si aliquis u e s t e r i n i m i c u s , fugerit a d m e a m ten-am, ut dem eum uobis si c e p e r i t uobis a l i q u i d molestare de terra mea. E t ut ueniant uestri h o m i n e s p e r m e a m t e r r a i n c u m m e r c i m o n i i s sine ulio t i m o r e , et ut n o n sit illis nulla forcia. S e d ut uendant et c o m p a r e n t l i b e r e . E t illud quod est m e r c a t o r u m consuetudo mihi. E t ut S c l a u u s non appréhendât S e d si f a c t u m fuerit i n i u s t u m , in terra mea, sine ut dent iudicio. non Raguseum

i n t e r ciuitatem

Ragusii iudicet u

et t e r r a m deus et bivše

m e a m ponant se i u d i c e s uti est consuetudo, et iudicent. E t ut faciant p r e s s a l i a . Q u o d si c o n t r a h o c f e c e r o , Nalazi dubr. pod se me s a n c t a dei g e n i t r i x . Pisano na maloj pergameni. države dubrovačke k o d okružja P r i o b ć i o mi I . K u k u l j e v i ć . pismohrani svezkom

I I . br. 1 9 4 .

4.
God. 1221, 15 rupia. Zaključali obćine kotorske u vrieme kralja liadoslava о izdavanju javnih listina.
I n n o m i n e dei e t e r n i et salvatoris nostri j h e s u christi. millesimo ducentesimo uigesimo primo, quindecimo regis die m e n s e s e p t e m b r i o , sub t e m p o r e domini D e s a l i , episcopi v e r o B l a s i i L e o l e g e non s c r i b a t u r , uoluerit nisi

srbskoga
Anno

intrante ci-

R a d o s l a v i et c o m i t i s

pulsata c a m p a n a Et siue de

uitatis s i c s t a b i l i u i m u s , ut a b hodierno die in a n t e a nulla c h a r t a de in c u r i a c o r a m i u d i c i b u s . credatizam testes a l i c u i nomini adsint in cum et uno quicunque de aliquo présentes iudicibus. sit eam qui facere aliquam in

negotio, non p o s s i n t f a c e r e c h a r t a m , nisi a m b o b u s partes fuerint, et hunc moduni

E t q u i c u n q u e e x t r a h o c d e c r e t u m c h a r t a m s c r i b e r e presumpserit, falsa et i r r i t a , et non accipiatur curia; notarius, venditione

s c r i p s e r i t , sit in s e n t e n t i a . E t a b hodierno die in a n t e a h o c stabili­ uimus, ut m o s , q u e a n t e a fuit in Priepis u mene. c i v i t a t e de hereditat u m , illud c o n s e r v e t u r , ut sit sicut in antiquo t e m p o r e .

J.

A.

5.
God. 1230, 15 srpnja. morski potvrdjava U Iiaši. 15
G r a t i a al tutto c o n t i n e n t e

Stjepan kolovoza.

Badoslav Gjure

Jcralj srbsM i pood godine 1215,

Kotoranom

povelju

kralja

I d d i o nostro

;

fattor

del

ciel

e la

terra, al fiol della sua deità e a spirito s a n c t o . G r a t i a a t e s i g n o r dio mio d' ogni h o r a e tempo ; et se dio i m p e r a t o r alli signor alli signori, di tutte le c o s e signor, de la tua gloriosa p r o c e d e , tu signor imperatori, vera e deità

dio m i o sei i m p e r a t o r et s i g n o r tutto

continente et molto m i s e r i c o r d i o s o a l l a t u a c r e a t u r a , s i g n o r con l a tua misericordia el s c h i a v o r e d i m i s t i et el fiolo desti a l a redenzion et a la vita signor l a tua c r e a z i o n m e t e s t i ; et se el s i g n o r dio tutto continente tutte le cose h u m e l s i g n o r zeno et le cose rie et p e r v e r s e p e r dio m i o a la tua non deità piase converso piazeno ; et eterna, e

el diavolo lucifero p e r l a sua s c e l e r i t à et i m a g i n a z i o n p r a v a et iniqua caschò dalla e x c e l s a g l o r i a n e l l a damnation l à nel dapoi inferno fò glorificato con li a n g e l i d e s g r a z i a t i , al i m p e r a d o r

signor ti volsi ruinar lo suo i m p e r i o , a li sui g r a z i o s i desti in c o m p a g n i a l a purissima et i n t e m e r a t a v e r z i n e M a r i a , et de volesti e s s e r nato, et c o n imperio rumasti, l a tua n a t i v i t à la morte lei signor el suo nostra

et con la tua crucifission a nui l a v i t a p r e p a r a s t i .

I o R a d o s l a v o , con la g r a z i a del ciel fò r è de S e r v i a et de l a M a r i n a , et fradelli del mio r e a m e V l a d i s l a o e t U r o sio c o n s i d e r a s s e m o et n e r e c o r d a s s e m o v e r a fede et servitio, q u a l m o s t r a s s e r o h o n o r e v o l et a nui fedel zentilomeni de C a t h a r o , al n o s t r o g e n i t o r e dno dno S t e p h a n o primo incoronato et al nostro a v o s a n c t o S i m e o n e N e m a g n a , in gloria, coIona di christiani sua sedia all' occidente et tutte le cogitazion sapiando del diavolo, el qual se pensò n e l a s u a a l t a che sia simil lo s c a z ò dal ciel primo et d i s c e r n e s s i m o la p r a v a c o g i t a z i o n e scienza, c h e m e t a la et lo condenò del neh" el a l l ' a l t i s s i m o , el s i g n o r signor

inferno in eternum, et da poi c o n s i d e r a s s i m o la p a r o l a dio nostro salvatore, c o m e s c r i v e documento de Jesu C h r i s t o p e r zerto sarete li miei n e l suo e v a n g e l i o alli zudei v e g n a n d o

san Z u a n e

da lui li a m m a e s c r i v e la oldeno et

s t r a v a l a salute n o s t r a dizando : se vui o b s e r v a r e t e li m i e i precepti, discipuli ; e t da poi san Z u a n e la voce mia p a r o l a del signor dizando : le m i e fanno et c a m i n a n o segondo el m i o pecore

commandamento,

e t io li darò

la vita eterna. E t cusi nostri fidel z e n t i l o m e n i de C a t h a r o d' ogni

h o r a et tempo a nui oldeno et segondo el

nostro

commandamento

et v o l u n t à o b e d i s c o n o , et t u t t a l a n o s t r a voluntà anno adempito, et a tutti nostri m a n d a t i a n n o mostrato l a umeltà, et con ogni umeltà le sue s c r i t t u r e et b r e v e l e g i p o r t a r e n o : primo b r e v e l e g i o del molto glorioso dno Z o r z i , c o m e s i g n o r r è Z o r z i dette alli zentilomeni de Catharo P r e v l a c h a nel patrimonio, datori, et c h e redificano la g i e s i a de s. signor dio et confirmò A r c h a n g e l o , l a quai a p r i n c i p i o fò edificata p e r loro c o m e v e r i funcusi l a g i e s i a reedificasseno al onor del archangelo Michaele. E t in quel tempo signor Γ β /-Л orzi

tutti li orti et l e v i g n e loro, et L u s t i z a et P a s s i g l a v et tutta la pian u r a fino el confin de G a r b a i c o n tutte le rezion sue fino la macontraV e d e n d o et discurendo vigne rina, m a l e d i z e n d o a c h a d u n o r è et signor in eternum, c h e d i c e s s e s o p r a s c r i t t a s c r i t t u r a de li signori. z e m o tutta

le scritture et m a n d a t i del s i g n o r r è Z o r z i benedissemo et benedis o p r a s c r i t t u r a a C a t t a r o , tutte le possession, le et P a s s i g l a v et la pianura soprascritta et orti et L u s t i z a in eter-

n u m et in s e c u l u m s e c u l i a m e n , c h e sia de C a t h a r o , e chi questo v e g n e s s e a infirmar c h e sia m a l e d e t t o et anatematizado, et c h e sia t r a d i t o r del c o r p o de C h r i s t o . E t questa fatta scrittura rè, scrissi io S i l v e s t r o c a n z i l i e r c o n l a p a r o l a et mandato del et de sopraa Mauro e portasseno

scritti signori, del s i g n o r r è et di sui fratelli ; et mi dette l a parola et m a n d a t o s i g n o r , c h e d a g a q u e s t a scritura voluntaria f e r m a z i o n de li b r e v i l e g i de dno dno r è Z o r z i , lo qual soprascritti zentilomeni de Catharo al signor rè M e d o , o n o r e v o l z e n t i l o m e n i de C a t h a r o , et adesso li dette in conR a d o s l a v o et a

V l a d i s l a v o e U r o s i o ; et v e d e n d o et discurendo, c h e sono v e r e scritture, le qual e r a n o s c r i t t e n e l 1 2 1 5 nativitate dni a dì 1 5 a v o s t o ; et m i iure et c o m a n d a m e n t o del signor mio rè et di sui fradelli q u e s t e scrittur in c o n f e r m a z i o n de li zentilomeni de C a t h a r o scrissi et dette in A r a s c i a in 1 2 3 0 n a t i v i t a t e dni a dì 15 lujo. E t con l a bolla nostra consueta sigillavi. Priepis u mene. Stephano Radoslavo con la grazia de dio r è de S e r v i a e t de M a r i n a , D n o V l a d i s l a v o e U r o s i o .

6.
Godine 1242, 22 travnja. U Dubrovniku. Gjuro knez ЂгМјс, sin žu­ pana Tukana, a unuk Stjepana Nemanje, sklapa ugovor s obćinom du­ brovačkom.
f A n n o i n c a r n a t i o n i s domini millesimo ducentesimo simo s e c u n d o m e n s i s aprilis nono die e x e u n t e , quadrage­ indictionis quinte

decime. phani

I n ciuitate R a g u s a in p r e s e n t i a Justiniani comitis

nobilis 'uiri et coram dei g r a c i a

domini S t e nobis subde

Ragusii

scriptis testibus. Nos q u i d e m M a r c u s

Dulcinensis comitis

e c c l e s i e episcopus u n a c u m c a n o n i c i s nostris diacono T h e o d o r o L a m p r i d i o , diacono A n d r e a de M a r i a , subdiacono G r o b e Petri Dulcinensis

et c u m n o b i l i b u s uiris D u l c i n e n s i b u s B e r i s s a illud pertractauimus cum et p e r sacrado­ Ragu­

comitis V a l e n t i n i , P e t r o de G o y s l a u o , i u r a m u s a d h e c s a n c r o s a n c t a dei euangelia : quomodo t o t u m mentum sii sicut s a n c i i dei euangelii nobis fuit confirmauimus a nobili prenominato et c o m u n i

mino S t e p h a n o c o m i t é R a g u s i i et commissum principe

cum capitalo

uiro domino et p e r

Georgio sacramensacramentotum

D i o d i e , filio u i d e l i c e t J u p a n i

V e l c a n i . E t etiam comité Dul-

totum illud, quod cum p r e n o m i n a t i s t r a c t a u i m u s

tum confirmauimus, a nobili uiro domino M i r o s l a u o cinensi et a toto capitulo et toto c o m u n i D u l c i n e n s i p e r placet. E t infrascripti nos et o m n e s p r e n o m i n a t i

tum s a n c i i euangelii fuit n o b i s c o m m i s s u m et o m n i b u s eis illud

b o n a fide sine fraude

conciliabimus et saluabimus et a d i u u a b i m u s h o m i n e s R a g u s i i sicut ho­ mines D u l c i n e n s e s et hoc p e r s a c r a m e n t u m o m n i b u s predictis p l a c e t totum s a l u a tuant autem tarnen firmitatem pace domini regis S e r u i e. firmate A d perpé­ sunt due et c r e d u l i t a t e m p r e s e n t i u m et v e n t u r o r u m h o c

proprio nostro sigillo sigillauimus. D e h o c a u t e m

c a r t e similes huic ( Z ) et alia. H e c a u t e m c a r t a et hoc b r i v i l e g i u m nullo testimonio rumpi possit. E g o M a r c u s episcopus p r o p r i a m a n u signaui f. E g o presbiter Maurus depdi v i c a r i u s domini J o h a n n i s E g o presbiter Blasius R a g u s i n i archiepiscopi testis sum. E g o p r e s b i t e r M a t h e u s L u c e uicarius eiusdem domini a r c h i e p i s c o p i t e s t i s . Johannis uicarius eiusdem d o m i n i a r c h i e p i s c o p i testis. E g o subdiaarchiepiscopi R a ­ Ego testis.

conuus G e r u a s i u s P e t r i v i c a r i u s e i u s d e m domini theus T h e o c h i l i testis. E g o prenominatus clericus Ursacius

gusii testis. E g o p r e s b i t e r H e l i a s U i u i a n i testis. E g o diaconus M a ­ Mathei testis. Grobe Ego T h e o d o r a s d i a c o n u s testis. E g o p r e n o m i n a t u s subdiaconus testis. Ego iuratus iudex Ragusii subdia-

conus A n d r e a s testis. E g o p r e n o m i n a t u s E g o Clemens Sersy C r o s i i iuratus B a l l i s l a u e iuratus i u d e x Ragusii testis.

Grubessa Theodori

Goyslauus

iudex R a g . testis.

E g o Andreas

R a n a n e iuratus iu­

d e x R a g . E g o P e t r u s B a l l i s l a u e testis. E g o V e l c i u s V l a d i m i r i t e s t i s . E g o B u b a n n a P e t r i testis. E g o Grubessa Gundula testis. E g o B o E g o P a u l u s B o e r a d i testis. E g o nardicus C a u a l c a b o uenetus testis.

Cerne U r a n e testis. E g o J a c o b u s Andrée rbras Calende testis. E t alii Petrus plures minatus B e r i s s a testis. prenominatus ratus notarius cinenses testes. E t pleui et c o m p r o b a v i . E g o Lazarus

Groyslaui testis. E g o M a ­ testes. E g o prenotestis. Ego alii D u l comCorpolati

R a g u sini frater

de Groyslauo D u l c i n e n s i s testis. E t ego presbiter sum et Pascalis t e s t i s , solitoque

et comunis R a g u s i i iumeo signo

scriptor

P i s a n o n a p e r g a m e n i , n a l a z i se u pismohrani

dubr.

okružja.

F a s e . I I br. 7 7 . O d zdola v i s e dvie p e č a t i . P r i o b ć i o mi I . K u k u l j e v i ć .

7.
God 1252, 13 ožujka. U Dubrovniku. Petar Babrana i Petar Bogdanović, poslanici dubrovački kod srbskoga kralja Vladislav a, svjedoče о raspri izmedju toga kralja i Pavia Lava kneza Leskoga.
A n n o i n c a r n a c i o n i s domini millesimo ducentesirao quinquage­ curia

simo secundo m e n s i s m a r t i i t e r c i o d e c i m o die astante, ordinata

c u m sonitu c a m p a n e . Nos q u i d e m P e t r u s Mathei D a b r a n a et P e t r u s J o h a n n i s B o g d a n i testifica mus, quod cum pro comuni R a g u s i n o fuimus nuntij a d d o m i n u m Viadislaum r e g e m , et in nostra p r e s e n c i a P a u l u s L e o n i s c o m i t i s A l e x i j c o n q u e s t u s e s t super ipsum r e g e m , dic e n s : T u domine R e x sine m e a m e i s c a u s i s m o s t a r o l a m u n a m pro pro octo sedecim denarios perperis grossos ad pro culpa tulisti mihi p e r s o c i a m (?) de perperis uiginti duobus ad denagrossos Et decem et de octo octo sona pro pro ad de et per­

rios grossos d e c e m et octo pro p e r p e r o . E t p e c i a s tres sti Y l a r e s i (?) denarios perpero. perpero. E t peciam fiorentini pro perperis quindecim doplettum decem et denariis

perperis duobus a d d e n a r i o s g r o s s o s d e c e m et octo pro perpero, p e r p e r o s duos d e c e m a d d e n a r i o s grosos

p e r o . E t tualias ( ? ) q u a t u o r pro p e r p e r i s duobus a d denarium et octo denarios g r o s s o s pro p e r p e r o . E t pro debito debes dare mihi alios perperos s e x et dimidium q u i n q u e et d i m i d i u m , pero. minatus rex dixit: pro p e r p e r o ad denarium et octo dena­ sexaginta pro per­ rios g r o s s o s pro p e r p e r o . Q u i sunt p e r s u m m a m perperi a d d e c e m et octo denarios grossos Verum est quum tu Paule te nullam

V n d e d o m i n e r e x da m i h i omnes istos perperos. Q u i preno­ culpam pre-

h a b e s , et o m n i a h e c p r e n o m i n a t a in ira m e a tuli tibi, sed e x p e c t a d o n e c v e n i a t P e t r u s de A n d r i z o et pacificabo dictis causis. E t idem Paulus expectavit de o m n i b u s de Petrum Andrizo. E t

đictus r e x de p r e n o m i n a t i s c a u s i s n i c h i l dedit P a u l o . E t e t i a m idem r e x pro prenominata robaria nos Pauli per suas certas l i t t e r a s suo iudicibus et sigillo sigillatas p e r illud parum Hij nuncios misit respondendo Paulo

comuni R a g u s i i et dixit : de i l i o , quod pro sed feci per i r a m . sunt testes : iuratus dices. C u m quibus notarius

scripsistis mihi,

et multum quod est apud m e , totum uolo sibi r e d d e r e , H e c a u t e m c a r t a nullo testimonio rumpi possit. et curie Michael P e z a n e , pascalis cum et sonitu iurati iuau­ et ego presbiter comuni s Ragusii Grubessa Gundule per laudationem

campane

ditor sum et scriptor. P i s a n o n a papiru nalazi se u p i s m o h r a n i d u b r o v a č k o j . S v e z a k I . B . B r . 2 0 6 . P r i o b ć i o m i I . K u k u l j e v i ć ; priepis j e n e t o č a n .

8.
God. 1252, 14 rujna. U Dubrovniku. Grđoman, poslanik Uroša kralja srbskoga svjedoči, da je u ime svoga gospodara primio 1200 perpera od dubrovačke obćine.
f A n n o incarnationis d o m i n i m i l l e s i m o d u c e n t e s i m o q u i n q u a g e ­ Gerdo-

simo secundo, mensis s e p t e m b r i s die e x a l t a t i o n i s s a n c t e c r u c i s . I n c i vitate R a g u s i i c o r a m nobis s u b s c r i p t i s t e s t i b u s . E g o quidem mannus Sumetie(?) nuncius d o m i n i V r o s o y (sic) r e g i s a c c e p i mille quod ducentos perrex An­

S e r u i e confiteor, quomodo a n o b i l i uiro domino M a r s i l i o G e o r g i o c o m i t é R a g u s i i et a perperos. per suas Et in isto peris e x i u i de c o m u n i R a g u s i i hodie die cum o m n i b u s dictis m i l l e d u c e n t i s ipse dominus fratres Quos dictos perperos

ciuitate R a g u s i i , s e c u n d u m preceperat.

litteras

d r e a s et S a l a m o n de ordine p r e d i c a t o r u m , Marsilij mense obtineat comitis Ragusii et comunis

et nuntij R a g u s i n i T h e o ­ domini preterito in pre­ robur nun­ carta in nuper dare

d o r a s B o d a c e et P e t r u s J o h a n n i s B o g d a n i , n o m i n e d i c t o r n m Ragusii augusto ρ r e d i с t о firmitatis domino regi promiserant

nominato die e x a l t a c i o n i s s a n c t e c r u c i s . U t a u t e m h e c cius dicti domini

carta

et credulitatis e g o dictus G e r d o m a n n u s r e g i s m e o sigillo earn sigillaui. H e c a u t e m Bubanna Petri sancti

nullo testimonio r u m p i p o s s i t . H i sunt t e s t e s : G o y s l a u u s T h e o d o r i C r o s i j iuratus i u d e x . M a r i a de Michael m o n a c h u s silur ( ? ) de s a n c t a conuentu sancti Augustini, Dabrana Gervasij de U e n e t i i s , R o s i u s catharensis, Deza, Angelus B a r a n c o de

Casulo de c o n u e n t u

Triphonis Ratislaue

et M a r c h o l u s M a l e d a c i j

L a m p r i d i i , C a l e n d a C e r n e c h e , et alii plures. E t ego p r e s b i t e r calis Pisana na pergameni. č a t u n a d p i s : ГРДОМАНН. što n e t o č a n . Θ. God. 1281, Stjepanom 3 srpnja. Desi, TJ Dubrovniku. kraljem sinu srbskim srbskoga Punomoćnici kotorski i po Nalazi se u pismohrani

Pas-

et c o m u n i s R a g u s i i n o t a r i u s iuratus seriptor sum et t e s t i s . dubrovačkoga pe­ visi n a špagi ; n a

o k r u ž j a . F a s e . I I b r o j 9 9 . P e č a t od v o s k a

P r i o b ć i o mi I . K u k u l j e v i ć . P r i e p i s g d j e -

odaslani njekada njegovoj

Urošem II

dieu

u Dubrovniku poklađ Vlađislava,

tdozen po županu In

kralja

materi

Beloslavi. Ra­ uiro

C h r i s t i n o m i n e . A n n o domini millesimo ducentesimo o c t u a -

g e s i m o p r i m o , i n d i c t i o n e n o n a , die tertio intrante m e n s e J u l i j , g u s i i in m i n o r i C o n s i l i o c o n g r e g a t o , ut moris est, c o r a m n o b i l i domino N i c h o l a o M a u r o c e n o c o m i t é honorabili t e s t e s , nos q u i d e m J o h a n n e s de P r i b i , N i c h o l a u s D a b r o n i s , n e s G y m o n i s , J o h a n n e s G i l l e , M a r c u s B a s i l i i et T h e o d o s i u s D r a g o n i s c i u e s C a t a r i , s y n d i c i et p r o c u r a t o r e s comunis et C a t a r i a d h o c s p e c i a l i t e r c o n s i g n a t i de . . . confecto m a n u presbiteri Triphonis Petri iurati notarii

Ragusii. Subseripti Johan­ Thome

hominum communis

et publico i n s t r u m e n t o ,

C a t a r i i b i d e m lecto, confitemus : quod pro n o b i s et n o m i n e et u i c e c o m u n i s et h o m i n u m C a t a r i r e c e p i m u s a prenominato domino c o m i t é et c o m u n i R a g u s i i r e s i n f r a s c r i p t a s condam iuppani hominum iuppanum Dese. Desam Ladisclaui et h o m i n u m et d o m i n a m C a t a r i pro depositas o h m in condam Ragusio per filium domini regis ipsius comunis C a t a r i et et

Bellosclauam matrem procuratores et homines et

V n d e n o s d i c t i s y n d i c i et n o b i s et n o m i n e nos et comune

u i c e d i c t i c o m u n i s et Catari promittimus

Catari obligantes

omnia b o n a nostra

et c o m u n i s et h o m i n u m domino

obligamus prenominato

corniti et c o m u n i et h o m i n i b u s R a ­ D e s s a m et m a t r e m eius que petierit et dictas res

g u s i i : si aliquo t e m p o r e a p p a r u e r i t a l i q u a p e r s o n a que p e t a t p r e d i c tas r e s despositas p e r d i c t u m i u p p a n u m muni habeat R a g u s i i uidebitur, ius et a d ipsam quod p r e d i c t a m , et d o m i n o corniti R a g u s i i , qui pro t e m p o r e fuerit, et c o ­ illa p e r s o n a p e r t i ( n e a n t ) , comune dicti homines pro Catari tempore postquam

sine a l i q u a q u e s t i o n e t e n e a t u r o m n e s dictas res de deposito p r e d i c t o r e s t i t u e r e et a s s i g n a r e in m a n i b u s dicti Comune comitis, qui requisiti. E t fuerit in R a g u s i o , et c o m u n i s R a g u s i i infra u n u m m e n s e m et h o m i n e s C a t a r i fuerint

si n o n r e s t i -

tuèrent dictas res

infra

dictum

terminum

prenominati

c o m u n e et

homines C a t a r i , d e b e a n t in c o n t i n e n t i res e x t i m a t e fuerint p e r ipsum dominum g a m u s nos c o m u n e et h o m i n e s mines R a g u s i i perpetuo Catari ab

sine ułla c o n t r a d i c t i o n e soc o m i t e m , qui pro t e m p o r e conseruare omnibus c o m u n e et dampnis et ho­ ex-

l u e r e dicto domino corniti et c o m u n i E a g u s i i t a n t u m q u a n t u m diete fuerit in R a g u s i o , et comuni R a g u s i i . E t etiam promittimus et obliindempnes

pensis, que possent eis q u o c u n q u e modo o c c u r r e r e depositi. P r o quibus o m n i b u s et singulis et inuiolabiliter o b s e r v a n d i s nos munis et h o m i n u m dicti Catari obligamus syndici nos et et

o c c a s i o n e dicti attendendis et hommes procuratores co-

suprascriptis, comune

C a t a r i et omnia b o n a n o s t r a et c o m u n i s et h o m i n u m C a t a r i et o m ­ n i u m singularum p e r s o n a r u m de C a t a r o , m o b i l i a et i m m o b i l i a , pres e n c i a et futura. I s t e a u t e m sunt r e s de dicto deposito : primo, v n a capsella, in qua e r a n t res infrascripte, uidelicet у с ο η a una, in q u a erat Christus sicut d o r m i u i t , у с ο η a u n a c u m c r u c e et c u m ligno d o m i n i , d r a ρ u s unus de seta, in quo e r a t C h r i s t u s c u m discipulis operatus ad aurum, p e c i e due de drapo de s e t a operato a d a u rum longe palmo uno. Duo cherubin de argento pro qui dicuntur ripidi in l i n g u a s c l a u o n i c a . P e c i e de x a m i t o operato ad au­ una parua diacono de unus e u a n g e l i o r u m , qui h a b e t in u n a t a b u l a uno et dimidio c u m

r u m pro cooperiendo c a l i c e . P i a n e t a zendato nigro. L i b e r

C h r i s t u m in c r u c e de a r g e n t o et in a l i a tabula c r u c e m de a r g e n t o . P e c i a una de x a m i t o p e r q u a d r u m de palmo smaldis e t p e r i i s . I t e m l i b e r a l i u s e u a n g e l i o r u m c u m tabulis Item

operatis argento et c u m pétris duplicibus et c u m s m a l d i s . D r a ρ u s u n u s pro cooperiendo a l t a r i de x a m i t o c u m u n a c r u c e intus. d r a p u s unus pro cooperiendo altari c u m l i s t a c i r c u m c i r c a de auro filato. I t e m in una p e c i o l a de drapo lineo l i g a t e aliquot p e c i o l e de a r g e n t o et de cristallo. I t e m u n a s e c u n d a c a p s e l l a in q u a e r a n t res i s t e : scilicet l i b e r u n u s e u a n g e l i o r u m , in c r u c e operatum a r g e n t o . angulos et in medio. aurum. reliquiis Duo et petris. Item Item l i b e r cooperte qui h a b e t in u n a t a b u l a euangeliorum c a l i c e de drapo ad ramo qua deauratum. est sanctus r e s u r r e c t i o n e m C h r i s t i o p e r a t a m a r g e n t o , et in a l i a t a b u l l a C h r i s t u m alius c u m tabulis operatis cono n i g r o et c u m aliquantulo de a r g e n t o p e r due p r o unum de Y c o η a u n a c o o p e r t a , in q u a e r a t l i g n u m domini, et c u m Incensorium

s a c u l i cum reliquiis, qui p o r t a n t u r a d g u l a m . C a r t a u n a in

qua est scriptum officium m i s s e . Y с ο η a u n a , in

Theodorus

c u m modico argento, e t l i b r i q u a t u o r .

I t e m in argento

u n a tercia c a p s e l l a in q u a e r a n t : у с ο η a una cum t r i b u s Sanctis et c u m a r g e n t o . Y e o n a u n a c u m saneto G e o r g i o et c u m et c u m perlis c i r c a caput. Y с ο η a una cum sancta M a r i a et c u m

a r g e n t o et c u m pétris. Y с ο η a u n a parna c u m saneto N i c h o l a o et c u m a r g e n t o . Y с ο η a u n a c u m Christo et c u m argento et c u m реtris et cum a l i q u o t p e r l i s . Y e o n a una c u m multis S a n c t i s et c u m a r g e n t o et c u m perlis. Y с ο η a u n a p a r u a c u m saneto M i c h a e l e et et c u m a r g e n t o et c u m perlis. Y c o n a una p a r u a c u m S . M a r i a et u n a p a r u a c u m s. J o h a n n e Ycona Ycona qua­ c u m perlis. una cum

b a b t i s t a et c u m m o d i c o a r g e n t o . V r c e o l u s u n u s de r a m o . c u m a r g e n t o et Ycona

u n a u e t u s c u m C h r i s t o et c u m modico a r g e n t o . C o o p e r t e tuor p e r c o l i t e de drapo ad a u r u m . et c u m a r g e n t o et c u m s e p t e m petris de cristallo. due c u m s. P e t r o et cia u n a de z e n d a t o Item

s. S i m e o n e drap u s

unus de seta, l o n g u s septem cubitis, c u m uirgis blauis intus. Y c o η e s. P a u l o , et c u m a r g e n t o et c u m p e t r i s . P e r u b e o et y c o n a u n a de osse с u n i figura s. sti Gregorij circa

M a r i e . I t e m u n a q u a r t a c a p s a in qua sunt: c a p u t

c u m u n a c r u c e smaldi in u e r t i c e . I t e m os unum cum z e n d a t o petris, с al i x unus de nuce pharaonis cum

ipsum bullato. C r u x u n a p a r u a de a r g e n t o c u m uno pomo et c u m argento, c o o p e r t a due u n a de a r g e n t o pro c a l i c e f a c t a in modum crucis cum c o c l e a r i uno de a r g e n t o . M a n i p u l i nigris et p e c i e de duo de drapo ad aurum. C o o p e r t e due de lista cum blauo, que o m n e s sunt cubiti pro c a l i c e de drapo a d a u r u m . P e c i e zendato crucibus viginti due parua

t r e s . B i n d e due de s e t a c u m capitibus ad aurum. P a n t a r e e botaçulum de d r a p o unum paruum de r a m o b u l l a t u m , peciola u n a

de frisis u n a b l a u a et a l i a r u b e a . I t e m capsella una b u l l a t a parua, a d a u r u m sigillata. S a c u l u s unus paruus bullatus. G г о pΤ о a 1 i a u n a parua de s e t e et u e quinta seta. cap­ Cin­

p u s unus de c a r t u l a bullatus.

x i i l u m u n u m de z e n d a t o r u b e o et b l a u o . I t e m u n a umbra. C o r t i n e tura sexta due de drapo lineo operate

s e l l a , in q u a e r a n t : c o o p e r t u r a u n a da b u m b a s i n o albo pro f a c i e n d a cum de corio c u m a r g e n t o , et b о c a l e unum d e stagno. I t e m u n a c a p s a , in q u a e r a n t : с a m i s i e t r e s m a g n e pro femina. a d a u r u m , с a m i s i e tres parue, p e c i e tres

L e ο η e s t r e s de drapo de c a m i s i i s

I n t r e c a t u r e due de s e t a c u m auro filato. Τ о a l i e t r e s unum de corio cum b u c l a de a r g e n t o .

pro tabulis, c a t h e t r e s pro m a n i b u s , c i n t u r a u n a de corio c u m b u c l a de a r g e n t o . B r a g e r i u m

Bragerium B i n d a una cia una çerium

unum de s e t a . L i s t a u n a a d a u r u m l o n g a tribus cudue, u n a a l b a de aurum. uno peeia seta de et alia z a l a , parua stola ad ad ad aurum. PeС o u e rCapiçera I t e m in et u n a parua una cum de a r ­ Bursa una de una seta aurum.

bitis. P a n t a r e e

de seta a d

de t i g n a m i n e , unum l o n g u m

veteri. aurum.

cubito

u n a de drapo ad a u r u m m o d i c i u a l o r i s . S p e c u l a t r i a . uno saculo p o m e t i frexatura c u m cartis intus. tres de a u r o et p e r l i s , et quatuor seta. una perla l o n g a cubitis duo bus et dimidio. Item groppeti due de Cordelle

Capsulla una sigillati. Carta

m a g n a scripta.

Y с o n a u n a uetus b о с 1 a una

Christo et cum a r g e n t o . Y с ο η a n n a c u m s a n c t o M i c h a e l e . Y с o n a u n a cum s a n c t a M a r i a . S m a 1 d i t r e s p a r u i et gento deaurata. I t e m res infrascripte e x t r a libri uiginti duo, p a r a m e n i a tum unum de de lana menacia foynis pro lana sanguinea pro per et cubiti capsellas: uidelicet drapo de c a de

q u i n q u e de l a n a a l b a , p a r a m e nuiginti n o u e m de media autem d r a p u s unus m a g n u s umbra, Tenor

faciendis p a r a m e n t i s , facienda de unum

inbindata et lauarum

ρ e l l is

foynis.

instrumenti comunis Nos

syndicatus presentati

dictos s y n d i c o s

et p r o c u r a t o r e s

C a t a r i talis est : Salutifere i n c a r n a t i o n i s d o m i n i a n n o m i l l e s i m o ducentesimo octogesimo primo, m e n s e J u l i i comune C a t a r i c o n s e n t i m u s dominus noster primo die i n t r a n t e . J o h a n n i de P r i b i , N i c h o l a o D a b r o n i s , misit R a g u s i u m ad reci­

J o h a n n i M i l l e , M a r c o B a s i l i j et M e d o s s i o T h o m e D r a g o n i s , q u o s rex Stephanus piendum depositum, quod reposuit i u p p a n u s D e s e V n d e nos dictum c o m u n e f a c i m u s n o s t r o s supradictos tros syndicos et p r o c u r a t o r e s a d r e c i p i e n d u m dictum iuppanum D e s e et m a t r e m c a r t a m per suam m a n u s nostri iurati notarli scriptam ad et m a t e r eius. conciues nosdepositum p e r et facimus conseruandum Et hoc

in R a g u s i o p o s i t u m ,

c o m u n e R a g u s i i et h o m i n e s eius i n d e m p n e s a iuppano D e s e , m a t r e eius et omni h u m a n a p e r s o n a super r e s et o m n i a n o s t r a b o n a . quicquid nostri supradicti s y n d i c i et testium procuratores habere fecerint in facto, promittimus et o b l i g a m u s s e m p e r ratum

et firmum. C a l i x t o iu­ quos Catarensis

A c t u m est h o c in p r e s e n c i a e t ego p r e s b i t e r Triphon

u i d e l i c e t P e t r i de iurati notarli

rati iudicis. B a r t h o l o m e i D o b r o s s i j et M a r c i Petri comunis

Guzolane. Inter

m a n u propria compleui et r o b o r a u i u t r a q u e p a r t e p e r s o n i s . H e c au­ t e m c a r t a nullo testimonio r u m p i possit. H i j sunt t e s t e s : V i t a g n a de C e r n a , V i t a l i s B i n c o l e , G r u b e s s a de R a g n a n a , iurati iudices, et

Ego

T h o m a s i n u s de S a u e r e sacri p a l a c i i

et comunis R a g u s i i

iuratus notarius i n t e r i m , e t r o g a t u s t e n o r i s scripsi e t r o b o r a u i .

duas c a r t a s similes et eiusdem okružja

P i s a n o n a p o v e ć o j p e r g a m e n i , nalazi se u pismohrani dubrovačkoga u sv. I I br. 1 0 6 . Priobćio mi I . Kukuljević.

IO.
Godine 1285, 30 listopada. U Kotoru. Na zahtjev Beloslave i kralja Stjepana TJroša II punomoćnici obćine dubrovačke traže od kotorske na­ vedeni poklad župana Bese.
In christi n o m i n e . A n n o domini millesimo ducentesimo octuadie penultimo m e n s i s o c R a u a c o l l i consulis U e n e t o r u m g e s i m a quinto, i n d i c i o n e t e r c i a d e c i m a , tubris. C a t a r i i n p r e s e n c i a m a r c h i s i i

in C a t a r o , V g o l i n i de M a r c a e t L e o n a r d i B o n i u s i n i m e r c a t o r u m de V e n e c i a , t e s t i u m a d h o c u o c a t o r u m et r o g a t o r u m . I n Consilio ciuitatatis C a t a r i congregato p e r sonum campane, ut moris est, S e r s i u s C r o s s i o , nuncii et a m b a s s i a t o r e s domini protestaiudi­ C l e m e n t i s e t N i c h o l a de

comitis et c o m u n i s R a g u s i n i , f e c e r u n t et p o r e x e r n n t h a n e

tionem in scriptis, cuius t e n o r talis est : C o r a m uobis dominis

cibus, consiliariis e t c o m m u n i C a t a r i n o s S e r s i u s C l e m e n t i s et N i ­ c h o l a de C r o s s i o n u n c i i e t a m b a s s i a t o r e s nobilis uiri domini M i c h a ­ elis M a u r o c e n i h o n o r a b i l i s c o m i t i s missi, dicimus R a g u s i n i , iudicum e t consiliaridomini c o m i t i s filius quondam eiusdem orum et tocius c o m m u n i s dicte ciuitatis R a g u s i n e ad h o c s p e c i a l i t e r et proponimus pro parte dictorum Ladislaui et c o m m u n i s R a g u s i n i , quod c u m iuppanus D e s a domini r e g i s Dese

et domina Belosclaua m a t e r

deposuerint in R a g u s i o q u a s d a m r e s , venerunt R a g u s i u m J o -

h a n e s de P r i b i , N i c h o l a u s D a b r o n i s , J o h a n n e s G y m a n o i , J o h a n n e s Grille, M a r c u s V a s i l i j e t T h e o d o s i u s T h o m e D r a g o n i s , syndici e t p r o c u r a t o r e s c o m m u n i s C a t a r i a d h o c s p e c i a l i t e r constituti, ut c o n s t a t publico i n s t r u m e n t o manu p r e s b y t e r i Triphonis tum notaru c o m m u n i s C a t a r i confecto, e t a c c e p e r u n t de m a n i b u s domini c o m i ­ tis e t c o m m u n i s R a g u s i n i dictas r e s de predicto deposito. Q u i syn­ dici et p r o c u r a t o r e s c o m m u n i s C a t a r i a l i q u a p e r s o n a aliquo tur quod illa promiserunt et obligauerunt res se pro s e et n o m i n e et u i c e c o m m u n i s et h o m i n u m C a t a r i , q u o d si t e m p o r e , aparuerit a d petendum d i c t a s de predicto deposito, e t domino corniti e t comuni R a g u s i n o uidebip e r s o n a h a b e a t ius in dictis r e b u s , v e l quod a d ipcommune et homines Catari dictas res restituere s a m pertineant,

debeant domino corniti et c o m u n i ipsi non restituerint ipsas domino corniti et comuni

Ragusino

infra

unum

mensem, dicti soluere tantum

postquam dicti c o m m u n e et h o m i n e s C a t a r i fuerint requisiti. E t si r e s infra terminum in aliqua et et supradictum, dare et questione comune et h o m i n e s C a t a r i d e b e a n t quantum diete res per communis C a t a r i muni et h o m i n i b u s rum Catari mobilia dictum continenti

R a g u s i n o sine comitem commune

commune

Ragusinum

fuerint e x t i m a t e ; promittentes i n s u p e r conseruare et Ragusinis et pnes a b omnibus dampnis pro predictis omnibus dictis omnibus

dicti p r o c u r a t o r e s et s y n d i c i homines Catari indemoccurere com­ obligantes personade pre­ lecto. quod depositi, singularum

e x p e n s i s , q u e possent o c c a s i o n e dicti

singulis attendendis instrumento Uro ssij,

et i m m o b i l i a , h a b i t a

et h a b e n d a , ut

c o n s t a i publico

i b i d e m uiso et continentibus,

C u m igitur p r e n o t a t a B e l l o s c l a u a m a t e r dicti D e s e n u n c u e n e r i t R a ­ gusium cum litteris domini r e g i s dicte res d e b e a n t dari p r e n o t a t e d o m i n e B e l l o s c l a u e , et petat dic­ domini uos do­ instanter

tas res de predicto deposito : nos p r e n o t a t i S e r s i u s et N i c h o l a ambassiatores et nuncii pro p a r t e a c n o m i n e et u i c e dictorum comitis et comunis et h o m i n u m R a g u s i n o r u m , minos iudices, consilarios tum dominus c o m e s et c o m u n e C a t a r i , requirimus et a uobis

petimus, quatenus dictas r e s de predicto deposito, uel t a n t u m quan­ et c o m m u n e R a g u s i n u m illas e x t i m a r e uoluecomputandampra rint, dare et a s s i g n a r e d e b e a t i s domino corniti et c o m m u n i R a g u s i n o infra dictum t e r m i n u m unius m e n s i s a b dum, s e c u n d u m quod obligati e s t i s , et contingerit, et petimus et p r o t e s t a m u s cuudum obligationem p e r instrumentis uos hodie in a n t e a etiam protestamus

si que c o m m u n e et h o m i n e s uel a l i q u a s p e r s o n a s R a g u s i n a s h a b e r e e x p e n s a s factas et faciendas patet predictis publicis Thomam petitione denegatis, p e r comune et h o m i n e s R a g u s i n o s o c c a s i o n e depositi supradicti, s e f a c t a m , ut c o r a m u e s t r a p r e s e n c i a uisis et l e c t i s . E t quia r o g a -

uimus vos ut faceretis u e n i r e in h o c c o n s i l i u m m a g i s t r u m notarium c o m m u n i s Catari, ut strumentum n o b i s de h a c requisitione, scriptis et protestatione, q u a m uobis in his ideo r o g a m u s magistrum

f a c i m u s , p u b l i c u m in­

f a c e r e t , quod uos f a c e r e s i c u t u o b i s p l a c u i t

T h o m a s i n u m n o t a r i u m i m p e r i a l e m et do­ in p r e s e n c i a suinstrumentum. fieri,

mini ducis V e n e c i a r u m a c c o m m u n i s R a g u s i n i , ut prascriptorum testium n o b i s e x h o c p u b l i c u m faciat S i g n u m suprascriptorum f

S e r s i j et N i c h o l e qui h o c r o g a u e r u n t

E g o m a r c h e s e R a u a c h o l o c o n s o l e in C h a t a r a m s s .

f f f tate

E g o L e o n a r d u s de ( B o n i u s i n i ) m s s . E g o V g o l i de M a r c h a m s s . E g o T h o m a s i n u s de S a u e r e s a c r i palacii et ducali auctoriet c o m u n i s Ragusini s c r i b a , interrai et

notarius V e n e t i a r u m

r o g a t u s s c r i p s i et r o b o r a u i . D u g a č k a p e r g a m e n a . S v a n a pripis : Comunis R a g u s i n i super deposito quod fuit iuppani D e s s e et m a t r i s eius.

11.
Godine 1328—36, Franju Danđula će se vratiti 22 svibnja. drnda Stjepan Tiros III došavša kralj srbski poziva kojim povodom mletačkoga, da izašalje svoje povjerenike, u srbske ruke

roba mletačkih

podanika,

brođolomja. E x e m p l u m litterarum regis regionis rex, S e r u i ę siue R a s s i e . S t e p h a n u s dei non totius maritime d u c i , direcenostra portibus

g r a t i a S e r u i e , D i o c l i e , D a l m a t i e , A l b a n i e , пес lecto n o b i s ut f r a t r i , s a l u t e m pimus uestras l i t t e r a s , fraternitatem quarum scire affectamus, quam nostri sibi.

spectabili F r a n c i s c o Dandulo Venetiarum Nouiter tenore plenius

gratuitas a c in

intellecto, uestram

regalis i u r i s ,

p r o p a g i n e constitutum e s s e de a c c i d e n t i b u s dictarum naufragantium quod uersus ad nostrani

naufragi] s in debite dubio

n o s t r e r e g i o n i s , quod s i n g u l a а с uniuersalia b o n a seu regalitatem sine u o s , et u e s t r a m ducalem communitatem fide dignos,

mercimonia succédant, minime cuprestolamur. quibus ratioin n o s t r a nostra

r a m u s , cum de simili de u e s t r a dignitate V n d e a d nos t r a n s m i t e r e c u r e t i s uobis r e g i o n e , а с b o n a a b l a t a sine nostra curia regalitate, uigesimo Commem. ut dilatione madij.

n e m d e b i t a m de p e r p e t r a t i s in naufragio nuper restituì credimus , confidetis.

accesso

f a c i a m u s , prout de

D a t a in regali

secundo mensis

I I I , 5 0 1 . 5 6 2 . P r i o b ć i o mi I . K u k u l j e v i ć .

13.
Godine 1333—36, Franju Bandula 9 lipnja. mletačkoga Stjepan dušda, štećen da Uroš III biti. domino duci p e r r e g e m eadem kralj srbski uvjerava odće mletački podanik Nikola

E x e m p l u m cuiusdam litterae missae rex inclito e t magnifico uiro domino

R a s s i e super facto s e r N i c o l a i B r i n o s s o . S t e p h a n u s dei g r a c i a S e r u i e F r a n c i s c o Dandulo g r a c i a duci U e n e c i a r u m , p r o x i m o suo carissimo salutem et prosperis

successibus in domino

gloriari.

Vestre amicicie et

nuper

accepimus

quasdam litteras d e r r o b a c i o n e m

m o l e s t i a m uestro fideli N i c o i a o duximus clarius ipsius

B r i n o s s o in nostro factam r e g n i d i s t r i c h i p e r q u e n d a m n o s t r u m uasalum D e m e t r i u m n o m i n e . Q u i b u s d i l i g e n t e r auditis uobis respondendum, a b s e n t a n s se a n o b i s latitando in hine inde, nostras prout poteritis prout quod predictus D e m e t r i u s n o b i s est effeetus r e b e l l i s , manus incident,

informari. S e d quatenus

e x p o s c u n t d e m e r i t a pravitatis, v e l si a d nos, l a b e r e b e l l i o n i s depo­ sita, deuotos a d nos d i r e x e r i t intuitus, u e s t r o fideli predicto p l e n a m satisfactionem de p e c u n i a et r e b u s s i b i o b l a t i s fieri faciemus ; nihilomimus statis modos non et remedia adhiberi quod mandabimus manus fidelis iuxta nostrum possit posse et scitum, quod ille iniquitatis m i n i s t e r regie euadat, sed uester nostre maie-

predictus

suam r e h a b e r e p e c u n i a m et r e s o m n e s . N o u i t enim d e u s , quod o b affectum, q u e m a d m a g n i f i c e n c i a m u e s t r a m g e r i m u s , d a m p n a uestror u m ut uassallorem mensis J u n i i , martii. C o m m e m o r i a l e III c h . 9 9 . р . г. nostrorum fidelium reputamus. D a t u m die 9 primo milesimo tercentesimo trigesimo t e r t i o , die

13.
God. 1351. TJ Nerodimlju. Stjepan car srbski i grčki riešavajuć raspru izmedju srbskoga patrijarha Danila i građa Kotora, ovomu potvrđjuje stari posjed.
G l o r i a al tutto c o n t i n e n t e terra, e a l fiol della sua d e i t à dio n o s t r o , fattor J e s u Christo , del fò e al fiol di del ciel e della sancto. spirito

S i g n o r dio v i v o e v e r o , r a x o n e d o c u m e n t o e potente d e x t e r a , a m a ­ tor dell' homo, el' homo p e r m e z z o e grande g r a z i a m e t t e s t i ; ogni sapienza colla tua sapienza ornasti e c o n spirito santo a l l a t u a deità, all' a m o r s i g n o r dio mio c o n la tua p o t e n z i a ziel e l a t e r r a fortificasti, e c o n l a d o l c e z z a del spirito santo ziel e la t e r r a e le b e l l e z z e del ziel i m b e l l i s t i e de ogni d o l c e z z a a d e m p i s t i col fiol de l a t u a deità, c o n r a x o n , fede e s a p i e n z a fortificasti, e all' inferno l a porta e p o t e n z a ruinasti c o l l a per mezzo della t u a d e i t à , e homo crucifixion e spargimento e graziosa verzine de sangue de dio nostro, el tuo fiol, e c o n t e solo dio e homo, dio p e r l a tua u m i l t à incarnazion p e r la parola del g l o r i o s o G a b r i e l e a lilea alla purissima e m u n d i s s i m a gloriosa N a z a r e t de G a -

e molto u m e l

M a r i a , fiola de H a b r a m , e fioła e m a d r e de l a tua deità ; a nui l a

l e z e e l a r a x o n m o s t r a s t i a l a c r e a z i o n del nostro i m p e r o . J o S t e fano c o n la g r a z i a di dio i m p e r a d o r de S e r v i a pote di santo S i m e o n e N e m a g n a , molto de m i r a , della g l o r i o s a s e d i a de S e r v i a s i g n o r , e al suo fiol s. S a v a archivescovo de S e r v i a , e de G r e z i , pronie e io nuovo colador al suo fiol e a l fiol e suzessor zurai tutti alli glorioso

b i s a v o nostro s i g n o r s i g n o r S t e f a n o primo incoronato di c o r o n a rè, dell' i m p e r i o e s i g n o r i a d' essi avi, b i s a v i e progenitori nostri, a tutti le leze, p o s s e s s i o n , b r e v e l e g g i confermar, e sopra lo qual s e m p r e h a n n o imperador, portato a

zentiluomeni de C a t t a r o p e r l a loro v e r a fede e onorevol servizio, li nostri genitori e progenitori e p r e c i p u e al nostro i m p e r o . A d e s s o sia noto a tutti, c o m e io Stefano essendo a B u d u a in l a g i e s i a de s. d e i g e n i t r i c e , se apC a t t a r o p e r n o m e de tutta c o m m u n i t à Bistetich, Marco Bogasich, che el signor p a t r i a r c a e ei alla legge di prossimò li z e n t i l u o m e n i de

de C a t t a r o : M i c h i e l B u c c h i a , G r u b e

Piero Bucchia, Drago Marcovich digando, rador di S e r v i a e di Grezia, volendo a

o c c u p a i confini de C a t t a r o . E io Stefano, per la dio g r a z i a impealla iustizia m o s t r a r luogo, al p a t r i a r c a fessemo intender, essendo appreso Γ i m p e r i o n o s t r o a P r e s r e n patriarca

paro con li zentiluomeni come avevano

C a t t a r o p e r s o n a l m e n t e , io dissi c h e rispondeno ; e in qual luogo li zentiluomini di C a t t a r o disseno le sue r a x o n b e n e de b u o n a fede, e c h e v a d a n sopra n i e r a e li confini fra li confini. fede loro Micus e Radosavo r i s p o s t a b e n e d i s s e l a r i s p o s t a dell' detto da p e r a v a n t i , e l s i g n o r p a t r i a r c a c h e risponde : c h e v a d a n uomeni Signor patriarca imperador; E e Zernovich. intendendo mandò

lor tede e a n i m a l a m a ­ simel la sopra

soprascritti

Micus e

R a d o s a v o t r o v a r o n o e p o r t a s e n o li confini di C a t t a r o a la p r e s e n z i a del nostro impero in N e r o d i m g l i a . C o m e n z a el confin antico de Cattaro : de l a s in pietra r o s s a (porto R o s e ? ) , in P r i e s s o r ( P r i e v o r ? ) in g i e s i a de S . T r i f o n e , in S v i s i o , in С о р а e inde fin D u b o v i c h c h a s c a l a in V i l i g n a J a m a in P o l e s d o , c o m e son segnati i confini p e r e per piere de firme, e p e r m e z z o de D r e n o v i c h in suso in V i n s a m a g l a v a in suso in M a i stovino B l a t o p e r tutta l a m o n t a g n a , l a corona in Lovtien p e r l a c u s t i e r a in S t u d e n a c z a C o p i t a , e de S t u d e n a c z p e r m e z z o B u s e d o a C a r s t a z i n P e s t i g n g - G r a d p e r drettura c o r o n a del m o n t e in Z o s i o in fiumera de L u t a . S a l a s e per l a Q u e s t i confini an­

tichi de C a t t a r o fino al confin quello dette dno i m p e r a d o r alla c o m ­ m u n i t à de C a t t a r o L e d e n i z e e S a l a s e p e r l a l o r v e r a fede e onorievol servizio. E da altra banda per lido del mar c o m e n z a el

confili di C a t t a r o fino l a fiumara de L u t a , tutta D o b r o t a , e de a l t r a b a n d a c o m e n z a el confin de C a t t a r o p e r lido del m a r a B o b o v i s t a , ( D o b r o v s t i z a ) e così in P r e v l a c h a in g i e s i a di S . A r c h a n g e l o , reedific a t a per li zentilomeni e c o m u n i t à de C a t t a r o , quello c h e c o n f e r m ò e dette lo nostro imperio a C a t t a r o : L u s t i z a con tutto el contado e con tutti piani e costiere, c a s e e c o n tutte r a x i o n e pertinenze sue, e c u x i p e r drettura p e r lido del m a r a R u o s e in g i e s i a de la p u r a dei genitrice p e r lido del m a r a J a s . P o i v e d e n d o de Cattaro per Micus et el nostro i m perio simel discussion e t r o v a m e n t o delii confini de tutto el g o v e r n o R a d o s l a v o a l p a t r i a r c a e alli z e n t i l o m e n i di Cattaro, e c o m e i n t e n d e s s e m o de M i c u s e R a d o s l a v o , e c o m e s t a la cosa, e a quel dno s a n t i s s i m o p a t r i a r c a e sopra diti z e n t i l o m e n i umeltà e o b b e d i e n z a m o s t r a s s e n o , e vedendo l a sua voglia e la zentiloc a u s a del pastor christian e la v o l o n t à dè nostri sto zerchio soprascritto c o m m e e scritto governo, c o m e le piazze si t r o v a s s e qualche onorevol

m e n i de C a t t a r o , b e n e d i s s e m o e c o n f e r m a s e m o , e c o n f e r m e m o queper ordine in questo b r e tutto il suo v e l e g g i o , c h e sia de C a t t a r o , e c h e siano valliosi c u m

v e n d e r , d o n a r e dar in dote e s o t t o m e t t e r over e signor drio di n u i , o v e r de

alla g i e s i a e l a s s a r alli fioli e far ogni sua v o l o n t à in eterno. E se imperador nostri descendenti, e c h e v o l e s s e c o n t r a d i r questo sopra scritto, c h e sia maledetto e a n a t e m a t i z a t o , del s a n g u e de C h r i s t o , e c h e s i a p r e v a r i c a t o r del corpo e Jesu Christo e de e tutta g l o r i a c e l e del signor e a mi c h e n o n s i a benedetto da

omnipotente e de l a p u r i s s i m a m a d r e s u a , scriti a M i c u s e Radoslavo con l a parola

stial, e de nui Stefano i m p e r a d o r . Q u e s t a discusion di confini s o p r a mandato del signor Stefano imperador, e c o n l a v o l u n t à e p a r o l a chir D a n i l o , e con la p a r o l a delli z e n t i l o m e n i patriarca

de C a t t a r o

zagon G r e g o r i o comandò s i g n o r s i g r i m p e r a d o r , c h e s c r i v a q u e s t a scrittura e b r e v e l e g g i o in confirmazion scritture, quella p r i m a dette sente quel c h e se t r o v e r à , p e r ordene e de suoi p r i m i b r e v e l e g g i e a C a t t a r o , e al p r e sia de Cattaro come la p r e io G r e g o r i o E lì sono che sigr. i m p e r a d o r

s' è scritto de sopra, in a e t e r n u m ; senzia e faza del sigr. i m p e r a d o r zentilomeni dell' imperio :

questa scrittura

porto e dette ali s o p r a detti z e n t i l o m e n i de C a t t a r o a v a n t i e del sigr. p a t r i a r c a . i conte presenti in l a corte dell' i m p e r a d o r in N e r o d i m i e Voicha chiessar,

nobili e elieti pri-

V u l a t i c o , conte confirmazion e

Goislavo e Milos so f r a d e l l o , B r a n c o R a s i s a l i c h e molti altri m a r i zentilomeni pizuli e g r a n d i ; e tutti v e d e s s e n o

benedizioni i m p e r i a l e d e l a possession, e b r e v e l e g g i de C a t t a r o confirmasseno e b e n e d i s s e n o , e a l l a benedizion e confermazion impe­ l a dio gra­ riai u m e l t à m o n s t r a s s e n o , e a l l a benedizion e umeltà i m p e r i a i tutti z e n t i l o m e n i d i s s e r o a m e n . A n n o dni 1 3 5 1 . S t e f a n p e r zia i m p e r a d o r de S e r v i a e de Grezza. P r i e p i s u m e n e gdješto n e t o č a n .

14.
God. 1355, 1 rujna. Жа Visokom. Tvrdko, ban Bosne, s Vukom bratom i Jelenom majkom svojom zavjerava obćini dubrovačkoj zaštitu i slobodu kako ga njegova predšastnika strica si bana Stjepana.
N o s T u e r t c h o dei g r a c i a B o z n e b a n u s . A m i c u s suis fidelibus

n o b i l i b u s et c o m u n i t a t i de c i u i t a t e R a g u s i e n s i fauorem a c a m i c i c i e l a r g i t a t e m . Misistis a d nos n o b i l e s uiros dominum S y m o n e m de R e s t i et dominum C l i m e de D e s s a , uestros ciues dilectos, cum uestris l e g a cionibus, quas l e g a c i o n e s et u e s t r a uota prout petiuistis et desiderastis a c decet n o s t r a n i m a g n i f ì c e n t i a n i a n u e n t e s , quorum l e g a c i o n e s audiuimus et a t e n t e i n t e l e x i m u s , et dicimus p e r ipsas l e g a c i o n e s a c u o t a n o s t r a p r o u t d e s i d e r a s t i s et n o s t r a m d e c e t m a g n i f i c e n t i a m gratanter acceptauimus, u o s q u e et u e s t r a m pertinentes а с plurimum et ad ad ciuitatem a c nostram omnes cum et fidem nostro domina et ad omnibus suis ad ipsam fratre Helena pimus clare phani amicicie dam ad karissimo nostra omnem gratiam domina

nostram una cum n o b i l i s s i m o i u u e n e genitrice fiduciam

comité Vuk

honestissima omnem

p r e d i l e с t a suscepimus et susciconsuetudinem sicut prius nostri habuistis Ste-

o m n e m ius

a c protectionem tempore

(et) libertatem

memorie et

predecessoris

et p a t r u i

oli m b a n i omnium Bani

B o z n e , u o s q u e copulantes ins eparabiliter n o s t r e nostro r u m nostram uoluntatem e x e q u e n c i u m . sigilo S t e p h a n i a c dedimus, con( s i c ) literas

I n cuius r e i t e s t i m o n i u m , as Bozne

assignatas

prelibatis n o b i l i b u s , comunitaquia ad Data habebamus. quinto.

tique eiusdem ciuitatis R a g u s i e n s i s tradimus presens nostrum proprium sigilum n o n d u m

et a c t a i n nostro c a s t r o V i z о к a uocatum, p r i m a die mensis sept e m b r i s anno d o m i n i M . C C C m o . q u i n q u a g e s i m o

S t r a g a vidi se m j e s t o i z g u b l j e n e pritisnute p e č a t i . P i s a n o n a maloj pergameni. R a g u s a 1 6 3 / 5 . u b e č k o m tajnom arkivu dvorskom. Priobćio mi I. Kukuljević.

J. A.

10

15.
God. 1355. Na rieci pod Skađrom. Stjepan Uroš, car srbsM i grčki potvrđjava povlasti Kotoranom, pođieljene jim od svojih predšastnika.
P r i v i l e g i o di Stefano U r o s i o i m p e r a t o r e r m i . A lo n o m e di dio sabaot saluador, di S e r v i a alli C a t t a ­ z i e l , e della fattor del

t e r r a , de tutte le cose e g l o r i e e d o l c e z z e del ziel, e de tutta b e l ­ l e z z a zelestial ; con tua b e l l e z z a ziel e t e r r a i l l u m i n a s t i , el uomo b e s a v o nostro A d a m o c r e a s t i a l a i m m a g i n e e similitudine del tuo santissimo corpo, e b e n e d i z e s t i lui digando : c r e s c i t e et multiplicate, et implete t e r r a m , e da poi c o m a n d ò a tutte le b e s t i e e a tutte le creature, c h e siano obbedienti a l u o m o , e c h e sia uomo, c h e sia a l l a b e n e d i z i o n e sopra tutte le c r e a t u r e che e al c o m a n d a m e n t o ,

sia el signor. A l A d a m o dete el c o m a n d a m e n t o , c h e d o v e s s e v a r darse de non p r e v a r i c a r , m a c h e s i a l a s e m e n z a del et da poi obediente A d a m o ; quel non e la s e n t e n z a sopra vardò, imo c o n E v a , e c o n v o l o n t à p r e v a r i c ò el c o m a n d a m e n t o , legno m o r t a i m a n z o , m a n z a n d o

di se tolse, e fò sotoposto a l l a m o r t e c o n t u t t a l a sua d e s c e n d e n z a ; molto tempo A b r a m e suo fiol I s a c e suo nipote J a c o b avendo pregorono signor alla m i s e r i c o r d i a c o n orazion, con sospiri

creato A d a m o p e r a m o r della sua d e s c e n d e n z a , el s i g n o r non v o l s e a s c o l t a r . D a poi fò M o i s e s , e el suo fradel A r o n ,· dapoi fò D a v i d , e molti altri fidel profete la o r a z i o n , e c o n o r a z i o n , con e r e m o , con dezuni e l a g r i m e , c o n suspiri p r e g a s s e n o al s i g n o r p e r li santi, e v e r i profeti, e p e r d e s c e n d e n z i a , e dio n o n v o l s e aldir le sue orazion p e r a m o r della sua i u s t i z i a ; se umiliò dio sabaot e dapoi vedendo el signor c h e mandò el l a g r a n b a l i a p e r tutto el M o n d o , e vide santi padri n e l l a servitù, in l a G a l i l e a i n t e r r a di N a z a r e t , a n g e l G a b r i e l a la p u r i s s i m a ed i n t e m e r a t a v e r g i n e M a r i a , digando; A l l e g r e v e piena de tutte g r a z i e . D a poi dize L u c h a a l l ' ultimo : e c c e ancilla domini fiat mihi s e c u n d u m v e r b u m t u u m . M a r i a colla sua u m e l t à Γ u o m o , e sì E v a fò l a scrittura. s p a r g e r e del О grande a nui E s s a con la sufra se dio e perbia, e c o n la t r a s g r e s s i o n d a l l a v i t a fò sottoposta alla m o r t e , e la v i t a p r e p a r ò , essendo amor de dio s i g n o r , p e r m e z z o del diavolo et u o m o , c o m e disse e inefabel volse

far crucifigere p e r a m o r del suo s c h i a v o , e c o n i a m o r t e sua, e c o n suo preziosissimo s a n g u e v i n z e t e l a m o r t e , e con l a crucifixion sua al uomo l a v i t a p r e p a r ò . E se a m e s i g n o r s c h i a v o Stefano U r o s i o con la g r a z i a di dio i m p e r a t o r de S e r v i a e G r e z i a , fiol del glorioso e molto alto S t e f a n o i m p e r a t o r , nipote del s i g n o r

S t e f a n o r e , fiol del s i g n o r S t e f a n o U r o s i o r e , pronipote del s i g n o r s i g n o r santo S i m e o n N e m a g n a , io Stefano U r o s fò p e c c a t o r , el sig n o r non v a r d a n d o imperator, e mi g i u r a i a tutti alli miei peccati me incoronò, e me leze fidel a feze el glorificò, e breveleggi solò continuamente tale confermare, nostra e incoronazion tutti alli Cattaro

benigno

e i u s t i s s i m o , e la a tutti Cattaro,

tutti obsei'varò, terra de

le possession e

e sopra

zentilomeni e c o m u n i t à de

p e r la lor v e r a fede e g l o r i o s a servitù e g r a n seno per a m o r del nostro i m p e r i o fioli,

danno, lo qual a v e s sui

di nostri genitori e p r o g e n i -

tori, non v a r d a n d o n e alla m o r t e , ne alli v i z i n i , ne alli attuali

dove i n t r a v a el h o n o r del nostro imperio, e nui volendo e s s e r

r e c o g n o s c e n t i n e r i c o r d a s s e m o di simil gloriosa servitù e fede della n o s t r a fidel t e r r a de C a t t a r o , e non volessimo esser ingrati : e se al nostro soprascritto b e s a v o A d a m o , lo qual per l a sua ingratitudine e maliziosa i m m a g i n a z i o n fù t r a g r e s s o r e , e se a s t e s s o , e ali inferno p e r la p e r s v a s i o n de E v a non c o g n o s c e n d o el s c e l l e r a t o diavolo, e so a n t i c o v e d e r e fò i n g a n n a t o p e r la sua ignoranzia, e poco intelletto, e a l t a i m a g i n a z i o n , sedia in o r i e n t e , e mi m e t t e r ò simel all' a l t i s s i m o , zion lo scazzò cum Γ altissimo tutta la diavolo i m m a g i n a n d o : dio h a la s u a la sua mia sedia in o c c i d e n t e , squadra nell' inferno in e sarò etercognoscendo la sua prava cogita-

num, c h e sia cruziato c u m tutti in suoi seguaci, m i m e r e c o g n o s c h i , e se fidel, e v e r i santi padri, li qual per a m o r de J e s u C h r i s t o el c o mandamento o b b e d i s s e n o , e fò salvi : e c u x i io sotto la fiumara de S c u t t a r i alli n o s t r i fidel e o n o r e v o l i a m b a s c i a t o r i zentiluomeni d e l l a n o s t r a fidel t e r r a de C a t t a r o p e r n o m e Z a c h e t a de B i s t e , e G i u s t a de B u c h i a , e B a s e de B o i i z z a : m i e fidel zentilomeni, quel c h e a v e t e a mostrar, m o s t r a t e e dizete ; e ivi li zentiluomeni disseno : signor i m p e r a t o r g r a z i a , e g r a n d ' a l l e g r e z z a n o s t r a v e d e r vostro i m p e r i o ; se d e g n a la m a e s t à tua de c o n f i r m a r e e benedir li nostri b r e v i l e g g i ; e l à m o s t r a s s e n o tutti suoi del s i g n o r R a d o s l a v o U r o s i o a v o de c o n tutto el suo b r e v e l e g g i : primo b r e v e l e g i o m o s t r a s s e n o del signor Vladislavo, e del signor c o m e li dite, e confermò la g e s i a scritto nel b r e v e l e g g i o antico rè, e

santo U r o s i o r è

de santo a r c a n g e l o e d i f i c a t a ,

e poi reedificata p e r l o r o , e L u s t i z a

contado c o m e Γ è

del signor r è R a d o s l a v o , e de s i g n o r V l a d i s l a v o , e s i g n o r U r o s i o : n e l secondo b r e v e l e g g i o m o s t r a s s e n o del signor b e s a v o nostro de santo U r o s i o r è , e della s i g n o r a c h i r E l e n a santa r e g i n a , c o m e li s a n t a regina e santo rè zuppa Garbai superior et inferior; terzo e

quarto b r e v e l e g g i o p o r t a s s e n o d e l s i g n o r s i g n o r nostro g e n i t o r S t e fano i m p e r a t o r ; primo b r e v e l e g i o p e r la c o n f e r m a z i o n di Z u p p a de G a r b a i , e de tutto g o v e r n o de C a t h a r o ; n e l secondo p e r el dono O s g l i e quello li dette el n o s t r e differenzia con signor p a t r i a r c a sa genitore signor imperator Ledenize, chir Daniello genitor e con li z e n t i l o m e n i nostro mandò Micus

e S a l a s e : primo p r e v e l e g i o d el s i g n o r i m p e r a d o r d i m o s t r a c o m e fò di Cattaro, e c o m e signor i m p e r a t o r seno al signor g e n i t o r nostro 1 0 signor U r o s i o imperator

e R a d o s l a v o Z a r n o e v i c h , e c o m e dito M i c u s e R a d o s l a v o m o s t r a s tutti confini p e r ordine de tutto el et contorno de governo de C a t t a r o . E d a d e s s o sia noto a cadaun, c o m e

c o n f e r m a i , e b e n e d i s s i in e t e r n u m cum tutti suoi contadi,

i n seculum seculi a m e n a C a t t a r o e a la c o m u n i t à de C a t t a r o tutti 11 v i l l a z i , e v i l l e , e le g i e s i e come Γ è nui scritto p e r ordine in sopraditti b r e v e l e g g i , c h e nissun dopo di

imperator, n e ' signor, n e ' p a t r i a r c a , n e ' a r c i v e s c o v o , n e ' v e s c o v o , n e ' a b b a t e a C a t t a r o , n e ' a l a c o m m u n i t à di C a t t a r o , c h e n o n v o j a interomper, n e ' annullar, c h e li s i a c o n f i r m a t i tutti i soprascritti b r e v e leggi ; e se alcun v e g n e s s e i n t e r o m p e r , o v e r li b r e v e l e g i non condei f e r m a s s e , sia maledetto e a n a t e m i z z a t o , e c h e sia r e b e l l e del corpo e del sangue de C h r i s t o , e c h e s i a s c o m u n i c a t o d a l l a p u r i s s i m a e da tutti primi padri santi p a d r i , e de suoi primari santi, con la genitrice, e da tutti angeli e a r c h a n g e l i , e de dodesi soprani apostoli, e de conm i p e c c a t o r U r o s i o i m p e r a t o r , e de tutti m i e i genitori e progenitori, e p e r m a g g i o r fede de q u e s t o b r e v e l e g g i o b u l a s s e m o s v e t a n o s t r a b u i a d' oro c o m e c o s s a u s c r i s s e , e dette questo m e n i de Cattaro con collegio, Voichna C h l a p e n e , e altri la p a r o l a si e richiede mandato breveleggio alli del alli b r e v e l e g g i . I o V u sopraditti signor zentiluoimperator, e suo.

confirmazion del suo collegio i m p e r i a i , chiesar, molti la

del s i g n o r p a t r i a r c a

e zeonich V u c a s i n , e conte L a z a r o , e zentilomeni de dio pizuli e grandi. de Anno

voivoda Mircho, e Radich B r a n c o v i c h , e Nicola supan, e R a d o s a v nobel Nativitate domini 13Ò5. Stefan U r o s con Grezia. P r e p i s u mene, ali n e t o č a n . grazia imperator Servia, e

16.
God. 1356, 14 ožujka. U Neretvi. povlasti Tvrđko ban bosanski strica potvrđjuje Stjepana. suo obćini dubrovačkoj svoga pređšastnika

T u e r d c o dei g r a c i a B o z n e b a n u s , u n a c u m đilecto fratre

c o m i t é V u l k а с k a r i s s i m a m a t r e n o s t r a domina H e l e n a , nobilibus uiris Nicolao B a r b a d i c o corniti R a g u s i e n s i , iudicibus, consiliariis et uniuersitati p r e d i c t e ciuitatis s a l u t e m et g r a c i a m a c fauoris b e n e p l a c i t u m . L i t e r a s u e s t r a s s u s c e p i m u s , i n q u i b u s nobis promittitis et uestram c o m m u n i t a t e m o b l i g a t i s s e r u a r e iura, libertates, consuetudines, p a c t a , p r o t e c t i o n e s , que h a b u i s t i s c u m b o n e m e m o r i e S t e p h a n o olim b a n o B o z n e , k a r i s s i m o p a t r u o et p r e d e c e s s o r e nostro. V e s t r e b e n e u o l e n tie u i c i s s i t u d i n e m i m p e n d e r e uolentes eodem tile a d fidem et tìduciam modo nos uobis oblicum suis mercan­ g a m u s , quod o m n e s m e r c a t o r e s uestre ciuitatis

( e t ) p r o t e c t i o n e m n o s t r a m suscipimus, et bano, p r e d e c e s s o r e rei te-

u e s t r a m c o m m u n i t a t e m s e r u a r e in i u r i b u s , l i b e r t a t i b u s , consuetudinibus, p r o t e c t i o n i b u s , prout a prefato S t e p h a n o s t i m o n i u m sigillum p e n d e n s nostro, nouimus u o b i s c o n c e s s u m et conseruatum. I n cuius nostro proprio c a r e m u s , c u m s e r i c o fecimus apponi. n o s t r a in N e r e t h u a feria 2 p o s t d o m i n i c a m anno domini M ° . C C C ° . q u i n q u a g e s i m o V I . N a p e č a t u vitez n a BOSNE. U car. b e č k o m I. Kukuljević. arkivu pod br. 1000 Ragusa. Priobćio mi konju s pruženim kopljem i DL nadpisom TOTI СТЂПАНГН. O k o l o n a d p i s : S . D N I S T E P A N . GRA.

s u p r a dicti S t e p h a n i b a n i , q u i a a d h u c D a t a in c u r i a primam quadragesime,

17.
God. 1409 26 listopada. Ugovor mira izmedju Stracimira republike sina mletačke i Je­ Balše. lene tidove Gjorgja tè njezina

M i c h a e l S t e n o dei g r a t i a d u x V e n e t i a r u m & c . V n i u e r s i s et sin­ gulis p r é s e n t e s litteras i n s p e c t u r i s pateat euidenter, quod d e u e n i m u s ad infrascriptam compositionem , domina Stracimir, filij quondam filij quondam et concordiam cum magnifica Georgij E l e n a r e l i e t a quondam magnifici d o m i n i Baise

domini G e o r g i j , a g e n t e n o m i n e suo Stracimiri licentiam quo h a b e t plenam

proprio, а с u i c e et n o m i n e m a g n i f i c i d o m i n i dicti domini G e o r g i j , à

et l i b e r a m p o t e s t a t e m , ut p a t e t litteris ipsius domini B a l s e , patentib u s et suo sigillo m u n i t i s , q u e apud nos r e m a n s e r u n t : Q u o d ipsa,

et filius eius sit in e a c o n d i t i o n e , omnia, qua e r a n t , quando

et

termino

in

omnibus

et p e r tune sit

de p a r t i b u s suis i p s a d o m i n a E l e n a r e E t similiter nostrum omnibus et dominium

cessit p e r V e n e t i a s a c c e d e n d o , et h a b e a n t et t e n e a n t id, quod temporis h a b e b a n t et t e n e b a n t . in e a conditione et t e r m i n o quando i p s a domina firmiori in

p e r o m n i a , q u a erat, et t e n e b a t . E t pro filij, pro-

E l e n a inde r e c e s s i t pro ueniendo b u c , et h a -

b e a t et t e n e a t i d , quod t u n c t e m p o r i s h a b e b a t

ualidatione et confirmatione a m o r i s , et dilectionis i n t e r par-

tes e x i s t e n t e s , ipsa domina E l e n a p r o se et n o m i n e dicti eius et suis heredibus promisit nostro dominio usque u n u m a n n u m c u m nostro dominio et facere bonam uicinantiam terris

x i m e uenturum stare in b o n o a m o r e , et s i n c e r a a c fideli dilectione et locis nostris A l b a n i e , ita .quod subditi n o s t r i c u m s u i s , uersari, n e c p r e b e r e a u r e s ullus ullis et sui c u m noet h o m i n i b u s dicti domini

stris quieti, t t , a m i c a b i l i t e r i n s i m u l s t a r e p o s s i n t , u i u e r e et conue oblocutoribus, praue intentionis, qui uellent i n t e r nos et ipsos s c a n d a l u m s e m i n a r e ; propter que quidem suprascripta uel aliquod predictorum, E l e n a , et dominus B a l s a eius filius non a c q u i r a n t plus iuris in aliquibus e x terris, et locis, et teritoriis suprascriptis, q u a m h a b e b a n t tempore dicti r e c e s s u s ipsius d o m i n e E l e n e , ut superius d i c t u m est ; n e c possint de nouo etiarn f a c e r e , seu constimi f a c e r e aliquod forCeteElena et

talitium, ultra ea, que e r a n t t e m p o r e dicti sui r e c e s s u s , n e c aliquod e x fortalitiis predictis i a m c o n s t r u c t i s a m p l i a r e , n e c m u t a r e . r u m pro confirmatione o m n i u m p r e d i c t o r u m n o s , et d o m i n a e u a n g e l i a , prestitimus iuramentum

suo nomine, et nomine dicti filij sui, t a c t i s scripturis ad s a n c t a dei omnia suprascripta attendere o b s e r u a r e , a c attendi et o b s e r u a r i f a c e r e b o n a fide ad p u r u m sensum et i n t e l l e c t u m , omni c a u s a et firmiter domina E l e n a et e x c e p t i o n e r e m o t i s ; s p e r a n t e s , prefati ipsa quod inter Incirca premissa, poterimus ut tenentes, quòd infra d i c t u m t e r m i n u m anni et eius filius s e g è r e n t

nos, e ipsos bonum c o n c o r d i u m s u b s e q u e t u r . E t nos à p a r t e n o s t r a t operabimur, et p r o c u r a b i m u s q u a n t u m tas bullatas suo s i g i l l o , q u e sequatur. super ipsa domina E l e n a fieri fecit l i t t e r a s suas p a t e n t e s , et äpern o s t r o dominio r e n i a n s e r u n t de o m n i In fidem autem, et euidentiam bus promissionibus s u p r a s c r i p t i s . p l u m b e a pendente m u n i r i. D a t . die X X V I O c t o b . MCCCCIX.

p r e m i s s o r u m présentes n o s t r a s litteras fieri iussimus, et b u l l a n o s t r a

C o m m e m o r i a l . tom X . fol. 1 9 8 . P r i o b é i o mi I . K u k u l j e v i ć .

18.
God. 1453—1455. TJ Trogiru. Pet listova Ivana Sobote, Trogiranina, о suvremenih dogođjajih u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj.
a.
J o h a n n e s S o b o t e C l a r i s s i m o P . M. S . P . D . domum lens i n g e n i u m tuum et magnarum rerum E x Alobrogibus s a l v u m te v e n i s s e m a g n a laetitia affectus sum. N o v i e x c e l cupidissimum ; si quod

p r i s c a r u m illustrium l i t t e r a r u m v e l vetustatis insigne v e s t i g i u m n a c tus es, r o g o facito m e p a r t i c i p e m , lippicas ad ut e x t e n t tuae perpetuae in m e facies. B e e t e fidei T h o m e , c o m m i t t e r e p o t e s ; qui est, D a l m a t u m ipsum alib e n e v o l e n t i a e s i g n u m et m o n i m e n t a amoris. — S i C e s a r e m et P h i m e m i t t e s , mihi p e r g r a t u m iustis de causis m i h i a m a n t i s s i m o , c e s a r e m i t e r u m tua opera G a l l i a m p e t e r e coactus

quando e s s e sinito. P a t r i c i o K a r o l o M a u r o c e n o meis v e r b i s dicito : collectis viribus o m n i b u s d a b o operam, ut pecunia sua q u a m c e l e r rime exigatur; magnitudine aegritudinis m e a e factum est, ut h a e c V a l e et M . A n . m e i s vere x a c t i o in h u n e u s q u e diem differatur.

bis salutem dicito. E x T r a g u r i o K a l . X I I I J u n i i 1 4 5 3 . b. Joannes nunciatum S o b o t e C l a r i s s i m o P . M. S . P . D . Postquam nobis

est, B i z a n c i u m u r b e m c r i s t i a n i s s i m a m a M a e h o m e t o T e tanquam varie eo vencum tandem

u c r o r u m p r i n c i p e i n g e n t i c u m i a c t u r a cristiane rei captam, e x p e r c e p t o v u l n e r e v e h e m e n t e r c o n s t e r n a t i fuimus; t u m u l t a t u m est. P r i n c e p s B i z a n t i n u s simul a c animadvertit totis v i r i b u s tanti b e l l i discrimen aditurus,

t u m esse, ut n e c fuge q u i d e m locus esset, contractis u n d i q u e copiis facto i u r a m e n t o suis optimis militibus m e m o r a b i l e proelium inisse d i c i t u r ; ut opinor i g n a v i a m q u o q u e n é c e s s i t a s acuit, et saepe desperatio c a u s a salutis. U r b s ilia c r u c i a t a fatis h o s t i b u s virtute militari in libertatem revindic a t a est, quod mihi n u m q u a m p e r s u a d e r e potui. P a r v o i n t e r j e c t o tem­ p o r e l e g a t o s r e g i s B o s n e , qui apud i m p e r a t o r e m T e u c r o r u m l e g a t i o nis m u n e r e functi sunt, v e n i s s e n u n c i a t u m qua Bizancium expugnatum est, se illi est. Qui illa t e m p e s t a t e , bello interfuisse tradunt,

affirmant, u r b e m i l l a m sine c u j u s q u e c o n t r o v e r s i a defecasse, 3 0 . 0 0 0 G r e c o r u m e x B y z a n c i o in A s i a m , ut servirent, m i s s a esse, dicunt : u r b e m suo p r a e s i d i o m u n i t a m , sacrificiis d e d i c a t a Georgio vestes et nonulla dono, vasa christianis despoti missa seu i n s i g n i a r e i

b e n e geste. Q u a r e nobis a b u n đ e p e r s u a s i m i e s t , u r b e m i l l a m defecisse ; praeterea, quod g r a v i u s l o n g e , i m p e r a t o r T e u c o r u m a G e o r g i o despote petit, ut duo oppida sibi t r a d a t : G e o r g i u s despotus v e h e m e n t e r trépidât. potentis virtus invocanda est. — die 2 4 J u l i i ( 1 4 5 3 ) . Golumbac et Smedrovo, oppida m t m i t i s s i m a , e x quibus facillimus aditus in V a l e et me P a n o n i a m est.

Н а с t e m p e s t a t e dei omniama. — E x Trag,

с.
Johannes Sobotę clarissimo Patricio P . M. S. P . D . Perpetuis occupationibus factum e s t , quod h i s c e diebus nihil a d peraverant, dei beneficio a b te scripserim, praecipue g r a v i a e g r i t u d i n e u x o r i s , de cujus salute m e d i c i desinferis r e v o c a t a est. N o b i s nunciatum metu n o l l e ad suam preturam venire. est, honestissimum v i r u m P e t r u m C y r i p r e t o r e m designatum, forte pestiferi m o r b i p e r t e r r i t u m ,

S c i t o u r b e m istam dei b e n i g n i t a t e optinio in statu e s s e ; a ë r e m sal u b r e m , m o r b i ferme nullum v e s t i g i u m desiderai, ut a b optimo cipiat. tatem ac gravissimo relictum esse. Civitas ista pretore aliquando r e g i incelerius , quoad fieri quodam, sine

Curato, ut aliquando v e l ille v e l a l t e r senatus satis a c c o m o d a t u m

poterit, a d p r e t u r a m v e n i a t . H o c et c i v e s d e s i d e r a n t , et a d digni­ erit. — R u m o r e tarnen certo autore, nobis significatum e s t : M a h o m e t u m , terrore invasisse. Illustris suis fortunis consulat. Pro Georgius viribus desperatis ortatur ad rebus, Teucrorum quibusdam hoc

p r i n c i p e m superbissimum, m a x i m i s c u m copiis S e r v i a m i n g e n t i c u m a r c i b u s munitis, posito valido presidio a d P a n o n e s profectus est, ut extinquendum c o m m u n e incendium. S i S e r v i a potietur, actum est de imperio P a n o n u m ; v e l inviti i m p e r a t a hostis facient. S i quid p r e t e r e a dignum relatu i n t e l l e x e r o , e v e s t i g i o t e c e r t i o r e m f a c i a m . — U x o r m e a , c u m h a c aegritudine v e h e m e n t e r affligeretur, v o t u m fecit, si vita longior dei d e m e n t i a p r o d u c e t u r , t e m p l u m divi A n t o n u P a d u e v i s e r e . V e l quos absentes colo e t o b hac necessitate coactus, te coterosque,

servo, videbo. V a l e . E x T r a g u r i o die 1 4 A u g u s t i 1 4 5 4 .

d.
J o a n n i s S o b o t e D a l m a t e epistola. — ris significavi ilia, que r u m o r e secundum Macometum, Teucrorum S u p e r i o r i b u s diebus ute­ s u p e r b i s s i m u m , in­ q u o d a m ad nos referri v i d e b a n t u r : principem

g e n t i cum a u d a c i a S e r v i a m i n v a s i s s e . P a r v o deinde i n t e r j e c t o tem­ p o r e non rumore, sed v e r i s a u c t o r i b u s h o c d e c l a r a t u m e s t ; qui r e i

novità te et p e r i c u l i m a g n i t u d i n e e x t e r i t i t a n t a s copias a g r u m eius despoti

ad

nos

venere vix

affirmant unquam genere prospero tantum quibus eum domesticas

i n v a s i s s e , quantas

aut l e g i m u s aut v i d i m u s . T r a d i t u m e s t , ipsum gentes X . legiones mercenarias dacissimos. D u x insolentissimus eventu s u p e r i o r i s belli, in a r m i s horum

praeter

h a b e r e , e x omni virtute fretus et

h o m i n u m c o n d u c t o s v i r o s , s i n g u l a r i virtute et a d omne facinus auquo B i z a n t i u m e x p u g n a v e r a t gratia comparte deferuntur,
T

illatus dicitur, ut o r b e m spe a m p l e x u s est ; t r e c e n t o s c u r r u s , machine expugnandarum urbium h a b e r e , sunt nonulli, qui affirmant. I l l u s t r i s d e s p o t u s , r e g n i tutella t r a i e c t o D a n u b i o c a m a r c e m r e c e p i s s e dicitur. c r e d o ; n e c t a m e n affirmare ad P a n o n e s ,

desperata quan­

\ eluti a d uni-

I n c r e d i b i l e dictu profecto e s t , ausim de quibus dubito,

tum a r g e n t i facti i n f e c t i v e detulerit, equidem plura t r a n s c r i b o q u a m n e c subdu­ c e r e quae a c c e p i de m a g n i t u d i n e auri huius principis. L o q u o r : v i x X et V dies suffecere in t r a n s f e r e n d a t a n t a supelectili ad u l t e r i o r e m ri­ parti D a n u b i i ; se, l i b e r o s , c o n i u g e m , h u m a n a c o m m e n d a v i t ; ipsos rogat, o r t a t u r , et divina P a n o n i b u s per maje­ n e cui r e i p a r c a n t ;

s t a t e m r e g n i ortatur, n e p r a e r i p a D a n u b i i stantes a r c e a n t t r a n s i t u m hostis, sed v i ultro t r a n s i r e n t , transferrentque b e l l u m . M a g n a n i m u s Macometus copia arcem, E s i b e g o militum duci fretus uno t e m p o r e omnia oppida des­ poti o b s i d e r e statuii : S m e d e r e v o nobile o p p i d u m , totius r e g n i munitisobsidione auctoritaSmede-

a u d a c i s s i m o et obsidendum et e x p u g n a n H a e c urbs inclita illa et militarem

dum commisit. I l l e c u m p a r t e c o p i a r u m B e l g r a d , u r b e m s i m a m , s p e c u l a t u m proficiscitur. H o m o r a t i n o b i l i t a t a est, in q u a H o m o r a t u s

t e m e t totius f e r m e e x e r c i t u s r o b u r amissise dicitur. D e s p o t u s V I . mille équités p r e c i p u e et fidei et virtutis g r a t i a praesidii r o v o r e l i q u e r a t , qui n a c t a facultate r e i b e n e g e r e n d e i n t e m p e s t i v a n o c t e e x ulteriori r i p a non m a g n a s copias t r a i i c i u n t , singulari for­ titudine i r r u p t i o n e m f e c e r e ; c a s t r a incenduntur, prelium a t t r o x c o m m i t t i t u r ; et c u m a l i q u a n t i s p e r p a r i m a r t e dimicatum e s s e t , t a n d e m h o s t e s t e r g a d a r e c o h a c t i sunt, i n c e n s i s c a s t r i s , i m p e d i m e n t i s , sign i s q u e m i l i t a r i b u s a m i s s i s , fuga saluti c o n s u l e r e d e c r e v e r e . D e s p o t i iam milites p r a e c l a r a victoria elati ipsos audacissime persecuti flumen se s u n t ; h o s t e s et fuga et proelio fracti b e l l u a r u m more in praecipitavere. tur; D u x Hesibeg gradus preclari facinoris factus est. Macometus,

c u m quatuor militibus e v a s s i s e dici­ postquam

ab E s i b e g o male pugnatum

fuit, c o n t r a c t i s undique omnibus copiis,

diligentius diurnas n o c t u r n a s q u e e x c u b i a s f a c e r e i m p era v i t ; totis vi­ r i b u s m o l e m tanti belli a d i r e statuit. P a n o n e s t a n t u m novitate huut numquam in ducibus leiugumque serj u s periculi c o m m o t i t r a d u n t u r a d e o ,

gendis, n e c i n e x e r c i t u s c r i b e n d o d i l i g e n t i o r e s fuisse ; vulgo f r e m e r e aut in perpetuum a r m a b e l l u m q u e o b l i v i o n i d a n d a , vitutis turpissime subeundum, a u t his, c u m q u i b u s de imperio i m m o qui affirmant, nunc

de vita et sanguine c e r t a m e n , n e c v i r t u t e n e c p a c i e n t i a , n e c m i l i ­ tari disciplina c e d e n d u m e s s e . A l i i v e r o s u n t , i n t e r P a n o n n e s i n g e n t e m de p r i n c i p a t u c o n t e n t i o n e m esse, m u l i e r i s ritu inter se desides a l t e r c a n t u r . H a e c sunt, q u a e m i h i digna r e l a t u v i s a sunt. — praetorem Audio Johanem Albertum designatum esse. iurisconsultum Hortare in sit. veniet a senatu Traguriensem v i r u m dignispraesentiarum. P a u l o M. m e Vale

simum, ut veniat, e x p e c t a t u s m i h i c r e d e

A p u d nos a ë r s a l u b e r r i m u s e s t , valetudo optima, u r b s pristine sanitati restituta e s t ; nihil est, quod f o r m i d a n d u m c o m m e n d a t i m i facito. M . A . S . dicito. C o r i o l a n u s t a n q u a m claudus sutor ruri, domi se continet, equino c a l c e s i b i c r u s p e r c u s s u m . et m e a m a r e p e r s e v e r a . E x T r a g . K a l . V I . S e x t i i i s (1454).

е.
C l a r i s s i m o patricio more quodam nobis Petro M. Joannes est, (ut Sobote S. P . D . E u ­ opinio m e a f e r e t , Teucrorum non principem Consilio hoc ac hoingesignificatum

vano) inter P a n o n i a e r e g e m et M a c o m e t u m fedus se fecisse affirmant, p r e t e r i t a r u m ria nestissimo bello i g n o m i n i o s a m magnitudine freti haud m a g n a

fedus per trienium i c t u m esse. P a n o n e s , et si optimo exterriti, q u a m ulio salutari C o n s i l i o

credo magis cladium memo­ adducti j u s t i s s i m o Quantum

pacem preposuere. m a n u sepe

m i s c e r e n t m a i o r e s eormn, in T r a k i a e hostili solo d i m i c a r e soliti, a n i m i innumerabiles hostium copias b a r b a r o r u m fudere, signa cum hoste pertinacissimo contulere d i m i c a v e r e , ut documentum

non minus pro amplitudine c r i s t i a n e s o c i e t a t i s , q u a m pro g l o r i a militaris discipline et digni tate i m p e r i i ilia fortitudine suae virtutis o m n i b u s g e n t i b u s illustre а с m e m o r a b i l e nonum b e l l i c e discipline t e r r i b i l e b e l l u m sane a c difficile Christiane r e i p u b l i c e . faceret.

fecerint. T a n t u s t e r r o r hosti illatus v i d e b a t u r , ut solum n o m e n P a V e r e o r v i r congrave sultissime ! n e sub h o c n o m i n e p a c i s b e l l u m spoto, h o c fedus i c t u m e s s e sunt n o n n u l l i , sit i n v o l u t u m , qui tradunt.

A u c t o r e G e o r g i o illustri de­ Quedam

necessitudo despoto c u m M a c o m e t o e s t : filia G e o r g i i O m o r a t o , su-

p e r i o r i p r i n c i p i T e u c r o r u m , nuptui tradita e r a t ; v e r u m e a n e c e s s i tudo apud B a r b a r o s l e v i s d u c i t u r ; quia pro opibus quisque quam pariter Obverviri plurimas u x o r e s , d e n a s alii, alii plures h a b e n t ; sed r e g e s eo a m p l i u s . I t a animus multitudine distrahitur, n u l l a m pro socia retinet, omnes viles sunt. Neque d e s p o t e m h o c j u v a r e potuerat. ejus duo filii oculis s a n t u r quotidie prope in oculis bre exemplum esse t r a d u n t ,

effossis,

fortissimi a c s u m m e spei, despoti patri eorum sicuti triste a c lugu­ i t a r e l i q u i s c h r i s t i a n i s principibus ut a d o m n i a simulanda et insigne testimo­ esse nium, n e quis fidei T e u c r o r u m c r e d a t . M a c o m e t u m v i d e a t u r ; in quo nihil est s a n c t i , nihil v e r i , si in illa inprobitate natus

dissimulanda

nulla r e l i g i o , nullus M a g n o malo aliter de f o r e t , si s p r e t a

dei metus, n u l l u m j u s j u r a n d u m , i n h u m a n a crudelitas. despoti h o c fedus i c t u m est ; satius conditione p e r i c u l o s i s s i m e p a c i s s p e m t i n u m p r i n c i p e m Imbuisse i n t e l l e x i m u s . consultum

armis poneret; Hostis

principatu suo a c t u m e s t ; n e c a l i u m e v e n t u m s p e r e i , quam bizaninsolens m a g n a in a n i m a molitur ; o r b e m spe a m p l e x u s est. U t i n a m falsus vates e s s e m ! H a c t e n u s de h i s . —- M a g n a n i m u s S t e p h a n u s omni studio, cura, a c cogitatione c o n t e n d i t , ut u x o r magnifici P e t r i bani sibi nubatur. receptis H o c coniugio in m a g n a spe e s t , C r o v a t i s i m p e r a r e posse

oppidis, quae b a n o P e t r o p a r e b a n t . R e x et despotus inviti et g e m e n tes i m p e r a t a facturi sunt. R e x tanto periculo e x t e r r i t u s , ut filio suo a d o l e s c e n t i splendidissimo n u b a t , e n i x i s s i m e contendit. Nihil a d h u c c o m p e r t u m h a b e o ; si quid e x p l o r a t i h a b u e r o , continuo te c e r t i o r e m fac i a m . M a g n a n i m u s S t e p h a n u s simulate r e g i s molitiones animadvertit ; contractus copiis facto illaturum m i n a t u r . undique delectu i n g e n s bellum se C r o v a t i s posse H o c t e r r o r e r e g i a s nuptias se disturbare

confidit. Uli, qui a r c i C l i s s e presunt, tum r e g i B o s n e nobile illud oppi­ dum se daturos pollicen tur, o m n e s e l u d u n t , nulli fidi. D a l m a t i a e illa arx multum a c c o m o d a t a . — H a b e s epistolam v e r b o s i o r e m et me amare fortasse Ex q u a m v e l l e s . — P a t r i c i o domino N i c o l a o C a n a l i o me facito. M . A . s a l u t e m d i c i t o . V a l e , Tragurio K a i . V i l l i . Januaru 1455. I z r u k o p i s a k n j i ž n i c e k n e z a C h i g i a u R i m u . Cod. m i s c . s a e c . X V . chart. J . V I . 2 1 5 . comendatum

perservera.

19.
God. 1458, 14 listopada. Na Žepeu. Stefan Tomas, kralj bosanski, sa svojim sinom knezom Stjepanom daje povelju logothetu Stjepanu Batkoviću. Kb 111.16 (|)1|Д H С Н H СВ6ТДГ0 ДНХД ДМСНЬ. М Л С Н БОЯШЙШЬ мн НЛ иОТЮ господний Штефань Томашь, крадь Срьвдемь, Боснн, приморью, Хомьсцн ^смдн, Ддлмацнн, Хорватом, додшш краемь, Соли, Хсоре, подрннью н к тома, н сник госпоптва мн, ГОСІІОДІІІІІ,, кнесь Степень, ддемо нд унд­ ине всяком» УДОВѢКИ, ком» се подовд н предь когд се нанесе шво^н наше ^дпнсднне с нлпюм великом внсиЪомь (овнетраиомь ^дконнтом не удтью: како нрнде госпоцтвн мн посланием светле госпоже, кратд мн господина деспота Ддісдрд деспотнце Сдене, н врата мн господина де­ спота Степана поутенн влдстелннь, догофеть Степан Рдтковнѣь, н по­ иска <одь госноі|Тва пн милость, інто ми е ддо) логофецтво велико н власть надь црьквлмн свето IIOYHBUIH крат мн господннь деспоть Да^арь, и IUTO мн не поутенне «YIIHIKO И И веѣн га посади®, да га 8 оинм го­ сподно ІІн потврьдн н дрьгки. н ради вере н праве сдигкБе госпоцтвн ни, што е покараш к намь по смртн свето поунвшега господина деспота Дакара, с нашега доврокодна н санедннена ерьдцд НУННН милость госпоцтво ни iiOYTCHOi.i« в л а с т е л и н и , нашем» верном» елк^н, догофетн Степани Рдтковнѣн, што ми е дат дого^етство велико н ОБЛДСТЬ надь црквлмн, н како ми не и свомь листи ^дпнсдю, како е внло догоо-етн велнкоми скето iiOYHBUiera господина деспота стдрогд Стефана, и што ми e HYHнн(і) поутенне и и BetiH га ноеддно) свето ΙΙΟΥΗΚΙΗΗ господннь деспоть Ддсдрь, и темь^н гд и ксемь госпоцтво наше потврьдн, и нд тон ми дасмо вери н реуь ндши госпоцкк, да га и овомь и всемь xolicuo но YT6IIU) и и милости дрьгкатн и напрнда, да гд xot.ei.io вен и и ведкомь доври дрьждтн протнвь негови СЛКЖБН. II юште поиска от гоононгкд ни HOYTCIIH влдетелнн н ндмь вернн слига, логофеть Стефань, што е нмдш прьнню и свето поунвшега господина н роднтела мн деспота ѢирЪд, и и свето поунвшегд господина деспота Дакара, да ми оно н госпонтво нн ^дпнше и ваштннк, неми н негове децн и неговемь последним. II /.а тон^н м» «унии мнлост госпонтво нн, што e нмдо крыше и свето поунвшега господина и роднтела мн деспота Ѣнрѣа и и свето поунвшега господина деспота Дакара и влдсте лененнукон село Драгнновцн, где мн е дкорь, н село Китлешь, н село долнд ^ловштннд; н к власте вордукон село Старуе, и село Врьвдвд, што e кнло нрьло (нрьво?) ноне, где е црьквд светдго ІЬіколс : н и власте острьвнукон седо Стромово, н (и) власте ннкиднмьскон седо 1|еровді|ь, н и власте смедеревьскон село Брахонннаць н село Ко^оморн, н в Уаувн село Βγγΐ|Η н село Полисдкь н ^дселдкь

Днмковцн, н s власти теоулукон село Лукова н село Прекопаць долин н Прекоплць средни н село К»ііьцелн н др(»г)н Квньцелн н Поддужне н село Не лидкс u Товадь долин, што С8 дрьжалн Косиокніін ; и (оніте uiTO мк св придали по смрьтн свето noYiiBuiera господина деспота Дакара светла господа деспотнцд Ѳленл н господннь деспоть Степднь » îîçope село Пдкллре, што е вило Унлошл Кнашажекнћд : и што мв си дддм 8 рамена 8 вллсте тншаукон село Сдревнре што e БИЛО B»YHUO; u аште што с» далн 8 ^ДІІОІШ логофет» Степан» eliaca мн, господа деспотнца бленд, н врат мн, господннь деспоть Степднь две сели, што с» вндн воеводе Мнѵдндд І\ІІІ4І(:ДОІ!ІІІ.Д, » вддсте шстрьвнукон, Мд()ііііовді|ь н Гкнсанокце. Η госпоцтво e наше дало и записало вса села, і;д с» вида воеводе Унханла ^ньііодокніід воеводе Марка ЛштомановиЬ», тога ради ψ ове две сели, ψ. Марнноваць и ρ Г»новце дасмо логофет» Степан» села н црькка, што e држд© Богдлнь Yoiîeuia, село Дакокнће н Слннл н село Конновцн Η село Оіфдмпіііі с црышомь н село Днмкокцн конь заслона. Η тдкон »YHHHCMO милость наш» госпоцка поутенома властелин», логофет» Степан» веди ован^н села, како се пнш» » юком^н лист», и што е имай » свето noYHBUiera господина деспота ѢнрЬд и свето noYHBUiera господина деспота Дду.дрд. н по толе што с» м» придали снаха ми, ГОСІІОІЛ деспотнца Слена, н врать мн, господннь деспоть Сте­ пана н о)і!ди села уокешина, што м» е госпоцтво ни придало и 8 за­ мен» дало; вса юван села, како се пнш» по имен» 8 овоме листа, да нхь нма логофеть Степднь 8 ваштнна н негова деиа и мажкл и гкеньска н негови последни 8 векь векомь; да е волань почтени властелннь логофеть Стендик н негова деца и негови последни всеми темь внше пнеаннм селим, или ма драго ирьквн прнлогкнтн, нлн продатн, или ^аложнтн, нлн » прнћна дати, нлн К0М8 одь свонхь оставнтн, 8 всемь да e волань како с 8 Ш т о м ь свосомь ваштнномь н да им се нншторь од овоган не щш, ни ?л едно едгрешенне, н^амше невере. Η ωιιιτβ 8ΥΗΗΗ милость госпоцтво ни поутеном» властелин» н на­ шем» верном» сд8сн, логофет» Степан», дасмо м» 8 нлшемь pseara сто К 8 і і Л8ДН, тлкоЪере да нхь нма 8 вашънна, како н юван внше пи­ сана, (о ІІ h и негова деца и негови последни » векн векомь. н шта поп. не дан, тер внемо не могли ословоднтн ерьвьскогл госпоцтва, н дошдо) EH к иамь 8 наиіь, раелгь логофеть Степань или негова деца нлн % го­ сподом деспотнцом Сденом н ін неннюмь деунцом, ©свень них да ма госпоцтво ни (»ште прнда 8 нашемь рвсаг» еврхь овех сто каііь И »YHHH поутена храна протнкь негове слажве, н да га дрьжнмь 8 всяком» поутеню. н <аште 8УННН милость госпоцтво нн поутенома властелин» на-

шем» верном» с.лщн, логофет» Степан», да е словодань, ©нь н негова деі|а н негова каіід от конско, ωτι. т»рьске н оэдь ние юда колко, н^амше кад госпоцтво нн греде нлпюм к главом на кою вонск», тада да ІІ ωιιι. виде полагь нась сконмн сдагшн. кддл лн е ^ΛΙΙΛΙΙΗΥΠΛ вонска по р»саг», што нном» р»сагк нашем», тон н неговемь селом. И они τ с нуннн милость госпоцтво нн ΠΟΥΤ6ΗΟΜ» властелин», логофет» Степан», ІІ «аветовасмо м» се и нрішнсмо м» вором нашом, како ннкадар ни по γικοΗ реун, нн еднога сегасветнега уловена, да м» ни едно ?с»до не »УНННМО, нем» и иегове децн, нн да нмаю кон гневь нн кос ^ло оть нась, ра^ма када БИ кою невер» самь СОБОМЬ »УНННО) тере се БІІ отькрнвено ашіашло. Η ако се БН не свидело када БНТН » госпоцтвл нн логофет» Степан» н иегове децн, и хотндн г. и но imi ωτ нась ннамо, на тон м» дасмо реуь н вер» наш» госнонк», да е волань и словодань поклоннвь се » госпоцтва нн понтн СЛОБОДІЮ велодано, к»де м» драго, н свом УСЛІЛДЮ н своими слегами н са вснм своим довром, ко м» e коп» даю, и да гд госпоцтво нн нрнко нашегд рвсдгд нропратн и сдБл»де, дд пройде сд вснм мерно н СЛОБОДНО весд колко ^двдве. Η нд все ωκοιι кнню пнсдно мн господннь Штефднь Томдшь, крддь БОСДНСКН, н сннь госпоцтва мн, господннь кнезгь Стоп дик. прнмисмо веромь и да­ тами нашим HOY гоном» властелин» логофет» Степан» и иегове децн, н ^аклесмо се ва господина когд вьседрьжнтелд и ва нреунст» его матер влажен» дев» Марию и вд снлв удснаго н якнвотворетштега крьста го­ сподина и ва все свете, кон с» от века вог» »годнлн, како ида ксега (йвоган к H m с писаногд не нмд нн » уем nopełui, нн потворнтн, нн нд мдію донтн логофет» Стоили» н негове децн и неговемь последннмь нн р едн» ствдрь сегаскетнк, н^амше невере ; и егоже ІІУКОДН БОГЬ НО нась господоватн » срьвскомь госноцтк» и » р«сагн крдлевьства косаньскога, или сина иашега, или кога одь сародннкь нліннѵі,. или ннн тко, кога »^волн вогь господара внтн » срвьскомь госпоцтв» и » Босаиьском» кралевст», молимь сем»н нашем» /,ΛΙΙΗΟΛΠΗΙΟ непоторен» внть, на науе нотврьгкден». Кто ли вн дрь?н»о» по унем савнт» но свом ?сотеню шдь овоган внню пнсанога поторнтн нлн рд^орнтн, дд есть проклеть от господннд вогд вседрьжнтелд н од преунсте вогомдтере, и дд гд порд^н снлд уд^ндго н жнвотворештегд крьстд господннд кд сн внекь н кд к»д ω umi дмень. Писано на ÏKeny» ва лет» (вктомкрніл .ді. дань.
Priepis u narodnom muzeju štampa g a M i k l o š i ć : m o n u m . podpuno štampana. u P e š t i . M S C . n r . 2 3 4 9 . fol. lat. preput sada prvi Odlomak priobći P . J . S a f a r i k : S e r b . L e s e k ö r n e r . 1 3 1 , odkle serb. nr. 3 8 4 . Listina

s o . God. 1463, Ivaniša Luke, 13 srpnja. TJ Dubrovniku. neka bili Franjevci onamo Obcina dubrovačka se u Dubrovnik naumili poslije moli vojvodu tielo sv. Bosne Vlatkovića, da odredi, donese pađmića

koje su bosanski

prenesti. la c o m m u n i t à

R e g e n t e citađe de R a g u s i r e c t o r electo e tutta n o r d e g n o n o s t r o fratello e z e n t i l o m o v o y v o d a g r a t i o s a salute. in q u a l u n q u e Voyvoda, questo savete ben, nui

de li z e n t i l o m e n i de R a g u s i al n o b e l e e prudente e de cadami ho­ Ivanis Vlatchovich che dapo havemo c h e dio sperado e amistade,

v o l e s s e v e n i r q u e l l a c a x a con nui con codauno a m o r e luogo la fraternità è advenuda,

p e r cadaun nostro b e n e h o n o r c o m e in se medemi, e insina el di de a n c o q u e s t a s p e r a n z a non è man cada, ne man c a r a se dio conc e d e r à , i n s i n a c h e li h e r e d i de quella c a x a e nostra, m a a c c r e s c e r à la v o l u n t à de dio. I m p e r ò , v o y v o d a , facemo ve a s a v e r , c o m e n e r a x o n o m e s e r lo custodio de S t a g n o c h e siando a di venuta quella p e r d i c i o n e e r u i n a de r e g e n t e de B o s n a , c h e li frari della v i c a r i a el corpo de de B o s n a s o v r a un c a v a l o de C h l e s i g h h a v e a n portado c h e vui li h a v è r e s t a d o là, digando

san L u c a , solicitando c h e 'l possano portar qua a nui a R a g u s i , e li frati a nui così, c h e la v o s fatto questo, t r a opinion si è, c h e 'l portate, m a altrove non qua ; a le qual parole non podemo c r e d e r p e r niente, c h e vui h a v e s s e però c h e non s e r a n e c o s a iusta n e a m i g h e v o l e . E però p r e g e m o la fraternità vostra, quanto più presto se può c h e se dia ordene : c h e questo corpo questo el n e sancto sia portado ben qua da che nui ; però havè fatto che fazendo e se p o r r à assignar fraternel

a m i g e v o l m e n t e ; e se a l t r a m e n t e fosse n e fare grandissimo d i s p i a x e r , el quale non se d o m e n t i g a r à in eterno. E dio vi conservi. D a t . R a gusii à di 1 3 L u g l i o 14(33. R u k o p i s v a t i k . k n j i ž n i c e b r . 3 9 2 1 , 1. 6 5 . N a mjestih n e t o č a n .

31.
God. 1463, poslaniku 13 srpnja. Mar. TJ Dubrovniku. Gunduliću, Obcina u dubrovačka Dubrovnik. lo nobele ad v o y v o d a e savio Ivanis piše svomu skloni, Nikoli neka vojvodu Ivaniša tiela sv. Luke Vlathovića

da neprieči prenieti

R e c t o r de R a g u s i c u m el suo c o n s e g u o a s. N i c o l ò M a r . de G o n d o l a , a m b a s s a d o r nostro V l a t k o v i c h , salutem. C r e d e m o , c h e h a v e r e t e v o s t r a c o m i s s i o n e de tutto e s p e c i a l i t e r del

seguito,

quanto è la

corpo glorioso de m i -

ser san L u c a .

M a aziò c h e sapiate quanto e seguito dopo l a parde m i s e r s. L u c a sta p e r le m a n e non de essi frati ad S t a g n o c h e 1 ditto

tita vostra, sono venuti a n u i li frati de l a v i c a r i a , li quali dicono, che detto corpo in P o l i c e , m a c h e v o y v o d a I v a n i s p e r m o n p a r detto corpo dove v o r i a n o , p e r c h è detto voyvoda li c o n c e d a el

lo v o r i a n o p o r t a r lo hanno intentione, farà nui

o v e r ad R a g u s a . P e r l a q u a l c o x a noi siamo c e r t i , c h e sapiando el I v a n i s , c h e li frati corpo s i a aportado de nui, n o n s o l u m el n o n più tosto a questo d a r à adiuto e f a v o r e , che resistentia, ma habiamo questa parlar per confortan-

s a n c t a reliquia. P e r l a qual v e c o m e t e m o , c h e d e b i a t e p a r t e n o s t r a con lo ditto v o y v o d a I v a n i s , p r e g a n d o l o e

dolo che a questo el non d e b i a e s s e r c o n t r a r i o , m a v o g l i a c o n s e n tir, et etiam dar favor et adiuto, che, 1 ditto corpo glorioso non sia portado a l t r o v e c h e a R a g u s i ; p e r c h è soa in l a cita n o s t r a . c h e 1 frarà c o s a , c h e E fazendo questo el n e farà facesse rec o s a gratissima e s e m p r e r e s t e r à m e m o r i a de fatti soi e della c a x a se p e r c a s o el detto v o y v o d a c o n t r a la S ( i g n o r i a ) sistenza e i m p a z a s s e c h e nui h a v e s s e m o n o s t r a intentione, dite gli, sera n o s t r a , e non lo pigliarlo come h a v e r e m o in quella g r a t i a e b e n i v o l e n t i a , ( c o m e lo) h a v e m o havuto p e r lo passato. M a c r e d e m o , c h e 1 non d a r à o c a s i o n e da a desdegno, m a sarà cason che habiamo nostra v e r o e bon citadin. D a t . R a g u s i i a di 13 L u g l i o 1 4 6 3 . Ondje 1. 6 5 . 6 6 . intentione,

God. 1463,

25 kolovoza.

Kraljica

Mara,

udova Stjepana zanj nudi tri

kralja ili četiri

bosannatrag grada

skoga, piše vojvodi Ivanišu tielo sv. Luke, jer

Vlatkoviću, u

da neka donese iz Mletaka

da joj kralj

ugarski

Ugarskoj.

I s v e n t u r a d a r e l i c t a olim r e g i s S t e p h a n i B o s n e n s i s r e g i n a M a r a a lo honorabile et s e m o tanto sani e a nui carissimo compe dio vol. voyvoda I v a n i s salute. sapie, che da poi de da Ungaria che ne digando V o y v o d a , molto m e p i a x e s a v e r p e r la v o s t r a b o n a sanitade, e nui salvi quanto uno Azoche vui del r e e h a v e m o uno diftìcel s t a r s e n z a de vui, a v i s o v e , c o m e l a v o s t r a partita e r a v e g n u o ambassador

da nui, el qual è stado a n c h e da l a b a n e s s a , c h i a m a n d o m e in U n g a r i a e vui t u t t i , li quali s e t e i n t o r n o de m e , digando faràne h o n o r e v o l a l o z a m e n t o , del q u a l v i v e r p o r e m o ; et h a v e a mandao a dir p e r a m o r de s a n L u c a , c h e 'l d o v e s s e m o p o r t a r

de dar m e 3 o v e r 4 c a s t e l l i in perpetuimi a nui et a mi de quelli m e d e s i m i del nostro p a t r i m o n i o . de E nui r e s p o n d e s s i m o , c h e vui lo viver. E allo r è la s o a S e h a v e portado alla S ( i g n o r i a ) de V e n e x i a , azò la S i g n o r i a ) de V e n e x i a fesse q u a l c h e v i t a r l a qual podessimo h a v e m o r i s p o x o m é i o c h e possuto h a v e m o , regratiando mandaremo

r e n i t a t e dicendo : v e n u t o c h e s e r a v o y v o d a I v a n i s da V e n e x i a , el da la v o s t r a S e r e n i t a t . D a poi si v e n e G r i g o r P o p o v i e h ha accede là, e si m e dice, c o m e la S ( i g n o r i a ) di V e n e x i a non c h e quello non è san L u c a , m a in altrove. E vui savè voda, c h e 1 s i g n o r despoth Z e o r z i ed signor despoth

tado san L u c a , n e non lo fatto portar intro la terra, m a digando : bene voyL a z a r o non

z è stadi de tal intelletto, c h e h a v e s s e dado tanti ducati non sapiando di c e r t o : u t r u m fosse s. L u c a о no. M a quando le dicea, se il potea haver dal Turcho a comprar, alora a domandao el signor despoth al p a t r i a r c h a de S e r v i a digando : è tu pratico r a m e n t e quello è s. L u c a ; m a p e r e s s e r più certo se quello è alguno parte,

el corpo di s. L u c a , о q u a l c h e altra r e l i q u i a . L u i se li disse : v e ­ senza e r r o r e m a n d a da m i s s lo p r o t h de m o n t e sancto ; lui s a c e r t i s s i m a m e n t e , p e r ò c h è l à sono s c r i t t u r e de tutti li sancti in m a z o r e li sono a n t i c h i c a l o g h e r i s i g n o r despoth monte sancto mandò digando: e f r a t t i , li quali sano de principio. E l padre, signor sapie vegnò me dir de

el v e s c o v o de S m e d r e v o a mis lo p r o t h de i g u m a n e sancto come

c e r t o p e r s c r i t t u r e e p e r li a n t i c h i calogheri, se questo è san L u c a , о n o n ; e prego ve sancto p a d r e , vui. E miss lo proth sapiendo in sina da signor quehaver de certo che quello e r a s. L u c a , sa-

piando dove z e sta, et in luogo c h e stado a s c o x o v e n e dal sto, e li mandò t r e n t a m i l l i a ducati digando : se non lo podè et altri 1 5 m i l i a portò indrio e san L u c a . V o y v o d a ,

despoth e si li notificò. E l s i g n o r despoth fò molto alegro de

p e r m a n c o de 3 0 . 0 0 0 d u c a t i p e r e s s o ; e lor si aconzò a 1 5 milia, q u e s t a si è questo portar porrà può v e r i t a d e , quello è lo corpo di s. L u c a ; m a n o n manifestar

l à a l a signoria, m a g u a r d a , se con q u e s t a c a s o n e tu

il corpo di s. L u c a indrio, p e r c h è azo tu c h e molto b e n e tu

c o n z a r a ti et mi, a l a tua v o l u n t à commetto, tu v o r à a presso del r è de U n g a r i a , p e r o c h è uno g r a d i s s i m o desiderio ha de san L u c a ; perchè, voyvoda, benché io non sia p r a t i c a c o m e vui de T a l i a n i , m a io ho aldicto, se l a S ( i g n o r i a ) è b e n g r a n d e e prudente, m a z è forte a v a r a , b e n c h é s i a r i c h a . A di 2 5 A g o s t o 1 4 6 3 . O n d j e 1. 6 4 — 6 5 .

J. A.

11

23.
God. 1463, 15 rujna. U Spljetu. Andrija Jajce dospjelo.
ChriI l l u s t r i s s i m e prini m a n d a t i de l a l e t t e r e date a due

Tenerlo, Tenez spljetski

izvješ­

ćuje duMu mletačkoga : što je čuo, kako je tielo sv. Luke

napokon u

Illustrissimo principi et dominio e x e e l l e n t i s s i m o , domino stophoro Mauro, dei g r a t i a v e n e t o duci i n e l y t o . ceps et domine m i singularissime ! P e r adempir de Vostra Illustrissima signoria per favore dovesse dar alli p o r t a t o r i luogo a t r o v a r ogni scrittura e execution

di 1 8 del passato a m e d i r e c t e c o n t e n e n d o s e , c h e ogni a u x i l i o e frati o b s e r v a n t i , c h e ancho per per dechiaratione presentarono altro diete lettere, si p e r v i a di B o x i n a c o m e cadauno

verification del presentado,

corpo de m i s e r s. L u c a z à a l a v o s t r a illustr. s i g n o r i a

et ulterius dovesse etiam m i i n q u i r e r similiter con ogni v e r i t à f e r m a . P e r la qual c o s a ho dato o g n i o p e r a a m i possibile c e r c a questo, et ogni conseio e favor m e h a n o r e q u e s t o dicti frati. t e r a parlato con la illustrissima regina olim de U n d e inter ce­ Boxina, et con de

N i c o l a C h i v a t o v i c h , J o v a n B a b i c h et J o v a n C u c i c h , z e n t i l o m e n i S m e d e r , suoi servidori ; m e h a n o manifestado sto modo : c h e questo sancto c o r p o , quello è vero e corpo de mis s. Luca, di el qual de translatato n e le t e r r e per signori era

et affermado in q u e ­ in Constantinopoli, ma non sano qual c a r i m a x e in

a la V . S . p r e s e n t a d o ,

s. M a u r a , detto

p e r c h e m o d o , in

un c a s t e l l o , c h e si c h i a m a li T u r c h i . el suo a v o El

R o g o s ; el corpo

stello da poi fò p r e x o

man de T u r c h i , e psentando

despote Z o r z i e s s e r q u e l l a e s' el c o m p r ò quello el r e

reliquia in mano de T u r c h i el

mandò a comprar,

secondo li c r e d e , m a non sa di c e r t o , p e r ducati 3 0 . 0 0 0 , e fè port a r el detto corpo in S m e d e r e v o . T o m a x o olim de B o x i n a cessivamente el T u r c h o a E poi volendo d a r cavò detto detto fuora Turchi, el el el detto corpo, e dal re

fè s e lo portar in uno c a s t e l l o , c h e si c h i a m a T e l z a c h . E poi s u c voi se fuore T e l z a c h haverlo corpo g l o r i o s o , T o m a x o , el detto r e cavò e fè se

lo p o r t a r in J a i z a , e dette g e al c a s t e l l o , e li stete in J a i z a fino a l p r e s e n t e e modo tolto c h e s i a p e r li fratti et p e r lo v o y v o d a I v a n i s . Ancora dice, se di questo se v o l h a v e r p i e n a information, s a p e r , m a c h e 'l ditto è, quanta mancorpo dasse a d o m a n d a r li signori de glorioso è de la dona sua. E s. M a u r a , questo c h e loro d a r a n o p i e n a i n f o r m a t i o n e ho

« v e r a information. A l t r o d i c o n o n o n

avuto c e r c a quello. I n s u p e r quelli frati

hanno trovato

certi privia la quale Spa­ Andreas

l e g i i e s c r i t t u r e , in quanto li quali v e d e r à la V . J . S . lati die 1 5 s e p t e m b r i s 1 4 6 3 . E x c e l l e n t i e v e s t r e Venerio, commes Spalati. O n d j e 1. 6 3 .

tutto significo. C u i u s g r a t i e m e s e m p e r h u m i l i t e r commendo. mandato

*

Arkeologičke crtice
od pravoga člana jugoslavenske akademije SIME LJUBICA. Predano u sjednici historičko - filologičkoga razreda znanosti i umjetnosti 16 listopada jugoslavenske 1867. akademije

I z u z m e š Іі R i m i n j e g o v e o k o l i c e , b e z d v o j b e u c i e l o m svietu neima morja, države z a k l a s i č k e starine do našega dalmatinskoga pri­ s m a t r a š li g a s g l e d i š t a r a z n o ć e a r k e o l o g i č k e ili m n o ž i n e i

b o g a t s t v a samih s p o m e n i k a . D o p a d n e li te ž e l j a , k a m o g o d li h o ć e š , produbsti u utrobu te k l a s i č k e z e m l j e , k a o što k o r a č a š u nju, pri­ kazuju ti se postupno sva doba č o v j e č a n s k o g a života i n j e g o v a površju uz m l e t a č k e n a ć i eto ti u ž i v l j a ć a od s l a ž e n j a hr­ i z o b r a ž e n j a ć a od p a m t i v i e k a . vatskoga tisnuto proziru n a r o d a u one s t r a n e . V e ć na

ćeš ne malo uspomena n a š e g a n a r o d n o g a izobilju plemenitih spomenici ostanaka rimskoga g r č k e prosvjete,

P r e v r g n e š li j o j skorup, primorje, koji a izpod

b i ć a , k o j e j e za dugo pri­ njih u m a h č e s t o ru­ se s pređnjimi

držalo i sve n a š e j a d r a n s k o G r c i i R i m l j a n i za

kuju, j e r su

njeko vrieme

ondje i s k u p a g o ­

spodstvo dielili. P r o m a k n e š li j o š i k o l i k o dublje, eto ti n a p o k o n n a očigled sjajnih d o k a z a n a j s t a r i j e i z o b r a ž e n o s t i ove n a š e z e m l j e , n a i ­ m e prvih n a m dobro poznatih stupatelja e v r o p e j s k e p r o s v j e t e . U z a sve to b o g a t s t v o našega primorja n a starih spomenicih malo n a m se i p a k narod do s a d a s njih o k o r i s t i o . N a š a d o m o v i n a , v e ć od k a d a se iza dugih t m i n a s r e d n j e g a v i e k a z a č e iz I t a l i j e ši­ riti po E v r o p i pohlepa za z n a n o s t m i , obranbenoj postojanosti Nije d a k l e čudo, što nutrnjimi i izvanjskimi bar­ b a r i z l o s t a v l j e n a i pritisnuta, j e d v a si j e m o g l a u z p r k o s smo napram zapadnim narodom neizrecivoj sačuvati. i na ovom n j e z i n i e h stalnih n a s e l j e n i k a I l i r a i najdavnijih zaL i b u r n a , srodnih naroda, u n u k a p r a s t a r i h P e l a z g a ,

n j e k o j e podrtine s v o g a z e m l j i š t a

polju o b ć e p r o s v j e t e zaostali.

O n o malo, gdje

što se do sada

uzradilo,

najveća j e zasluga našega primorja, god domorodna

se j e ipak k r o z s v u tu

bujnost i kroz s v a k o j a k a zapriecja tečajem vremena pomolila kojaduša, k o j a se sveto zauzimala, da s v e ž i v u p o h r a n i u s p o m e n u onih s p o m e n i k a , što su tudjinci, sred nas silomice u g n j e ž djeni, ili n a m n a s i l n o otimali, d a s v o j u goloću odjenu, ili rušili iz s v o j e p r i r o d n e d i v l j a č i . A m e d j u timi j a m a č n o zaslužuju prvo m j e s t o one dvie n a j s j a j n i j e Marulić mnogo toga z v i e z d e n a š e g a p r o s v j e t n o g a obzornika, i Ivan Lučić Trogiranin, koji Marko su nam vlada Spljećanin

sačuvali u svojih vjekovječnih

spisih n a slavu s v o j u austrijska zbilja i

i svoje domovine. cezkoga

S r u š i v se m l e t a č k i lav, p r v a neumrli na Dandulo sve nije si

( 1 7 9 7 — 1 8 0 6 ) j e d v a se s j e t i l a izviđati stoljetne n a š e r a n e . Z a frangospodovanja uzkratio otčinsku prošlosti, stvari truda, da s v a k u s t r u k u d r ž a v n e u p r a v e u primorju n a b o l j e s v r n e , a bio b i b e z d v o j b e skrb obratio i n a Stoprv za svoju sposobnu radinost naše se sačuvanje zaostavših vlade uspomena i s ove

da j e m o g a o d o k o l j e t i . druge austrijske strane naše, b a r nešto, p o b o l j š a l e . U H r v a t s k o j d a k a k o sve j e p o t e k l o iz same skrbi rodoljubne ruke, Zagrebu; ali u p r i m o r j u t o m polju u č i n i l a s a m a v l a d a . k o j a si podigla liep narodni m u z e j u prvi j e znatni korak na god. Njezinim povodom i t r o š k o m dalmatinskom

1 8 2 1 p o č e l e su se k o p a t i s o l i n s k e r a z v a l i n e s n a m j e r o m , da se s izn a d j e n i m i s t a r o ž i t n o s t m i osnuje с . k . s p l j e t s k i m u z e j ; no i taj po­ k u s u z a svu t o b o ž e r e v n o s t ondješnjih r a v n a t e l j a , Lanze i Franje Karare, kukav i zanemaren slika i dokaz. n i k a ogulili. V r i e m e j e j u r v e n a s t a l o , d a se i t o g a n e h a j s t v a r i e š i m o . O t v a ­ ranjem jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti ufat j e , da ć e si s v a k i n a š i n a c to z a s v e t u dužnost primiti, odkriv k a k v e s t a r e s p o m e n i k e , u m a h m u ih d o s t a v i t i , prouče. S dopuštenjem ovoga prečastnoga zbora i poštovanoga obćins t v a r a d sam p r o z b o r i t i о n e k o m napisu n a s k o r o izkopanu u dal­ m a t i n s k o m p r i m o r j u ( N a r o d n i list b r . 6 3 1 8 6 6 ) , da s n j e g a đ o k a ž e m da se tiem s a č u v a j u i pozorno iz v i š e u z r o k a , navlastito K a r l a mi­ k o j e j e bolje m u k o m

m o i ć i , osta b e z z n a t n a u s p j e h a . T a j с . k . m u z e j u Spljetu, odnosno u poderinah n j e k e puste c r k v i c e , ž i v a j e t o m u tim gdješto po otudjePrivatne z b i r k e , k o j e su se m e d j u

D a l m a c i j i s n o v a l e , ili su n e z n a t n e ili j i h tudjinci od naših

pregolemu važnost,

koju imaju

stari

s p o m e n i c i naši z a o b ć u zna­

n o s t a z a poviest navlastito o v e n a š e z e m l j e , te tiem o b o d r i m n a r o d n a njihovo u č u v a n j e i o b j e l o d a n j e n j e . E v o g a : ASENTIVS POM VET-LEG-XI A F FI ARRETI H S E T

HIC-ESTOCCISVS FINIBVSVARVARI NORVM · IN A G E L L O SECVS TITVM F L V MEN A D P E T R A M LONGAM F C - H E R Q · СA L V E N T I V S L · F · V I T A L I S Ovaj napis bi iznadjen l a n j s k e k v a popravljala. Ploča, na godine blizu c r k v e s v . Mar­ tina u selu M r a t o v o n a P r o m i n i , k o t a r a k n i n s k o g a , u što se t a c r ­ kojoj j e urezan, visoka j e 1 metar i 7 5 c e n t i m e n t a r a , a š i r o k a 6 0 c e n t i m e n t a r a . P i s m e n a z a u z i m a j u *dva diela cieloga l i c a . B e z i m e n i n j e g o v i z d a v a t e l j veli, da j e o v a p l o č a služila z a p o k r o v j e d n o m u od onieh s t a r i n s k i h g r o b o v a , velikom broju nalaze n a o k o l o i pod s a m o m c r k v o m i da ć e j u o n a k o , k a o što j e c j e l i t a i o z n a č e n a , u Promini. Dodaje napokon k o j i se u sv. M a r t i n a ,

učuvati P P . 0 0 .

B o n a v e n t u r a M l i n a r ž u p n i k i B o n a v e n t u r a M a r i é duhovni p o m o ć n i k о s a m o j ploči : D a l o b i se r e ć i , da j e „secus ti tum ( s i c ) flušto strši hridina, ta ploča ondje k o zna k a d a iz d r u g o g a m j e s t a p r e n e s e n a , i upravo s onoga, k o j e j e u napisu o v a k o o z n a č e n o : m e n ad p e t r a m l o n g a m " ; n a g a d j a n j e , blizu K r k e , okolo dvie k o j u j o š danas zovu „ d u g a tića, na m j e s t u n a z v a n u stina", k o j e se n a s l a n j a n a to,

m i l j e i pol od sv. M a r t i n a , „Mostine". „Asentius Auli

n a m e d j i sela P u l j a n a i B o g a -

N a v e d e n i se napis č i t a o v a k o : tina Arreti, veteranus

filius

Pomp(ili

l e g i o n i s X L , h i e situs e s t ;

testamento

titulum) fieri j u s s i t ; h i c est o c c i s u s finibus V a r v a r i n o r u m s e c u s T i t i u m flumen ad p e t r a m pokoljena Pomptinskoga, rodom dje leži tus Calventius L u c i i filius V i t a l i s " , (t. j . b i p o g r e b e n ) ; n a r e d i

in agello Quinod

longam. F i e r i curavit haeres

n a i m e : A s e n c i j sin A u l o v , oporukom,

iz A r a c i j a , stariš od X I legije, ov­ da se ovo u č i n i ; Varvarskoga kotara

ovdje j e ili b o l j e k o j i j e u b i j e n b i o n a m e d j i

u njivici b l i z u r i e k e K r k e k o d d u g e s t i e n e . D a o j e n a č i n i t i , n a i m e ovaj spomenik, n j e g o v b a š t i n i k Q . K a l v e n c i j V i t a l sin L u c i j e v .

U r i j e č i o v o g a n a p i s a T I T V M p o d k r a l a se j a m a č n o p o g r j e š k a . N a d drugim Τ n j e z i n i m j e malko produljen i m a o bi se nalaziti z n a k I ovako τ (gdje potezi z n a č i T I ) , obično s k r a ć e n j e u uzdužni

r i m s k i h napisih, te t a k o b i o n a z n a č i l a r i e k u „ T i t i u m " t. j . K r k u . P o n a s n e m a u z r o k a do misli, da j e ova ploča njegda p r e n e s e n a b i l a iz m j e s t a n a z v a n a „duga s t i e n a " onamo, gdje j e skoro izkopana. Na­ pis j e d i n o o z n a č u j e mjesto, g d j e j e A s e n c i j smaknut, a ne veli ni­ malo, da u p r a v ondje, g d j e ubijen, bi i p o g r e b e n . V i š e se može v j e ­ r o v a t i da j e A s e n c i j iz n j i v i c e pri dugoj stieni, budi m r t a v ili smrtno r a n j e n , p r e n e s e n bio o n a m o , g d j e m u i z n a d j e n a ploča p o s v j e d o č u j e grob. T o predmnieva norum itd. P O M . z n a č i „ P o m p t i n a ili P o n t i n a t r i b u s " , naime n a k o j e j e A s e n c i j spadao. t i n a " , od g r a d a pokoljeno, O n i , k o j i pišu „ P o n t i n a " , s F e s t o m iz­ i s a m n a p i s u i z r j e c i : „hic situs e s t " , i k a d est occisus finibus Varvarise očito odnosi n a drugo m j e s t o : hic

vode taj n a z i v od g r a d a „ P o n t i a " u državi V o l s k a ; a k o j i „ P o m p ­ „ P o m e t i a " p r i d i e v k o m „ S u e s s a " , isto t a k o l e ž e ć e g a se upravo t a k o nazvalo od m o č v a r a l e Po Liviju ( V I I . U Gru„ P u b l i c i a " , i ovo se p l e m e dočim se u kao drugom, što u na­ u Vo'lskom priedjelu uz o n đ j e š n j e m o č v a r e . O v o se pokoljeno b r o ­ j i l o m e g j u s e l j a č k i m i , te žećih medju „Appii F o r u m , Terracina i Circeji".

1 5 ) u isto doba, k a d i drugo nazvano sdružilo s o s t a l i m i o k o l o terovom napisu (543. 3) g. 1 8 4 3 i z n a d j e n o m

g. 3 9 7 poslie s a g r a d j e n j a R i m a . čita se P O N t i n a , spominje uprav,

u Štajerskoj,

šem, n j e k i stariš ( „ v e t e r a n u s " ) , k o j i j e spadao na pokoljeno P O M p tina (v. Z e i t s c h r i f t für G e s c h i c h t e von S t e i e r m a r k Г Ѵ . 2 0 9 ) . A R R E T I , t. j . r o d o m sada Areta talijanski sina Arezzo, Janova; jedna iz u od Arecija (Arretium etruskih bolje Aretium), od naselbina, lesposobno grad E t r u r i j i ( T o š k a n i ) , sagradjen najstarijih zemljište bilo j e vrlo

ž e ć a u g o r s k i h stranah.

Okolično

z a l o n č a r s t v o , i b j e l i c o m plodno ( P l i n . 1 8 , 9, 2 0 ; 3 5 , 1 2 , 4 6 ) . S a d v a R dolazi u starih napisih k o d G r u t e r a ( 3 7 2 , 1 2 ; 5 2 0 , 3 ; 1 0 2 8 , 2; je 1 0 2 9 , 7 ) , a s a j e d n i m , osim u starih spisatelja, i u j e d n o m „Burnum" ležao, sada u K n i n u (v. L a Dal. 1847 br. 4 4 ) . da j e ovaj stariš pripadao ruke na­ š e m napisu, i z k o p a n o m g. 1 8 4 5 u Š u p l j o j C r k v i k o d K i s t a n j a , g d j e

V E T . L E G . X L S o v o g a znamo,

X I . legiji r i m s k o j , n a j m e X I . v o j e n o m u odielu, k o j i se z a n j e g o v e s m r t i nalazio u D a l m a c i j i . O k t a v i j a n August, primiv u svoje krmilo rimske države, ustanovi 2 5 legija za pograničnu obranu

(Dio

Cassius H i s t . R o m . L V , 2 3 . — A p p i a n Hist. nadvladao, prozvav svoje stare

R o m . praef. c. ih b r o j e v i od i ostadoše u

7. — H e r o d . Hist. I I . 1 1 ) , n a i m e 2 0 s a s t a v l j e n i h od onih v o j n i k a , po k o j i h b j e š e svoje s u p a r n i k e tonijevih i L e p i d o v i h , p r i d r ž a š e istoku, da b r a n e onu g r a n i c u . n. p. A u g u s t a , V i c t r i x itd. p r v o g a do dvadesetoga ; ostale p a k o , k o j e o s n o v a od v o j n i k a A n naslove prvih August dvadeset s v r e m e ­ od ono 2 0 legija broja na To

A l i i ono S početka

nom dobiše r a z n e počastne p r i d i e v k e z a n a g r a d u n j i h o v a j u n a č t v a , pobrojenih n a m j e s t i one dolnjem D u n a j u . šumi predjašnje m a n j e g a b r o j a n a s k r a j nj e m z a p a d u ; one a one v i š e g a Teutuburskoj

srednjega b r o j a uzduž R a j n e i o k o A l p a ; boravište

P o ilirskom ratu i porazu V a r a u

tih 2 0 l e g i j a s a s v i m se p r o m i e n i . U to su v r i e m e

p r e n a m j e š t e n j e osta z a tim n e p o m i č n o z a c a r e v a T i b e r i j a , K a l i g u l e i za prvih godina K l a u d i j e v a v l a d a n j a . stanovale u D a l m a c i j i V H . i X I . l e g i j a . T a d a j o š nisu uživale n i k o j e g a prid i e v k a . S p o m i n j e ih T a c i t ( A n n a l e s I V . 5 . ) i veli, da su tu b o r a ­ vile do deset godina z a d o b e T i b e r i j a , k o j i ih (795 po s a g r a d j e n j u R i m a ) te dvie legije tu ostavi, da mu uz pri ruci budu, k a d b i m u ih u I t a l i j i t r e b a l o . G o d . 4 2 po I s u k r s t u nehtjedoše pristati F u r i j a K a m i l a Skribonijana, tadašnjega upravitelja u z a k l e t n i dogovor proti c a r u ; što natjera napokon dalmatinskoga, Skribonfjana C.

n a v a b l j e n a öd A n t o n i j a V i c i n i j a n a i j o š n e k o l i k o v i t e z o v a r i m s k i h i z b j e ć i živom g l a v o m na V i s ( I s s a ) , g d j e se s k o r o s a m ubio. K l a u dij, da obdari r i e d k u HI. sada v j e r n o s t tih l e g i j a , podieli Cas. im pridjevak 16. 15. napisih P . F . , najme „Claudia P i a F i d e l i s " napisalo. (V. Dio Eckel (str.

4 2 4 . ) . O dalnjem u d e s u X I . l e g i j e n a š e g a n a p i s a m n o g o se do Slavni Borghesi u djelu: о Rajnskih

4 2 4 ) , potanko j e n a v e o s v e g l a v n e z g o d e , k o j e su n j u dopale, pö­ k l e j e dobila p r i d j e v a k Meyera: der „ C l a u d i a P i a F i d e l i s " . I m a m o j o š t e od S t . X I . und X X I . L e g i o n Zürich in d. Mittheil, 1853. 4". B d . V I I . Zürich Heft X X I I . S. Geschichte der

A n t i q u a r - G e s e l l s c h a f t in

S. 1 2 3 . ff.; а о njoj podugo su p r o z b o r i l i : K l e i n in den B o n n e r Jahrb. des V e r e i n s v. ' A l t e r t h u m s f . Ovo 1 0 9 ff. B o n n Mar­ da proti 1 8 5 5 . ; — D e l l a T o r r e , M o n . V e t . A n t i i caput X . ; O r t i , m i della g e n t e S e r t o r i a . itd. je ova l e g i j a ostavila D a l m a c i j u stoprv g. 8 2 3 poslie

ć e m o j o š t e samo primietiti, prodje u N j e m a č k u

sagradjenja

R i m a , t. j . g. 6 9 poslie I s u k r s t a , k a d n o

C i v ü u ( B o r g h e s i : A n n . d e l l ' I n s t , di R o m a 1 8 3 9 ) . I z n a v e d e n o g a sliedi d a k l e n e d v o j b e n o , d a j e n a d g r o b n a p l o č a , о k o j o j b e s j e d i m o ,

podignuta b i l a m e d j u g o d i n o m 9 i 4 2 poslie I s u k r s t a , to j e s t prije nego j e Fidelis". U m o j o j z b i r c i svih do danas iznadjenih napisa u D a l m a c i j i s a d a š n j o j n a l a z i m s a m o deset, koji nam spominju ovu X I . l e g i j u k a o ondje b o r a v e ć u , od k o j i h sedam bili su postavljeni medju go­ dinom 9 i 4 2 , a o s t a l a tri m e d j u godinom 4 2 i 6 9 . D v a su i z k o p a n a u Z a d r u , j e d a n u N o v o m G r a d u z a d a r s k o g a o k r u ž j a , četiri u S o l i n u a tri u o k o l i c i s t a r o g a B u r n a ( Š u p l j a C r k v a ) ne d a l e k o od m j e s t a , gdje se i z n a š a o i onaj, o k o m b e s j e d i m o . N a j s t a r i j i od tih s t a l n o g a d o b a j e s t z a d a r s k i , i spada n a godinu 2 0 t r i b u n i č k e časti Tiberijeve, kadno nelius vjestno, god. 7 4 8 po Evo bješe upravljateljem Dalmacije P u b l i u s a pošto T i b e r i j primi tu čast od znamo R i m a (po V a r o n u ) , s toga Cor­ za izDolabella; sazidanju da j e ga: Augusta X I . l e g i j a s t e k l a onaj velečastni pridjevak „Claudia P i a

n a p i s ovaj p o s t a v l j e n

bio god. 18 poslie I s u k r s t a .

I.
TI CAESAR ·DIVI AVG · F A V G V S T V S IMP PONTIF · M A X T R I B P O T E S T X X · COS III LEG IX LEG XI Ρ ·CORNELIO DOLABELLA L E G PRO PR ( V . S p o n . V o y a g e I . 3 6 5 . — M u r a t . sup. 9 7 , 2 . — F o r t i s I . 17. — Kreljan I. 1 2 4 itd.).

2.
CVIVS ·VIAE MILLI Λ PASSVS ·SVNT VEXILIARIOS

C L X V I I MVNIT PER

ITEM
ET (Lucio. Inscrip.

L E G Ѵ П ET X I VIAMGABINIANAM

AB SALONISANDETRIVM APERVIT
MVNIT P E R L E G • VÏÏ Dal. 34. — Spon. Miscel. 179. — Fari.

Illyr.Sac. I. 2 8 6 . — Zaccaria. Mar. Sal. 2 0 . — Lanza. L a p . S a l . 2 9 i t d . ) . U l o m a k p o v e ć e g a napisa, u četiri k o m a d a razdieljena, k o j a se s a d a n a l a z e n a t o r n j u s p l j e t s k e stolne c r k v e . Spada na 2 1 go-

dinu t r i b u n i č k e

časti T i b e r i j e v e , Govori

t. j . n a

19

poslie

Isukrsta.

Bi se

iznadjen u Solinu.

о popravljenju

j a v n i h d r u m o v a , što legije.

t a d a izvelo u D a l m a c i j i

trudom i ove X I

3.
T.CILLIVS Τ ·F · FAB DOMO LARA . . XV 7 7 . ) . Iznadjen kod vodopada ND A · V E T LEG-XI-ANN STIPENDIO (Concina. V o y a g e Skradinskoga. 33. — Lanza

4.
С ·T R E B I V S ·С ·F • FIRMIVS ·V E T E R A N V S L E G ·X I ·S T I P E N D I O R V M ·X X V · ANNOR. L X I A ·О ·V · F F . I) ·S · E ·M · Q M - C S (Muratori 8 5 9 , 7 . ) . I z n a d j e n u Z a d r u .

5.
FINES INTER NEDITAS MECENI GEMINI ET CORINENSES ARESIVM DERECTVS MENSVRIS ACTVS-IVSSV LEG-PER СОН ASTATVM 3452.). Iznadjen MAXIMVM > -LEGIONIS XLPRINCIPEM

POSTERIOREM

ET P D - AEBVTIVM L I B E R A L E M ί> · E l V S D E M L E G P O S T E R I O R E M ·СОН · I (Muratori 5 0 5 . 19 iz D o n i - а . — u Novomgradu okružja Zadarskoga. O r e l l i br.

6.
. . . . ICNIILEG-XI ANN-XLVSTIPXX ERCVLES · AEMILIVS CNEI - F ·MARC ·ANN · X V I I I PAT (La Dalmacia 1847. Šuplje ET FIL obćini kod H •S · E 4 4 . ) . Iznadjen u Ivosevčkoj Crkve kotara Kistanjskoga, sada u Zadru.

L ·A L L I V S ·L · F · F A B SIGNIFER ·LEG ·X I ANN-XXX-STIP-X H S E L ·STATIENVS L F (Istria 1 8 4 9 . 199.) Iznadjen FABIA С A T V LV S . P O S u Solinu.

. . . . I

DIV - I

О-LEG-XI С STIP IVSSLT

. . . F-DOMO-VERO NA-ANN-LXIII Х Х Х Х Ш Т - F LIB (La Dalmazia u Kninu. 1846. 3 6 , F C . 1847. 44.). Iznadjen u mjestu kotara,

PANTAGATHvS

zvanu Šuplja Crkva, u obćini I v o s e v č k o j Kistjanskoga

9.
MBLESIVS TVLLVSM TER LEG.

X I • С ·Ρ · F -Ρ A P I R I A E PYRALLIDI BENEMEREN O S P I T E S V E - ANNORVM X X V DE (Orelli 4 2 8 . — L a n z a SVO F E C I T 82.). IO. M • I V L ·M ·F ·V O L T · P A T E R N V S AQVIS SEXTIIS MIL LEG. VI ·VIC ·T R I С - L E G · VIII ·AVG. LEGXIIII ET G M V - L E G X I C P P (mjesto LEG) Χ ·IVLIA Τ F F) E X (mjesto E T MAXI Iznadjena u Solinu g. 1 8 2 1 .

MA V X O R E T M I V L M I L D O C I MVSH-F-C. ( Z a c c a r i a 4 , 6.). Iznadjen u Solinu.

Ovo glede r i m s k e legije X I , k o j a j e stalno i t a k o dugo, od god. 9 do 6 9 pribivala u Dalmaciji. Ali poglavita napisa, k o m u smo ovu k r a t k u r a z p r a v u osobito

naime

vriednost dal­

p o s v e t i l i , stoji po

n a s u rieci V A R V A R I N O R V M , j e r ona s p o m i n j e stari j e d a n

m a t i n s k i grad, о k o m n a m o s t a j e j a k o malo, i to n e sa s v i m j a s n i h viesti. P r v o g a imenuje P l i n i u s u p o g l a v l j u 21 k n j i g e I I I . , gdje v e l i : „ J u s I t a l i c u m h a b e n t eo c o n v e n t u ( s c . S c a r d o n i t a n о ) Flânâtes, munesque Alutae, ima quibus sinus n o m i n a t u r , L o p s i , V a r v a r i n i ,

A s s e s i a t e s". P l i n i u s d a k l e u b r o j e n j u onih p l e m e n a , od Istre i napreduje po primorju hrvatskom do

k o j a su na skupšćini S k r a d i n s k o j z a r i m s k o g a v l a d a n j a u ž i v a l a i t a l s k o pravo, počima g r a d a A s s e s i a , k o j i se dizao n a b r e ž u l j k u d a n a s n a z v a n u dan danas obstoji u svojoj izvornoj s a s t a v i m Archeologici. X X I I Bd. des Archivs pred für G e s c h i c h t s q u e l l e n ) , a pošto u m a h v e d e n o j n j e g o v o j i z r e c i stoje rubarini. Pođ-

g r a j e ili T i s i č i ć u okolici B e n k o v a č k o j o k r u ž j a z a d a r s k o g a , t e j o š ( V . m o j e djelo : S t u d i Kunde österreichischer u g o r i naVarvarini XVII

Assèsiates

Varvarini

(ed. E l z e v . h a b e t V a -

Β . Α . ) , dalo bi se i po P l i n i j u tvrditi, da su

stanovali na zapadnom o b r o n k u V e l e b i ć a . T o l o m e j u p o g l a v l j u V a r v a r i a,

k n j i g e I I I . medju unutrašnjimi g r a d o v i l i b u r n i č k i m i spominje i g r a d i m e ć e g a oko V e l e b i ć a ; a m o r a o j e ležati p o d a l e č e od nutrnjega g l a v n o g a druma, j e r g a n e m a z a b i l j e ž e n a ni u A n t o ninovu putopisu, ni u P e u t i n g e r o v o j t a b l i . M o ž e se v j e r o v a t i da j e to R a p p a r i a R a v e n a t s k o g a z e m l j o p i s c a iz V I I I stoljetja.

J e d i n o u dva stara s p o m e n i k a i m a m o t r a g a , a k o i slaba, g r a d u V a r v a r i a ; naime u jednoj opečici vojničkoj kod G о r i j a I . 1 3 3 ) , i u j e d n o m napisu R a v e n a t s k o m k o d (Tom. G r u t e r a ( 5 6 4 , 7.)

î k o d O r e l l i j a ( b r . 3 6 3 7 ) . O p e č i c a G o r i j e v a j e s t sumnjiva i z v o r a . U napisu G r u t e r o v u n a p o m e n u t j e n j e k i M a r k o V a l e r i j K o l o n , ro­ dom iz n a š e V a r v a r i j e , k o j i j e brodovlju. E v o g a : D M . M VALERIO M F - CLAVD LONO LIBVRN _ VARVAR SCRIB CL CO služio kao pisar na ravenatskom

P R R A V E N ·V I X · ANN · L MIL- AN X X V Ì - V A L E R L I C O L O N V S E T . . . U z e m a l j s k o m k a z a l u S k a l i g j e r o v u dolazi c o l o n i a nuarva, kao d a j e ovo sve j e d n a varoš, a G o r i Libur( T . III. 78)

broji medju brodovi liburnickimi i L i b u r n a slanjajući varia, na ovaj Gruterov grad. napis. u a opazi, da s k r a t n i c a liburnički VAR VAR.

B a r b a r o , o b a se na­ (str. 6 1 9 ) znači V a r čim napisu ga

Prvi H a g e m b u c h navedenom dobro

Cluverius

poznavaše,

veli, da se n a l a z i o u L i b u r n i j i

ne u Japidiji

(V. j o š : M a r i n i

F r a t . A r v . 478. 826; C e l l a r i u s Not. u hrvatskom primorju, a kašnje na

O . A . T . 1. 6 1 3 . , F a r i . Udbine blizu m a l e

I l l y r . S a c . I . 1 5 3 ) . K a n d i e r s t a v l j a g a prvo, gdje sada leži B r i b i r sjeveru K o r b a v i c e . N a š n a p i s č i s t o s v j e d o c i , da se j e zemljište V a r v a r s k e o b ć i n e pružalo do r i e k e K r k e , i da su mu dapače g r a n i c e dopirale ć a do d u g e poginuo. J o š ć e m o i to spomenuti, izza p o j e d i n o g a pismena da u t r e ć e m r e d k u osim našega napisa da H S E - T F - I zadnjega mora stiene n a l i e v o m b r i e g u te r i e k e , gdje j e Asencij

b u d e p i k n j a ; da u š e s t o m r e d k u r i e č a g e l l u s V a r r . R . Ћ. 3, 1 0 ; g d j e : νόμος, „qui defuneto cellini). Tako ti agellus in non sane

znači άγρβ'.ιν, par­ о, 3 5 ad fin. ;

vus ager, n j i v i c a ( T e r . A d . 5, 8, 2 0 . , C i e . N . D . da p o k r a t n i c a H E R . u p r e d z a d n j e m succedit Lucius naš

major j u g e r o u n o ) ; i quod h a b e b a t ( F o r darova­

odgovora rieči H e r e s , κληρο­

b o n a et j u s ,

Calventius Vitalis ubaštini i m a n j e i spomenik.

p r a v a A s e n c i j e v a pod oporučnim samo uvjetom, da postavi t e l j u ovaj po n a s dosta v a ž a n

U g l e d a l i se u d o m o l j u b n i p r i m j e r n a š e g a K n i n s k o g a dopisnika i ostali D a l m a t i n c i , svi d a p a č e J u g o s l a v j a n i , k a d b i i m se s r e ć n o uzslučilo i m a k a k o se dokopati starih s p e m e n i k a ; i k a o on i ona dva vrieđna duhovna pastira M l i n a r i Mario sačuvali plodne, božjom ih od pro­ providnosti novi sazida pasti n a s v e to v e ć u k o r i s t o b ć e znanosti, i na slavu ove k l a s i č k e z e m l j e naše, u v i e k u m o m i r a z u m o m p o z v a n e , da si uz b l a g i hram j o š sjajniji za upliv budućnost. s v o j e sjajne prošlosti

Записи из иеколико рукоішса.
Predao и sjednici historičko-filologičJeoga razreda jugoslavenske i umjetnosti 16 listopada 1867 PRAVI ČLAN GJÜRO DANIČIĆ. Из рукописа, који с е н а л а з е y Б и о г р а д у y народноЈ библиakademije znanosti

отеци и у библиотеци у ч е н о г а д р у ш т в а и с п и с а х с в а к о ј а к е записе, који би могли бити од к а к в е рукописа 1. У рукопиеу народне библиотеке бр. 7, писаном з а цара г о д користи науци. Е в о их из 21

Стјепана на кожи на 1 5 9 листа, у ком j e октоих, на п о ш љ е д њ е м л и с т у има овај з а п и с : Теофнль многогрешный урьноріцы|ь пнсл снж кннгљ. А дше н гржво гееть, простете н Благословете, по неже НѢСЙМБ Д ДОТЛМОПНСЬЦЬ , писан
1

Я II КДСЬ ЕОГЬ ДЛ ПрОСТН В Ь СИН В-БКЬ H В Ь Б т Д т Ш Н Н , показује о в а молитва н а д р у г о ј

аминь амннь амннь, докея си ω «есось. CKOIIYHYŁ СЬ БОГОМЬ. — Д а j e з а времена цара Стјепана,

воже люди скож, н БЛАГОСЛОВИ достоіянніе своіе, и посети мнрь свои мнлостнд и іпедротдмн, н оукрепн дрьждвж н д р д м л ш е г о Стефдил, ннсноелн нд нь милости твож БОГДТЬШ и т д .
страни листа 1 5 7 : спаси 2. У рукопиеу В у к а ш и н а на кожи ученога друштва бр. 2, писаном за краља на 191 л и с т у , у ком je ј е в а н ђ е љ е с апостолом има н а д р у г о ј страни л и ­

разрешено по данима к а д с е што чита,

с т а 4 1 , која j e мало замрљана, овај запис у д н у : аде пиле прьхнк, дл мн потрь, «орьль гд нзсель. — Д а j e рукопис био з а ж и в о т а к р а љ а В у к а ш и н а , свједочи међу јектенијама на п о ш љ е д њ е м л и с т у ово : ω влдговѣрнѣмі, к р а л и н a m е м Б К л ь к a ui н н е.

3 . У рукопиеу народне библиотеке бр. 1 3 , писаном на х а р тији на 1 3 3 листа, у којем j e минеј мјесеца декембра, на п о ш љ е д -

1

Не знам што j e , ни ј е с а м ли добро написао.

учинио

што сам у ј е д н о

њем листу пише: снід светш н вожьствьна книга мѣсеі|ь декември, вь нсмьже ВЬСПѢВДІСТЬ светаід н вожьствьна црьквы в к науеа* све­ таго н вожьствьнаго пророка Іідоіма, по TOMI, тажде светаго пророка Аввлкоума, и т д . напнса же се црьквн светню вогороднце градьуке ловеліенніемь послъднідго вь нноцехь тогда соушл игоумсма Грддноу срмон дѵд гришнаго Вар д а м а , вь дыш к н e ? a в е л н к л г о Лайард, проунтаіеи БОГОМь наставліаіемн да реуе: вогь да простн. — Испод тога има познији запис : сін месеуннкь декишвріе прндожн Сима жвп а н ь монастнрк светаго Ннкодм Грігоріа тюм(в) въ ΒΠΥΙΙΚΙΟ наметь.
— На д р у г о ј страни и с т о г а листа пише: мвдромв н пдеменнтомв

и ндроунтом» н <одь вога даровномк воіеводе ΙΛ м к н д н господннь д е с п о т ь Г ю р г ь «громь н твркомь Овај пошљедњи запис мислим
д а ис значи ништа који c e y њему 4. У рукопису в и ш с него д а j e писан за времена онијех л>уди ученога друштва бр. 1 9 , писаном на хартији, по сиомињу. прилијепљено

у којем с у б е с ј е д е с в е т и ј е х отаца, има на крају

листа, гдје п и ш е : влаговолешемь отцд и поспѣшеніемь сына н СЬДѢН-

ствіемь светаго дора вь дин БЛЛГОУЬСТНВДДГО И хрнстодювнвлго де­ с п о т а С т е ф а н а , нравешоу тогда прт,столь Б ρ д н и у e в і. с к ы e нпдрѵіс вьсеосвещеииомоу дрхіеннскшнв к ν ρ Веніамннн, н^волн же
се емв, н іюведѣ МНѢ гръшномв ДѢЛО се ведіе, щ же ЛѢННВЬ СЫН нлуе

же н невежда ішсдіпв, нь ©вдуе надѣдв се нд ціедроты влагадго г,ora. н нріцнкде моднтвы повелквшаго м едва никогда вь^могь ють одрьн жешее ме ЛѢНОСТН, по меже вы(хь) окадны ась тдко коримь лвкдкынмн монмн помышленмн пауе же н грихопаденмн ідкоже коравдь вь пвУІІНѢ мсэрсцгн бълнынмн вѣтры влаемь н прнражде се, едвд никогда вь оувѣствіе сддго м оумд прншьдь вьісмогохь сьннсаті eie кннгы доун шеполь^ныіе, гддгодю же ісддтдго е^ыкд словесд н иротнѵі. светынѵь. вь лито .^бі|кд. ( 6 9 2 4 = 1 4 1 6 ) , ннднкт'шнь МѢССЦД дугкстд .к. дьнь.
— да Писмо овај с е овому запису не припада који знатно разликује од онога, које j e y бити не би био тужио самом рукопису, запис али оба могу бити ј е д н о г а времена.
OBOM

Може

рукопису,

али с тога

мавье знатан. Мислим д а г а није писао нико други него Коньстдньтннь фнлософь, се на своју 5. j e и живот деспота Стефана пишући лијеноет. ( В и д и и ШаФар. pamâtk. о ерьв. госп. 6 3 ) . библиотеке бр. 1 1 , писаном на х а р -

У рукопису

народне

тији на 2 0 3 л и с т а може бити X I V вијека, у којем j e триод цвјетни, има на п о ш љ е д њ о ј страни овај запис : сн светш доушеепденын тршдь

непнед многшгръшнын π ο η ь Сн л ІІ в е с т рь. да проунтаюціе н слншеціе

ωΐ|Η н врятіе нспрявліаюціе н уьтете л не клыінте, я вясь вогь ДД про­ стить, амннь, по ниже доухь скеты не пишетί,, иг. ркка грешна. — f i a
првој страни д и е т а 32 у д н у пише ста има запис 6. тии к oj и ne ће д р у г о м руком : eia книга ске-

1

таго Гесорпя РановнЦа). — А на првој страни пошљедњега ли­
бити старији од прошлога в и ј е к а : сии друштва бр. 4, писаном на хар­

книга светдго велнком8уеннкл христова Геюргіл 8 цк8 РнІІ о к н łi e к к. рк
У рукопиеу ученога у на 265 листа, ком j e јеванђел>е, пише на другој страни

листа 205 : ПОМЕНИ врдте н слажнтелю н мне грешнаго пнсателіа Д о rгння. — нешто, али вијека. 7. У рукопиеу народне библиотеке бр. 20., писаном на х а р тији на 370 листа, у ком j e пролог, има овај запис на л и с т у 366, Истом j e руком на д р у г о ј није тако стар, може страни бити л и с т а 264 записано
г

које бих рекао да овако г л а с и :

ген(вара) .к. . асмг. (1243), да j e писан тек X V I

рукопис

гдје се књига свршује : пршмн сего уьстнаго н доушепольралго н едддкааго нстоуннка кодоу ж в. аціе н Ннді. Gmin. нлпаіаість, ІІІ. въ н8 скоре свое строуе пременіаеть; моуѵеннкь же крьвен н потове п р е подокнынхь cïio вод» нспнвше, юже самараиннн премоудрал пенить; ωτι, eie воды напише се пророци, н прорнцяяхоу БОЖІЯ слова въпдь ціеніе н съмотренід таинства ; IOTI, eie воды напнше се апостолы н ирондоше lif.ei. мнрь laiso іілыие ^рлунж, ω надеже реѵеио іесть : красиш іиогы Бляговествоуіошпіхь мнрь, Бллгокествоуіоініадхь радость; о)ть сее воды напнше се моууеннцн н не пошедеше телеса скоіа огню н моукамь и ранами, да Христа цара прнсно среціе радоуют се; ють eie воды на­ пнше се преподоБнін, идните се н вен нраведьнін, нмже жнлнціе выІІІ n мн Іероусалнмь н ШТЬУЬСТВО БОЖЬСТВЬНЫН СШ Ь нмже тамо ωτι.ιμ. І Н,

шедроть н БОГЬ всакое оутехы ; ωτι, сее воды напнше се цлріе, н свои царства пре^ревше да Христа цара нрнгокреціать, въ в е к ы ра­ доуют се, н властеле въдаше свое вогатьство трьжннкоімь, монастыре съставите, црьквн оукраенше Богодіѵѵііокеніинмн пнеанмн; ИБО ведомо тн Боудн, YbCTiieiimïH ciîei|ieiiniiYe н сдоужнтелю БОЖІНМЬ таинамь, кѵро У о) i c e к, црьковь кщь, енхь кннгь ПОДОБИЯ іесть овра^оу не IIIIOVIJIH OYH, ИБО уловекь ненскоусьнь БОЖЬСТВЬНЫНМЬ пнслніемь скотьствоуеть, и вса іелнкд аціе весть ве^соліа сать. (оть моее дроужнны тельуеткорнаго вида, по ніеже ннеднного нснравленіл въ нась. грешны I ω я н ь. вь лето .^пя. (7081 = 1573) месеца мянія .ді. — Истом руком пи1

У рукопиеу вявясь.

ш е на првој страни л . 1 9 7 : eia кннгд светаго Геюргід р 8 н о в н к ( д ) . — На д р у г о ј страни л и с т а 3 6 7 има овај запис:
?

. щ$е.
г

( 1 7 6 5 ) мк-

сець апрнль .ке. ВѢСТІІЮ да естъ когда нриде г. и г ιμ e ιι ωϊ с f о κι о 11 л (\ h ) > H ï к н φ ο ρ т. д с Υ a н a і| τ в мондстнръ К о ρ н ui к н вли^ъ нароиш Π ρ ιι> ^репа, тогдаБЫСТЬ на престоль сервекн вллжененшн господннь кнр К л л л ï и и к грекъ, ψο гесть Ype^h его прогнднь во ^атоуеніе Каснліе сервннъ. тогда выеть межд» н,ѵь велика молва н млтегкь ради пре­ стола н патрнаршн(н) сервекна. г;дѣ же ндуертд а^ъ н е д о с т о й н ы н мнюгюгрешин ІПкифор іеромона* пострнжнниь светід овытелн деуанскід. — На л и с т у прилијепљсну на стражњој корици п и ш е : вь

(

лето .&џ\. ( 7 1 6 0 = 1 6 5 2 ) мъсеца ноіемрна .ка. (вврѣте се цветне глаголіема люкнѵнцд, и тогда ве трава іакоже о гемргнев« дьне, н вса ювошнд н^аве^аше, и ло^к рл^дкню на кьведенне срило «врт,те π ω η h Ѳ е ю д ю р ь , ω у»десе, никогда ωτ-ь кого то ра^вмех(омь) нн слішлѵомь іаже вндеѵомь. н то лето прнходн к Прнісрпнь У e ,ѵ меть п а ш а с s лтд н ь т . д . . . и дотле не в е ш е с е дало кафтан ьа,\уе юдь . д. и. 8 . , а (онь ще . f i . вь та <оск8д(на) и нкжднд временд <»?сь. пдкы нд годиноу се врд кнноверге ноемрнд .д дыіь... п и вег» Кнхорцв Mejîр
1 г 2

м едвег8. 8. У р у к о п и с у народно библиотеке бр. 2 8 , писаном на х а р ­ тии на 3 0 7 л. пише на пошљедњој страни : непнеа ce cïa светда и Е о ж ь с т в ь н а л книга гддголіемын пдндгернкь повелѣніемь н цт.ною штккпл Гілдженнѣнііідго
ВЪСѢМЬ

н прѣюсвешеннаго лрхіеннскопа пекскдго и патрі'ар?«д
Η ВЛЪГДрСОМЬ И С С I i i ; pilli MII Ml, С Г p Д НАШ, H npOYÏHMb

СрЪВЛІСМЬ

кѵрь Г е р а с і м д . н приложи io црьквн м і т р о п о л і н новокрьдьскон Г р д д у д н н ц и , храма НСІІѢНІЯ прѣсветѣн ВДДДЫУНЦК ндшен Б о ­ городице, H кто e те ©тьетн ють сего ѵрдма. дд мѵ БНДѢ мдтн ЕОЖІД КЪ МѢСТО МИЛОСТИ С Ъ П р м і Н Ц Д НД СТрДШНОМЬ С8Д8. нодпнедхь cïe. ЛѢТО •f^nii. ( 7 0 8 8 = 1 5 8 0 ) мкеецд іанааріа .л. — На другој страни л и ­
с т а 2 2 2 има овај з а п и с : которн УЛОВЕКЪ можетъ пнеатн НЬНѢ ЮТЬ

срьвсклго рода в cïe нежное време вь царство тврецко іакожс сен еже ндпнеа сню к н и г » всю рикою ? щи же проунта мдлко к пън, н не оврето ιιΊΎτο погрешено <огк слова ндн покварено уерніломъ, н тако естъ. 1768-го) мѣсеца деке(мврніа) 2 3 - г ш Иікѵфорь д е у а н а ц ъ . — На
л и с т у 3 0 6 на д р у г о ј страни има овај р8К8 ѢДКЬ СТДНКО.
1

запис нашета в р е м е н а : еня

кннга манастнръскд щъ м а н а с т и р а M а ρ к о в о г а , н ^апнса своею

У рукопису гого. J. Α.

2

У рукопису коднноу.

9. У рукопиеу у ч е н о г а д р у ш т в а на

бр. 1 3 , писаном на хартији

1 8 1 л и с т у , у којем je минеј за мјесец ј у л , пише на п о ш љ е д њ о ј

страни: сд кднм οл н нс г в ім . с н н свь еім ве дг оі і ъ ρ о ее ι ои. м ъ ыа і е н ършн ь се сеао дуа спс c e сеа н вжсвна n ia гдоім м­ втг ох ъна e i втл a о ьтьа u , дгд т и r е нн нсонм вл енг н кес е ін д еикп уъо ркг е, дті і ъ лж д яе н о сонц нг псоа рнг са е о о о н пн оса кѵр Р у і а в ха е ржь в п евт влы рмр г ко ок м ъ рм о дс д рс еі т е дд Ye н е в г р д е н І| e τ и и іе. е е саа гсонь II н д ti h Y p ъi ł а i j ш оо о н а і | ж ъд опдн II о с к и ІІ h в лт .T p i ( 7 1 1 6 = 1 6 0 8 ) н в т лт в сь ъ ео j ^ s. ъ о ео ыт ке ьь г а ь ікж уоео ь ωι сох жвт лшн с . ω рпк лд, ао е лвкш τ. внь но ь на т е χ вд, ω т а г а , ω срв в т дт от полт уд а рнк х еа χ χ кьы ъ о ео )ь ркеи ел г е емь а и хнтнк н рд ω, ω, ω. П нж н дъ руоеьь мю л рсдсм о . і χ χ χ о і е е ^ окдлц о л с н м д c дю ω ι и ваі о ѵѵ м нн ие ною і м, а і е ні e е , ψ . рт , т ц ь л Ч о и і рп су і н ь ц н е вуе уо пге ео ω тм в г в с ь нвднм нн нке е і од т о шн, р о ь оь е т , еее і ь л ержн е е ь нкн ь н а і нвднм, нпллне в н ь БЛЛГЫМЬ о м ео м, ъ ц е ее е і ь с рві т а м е а ш у мм а н кьне л ве р и хнт в , д н в одут Бллженін оц е лнт ю к а д т сон а н унн е гаь в д к Хит: пшее Бд соеі оа м ео н срш лс л ы а ы р са р дт лг дкн ц ' о н ог , а та н ъ с у е а и, а и, д н . ( е хш е овдт и е пс ш о е м о д. мн мн м и \ ш о е т уеен м и в а а г к іо с і і о , пьа д а н в рц ну г рва вш а т не о ю свку і пьн и п ы д ан ъъоп р н в а к ві і | дстц к унн н су уе с грц и унн н дст ц с ееиа ъ е рш ог вн оии т о е рш еен ь ъ т пн е е ім н сг сск ъ. ге и , е ож (ЙТЬУЬСТВО гроБЬ, Б о ­ р і жн ъ р е ео д л о р ш му е ш
1

гтто г е и — На д р у г о ј страни црвога л и с т а има крет, а с обје асв рх .

стране крета пише: ха ь ржь в Бгрдц н Ц т не — На р м о дс а о оие а т о еи і. првој страни листа 6 6 : о срхкн го н н мъі к утртк тлоі т рм дн ъ ек ььь д се( ы ) н д л ) — На другој страни листа 3 5 : ш сд хр вт і л е е( і . ее л аа а е το ω, ω. — На другој страни листа 8 6 : л а х р( і ) ϊ, χ χ о ш ат а н .
10. У рукопиеу ученога д р у ш т в а бр. 8 , писаном на хартији на 1 5 4 листа, у ком j e минеј пише: з а мјесец август, на пошл>едњој

e сеа и вжсвна K i i ï r a , гл лш мнн i вта a о ьть а лг к н о не, спе с нсоим п пвлнм ва ен о и весе ін ао е и ьнл е дтді ь е оееі ь л на е ж г совц нг п ­ е соа уъо ркг н пн оса к р Р у і а в лт . ρ ι ( 7 1 1 7 кп рнг са о о рмр г ѵ о в ко м ъ ео ^ ^.
страни = — 1 6 0 9 ) н І| u n i t i l e . — На првој страни а п о д х љ е д њ с г а листа на

прилијепљеној хартији: са ки мтоон С в ване н сх . н нг а н плт р ъ л е лдк наъ
На орвој страни л и с т а 1 4 2 : ω л а х р і » р т CH. о ш д т< , л н ' 1 1 . У рукопиеу народне библиотеке бр. 5 , писаном на кожи може бити X I V вијека, у ком j e апостол, на првој страни л и с т а

4 пише у д н у : e ки а от л ме с еенм дѵпсо Π a i нг п со і н м но н р і икі a а . р с к v ce». лт . р ? ( 7 1 2 7 = 1 6 1 9 ) . ео ? к .
г
1

Бал>а д а йкку ь кдом.

12. У рукопису у ч е н о г а

д р у ш т в а бр. 2 0 , на х а р т и ј и на 3 6 1 пише на д р у г о ј
г

листу, у ком с у бесједе Ј о в а н а з л а т о у с т о г а , = 1635). простите

страни

листа 3 6 0 : cïe писа се ογ пнрг» К а р е н с к о у въ ЛѢТО . ?рмг. ( 7 1 4 3
ме тръшнато ί\ н д о н ï а. — На првој страни

листа 3 6 1 : eia книга пнеа се вь льто .^рмг. ( 7 1 4 3 = * 1 6 3 5 ) , и квпн е цкиою сривра .в.(?) н прнложі е вь скон монастнрь Μ ο ψ а и и i| « емт.о Tuiiiïn Г а к ρ н л іеромонлх ça опило ІІ проціеніе. ннако во мнніліах, нь но^ваиь кых, оуснех н не ДОСНѢХ, ныніа же . . . мета мое хотеніе, ωотаких на доуховника 1 ω а н и к i a іеромонаха, да е допише н доплати, н простите кога ради. —· На другој страни и е т г а л и с т а : свети Ιωване, ^латна тн «ста. M a ί ï м ь еродніаконь ПѢ)і(СКЫН). А испод тога : сн ^латовсть МНѢ смиренлго дрхіерка посдѣднегд нрістлкніка црьквн ЦѢтінсцен кѵр Саке, ІЙТЬ сего же мдндстіра постріжніком ï <ЙТЬ cere странн (йтауаством шть села (ι) τ и и н !• ь. лето . ; ^ с д . ( 7 2 0 4 = 1 6 9 6 ) .
— H i
i|i

првој страни првога л и с т а у д н у пише: рлтооуст монлетнра


јека,

a H ï і| е.
1 3 . У рукопису у ч е н о г а у ком с у с в а к о ј а к е д р у ш т в а бр. 2 4 на хартији X V I в и има на листу 2 9 1 овај з а п и с : ствари,

да (се) існл ка(да ce) e поведала сніа книжица, ва лето соть внтна .^ρς. ( 7 1 9 0 = 1 6 8 2 ) , крнп. елнцк .кв.. Л8нн .и, иньднктнюнь .л., еплхта .s.; тогда внеть велики трась и срыіьскон ^емлн, н тврцн се днгоше на (Орьтл маџара воеватн. Повела е Ъакь К e с e л и н ь шть села С e Б γ e к а.
14. У рукопису ученога друштвабр. 2 6 има на л и с т у 1 0 1

— 1 0 5 овај залис- да се сна каде се прѣставн seao уьстиын и довродеткднн мкжь рав кожи M и л о ш ь π о π а С τ e φ a u а а>тдц. и тогда скетінтедств»(іоштоу) Б л а ж е н н о м » н преюскеціеинош господни» н па­ триарх» нашем» кѵр & ρ с e и н io , ιι сыі клажени Μнлошь нреставн ce месеца ферфара .ai. дыіь нрьве неделе поста светіе н великие .м.-це » т о р н и к Б въ лето .^ρς?. ( 7 1 9 7 = 1 6 8 9 ) . Η паки вех» eia последна тешка нвжна н »снлна времена, н вьставн во seao горкаго е^нка т»рскаго грѣхь ради ninnivi., многа нострадахюмь, н н (вь) васен ^емлн па­ шен светіе црьквн разорите н светіе сьс»дн црьковніе; и вь eie лето ерьвека лавра светаа црьква M и л e ш e в а разори ее, и Г e ω ρ г ï е в и Стльповн н сыньствне светаго Д а Сопоћанн н света и велика 8 х лавра С τ 8 д e н и ц а ; и много seao хрнстіанъ погввнше, н светнхь моцін разорите, н внеть по господню словесн : вьста ет,нкь на есикь, н врать врата давлаше, н м»уах». н те године прімнше немцн Белнградь. — На листу 2 2 2 : да ест ^иано каде ндоше тарцн на Црн» гор», два

нерра велика, вослнскн и 8р8меднскн кеіснрь, и ω cui паша нііііткідінд, и многд снлд ткрскд, внше од сто ,хнддда; н т о г д д похараше т»рцн КеД Ο II Д К Д II ti О Η ПОрОЕННіе Η ПОПДЛНІІіе Η ЦрКВ8 (І) с τ ρ Ο Γ h , л ΚΗΥ Η

ce предддоше, л 1] ρ и о г о ρ ц и не дддоше се, но вн много крвопроднтне. тогда БНСТЬ преселение Белопнвлнћл м н о г и е м вд нов» па^лрск» invino под С м л н л h ІІ д m к. и того л е т а БНСТЬ скша велика, васа сніа БНШС
на 1 7 6 8 . — На другој с т р а н и црвога л и с т а пише о в о : 1 8 0 1 анк-

арн 1 4 . » ωγιι светогл Саве срвекога і;н татань многн н грмнява, и ^емла се тресе, и пнкоше 3 грома, едань »дарн на Капитал врнегь » к»ѣю, а др»ги к џамшо ^акмов»(?), a треіін не ^ н а м ь Ѣ . ТОГО времене Ѣ вн » с и u џ ups п о и ь С τ о А н ь » К»ртаге, т»рнше га мастнднце ψ н л о тне и (Оснф, Ѣорііііе, проклети кндн. — На л и с т у 2 2 0 : ^ндно Б8ДИ ІІдде се преставн нашь поконнн родитель нменемь н e ρ e и С π лсое, месеца ноемріа 1 8 0 2 8 неделю, и составн н а с ь в велнкон окорки и под щ і н срдцл. тогда БНСТЬ архиереи ρ а ш к и и π ρ и ^ ρ e и с к н нменемь Ншннкне. н дадосмо м» уетнредесдтннц», снрьуь трпе^8, по ннколю д н е 8 C 8 R 0 T 8 . н те згнме БІІ <ОКД врдшнд пара 17, граха <вка пара 1 6 , вина сока пара 1 2 , ракне «ока пара 3 2 , ^ е н т н н а ©ка пара 6 4 , K 8 K 8 c a ( ? ) ©ка пдрд 8 8 есен, а послне нд нролеЬѣ ске скаплѣ І;Н. — На д р у г о ј страни листа 2 2 2 : на 1 8 1 7 да есть ведомо каде вн гладна година: іііііоіінѵмл врашна шка грошь, тдко н к8К8р»^но, опсено Брашно «ка пара 2 5 , сиена товаръ <ш«а 1 0 0 гроша 2 5 , ома граха грош, шка конннра пара 1 5 , токдръ сддме гроша 1 5 . много маке иодннесмо и гдадн, стокд ноднпса од глади, н те године 8 м р н ( е ) π о π ъ Симо Ла^овнѣ. На првој страни л и с т а 3 : ^нано кади 1 8 3 2 како уестн(тн) салтаиъ М а х м а т ъ царъ тврскн землю с в о ю HCÖCKOH, ШО ев ІІѢГОВН М8ртдтн УННѢЛН. Д8ГА М 8 р»ка вила н (остра савдл. — Има у том ру­
1 2
3 4

копиеу ј о ш т е неколико

записа,

али

с у магье знатни. — У том с у

рукопиеу ове с т в а р и : до л и с т а 1 0 4 жнтне Кдсндід нокдго епнелно Грнгоріемъ мнихом оууеннкомъ его; од листа 1 0 7 до 1 3 0 словеса щБранна ють киигы Константина философа КОСТѢНѴЬСКЛГО БЫВИІЛ оуунтедд срьБЬСкаго въ днн БЛДГОУЬСТНКДГО Стефана деспота господина срькліемь ; од листа 131 до 1 7 2 съішилшл келнкаго оуунтелд Сміа и најпослије д8 , л книжка оууннена мдгнетромь Николою де Днра. На д р у г о ј страни л и с т а
1

2

3

4

Поменутога j e попа Стојана оно овај рукопие године 1 7 4 8 . види Г л а с н и к X I . 1 7 5 . у рукопиеу д а д о с м 8 . j e ли баш толико не може с е добро п р о ч и т а ш . У рукопиеу стоји 1 8 0 1 7 .

219

гдје c e с в р ш у ј е ово п о ш љ е д њ е има овај запис: повеленіемь др-

хнепнскопл Генддід преложнль cïe нд рйскын ід^ыкъ Мнтд ТДЪМДУЬ ДТ,ТД .^#.-го ( 7 0 0 9 = І б О І ) Ннкоды де Анрд нд вогоштметныхъ Іюдеювъ.
15. листа, У рукопису ученога друштва бр. 1 6 на хартији н а 8 3 н а листу 8 3 пише: cïio у ком j e х и р о т о н и ј а и литургија,

вожьсткмшю сдоужка испнсдх покелъніемь вдддыке К и <: л pio II л. H но прі.стдвд№нін его прннесепд высть, н «тькоушнх сдоугд его д^ь С двд іермондх НѢІІОІО .Д. ?ддтні|е въ ДѢТО . ^ С . ( 7 2 0 0 — 1 6 9 2 ) МѢсецд 'іншд .w. испод њ и х о в aj — t l a д р у г о ј страни првога листа и н а првој страни запис: . ?cr., (од рожддствд хрнстовд .*-Д,ХУД.
f

другога, стоје „предсловід пдтрідрхом въседенскіш (н) срькскомк", а
(1694)

пнсд С д к д е π н с к « π в сід прнпедд н предсдовід, д фѣрьтоннсд се покѣденіем светеншдго ндтрУдрхд СХрсенід вь ві;дннен но(у)и!дн мд госнодстваюцінхь ракою шітроподнтд велнгрддскдго \Д 1,1 ІІІ кѵр Сімеюнд н мнтронодитд ^дхдмннскдго кѵр Сдвдтід н lie ρ дену д мъсецд ноем(рнід) .щ. нд нокд... — На првој страни првога листа : снід ,хѣр(о)тоннід вддднке кѵр Ддннлд роадомь ωτκ пдіемене 11т,г8шд,ѵ, вь дето ωτι»
poas. хрнстовд . -Λψι.
;

(1713). народне библиотеке бр. 2 3 на хартији, у

16.

У рукопису

ком j e требник, н а н о ш љ е д њ е м листу има овај познији запис : сніа

кннгд деуднскд скетдгт велнком8Уеннкд вт. ндрехь Стефднд г. Ярошд. — А у д н у : пнсд 2£лхдрнід пронгеменъ въ дето . :çp. н .пе. ( 7 1 8 5 = 1 6 9 7 ) код Квднмд месецд сектем(рд).
f

17. тии, плену

У рукопису

народне библиотеке с в . Пантелији,

бр. 2 4 писаном на х а р ­ приливе-

у ком j e с л у ж б а на с т р а ж њ у

на листу хартије

сн кннгд скетом8 Пднтедемоіш, ÌOTKSÌIIH ю Г н ω ρ г о СХпостолокнѣь (ЙТЬ понд в н с τ ρ н У к о г д. — А испод т о г а : вь ДѢТО - ^ щ . ( 7 2 0 7 ~ 1 6 9 9 ) ндраеше .с. црьно то дето.
корицу: 18. У рукопису народне библиотеке бр. 2 истом који помиње манастира осим Никоље, које окова, зяписа покојни В у к у Даници I, 1 2 међу рукописима само што с а д а нема на њему сребрнога

В у к помиње има на крају и о в а ј : дд се р д коднко e срекрд ііон.ѵ стнрд Д о в(рн)л о в н H e стдрн кдлвћерд до Ѣоннсід, до Грн(горнід) н до (λ Ν τ о н ï я н ιιροΥΗ : двд пвтнерд, петндевннцд еднд, квпд еднд сдкдопнтд, крьстовд десеть, пдндЪнід шесть, кнвоть год сддтд ценд десеть сддтнць, удше уетнрн, н соеднненнцд(?), днекоед двд, дожнце три, зсвесднце трн, прстн двон, един од рдтд д един среврнн, поідсь юдь сріле, др8гн год нврншнмд, пвтдцд нд петрдхнде стотннд н уетнрн десеть н уе-

т и ри, то свето еѵангеліе, два кандила, мнросдлнца. II того дета покрнсмо црьква н келнк8 ѣсдню н маћерннц8, н лилию щ нова юграднсмо,
Н

1

С0ЛДРМ8 Н КОДЕІІНЦ8 Н Н С Н Ц II К0Н8ШНИЦ8 К Д МДІІДСТНрД Η ДР8Г8 ЛКНИ О

8 доне Д о π ( и л о к н м β ; н то се све сакршн liftu нгкменк кнрь Гри­ > горию ρ л ІІІ нлн ни s н проуее, лето господне .aî|RM«-. (1749) <оть внтід ннднкта .κι., крвгь СЛНЦ8 .е., КР8ЦЕ(?) лето .s., крвгь Л8нн .ні., (осиокдніе .кв.", епахта .ко-.; и вн традд н трошка много, самне ексера два десеть н шесть нллдд. — Иза тога истом руком на дру­ гом листу : шдежд(а) десеть, фелонл деветь, петрлнла един нд десет, шрарл ѵетнрн.
f

19. У рукопиеу рародне библиотеке бр. 56, који je био гевтер манастира Вољавче, има свакојаких записа, између којих ево неколико знатнијих, које ћу ставити хронологичким редом колико се може: 1762 апрнліл 23-го в Белнгрдде. eia тевтеръ монастнра ВОЛДВУЛ хрдмъ свдтаго архистратига Михаила и Гаврила, К8пнхъ щъ грешннх іеромонах Лдеѵі»: ïra.iein. внше реуеннаго монастнра ценою пара 100 на напнсдніе ктиторов жывнх и усоишнхъ. Іеромонахъ Лле>;іе б ф р е м о в н у ъ , рожденіемъ н иоеннташемъ во Херцеговнне, еннъ свдціенікоіеред бфрема и матере Лини, ρ одна С Д 8 села Η д д ν о н и и и црн реце Ti e χ ο τ и н н в лет. 1722 шктомкрід 6-го, и просвдціенъ скдтінмъ креціеніемъ ють дедн своего скдціеііноіеред С нм e ω и л н стрнцд своего іеромонахд У о ѵ с е д пострнжннкл монастнра Д о в о д е меедцд декемкріа 6-го, воспріемннкъ его У н л о к а н ъ ІЛкIII и γ ъ, под нменомъ 0 о м о. и ωτι. Т8Д8 нреселнша сд родители его у Сервпо под ЦЕСАРОКРАЛЕКСК8ІО держакв ωτι. тврскаго наснлід у нахію ρ 8 д и и Y к к 8 село Л о з a u ъ при реце Д и Y H ІІ а лето о>ть рождествд христова 1725. II по мале времени в лето рож. хрнстовд 1732 марта 25 предает се θ о м а в ндууеніе книги стрнца своем» іеромондха Уоѵсею НГУМЕН8 монастнра БлдговеціеіГід вліцъ села Стергара и града Рвдннка 2 едта, и постшсаетъ ууеніе, н жедаше монашескаго униа, егоже н Π0Λ8ΥΙΙ въ вышереуешшмъ монастнре, ракою іеромонлха Уоѵсед стрнца своего (йстрн:саеть вллен глдвн своед подь нменомъ І\де3'іе моилхь в лето 1739 меедца І8НІ'д на соворъ евдтжхь апостолъ 30. H на стелен свдціенства поставлдет сд р8кою г.г. фи л от e а митрополита херцегоΒ Λ Υ Κ Λ Γ Ο в мон(астнре) Пнвн в лето шть рождествл 1740 меедца аѵ-

1

на ком j e ово записано.
или .HB.

2

гвстд 2 2 . H превнлъ к томъ нстомъ мондстнръ Сддговѣшенио равно ?д 2 0 детъ. H в TOC кремд мондстнръ ΚΟΛΑΒΥΛ нлдв в посдеднвю нншет» н K0HCYII06 сдпвстеніе Ypeç некоего іеромондхд Ѳеодорд Тенил, в посл*ді'н выкшдго рд^вонннкд н o m своего дркжсткд if К л γ Ѣ ρ к увнтъ. Ј Д c ï e тврцн мондстнр ВОЛДКУ« до сдміе СТѢНН югрдвнше в дето 1 7 5 9 . С По томъ понеденіемъ н влдгосдовеніемъ пресйсвдиіеннѣншдго г.г. епископд M н τ ρ о φ д Η д кдлевскдго н ужнукдго носнддет сд іеромондх ί\ л е^ ï e бфремокнуъ пострнжннкъ вддговиштенскш к мондстнр ВОДДВУ» в дето 1 7 6 0 м т : л і | \ мднд 1 7 . н по томъ ид ігвменство постдвддет сд МѢСДНД дпріндд 1 2 в дето 1 7 6 2 . H в т о лито нршде сндшеиноіерсн Д н м н τ ρ ï e č\ ρ с e н ï e в н γ ъ врдтъ (ХдеЗіекъ ωτκ селд Гроцінцн, н ©стрнггдетъ влдсн глдвн своед р»кою Вдснлід іеромондхд дихокннкд Н7, моидстнрд Врдксвцжце под нменомъ Ддніндъ іеромондхъ МѢСДЦД Ι.ΙΛΪΛ
9-ГО В МОНЛСТНрТ, В ДѢТО ВоЛАКУН.

1759-го ЈИСТДВН 'іеромондх Ѳеілдоръ Тенлцъ дигд тнрCKÏH депрін 3 3 0 грошд нд мондстнр» ВОДДВУН, Η ΤΛ ТО НД мдндстнрском , грант» кнногрддъ » Γιιϊωιιιι 2 0 мотнкд ткрпн т,д д»гъ ^дптъ уунннше, Η ндмдстнр» Воддвун врдтд нркокнд с неудтомъ Τ,ΛΙΙΟΥΛΤΗΙΙΚ: с кдднном н мвседнмовом мардседомъ дд Ν і|ркк« ннтко не уходн докден се дкгъ не пддтн, Η у Среврннцн стдр» водеинц» сннже Удрніід ноденнцн, цю e прдвій) іероддконъ Дінйннсіе нд мдндстнрекомъ стдромъ воденнунці» в дето .(Щс. ( 1 7 0 0 ) , н тврцн коденнц» іслнътъ глицине, н прінмнсмо тть ï д ul e HÇ Рдл..ѣе 7 0 грошд, н тнрком ^д коденнц» дддосмо грошд 7 0 , д коденнцд о)стд у ісддог» Тдшн 1762-го мдід 12-го. н дддосмо в то лето н того мисдцл мдід 30-го УНСДД МЫ іеромондх t\ д e 'i 'i e G в ρ е м ов н Y ігамеиъ ВОЛАВДУКІН, іеромондх Дднінлъ сѴрсеімекну ндмесннк КОДДВДУКІН (ότι. свогл н^жднвенід дддосмо ^д внногрддъ Ν Гнношн тарком ^д 2 0 мотнкд 2 0 0 грошд, н рдсподожнсмо нд пдрвсіе: іеромонд,хъ Лдсѵіс ωψ своем» скдшенноі'ерен> бфрем» н мдтерн своен Лннн 1 0 0 грошд ^д споменъ KT.ÏHÏH усопшнмь; іеромонл.х Ддн'шлъ t\pcenïeВНУЪ ωΐ|» своем» (\рсен'ію н мдтерн своен Тднкосн усопшнмъ 1 0 0 гро­ шд сд споменъ κκγιιϊΗ. Μ 7,д мондстнръ цю штворндн врдтд црковнд дддосмо т»рком грошд 6 0 іеромонлѵ Me'iïe, іеромондх Дднндъ сев* ^д адрдвіе н BT.YHÏH споменъ. Въ ДѢТО 1762-го мѣсдцд дѵгвстд 25-го іеромондхъ Ѳеодоръ Тепдцъ внше нменовдтш готь своего дрнжствд у Кдуер» ѵвнтъ.
В іінсмо

лето 1 7 6 3 і д н о д р і д 22-го в Еѣлнгрдди «оть М»лд Мнстдфе к»/шлю Довр» Дики н воденнц» н кдлдлнц» нд Донрон Лацн, н

дадосмо М»да У»стафн 3а Довр» Л»к» н воденнц» н з<* ваддрнц» гроша 170, ίτχ ууетъ кддш ν Крагкевц» гроша 1 0 , γ Кжнц» Хасам спдхін н &лн спахін ça тлііію 2 0 гроша, нжднвеімемъ ісроііоилхд С\де£іа вкремоі{НУД , іеромонаха Даш'нда ^рсбіііевнуа намесннка монастнра ΚΟΛΑΚΥΛ; с»ма гроша дато 2 0 0 ; н расподогкнсмо на napscïe : еромоіілх Лдеѵіо тц» своем» свдціенноіерею бфрем» н матерн своен Лини 3а ВѢУИІІІ споменъ гроша 1 0 0 , іеромонах Ддніндъ ωΐ|» своем» Арсенію н матерн своен Танкосн ça кг.γпін споменъ 1 0 0 гроша. Η в то дето у Космаю свонмъ нзднвешемъ готревнсмо ваку» н нлсдднсмо шднва 2 2 0 древ. Вдето 1 7 6 4 нд»ћн шть" манастира ннс ноток г, с дев» стран» по­ тока внше Бане растревнсмо ВДКУ» из нова, ΥΤΟ никогда тамо не внда, и насаднсмо шднва дервета 3 3 0 . В дето 1772-го нзжднвеніемъ іеромонаха Ддніндд н Рафанда на­ саднсмо шднва сннже Бане з деен» стран» потока 4 0 0 дервета, н на дрвгомъ дод» внше Бане з деен» стран» потока нд»ћн ωτι> монастнра насаднсмо 2 0 0 дервета. В дето 1 7 7 2 меедца декемврід 6-го пр'шдс вдагоговеннш свдціенiioïepeii Радонца У н д н ѣ е в н у (оть седа Тр»дедд ндхіе рндннуке в монастнр ВОДДВУ», н (отрнзаеть вдасн гдавн своед р»кою іеромонаха Даш'нда Лрсеніекнуа, под нменемъ Рафандъ іеромонах.
Особите с у вриједноети joui ови записи осим о с т а д о г а и за то што и х j e писао својом руком Х а п и - Р у в и м „Који знаде злато архимандрит,

растапати иисат'"—

„И са њиме ситне к њ и г е а д а с у доиста њ е г о в и зна

с е о т у д а што сам к а ж е у ј е д н о м д а једнаки с онијем. Ево и х :

пише својом руком а д р у г и с у писмом

Прн господин» митрополит» Ια) л к'i'u « кадевскомъ ко евдтоархаггедскомъ монастнр» зовом ВОЛДВУД выша два сродна крата йдеііе н ДаII ІІ до, н прекрнша монастнръ, о т основанід наунннша 2 Ъедіе, един» на 1 7 6 5 а втор» на 1 7 7 6 . На 1 7 8 7 лет© меедца мад 9 УНСДЪ прн нгкмен» іером(ондх») Хаџн P S B Ï M » Вадевц» нрнде діакъ Гегоргіе Ѣ»рЬекнііъ во сен свдтоархаггедск» шкнтедъ зовом Воддвуа, н пострнже се во монашескш оэвразъ штъ хдџн дрхімандрнта I ω с н φ a сдбякнтедд скдтеншн кадевскід епархін, н постави сд свдціенненком ко Беднград» ракоподага... мнтроподнтъ Д і ш н і с і е Бедиградід І'»ІГІД трети УНСДЪ, H иренменованъ БЫСТЪ Г ер a CI M ъ прн господ» господ» вадевском Іюакім» и препрокддтом

ве^ъвожномъ тарецкомъ цара салтднъ йфталдхмндъ 12 УНСДД когомр(с)кдго цлрстковаінд. ПОВѢСТЬ о н-ккоемъ 'іеромонасѣ Р а в і м * . Сен іеромонахъ Равімъ Ненадовъ роднл сд ко предѣлн вадевскон ко сел» Влвннон Λκκιι, н \однхъ ко свдтмн грлдъ Іерасаднмъ нд поклонеше въ ЛѢТО .^щт. (1785), н ііренесадъ соть іерасллнмд 5 кннгъ, то естъ 2 житід но иіестъ месдцен нд две удстн, н цел» внвдіа нови н веткін рвътъ, н тодкокъ дпостодд іюдномъ сддтоастнмъ нд 14 посллнід Пдвловд нд две удстн, послѣдн же оу 2 ндрасіе жнтід прнложнлъ севе н роднтедемъ свонмъ оі|8 Ненлдк. м.ггерн Мдрн, врлта Николаю, сапрагн Март, ογεοπншиъ, жнвнмъ сннв* іерею Іошіна, децн; ρ и Сдррн, крата І1л(ил)к н Марка Η снновца Петра н Стефдна, ογ eis церкокъ К О Г О В Д У В храмъ свдтаго к(еднко)м(оууеннка) Гешргіл, н cito свдтаю церкокъ когдраснсмо нд сдана н похвала евдтома Геюрп'а (ЙТЬ осноклнід вкани со вратідмн мо­ ими, и того кремеид ностдвн се дрхнмлндрнтомъ во сен свдтен овнтедн « τ ι » господина митрополита Дднндд при (н)гименк Кдсидік 1795. и ннтко ωτΊ» моего родд спит, ндн врдтт, н ΥΤΟ ДД НМД трджнтн мое ?д«, KCYC монастнр(с)ко, ндн оке две книге кнше peYeiie, кромт, нд проунтаніе, пакт, во^вратнтн ογ манастнръ. сокствено ракою нодъннсаю про­ клинаю. 1796 ïaiiaapa меедца 13 унелд. Р а в і м ъ Ненадовъ, поклоннкъ гровд христова, лрхнманд(рнтъ) коговаускін. НОВѢСТЪ ω семъ внвшемъ рати, которн кыстъ сего года 1787. Ilove і'миератр'іі|Д всероснекд, и иомошествокл ен нмпердторъ Ісвснфъ кесаръ рнмскін нд тарецкогъ цард садтднъ Лдаддхмидд. ογ томе рдта внетъ пленеше на нред-кдъ кеднгрлцекаю, то естъ нд идшддакъ, Η ТОМЪ рдта миоге церкве хрістіднске погоръше, и ΜΗΟΤ,Η хрістшин поровнше ce, ІІ сего 1789 ο днрідд 6-о унсдд н^ъгоре мондстнръ Колдкуд, н того месецд 7-го оу/.с цеслръ 1а>снфъ со вогомъ Шавацъ, и многе стварн монастнр(с)ке плъннше тарцын н свдтід книги, и сен нротокалъ ογ Но­ син ογ мъст» Срекреннцн некн ВЛДГОГОКѢІПН хрістіднъ Сфтанъ рождет'емъ (отъ минета Сараека н^вавнлъ ю аѵгь тардкъ, и Ypez, іером(ондхд) Хдцн Равімл внвшн нгаменъ монастнрд внніе нменаемогъ ИОДДВУС храма свдтдго саавнаго кеднкомауе(ннкд) Гетргід, сега годд 1793-о септемкра 2 2 - 0 УНСДД, при (н)гамена Вдсндіа Петровнуа. н ογ предали вдлевскон многе церкве погорите и монастнрн, и 1-о нагоре мон(астнрь) Кого кауа, урамъ евдтаго Геюргід, авгнета 14-го, н 2-о мон(астнрь) Рнвннца,
1
1

Испод тога

потписа ј о ш j e неко други потврђујући г а до-

дао : соБственою ракою.

хрлмъ скдтдго ллостолд Нетрд вернгъ, 3-о нагоре церквл » Сллвкокнцн, хрлмъ преюБрджеінд, 4-о ο γ Керумдр» церквл, хрлмъ свдтдго ИНКОДЛД, 5 - 0 Ογ Ü6YNHHH Ц Р К VCHCll'ÌC ІіреСКАТІД Богородицы, 6 - 0 мон(дСК Л стнрь) Уеліе хрлмъ свдтдго дрхдггедд, 7-о мон(дстнрь) Пкстннл, хрлмъ воведеіне ко хрлмъ ирвскΑΤΪΛ Богородицы, 8-о ο γ К»ковнцн церквл, хрлмъ скдтлго Ннколлд, ο γ ПЛВУЦ» церквл, хрлмъ скдтлго Ішлннл лреTCYII рождество, 9-о мон(дстнрь) Иовлцы, хрлмъ рождество преевдтыд Богородицы, 10-о ο γ K p a i i K O K H i i i i церквл, хрлмъ дрхдггелскж, 10-о ο γ Дикцы церквл, хрлмъ евдтдго Гешрпд, 11-о ο γ ILVKHYÏIO церквл хрлмъ дрхдггелапн. ο γ ЦѢЛОН ііредѣли кллекскон слмо остлше две : монлстнръ ГрлБонлцъ, хрлмъ свдтлго ІІпііоддд, н церккл ο γ Πдκιιϊιι, хрлмъ рожде­ ство Іошінл претеун и... горн иін(гдд) не БН НИ. ο γ томъ оуддрн из Скддрд пдшд со Лркднііт(о(мь). н норови н попллн сего летл 1791-о. н све се то вдше з д Б о р д в н л о , н жллоенд мдтн сеншнем»(?) рлдл, Y» се глдсъ гордуе пеленд дл немлцъ ддее Келнгрддъ т»ркомъ нлтрлгъ со шкреснін грдддмн, ілко и вн после того, д е р ж д ш е Келнгрддъ немцн цел» го­ дин», денъ ωτι. дне ево немецко ево т»рецко, н в д ш е ο γ Келнгрдд» фелтъмлшеръ Кднесъ иепрі'дт(ел)ъ родл нлшегд, коздиже влдднк» келнгрлцкогъ ДІЧОНІСІД, и предддоше твркомъ Келнгрддъ, Смедереко, (\ддклле, уто БН ογ предт.лн г.елнгрдцкон ; л ил енвогрдшу'но ο γ горной крлII и и шетдше грддовн Д»внцд, Нокн со проунмн предали до сего дне 1793-0. нлнкд(?) елншдшл сервн жддосне глдсе, в о п н ш е , оутровдмъ ііронлдкліне: оувн, оукн, ни семо ни говдмо прнкеждтн ко може. и БЫСТЪ ілклено ид зндне всемъ которн к»пцн ο γ Келнгрдд» дл свое двнжнме твлрн износе іцъ Кеднгрддд, т о БЫСТЪ 10-о ДВГИСТД, Л ДО 14-о УНСЛЛ сеитемкрл док» т»рцн ο γ Келнгрддъ, н уетвертогл ноемрд доѣе пдшд ο γ Келнгрддъ, и с»д'іе, кддіе, м»селнмн ο γ ведко место, кедкд Д»НІЛ оумре, н нлпдде стрдшіГін удсъ смертный нл Ν», Η МНОГО БЫ ЗВДНЪ нлродъ о>ть немлцд, н ннко не <одс i;oetili се иревдре ють немцд, кроме влдднкл велнгрдцскін, последи БНСТЬ епнеконъ Б»ДНМСКІН. Η унтл»ке оупрлзннше еннулромъ конеуно. н треуи пдшд доће н(з) Цдрнгрлдд, н донесе иеке лдллете ве^дин твердо лкн ІІЛ»УНІІОМЪ. н вторе године нзънѣе юмр»къ нд шлнве н нл вино н рдкі», ожл рдкіе 4 ндре, шкд кніід 2 плре. н много гонеше БЫСТЪ /,Д ТО, Η смешлше ο γ мирно цлрев», и иоеллше ЦДР» «ть ндродл пнедше 3л све уредве, клко дл не БН се мешдлн т»рцын ογ цдр(с)ке послове, кроме нлшл и кнезокн. и ο γ том» лет» БН се
1 2

у рукопиеу по.

у рукопиеу нел».

нранцесъ со немцемъ, н много народя Цть) немаца, то естъ коннсткл. н того лета 1793-о акгвста 25-о УИСЛЛ БН весма неювнуно H мрауно ça 4-о уаса. ω семъ конецъ ДѢЛ», Η нашем» БОГ» слава во кекн века, лмннъ. ПОВѢСТЪ ω слкжнтелнмл н свдшенннци монастнра Волднуе. оу време рата повъгоша оу срнмск»ю пред*дъ, внша уетнрн : нгкменъ внвшн мон(астнра) Волявуе іером(онлхь) Хдџн нлн поклоннкъ Р»кі'мъ, ïepoм(онахь) Рафанлъ, іером(онахь) Унтрофанъ, іером(ондхь) Гераснмъ, нг»м(енъ) і'ер(омоіідхі.) Гераснмъ оу Вркшк» оу манастнръ Ремет», а Рафанлъ н Унтрофанъ оу монастнръ (ренекъ, н среврене стварн н вакрене н <ОД*АНІЙ свдшенннуеска. по преданін ткркомъ Белцграда Рккімъ н Ге­ раснмъ оу мон(астнръ) Боговау», а Рафанлъ оу сгорел» ВОЛДВУ» врлтнл сд последни. То je писао Хапи Рувим. А ево још неколико записа дру­ гих л у д и : Смирено недостойни лсь еромона Макарне долносемлць снето гораць прндо оу Боговаѣ» лета 1793. наунннсмо монастнрі. на ново са вратство(мь) .^аіруд. Да се сна » последъна времена какохъ прннде нермона пронг»мень Грнгорне но рат» ωτκ монастнра Ст»денні|е са cuoia два неръмонахл »уеннка II а рът en ma н Ι Λ Ι Π Π Ι Λ н дака Τ имот ina на нлад .|"УЛ. (1791), н воселн се во манастнръ Благовеціенне кодъ села Стергара. » манастир» ннціа не наѣе но н»стъ л»гъ ©стр»га слрасдо. седохъ до нлад» .іруд. (1794) н поуе граднтн ѣелне, и поставъленъ внстъ дримапьдьрнтомъ юд владика Данила шаваукаго, н науннн ѣелне и подрвмъ подъ ћелндма <»ть основанд скеѵъ щ нова, н покрн келнд нспре(дь) юдтлра, н ионокнхъ НСТОУЪННКЪ внше маЪвпьннце, и кннн два касана, н науннн воденнц» у Срекеннцн св»хъ щ нова до нладе .fye. (1795) то сне,хъ савершн. н веше манастнръ Волавуа сапвстида н сгорела сва.хъ н разорена, келне ске, ннѣе ннціа нема ωп. нас(н)лнд агардньскаго. н доведе гоге цнньцаре шд Орнд(а), те саградн црквк св» <от сйснованнд н шир» н лепьш», к»ве нне БИЛО НН ѣемерл, поднже ѣемеръ н к»ве, н покрн ћеанк покр»- ольтара, цю с» уетнрн сове подъ единиъ покрономь, н к»пн касань манастир» Волавьун. и постави ддка Тнмотнд свеціеннкомь, и нареуе нме ем» Те ω доене, роѣенн снновацъ ваше , н ткрн га » манастнръ Волавьу» да сл»жн светом» ярань1 8 1 2 3

у рукопису сапостла. вала да покран. вала да бјаше.

гелн Мнлндк н Гдвьрндн ад KCYHTII сиомені. до нддде .руг. (1796) то сверши. Нд ндддк .fyjç. (1797) года поуе χ Колліи>ѵн велик» подървмь, те сдгрлдн докъсдте кедне тдпрадрн» велики свехъ воде но цю е вндо ад веунтн сиомень сд свонемь неръмондломь ГЛюнюмь. Пдрътенношь, Тегодоснгомь. н то дето дддосмо мд(н)сторомь ћеремнџндш. окліідномі. новьцд ад ко цю(?) шесь ѣесд н похъ рдкі.но, [оквемь рдне н дрнгогд троип.кд. дрнмдньдърнтъ Г ρ н г о ρ н е мднлотнрд Кддговеціннд н Колдньуе. Наднддъ Ογίκιιιμ «оворъ кне^ь Днміітріе Киожекнут. нрнде нд по клоненіе ογ ein мондст(нрь) КОГОІІЛУК, и ііоді.шіод севе ктнторд еклтен сен ог.нтеди, ддде 2 сддднддрд u книги f ддтнръ, севе н Лепосдвн домдѣні|н, Мнліінкк н Мцловднк, π врдтн Гдврндн н Отлит, Рнгснцн, oifconшнмь роднтедемъ оцв Сднвы, мдтерн вдн, моем(крнк) 22-о 1794. Іѵ1т.елі|л мдртд 19 дне 1795 ДѢТД. Іірншедъ к ндмд цъ Сремд іеромондхи Л<мидст СДВІІУБ іеродідкономъ, н постлвнсмо его во свдціеннкн. и κ'ι'ω е коді. ндсь цидню 7 нмн. прн подлив ад то нлше БДЛГОДѢдіне дл© идмд 5 кннгд пропок-кдн Пдлтонокн, н мм емк дддосмо его) сѵнкедио н пнсмо ошінстнтедное minerò мондстырд выше ннслнилгб) дне н мт.сецд. н одлдзн γ свое OTCYCCTKO POCCÏIO Кіево, родители ero с\яе3Ή н (\гдфід BI. сели геиердль феддмдршддд Ндрншкннл Нрллнеко. прн Ί нгнменн Бдснлню Петровнуи коговдЦн.
3

20. У рукопиеу народне библиотеке бр. 5 9 на хартији, у ком су црквене пјесме по руски с нотами, има овај з а п и с : аде прндо

лад. грешни смирено недостоин ермонд(хв) Ѳешдосне Р Н С Т Н У Ь ПОстрнікннкъ вллговеіненекн поведением!, н вддгословеннемъ ωτι. госпо­ дния господннд н митрополит ι Д д и и д д шдвдукдго и (оτι. стрні|д своего внвшн дрхнмдндрнтд Г ρ и г о ρ II А Б д д г о в е ц і е н с к д г о И ВОДДВДУКЯГО поенддет сд ермонд(хь) Ѳесодосне Р Н С Т Н У Ь во мондстнръ КОДДВУК 1797 мдртл... и ти іііііо стдрогл днхонннкд Рлфднлл волдвдукдго, Η в то лето престдкн се ермонл(хь) Рлфдндо 1798 месецл . . .
21. мјесец У рукопиеу ученога д р у ш т в а бр. 12, у ком j e минеј за опомена вла1799 април па хартији, има у почетку п р е п и с а н а

дичина народу д а живи хришћански,

л испод њс овај з а п и с :

подпиед мдртл 25 ДНА ігименъ бѵстрятёе вллговешеііскін оть Клвлдрд н Овудрд БЛІЦЬ Мордве р(еке) подннсл.

Moskovska etnografička izložba
u svibnju 1867.
Čitao u sjednic i historičko-filologičkoga i umjetnosti
PRAVI ČLAN DR.

razreda jugoslavenske 16 listopada 1867
PETAR MATKOVIĆ.

akademije

znanosti

A k a d e m i c k i j e o b i č a j , da s v a k i novi elan a k a d e m i j e u svo­ j e m nastupnom predavanju razvije najnovija a uz upitnih to izpitivanja u obsegu Gr e oone znanosti, k o j u z a s t u p a ; novište i s u d j e l o v a n j e k o d grafička je nauka da označi svoje vlastito sta­ izpitivanja. cjelini, u smislu n j e ­

znanstvenih

u svoj

svojoj

zina o s n o v a t e l j a prof. K a r l a K i t t e r a , ona z n a n s t v e n a struka , k o j u mi j e dužnost u o v o m u č e n o m zboru zastupati. B u d u ć su m o j a na­ s t o j a n j a о toj n a u c i u č e n o m u z b o r u poznata, se danas nebih s t r o g o držao gradu k o j u progovorio о r e z u l t a t i h m o j e g a zato će mi oprostiti, a k o toga bavljenja u Petrokratko a k a d e m i č k o g a običaja, te umjesto

i M o s k v i , gdje i m a d o h zgodnu p r i g o d u , p r e m d a ostalo.

v r i e m e pet tjedana, i p a k k o j e š t a u m o j o j struci proučiti, što bi mi i n a č e nepristupno I z l o ž b e su i z n a n s t v e n i s a s t a n c i današnjim danom za u č e n j a k e t o l i k e zgodne p r i g o d e putovati u d a l e k e k r a j e v e , talah s k o k o m n a p r e d u j e bješe etnografička bud n a p r a m minulim izložba u te tim obogatiti promesvoje z n a n j e i i z k u s t v o . S t o g a i danas n a u k a poput hitrih viekovom. toga m o ­ ne­ za­ se

P o g l a v i t i povod m o j e g a p u t o v a n j a u R u s i j u , k a o što j e z n a n o , M o s k v i , a vrhu kojom trili s v e k o l i k e p o j a v e i p o đ h v a t e posredno nimam. U p r o s i n c u g o d 1 8 G 4 p o t a k n u družtvo nih z n a n o s t i , Moskvi za m j e s e c t r a v a n j ljubitelja prirodoslov­ o b s t o j e ć e uz m o s k o v s k o sveučilište, misao, d a s e u 1867 p r i r e d i etnografička s a n t r o p o l o g i e kog a i etnoposredno z a s i e c a j u ć e bud

u onu znanost,

i z l o ž b a , k o j a će s a s t o j a t i

grafičkoga obavljene

odjela,

te

prirediti

gradivo,

da

se

iza

izložbe ustroji

e t n o g r a f i o k i m u z e j , n e b i li svojih bitnih za­

se tim č i m prije p r i m a k l a e t n o g r a f i j a к r i e š e n j u „Etnologija j e j o š t e u kolievci", primieti Pott u svojoj k n j i z i „die U n g l e i c h h e i t Premda zanimivih der je izdanoj god. 1 8 5 6 na str. 8 4 . godina minulo i v i š e liepih i t o č k a h sveudilj nazad. obazremo na jedno od

dataka, b e z k o j e g a r i e š e n j a n e m o ž e d a b u d e e t n o l o g i j o m . čuveni j e z i k o s l o v a c t o g a više od sadržaja deset menschlichen R a s s e n " antropolou mnogih

stvari

gičkoga i etnografičkoga napisano, A k o se samo lozi s

ipak j e

etnografija

od t e m e l j n i h pitanja etno­ vidimo koji da se antropo­ smatraju ljudstvo

logije, n. pr. n a r a z r e d b u r o d a l j u d s k o g a , s jezikoslovci neslažu. Antropolozi, fizičkoga

s t a n o v i š t a , n a d a l e k o se m e d j u sobom r a z l i k u j u , da о oni narodi, о kojih se t v r d i

drugom n e g o v o r i m , n a k o l i k o se p l e m e n a rod l j u d s k i dieli i k a k o ­ j i m p l e m e n o m imali b i s e p r i b r o j i t i da su p r i m i e š a n e k r v i itd. bitno različitih rezultata nost, s m a t r a ljudstvo s O v o su p r i e p o r n a p i t a n j a , k o j a se n a takodjer mlada zna­

p r a g u ove znanosti pojavljuju, t e o v a k o ili o n a k o r i e š e n a , m o g u do voditi. Jezikoslovje, duhovnoga stanovišta, premda j e svojimi srodstvenu fizički se mje­

izpitivanji do k r a s n i h r e z u l t a t a d o š l a , i m e n i t o g l e d e ć n a

suvislost naroda, i p a k j o j i z p i t i v a n j a niesu toli d a l e k o dospjela, d a bi p r o k r č i l a stazu к etnologiji. A k o se s r a v n e ova o b a p r a v c a i duhovni i rezultati n j i h o v i h fizički značaj dojakošnjih izpitivanja, i p a k m o r a , da j e z a e t n o l o g i č k u k l a s i f i k a c i j u j e z i k rilo nego li naroda. u antropologičkih sobom načelih bitno da ne samo od toga pozvani da se razlikuju, S t o se prirodoslovci radi p o t a k n u p e t r o g r a d s k i limi antropologičkimi sigurnije priznati

j e z i k o s l o v a c a , već takodjer i medju

akademik B a e r , sporazumiju druga

se n j e k o j i

prirodoslovci god. 1 8 6 1 u G ö t t i n g e n u s a s t a d o š e , da se m e d j u ostapitanji imenito : k a k o mjere lubanje i druga uda tiela; svrhu z a godinu da se p r i r e d i kih pitanja 1863 urečena. u pod svrhu veća s k u p š t i n a b i u istu osnovu:
1

O v e iste godine p r i o b ć i čuveni fi­ u Göttingenu bitnih antropologič­ induizložba

ziolog, p o k o j n i Rudolfo W a g n e r , profesor riešenja zaštitom

vlada, poput v e l i k i h

strijalnihizložaba,

god. 1 8 6 4 u G ö t t i n g e n u v e l i k a

' Petermann. Geographische Mittheilungen 1 8 6 3 . Str. 1 6 1 — 1 6 5 .

lubanja, svako

buduć

da

su l u b a n j e po i z k u s t v u n a j v a ž n i j i temelj z a

fizikalno

izpitivanje, k o j e se na o s e b i n e i srodstvo različitih Z a t i m b i se b i l a polag dotične osnove, i m a l a dr­ l u b a n j a sredo- i iztočno - europskih a god. 1 8 6 7 u naroda.

naroda proteže. žati god. naroda;

1 8 6 5 u B e č u izložba

god. 1 8 6 6 u P a r i z u zapadno - e u r o p s k i h ,

K o d a n j u i z l o ž b a l u b a n j a starih i novih s k a n d i n a v s k i h

P r e m d a se z a i z v e đ e n j e ove za znanost toli znamenite osnove k r e p k o z a u z i m a š e s v a k o l i k a a n t r o p o l o g i č k a , g e o g r a f i č k a i ina u č e n a d r u ž t v a c i e l o g a i z o b r a ž e n o g a s v i e t a , i p a k se W a g n e r o v n j e g o v o m smislu n e i z v e d e , j e d n o radi v e l i k i h s k o j i m i j e taj p o d h v a t bio s k o p č a n , О rezultatih tim u m r i e , a poslie n j e g a se n i t k o za stvar v a n a ove godine p r i g o d o m izložbe u Parizu drugo što W a g n e r svojski nemože predlog u malo z a obdržaza sada i različitih t e ž k o ć a , nezauzimaše. se

antropologičko-arheologičkoga kongresa,

n i š t a reći, d o k n e b u d u o tom o b š i r n i j a i z v j e š ć a

obnarodovana.

M o s k o v s k o prirodoslovno družtvo išlo j e j o š t e dalje od W a g n e r o v e o s n o v e tim, što j e a n t r o p o l o g i c k o j izložbi pridružilo i etnografičku i z l o ž b u . O v a j posljednji razdio, p r e m d a se početkom smatrao predmeta ove vrsti različitih uzgrednim, podredjen m n o ž i n o m g r a d i v a toli znatno nadvisi prvi, da j e antrobio e t n o g r a f i č k o m razdjelu. znanstveni pojav naroda i za nego

pologieki razdio g l e d e ć n a o b s e g i raznolikost izloženih O v a j p o d h v a t u M o s k v i prvi j e

n a svietu. N i j e d n o j d r ž a v i n i j e to prije dolikovalo što R u s i j i , j e r ni j e d n a d r ž a v a n a svietu n e b r o j i toliko n a r o d a , k o v s k a ne samo z a s t r u k o v n j a k a važna, nego po j e z i k u , v j e r i i k u l t u r i . S t o g a j e bila etnografička izložba m o s ­ svakoga bez i po ustavnih
1

razlike vele poučna. Austrijska carevina n a r o d a ne s a m o r a z l i č i t i h po j e z i k u predlog u č i n j e n

broji za R u s i j o m n a j v i š e

i vjeri,

formah, u k o j i h su dorasli do r a z l i č i t o g a stepena izobraženosti ; ali god. 1 8 5 9 c. k r . g e o g r a f i č k o m družtvu u B e č u : da se b a r ustroji e t n o g r a f i č k i muzej a u s t r i j a n s k i h n a r o d a , da b i se s a č u v a l e n a r o d n e n o š n j e i ostala, k o j a v e ć u narodih ginu, žalibože odziva. priredjujućega moskovsku izložbu Zapisnici sjednica odbora nenadje

s v j e d o č e k o l i v j e š t o i u m n o j e odbor u tom toli trudnom i p r v o m

Zeithammer. Ideen zur Begründung eines österreichischen etnographischen Museums. Mittheilungen der к. k. geographisch im Gesellschaft. IV. Jahrgang. Wien 1 8 6 0 .

podhvatu postupao : sastavio t o č n e n a p u t k e z a s v a k i i z l o ž b e n i r a z ­ dio, koli z a u m j e t n i k e , toli z a s v a k i predmet, povjerenike, razpravljao na tanko svaka da b i b i l a i z l o ž b a o r g a n i č k a c j e l i n a te da b i izložbe u bila : slikovno Rusiji s se i m a j u

s l i k a i predmet imao s v o j e tipično z n a č e n j e . n i k a vidi, da j e s p o č e t k a s v r h a g l a v n a n a r o d n a plemena, ž i v u ć a niji representanti ruskih plemena. prostranoj

I z dotičnih se zapis­ predočiti osobinami najtipičsmje­

iz njihova d o m a ć e g a života, u k o j u s v r b u uzeti

S v a k i s k u p i m a biti t a k o njihova života

šten, da izrazuje k a k o v u b u d i c r t u d o m a ć e g a života, z a to se i m a okružiti n a j k a r a k t e r i s t i č n i j i m i p r e d m e t i k a k o g e o g r a f i č k i s l i e d e , t a k o da i životnimi redom po­ sliku uvjeti upitnoga plemena. G r u p e p l e m e n a i m a j u biti p o r e d a n e b i motritelj larnih k r a j e v a postupno prelazio к t r o p i č n i m i , mena mogu biti o k r u ž e n i tipičnim biljem te si stvorio

p o č e v š i plemeni

k a k o su smješteni narodi n a p o v r š j u z e m l j e . K i p o v i različitih ple­ i životinjami dotičnih antropopriedjela. O v a izložba popuniti ć e se j a v n i m i p r e d a v a n j i

l o g i č k i m i i etnografičkimi, i i n i m i t u m a č e n j i . T o b j e š e p r v a o s n o v a — t a k o d j e r v j e r n o i z v e d e n a — p o t i c a t e l j a ove e t n o g r a f i č k e i z l o ž b e , k o j a se j e bila, tečajem razpravljanja razširivala i popunjivala, te se к tomu dodaše predmeti d o m a ć e g a života, m o d e l i k u ć a i orudja, g l a s fotografije i s l i k e , l u b a n j e i k o s t i različitih narodnih plemena.

O v a osnova našla j e radostni odziv ne samo u raznih r u s k i h k n j i ž e v n i h družtvih i oblastih, i u odličnih l i c a , v e ć i u c i e l o m ru­ s k o m i z o b r a ž e n o m o b ć i n s t v u ; s v e i z j a v i s v o j u radost, obre č e svoju podporu, da se taj z n a n s t v e n i izvede. V l a d a dozvoli Pomoćnik kuratora podhvat čim podpunjuje i sjajnije dr­ da se i z l o ž b a priredi u v o j n i č k o j j a h a o n i c i . naukovnoga područja, pravi d r u ž t v u u tu n a s e b e dalju etnografieposebno za pred­ kao

moskovskoga (t. j .

žavni s a v j e t n i k V . D a s k o ν predloži p r i r o d o s l o v n o m u svrhu svoja o s o b n a s r e d s t v a s k r b s tom p r i m j e t b o m : k i h predmeta hvati fički družtvo, muz ej. sastavi trošak) i preuzme zbirka,

da se i z a o b a v l j e n e i z l o ž b e iz etnografička

posebna

odjeljenje m o s k o v s k o g a o b ć e g a m u z e j a . O v a j predlog radostno pri­ izabere si i z l o ž b e n i odbor, a Daškova s j e d n i k a , i z a k l j u č i da ć e se t a z b i r k a zvati D a š k o v etno gra­

D a nebi izložba b i l a samo s p e c i j a l n o r u s k a , v e ć i oboe slov j e n s k a z a k l j u č i odbor, n e k a se p r i d a d e j o š t e s l o v j e n s k i razdjel, budu t a k o d j e r slikovno p r e d o č e n a s v a k o l i k a s l o v j e n s k a p l e m e n a etnografička cjelina. Uslied toga pozvana bijahu (ponješto da kao

kasno)

izvan Rusije sva slovjenska književna družtva s etnografiökimi p r e d m e t i r i c k o družtvo bi t a k o d j e r pozvano pozivu, i z a b r a v u tu s v r h a vrieme i slabahne da

i pojedina l i c a ,

da

popune m o s k o v s k u izložbu. tek koncem sile ipak rujna minule

Naše histotomu od­ kratko godine

učestvuje ; odazva se

bor, k o j e g a s a m č a s t imao biti i z v j e s t i t e l j e m ; doprinese uz materijalne njekoliko gledeć predmeta, k o j i m i j e b a r popunilo j u g o s l o v j e n s k i moskovske izložbe. razdio.

etnografičkih na p o s t a n a k i

Ovo i m a d o h n a j p r i j e na k r a t k o k a z a t i priredjivanje

P r e m d a j e m o s k o v s k a e t n o g r a f i č k a izložba s različitih stano­ višta, a n a j m a n j e sa z n a n s t v e n o g a , što v i š e p r i m j e t i t i ; nu ja se i p a k u časopisih n a dugo i široko, a usudjujem bez ikakova obzira od m n o g i h p r i l i č n o v j e š t o opisana, da b i gotovo suvišno bilo о njoj na s v e k o l i k e opise, m o s k o v s k u izložbu sa m o j e g a stanovišta ocieniti. P r i j e n e g o što p r i e d j e m n a samu stvar, dvoje mi j e j o š t e na­ pomenuti : i z l o ž b e n u z g r a d u i izložbeni i m e n i k . I z l o ž b a b j e š e s m j e š t e n a u v o j n i č k o j j a h a o n i c i , k o j a j e bila u tu svrhu p r i r e d j e n a . v e ć svietla. Valjano uredjeni je imenik kod izložba j e d a n о predmetu od i važnijih njegovoj u etno­ odiela i sastav­ plemenu obi­ nefaktora, j e r j e vodja, u p u ć u j u ć i motritelja T o j e v e l i k a i prilično v i s o k a prostorija razi z e m l j e , k o j a , r e k a o bih, da j e z a tu svrhu više t a m n a nego li od­

važnosti. I m e n i k m o s k o v s k e i z l o ž b e grafiji p o t r e b i t i m t u m a č e m b i o . Svaki j e kip potanko opisan,

vješto j e

i toli točno sastav­

ljen, imenito p r v o g a o d j e l e n j a , da j e s v a k o m u i n e u k u m u pače svaki komad

svaki etnografički predmet

točno naznačen.

Imenik j e tek

ljen, pošto su p r e d m e t i s m j e š t e n i b i l i ; a n t r o p o l o g i č k i p a k o odiel j e k a o d o d a t a k p o n j e š t o k a s n i j e izdan. О s v a k o m narodnom n a izložbi s l i k o v n o zastupanom g r a f i č k i o b s e g , k o j e g a dotični n a r o d z a p r e m a , njegovo l j e ž j e , k u l t u r n o s t a n j e i b r o j d u š a od p r i l i k e . su g l e d e ć n a r u s k e n a r o d e , naveden j e k a o k r a t k a uputa, g e o fizičko Ova tumačenja ruske

i m a j u , k a o što se i netraži, n i k a k o v e z n a n s t v e n e vrieđnosti, iz poznate P a u l i e v e s obojenimi s l i k a m i , kojim j e opise dodao p u k o v n i k

crpena

etnografije

E r c k e r t , nu

n e s v a g d j e t o č n e i s a v r š e n e . Gfledeć na ostale S l o v e n e crpene su bil j e ž k e iz poznatih e t n o g r a f i č k i h djela S a f a r i k a , C z ö r n i g a , L e j e a n a itd. N u sada p r e l a z i m n a s a m e p r e d m e t e , da vidimo što i k a k o j e bilo izloženo, r a z m a t r a j u ć ih onim redom, k a o što ih i m e n i k n a v o d i .

J. A.

13

Moskovska glavna razdjela:

etnografiöka

izložba

razdieljena

j e bila

na

tri

I. O d j e l e n j e plemena, maljah. živuća

skupova u Rusiji

predstavljajući i u ostalih

raznovrstna ζ e-

slovjenskih plemena:

O v a j se razdio dielio n a d v o j e : n a

1. i n r o d n a , a) na i z t o č n e

(označena bielimi biljegami) i posljednja (označene zelenimi biljegami) i

2. na plemena s l o v j e n s k a ;

b) na z a p a d n e i j u ž n e S l o v j e n e ( o z n a č e n e žutimi b i l j e g a m i ) . II. o d j e l e n j e bješe obće etnografičko, a

III. a n t r o p o l o g i č k o

odjelenje. predstav­ Glava

R a z d i o s k u p o v a obsizao j e r a z n a n a r o d n a p l e m e n a ,

ljen b j e š e m a n e k e n i u n a r a v n o j v e l i č i n i o d j e v e n i m i tipičnimi odieli. U manekena bila j e glava i ruke glavna zadaća umjetnika. a b o j a lica i m a l a j e p r e d o č i t i n a r a v n i tip p r e d s t a v l j e n o g a O v i su s k u p o v i bili t a k o poredjani, j e i m a l a p r e d s t a v l j a t i v j e r n u s l i k u , k a r a k t e r i s t i č n u za dotično p l e m e , plemena.

da j e motritelj imao p r e d

sobom živu etnogtafičku k a r t u R u s i j e i c i e l o g a S l o v j e n s t v a . Skupovi i n o r o d n i h ovim i I . s k u p i dvie (br. 1—4) u Rusiji živućih naroda smješteni bijahu Medju pro­ predstavljao bivše ruske podanike

n a sjevernoj i lievoj strani (od u l a z a ) i z l o ž b e n e p r o s t o r i j e . dane A m e r i k e : A l e u t a , Aleutke

k a k o se s p r e m a n a lov n a m o r s k e b o b r e , Manekeni Ljubimopredbriežja nariečju na da

k o j e p r a t e n j e g a . A l e u t drži u j e d n o j r u c i v e s l o , i umjetnikom

l u k sa strielami, uz n j e g a j e a l e u t s k i č a m a c ( b a i d a r k a ) . su izradjeni prof, k i p a r s t v a R a m a z a n o v i m n a zapadzoj

v i m . Aleuti, k o j i h se b r o j i 3 0 0 0 duša, živu n a a l e u t s k o m ostrvlju i strani A l i j a s k e ,· p o t i č u , k a k o se priča, iz što se A l i j a s k e , odkud su se po otocih nastanili ; diele ih po dvoje n a zapadne i i z t o č n e , i t v r d e l o š iz o t o k a S i t k e ; m a n e k e n na zapadnom

nemože vjerovati, Pleme

su se n o v i j e dobe iz A z i j e u A m e r i k u p r e s e l i l i . D o njih sliedi К oizradi G e i z e r t . K o l o š k o žive obitelj; pre­ b r i e g u z a p a d n e A m e r i k e od u š ć a M a k e n c i j e do C h a r -

lotskih otoka, i m a d e ih 2 5 . 0 0 0 ; čini p o s e b n u j e z i č n u se na v i š e p l e m e n a , i Ugalahmuti. od k o j i h živu u negdašnjem

laze s j e d n e strane u A t a b a s k e , a s d r u g e u E s k i m o z e . K o l o s i diele ruskom ameri­ mi­ kanskom kraju Elinkuti sa š i r o k o m sionari s K a m č a t k e o b r a ć a š e ih i plosnatom otraga lubanjom i ribarstvu; ruski K i p o v i su naravi

O v i narodi ž i v u о l o v u

na kršćanstvo.

toli podobno izvedeni, da j e ne samo nošnja i ž i v o t , p a č e i sastav n j i h o v a tiela t o č n o i ž i v a h n o Cukče: stranjuju izražen. Skup II. predstavljao u iztočnom razproCauna medju Dentaslič­ I z a t o g a sliediše puci i z t o c n e S i b i r i j e . kraju Sibirije, u mahovitih n a z a p a d u , a do Anadira ravninah

m u ž k a r c a i ž e n u ( b r . 5 i 6 ) . C u k č i stanuju

i šumah ( 1 0 . 0 0 0 d.), se hvataju

se od l e d e n o g a m o r a i b e r i n g o v a t j e s n a c a do r i e k e na j u g u , gdje Cukči naliče. posreduju Ijušturami trgovinu od v r s t e

njim srodnih

Korjaka, koji Kološem

A z i j o m i A m e r i k o m , trguju navlastito

lium, k o j e od C h a r l o t s k i h o b a l a dolaze i za n a k i t se

prodaju.

O v i do s a d a n a v e d e n i narodi i njim srodni E s k i m o z i , po

nosti n j i h o v a t j e l e s n o g a s a s t a v a , života i n o š n j e , vidjeti j e , da su j e d n e te iste o b i t e l j i . M n o g i ih t o g a radi b r o j e к m o n g o l s k o m ple­ menu, dočim ih drugi po j e z i k u A m e r i k a n c e m pridružuju. temperamentu k a o i po udo srodni. u 0 kipovah razprostire (br. se 7—12) J a k u t e , oko Lene i i na­ oblati, njezinih aldanskih predstavlja sta­ obicajih izmeđju Azijata Budući razli­ da su po od A m e r i k a n a c a

čiti, t a k o ć e biti s r e d n j e posljednjim nješto v i š e S k u p I I I . predočuje k o j i b r o j i do 2 0 0 . 0 0 0 gora. Tunguzi

i Amerikanaca,

rod t u r s k o g a p l e m e n a , ž i v u ć i u iztočnoj S i b i r i j i u j a k u t s k o j duša; pritoka, p a k na J a n i , I n d i g i r k i , J a k o v l j e v a , i ( 1 0 , 1 1 , 1 2 ) od S a m a n a (s b u b n j e m rije kulture. prikazano. Skup I V . predstavlja T u n g u z e : dva u tri kipa (br. 13—15) oko K o l i m e , Geizertoma. Alđana slika

su im susjedi. M a n e k e n i su izvedeni Ova

( 7 , 8 i 9 ) od

u r u c i ) z a bogosluženja, uz n j e g a d v a J a k u t a šamanstva imenito ž e n s k o ( 9 ) od c a r i c e nomadske

s d j e č k o m i đvie J a k u t k e . U z S a m a n a su predmeti O d i e l a su vrlo s k u p a ,

m u ž k a r c a iz i r k u t s k e

ijednu

ženu iz j e n i s e j s k e

g u b e r n i j e , s l o v a č k o - p a s t i r s k o m spravom k a o o b i l j e ž j e m n o m a d i č k o g a života, uz n j e stoji b r e s t o v a j u r t a — n o m a d i č k o stanište s a s i b i r s k i m jelenom. T u n g u z i su p l e m e n a m o n g o l s k o g a , razprostranjuju se od J e n i s e j a o k o dolnje i g o r n j e T u n g u s k e к iztoku do O h o t s k o g a m o r a , na j u g u hvataju 7 0 . 0 0 0 duša. S k u p V . predstavlja burjatskim B u r j a t e (br. 1 6 — 1 8 ) iz s e l e n g i n s k o g a i sa z n a k o v i sveo k r u ž j a z a b a j k a l s k e o b l a s t i : m u ž k a r c a i ženu d r ž e ć u m a h a l i c u p r e d L a m o m , o d j e v e n i m u svilenih o d o r a h ć e n i č k i m i p r v o g a r e d a . B u r j a t i su pravi tip m o n g o l s k o g a p l e m e n a ; se B u r j a t a ; diele se n a v i š e k o l j e n a , i m a d e ih do

naseljuju j u ž n i k r a j i r k u t s k e g u b e r n i j e

i

zabajkalsku

oblast,

šire

se od k i t a j s k e m e đ j e к s j e v e r u , po s v e m z a p a d n o m p o b r i e ž j u b a j k a l s k o g a j e z e r a i po i z t o č n o m do B a r g u z i n s k e d o l i n e , diele se n a više koljena, narieejem. Dalje u košarici, zle duhove. Samojedi stoji skup V I . S a m o j e d â pred njimi stoji vrhovni šane (br. 1 9 — 2 3 ) iz kaninske tjerajuć imade ih do 2 2 4 . ( ) 0 0 , g o v o r e osobitim mongolskim

t u n d r e : dva m u ž k a r e a i dvie ž e n e , od k o j i h j e d n a ( 2 2 ) s djetetom svećenik s bubnjem poganski obred priredjene Ova j e slika predstavljala se sprezati do kukavna žrtvovanja. šire se gora riesvih

spravljaju mora

za pse i j e l e n e ; Samojedi

kukavne sprave! od l e d e n o g a

odiela i u ž a s n a l i c a ! guberniji zapremaju Tomske

g o r n j i h s t r a n a E n i s e j a i do s a j a n s k i h tundre medju imade ih

u Sibiriji; u arhangelskoj Mezenske,

k a m i M e z e n o m , K a r o j o m i u r a l s k i m g o r j e m . S a m o j e d i diele se n a Berezovske, Obdorske, i dr., s k u p a do 1 6 0 0 0 duša. U o b ć e s i b i r s k i odiel se fizonomiju pod śniegom, cviećem. Skup V I I . predstavljaše L o p a r k u vena s mahom pokrita stana i F i n k u tara. L o p a r i i F i n i zapadnom Finlandije, kraju finskoga su eropejske Ruske. ( b r . 2 4 ) k o d s v o j e g a dr­ iz I z o r i p e t e r g o f s k o g a prvobitni ko­ činio j e v e l e u g o d a n utisak, pred njom nastojalo pokrite jezerce bielim

onih z e m a l j a s l i k o v n o predočiti, š u m a t e g o r e njimi raztresena jelova šumica,

( B a j k a l uz B u r j a t e ) po k o j e m su prosuti otočići, u k r a š e n i

p l e m e n a i n a s e l j e n i su u s j e v e r o ­ Lopari stanovnici i sje­ smislu živuće s a d a živu u s j e ­

b i š e od F i n a n a dalji s j e v e r otisnuti, do 4000 duša.

v e r n o m k r a j u a r h a n g e l s k e g u b e r n i j e (poluotoku l a p l a n d s k o m vernom kraju Finske), broje u petrogradskoj F i n i u užem diele se g e o g r a f i č k i na F i n e ž i v u ć e u F i n l a n d i j i i na F i n e

g u b e r n i j i ; svih s k u p a i m a d e do 7 f ) 0 . 0 0 0 duša. (br. 2 6 i Mane­ Fin­ stranu kipova, skromne

Skup V I I I . predstavljaše J e s t o n c a i J e s t o n k u k e n i izradjeni su S e v r j u g i n i m . s k o g a plemena, naseljuju

2 7 ) iz r e v e l j s k o g a k o t a r a , s j u ž n e o b a l e F i n s k o g a z a l j e v a . Jestlandsku guberniju, od kao sjevernu

J e s t o n c i ( 7 0 0 . 0 0 0 duša) g r a n a

Finlandske, Psokovske i V i t e b s k e gubernije. s dugom k o s o m j e s t njegovo lice nemože drugarice. po i z v e d e n j u biti bolje jedan tipično

J e s t o n a c siedi s t a r a c najkrasnijih i njegove

Z a t i m sliede s k u p o v i I X , X i X I (br. 2 8 · — 3 6 ) , jući L i t a v s k o p l e m e , mena najbliže k o j e j e izmedju Slavenstvu, ž i v e u zapadnih u

predstavlja­ ple­ europske

svih indoeuropskih gubernijah

R u s k e i stoji u s a v e z u s a suplemenici u istočnoj P r u s k o j . L i t a v s k o j e pleme najviše razprostranjeno Litavsko Liflandskoj, Kurlandskoj, V i k r . P o l j s k o g a osobito se po n a r i e č j u n a dieli t e b s k o j , K o v e n s k o j , V i l e n s k o j i u priedjelih Augustovskoj guberniji. pleme

L a t i š e i n a r o č i t o L i t a v c e , posljednji opet na L i t a v e e u tiesn o m smislu i n a Z r n u d i n e ; svih s k u p a u R u s i j i živi do 2 , 2 1 4 . 0 0 0 (br. duša ( L a t i š a 1 , 0 1 4 . 0 0 0 ) . I z a L a t i š a i L a t i š k e d j e v o j k e Kovenske gubernije, od kojih su

2 8 i 2 9 ) sliede tri k i p a p r e d s t a v l j a j u ć a Ž m u d i n k e ( 3 0 — 3 2 ) iz dvie d j e v o j k e ( b r . 3 1 i 3 2 — Za iz V i l e n s k e i S u v a l s k e lice postare Litavke guber­ (34), r a d u m j e t n i k a S e v r j u g i n a ) p r e k r a s n o i v e l e n a r a v n o izvedene. tim sliede L i t a v c i kršnoga lica i stasa, (br. 3-5—36) kao i ugodno

nije ; vrlo d o b r o i z v e d e n i su po Z a k r e v s k o m kipovi L i t a v c a ( 3 3 ) , k o j a prodaje Židovu voće. S k u p X I I . p r e d s t a v l j a š e tri Z i d o v a t a k o z v a n a (br. 37, 3 8 , 4 0 ) s običajnimi z n a k o v i poslenosti, dovka ( b r . 3 9 ) . J e d a n n a p o s e stojeći Ž i d o v Talmudista u uz nje stoji Ζ i-

(br. 4 0 ) odjeven

m o l i t v e n o m odielu ( i z v e d e n M u r o m c o v o m ) , izražen m u n a licu uzhit, spadaše n a n a j b o l j e k i p o v e u svoj izložbi. (u Ž i d o v a žive u R u ­ siji p r e k o d v a m i l i j u n a , p o n a j v i š e ih i m a d e u zapadnih g u b e r n i j a h guberniji Volinskoj 5 6 % , Grodnenskoj 5 3 % , Vitebskoj 4 5 % zanimajuć se po­ О sitd.) ; po g r a d o v i h ih ž i v e 4 6 do 5 6 p o s t o t a k a , najviše trgovinom i obrtom. S k u p X I I I . p r e d o č a v a š e m u ž k a r c a i ženu O b d o r s k i h tjaka mena i ikakova životnoga izraza. žive se Enisejske i hvataju ništa; gubernije, ih do Ostjaci ( b r . 4 1 i 4 2 ) . M a n e k e n i su izradjeni G e j z e r m o m ; l i c a b e z su u g r s k a g r a n a F i n s k o g a ple­ Tomske i p o n a j v i š e u s j e v e r n i h stranah T o b o l s k e , S a m o j e d a , s k o j i m i imadu 25.000 duša, živu gotovo istu о

n a d o l n j e m i s r e d n j e m O b u i dobijem I r t i š u nošnju i sta­ ribarstvu i pastirstvu.

imade

К o v o m u s k u p u s p a d a š e Z i r j a η i η ( b r . 5 3 ) iz V o l o g o d s k e g u b e r ­ nije, po z a n a t u l o v a c . Z i r j a n i spadaju P e r m s k i m F i n o m , k o j i s U g r skimi i Volžskimi na sastavljaju hvataju iztočnu (uralsku) granu Finskoga ih p l e m e n a . Z i r j a n i živu u i z t o č n o m k r a j u A r h a n g e l s k e i V o l o g o d s k e gubernije, sjeveru se M e z e n s k i h S a m o j e d a , i m a d e s v e g a s k u p a do 9 0 0 0 0 duša. К t o m u spadaše t a k o d j e r Tatarka,

(br. 4 4 ) M i n u z i n s k o g a o k r u ž j a J e n i s e j s k e g u b e r n i j e i Tatarka ( 4 5 ) slušajuća gatalieu. к Tatarskomu p l e m e n u t u r s k e obitelji, diele se n a

Kazańska spadaju koljena, više

T a t a r i u u ž e m smislu

imade ih u R u s i j i p r e k o 2 , 1 9 0 . 0 0 0 duša. M i n u s i n s k i T a t a r i ( 2 0 . 0 0 0 duša) n a s e l j e n i su u n a j v e ć e m dielu J e n i s i j s k e g u b e r n i j e z a p r e m a j u ć minuzinsko o k r u ž j e , osobito n j e g o v z a p a d n i k r a j , gdje izobiluju pasišta i stepe. Kazański Tatari prostiru se o k o srednje Volge. S k u p X I V . predstavljaše dvie C e r e m i s e n k e t a r k a i s e l j a k i n j a iz P e r m s k e g u b e r n i j e . ( b r . 4 6 iz Ni-

ž e g o r o d s k e , 4 7 iz P e r m s k e g u b e r n i j e ) , uz k o j e stoji K a z a ń s k a T a ­ C e r e m i s i su g r a n a V o l ž preko Mork i h F i n a , stanuju na lievoj strani V o l g e , p o n a j v i š e u N i ž e g o r o d s k o j , Kostromskoj, Kazanskoj i Permskoj guberniji ; svega skupa 2 0 0 . 0 0 0 duša. Skup X V . predstavljaše dovke pleme a, radjeni su u m j e t n i k o m živu na u pet kipova (br. 48—52) s običnim i svečanim nakitom. Ljubimo vim. desnoj M a n e k e n i o v o g a s k u p a izi s t o g a su

Mordvi s Ceremisi

obali V o l g e p o n a j v i š e u N i ž e g o r o d s k o j , ženu ( 5 3 ) iz S a r a Cuvaši s Tatari ;

K a z a n s k o j , P e u z a s k o j i S i m b i r s k o j g u b . ; s v e g a s k u p a 7 0 0 . 0 0 0 duša. S k u p X V I . p r e d s t a v l j a š e dvie C u v a š k e , tovske gubernije i djevojku (670.000 guberniji. S v i ovi k i p e v i p o č a m š i od b r . 4 1 izuzam j e d n u , Tatarka u u svih su k a m e n a zlatom i Odiela lica. bogatom srebrom s v e su gotovo s a m e ž e n e , Mlada i krasna vezenom odielu Kazańska pokazuje krasnoga s v e su naduša) ( 5 4 ) iz S a m a r s k e gubernije.

pripadaju V o l ž k i m F i n o m , p o m i e š a n i su

ponajviše živu u S i m b i r s k o j , S a r a t o v s k o j , K a z a n s k o j i S a m a r s k o j

m n o g o e u r o p s k o g a tipa.

svih tih r e p r e z e n t a n t i c a na mordovski način;

spola sastoje se iz r u b a č e sašite k i ć e n e sa srebrnimi n o v c i .

S k u p X V I I . p r e d s t a v l j a š e sliku n o m a d i č k o g a života B a š k i r a u ljetu k r a j Baškirski šatora ( k i b i t k ę ) . M a n e k e n i i z r a d j e n i (br. 5 5 — 6 1 ) predstavlja su J a k o v l j e v i m . kraj skup starca i staricu sjedeću

s djecom ; đ j e č k a l e ž e ć e g a n a z e m l j i , d j e v o j k u s j e d e ć u starcu nalazi

nogu ; za tim B a š k i r a i B a š k i r k u u s v e č a n o m odielu. U šatoru se s v e k o l i k o n o m a d i č k o p o k u ć t v o i s p r a v e z a život p o t r e b i t e . Tatarskoga plemena, na svega govore posebnim Permskoj, obroncih 600.000 tatarskim i nai živu u gubernijah imenito ravninah, Orenburžkoj, zapadnih skupa Samarskoj B a š k i r i su riečjem, stranom Urala

u Vjatskoj, bližih

predgorju Ovaj j e

i u

duša.

s k u p vrlo u r e š e n ; u svemkolikom skupovi ruskih

m e d j u k i p o v i odlikuje se lice ostarjelo B a š k i r a

( b r . 5 5 ) u p r o s t o m k a m i l a r s k o m kaftanu, te j e j e d i n o tipično o b l i č j e odsjeku. i drugih nomada srednjo-azijatskih U z lievu stienu dalje s t e r e se red pustenih šatora, a o k o njih Kirgiza, Turkomana krajeva zapremaše c i e l u stienu do s a m e s r e d i n e i z l o ž b e n e

prostorije. Kirgizi, južne Sibirije, n a r o d T a t a r s k o g a plemena, stanuju u t a k o zvanoj razprostranjuju guberniji, na a se po zapadnoj polovini u Orenimaju prama zapadu prešli su U r a l i nomaduju iztoku šire u K i r g i ž k o - K a z a č k o j stepi, buržkoj i Astrakanskoj

se p r e k o I r t i š a sjeveru Turkestanskoj Kir­

do samih n j e g o v i h v r h o v a i do k i t a j s k e medje, na s v o j a pašišta u T o b o l s k o j g u b e r n i j i , od 4 0 . 0 0 0 O m . ; debele; imade na j u g u

oblasti i u k r a j u n a s e l j e n o m T u r k o m a n i , K i r g i z i z a p r e m a j u prostor ih s v e g a skupa do lica neugodna, srednju, žene 1 , 4 5 0 . 0 0 0 duša. gizi su s t a s a s r e d n j e g a , j a r m e n i c e su im š i r o k e a K i r g i z i se ν e1iкu i b uк ej evsк u su k o l j e n o . Kao

m u ž k a r c i su j a k i ,

n j e ž n i j e i prikladnije.

diele na v i š e orda : m a l u , (nutarnju). D i k o k a m e n i k u l a živu, zovu se t a k o g j e r Sibirske skupa i

K i r g i z i ( K a r a ili crni), k o j i o k o I s i В u r u t i i posebno tako su i na obziru na dvoje diele : n a izložbi bili na d v a uz

što se r u s k i K i r g i z i u a d m i n i s t r a t i v n o m Orenburžke, podieljeni. S k u p X V I I I , predstavljaše njihove j u r t e skupa je izradjeni (nomadički su sibirske

Kirgize (br. 6 2 — 6 7 ) Svi manekeni

pusteni

šatori).

ovoga

u m j e t n i k o m L j u b i m o vim.

U ovom s k u p u bio

K i r g i z iz K o k č e t a v s k o g a o k r u ž j a , (bogatim

žena i djevojka u svečanom c r v e n i m piaste m ) , U jurtah je napokon

odielu, z a t i m K i r g i z K a r a k a l i n s k o g a o k r u ž j a držeći z a uzdu k o n j a , odjevena svatbenim nakitom dakle predstavljala s i b i r s k i K i r g i z stojeći n a s a m u p r e d drugom j u r t o m . O v a j e s l i k a n o m a d i č k i život. bilo n o m a đ i č k o šatori, koji p o k u ć t v o , i n e s p r a v e i v e l e o r i g i n a l n a postelja. J u r t e su u s t r o j e n e k a o i inih n o m a d i č k i h n a r o d a : p o l u k r u g l j a s t i sastoje iz v r b o v i h r e š e t a k a , stretine. S k u p X I X . predočuje s l i k u ž i v o t a giza skim. kraj njihovih kibitaka. Jakovljevim. Orenburžkih Kir­ M a n e k e n i ovoga skupa izradjeni su pokriti pusteni pustom iz proste v u n e ili k o -

D e v a s m j e š t e n a uz ovu grupu priredjena j e Z a k r e v bogati Kirgiz i K i r g i z k a (br. 6 7 — 7 1 )

O v d j e se p r e d s t a v l j a

došli u goste K i r g i z u

srednje ruke,

koji

ih

gosti;

sjedeći

ubogi

K i r g i z ( 6 9 ) o č e k u j e k r u h p a d a j u ć i s a stola gostiju. O v a posljednja dva skupa bogato su u k r a š e n a i i z v e d e n a s o d u š e v l j e n j e m . Skupovi X X , X X I i X X I I predstavljaše 7 9 ) iz z e m l j e D o n s k e v o j s k e , g u b e r n i j e k r a j svojih k a b i t a k a . z i k u pripadaju miei stanuju u a s t r a h a n s k o j i gizkoj ordi n a i z t o k u , imade K a l mi к e ( 7 2 do p a k iz A s t r a h a n s k e i S t a v r o p o l j s k e K a l m i e i , po f i z i č k o m ustroju i j e ­ Kal­ stavro-poljskoj ih svega guberniji do i u zemlji duša. umjet­

čisto m o n g o l s k o m p l e m e n u ; v j e r e su b u d i s k e .

D o n s k e v o j s k e ( V o l ž k i ili T u r g u t i ) , z a t i m n a skupa

Ałtaju velikoj kir130.000

M a n e k e n i su odjeveni b o g a t i m odielom ; i m e n i t o žena, n a l a z e ć a se u kibitki iztiče se v e l e u g o d n i m l i c e m . M a n e k e n i izvedeni n i k o m L j u b i m o v i m , lica su t u č e v e b o j e , u k o č e n a , b e z izraza, č u v ­ stva i misli. T a se p r i m j e t b a odnosi n a s v a l i c a o v o g a o d s j e k a . Za tim sliediše žitelji T u r k e s t a n s k e oblasti p r e d o č e n i i Turkmenkom Taškenta stanovnici dvi m a Sar tima skupom XXIII. T u r k m e n o m predstavljeni ( b r . 8 0 . 81 ) ; u s k . X X I V . (82, 83). medju A r a b s k i m i

T u r k m e n i su t a t a r s k o g a p l e m e n a , pripada skup X X V . p r e d s t a v l j a j u ć pak u Derbentu i B a k u .

nomadiziraju

K a š p i c k i m m o r e m i po A m u - D a r j i do s a m e p e r z i j s k e m e d j e . К t o m u T e z i k a i T e z i č k u (84, 8ö) t. j . P e r z i j a n e ž i v u ć e о o b r t u u A s t r a h a n s k o j i S t a v r o p o l j s k o j g u b . Na uglu l i e v e stiene u s t r o j e n a j e g o r a ( K a v k a z ) , n a k i ć e n a n a v r h u borom, predstavljajuć za kojim pokazuju narode se u daljini s n j e ž n i v r š c i ; po o b r o n k u skup, u medju gore, p e ć i n a m i i z e l e n i l o m c r n e se p u s t e n e k a b a n i c e . T o j e s k u p X X V I . K a v k a z к e smještene glavni k o j o j na podnožju nalazio se j e r m e n s k i dućan, uz k o j i j e g r u z i ń s k a kneževska koliba. Uz dućan j e sabran o b ć e vrlo Hevkarakterističan. Izmedju plemena, naseljujućih K a v k a z i zakavkazki k r a j p r e d s t a v l j e n a su b i l a s a m o n j e k o j a : i m e n i t o Č e r k e z i , suri, Gruzini, žarci i Skup To M i n g r e l c i , Gurici, Kurdi, Jermenina, Gvebri. X X V I . predstavljaše gospodara dućana ( 8 6 , 8 7 ) , o b o j e iz S t a v r o p o l j s k e g u b . J e r m e n i, A d-

s vagom u ruci i J e r r h e n k u su r e p r e z e n t a n t i

onoga n a r o d a , k o j j e m e d j u najstarijiini z a k a v Gruzin

k a z k i m i narodi, živu u R u s i j i u z a k a v k a z k i h k r a j e v i h i po n j e k o j i h drugih mjestih, i m a d e ih do 5 4 0 . 0 0 0 d u š a . — O s i m t o g a i. t r i Gruzinke ( 8 8 — 9 0 i 115). Gruzini, narod indoeuropske

obitelji, p r e b i v a j u gotovo i z k l j u č i v o u r u s k i h z a k a v k a z k i h k r a j e v i h ,

u G r u z i j i ili staroj grelka

Iveriji,

imade

ih

800—850.000

duša.

Mingrupo­ gru­ a

( 9 1 ) iz Z u g d i d e k r a j šatora, p r e d s t a v l j a č e s t naroda neodvisnim

z i n s k o g a , k o j po r a z p a d n u ć u g r u z i n s k o g a c a r s t v a stade, a 1 8 0 3 r u s k o g o s p o d s t v o priznađe. šumovitu dolinu d o l n j e g a Влопа. se oslobodi Gurijac

M i n g r e l i j a obsiže n i z k u ( 9 2 ) stojeći k r a j gruzinskoga Gurija

z i n s k o g a š a t o r a p r e d o č u j e t a k o d j e r dio g r u z i n s k o g a naroda. poput M i n g r e l i j e z a propasti i Kurtinka

carstva,

k a š n j e p r i z n a r u s k o gospodstvo, đieli M i n g r e l i j u od turskih z e m a l j a . •— K u r t i n s j e d e ć odieljeno od ostalih ( b r . 9 3 , 9 4 ) . pleme, vjere; razpršeni po raznih vruće ravnice ljeti uz na nomaduju mjestih Araks viših i ne do je zauzimlju su K u r d i ( 1 1 . 0 0 0 duša) su staro Perzije i azijatske T u r s k e , Arpačaju, mahomedanske

toliko v r u ć i h p r i e d j e l i h . M u ž k a r a c i m a k r a s n o tipično l i c e . К t o m u pripada A h a l c i h s к i J e r m e n modroga Adžaraca oka, odurnoga u i više ( 9 5 ) odjeven okrutnoga turski, oružan représentant g l a v e ; z a tim A d ž a r e с ( 9 6 ) l e ž e ć i uz dućan, s t a r a c siede b r a d e , lica, živućih gorah istoga i m e n a , k o j i si posvojiše tursko

odielo i m n o g e t u r s k e o b i č a j e . H e v z u r surovo i r a t o b o r n o p l e m e , prvih k a v k a z k i h plemena, njimi j e k a z k a z k i o r a o , priestolja. brojna pod zapremaju Čerkez
T

u željeznoj košulji stojeći j e d n o od Nad

medju k l i s u r i n a m i a uz n j e g a H e v z u r k a (br. 9 7 , 9 8 ) , p r e d s t a v l j a j u stanujuće po g o r a h i šumah, sa k o j e j e priznalo r u s k o gospodstvo. p r i p r a v a n poletjeti na gori predstavlja ona mahomedanska

svojega k a m e n o g a mnogo­ koja koljena,

( 9 9 ) stojeći

o\ im i m e n o m d o l a z e ć a zapadni kraj K a v k a z a šator, pokrit

od u š ć a

K u b a n a do m e d j e A b razapet ukrašen dragocje­

h a z i j e ; i m a d e ih 3 0 0 — 5 0 0 . 0 0 0 duša. — P o d s j e n o m d r v e t â j e putnički gruziński sa s a g o v i , nim oružjem i drugimi predmeti g r u z i n s k e g o s t b e .

Uz p o p r i e č n u stienu s t e r e se g a l e r i j a , poput one nad ulazom ; pod n j o m u t a m n o m prostoru gori vatra, to j e sveti plamen Gveb a r â , o k o k o j e g a n j e k o l i k o p o d r p a n i h k o s t u r a indičkih p o t o m a k a r u s k o g a Z a k a v k a z a . D e k o r a c i j a p r e d o č i v a š e noćni vid p o g a n s k o g a samostana. ugodno kom Skup ( X X V I I . ) obuzima i brojio j e sedam kostura na su (100—106), Ne­ ove kipove odjevenih u s v i l e n e odrpine, s j e d e ć i h oko naftanoga p l a m e n a . čuvstvo m o t r i t e l j a k a d pogleda K i p o v i vješto Ljubimovim. k o j i su malo n a l i k n a ljude. Ivanovim umjetnikom

su izradjeni a k a d e m i ­ Gvebri nedaleko indičkoga domo­ u

p o r e k l a , po v j e r i o b o ž a t e l j i v a t r e ;

došli su iz d a l e k e svoje

vine i osnovali postojano svoje prebivalište

od B a k u ,

prieđjelu obilnom naftanimi v r e l i , sa k o j i h g o r u ć i ugljevno-vodićni nedavno posljednji Oba plin; blizu

izlazi

l a h k o upaljivi i nalazio se m a n a ­ da j e novinah, i

ovih oganja

stir Grvebarâ. G v e b a r a n e i m a đ e v i š e , p i s a n o j e u umro. Skup X X V I I I , predstavljaše k r i m s k e krimskih Tatara sačuvali su oni,

Tatare

Cigane. čisti

k i p a ( 1 0 7 , 1 0 8 ) k r i m s k i h T a t a r a i z v e d e n a su L j u b i m o v i m . O d k o j i živu blizu P e r e k o p a , oni, k o j i su n a j u ž n o j obali, prireprezen­ raz-

m o n g o l s k i tip, dočim se naprotiv bližuju g r č k o m u tipu. tare i C i g a n k a

С i g a n iz K r i m a , u b o g stojeći uz ove T a ­ se u davna vremena

s m a l i m djetetom n a ledjih ( 1 0 9 , 1 1 0 )

t a n t ! su onoga i n d i j s k o g a p l e m e n a , k o j e

pršilo po v e l i k o m prostoru, ostavivši poput Z i d o v a svoju o t a č b i n u ; najviše ih u R u s i j i i m a d e u B e s a r a b i j i ( p r e k o 1 7 . 0 0 0 ) i n a (preko 7 0 0 0 ) . K i p 1 1 6 . predstavlja C i g a n k u r u s k e k u ć e i proseću m i l o s t i n j u , v a l a j e o b ć u pozornost. Skup X X I X . predstavlja R u m u n j e njemačke mužkarca i ženu ( 1 1 1 , naseljenike : mužkarca i 1 1 2 ) iz B e s a r a b s k e oblasti, S o r o k s o g a k o t a r a . Skup X X X . predstavlja ženu ( 1 1 3 , 1 1 4 ) iz S a r a t o v s k e g u b e r n i j e . I z a ovih inorodnih p l e m e n a ž i v u ć i h u R u s i j i sljediše S l o v j e n i . Medju iztočnimi S l o v j e n i R u s k o p l e m e ( 5 0 7 glavnu gromadu žiteljstva ruskoga carstva.
2

Krimu

stojeću kraj velikoobziru majstorsko j e slika probudi-

u

svakom

djelo u m j e t n i k a L j u b i m o v a . O v a toli ž i v a i t i p i č n a

mil. duša) timi

sastavlja su opet gubernijah

Medju

V e l i k o - R u s i ( 3 2 , 0 0 0 . 0 0 0 ) g o s p o d u j u ć a g r a n a po svih i oblastih p r o s t r a n o g a carstva. Veliko-Ruse zapremaše Skup predstavljajuć iz 1 6 različitih g u b e r n i j a ;

b r o j io j e 7 3 m a n e k e n a stranu sgrade i goOko izvodjenja

srednju

spodovaše s c a r s k o m ložom n a d c i e l o m ziti moglo, da j e r u s k o n a r o d n o odielo središnjih gubernijah, naseljenih

izložbom. svoju

o v o g a r a z d j e l a p o s v e ć e n a j e n a j v e ć a p o m n j a . T u se j e u o b ć e opa­ tipičnost s a č u v a l o u tu se izgubio n a r o d n i prama jugu s malo­ na tri odsjeka : sliku. na V e l i k o - R u s i ; tamo p a k o g d j e su

se V e l i k o - R u s i pomiešali s i n i m i n a r o d n o s t i , s l i t a v s k o m nošnjom, na s j e v e r u s finskom,

tip nošnje : u zapadnih g u b e r n i j a h p o m i e š a l o se v e l i k o - r u s k o odielo r u s k o m , a n a i z t o k u i n o r d o v s k o m i n o š n j o m inih n a r o d a . Ovaj v e l i k o - r u s k i razdio b j e š e p o d i e l j e n obrtnički, ratarski i na odsjek predstavljajući sajmenu

U obrtnom nalaze tvorine

odsjeku

dolazi

seljačka obrta.

kuća, u S jedne orudja. stoji

k o j o j se j e strane vrata

seoskoga veliko-ruskoga predmeti strani

k u ć e palisadnik, a s d r u g e s t r a n e h v a t a se dvorište, smješteni razni domaći stoji k u ć n i stično tipična. malja koliba, lice. odjeveni sluga Na drugoj i zanatlijska u (br. 6 2 . ) s grncem kuće

po k o j e m su Kod karakteri­ narodno pri­

u r u k u ; vrlo zadvorju

k o c i j a š (br. 6 5 ) s pritegačem u r u c i , djetetom. Uz kućna vrata je

slika j e vele kramarska vunene

D a l j e u v r t u p r e d k u ć o m nalazi s malim

se m l a d a n a k i ć e n a

u k o j o j j e bilo sve ono, što proizvodi v e l i k o - r u s k i s e l j a k

i čim on t r g u j e , k a o : d v e k a , uža, s v i e ć e , paprenjaci, l i č k e , i n e t v o r i n e . I z a d v o r i š t a pod s u š o m n a l a z e se k r o s n a , p r e d j a i platno od n a j p r o s t i j e do najfinije v r s t e . krasno Tu stolarske tvorine, seljačka k o l a ,

p o d k o l j e n k e , v i s o k e k a p e , s e l j a č k e č i p k e , navezeni ručnici, i m n o g e raznovrstna su t a k o d j e r sprava. sa­

nakićena konjska

O v a s e l j a č k a z a n a t l i j s k a k u ć a v a ž n a j e , što ona sama p o k a z u j e

s v i m v j e r n u sliku, o b r t n o g a k r a j a , uz to j e pravi tip v e l i k o - r u s k i h k u ć a . A m o spada t a k o d j e r k o v a č i j a s n a k o v a l o m , m i e h o m i inim orudjem, p r e d k o j o m stoji t i p i č k a s l i k a k o v a č a ( b r . 6 3 ) po I v a ­ novu izvedena, s golimi atletičkimi rukami ; ne daleko od onih od n j e g a djelo tr­ drugi j u n a č i n a često n a l a z e govinskih kraj s u p r t o m p r e k o p l e ć a : to j e t e ž a k , vrstno prievoza, u kojoj

umjetnika Ljubimova; kraj njega jedna predmeta. predstavljaše sliku

k o l i b a , k o j e se

imade n j e k o l i k o n e z n a t i h seoskoga sajma

Drugi odsjek

smje­

š t e n a u p r a v n a p r o t i c a r s k o j l o ž i ; obsizaše trni mlin, stere se selo, i u k a z u j e iza v r h o v a j e l o v i h d r v e ć a . Ovaj skup u obće, premda dalo, niti j e b i o p r e g l e d a n , s j e k u ni iz d a l e k a n i j e se n j e k o j i kipovi i z t i č u : se kupa

do 6 0 k i p o v a , seoske c r k v e ,

razpolovireća

ženih po b r e ž u l j k u u tu s v r h u p r i r e d j e n o m . I z a visine vidi se v j e O s n o v a ovoga p r i z o r a v e l e j e k r a s n a , se о n j e g o v o m izvedenju m n o g o truda

ali k i p o v i nisu bili s i s t e m a t i č n o poredjani, v e ć s v a k o j a k o s m j e š t e n i . niti j e bio v a l j a n o u u m j e t n i č k o m o b ­ iz k o j e g a si motritelj nemogaše ipak

ziru izveden. P r i m i e t i t i j e , da v e ć i dio ž e n s k i h k i p o v a u o v o m od­ tipičan, vodja predstaviti o b ć u s l i k u v e l i k o - r u s k i h žena. d e ć uz zdjelu s a s e l s k i m i p o p a š n o s t m i . on g o v o r i . K t o m u j o š t e t r i b o g a t a P o r e d ove o p a z k e

s me d j e d o m ,

pak dječko sje-

K r a s n o j e izveden po R a i ž e n a (br. 1) s k o j o m odiela, pak kraženska

m a z a n o v u s e l j a k (br. 1 8 ) k u p e ć i o r a h e ,

san m u ž k i k i p smješten podnožju sajam,

seokoga stoji se

z a n a t l i j e , odjevena u crnoj kostreN a v r h u b r e ž u l j k a , po k o j e m b i j a š e vrlo na dobra slika, a pod n j i m n a (vrlo krasno ( b r . 2 3 ) po tambure) izve­ konji

tovini, s h a r m o n i k o m u r u c i .

seljak, doveze

brežuljka seoska kola s privezanimi On

izvedeno) n a k o j i h zanatu k r č m a r .

sajam R j a z a n e c

sjedi n a k o l i h , s b a l a l a j k o m sajmenoga prizora opažavala

(vrsta se

u r u k u i radostno s e l j a k i n j u m o t r i . S l i e v e strane dobro dena s l i k a s e l j a k a N i ž e g o r o d s k e gubernije ( b r . 9 — od R a m a -

zanova), prodavajućega drveno posudje. m a z a n o v i m izveden v l a d i m i r s k i k o s a r

Izvrstno j e takodjer R a (br. 1 3 ) , lice mu j e vele nu ra­

tipično, k a o i onoga t r g o v c a ( b r . 6 7 ) , p r o d a v a j u ć e g a k n j i g e i s l i k e . Mnogi ž e n s k i k i p o v i o v o g a s k u p a o d j e v e n i su u b o g a t o odielo, više g r a d s k o nego li tarskih narodno. sliku i života glavni u T u j e s e o s k a k u ć a sa s u š o m , k u ć e r a t a r s k a orudja slameni k r o v , hambarem predmeti prvobitni koko­ sjeti Z a t i m sliedio j e o d s j e k p r e d s t a v l j a j u ć gubernijah. Kraj i pletenim plotom.

gospodarstva. U k u ć i s v e i z g l e d a u b o g o , plug, gurava ž e n s k a najprostijom t k a n i n o m , k u k a v n a t o m , a napokon v o z a r slika, p r e m d a

k o d v r a t a , golo d j e t e š c e u k o l i e v c i p o k r i t o k o l c a sa s j e d e ć i m n a njih brojeći svoje novce. Ova prava i vjerna

savršeno n e o z n a č u j e r a d i n o s t r a t a r s k i h k r a j e v a , obsiže šest kipova život (72—77)

m e žalibože n a m n o g a m j e s t a n a š e d o m o v i n e . Skup I V . B i e l o r u s a nih od izvede­ se­ i Sevrjugina; predstavlja je negda kipovi obsizała iztiču domaći kraj se dva bjeloruskih

l j a k a M o g i l e v s k e g u b e r n i j e , ž a l i b o ž e samo iz C e r e k o v s k o g a o k r u ž j a . Bjelorusija tebsku. medju Dvinom, Dnjeprom D r u t j o m , a sada n e o b s i ž e ni p u n e dvie g u b e r n i j e M o g i l e v s k u i V i Medju selska ribara (74—75) s m r e ž a m i i ostalimi p r i p r a v a m i z a r i b a r e n j e i s t a r a c p č e l a r ( 7 3 ) s j e d e ć i k o d drva. S k u p V . predstavlja s l i k u ι· u s a , stanujućih strkom na sred z g r a d e stoji m a l o r u s k a krovu i iz d o m a ć e g a života M a l ο­ Po­ ponajviše u j u ž n o m s dvorištem dielu e u r o p s k e plotom. ruske.

m a z a n к a (prosta seoska k u ć a ) sa opasanim Kraj dvorišta pšenicom i ražju. K i p o v i su crnom

stere se polje zasadjeno j a č m e n o m , u kolibu stoji s t a r a c ( 7 8 — od

smješteni stranom u s a m o j k u ć i , d v o r i š t u i k r a j b u n a r a . K o d u l a z a Zakrevskoga) Pred kućom zaogrnut odorom, j e d a n od i z v r s t n i h k i p o v a . n a k l u p i c i sjedi

s t a r i c a s d j e č i c o m i d j e č k o m , k o j nosi dinju. k a o i one dvie kijevskih seljaka u v e o m a su liepo i z v e d e n e , k a o i one iz H a r k o v s k e kovski gubernije ( 8 7 — od mlade

O v e slike ( 8 1 — 8 3 ) , odielu (88, 89) žene, žene medju Harglavi. voronežke spadaše na

crnom

s j e d e ć e uz diete na z e m l j i . N j e n o lice i lice stojeće blizu nje Zakrevskoga) najbolje izvedena lica u ruskom Malom s (br. 7 9 ) u trudni Z a tim sliedi ν ο ζ а г k o l a , pod nj im i p s e t o , znanjem potankosti: lica odielu. bieloj Krasan j e takodjer rubaci s kapom ideal Ova je slika

s v o l o v i ; to j e

tipičnosti i vjernosti ; sastavna

v o l o v i itd. odiela

svih o s e b i n a m a l o r u s k i h r a t a r a i t o č n i m p o z n a v a n j e m svih su i z b r a n o t i p i č n a , vjerna; sve su d a k l e

o k o l n o s t i života i z v e d e n e m a r l j i v o i v j e š t o . A m o j o š t e spadaše U r a l s k i znano, historička, Kaza ci, k o j i s u , k a o što j e ruskoga naroda.

a nipošto e t n o g r a f i č k a

grana

Skup V I . predstavljaše U r a l s к e K a z a k e nito : K a z a k a sa s v i m k o l i k i m orudjem zimi ribu, p a k m l a d o g a

i K a z a o к i nj e

( 9 4 do 9 7 ) u d o m a ć e m životu s j e d n o m D o n s k o m K o z a č k i n j o m , i m e ­ i spravom, k o j e r a b i l o v e ć u r u k u , a uz njega Uralca s balalajkom

dvie K a z a č k i n j e . M a n e k e n i su prilično vješto J a k o v l j e v i m i z r a d j e n i . Z a tim sliede Malorusi ili R u s i n i iz Poljske, Galicije,

Bukovine i sjevero-iztočne

Ugarske. Rusine iz sjevero - iztočne Ugarske raz-

Skup V I I . predstavljaše

( b r . 9 8 — 1 0 0 ) , о k o j i h n a p i s a z a izložbe N . pravu. S v a su t r o j i c a ž i t e l j i k r a j se iztiče s t a r a c ( 9 8 — i z r a d j e n odielu, k a o t i p i č n a i k r a s n a S k u p V I I I . ili R u s i n i nito G u c u l i mužkarac Karpatah, vovskom okružju, sini p o s t a v n a pak slika. crne Ivanovim),

P o p o v zanimivu odjeven u

T i s e , medju kojimi narodnom

iz i z t o č n e G a l i c i j e (br. 1 0 1 — 1 0 7 ) i m e ­ Pruta u Stanislaiz S i r i j s k o g a o k r u ž j a ( 1 0 3 i 1 0 4 ) , l i c e m . N a šumovitoj vi­ obronka

( 1 0 1 i 1 0 2 ) stanujući na vrelištu B o i ci

se o d l i k u j e s v o j i m b l a g o r o d n i m su d v a Sanockoga okružja. Rusine (br.

L e m к a ( 1 0 6 , 1 0 7 ) iz s j e v e r n o g a

Skup I X . predstavljaše

108—114)

stanujuće

u

L j u b l i n s k o j i S j e d l e c k o j g u b e r n i j i k r . p o l j s k o g a ; imenito : d v a ži­ telja iz o k o l i c e g r a d a G r u b e š o v a ( 1 0 8 i 1 0 9 ) , P o d l j a z j a n i n a (uz B u g ) ovčara u šumi s pastirskom blina. Napokon sviralom ligavkom zvanom (110), vrlo k a r a k t e r i s t i č n a s l i k a ; d v a ž i t e l j a ( 1 1 1 i 1 1 2 ) iz o k o l i c e L j u -

skup

X . predstavljaše i blagorodnim rusko

Sitar ca pogledom. a

i Sita гku

(113, 114) u odlikuje

svečanom odielu iz g r a d a se uglednostju

B j e l g o r a j a , od k o j i h m u ž k a r a c

T i m svršuje

odjelenje,

z a č i m l j e razdio

zapadnih i N. P o ­

južnih S l o v j e n a ; za uredjivanje prije P o l j a c i , stavlja smješteni oko

ovih s k u p o v a šume i šikarja.

s t e k a o si j e Izmedju

pov velikih zasluga. M e d j u ovimi s l o v j e n s k i m i narodi sliede ponaj­ tih p r e d ­

I . s k u p V e l i k o - P o l j a n e (br. 1 — 4 ) živuće n a m e đ j a h iztočne P r u k e i P o z n a n j a . D v a su o d i e l a : s e l j a k a i s e l j a k i n j e ( l i 2 ) iz okolice g r a d a V l o c l a v k a , a seljakinju iz o k o l i c e K a l i š a je izradjeno i lica manekena dva su ostala krasna. Poljake-Krakovjane austrijskoj i se­ predstavljaju ono dvoje .seljaka i u čas v j e n č a n j a ; pomnjivo

I z a t o g a j e skup I I p r e d s t a v l j a j u ć

( б — 8 ) iz M j e h o v s k o g a o k r u ž j a , K j e l e c k e g u b e r n i j e n a

m e d j i : s e l j a k a i s e l j a k i n j u iz o k o l i c e S k a l b m j e r ž a , i s e l j a k a dosta t i p i č n a . Skup I I I . predstavljaše h a l j i n e , a žene zelene.

l j a k i n j u iz o k o l i c e P r o š o v i c e . O d i e l a u o b ć e nisu grda, ali l i c a nisu M a z u r e , žitelje Varšavskoga kotara, M u ž k a r c i nose m o d r e ( 1 1 ) mila j e duge djevojka pogleda,

u svečanoj i djelatnoj n o š n j i ( 9 · — 1 3 ) . Mazurka izradjena.

dočim j e do nje s t o j e ć a s t a r i c a sa snopom ž i t a ( 1 0 — od S e v r j u g i n a ) S k u p I V . obsiže Poljake-Kurpike kotara. gojitbu

i tipično i u m j e t n o (14 i 1 б ) iz Lomza

žinske gubernije, a Ostrolenskoga nik. Ova j e slika predstavljala

Seljak pčela,

predstavljen

svojega poslovanja o k o p č e l n i k a n a drvu, a s e l j a k i n j a m o t r e ć a p č e l poglavitoga posla o v o g a p u k a , i z v e d e n a j e v e l i k i m t r u d o m vrlo v j e š t o . Z a tim sliedi č e s k o - s l o v a č k i razdio. S k u p V . p r e d s t a v l j a š e Čehe: a skup s e l j a k a i s e l j a k i n j u ( 1 7 i 1 8 ) iz VI. seljaka i seljakinju su Z a k r e v s k i m . okolice grada Razmatrajuć Domažlic, Plzove k i p o v e ( 1 9 i 2 0 ) iz o k o l i c e g r a d a

nja. M a n e k e n i izradjeni opaža se k a k o n a r o d n a mužkarac

č e š k a n o š n j a n i j e v i š e čista, v e ć se s n j e ­

m a č k o m m i e š a : s e l j a n k a iz V e i p o v i c ( 1 9 ) nosi tudji n a k i t n a glavi, ( 2 0 ) iz i s t o g a m j e s t a naliči N i e m c u ; s druge p a k o s t r a n e život. Sevrjugimužkarca i ženu m o ć i j e iz čistoće odiela z a k l j u č i t i n a uredni njihov Skup V I I . predstavljaše m o r a v s k e H a n a k e : ( 2 1 i 2 2 ) iz o k o l i c e g r a d a K r o m č r i ž a . Slike

su k r a s n o

nim izvedene;

opazilo se

ipak,

da u m u ž k a r c a š k r i l j a k , n a k i ć e n običaja, a kiklja ugarskih Sloiz Lipukusa. sliku iz života

v i s e ć e m i v r v c a m i , ni n a j m a n j e n i j e s l o v e n s k o g a ž e n s k a sasvim j e o b l i k a od n o v i j e g a Skup I X . predočuje j e s e n s k u venah: S l o v a k a , R u s i n a

i S r b a ( 2 6 — 3 1 ) . U d u b i n i ove slike Slovaka

s m j e š t e n i su stogovi siena, a p r e d njimi k i p o v i :

t o v s k e županije i S l o v a k i n j e ( 2 6 , 2 7 ) iz o k o l i c e K r i v a n a ; p a k S l o ­ v a k a i S l o v a k i n j e iz sela D e t v e u Z v o l e n s k o j županiji. S t o j e od­ b o r sklonilo u ovaj s k u p smjestiti Rusina i Srbina, to mi nitko Ako n e z n a d e r a z t u m a č i t i . R u s i n ( b r . 2 9 ) k r a s n a i tipična s l i k a , n j e g o v a spoljašnost d o k a z u j e , da ne spada u ovaj , v e ć u V I I . skup. su k i p o v i r e d j a n i po e t n o g r a f i č k o m s u s t a v u , z a što j e upav tu iz­ n i m k a , to n i t k o n e z n a . I z istih r a z l o g a , k a o što Rusin t a k o i S r ­ bin a m o n e s p a d a š e . da j e to pravi tip k o j e g a pokloni g. Nu ako toga Srbina razgledamo, slavonskoga L a j , te ga provincijalca okrsti Srbinom iz što vidimo ? od ušća osječke okolice, govoriti, šuba, na-

nedaleko

D r a v e . B u d u ć da ć u i m a t i

о S r b i l i g. L a j a j o š t e j e d n o m m j e s t a , imenito

t o g a radi p r e l a z i m n a S l o v a k a i S l o v a k i n j u odielo vrlo n a l i č i n a r u s k o iz n j e k o j i h glavni nih nakit. Skup X . obsiže S l o v e n c e okončinah slovenskih svatbenu iz

(30 i 3 1 ) , kojih

z i l j s k e doline iz j u g o - z a p a d gdje se Slovenstvo hvata uz to bješe

naseljenja, sliku

N i e m š t i n e i T a l i j a n š t i n e . O v a j skup, od najzanimivijih u cieloj iz­ ložbi, p r e d o č u j e iz s l o v e n s k o g a ž i v o t a , s viencem. Amo Ovaj skup spadaše staz'odavni o b i č a j — p r o b i ć e sudića smješten unutar d v o r a , opasana

tarabami.

takodjer

b r a č n i k r e v e t i n e v j e s t i n dar. Z a ovaj razdio si j e župnik M . M a ­ j e r v e l i k i h z a s l u g a s t e k a o . S k u p j e sastojao iz šest k i p o v a ( 3 2 do 37): Slovenske nevjeste, Slovenca zaručnika, drže­ ć e g a u desnoj r u c i z v o n c e nalito v i n o m , u lievoj t a k o zvani r o g e l k i t i c a m i , n a k o j e su n a t a k n u t e b i r e ć i , da j e to s i m b o l iz oženjena hača i Slovenske dvie j a b u k e i d v a k i p c a , iz k o j i h d o b e ; pak Slovenca napokon Slovenca ja­ u alegoričmedju mužka, predkršćanske družice,

( 3 7 ) , d r ž e ć a u lievoj r u c i uzdu, u desnoj željezni k o l a c naČitava j e igra O v a j e posljednja slika Zakrevskoga.

m j e r a v a j u ć n a n i e t i sudiću silni u d a r a c . k o m savezu sa s v a t b e n i m i o b i č a j i . svimi majstorsko djelo u m j e t n i k a

Gfledeć n a n o š n j e njemačkoga

s l o v e n s k e iz upitnih k r a j e v a , opaziti j e , da n o š n j a imenito n i j e s a s v i m tipa s l o v e n s k o g a , u njoj bo i m a d e mnogo

i ponješto t a l i j a n s k o g a ž i v l j a . B u d u ć da m i s l i ove u a i ' h e o l o g i č k o m i etnografičkom obziru z n a m e n i t e s v a t b e n e o b r e d e suvišno ovdje se upušćati u ove svatbene običaje. poznati sloven­ ski domoljub i spisatelj M a t i j a M a j e r , opisati, s t o g a sudim da j e običaje v e ć pozornost na­ o b r a ć a m n a djelce, k o j e ć e se s k o r o izdati i k o j e ć e s a v r š e n o crtati ove z a sada malo p o z n a t e Z a tim sliedio j e b r v t s k i

r a z d i o s a s t o j e ć i iz pet k i p o v a ( 3 8 do

4 2 ) razdieljenih na tri s k u p a . O v a j razdio, k a o što j e o b ć e priznano, b i j a š e j e d a n od izvrstnijih g l e d e ć n a k r a s o t u i tipičnost n o š n j e i m a n e k e n a . Amo spadaše S e r e ž a n i n iz S l u n j s k e p u k o v . u s e r e ž a n s k o m odielu, oružan po običaju, straži n a č a r d a k u ; pod njim Z a g o r a c Zagorka i ( 3 9 i 4 0 ) iz Z l a t a r a . O v a tri k r a s n a m a n e k e n a m a j s t o r s k i „krasna (41,42)

su izradjena a k a d e m i k o m I v a n o v i m ; p o s l j e d n j a dva po fotografijah, točno i v j e r n o . „ O v i p r e k r a s n i k i p o v i " , glasio j e o b ć i sud, sliedeća k i p a p r e d s t a v l j a j u ć G r a n i č a r a iz S l u n j s k e p u k o v n i j e izradjeni su i Graničarku su i blagorodna lica, Hepa stasa, u d o b n a i p r e k r a s n a n o š n j a " . D v a umjetnikom L j u b i m o v i m ; što

im lica nisu dosta tipična, r a z l o g j e t o m u t a j , što j e uz s v e odborovo nastojanje n e m o g u ć e bilo dobiti v a l j a n e fotografije, z a izraditi karakterističnija lica. O v a posljednja č e t i r i odiela moskovski n a b a v i o j e za­ dočim svojim pri­ odbor g r e b a č k i odbor n a r a č u n m o s k o v s k o g a i z l o ž b e n o g a o d b o r a , j e s e r e ž a n s k o odielo s o r u ž j e m putem u K a r l o v c u . mjetnu ć u k o j u niže. P o s l i e H r v a t a dolaziše S r b i . S k u p X I V . predstavljaše i Srbe nabavio

Č a r d a k , k o j e g a j e n a c r t od ovud p o s l a n , sa-

gradjen j e vrlo dobro. Š t o se p a k t i č e p o r e d j i v a n j a m a n e k e n a ,

iz različitih priedjela ( S r i e m a , B a n a t a , S r b i j e razredjenih oko sjedećega sliepoga s t a r c a , koj Ova a

D a l m a c i j e ) , i obuz gusle p j e v a n a ­ prekrasna izvrstno

siže 1 4 k i p o v a ( 4 2 — 5 6 ) . O v o j e p r i z o r slušajućih S r b a , s i m e t r i č k i rodne p j e s m e , spominjuć j u n a č t v a u b o r b a h z a slobodu i častni k r s t . I z a skupa n a l a z e se zidine m a n a s t i r s k e . (br. 4 3 — 5 4 ) izradjeni su Z a k r e v s k i m , izvedena s l i k a probudila j e o b ć u p o z o r n o s t i dopadnost. M a n e k e n i (55 i 56) Sevrjuginim. iza njega Medju timi odlikuje se s l i e p a c s a s v r l o t i p i č k i m n j e g a s a s v i m tipični s t a r a c radžića. Krasna je žena s licem,

stoji p r a v o s l a v n i s v e š t e n i k v e l i č a n s t v e n a s t a s a i k r a s n a l i c a , a uz ( 4 4 ) , to j e k i p n e u m r l o g a V u k a K a djetetom jednoga na ruku, liep j e takodjer nošnje živućega A k o se p o z o r n i j e r a z m o t r e te i s t o g a p l e m e n a ,

d j e č k o ( 5 0 ) s j e d e ć i uz s l i e p c a . ovih kipova, r e p r e z e n t a n a t a

po r a z l i č i t i h k r a j e v i h , opaž-uje se, koli su n o š n j e r a z n o l i k e , i k o l i j e na n j e susjedstvo m a g j a r s k o i tursko uplivalo. R a z g l e d a j u ć ovaj razdio udariše mi d v a k i p a u o č i : S r b i n i S r b к i n j a ( 4 7 i 4 9 ) iz A l m a š a u S l a v o n i j i , k o j e g. L a j iz O s i e k a odboru darova. u zimnom To su z a cielo o n a k o v i S l a v o n c i , k a o što onaj gore navedeni ( b r . 2 8 ) . s tom r a z l i k o m , da su ovi u ljetnom a onaj j e n i k u i ureditelju dotičnih s k u p o v a h odielu. zastup­ G l e d e h r v a t s k o g a i s r b s k o g a s k u p a xisudih se o d b o r s k o m u o b a r a z d j e l a k a o j e d n o nai'odno p l e m e u jednu

g. P o p o v u p r i g o v o r i t i , što nije sliku s a s t a v i o ; to i vele karakte­

b i doista b i l a v e l i č a n s t v e n a , a u j e d n o r a z n o l i k a

r i s t i č n a s l i k a , j e r k a d a j e uz s r i e m s k o g a S r b i n a stajao d a l m a t i n s k i S r b i n , m o g a o j e uz n j e stati i S e r e ž a n i n , G r a n i č a r i Z a g o r a c , k a o što m a n a s t i r , t a k o i č a r d a k , a hvatao bi se ovaj n a podnožju Crnegore. A k o se j e u p r a v htjelo razdio s l i e d e ć e g a Hrvate od Srba a do

dieliti, n a s t o j a t i se j e imalo, da b u d e h r v a t s k i skup puniji i simet r i č n i j e r a z r e d j e n . P o d č a r d a k o m bi imali njih Z a g o r c i , a ne obratno, a do ovih stajati G r a n i č a r i , S l a v o n c i odnosno Lajevi Odbor, se n j e ­

S r b i ; timi p o s l j e đ n j i m i b i l a b i g r u p a punija i p r i k l a d n i j a . k a o što se j e i z p r i č a v a l o , n a n a r o č i t i zahtjev g. L a j a , da m o ž e biti i z v r s t n i m t r g o v c e m , a nije nipošto etnograf. i m e n i t o u nošnji, opazuje ona ista r a z l i k a medju skimi Srbi, k o j a medju posljeđnjimi i Zagorci. I z a t o g a sliedi s k u p ( X V ) C r n o g o r a c a redjenih po o b r o n k u g o r e , s k o j e s i l a z e , s t o j e ć i h na p o d n o ž j u g o r e , k o j a se uzdiže na

k o j j e m e n e k e n e r e d j a o po e t n o g r a f i č k o m sustavu, n i j e dužan bio, g o v i k i p o v i m e d j u S r b e stave, ni n a j m a n j e o b z i r uzeti, j e r g. L a j D a su L a ­ j e v i S r b i na h r v a t s k i s k u p spadali, to svjedoče lica i nošnje, j e r se Lajevimi i knežev(br. 5 9 — 6 1 ) , uglu desne razstiene

i K o to r a n a

(57 i 58)

uzporedno s K a v k a z o m . N o š n j e K o t o r a n a , imenito m u ž k a r c a k r a s n o su i b o g a t o n a v e z e n e i r a z l i k u j u Hepa l i c a i z r a z u j u odvažnost, garka vrste: se od n o š n j e Crnogoraca , kojih Bugarin nošnja na i Bu­ ine voj­ n e samo u n i u ž k a r a c a , p a č e i u ž e n a . Manekeni sasvim nogu čarape

N e d a l e k o od o v o g a s k u p a stoje podunavski su tipično izradjeni bogato Sevrjuginim. nakićena Njihova j e

( X V I — b r . 6 2 i 6 3 ) iz T r n o v s k o g a okružja. žena srebrnimi novci,

s p o d v e z a m i i c r e v l j e , n a l i č i ponješto pravoslavnim ž e n a m po ničkoj Krajini. К tomu j e napokon j o š t e p r i d o d a n o dvoje

makedonskih 14

Bugara.

U ž e n e su p r s i p o k r i t e nizi zlatnih

novaca , širok sre-

J. A.

brom navezen p o j a s , crvena

i šareno izvezena p r e g a č a , dočim j e

m u ž k o odielo, k a k o se iz s v e g a vidi, s t u r s k i m i z m i e š a n o . N o š n j a m a k e d o n s k i h B u g a r a r a z l i k u j e se, k a o što u o b ć e svih J u g o s l o v j e n a i b o g a t s t v o m i r a z n o v r s t n o ć u b o j e od svih ostalih s l o v j e n s k i h g r a n a . Uz svaki skup bile su ponamještane bili karakteristične kipovi biljke pitomo onih k r a j e v a , k o j i h su s t a n o v n i c i dotičnimi reprezen­

tirani. T u se j e o b z i r uzeo n e s a m o n a divlje, n e g o i n a bilje. Svekoliko j e bilje bilo u onom redu dolazi u samoj prirodi. 3000 rubalja. O b ć i etnografiički razdio običajno poredjuju obsizaše ponajprije muzejih. odiela se

zasadjeno, u kakovom

P r i r e d j e n j e b o t a n i č k o g a o d j e l j e n j a stajalo j e

i

nji­

h o v e č e s t i ; k o j a su b i l a p o v j e š a n a u s t a k l e n i h ormarih, k a o što se u etnograiičkih Podpunih odiela, imenito d o m a ć i h n a r o d a t o l i k o n a l a z i l o , da j e m o g u ć e b i l o j o š j e ­ danput toliko m a n e k e n a odjeti da j e b i l o v r e m e n a i da i azijatskih naroda, inorođaca živućih u europskoj zatim izradjenje Rusiji, pak m a n e k e n a nije toli skupo b i l o . T u se n a l a z i l o odiela a m e r i k a n s k i h v e l i k o - i malo-ruskih odiela iz r a z l i č i t i h k r a j e v a , U g a r s k e , s r b s k i h iz B a n a t a ; s v e g a s k u p a različitih n a r o d a o b s i z a š e do 5 0 b r o j e v a . Ovaj j e razdio u i m e n i k u t o č n o popisan, ali n e b j e š e ž a l i b o ž e t o m u primjerno r a z r e d j e n . O d i e l a su b i l a n e s i s t e m a t i č n o p o r e d j a n a , n a h r p a n o j e d n o nad drugim, t e tim n e p r e g l e d i v a . S t o g a ovaj r a z ­ dio n e b j e š e toliko p o u č a n i z a bilo o č e k i v a t i m o g l o , ložbene zgrade pripisivati. života spadaše p o k u ć t v o , orudja. orudja do­ Ovaj brojiše motritelja koristan, kao što b i se što ć e s e b e z s u m n j e t i e s n o m u prostoru iz­ slovenskih

iz o k o l i c e L j u b l j a n s k e , č e š k i h iz M o r a v s k e , s l o v a č k i h iz s j e v e r n e 1 0 9 g l a v n i h b r o j e v a , od К t o m u č e s t i odiela k o j i h j e s v a k i b r o j iz v i š e k o m a d a s a s t o j a o .

Na predmete d o m a ć e g a maće i stolno posudje, g l a s b e n i , napokon m o d e l i

orudje

d o m a ć e ; za tim

strojevi

kuća i ratarskih i domaća

razdio b j e š e s m j e š t e n n a o b i j u n a p r o t i l e ž e ć i h g a l e r i j a h . P o k u ć t v o , d o m a ć e i stolno posudje 5 0 6 k o m a d a . T u j e bilo vidjeti p o k u ć t v a , posudja i orudja Kolosa, Cnag-Mjuta, plemena živućega na obalah B e r i n g o v a mora, Aleuta, K i t a j a c a , B a š k i r a , K i r g i z a s r e d n j e i v e ć e orde (sibirsk) i Kirgiza Orenburžke gubernije, K a l m i k a , T a t a r a , Gruzina, L o p a r a , Samo-

j e d a i Zirjana, L i t a v a c a , pak

B j e l o - V e l i k o - i Malo-rusa

iz razli­ odbor

čitih g u b e r n i j a , R u s i n a g a l i č k i h i u g a r s k i h , S l o v e n a c a iz K r a n j s k e , iz S l a v o n i j e 3 3 k o m a d a od g. L a j a poslana. v e l e žalio, što od p r e d m e t a d o m a ć e g a slao ; p r e m d a j e u nas od upitnih t e r i s t i č n o g a s a č u v a n o , ta n e m a r n o s t boru, v e ć m n o g i m inim ženo. okolnostim. do 6 0 k o m a d a izlo­ sibirskih i orenlitavskih, aleutskih, burjatskih predmeta Zagrebački j e života uprav ništa nije po­ od­

mnogo j o š t e k a r a k ­

n e i m a se u grieh pripisati

Grlasbenih s t r o j e v a bilo j e s v e g a s k u p a T u j e bilo g l a s b i l a buržkih K i r g i z a , pak kalmičkih, ceremiskih,

čuvaskih,

g r u z i n s k i h , p o l j s k i h , s l o v a č k i h , slovenskih, bugarskih, s k i h 11 k o m a d a , k o j e p o s l j e d n j e posla g. M o d e l a od z g r a d a

srbsko-hrvatprimorja.

Vukašinović, L a j i naš predstavljajuz g r a d e iz iz­ europske iz okolice

o d b o r ; žalismo što n e m o g o s m o doći do g l a s b i l â h r v a t s k o g a bilo j e ukupno 6 9 b r o j e v a ; i gospodarstvene cieloga ćih staništa ( k i b i t k ę , šatore, k u ć e ) Ruske, Zakavkazkoga kraja, uz

t o č n e S i b i r i j e , Z a b a j k a l s k e oblasti, iz različitih g u b e r n i j a modeli ratarstva

V u k o v a r a (7 k o m a d a ) i O s i e k a (7 k o m a d a ) , iz š t a j e r s k e S l o v e n i j e (3 komada), seljačka kuća koga-Novogamjesta. M o d e l a r a z l i č i t i h orudja bile p r e d s t a v l j e n e s p r a v e gubernije, raznovrstne drobnosti iz r a z l i č i t i h modela ratarskih jerske Slovenije. Z b i r k a f o t o g r a f s k i h i litografskih s l i k a b r o j i l a j e s v e g a s k u p a preko 1600 komada. Neću kazati Ja da se na da ovaj odsjek ili i u izložbe m a n j a v a ž n o s t p o l a g a l a , ali se iz s v e g a v i d j e l o , gojio, kao ostali r a z d j e l i . sudim da se nije toliko litografije primjernoj isto t a k o po foto­ orudja brojilo se p r e k o 2 0 0 k o m a d a . T u s u sprave, s a n i c e , kola i mnoge po­ 10 z a lov na r i b e i na zvieri iz A r h a n g e l s k e gubernija, Zakavkazkoga kraja, orudja p r e d m e t e d o m a ć e g a života iz C e š -

ratarske ruskih

i s p r a v a iz o k o l i c e O s j e č k e , a 1 8 iz B r e i s p r a v a iz šta­

s t a č a u S r i e m u , n a p o k o n modeli r a t a r s k i h

fotografije

u m j e t n i č k i i z v e d e n e , v j e r n o p r a m a izvoru o b o j e n e z a izložbu v e l i č i n i j e s u z a e t n o g r a f i č k u izložbu važne kao i odjeveni m a n e k e n i , grafskih snimkah izradjivana. povjereno r e d j a t i fotografije nije kojih si su Onaj

i muzej

lica p o n a j v i š e

član o d b o r a , k o j e m u j e bilo toliko truda d a o , da b i foto­ redjati

grafije izložene b i l e z a o t v o r e n j a i z l o ž b e , v e ć ih se p o č e l o tjedan d a n a iza o t v o r e n j a i z l o ž b e .

Fotografske i litografske slike

b i l e su

gotovo s v e

smještene

po š i r o k i h s t e p e n i h , v o d e ć i h n a g a l e r i j u i z n a d ulaza , a s v e k o l i k e n i s u ni bile izložene. M e d j u ovimi s l i k a m i b i o j e m a n j i dio o b o j e n i h . S l i k e su b i l e g l e d e ć n a t o l i k a n a r o d n a p l e m e n a , k o j a su p r e d ­ stavljale, v e l e v a ž n e i za e t n o g r a f a p o u č n e , ali n i j e u d o b n a mjesta, niti toliko matrati. a z i j a t s k i h , svih k o l i k i h vremena za svaku sliku T u j e bilo r e p r e z e n t a n a t a naroda raznih bilo žalibože raz­ i Slovpotanko

naroda amerikanskih europskoj R u s i j i , odbora, 4

živućih u od

j e n a svih k o l i k i h g r a n a i iz r a z l i č i t i h k r a j e v a . O d naših k r a j e v a bi­ j a š e izloženo 2 7 s l i k a priposlanih s k e H r v a t s k e ; z a tim 18 s l i k a s l i k a iz S l a v o n i j e , C r n e gore. Medju ovimi izloženimi f o t o g r a f s k i m i i Iitografskimi u razdjelu slikami antroi akva­ odlikovahu se k r a s o t o m i t o č n i m i z v e d e n j e m , te s t e k o š e o b ć e pri­ z n a n j e osobito v e l i k o - r u s k e fotografije s m j e š t e n e p o l o g i č k o m i o b ć e e t n o g r a f i č k o m , z a t i m o b o j e n e fotografije iz k r . P o l j s k o g a , u g a r s k i h R u s i n a , h r v a t s k e p o s l a n e iz Z a g r e b a reli S v o b o d o m u B e č u izradjeni p r e d s t a v l j a j u ć i prošloga stoljeća. Odjeljenje a n t r o p o l o g i č k o o b s i z a š e a) l u b a n j e i k o s t u r e , zatim s l o v a č k e n o š n j e iz hrvatskoga k o j e su gradjanskupa malo iz b i l e ponajviše u Z a g r e b u i z r a d j e n e , a p r e d s t a v l j a š e n o š n j e S r b a iz j u ž n e Ugarske, i nješto 4 3 s l i k e iz k n e ž e v i n e Srbije

b) a n a t o m i c k e p r e p a r a t e s a s l i k a m i s k o v s k o g a sveučilišta. Odsjek lubanja i kostura daše zbirka iz grobnica

iz a n a t o m i č k o g a k a b i n e t a m o ­ skupa 5 2 6 brojeva. gubernije, Važni spa­ za

svega

su izvorni k o m a d i nadjeni po r a z l i č i t i h k r a j e v i h R u s i j e . moskovske

Amo

sastavljena crkve­ Tu je

A . P . B o g d a n o v o m , s a s t o j a l a j e iz 1 8 0 k o s t u r a i 1 4 5 l u b a n j a ; tim n j e k o l i k o l u b a n j a iz m o g i ł a , p a k m n o g o t o g a iz starih nih i m o n a s t i r s k i h g r o b l j a iz r a z l i č i t i h g u b e r n i j a i o k r u ž j a . bilo l u b a n j a različitih n a r o d a živućih u Rusiji, osobito

azijatskih

naroda: Ostjaka, Tunguza, B a š k i r a , T a t a r a , K a l m i k a , J a k u t a , Mon­ gola. К tomu više e x e m p l a r a l u b a n j a r a z n i h slavonskih Srba, umrvših mada lubanja i k o s t u r a Sriemu. g. iz 1850—1860, staroga g. starih i novih n a r o d a . Vukašinović 13 ko­ mjesta Stojanovca u I z naših k r a j e v a posla g. L a j š e s t k o m a d a l u b a n j a i k o s t u r a groblja

A r h e o l o g i č k i razdio b r o j i o j e p r e k o 3 0 0 k o m a d a . ž i v a n j a , z a to n i j e b i o ovaj razdio toli obsežan. v i š e zastupana, iz k o j e su dobe bila izložena

Buduć* d a

su u B u s i j i z a p o č e l a t e k p r e d n j e k o l i k o godina a r h e o l o g i č k a iztraP r e d m e t a iz k a ­ znatno kostura i više vrlo m e n e dobe bilo j e v r l o m a l o , d o č i m j e b r o n c o v n a doba bila dva

l u b a n j a . Z n a t n a j e b i l a z b i r k a s a s t a v l j e n a B o g d a n o v i m , s a b r a n a iz starih g r o b n i c a po m o s k o v s k o j g u b e r n i j i . T u j e bilo t a k o d j e r mnogo eksemplara, selskoga arsenala. j o š t e spadaše k o j i h se izvori n a l a z e u muzeju akademije nauka, petrogradskoga petrogradske bilo

a r h e o l o g i č k o g a družtva i c a r s k o -

M e d j u inostranima a r h e o l o g i č k i m i predmeti predhistoričkih kuća

j e više stvari, nadjenih u F r a n c e z k o j i Švajcarskoj. Amo napokon model znamenitih (Pfahlbauten) iz Š v a j c a r s k i h j e z e r a . Izložba m o s k o v s k a otvorena j e velikim koncem mjeseca k o n c a lipnja. travnja i trajaše puna ova dva K o l i k o j e interesa ulazninom. izložbu, Ja tečajem shodnije, mjeseca travnja. da su ta knezom nalazila Vladimirom naime u do narodu

mjeseca,

izložba

p o k a z u j e to, što j e t r o š a k od 3 0 . 0 0 0 rubalja, izdan za ove izložbe, p o k r i t Predavanja, držana

priredjivanje

k o j a su i m a l a popuniti ovu etnografičku stvari

b i j a h u prie o t v o r e n j a izložbe

bih sudio, da bi bilo n a r a v i

predavanja Od

z a izložbe držana, j e r bi se n a izloženih predmetih b i l a i m a l a osni­ vati, te tim b i istom i z l o ž b i t u m a č e m b i l a ovih p r e d a v a n j a od Nila P o p o v a ovih p r e d a v a n j a poznata su mi samo i nju popunjavala. izdana, Iz dva tiskom naime: sadržaja prire-

„o K u s i n i h n a sjevero-iztoenih K a r p a t i h " z a k l j u č u j e m , da su b i l a za veće

i od prof.

S o l o v j e v a : „о i s t o r i č k o m g i b a n j u r u s k o g a p u č a n s t v a " . djena, j e r spadaju u v r s t t a k o zvanih popularnih

obćinstvo predavanja.

I z s v e g a o v o g a sliedi, da j e najznatniji dio izložbe b i l o odje­ l j e n j e s k u p o v a , k o j e j e s v e g a s k u p a do 3 0 0 m a n e k e n a b r o j i l o . O k o o v o g a o d j e l j e n j a n a j v i š e se više sjajnije trudilo i n a s t o j a l o , da se i z v e d e č i m premda su kul­ i naravi vjernije. Ostala pako odjeljenja,

k a o što i ono, r a v n o t a k o v a ž n a

u e t n o l o g i j i , j e r predočuju

turno stanje s l i k o v n o p r e d s t a v l j e n i h naroda, niti su t o l i k o m

brigom

n j e g o v a n a , niti dovoljno od m o t r i t e l j a u v a ž a v a n a . P r o u č i v š i prilično s v e s t r a n o s v a i z l o ž b e n a o d j e l j e n j a , usudjujem se primietiti, da b i bilo naravi stvari shodnije, da su se s v a k o m u koji narodnomu p l e m e n u se n a n j e g a o d n o s e , pri­ te družili svi oni e t n o g r a f i č k i p r e d m e t i ,

su odieljeni nalazili se

u

drugih ođsjecih.

Tim

bi

bili slika

slikovno na­ predstav­ medju uredjeni

predočeni svikolici kulturni stepeni svih ljenih naroda, j e r upitni bi p r e d m e t i

n a izložbi

zastupanih

roda. T o b i bila, s u d i m , v j e r n a k u l t u r n o - h i s t o r i č k a s dotičnim

kipom

svakomu i

n e u k o m u u etnografiji dovoljnom u p u t o m bili, d a se n a r o d i nošnju, nu t a k o d j e r i po uvietih k u l t u i e . svi meni poznati e t n o g r a f i č k i predak muzeji. T a k o su o b i č n o

sobom razlikuju ne samo g l e d e ć n a n j i h o v tjelesni s a s t a v , j e z i k i

O v a p r v a izložba ove vrsti b i t i ć e j a m a č n o od k o r i s t i z a na­ etnografičke z n a n o s t i , j e r se z g o d n a p r i g o d a pružila.studi­ rati s v a k o j a k a e t n o g r a f i i č k a pitanja, osobito s k u l t u r n o - h i s t o r i č k o g a stanovišta. V r h u t o g a a k o se o b a z r e m o , da j e o v a i z l o ž b a i m a l a t a k o d j e r zadaću predočiti r u s k o j publici s l i k o v n o svekolike u Rusiji živuće vele poučna bila. narode, a uz to s v e k o l i k e g r a n e S l o v j e n s t a k a o e t n o g r a f i č k u cjelinu, tada j e o v a izložba uz p r e d a v a n j a z a v e ć u p u b l i k u moskovski etnografički muzej, N a j v e ć a p a k k o r i s t p r o i z t i č u ć a iz ove izložbe biti ć e j a m a č n o k o m u j e o v a i z l o ž b a te­ gledeć na razno­ veličanstven i kakovih ki­ melj položila i gradivo priredila. likost i množinu početku s j a j a n , a popunjivanjem nadvisit ć e s v e k o l i k e o v o v r s t n e Ovaj će muzej biti

e t n o g r a l i č k i h p r e d m e t a biti u m a h u p r v o m s v o j e m će vremenom z a v o d e ; odlikovati ć e se osobito tirazne narodnosti,

pičnimi m a n e k e n i , p r e d s t a v l j a j u ć i m i g a j a g. 1 8 5 6 studirah.

pova nije imao niti z n a m e n i t i K o d a n j s k i e t n o g r a f i č k i m u z e j , k a d a B u d u ć da ć e se n a š n a r o d n i m u z e j z a k o j i m j e s e c početi uredjivati, ovom prigodom usudio b i h se u c e n o m n z b o r u , pod č i m toplije p r e p o r u č i t i , i etnografička. Tipičnost kojega o k r i l j e m stoji upitni z a v o d , da s e arheolonarodnih narodu, onda do­

g i č k o j z b i r c i pridruži t a k o d j e r

odiela j o š t e z a sada prilično s a č u v a n i h uz druge k a r a k t e r i s t i č n e p r e d m e t e

u srbsko-hrvatskom koja će

d o m a ć e g a života, pružiti ć e do­ se t e k

v o l j n a gradiva, da se ustroji u p i t n a z b i r k a , su ti predmeti z a k u l t u r n o - h i s t o r i č k i kazuju najnovija znanstvena

cieniti k a d a tih tipičnih p r e d m e t a n e s t a n e u n a r o d u . K o l i p a k v a ž n i o d s j e k etnologije, to n a m ove v r s t i . izpitivanja

Dodatak.
Napredak u geografičkoj nauci u Rusiji.
Osim etnografičke ravljenja izložbe bješe mi t a k o d j e r z a d a ć a za b o ­ strukovmojega u Petrogradu pristupni. govoreć u razvoju geogeografičkoga, a ruskom carstvu. dvade­ na nestašicu i nepristupnost i M o s k v i obaviestiti se о n a p r e đ k u

g e o g r a f i e k e n a u k e , i ob onih g e o g r a f i č k i h izvorih, k o j i su n j a k u samo u R u s i j i fičke nauke, tužili Nije t o m u dugo, što su se g e o g r a f i , j o š t e više kartografickoga

g r a d i v a о prostranom

N u a k o se o b a z r e m o n a g e o g r a f i č k o poslovanje posljednjih u veliku radost čitajuć golemi napredak,

set g o d i n a n e s a m o da j e tih p r i g o v o r a nestalo, p a č e tuga se o b r a t i postižen u R u s i j i u posljed­ n j e v r i e m e na polju g e o g r a f i č k e znanosti. G r a d i v o svih k o l i k i h g r a ­ n a h g e o g r a f i č k o g a z n a n j a , k o j e se u R u s i j i s v a k e godine n a vidjelo iznosi, toli j e o g r o m n o , da g a j e gotovo n e m o g u ć e T k o bi bavarska fičkoga se odvažio napisati nauka historiju važnoga rada u Rusiji, zaslugu za znanost poput onoga djela, svladati. što izdaje geogra­ vremenom geografičkoga g o l e m u b i si

akademija

о Njemačkoj,

stekao. T o bi bila zadaća r u s k o g a u znanosti popuniti. gradivo, koje

d r u ž t v a , k o j e ć e potrebu toga djela uviditi i

bez s u m n j e tu p u k o t i n u siji, te da

Moj j e tu posao, da n a c r t a m sliku g e o g r a f i č k o g a r a d a u R u ­ ocienim preobilno geografičko dvaju se s v a k e aka­ car. prgodine, imenito p o s l j e d n j i h demije n a u k a , u R u s i j i na v i d j e l o iznielo.

U tu s v r h u poslužit ć u se n o v i j i m i p u b l i k a c i j a m i p e t r o g r a d s k e pak kartografičkimi i g e o g r a f i č k i m i proizvodi kao r u s k o g a g l a v n o g a stopa i r u s k o g a g e o g r a f i č k o g a o b š č e s t v a p o s t o j e ć e uz m i n i s t a r s t v o grafijom u najužem unutarnjih djela, a začeti ću

vimi i poglavitimi izvori, napokon priobćivanji statističke komisije, s najnovijimi h i s t o r i č k i m i i z p i t i v a n j i , k o j a su s r u s k o m geografijom i etno­ savezu.

J e d n a od historiji b j e š e ruske historije etnografijom.

najvećih izpita,

pukotina i najtamnijih

odsjeka u ruskoj taj dio s historičkom

historija v e l i k e k n e ž e v i n e

L i t a v s k e . D a se početi

trebalo j e ponajprije

R u s k i e l e m e n a t v l a d a š e dost r a n o n a 1 3 8 6 slab si j e početkom poljski j e z i k

d v o r u i u upravi v e l i ­

k i h k n e z o v a l i t a v s k i h . Z a i s t e p e r s o n a l n e u n i j e s P o l j s k o m od god. put p r o k r č i o u L i t a v s k u . obsežnih Cisto drugčije b j e š e od v r e m e n a l u b l i n s k e r e a l n e u n i j e , n a i m e od godine 1 5 6 8 . O tom p r e d m e t u m a n j k a š e s p o l j s k e s t r a n e izvornih n a u k a kao i stroge historičke kritike. demika К u n i k a N a predlog aka­ ruskih, poljskih Ovaj da ć e se

dobije god. 1 8 6 2 g. B o n n e l nalog, da izradi li­ najdavnijih vremena do god. 1 5 6 8 .

t a v s k u kronografiju p o l a k svih t i s k a n i h l a t i n s k i h , i n j e m a č k i h izvora, od n a s k o r o početi t i s k a t i . U s t a n a k od god. 1 8 6 3 p o t a k n u grafička «Полное komisija p o s t o j e ć a uz z a k l j u č i j o š t e ove godine u v r s t i t i Собрпніе Кроникъ" Ove kronike,

toli o g r o m n i i tegotni posao j e v e ć t a k o d a l e k o d o s p i o ,

na ina i z t r a ž i v a n j a . narodne toga za

Archeo-

ministarstvo litavske je sve već

prosvjete ') započeo.

kronike u svoju sbirku djela rabio izdanje s v o j e

i tisak

k o j e j e S t r i y k o v s k i dielom

litavske kronike na poljskom j e z i k u ,

su u r u s k o m j e z i k u pi­ spomenika sabora unija o tom ob od-

sane. Prof. K o j a l o v i č o b j e l o d a n i p r e d dvie godine po n a l o g u a r c h e ografičke k o m i s i j e o g r o m n u k n j i g u h i s t o r i č k i h p a k izdaje isti u č e n j a k d n e v n i k Litavskom i Poljskom. n a to j e d n o g a djelo: od Čuveni nošaju R u s k e p r a m a P o l j s k o j , k tomu doda f r a n c e z k i prievod. S a d lublinskoga (ееимъ medju izdade potaknu люблинекихъ), usljed k o j e g a b j e š e u g o v o r e n a svojih u č e n i k a g. K a r p o v a , realna koj

prof. S o l o v j e v u M o s k v i

„Исторіа борьбъ М о с к о в с к а я » Г о с у д а р с т в а с ъ

польско-ли-

товскимъ" g. 1 4 6 2 — 1 5 0 8 . M o s k v a 1 8 6 7 , z a k o j e r a b i o j e j o š t e ne­ izdane s p o m e n i k e n a l a z e ć e se u m o s k o v s k o m c a r s k o m a r k i v u . Ž e ­ ljeti b i b i l o , zauzimaše u da i P o l j a c i od s v o j e historiji s t r a n e izpitaju : Europe „ K o j e mjesto i s njom sjevero-iztočne Litavska

zidružena zapadna R u s k a ? "

ł

) Archeografičke komisije (postoji od god. 1 8 3 4 ) j e zadaća sistematički kupiti i izdavati rukopise, izvore i ruske listine, kao i historičke izvore о Rusiji pisane na tudjih jezicih. Historički i juridički spomenici do sada od ove komisije izdani, obsižu preko 5 0 velikih knjigah u I V .

Buđuć da

s v a k e godine

književni

proizvodi

sadržaja

histo-

r i č k o g a , g e o g r a f i č k o g a , e t n o g r a f i č k o g a , statističkoga, u Petrogradu

linguietičkoga

itd. itd. u R u s i j i silno rastu, z a to z a k l j u č i c a r s k a a k a d e m i j a n a u k a n a p r e d l o g a k a d e m i k a K u n i k a , da se dotični proizvodi se sastave i poredjaju u formi lasnije pregledati uzmognu : neka

b i b l i o g r a f i č k o g a ljetopisa. O v a j k n j i ž e v n i podhvat započet j e godi­ nom, k o j o m j e sada v l a d a j u ć i c a r nastupio priestolje. U s l i e d o v o g a z a k l j u č k a izidjoše god. 1 8 6 1 d v a t e č a j a , t. j . godina 1 8 5 5 i 1 8 5 6 . 1 8 5 7 . N a k o n t o g a izradi svietlo KuZ a t i m predloži drugi r a z r e d a k a d e m i j e , da se upitno djelo n a s t a v i . P o t o m izidje t r e ć i t e č a j t. j . godina j e četvrti t e č a j , t. j . g o d i n a sopisih. G r a d i v o j e p o r e đ j a n o brojeva; br. 2286— 2350 n i k n a p u t a k z a a k a d e m i k a P e k a r s k o g a , po k o j e m naputku 1 8 5 8 , k o j ove godine po strukah. protežu se da R u s k a do ruskoga O v a j ljetopis o b s i ž e p o n a j v i š e r a z p r a v e uredjen ugleda.

r a z t r e s e n e po različitih č a Č e t v r t i tečaj obsiže 3 3 1 8 na slovjensku žalibože bistoriju i slabo poznaje

k n j i ž e v n o s t , iz k o j i h j e v i d j e t i , književni napredak kova P o r e d t o g a nijedan bibliografičkoga svoj ovoga ruskoga grana uredjivati narod

ostalih S l o v e n a . neimade za sada ta­ Poput najviše djela, k a o što j e pomenuti T i m bi ljetopis.

b i b l i o g r a f i č k o g a ljetopisa i m a l a bi s v a k a s l o v j e n s k a k n j i ž e v n i rad. se j a m a č n o ostalih S l o v j e n a n e uvaživao. topogra-

doprinielo к tomu, da bi se k n j i ž e v n i n a p r e d a k

samo u R u s i j i nu i po o s t a l o m i z o b r a ž e n o m svietu kimi fičkoga i kartografickimi znamenitijima radnjami stopa, glavnoga

U o c j e n i g e o g r a f i č k o g a r a d a u R u s i j i , početi mi j e g e o d e z i č vojenoga ureda k a o odjeljenja glavnoga Geografičke radnje su koje izvadjaše častstopa diele se n a godina te j e nasta­ guberustano­ do po-

nici istoga z b o r a .

trigonometričke, astronomičke i kartografičke. Trigonometričke izmjere posljednjih vojske pak v l j e n e , te j e i z m j e r e n o t r i g o n o m e t r i č k i g. 1 8 6 5 m o s k o v s k a n i j a ; m j e r e n o j e iste godine vi k r a j u d o n s k e k u t a I . r e d a po z a p a d n o j granici

vljeno 1 7 0 t o č a k a 1., 2 . i 3 . r e d a . G o d . 1 8 6 6 izvedeno j e 2 9 tro­ istoga k r a j a , po D o n u ušća H o p r a ; к tomu j e ustanovljeno 1 8 5 točaka 2. i 3. reda. Vrhu

t o g a j e u z e m l j i d o n s k e v o j s k e god. 1 8 6 5 i 1 8 6 6 opredieljeno vršje glavnih rjeka, imenito D o n a kod ušća Hopra,

Cira i sjevernoga

D o n c a k o d u š ć a K a l i t v e i G n i l e , i t a k o d j e r K a l m i u s a u goi'njem t e k u i k o d u š ć a . U K a z a n s k o j g u b e r n i j i i z m j e r e n o j e g. 1 5 8 6 7 9 t o č a k a , a 1 8 6 6 položeno 1 5 t r o k u t a I . r e d a n a j u g u do medje S a m a r s k e gub.;

v r h u toga j e 2 5 0 t o č a k a 2 . i 3 . r e d a u s t a n o v l j e n o . U zapadnoj K a v kazkoj izmjerene su 103 točke, medju timi 2 0 glavica glavnoga točaka izmjereno generalmauzporednice. Pering o r j a . N a U r a l u su t a k o d j e r n a s t a v l j e n a m j e r e n j a , osobito u k r a j e vih c a r s k i h t a l i o n i c a ; osim m n o g i h u s t a n o v l j e n i h Na astronomičke spadaše nastavak r a d n j e pod znamenite j e n a različitih mjestih p o v r š j e C u s o v a j a , K a m e , O s e i U f e . rukovodstvom izmjere 5 2 . jora Forša s k a gub.,

A m o spadaše t a k o d j e r p r i p r a v e , u k o j u svrhu putovalo astronomički označila 41 točka.

da se t o p o g r a f i č k i i z m j e r i

se g. 1 8 6 5 s k r o n o m e t r i te se u Finskoj obsižahu g. 1 8 6 5

Astronomičko-geodezičke radnje 2 7 ustanovljenih točaka

medju V i b o r g o m ,

Kiltimieki,

Pulkovom,

J o e n s u , M u r t a m i e k i , R a u t a l a m p i i S o r d a v a l o m ; p a k 19 t o č a k a m e ­ dju T o r n e o m , R o v a n i e m i i M u o n i o n i s k a . v a n j e po L a p o n s k o j spojeno svakojakom O v o v e o m a m u č n o puto­ nevoljom i s najvećom od-

pogibelju života izvedeno j e riedito m u s t r a j n o š ć u i p o h v a l n o m p o m o ć j u teodolita.

važnošću. A m o j o š t e spada i z m j e r a c e s t a i u s t a n o v l j e n j e v i š e t o č a k a I z m j e r e n o s v e g a s k u p a 1 2 5 0 v r s t a u duljini, a t o m u g. 1 8 6 6 ustanovljeno nivelir-teoSiom. Vesijarve, Kirkonjarve, izmjereno je 360ГЈ ustanovljeno 3 6 5 t o č a k a . К sijarve i rjeke K j u m e n e . Gledeć na topografičke radnje N o v g o r o d s k e g u b e r n i j e , tim j e c i e l a i z m j e r a ( 2 1 2 2 Q m . ) b e r n i j e u 6 godina d o g o t o v l j e n a . V r h u t o g a i z m j e r e n a j e Voronežka, pak (1866) 1 5 . 0 5 8 Q f i č k a i z m j e r a opet n a s t a v l j e n a , šavskoj i Radomskoj V r h u toga izvadjana Svekolike z a gradove ove 16.408 Г Ј v. gub. S a r a t o v s k e , takodjer u gub. Astrakanskoj i S a m a r s k o j . U Poljskoj j e te j e i z m j e r e n o ν. i više motrenja se gradskih vida ove gu­ gubernija je topogra(Pläne).

dolitom 3 4 0 t o č a k a i p o v r š j e j e z e r a :

mjereno

1 8 6 6 u gub. V a r u Plockoj i Agua

su a s t r o n o m i ć k a izmjere osnivaju

stovskoj gub. i ustanovljene 3 2 točke. na mjerilu 1 : 4 2 . 0 0 0 , 1 : 21.000. i revidirane po prvi su starije i z m j e r e : godine gubernija izmjerena iz­ Zlaput topografički

Osim toga pretražene Vilnska, pak

1 8 1 9 — 1 8 2 8 po p r v i put i z m j e r e n a 8 1 5 Г Ј m.* p r o s t r a n a g. 1 8 1 9 — 1 9 2 9

7 4 3 Q m. p r o s t r a n a g u b . K o v n o , a g. 1 8 3 6 odnosno 1 8 5 5 i z m j e r e u a 1 1 1 3 Q m. prostrana gub. T a v r i č k a . Mjerilo za m j e r e uzeto j e 1 : 4 2 . 0 0 0 , a za vljene izmjere u kotaru uralskih talionica, sve pregledane U z to gradove 2 1 . 0 0 0 , su ispra­

imenito u k o t a r u

touslskom (g. 1 8 6 6 1 0 . 7 3 0 Q v . ) i Jekaterinburžkom ( 1 0 . 7 3 0 Q v.). S v e se i z m j e r e zimi u čisto izvedu, i s v e k o l i k e sine i z r a č u n a j u . Pensaske u Vrhu toga izmjereno j e Atlasa svrhu sastavljenja raznimi о istoj h i p s o m e t r i c k e vi­ gub. gub., dogotovljeni g. 1 8 6 6 9 9 2 0 Q v

atlasi g u b . V l a d i m i r s k e , T a r n b o v s k e i S i m b i r s k e (1 : 8 4 . 0 0 0 ) . Medju mnogimi administrativne u kraju uralskih medju spadaju tvrdjom zemljištem Orenburg, pojedinimi mjerilu radnjami za vojničke i medjâ takodjer svrhe znamenite s u : nastavljena katastralna izmjera K o z a k a na puteva 1 : 21.000, i Kirgiza. preko uredjenje Amo Kozaka, Baškira

pretraživanja

(1 : 8 4 . 0 0 0 )

425(^] m. medju

Turkestanom i Perovski na Syr-Darji, i preko К tomu listovi (1 : 4 2 0 . 0 0 0 )

4 1 3 milja u p o k r a j i n i T u r k e s t a n s k o j . popunjujući Radnje

kartu Orenburžkoga kraja, nacrt karte kanata Kokandu Turkestanskoj Kurkama u oblasti su g. 1 8 6 6 nastavljene dolinu. na

s k o g a i m n o g e ine z a u p r a v u potrebite k a r t e . g o r n j i h dolina C i r č i k a , C a t k a l i , A n g r e n a i R a b a t s k o g a k l a n j c a , vo­ deća sljemenom Namangansku Kartografičke r a d n j e i z v a d j a n e su n a v e o m a m u č n o m putu u istom m j e s e c u siečnju, k o j a d o b a z a t a k o v e p o s l o v e u onih k r a j e v i h nije ni n a j m a n j e p r i j a t n a . U s l i e d o v o g a t e g o t n o g a podhvata izidje dosta v j e r n a k a r t a T u r k e s t a n s k e oblasti, ustanovljenih koja j e osnovana na astronomičkih točkah, ta S t r u v e o m i drugimi. N a ovoj j e k a r t i S i r D a r j a , u geografičkom

g l a v n a žila r u s k i h s r e d o - a z i j a t s k i h od ušća do i z n a d H o d ž e n t a .

k r a j e v a , točno u n e s e n a imenito obziru

Znamenit j e

sniežni h r b a t s a s t a v l j a j u ć i z a p a d n i n a s t a v a k K a š g a r - D a v a n a i prostirući se od i z t o k a к z a p a d u 8 0 v r s t a j u ž n i j e od H o d ž e n t a . T o j e sastavina kotline S i r - D a r j a , položaj i n j e k o l i k o s n i e ž n i h k o j e ustanovi vrhunaca, Struve trigonometrički Samgar, od k o j i h j e d a n ,

u z d i ž e s e do 1 7 . 0 0 0 stop. i z n a d m o r a . Z a iste zakskih g o r a , ekspedicije b j e h u god. 1 8 6 6 p r e t r a ž e n i priedjeli po

o b i j u s t r a n a h v e l i k e c e s t e , v o d e ć e na podnožju U r a - T j u b i n s k i h i D i od o k r u ž j a N a u do s j e v e r n o g a k o n c a ovih posljed­ sterući se pod i m e n o m Nurar. Zarjavšan r a z s t a v l j a j u K i z i l - K u m i od doline n j i h gora, g d j e se k r e ć u n a zapad, t i n s k i h gora, k o j e

D a r j e . V r l o j e t a k o d j e r o b o g a t i l o k a r t o g r a f i j u putovanje, k o j e R u s i poduzeše u listopadu g. 1 8 6 5 iz T a š k e n t a u B u h a r a . U zapadnoj k o j a vodi Sibiriji pretražena j e Važne cesta k r o z gladnu a topografičke stepu, uz to i radnje, do r u s k e tvrdjice n a j u ž n o m b r i e g u r. Č u , su t a k o d j e r

obale B a l h a š k o g a j e z e r a .

220

p. MATKO vie. medju

izvedene u pređjelih z a p a d n o g a K i t a j a n i v e l i r a n j e m prostora riekami Išimom i Irtišem. U iztocnoj S i b i r i j i m j e r e n o je u transbajkalskom te j e 2 3 5 Q

kraju m.

na

medji Arnurju, n a S e j i i njezinih p r i t o c i h ,

prene­ a uz

seno na mjerilo 1 : 4 2 . 0 0 0 , a 3 4 Г Ј m . n a mjerilo 1 : 8 4 . 0 0 0 ,

to pretražen prostor od 2 6 6 Q m. i p r e n e s e n n a mjerilo 1 : 2 1 0 . 0 0 0 . U Kavkazkom vojničkom području mjereno m. j e g. 1865 u a 449Q 280ГЈ

okružju K u b a n s k o m

i Terežkom 2 4 0 Q 7 8 trig,

(1 : 4 2 . 0 0 0 ) ,

m. (1 : 8 4 . 0 0 0 ) u o k r . K u b a n s k o m i K u t a j s k o m . c i h s k o m o k r u ž j u ustanovljeno r a d n j a izvedeno j e 1 2 listova m., a u S u p i n s k o m o k r . 8 7 t o č a k a i 1 9 9 Г Ј m. nove specijalne

Gf. 1 8 6 6 u A h a l Od kartografičkih

točaka, a izmjereno

karte о Kavkazu u

mjer. 1 : 4 2 0 . 0 0 0 , p a k 1 9 l i s t o v a d r u g e k a v k a z k e k a r t e s a susjednirni k r a j e v i P e r z i j e i a z i j a t s k e T u r s k e u m j e r . 1 : 2 1 0 . 0 0 0 , nadati se j e , da ć e o v a posljednja j o š t e o v e godine biti dogotovljena. Z a ­ tim litografovano i crtano v i š e s p e c i j a l n i h k a r t a pojedinih k a v k a z k i h k r a j e v a , originalni profili K a v k a z a i ž e l j e z n i č k a k a r t a K a v k a s k o g a k r a j a (1 : 4 8 0 . 0 0 0 ) . Kartografske Petrogradu. radnje topografičkoga ureda u

O v a j zavod imadoh s r e ć u n e samo po svih o d s j e obaviešćen о svemkolikom nje­ ovom se zavodu posljednjih go­ popunjuje. U

cih razgledati, nego sam n a t a n k o g o v o m uspješnom poslovanju. dina radilo

na topografičkoj k a r t i P s o k o v s k e g u b e r n i j e n a m j e r i l u

1 : 1 2 6 . 0 0 0 , k o j a se po novijih p r e t r a ž i v a n j i h i z p r a v l j a i

U z to se revno posluje na s p e c i j a l n o j k a r t i R u s i j e u 1 4 4 lista, od k o j e j e 1. s i e č n j a 1 8 6 7 15 l i s t o v a litografovano, 1 5 listova j e bilo sastavljeno, a 17 ih se s a s t a v l j a l o . V r h u toga d o g o t a v l j a se atlas pet strana svieta u 5 5 listova. O v d j e m i j e k o j u opaziti g l e d e ć na topografička i m e n a n a r u s k i h z e m l j o v i d i h , imenito o n e r u s k i h slov j e n s k i h k r a j e v i h . Čitaju se na vjenskih njemačka topografička mnogih ruskih imena: n. pr. k a r t a u m j e s t o sloA gr a m umjesto opazne

Z a g r e b , Z e n g i umjesto S e n j , F i u m e u m j e s t o R i e k a itd. itd. j o š t e više toga i m a d e po Č e š k o j , M o r a v s k o j i S l e z k o j . J a učinih о pogrešnoj topografiji p r v e s t r u k o v n j a k e , nastojati, da u budućih novih k a r t a h b u d e čistija U mjedopisnom k a r t u od 6 3 lista. o d s j e k u radilo se n a novoj koja k o j i m i o b e ć a š e , da ć e topografija. specijalnoj karti Subertovu

Ruske u mjer. 1 : 4 2 0 . 0 0 0 ,

će z a m i e n i t i ostarjelu

U litografskom odsjeku ničkoga kotara Odeskoga

litografovana u

j e karta kraja

donske voj­

v o j s k e u 6 l i s t o v a (u m j e r . 1 : 4 2 0 . 0 0 0 ) (1 : 8 4 0 . 0 0 0 ) U karto grafičkom različiti nacrti, opisi, zapiskę štaba, novljenih kojih odsjeku

i orografička

karta

4 lista i m n o g a druga. su se medju otdjela velika ostalimi za se gradivo

izradjivali

osnove, naputci,

priredjivalo

vojeno-topografičeskago imade j u r v e X X V I I I , izmjerenih visina 1 8 6 3 publicirana

glavnago Amo jošte usta­ usljed imenika

knjiga ( ! 8 6 7 ) * .

spada p r v i d o p u n a k god. pozicija- i

(Positions-Katalog), priraslo za 4 0 0 0 , dviju

kojega j e 1 7 . 0 0 0 ustanovljenih točaka Ako skupa se samo geodezičke radnje

od k o j i h godina na novo Ovi v e ć

su m n o g e t o č k e n o v o u s t a n o v l j e n e , a m n o g e izpravljene. posljednjih spoje, sliedi, da j e u R u s k o j 1 8 1 0 Ц m. površine

izmjereno, a 3 1 4 7 Q

m. p o v r š i n e pretraženo i revidirano.

b r o j e v i osim m n o g o g a drugoga, m a k g e o g r a f i č k e znanosti.

svjedoče, k o l i k o m se u R u s i j i od-

v a ž n o š ć u n e p r e s t a n o r a d i n a korist z e m l j e , a tim t a k o d j e r na proS v i k o l i k i k a r t o g r a f i č k i proizvodi su g l e d e ć na sadržaj i točno izvedeni, a gledeć na tehničko izvodjenje s prvimi e u r o p e j s k i m i proizodi ove vrsti. O s i m t o g a izdaje g l a v n i štop m a t e r i j a l e za geografiju i stati­ s t i k u r u s k o g a c a r s t v a . O v o d r a g o c j e n o gradivo priredjuju častnici istoga z b o r a . O v i su opisi t a k o obširni, da n j e k o j e i izdaju guber­ sdušno

konkuriraju

nije po dvie i tri k n j i g e o b s i ž u ; opisane su do sada 2 3 g u b e r n i j e odnosno k r a j a u 3 1 k n j i z i . Š t o ovo važno djelo i m a d e v i s e sastav i t e l j a , to n e ć e biti svi dielovi j e d n e te iste z n a n s t v e n e c i e n e . B u duć da j e ovo v a ž n o djelo n a š o j a k a d e m i j i od g l a v n o g a stopa po­ klonjeno, imati ću vremenom radnje priliku о njem napose progovoriti.

Kartografi oke su s geografičkimi družtva

car. ruskoga car.

glavnoga

stopa u savezu

radnjami

ruskoga

geografičkoga

u Petrogradu; posluje.

s v a k i pako od ovih zavoda samostalno u

svojem pravcu

Znanstvene publikacije ruskoga g e o g r a f i č e s k o g a s t v a j a s n o dokazuju,

obščedruž-

k o l i k o m o ž e djelovati valjano uredjeno

Sađržaj X X V I I I , knjige : a) poslovanje vojeno-topografičeskago otdjela glavnago štaba god. 1 8 6 5 ; b) Opis Orenburskago trigonometričeskago izmjerenja; i c) Opisanije hronometričeskoi ekspedicii, proizv. u orenburžkom kraju g. 1 8 5 3 .

tvo n a n a p r e d a k

nauke.

Ovo geografičko

družtvo

podpuno odgo­ geograruskoga podhvate gra­

v a r a svojoj z a d a c i tim, carstva;

što se n j e g o v i podhvati protežu n a krajeva prostranoga sve obrete i prati i uvažuje priobćuje

fičko-znanstvena iztraživanja osobito v r h u t o g a pozorno obzoru. na g e o g r a f i č k o m u

U spisih o v o g a d r u ž t v a divo, k o j e popunjuje

se v a ž n o geografičko

m n o g u piikotinu i r a z s v j e t l j u j e m n o g u

tamnu

t o č k u u geografičkoj znanosti ; t o g a r a d i s v a k i prijatelj R u s k o g e o g r a f i č k o družtvo z a u z i m a s v o j i m o b s e ž n i m k a o što j e od znanosti priznano , dično fičkih

geografičke djelovanjem, geograpromak svjetlo

n a u k e pozorno prati i uvažuje s v a k u r u s k u g e o g r a f i č k u p u b l i k a c i j u . m j e s t o u historiji

obreta. K o l i k o r u s k o g e o g r a f i č k o družtvo djeluje n a о л ч т istim družtvom do sada od na

g e o g r a f i č k e znanosti j a s n o d o k a z u j u : z a p i s e i, i z v j e š ć a i d r u g a geografi čka djela iznesena. Rusko dieli se na geografičko odsjeka: na družtvo odsjek za (postoji god. 1 8 4 5 ) i fizikalnu sibirski više matematičku

geografiju, za etnografiju, z a statistiku, n a k a v k a z k i i na o d s j e k , a s v a k i od ovih o d s j e k a polaže t o č a n dišnjem djelovanju. slava, da i z a Rusom pripada

račun о svojem go­ Aziji, godine Premda poslane, dopriniela

vojničkoga osvojenja u ekspedicije. krajevih, k a m o su svietu. razloga

umah šalju u dotične k r a j e v e z n a n s t v e n e zilo posljednjih godina u t u r k e s t a n s k i h 1 8 6 4 , 1 8 6 5 i 1 8 6 6 odpravljene krajeve i svoje resultate m n o g e od ovih e k s p e d i c i j a za geografičko poznavavanje sljednih godina, priobće niesu onih je iz

T o s e opa­

r a z l i č i t e e k s p e d i c i j e , da i z t r a ž e one izobraženomu znanstvenih

i p a k j e s v a k a od njih uz svoj n a m i e n j e n i posao k o j e š t a krajeva. ekspedicijami ona za Medju z n a n s t v e n o - g e o g r a f i č k i m i najznamenitija priredjena

i z a s l a n i m i pokrajeve, od

turkestanske

god. 1 8 6 5 i 1 8 6 6 od v o j e n o g a

m i n i s t a r s t v a odnosno

g l a v n o g a stopa, k o j o j se p r i d r u ž i g e o g r a f i č k o družtvo. nomiche i topografičke radnje) i iz fizikalnoga

Ova j e eks­

pedicija sastojalo iz m a t e m a t i č k o g a r a z d j e l a pod S t r u v e o n ( z a astro­ r a z d j e l a pod S j e itd.) god. 1 8 6 5 : za­ v e r c o v i m (za geologiju, m e t e o r o l o g i j u , narodopis

Strave začme svoje poslovanje u Turkestanu

d a ć a m u j e bila popuniti p r i j a š n j e r a d n j e i s a b r a t i t o p o g r a f s k i ma­ terijal u svrhu, da se sastavi k a r t a oblasti T u r k e s t a n s k e u m j e r i l a od 1 0 vrsta. I z t r a ž i v a n j a o b s i ž u priedjel od M e r k e do S i r - D a r j a ,

n a S i r - D a r j i p a k priedjel od n z p o r e d n i c e koje dojakošnje karte bitno

Turkestana

do u š ć a Č i r -

č i k a na i z t o k . U z t o p o g r a f i č k e r a d n j e ustanovljeno j e više pozicija, p r o m i e n i š e ; protežu se od tvrdje V r Rezultat oblasti; Strueove vrhu ekspedicije točna j e о pasišta i botanička, ograncih n o j e do T a š k e n t a i C i n e , a n a S i r - D a r j i do onih t o č a k a , k o j e podadmiral B u t a k o f ustanovi. k a r t a ciele T u r k e s t a n s k e staništa. S j e v e r c o v a z a d a ć a b j e h u narođopisna zoografička) iztraživanja, a napose imao j e (geologička, u zapadnih t o g a nadati se j e k a r t i

kotlini Isikula, na kojoj biti će pobilježena sva kirgizka

T j a n š a n a (kit. С u n i i n a ) pretražiti l e d e n i k e . R e z u l t a t i S j e v e r c o v i h iztraživanja znameniti krajevi zapadnoga nita; on je zapadnoga prvi, su z a koj j e historiju razvio geografičkih o b r e t a , j e r su incog­ sliku za­ da j e i fizikalnu na na T j a n š a n a b i l i prije n j e g a uprav t e r r a orografičku S j e v e r c o v a i z t r a ž i v a n j a dokazuju, koja su

Tjanšara.

padni T j a n š a n n e o b i č n o š i r o k a , m a s i v n a v i s i n a , lagano dižu od Cu a prama gradovi Sir-Darji ; prplazi na

grebenih visini od

nosi do z a p a d n e m e d j e s n j e ž n e g l a v i c e 1 2 — 1 7 . 0 0 0 v i s o k e , k o j e se 9 — 1 1 . 0 0 0 stopa, i selišta leže visini od 2—4000

stopa. V a ž n i su t a k o d j e r g e o g n o s t i č k i i petrografički rezultati S j e vercove ekspedicije; iztraživanja ličanstvene grupe Hantegra kod Taškenta. Sjevercov š a n a samo p a l e o z o i s k u do se protežu na priedjel od T a r b a p a k od ve­ predgorja Tjauposljednjih Tjanšanskih g a t a j e i j e z e r a A l a k u l j a do s r e d n j e g a t e k a S i r - D a r j a , n a d j e u svih tvorbu, ograncih

zapadnoga

to isto j e pronašao god. 1 8 5 7 Ova j e ekspedicija tako­ b u đ u ć S j e v e r c o v dokaza, priedjeli, ponješto različiti a r a l o - a l t a j s k e ni­ iztra­ Ovom Vrhu u te j e v e ć

Semenov na iztocnih krajevih Tjanšana. djer z n a m e n i t a u b o t a n i č k o m da su doline od g o r s k e Tjanšana novi flore obziru, botanički

iztočnoga Tjanšana

i od stepne

zine. N a j v a ž n i j i su rezultati o v e e k s p e d i c i j e g. 1857 s toga i gledišta pretražio fizikalna odnošaji trgovački trgovine.

zoografička kotlinu.

ž i v a n j a , b u d u ć d a j e S j e v e r c o v u tom s a m s t r u k o v n j a k , aralo-kaspičku krajeva z g o d o m n i e s u s a m o izpitana kao i politički toga razgleda svrhu svilarske Druga j e nilevski god.

r a z m j e r j a , v e ć i etnografička, o n k r a j r. C u . svilene produkcije

S j e v e r c o v svilarstvo i medju

ekspedicija za geografičko iztraživanje 1863, 1864 i 1866. Z a d a ć a j e bila

Azovskoga iztražiti b r e -

m o r a , k o j e p o d u z m e po n a l o g u r u s . g e o g r a f i č k o g a d r u ž t v a N . D a-

gove dotičnoga

mora i medje

medju

morem i kopnom kao deltu K u b a n a , i dubljinu ocieni P. rus.

tako­ Mau

djer zamuljivanje a z o v s k e k o t l i n e : iztražio obale A z o v s k e , nu t a k o d j e r nica. Rezultate Medju družtva navedenih koga ovih dviju О tee tu

D a n i l e v s k i nije samo t e m e l j i t o Se me nov

ekspedicija

g e o g r a f i č k o g a d r u ž t v a z a god. 1 Я 6 6 . noviji mi p u b l i k a c i j a m i u z a p i s c i h su matematičko fizikalnoga geografičkoga osim g o r e ladožkoga Poltaracvažnije sadržaja: od

S j e v e r c o v i h i z t r a ž i v a n j a od A n d r e j e f a k o t l i n a u Mingreliju i Svaneciju; kraja izmedju Aziju, S e m e n o v i odlomci pregled

j e z e r a , R a đ e o v o putovanje geografički krajobrazom

Ču i Sir-Darja s novim n j e g o v a j o š t e neIsikul-

središnje A z i j e ;

p r i o b ć e n a putovanja u n u t a r n j u jezera. Potaninova iztraživanja sana i c r n o g a I r t i š a , radnjami koja

i m e n i t o о priedjelih

( g . 1 8 6 3 — 6 4 ) о kotlini j e z e r a Z a j geografskimi P r i n t c o v a izpitivanja о p u č a n ­

su u s a v e z u s o b s e ž n i m i

na r u s k o - k i t a j s k o j m e d j i ; fizikalnoga uredio

stvu d a n a k p l a ć a j u ć e m u u B u h t a r m i n s k o j vlasti T o m s k e g u b e r n i j e . I z v j e š ć e о djelovanju zete od Smidta i odiela s i b i r s k e e k s p e d i c i j e podu­ Bezobrazov; krajobraz priložen razdjelu kar. A m u r u na s j e v e r u , i m e ­ U etnografičkom na iztočnom bregu Glena

predstavlja prvi k r a t točnu napisa G a l k i n spičkoga
T

sliku k r a j a o Turkomanih

nito medju pritoci B u r e j o m i A m g u n j o m . razpravu mora i о zbirku susjednih

sredo-azijatskih poslovica. razpravu

kanstvih ; Mikucki publikacija „о

priobći s\ oje l i n g u i s t i č k e o p a z k e sovič svoju bjelo-ruskih nagradjenu obsiže Г8 a r a k a j a k u porodu i pomoru

„о l j e t o - s l a v e n s k o m j e z i k u " ; NoStatistička od Giljarovskoga

djece u Novgorođskoj

guberniji".

Ovim razpra-

v a m priloženi zemljovidi i z v e d e n i su u p o z n a t o m I l j i n o v o m z a v o d u . N a p o s e b n a djela, k o j a i z d a j e r u s . g e o g r a f s k o družtvo spada geografičesJco-statistieesJci slovar Iiosijslcoj Imperij; ogromne nov k n j i g e do p i s m e n a Zverinskoga, О uključivo; Filipova, pomoćju Maaka do sada izidjoše tri ga P. S e m e ­ L . Maikova. U i uredjuje

uvodu opisuje se p o s t a n a k i o b s e g o v o g a z n a m e n i t o g a djela : k a k o j e s t a t i s t i č k i odiel g e o g r . d r u ž t v a p o t a k n u o g. 1 8 5 0 , da se umjesto ostarjela g e o g r a f s k o g a z a novi g e o g r . slovar, sadašnjemu rusko obsegu carstvo slovara Poluminova g. i Maksimova, sastav­ gradivo obsiže l j e n a na k o n c u minuloga i n a p o č e t k u o v o g a s t o l j e ć a k u p i k o j i se počeo 1 8 6 0 uredjivati carstva. i poznavanju ruskoga Djelo

primjerno

u Europi,

Aziji i Americi

osim P o l j s k e i F i n s k e ,

imenito oro- i hidrografiju,

oeeano-grafiju i sva mjesta, k o j a broje

preko

1 5 0 0 duša. D j e l o se izvrstno i k r i t i č k i u r e d j u j e , i uredili, pače porabi

kod

zna­

menitijih m j e s t a n a v o d e se z n a n s t v e n i i z v o r i ; n a m i e n j e n o j e n e samo p r a k t i č n o j porabi u p i s a r n a h svakoga uče­ n j a k a . V r s t n o ć u o v o g a djela sudim, da ću tim izraziti, a k o r e k n e m , da j e s a s t a v l j e n o v i š e iz z n a n s t v e n i h r a z p r a v a članaka. Ovaj j e slovar na diku neposjeduje. izdanje Ritte rove Azije prilično na­ na a ) s i b i r s k o - k i t a j s k i , b ) n a ili p e r z i j s k i odiel. knjige Se m eno ν im I. knjiga odsjek tomu Iranski n i j e d a n drugi n a r o d preduje, Od negoli iz s l o v a r s k i h kakova djela ruskoj znanosti,

Rusko preradjeno

podieljeno j e n a tri o d i e l a : su odjeljenja g.

t u r a n s k o - ili e e n t r a l n o - a z i j a t s k i i e) na i r a n s k i prvoga 185(3—(53 tri preradjuje uredjene priredjuje i izdane ; drugi odiel

V . Grigorjev,

K a b u l i s t a n i K a f i r i s t a n o v e godine svietlo ugleda. taj, što j e g e o g r . g r a d i v o djelu d o d a j e , nadmašuju. da dotični

C h a n i k o v . S t o ovo djelo hitrije neizlazi, razlog j e о upitnih a z i j a t s k i h k r a j e v i h preradjuje i dodatci j

posljednjih Ritterovom znatno

3 0 g o d i n a silno priraslo, k o j e se k r i t i č k i

izpravci R i t t e r o v t e k s t od tada je

S t o se t i č e i m e n i t o i r a n s k o g a odiela : V I I I i I X k n j i g a v e ć č e t v r t sto­

R i t t e r o v e A z i j e izidje g. 1 8 3 8 — 1 8 4 0 , L a y a r d o v a , Fresnelova, Oppertova, amerikanskih misionara, pak m'edjenje t u r s k o - a z i j a t s k i h

l j e ć a minula, a g e o g r a f i č k o g r a d i v o znatno priraslo. D j e l a C h e s n e y - a , T e x i e r o v a , P e r k i n o v a i drugih i Abichova i komisije za geografijom toli daleko Cihačeva

m e d j a s t e m e l j a su k r e n u l i

prednje Azije. K a v k a z j e A b i c h o m geognostički a Ruprechtom bo­ t a n i č k i iztražen, topografija K a v k a z a j e triangulaeijom napredovala, Ivašincov j e svojom radnjom m o r a i s dnom ove
(

k a o što n a j t o č n i j e iztraženih k r a j e v a zapadne E u r o p e . točno upoznao s bregovi K a s p i č k o g a k a n a t e izoba Chauikotline. Kirgizke Danilevski, stepe i susjedne

tražili su od g. 1 8 3 J L e h m a n n , B l a r a m b e r g , B u t e n e v , kova, L e m , Butakov, V a l i h a n o v ; po r e z u l t a t i h j e isto od g. odpravi

Basiner, Semenov, Golube ν i negoli prije 3 0 godina. Ekspedicija, Tako koju

njihovih r a d n j a moći j e danas t o č n i j e opi­ naravo-

sati p o v r š j e a z i j a t s k o g a k o n t i n e n t a slovno, e t n o g r a f i č k o grafiju i z t o č n o g a i archeologičko znatno

1831) n a r a s l o g r a d i v o geografičko, historičko, о Perziji. j e popunila

g e o g r a f i č k o družtvo, Irana. rusko

geografiju i etno­

Nu a k o se s r a v n i R i t t e r o v o djelo. Ja sam

preradjeno

izdanje

Ritterove Azije promieniu godine 15

s n j e m a č k i m i z v o r n i k o m , opaža

se, da su dodatci bitno

se v e ć g. 1 8 5 7 i z j a v i o , p a k ove

J. A.

opetovao, da bi se p r e r a d j e n j e m r i j a l a umjesto p r i e v o d a cisto

R i t t e r o v a djela i p o t o n j e g a

mate­ Tu

novo

djelo bilo sastaviti m o g l o .

su r u s k i u č e n j a c i v a l j d a s p o č i t a n j a p r a m a o s n o v a t e l j u a izpravci i dodatci izpravili. Da je ovo r u s k o izdanje Ritterove prevede. družtvu na pose Azije mnogu pukotinu popunili

geografičke ostarjelo steklo,

n a u k e i iz s a m e čednosti n a s l o v i podlogu R i t t e r o v a djela ostavili, i mnogo priznanje

d o k a z o m j e to, što su E n g l e z i , F r a n c e z i i N i e m c i i z j a v i l i želju, da se upitno djelo n a n j i h o v j e z i k Na djela, k o j a rus. gledišta. geogr. družtvo, na koliko ih neaka­ geogr. izdade, spada

k tomu n a p o k o n „Opis N o v e z e m l j e " s g e o g r a f i č k o g a , i obrtnoga > S v a djela izdana po rus. demiji znanosti. о djelovanju Sibirskoga više važnih odjeljenja о u

prirodnoga

i m a d e n a š a m u z e j s k a k n j i ž n i c a , o b r e č e n a su j u g o - s l a v e n s k o j Izvješće vješća. Medju rus.

geogr. iz­ Amur,

družtva god. 1 8 6 5 sadržaje

izvornih

geografskih š u m a h uz

ovimi : B u d i č e v a

iztraživanja Timrotove radnje

U s u r i i uz obalu V e l i k o g a o c e a n a ; pografičke kraju. i Lopatinove pregled Historički

i H e l m e r s o n o v e toTrans-usurskom geografije od

mineralogičke mandžurske

i mongolske

1 7 . stol. p o č a m š i ; i z v a d k e iz K r a p o t k i n o v a i U s o l j c e v a i z v j e š ć a о sungarskoj tunguski ekspediciji ; iztraživanja u kraju onkraj B a j k a l a ,
T

rezul­ u о po­ Turu-

tate о S v a r c o v o j e k s p e d i c i j i ; o b o j a puto\ anja k r a j i u priedjel slovanju g. 1 8 6 6 s a d r ž a j e izvješće o trih

kneza Krapotkina — Izvješće

bajkalskoga jezera.

ekspedicijah : a)

h a n s k o j z a iztražiti t e k E n i s e j a do l e d e n o g a m o r a ,

b ) z a iztražiti čla­

m i n e r a l n a v r e l a z a B a j k a ł o m , a c ) z a iztražiti n o m a d s k e puteve iz Olekminskoga okružja u Nerčinsko. V r h u toga više zanimivih n a k a imenito o b iztočnoj S i b i r i j i . Poslovanje о Kavkazu, valevskim о Kavkazu; Kavkaz kog a razdjela g. 1 8 6 5 odnosi na se n a radnje g o r e spomenute t r i g o n o m e t r i č k e , g e o d e z i č k e i k a r t o g r a f i č k e na Abichova sadržaju Raddeovo geologička iztraživanja, uredjeni gradivo i n a R a d d e o v o putovanje. putovanje inih u Zapisci

statističko

g. 1 8 6 6 K o od Ljulja

od S a l a c k o g a o r o g r a f i č k i i g e o l o g i c k i n a c r t Mingrelske i mnoga Alpe; pomanja. znanstveno to, što s v a k o m pri-

narodni običaji Š a p s u g a i N a t u h a ž a c a K o l i k o se dive u č e n j a c i

n a r o d a i e i e n e ovo

poslovanje rus. g e o g r a f s k o g a d r u ž t v a d o k a z u j e

godom žale, da se rezultati n e p r i o b ć i v a j u

više

na

francezkom j e ­ stati­

z i k u , k a o što se j e n e g d a u R u s i j i o b i č a v a l o . V e l i k u si n a d a l j e z a s l u g u s t e č e z a poznavanje R u s k e stički god. središnji odbor Djelo j e postojeći uz ministarstvo k o j i isti djela. Od v e l i k e j e p o u k e i m e n i k 1 8 6 1 izdaje. g o v o r о oro- i h i d r o g r a f s k i h , dotične g u b e r n i j e ; mjesta, unutarnjih odbor od U uvodu j e po k o t a -

pođieljeno na g u b e r n i j e . pregled

etnografičkih, historičkih odnošajih itd. mjesta

zatim sliedi t a b e l a r n i

rih, n j i h o v položaj, d a l j i n a od g l a v n o g a grada, broj m u ž k i h i žen­ s k i h žitelja, š k o l e , dobrotvorni m j e s t a uz pregledni krajobraz. zavodi, a napokon alfabetički popis

P r i o b ć i v a n j e s t a t i s t i č k i h p o d a t a k a radi porabe za z n a n s t v e n e i p r a k t i č k e s v r h e ušlo j e u o b i č a j i postade obćim zahtjevom. S a d a se v e ć i z o b r a ž e n i sviet nezadovolja s rezultati, v e ć se z a h t i e v a , da koji se bi se n a k o n godine ruski stati­ dužega vremena priobćili, m o r s t v u itd. stički Poput pod svake zače

p r i o b ć e i z k a z i о t r g o v i n i , prometu, statistički odbor vor za statističke P r v i t e č a j izdan

produkciji, financijah, v o j s c i , po­ statističkih ureda Semenova carstva obilno izdavati i

m n o g i h drugih ravnateljstvom ruskoga

l j e t o p i s , vrlo v a ž n o d j e l o , odnošaje g. 1 8 6 6 sadržaje

k o j e se ima k a o g l a v n i i z ­ smatrati uvaživati. od finan­ statističko g r a d i v o , žiteljstvu,

k o j e g a , a k o samo n a p o m e n e m

i z k a z e о površini,

cijah, v o j s c i , trgovini i b r o d a r s k o m

prometu, tim označujem od k o ­

l i k e j e važnosti ovo djelo z a g e o g r a f i č k e svrhe. Ž e l j e t i bi bilo, da se u sliedeći t e č a j uvrsti osim e u r o p s k e i a z i j a t s k e R u s k e t a k o d j e r Poljska i Finska Isti odbor i da se je s v a k o m u i z k a z u doda statističku izdane po glavna svota. — (osnovanu Na na đružtvu) о ovoj su pupriredio veliku kartu

polovini m j e r i l a p o z n a t e k a r t e industrijalnoj i t r g o v a č k o j i obrtnosti; njak

geografskom

radinosti

europske Ruske. i trgovačka

karti posebnimi znakovi naznačene znamenitije struke gospodarstva najvažnija industrijama publikaciju s r e d i š t a , pa Svaki t e v i , po k o j i h se i k a m o se s v a k i s u v i š a k izvozi. žudno i z c e k u j e ovoga k o g a djela. К tomu dodajem da j e u č e n i r u d a r s k i odbor izdao statistiku dr­ strukov-

znamenitoga

kartografič-

r u d a r s t v a za g. 1 8 6 5 , i m e n i t o o p r o d u k c i j a h talionica, zlata i u g l e v l j a u R u s k o j , Poljskoj i F i n s k o j . Š u m a r s k i odsjek ministarstva za s t i č k o m o b z i r u v a ž n i su r e z u l t a t i izaslane g. ž a v n a d o b r a radi na i z m j e r i š u m a u pojedinih g u b e r n i j a h . U stati­ 1 8 6 6 e k s p e d i c i j e da

iztraži

sjevero-zapadni

kraj

Murvanskoga

briega

(u

arhangelskoj

guberniji). V r h u t o g a m a r l j i v o se o b r a d j u j u p o d r u č n e z n a n o s t i , k o j e zasu s i e c a j u u geografiju R u s i j e . S t o se t i č e k l i m a t o l o g i j e , uredjene

po glavnih gradovih s v a k e g u b e r n i j e m e t e o r o l o g i č k e s t a c i j e , a mi­ nistarstvo p o m o r s t v a uvelo j e u 17 l u k a h m e t e o r o l o g i č k a m o t r e n j a po F i t z r o y - e v o m sustavu. К t o m u su n a glasu m e t e o r o l o g i č k e r a d n j e a k a d e m i k a K ä m t z a i V e s e l o v s k o g a . H i d r o g r a f s k e r a d n j e vrlo ljivo napreduju osobito u Botničkora zaljevu, Ladožkom Kaspičkom i Crnom moru. velike si z a s l u g e i steče A b i c h , a kartom posljednjem mar­ jezeru,

Na g e o g n o s t i č k o m i z p i t i v a n j u r u s k o g a c a r s t v a m n o g o radi min e r a l o g i č k o družtvo , v r h u t o g a osobito sa svojimi znanstvenimi radnjami geologičkom

R u s i j e Čuveni a k a d e m i k H e l m e r z o n , k o j j e n a s v o j e m padni o b r o n a k U r a l a Na glasu su i višava Doneca djela može

putovanju u srednji U r a l i z t r a ž i v a o u g l j e n i k e i tim d o k a z a o da za­ sa svojimi bogatimi Baera razprave, a о fizikalnom koje se n a drugom proizvodi R u s i j u riešiti u v o z a i n o s t r a n i h s t r o j e v a i ž e l j e z n i č k i h sinja. nadalje akademika zemljopisu R u s i j e su stranom t e č a j e m i Brandtove ovoga zoografičke

n j e m a č k i j e z i k prevode, i m n o g e i n e r a d n j e r u s k i h u č e n j a k a , k o j e nacrta spomenute, stranom prigodom u v a ž e n e budu. Nu uz sve to obsežno d j e l o v a n j e l i k e znanstvene e k s p e d i c i j e , učene strukovnjake dvie su stvari, n a polju g e o g r a f i j e , uz to­ na koje mi je prigovoriti: ogromno geografičko gradivo i tolike geografiju i et­ Tko te b i bi od

prvo što na ruskih sveučilištih n e i m a d e stolice z a obćem zemljopisu, ruskih geografa taj

nografiju, a drugo što R u s o m j o š t e u v i e k m a n j k a , da n e g o v o r i m о izvorni z e m l j o p i s r u s k o g a c a r s t v a . mučni i ogromni posao poduzeo, neumrlu zaslugu stekao. kadar

bio toli golemo g r a d i v o s v l a d a t i i s a m o s t a l n o preraditi, taj b i si u historiji g e o g r a f i č k e l i t e r a t u r e O v a slika, u k o j o j p o k u š a h trati s a v r š e n o m , dapače nacrtati kartografičko i književno smatram za uvod, na koji

poslovanje R u s k e za n j e z i n u g e o g r a f i j u i s t a t i s t i k u , n e i m a se sma­ ove o d l o m k e ću nanizati m o j a b u d u ć a r a z m a t r a n j a о r u s k o j k a r t o g r a f i j i i geografiji.

Književne obznane.
S ρ о in e η i к n a r o d n o g a o b i č a j η о g a p г a ν a i ζ XVI vijeka.
C e s t o j e v e ć g o v o r e n o о v e l i k o j važnosti j o š živijeh jeh o b i č a j a , ne s a m o z a p r a k t i č n e s v r h e , nego otvorio i pravnia za z n a n s t v e n e

ovdje osobito z a h i s t o r i j s k e . L a k o j e d a k l e pomisliti k o l i k e bi v e ć e v r i j e d n o s t i bilo k a d bi n a m se g d j e g o g j praotaca. Toga radi osobito n a m j e dragocjenosti izvor t a k i j e h zapisanijeh o b i č a j a , k o j i ž i v l j a h u u prošastijem v i j e k o v i m a k o d n a š i j e h milo što po svoje m i š l j e n j e : da archivima, možemo dotri tri riječi. imamo i takijeh zakopanih

potvrditi j e d n i m p i s m e n i m k o m a d o m

k o j i nam s r e ć o m do r u k e

pade i о k o j e m u ć e m o evo ovdje da progovorimo dvije m j e s e c a dana n a š prijatelj i s u g r a g j a n i n g. prof. Loro

S p o m e n i k k o j i h o ć e m o da oznanimo posla nam nazad d v a

Kukuljica

iz D u b r o v n i k a u p r i j e p i s u i z v a g j e n u iz j e d n e rukopisne s v e s k e k o j a se n a l a z i u k n j i ž n i c i M a l e B r a ć e u D u b r o v n i k u . dalje iz 1 7 . v i j e k a k o j i j e p r i j e bio u Z a tim n a m i g. u Mletprof. S i m e L j u b i ć d a d e j e d a n stari rukopis iz samoga 1 6 . ili n a j ­ A r c h i v i o dé F r a r i čovjek. c i m a i k o j i n a n e k o l i k o m j e s t a p o k a z u j e da prepisao d u b r o v a č k o g a r u k o p i s a n i j e bio u t o m e poslu osobito pažljiv Najposlije taj isti g. L j u b i ć n a m k a z a da j e g. 1 8 6 3 u Z a d r u bio i p e č a t a n ali b u d u ć to bilo „ p r i g o d o m Evo „А mu nadpisa : laude di D i o . 1 5 5 1 li 1 2 febraro a Novegradi .
2

s p o m e n i k i n a m a b a š p o g j e z a r u k o m i od t o g a istisak dobaviti ž e n i d b e " po o b i č a j u samo u n e k o l i k o rukopisa. e k s e m p l a r a , on j o š n e izgubi k a r a k t e r

1

Na tomu nam valja zahvaliti g. Antunu Šimuniću bivšemu tajniku Matice dalmatinske koji nam jedini eksemplar koji u Zadru nagje pri­ bavi i posla. - Novi Grad u sadanjem okružju zadarskom u Dalmaciji.

„Qui di sotto s c r i v e r e m o

le c o n s u e t u d i n i

c h e sono state ammi­

nel paese di C r o a z i a da Z a r a fin a N o n a

le quali h a n n o

nistrato i nostri avi e proavi e noi dopo di l o r o . " V e ć se iz o v o g a vidi da mi o v d j e i m a m o p o s l a s a starim na­ rodnim običajima, i to j o š n e k o l i k o s t a r i j i m n e g o j e d o b a u sono stati) . . . . ; k o j e su držali da i ne znamo da k a d se po n a š i djedovi i p r a d j e d o v i " vlasti komu — pa su zapisani, о č e m u n a m s v j e d o č e riječi : „ o b i č a j i k o j i su bili ( c h e nalogu opisuje o b i č a j , da se

z a taj posao starci pozivlju da k a ž u što su j o š u s v o m e djetinjstvu vidjeli, a dosta puta ih se pita i z a to što su od svojih o t a c a čuli. Ali k a k v i su to o b i č a j i ? T a l i j a n s k a r i j e č „ c o s u e t u d i n e " u svojim spisima upotrebljuju, z n a č i k a d j e pravnici isto to što i u l a t i n s k i j e h j u 2

r i d i c k i j e h p i s a c a r i j e č : „ c o n s u e t u d o " , to j e s t n e o b i č a j u o p ć e n e g o u p r a v „pravni o b i č a j " ili „ o b i č a j n o p r a v o " . D a č i t a l a c z n a d e i u k o j i prijeđjel p r a v a z a s i j e c a j u o b i č a j i n a š e g a r u k o p i s a evo m u i od toga k r a t k i pregled. dodatka) ovako

D v a d e s e t i s e d a m č l a n a k a u k o j e j e (osim p o z n i j e g podijeljen označiti : sadržaj cijeloga rukopisa može se od

prilike

Č l a n c i 1 — 6 . pa 1 0 . 1 1 . 1 9 . 2 0 . b a v e se p r a v o m familije i na­ s l j e d s t v a ; realnom pravu pripadaju č l a n c i 1 4 . 1 5 . 1 6 . 1 8 ; o b v e z a m a članci 8. 9 . 17. 2 3 . 2 5 . 2 6 ; o d n o š a j e k m e t a i z e m a l j s k i j e h gospo­ dara osvjetljuju č l a n c i 7. 1 2 . 1 3 . 2 1 ; na stama dokaza. s v o m e dijelu D o d a t a k nosi kazuje datum 20 postupak marta se n e odnose prvome nego c i g l a dva č l a n k a 2 4 i 2 7 a i ovi se samo b a v e n e k i j e m vr­ 1553 i u a u о naknadi poljskijeh šteta drugomu о samo

prisvojenju n i č i g o v e stvari. P r i o v o m u o z n a č e n j u s a d r ž a j a k a z a s m o navlas „od p r i l i k e " , j e r n i j e da b i se pojedini predmetom često i one k o j e drugijein p r i j e d j e l i m a pripadaju. j e inače g l a v n a s t v a r skoro u svijem pisanijem članci bavili k o j i spada u o z n a č e n i o d s j e k , n e g o u z g r e d n o o s v j e t l j u j e Č u d n o v a t o se čini što zakonima sredo-

da о k a z n e n o m p r a v u n e m a s k o r o ni r i j e č i u o v o m u r u k o p i s u ,

1

Nin takodjer u zadarsk. okružju.

' Sr. n. p. § 9. Inst. I. 2., F r . 8 2 . Dig. I. 3., Nov. 1 3 4 . Cap. 1. Isto značenje ima i u Francuza riječ „coutume". Izraz „jus consuetudinarium" nije nego barbarizam poznijih vremena, isto kako što su nove i forme : Gewohnheitsrecht, diritto di consuetudine, droit coutumier.

2

v j e č n i j e m i k o d nas mletačka vlada

1

i u tugjini .

2

Tomu

lako

da j e

uzrok

što

nije h t j e l a da tim k a o z v a n i č n o pripozna htjede
3

narodne

običaje kaznenoga p r a v a , nego

da se zločini sude po m l e ­ o b i č a j i proti zločinima bili su
4

t a č k i m z a k o n i m a : a o s v e t a i pravni

j o j po svojoj n a r a v i i o n a k o m n o g o poznatiji nego privatni. N a dnu r u k o p i s a j e p o t p i s a n : J o a n n e s de M o r e a e sigillato. P o s l i j e t o g a slijede dvije nosti p r i j e p i s a g d j e se u z g r e d lazi u m a n a s t i r u dra. G r g u r a Kalčine.
5

a zatijem о autentič­

G i o . P i e t r o G a r i b o l d o C a n e . P r e t o r , di Z a r a ha copiato, sottoscritto notarske potvrde u i napominje da se j e d a n prijepis na­ nekakova

sv. G r i s o g o n a u Z a d r u , a j o š j e d a n

I z tijeh podpisâ i p o t v r d a k a o i iz o p a s k e da j e r u k o p i s izvadj en iz tikÉitiii j a v n e vlasti vidi se da j e ovaj opis auctoritate p u b l i c a dovodi da p o k o j n a i „serenissima" po drugijem kad opisavši samo n j i h o v e učinjen bio, pa nas to na misao

nije p o č a s t i l a s a m o n o v o g r a d s k e „ M o r l a k e "

p r a v n e o b i č a j e , n e g o da j e j a m a č n o to isto uradila bismo nosti se tim potrudili više što

d a l m a t i n s k i j e m s r e d o z e m n i j e m predjelima. P o tomu držimo da m a t i n s k e a r k i v e , da

da pažljivo protražimo i ostale m l e t a č k e i dal­ bismo j a m a č n o našli i j o š o v a k i j e h d r a g o c j e ­ su odvjetnici po svoj prilici često trebovali okrjeda

t a k i j e h p r i e p i s a u svojim p a r n i c a m a k o j i m bi s v o j e t v r g j e n j e pljivali pa se novi svojim ih z a to a k t i m a pridruživali. nego i n e m o g u od j e d n o m ustanovljenjima Ею dra p o l i t i k a m l e t a č k a z n a l a bolje zakoni obiknutim n e k e današnje

vidimo k a k o j e mu­ vlade nametnuti, Markova interesima

n i k a k v u prijedjelu je

pa j e puštala da s v a k i g r a d , s v a k a općina, s v a k i prijedjel ž i v e po i p r a v i l i m a — ali r e p u b l i k a opet z n a l a to s v e t a k o porediti, da se svuda ta p r a v i l a u pismo s t a v e , da bi z n a l a i m a li štogod vladi, da bi m a l o po U ovom posljednjem malo dijelu shodnim što j e protivno s r e d s t v i m a mogla i š k o d l j i v u postupanja m l e t a č k e v l a d e

vodu na svoj mlin da n a v e d e , ili a k o to mo g u ć e nije, da j e presuši. mudroga

1

2

3

4

5

Sravni n. p. zakon grbaljski, mljetski, lastovski, korčulski itd. Sr. n. p. poglavite germanske leges barbarorum. Gledaj п. p. za Istru koparski statut I. 2. U štampanom eksemplaru stoji : „de Marca", ali naš novi prijepis (za koji ipak ne možemo da jamčimo) i stari Ljubićev imaju „de Morea". Ko ima pravo? teško j e za sada odlučiti. Copia cavata dal volume de' processi inespediti sotto il regimento dell' illustrissimo Sig. Antonio Navagier già conte di Zara a carte 1 4 3 .

u obziru l e g i s l a t i v n o m u , m o ž e m o

naći

najvažniju

r a z l i k u u avtoupravom.

nomiji našijeh z e m a l j a pod m l e t a č k o m i pod

turskom

Ne znamo upravo k a k o n a m j e r a z u m j e t i onaj „ t r a d u x i t " : to j e s t , nastaje p i t a n j e : j e li jega je izvornik bio bilo živo pripovijedanje pisao i prevodio to p r i j e v o d jezikom u običnom pisan, smislu, od k o ­ drugim ili j e izvornikom

s t a r a c a pred vlasti, p a k da j e p i s a c ujedno

D a u z m e m o da j e m a t i c a iz k o j e j e p r e v o g j e n o i s a svi­ pisana Proti

p i s a n a bila, ona ne bi m o g l a d r u k č i j e biti pisana, n e g o latinski ili h r v a t s k i . U t o m u slučaju ( p r e m d a n i j e ne m o g u ć e da j e jena o b r a t n o ) , prije v e ć i za to što se u c i j e l o m u r u k o p i s u latinstvu i z v o r n i k a j e i to što se sretaju izreke vijeku b i s m o uzeli da j e m a t i c a b i l a h r v a t s k i

i cijele r e ­ u Dalma­

č e n i c e n a š e g a n a r o d n o g a j e z i k a , od r i j e č i do r i j e c i p r e v e d e n e . u šesnaestom

ciji r i j e t k o j o š t e r u p o t r e b l j a v a o l a t i n s k i j e z i k i z a s v e č a n i j e stvari k a k o što bili pisani z a k o n i — a j e z i k j e a k a t a osobito onijeh, k o j i su za unutrašnju službu sudova p r i r e g j e n i , u k o j e j e spadao i ovaj talijanski. kako već naznačismo venecijanizama, naš spomenik, bio v e ć s k o r o svuda J e z i k j e našega sadanjega premda odjeđe, se j e p i s a c svuda pa i r i j e č i m a po slijedeće r i j e č i : starao

spomenika da ih u

talijanski ali m l e t a č k e r e d a k c i j e , j e r j e pun p u n c a t

t o s k a n s k u odjeću prerukopisu

o s e b n o m l e t a č k i j e m h o ć e da dade k n j i ­ zgon (zapisano: sgono, s r a v n i u la-

ževnu t a l i j a n s k u formu. O d n a r o d n o g a j e z i k a n a l a z i m o u raztresene stovskorn statutu s b o r о m j e s t o z b o r ) , u ž e g a (sosbina), ρ о г о t η i с i i s p o r o t n i c i , n e k e samo po j e d a n put a n e k e i po Sto se v e l i č i n e r u k u p i s a osmine u štampi. tiče, dva. on napunja 11

(usega), so č b i η a ( p l e t e r i s e ) i to

plete rice

strana

male

Mi sada opisujući n a r o d n e p r a v n e o b i č a j e opisujemo ih o b i č n o najprije r a d i n a u č n e s v r h e a t e k z a tim i radi p r a k t i č n e . P o z i t i v n i Mletčići naprotiv to isto č i n e ć i , ne s a m o da im j e glavna svrha to što p r a k t i č n a bila, n e g o n i k a d im se ni snilo n i j e , da ć e igda oni opisuju biti upotrebljeno i z a z n a n s t v e n e b o m r a z u m i j e da, da j e m o g u ć e b i l o p r o s t o m u k a n c e l a r i j s k o m

svrhe. I s a m o se so­ pisaru

Tako se n. p. i danas često govori о onomu, koji zapisa narodnu pjesmu slušajući drugoga koji inu j e kazivao: „prepisa pjesmu" mjesto „ zapisa ".

zapisujući što m u se p r i p o v i j e d a l o , da i m a d e p r e d

očima

i znan­

s t v e n e svrhe, m o g l i b i s m o sada iz n a š e g a r u k o p i s a v e ć u k o r i s t iz­ v u ć i z a n a u k u , a l i i p a k n a š s p o m e n i k i t a k i k a k a v j e , od v e l i k e j e važnosti z a h i s t o r i j u n a r o d n o g a historiju u o p ć e . Mi ovdje d a k a k o ne m o ž e m o n a v e s t i sve k o l i k e osobitosti na­ rodnoga prava о k o j i m n a m j e naš r u k o p i s podudaraju, nego svjedokom da su živć e m o samo о g l a v n i j i m z a diobu premda da j e zadruga l j e l e p r e d n e k o l i k o v i j e k o v a u narodu n a š e m u , od kojih se mnogi i s d a n a š n j i j e m pođobro i z a n i m l j i v i j i m k o j u r i e č c u da progovorimo. j e i inokošti bilo pri razzem­ p r a v a a t i m i za našu n a r o d n u

U p r a v u f a m i l i j e vidimo iz p r a v i l a i onda o b i č n a b i l a k a k o što j e i danas, ili obitelj ( č i . 1 9 ) " , p a djeljenju i to što nema
2

ne malo, о č e m u k a o da n a g o v j e š ć u j u r i j e č i : „ k a d se dijele b r a ć a se napominje o minoratu b r a ć e k a k o v j e j o š i danas u n e k i j e m s l o v e n s k i j e m

l j a m a gdje n a š e z a d r u g e prijekupa

U r e a l n o m p r a v u i m a m o lijepo i r a z g o v i j e t n o razloženo pravo (jus protimiseos) k o j e pripada ne samo svojti n e g o i su­ ovijem pošljednijem, može b i t i , radi s j e d i m a pa i v j e r o v n i c i m a :

t o g a da bi m o g l i svoj dug naplatiti. Ne ć e m o n i k a k o da izostavimo k a z a t i nešto i о p r i s v o j e n j u r e i adespotae i to k a d j e zajedno v i š e ljudi, n a r e d b a k o j a t e š k o da b i pala na um i najfinijem j u r i d i č k o m 17 o tomu k a z u j e : „Item kad valja ljudi iđti sobom n i k a k v e po­ da dijeli takvoga to kazuisti. E v o što č l a n a k g o d b e , pa oni

putem bilo ih m a n j e ili više, a n e m a j u m e g j u k o j i prvi ide

n a g j e nešto k o r i s n a ,

s o n i j e m k o j i idu z a n j i m — ; a k o oni k o j i ide u sredini

šta n a g j e dijeli on s a m o s o n i j e m k o j i su z a njime išli, ali a k o ništa da dade.

n a g j e posljednji n j e g o v o j e s v e i o n i j e m Što su pred n j i m e n e t r e b a

O d o b v e z â ( o b l i g a t i o n e s ) najznatniji j e č l a n a k k o j i t a n k o tanko rali. razglaba Naknada odnošaje za p o l j s k u megju pastijerom i čovjekom po mnogo k a z a n o člančić о koji stoku povjeri. T u se vidi i k a k o su se pašnjaci štetu о k o j o j j e bavili dokazuje

po mu

s e l i m a izabi­ posvje-

dočuje n a m t a d a š n j e

dobro s t a n j e poljodjeljstva, u tomu prijedjelu. društvenoj

D a su se ljudi i t r g o v i n o m dobiti ( s o c i e t a s q u a e s t u s ) .

Sravni Bogišić : Pravni običaji str. 1 6 5 . " 1. c. 1 8 3 .

1

Ođnošaji gospodara na veličinu c i j e l o g a s p i s a , Dalmaciji.

zemlje i k m e t a (colono), ako opisani su dosta o p š i r n o ,

pogledamo unutrašnjoj

po tomu vi­

dimo da su kolonijalni odnošaji v e ć t a d a stari bili i u

N e k o j i sadanji k a z n e n i z a k o n i c i p r i j e t e k a z n o m o n o m u , imajući p r i l i k u i m o g u ć s t v a da p r e p r i j e č i ćega zločina, ako n e bi t o g a učinio sličnu legem diti č o v j e č n o s t i i predostrožnosti tajući u ovomu spomeniku izvršenje nekoga M i se z a i s t a praeceptivam

koji pove­

m o r a m o ču­ i za samo

tijeh n a š i j e h

prostijeh s e l j a k a či­

p r e d u p r e g j e n j e m a n j i j e h šteta. E v o što u t o m u obziru k a z u j e č l a n a k 2 6 . „ I t e m k a d č o v j e k ide p u t e m p a se s l u č i da životinja k a k a v j e konj ili vo ili ina v r s t a ž i v o t i n j e ide z a n j i m , a da g o s p o d a r a nije š n j i m a : o b i č a j h o ć e da taj č o v j e k z a u s t a v i i vrati tu životinju do tri puta ; a k o j e k o tu da m o ž e to p o s v j e d o č i t i da j u j e zaustavio, to j e dobro, a k o ne a on n e k a i s k u b e m a l o t r a v e i n e k a k a m i : to j e n j e g o v a s v j e d o č b a " . munis, taj stari institut N a m a se č i n i da j e prava koji isti onaj duh porodio na k o m u s e o s n i v a i p o z n a t a slovenskoga j o š t e r žive. I za p r o c e s i m a m o u o v o m u spisu d r a g o c j e n i j e h data osobito za poglavlje о d o k a z i m a (de p r o b a t i o n i b u s ) : I z r i e k e m se k a ž e n. p. da m u š k a r c u u n e k i m s l u č a j e v i m a n e m a biti vjerovano a k o nije dohvatio š e s n a e s t u godinu , ali se n a r o č i t o pridodaje bolje da, da mu j e i 3 0 g o d i n a a k o j e s l a b e pameti (de c a t t i v o da su prešle 12 godinu da im inteletto ed ignorante c o m e a c c a d e ) n e m a inu se v j e r o v a t i . Ž e n s k e s t o j e : n j i m a ne t r e b a n e g o bude vjerovano. Nije v j e r o v a n o zločina: č o v j e k u a k o i m a n a sebi neki od o v i j e h pet pisao ( c h i falso naš spo­ i tijeh j e
2

prevrati com­

ovaj o b i č a j današnji

fidejussio i dan

1. a k o j e ubio č o v j e k a , 2 . a k o se k r i v o z a k l e o , 3 . a k o j e

k r i v o svjedočio, 4 . a k o j e lupež , 5 . a k o j e k r i v o m e n i k samo t a d a v j e r o v a n o a k o dovedu

scriva, v a l j d a d o c u m e n t i ) . O v a k i j e m j e l j u d i m a , produžuje sporotnike

1

2

Gledaj n. p. u austrijkom zakoniku od 1 8 5 2 g. §§ 6 0 . 6 1 . 2 1 2 . Ova riječ dolazi u rukopisu dva puta i to jedan put u formi „porotniei", ali se ovdje to ne smije uzeti kao da bi to bili članovi takozva­ noga porotnog suda (jury) nego eonjuratores, eonsacramentales, Eideshelfer staroga njemačkoga prava. (Sr. Grimm, Deutsehe Eechtsaltertlrämer 8 5 9 — 8 6 3 ) .

s p o r o t n i k a n e g d a m a n j e n e g d a v e ć e p r e m a sumnji ili šteti о k o j o j j e bila istraga. jesmo D a p r e k o o v o g a s p o m e n i k a ništa drugo obaznali nidošli do ovake svjedočbe dosta da i u nas u D a l ­ dokaza, b i bilo da n a m čini u nego s a m o

m a c i j i ž i v l j a š e n e g d a ta v r s t a uvrstiti ovaj r u k o p i s šega narodnoga ротьнь, koje prava.

megju najvažnije Ovaj nam

s p o m e n i k e z a historiju na­ može i podobro biti поротл, književnijem порошишь, nospomeni­

rukopis starijem

pomoći u pretresivanju

p i t a n j a da li r i j e č

se n a l a z e u n a š i j e m

cima, z n a č e više j u d i c e s j u r a t i ili testes j u r a t i

ili u k o m e odnošaju

stajahu ta d v a instituta m e g j u s e , k a k o i u r i j e š e n j u pitanja da li j e to o b o j e tugj p r i j e s a d k a k o n e k i učeni ljudi b a r e m о posljednjem m i s l e , ili j e s a m o n i k l a svojina, k a k o se n a m a čini da ne bi bilo t e š k o dokazati. N a p o m e n i m o s a m o : da forma s p o r o t n i c i tanke dlake odgovara formi n a m nigdje n i j e pod o k o pala nego samo u ovomu N a dva m j e s t a j e i z r i e k o m k a z a n o da žena k o j a do c o n - s a c r a m e n t a l e s (сі>-поротыіні|н) j o š rukopisu. dok j e tegotna ne
2

ne s m i j e biti p o z v a n a p r e d sud da se z a k u n e dok se s v o g a b r e m e n a ne oslobodi. T o j e m o ž e biti radi toga da j o j se u t o m e stanju bi štogod Za dogodilo slušajući kletve, za u k o j e su bez ko j e dvojbe štetu koji bile k a o što j o š danas u P a š t r o v i ć i m a i Crnoj G o r i . p o l j s k u štetu to j e s t institut istraživanje našemu učinio, žive i i m a m o isti p r o c e s u a l n i dan današnji I onoga što bi spomeniku strašne

u C r n o j G o r i radi t r a ž e n j a lupeža, a to j e

sočbina.

J a k o b G r i m m k a z a o da j e p o e t i č k a strana u U 1 0 . č l a n k u n. p.

p r a v u m o ž e š n a ć i n e k o l i k o u n a š e m u rukopisu. pa a k o g o s p o d a r

k a ž e se : da k a d v r h u m o j e z e m l j e g r a n a se susjedova d r v e t a prevjesi d r v e t a ne dopušta da b e r e m v o ć e s te grane, j a j e zemlju pod Kad vatru i s t i n a ne s m i j e m s j e k i r o m p o s j e ć i pa t a k o osloboditi svoju t u g j e omete, ali k a d j e tiho v r i j e m e m o g u p o t p i r i t i granu se j e podijelila z a d r u g a , to š t o m a t i može

pa pustiti n e k a živi plamen i s p r a v l j a k o m u j e k r i v o .

pa se i m a dijeliti i žito k o j e j e posljednje z e m l j i , dio j e djeci k o j a su u k o l i j e v c i svoje suknje odnijeti. U do­

godine rodilo n a zadružnoj

u skutu

d a t k u : P č e l e k o j e su n a plotu ili n a g r a n i samo da su od n e č i j e g a Miklošić u svomu rječniku (2. izdanje) s. v. порОТД, ПОротЫІНКЪ 110роьць ne daje im značenje nego kaže samo : sensus quodammodo diibius. Daničić u svome, ih označuje ali i još odveć u opće sa : judices selecti. ' Gledaj Jireček, Slovansko prâvo ν Cechach II 2 3 5 a i 2 1 2 .
2 1

p č e l i n j a k a t a k o daleko k o l i k o se m o ž e č o v j e k b a c i t i s j e k i r o m , one su res nullius i s v a k ih m o ž e p r i s v o j i t i . b a c i v š i j e sa p r a v e g r a n i c e n a s u s j e d n u T o nam se činilo v r i j e d n o s a o p ć i t i I s t o t a k o to b a c a n j e u s u s j e d a brati rukopisu, livadu. o tomu da b i nikako ima koju osobito n a o v a k e spo­ sje­ travu k i r e označuje g r a n i c u do k o j e m o ž e s u s j e d

se k a d d o g j e do p r e g l e d a n j a n a š i j e h a r k i v a

m e n i k e p a z i l o , k o j i j e h k a k o v e ć k a z a s m o , ne m o ž e m o se

uvjeriti da i j o š n e m a . I s t i n a da i u s t a t u t i m a našijeh g r a d o v a menike s njima i nehotice nam na pamet pada parallela on

obilna z r n j a z a historiju n a š e g a p r a v a , i p a k usporedivši o v a k e spo­ G r i m m potegnu megju pravom pravnih i p j e s m a m a , to j e s t Weisthuma uporegjuje gradskijeh narodnim

razliku i z m e g j u svojih p j e s m a m a i suhoparnim

i pisanijeh i živahnim

statut, posve razlici k o j a j e

megju svježim

pjesmama gradskijeh cehovskijeh majstora. Dr. V . Bogišić.

I s t o r i j a s r p s k e k n j i ž e v n o s t i . P r e g l e d u g ad j an za š k o l s k u p o t r e b u . N a p i s a o S t o j an N o v a k ovi ć. 1867 u Beogradu; u 8. str. XII i 326.
Narod, koji j e radi n e z g o d n i h okolnosti svoje vieka u prošlosti za­ su­ brže ostao za duhovnim razvitkom današnjega i naprednijih sigurnije i

sjeda, s m i j e se b a r tiem tješiti, što m u j e dana, da izvješten k u š a n j e m t u d j i m ,

mnogo stvari p r i l i k a napredak, susjednih

sam l a k š e ,

napried stupa, n e g o što su n e k o č oni. A k o j e d a k l e naš što rado priznajemo, u mnog'ome z a o s t a o z a n e k o š n j i h stranputica, napredkom

naroda, to stoji samo do nas, h o ć e m o li da u k l o n i v š i se n j i h o v i e h b r z i m i s i g u r n i m k o r a k o m pohitamo z a oniem, da vrieđi i valja. što se u njih d u g o v j e k i m i s k u s t v o m d o k a z a l o ,

I z a to u k o j e m god n a š e m djelu i m a s v j e d o č a n s t v a , da j e r a d j e n o p r e m a n a j b o l j e m u , što smo k a d r i n a ć i u susjeda, ondje ć e v e ć naš p o č e t a k j e d n a k o s a v r š e n biti k a o n j i h o v k r a j i v r h u n a c ; loj d o b r o t i , što j e n a u č i s m o od s u s j e d a , doći ć e u svojina n a r o d n j e mladosti. ondje ć e n a š a djela m o ž e biti i n a d k r i l j i v a t i d j e l a naših susjeda. J e r к osta­ nas j o š i mlabilo n e m o iz kulture djahna, n e i s t r o š e n a s n a g a umna, doći ć e p l e m e n i t o o d u š e v l j e n j e k a o Ovu idealnu razlikost nebi iz našega novijega snagom g u ć n o da u t v r d i m o p r i m j e r i m a zapadnoga svieta združila ž i v o t a ; da do­ slovinskoga,

k a ž e m o , k a k o u nas, k o l i k o se g o d puti n a u k a ci'pena s mladom duha

s v a g d a izlaze n a vidjelo uzoriti dokazi divna patriotizma, umotvorine i v r s t n a djela književna. mnogi plodovi Stojana čitavoj I s t i n u ovieh r i e č i potvrdjuju ževnosti, potvrdjuje j e i k n j i g a naslov gori stavljen. To je u g.

savršene

n a š e novije k n j i ­ kojoj j e djelo visini Bez samo

Novakovića, na

s r b s k o j književnosti već ipak istoj

prvo od s v o j e v r s t e a k a o p r v e n a c stoji drago d r u g e , pretjeravanja k o j i h se daleko razvijene priegleđ

n u t a r n j e v r s t n o ć e , n a k o j o j po n a j b o l j a iste r u k e djela od k o j e m u književnosti z a p a d n o e v r o p s k e . književne historije za školu, s m i j e se r e ć i , da se iz gomile i n o j e z i č n i b k n j i g a , u djelo g. S t o j a n a

pripovieđa

r i e d k e ističu j e d n a k o m v r l i n o m , k o j o m j e pisano Novakovića, prem

da j ę to u našoj literaturi p r v a š k o l s k a k n j i g a ,

što g o v o r i о h i s t o r i j i s r b s k e k n j i ž e v n o s t i , te mi bismo željeli S r b i j i , da i m a z a s v a k u n a u k u , k o j a se ondje u školah uči, j e d n a k o v r s t nih š k o l s k i h k n j i g a . Š k o l s k e k n j i g e t r e b a da su k r a t k e , da ispune svoj školski padaju nje­ z a d a t a k u s t r o g o o d m j e r e n o v r i e m e . D r ž e ć i se t o g a pravila, suhoparno nabrajanje

pisci vrlo č e s t o u j e d n u od ove dvie p o g r j e š k e : da im b u d e k n j i g a golieh i m e n a , ostavši na vrhu stvari а о zinoj j e z g r i da se n i š t a i n e k a ž e ; ili da se radi k r a t k o ć e predsta­

v l j a samo o b ć e n i t a s l i k a a b e z obzira na pojedinosti. G. N o v a k o v i ć u služi na ne m a l u čast, što se vješto umio ukloniti i j e d n o j i d r u g o j krajnosti te pošao umjerenom sredinom tako da se u njegovoj zada­ k n j i z i zgodno karakterisanjem i z m j e n j u j u viesti b i o g r a f s k e i b i b l i o g r a f s k e s o b ć i m vremena i pisaca. D a si j e i sam p i s a c taj u stavio, k a ž u n a m ove n j e g o v e rieči predgo­ raz­

t a k j a s n o p r e d oči

v o r u : „ S t a r a o s a m s e poglavito da b u d e k o l i k o j e m o g u ć n o j a s n i j i p r e g l e d c e l i n e i da b u d u što ž i v l j e na vidiku glavni momenti k l e obširnosti u o n o m e , što bi z a mladež v i t k a u našoj i s t o r i j i k n j i ž e v n o s t i i misli u n j i m a " . O k a n i v se da­ malo važno ili suvišno znatnijih Vuk bilo, prištedi dovoljno prostora, kojih radnja da se poduže z a b a v i o k o kao

p o j a v a n a š e g a k n j i ž e v n o g a života, osobito oko onijeh r i e d k i h ljudi, čini e p o k u u našoj k n j i ž e v n o s t i , što b j e š e Stefanović Karadzic. D o j a k o š n j e s t a n j e naših v j e r n u i p o đ p u n u s l i k u onieh studija ideja, о hrvatskoj k o j e vladahu i u srbskoj knji­ uhvatiti doba da izrazno

ž e v n o s t i n i j e ž a l i b o g p r e m a tomu, da b i s m o m o g l i svagdje

n a š o m k n j i ž e v n o š ć u , t e si p r a v o predstaviti njihovu n a u č n u i u m j e t ­ n i č k u f o r m u ; a od š k o l s k e k n j i g e n e m o ž e se ni o č e k i v a t i ,

nese nova ispitivanja na v i d j e l o . znamenito rašireno p o z n a v a n j e

Ipak je Novakovićevom

knjigom

n a š e k n j i ž e v n o s t i , j e r se pisac n i j e nove gradje, koju j e d ­ srbskog je posve učenog samo­

ni po što stegao na ono, što b i v e ć d r u g d j e gotovo n a š a o , n e g o j e njegova marljiva ruka svagdje pridodavala za dokaz pominjem njegove članke u n a k o p r i k u p l j a na izvoru b o g a t e k n j i ž e v n e zbirštine b i o g r a d s k e — glasniku izradio društva — ; noviju p a k s r b s k u literaturu

stalno k a o njezin temeljiti p o z n a v a l a c . v e ć unapried radujem

N e k a mi pisac dopusti da On nam j e već srbske bez

izrečena, k a k o se osobito z a taj posljednji o d s j e k n a š e k n j i ž e v n o s t i n j e g o v i m dalnjim r a d n j a m . ć e raditi tiem dokazao, da pozna p r a v e p o t r e b e n a š e k n j i ž e v n e h i s t o r i j e , što o b e ć a j e u uvodu к ovoj k n j i z i , da o k o podpune bibliografije, k o j a n a m j e , a k o ž e l i m o s v r e m e n o m k o j e g a n e m o ž e ni k u d ni k a m o . H o ć e m o li poslije ovieh o b ć e n i t i h o p a z a k a da j o š potanje r a z vidimo k n j i g u N o v a k o v i ć e v u , to bi n a m v a l j a l o n a j p r i j e znati, se s r b s k i jezik s historijom književnosti u prvom na srbskih predaje. J e r da z a p r i m j e r k a ž e m , g d j e k o m u moglo b i se činiti, što j e ono g. N o v a k o v i ć kako gimnazijah suvišno na­ dobiti podpunu

historiju književnosti, o n a k o p o t r e b i t a k a o g r a d i t e l j u g r a d i v o ,

o d s j e k u napisao pod

slovom : „stari s l o v e n s k i j e z i k i o d n o š a j n j e g o v p r e m a istoriji srp­ s k o g a j e z i k a " ; a gdje t k o opet m o ž e biti da bi tomu S v e to k a k o m o ž e u sebi liepo i istinito b i t i , našega pisca puno važniji domaći razlozi što j e stavi u svoju historiju svojoj knjizi n e k a ž e . ako j e predmet, književnosti, Ovake obzire prigovarao, da su šta da r e k a v š i da j e drugo historija j e z i k a a drugo historija k n j i ž e v n o s t i . opet m i s l i m , svakojako n a t j e r a l i , da koje trebalo

se zna a nije bilo p r i l i k e v j e r o v a t i da ć e se znati, a k o on t o g a u dužni smo poštovati, da nebi u k n j i g u osobito spadao, za k o j i se i n a č e m i s l i

o n a k o dobro razložen i p r o t u m a č e n , k o v i ć e v e historije. P r a v a historija k n j i ž e v n o s t i tri razdjela. R a z d i o p r v i govori slovenskom j e z i k u " književnost pripovieda (str. о

k a o što j e prvi o d s j e k N o v a je drugi u Novakovića sadržaje razdio na

podieljena razdio

„staroj književnosti na

srpsko„staru treći u

24—77);

S r b a zapadne c r k v e , p i s a n u g l a g o l s k i m i l a t i n s k i m slo­ napokon i о „novijoj k n j i ž e v n o s t i " , koja j e opet r a z d i e l j e n a

v i m a i dubrovačku, p o e z i j u " (str. 7 7 — 1 2 0 ) ; „noviju k n j i ž e v n o s t S r b a i s t o č n e c r k v e "

(str. 1 2 Ò — 2 2 7 ) i u „no-

viju k n j i ž e v n o s t S r b a z a p a d n e c r k v e i H r v a t a ( ! ) " (str. 2 2 7 — 2 4 7 ) .

J a nijesam p r i j a t e l j priegledu^ stvari

prevelike

sistematike, nego

osobito gdje se i za to

njome nesta-

većma

odmaže

li p o m a ž e ;

v l j a m ni u ovo ni u k o j e drugo r a z d j e l j e n j e v e ć e važnosti, nego li u samo h i s t o r i j s k o i z l a g a n j e . M i s l i m ipak, da b i priegled k n j i g e g. N o v a k o v i ć a puno j a s n i j i a i d i o b a puno razložitija bila, da ono što p i s a c s t a v l j a u drugi razdio pod n e o s n o v a n i m naslovom „stara k n j i ­ ž e v n o s t S r b a z a p a d n e c r k v e , pisana g l a g o l s k i m s l o v i m a " , književnosti glagolskoj vlada na skroz ista tendencija nebude r a s t a v l j e n o od p r v o g a r a z d j e l a ; j e r k a o s t o j e s v a k o m u poznato, u ( s m j e r cr­ kao i k v e n i ) i isti j e z i k ( c r k v e n i p o m i e š a n s n a r j e č j e m n a r o d n i m )

staroj k n j i ž e v n o s t i ć i r i l s k o j : v e ć i paralelizam n e m o ž e se upravo ni pomisliti, n e g o li j e medju o v a dva o g r a n k a j e d n e te iste k n j i ž e v ­ nosti, k o j i su iz istog i z v o r a potekli i istoj svrsi služili, m a i nedielili u k a s n i j e d o b a j e d n a k u sudbinu. golska književnost stavi naporedo z a drugi razdio s v e , što j e od 1 5 . do A k o se d a k l e 18. vieka čistim stara gla­ uza staru ćirilsku, ostat ć e nam narodnim

n a r j e č j e m pisano u z a p a d n i h k r a j e v i h n a š e g a naroda, bila to proza b i l a poezija. A l i j o š ni onda n e b i h j a govorio na pose о „ k n j i ž e v ­ nosti u H r v a t s k o j " , о „ k n j i ž e v n o s t i u S l a v o n i j i " i о čim n e p r e p o r u č a , da j e u z m e m o z a principium „književnosti se ni u B o s n i " . G e o g r a f s k a p o c i e p a n o s t n a š e g a naroda, mislim da

divisionis u histo­

riji k n j i ž e v n o s t i , a k o ž e l i m o da si u j e d n o j cjelini predstavimo du­ hovni život n a š e g a n a r o d a . T k o bi mi prigovarao, da se tiem težnje d a n a š n j e g a v r e m e n a p o d m e ć u davnoj p r o š l o s t i , odgovorio bih da j a n e s m a t r a m z a g r i e h , a k o se dogodjaji davne prošlosti mu, izjaš-

njuju p r e m a p o j m o v o m sadašnjosti, i za to se j a t a k o v e p l e m e n i t e s u b j e k t i v n o s t i ni m a l o n e p l a š i m ; j e r i n a č e b i t ć e m o prisiljeni, da о s v a k o m gradu, о s v a k o j o b ć i n i n a pose govorimo, tolik separatizam municipalni v l a d a u č i t a v o j n a š o j plošlosti a n a n e s r e ć u našu. O v o g e o g r a f s k o g l e d i š t e , k o j e g a se j e književnost S r b a zapadne c r k v e " pisac držao u svojoj

k n j i z i , dovede g a n a to, da u drugom razdjelu, pod naslovom : „ S t a r a pripovieda t a k o d j e r о „književ­ kajkavsku kada nosti u H r v a t s k o j " , r a z u m i e v a j u ć i pod tiem imenom literaturu. P a n e k a bi j o š i to b i l o , ali j e p i s a c k a ž e о t o m e n a str. 1 1 3 : „ U radnji ime „hrvatske", j e z i k j e p o p r a v o m koji je u županijama križevačkoj",

sa svieni k r i v o ,

ovoj, k o j a nosi n a r o č i t o hrvatskom i varaždinskoj

dijalektu

zagrebačkoj,

te s e z a d o k a z poziva n a poznatu raspravu D a n i č i -

ć e v u u d e v e t o j k n j i z i G l a s n i k a . D a n i č i ć j e u pomenutoj r a s p r a v i doista

vrlo dobro p o k a z a o , k o j e su r a z l i k e i z m e d j u n a r j e č j a š t o k a v s k o g a i č a k a v s k o g a , ali о k a j k a v š t i n i n e i m a ondje ni g o v o r a , a ono što p i s a c zove „pravim dijalektom hrvatskim" nije za cielo n i g d a na um palo D a n i č i ć u da z a što drugo u z m e n e g o li z a ono, što z b i l j a j e s t , na i m e r a z r j e č j e d i a l e k t a s l o v e n s k o g a , r a z r j e č j e m n o g o p o m i e šano s osobinami p r a v o g a h r v a t s k o g a iliti s r b s k o g a j e z i k a . A k o j e d a k l e pisac hotio uz ime s r b s k o s p o m i n j a t i t a k o d j e r h r v a t s k o — a j a mislim da j e to i dužan b i o činiti o n a k o , k a k o i mi što č i n i m o , k o l i k o god puti govorimo о našem narodu kao о jednoj sa s v i e m pogrješku, cjelini negdje što se s gledišta e t n o g r a f s k o g a — t a d a kajkavizmu. S više u z r o k a žalim mu j e ovu valjalo veliku

drugdje gledati H r v a t e i h r v a t s k u k n j i ž e v n o s t a ni po što u p u k o m u v u k l a u vrlu k n j i g u N o v a k o v i ć e v u . Ž a l i m v e ć z a t o , što se t i e m iz nova podadire ona p r e d r a s u d a о i m e n u o n a k o nebi po svuda raspršana; nemar a čuvstvo b r a t s k o n i j e j o š s v u d a ni p r o b u d j e n o , da g a nebi taj nezasluženi vriedjao kaže protivno dogoditi od o n o g a , što d o b r o u naučnim s t v a r i m a dvojio h r v a t s k o hrvatskom, koja još i žalim j o š te v e ć m a s t o g a , što bi se moglo baš

k a m o li t o l i k o snažno, i sam p i s a c u uvodu niti se to m o ž e dogadjaji ni da

s v o g a djela (str. V ) : „ N i j e d a n p r a v i n a u č n i k u n o v i j e v r e m e n i j e od s r p s k o g a po n a u č n i m osnovima. to: d a j e panoga Na posletku i najnoviji prva koja politički

dolaze da j o š j a č e potpomogli o v u s t v a r , a n e t r e b a z a b o r a v i t i književnost može i koja treba naroda u život uvede misli о j e d in stν u našega

ρ о с е-

zlim okolnostima.

A ništa nas lepše n e m o ž e sta­

viti j e d n e pored drugih o n a k e k a k v i s m o po m i s l i m a i o s e ć a n j i m a n e g o istorija k n j i ž e v n o s t i " . P i t a t će t k o god, e k a d p i s a c t a k o z d r a v o s h v a ć a , k o j e i m a j u biti težnje našoj k n j i ž e v n o s t i n o v i j e g a v r e m e n a , o d a k l e t o l i k a p o ­ grješka u njegovu k n j i g u ? j e on ove zastarjele misli Ja crpao Što nijesam iz do duše v l a s t a n g. p i s c a ako r e k n e m , koje da ako i о izgovarati, ali mi se č i n i , da ću istinu p o g o d i t i , j e s t istom u n a š e d n e v e i z d a n o , to mi i p a k prije trideset i v i s e godina. Šafarikovoj knjizi: Po što sam pak valja G e s c h i c h t e der südsl. po dužnosti spomenuo

djela Š a f a f i k o v a , znamo, nama

da j e pisano

d a n a s suditi

L i t e r a t u r , m i s l i m da j e ovaj glavni nedostatak

dovoljno r e č e n o u k r i t i k a h u K n j i ž e v n i k u I . 4 3 5 i I I . 1 2 8 . k n j i g e N o v a k o v i ć e v e , tim r a d i j e o p e t u j e m v e ć gori i z r e č e n u o b ć e nitu pohvalu i što se p o j e d i n i e h m j e s t a t i č e , k o j a su vrlo dobro i

osobito z a mladež s a s v i e m r a z g o v i e t n o pripoviedana. na str.

Samo riedko hrvatsku ova ista

g d j e n a ć i će se, da b i v a l j a l o što ispraviti, k a o n. pr. ono mjesto 1 1 1 , g d j e j e p i s a c spomenuo „najstariju g r a m a t i k u od g. 1 6 0 4 " , a ono j e od j e z u i t e K a š i c a B o g d a n o v i ć a knjiga navedena j e neki B . Kasije

v e ć i n a str. 1 0 8 , gdje se k a ž e : „ТЈ R i m u izdao dve k n j i g e institutionum da j e linguae i l l y r i c a e " . I s t o k o j i pisac j a č e imenito istaknut, Gundure-

j e tako riedko, gdje bismo željeli, l i ć ili G j o r g j i ć . N a s u p r o t i v djela k n j i ž e v n a fleksijami, К iz stare ili pak

k a o na pr. n e k o j i poglavitiji p j e s n i c i d u b r o v a č k i , č i t a v u radnju čovjeka

t o m u popratio j e i n a č e pisac ili pojedina vrlo zgodnimi

u k o j i h j e s m a l o r i e č i vrlo m n o g o k a z a n o te v j e š t a č k i historiji k n j i ž e v n o s t i dodan j e j o š slovenske, srpsko - slovenske njegove i „dodatak od p r i m e r a književnosti" njega ni u nemože učenju. ono,

s m a l o poteza č i t a v a s i t u a c i j a osvietljena. i dubrovačke ni u školi da

(str. 2 4 8 — - 8 2 2 ) , z a k o j i s a m p i s a c k a ž e , da se bez vidjeti v e l i k a k o r i s t od Ja što su drugdje knjige pisac bih po t o m e sudio, da j e tiem htio

nadomjesti

č i t a n a k e . A k o j e tomu tako, a k o u S r b i j i z b i l j a neu knjizi Novakovićevoj sramota, per praeiter

i m a n i k a k o v i e h c i t a n a k a z a v i š e razrede s r b s k i h gimnazija i r e a l a k a , tad bih r e k a o , da k o l i k o j e god dodatak vriedan, što j o š t e r nije u v a ž e n a i s t i n a onieh nije i p a k ni po što dovoljan, te j e šteta i upravo r i e č i : longum

cepta, b r e v i s via per e x e m p l a . J a bih ovom prigodom j o š j e d n u r i e c r e k a o , k o j a se i N o v a k o v i ć e v a d o d a t k a tiče. A k o h o ć e m o i želimo, da jedinstvo književnosti hrvatske i srbske postane istinom, nevalja u n a m ni od č e g a z a z i r a t i što vodi к toj uzvišenoj svrsi. K a d j e da­ k l e s v a k o m u poznato, dokinuti, nepravimo da j e n a š a literatura nemože na slovima bar za kao razdvojena sada l a t i n s k u i ć i r i l s k u , a taj se r a z d v o j to j a s m a t r a m nikako

za najpreči korak

putu do

jedinstva, svoje a da i da već

a k o j e d n i i drugi p r i g r l i m o j e d n o i drugo razlike medju knjigom , koja j e

pismo

latinicom

štampana,

onom k o j a izadje n a sviet ć i r i l i c o m . Medju tiem nije j o š dosta, dje, g d j e se god p r i l i k a ili n a r o d n o s t ; pruža. Mi smo H r v a t i u toj stvari

se taj p r i n c i p stavi, v e ć se g a v a l j a i držati te m u put k r č i t i svag­ nešto i učinili te se v i š e n e b o j i m o ćirilice, k a o da ć e n a m oteti v j e r u ali k o d S r b a m n o g i k a o da se j e d n a k o b o j e , da ć e da se j e i gdje prilika do sada upozna 16 i u kojoj današnji ih l a t i n s k a s l o v a — sit v e n i a v e r b o — pošokčiti ! M o ž e biti da se v a r a m , eie m e n i n i j e poznato, knjizi srbskomu narodu b a r pružila , da

J. A.

à

n a č i n pisanja n a š e g a j e z i k a slovi l a t i n s k i m i . N i j e li se z a r smio u t o m e pitanju dodatak vati, k a k o ih čitavo njegove knjige). N o v a k o v i ć e v n a o n a k o zdravih djelo na vidik iznosi ? n a č e l i h osni­ str. 169 ( S r . n. pr.

B u d u ć i d a j e N o v a k o v i ć e v a h i s t o r i j a s r b s k e k n j i ž e v n o s t i ujedno i historija h r v a t s k e k n j i ž e v n o s t i , a u n a s n i j e b a r ov č a s djelo te v r s t e dovršeno, to se k n j i g a Novakovićeva već s v a k o m u preporuča, k o j i j e ž e l j a n n a u k e , k a m o li i s t o m , k o j i ištu od n a s , da nijedno i tiem se kad

znade da j e djelo z b i l j a v r s t n o i s v a k e p r e p o r u k e v r i e d n o . К tomu dolaze j o š i viši razlozi n a r o d n i , negledamo k o d dobre k n j i g e ni gdje j e i z a š l a ni k a k o v i m i j e slovi š t a m p a n a . V. Jagić.

Богомили, црьква б о с а н ь с к а и к р ь с т я н и . Исто­ р и ч н а р а с п р а в а . Н а п и с а о др. Б о ж и д а р П е т р а н о в и ћ . У Задру 1867. стр. 172.
S r b s k o j e učeno družtvo u B i o g r a d u od 5 0 c. d u k a t a u zlatu z a n a j b o l j e djelo bilo razpisalo „o dogadjajih nagradu i učenju

s e k t e B o g o m i l a , k o j a j e u X I — X I I i u sljedujućim v i e k o v i m a medj južnim Slovenima a naročito u B o s n i postojala". nito postavilo o v a p i t a n j a : sudbina? „kad su i j u ž n i m S l o v e n i m a u obšte p o j a v i l i kakvi Družtvo j e ime­ i pà se B o g o m i l i u B o s n i i medj su njihovi dogadjaji su i z p o v i e d a l i , vjeru

k a k v o su u č e n j e i m a l i i k a k v u

i k a k o j e bila u s t r o j e n a n j i h o v a c r k v a ? da-li j e s e k t a bito sa u č e n j e m m o n a h a V a s i l i j a s a ž e ž e n o g u C a r i g r a d u K a d j e ova s e k t a b o g o m i l s k a medj Slovenima postala b i l a u svezi sa j e r e t i c i m a n a z a p a d u : dr. protiv k o j i h j e p a p a I n o k e n t i j e poturčili?" O v i m i pitanji djelu о B o g o m i l i h . Mislim, da n e t r e b a o v d j e i z t a k n u t i , povjest i n a r o d n u n a m p r o š l o s t razsudjenje navedenoga djela k o m u j e u č e n o družtvo p o m e n u t u kako su odmjerilo je učeno družtvo osnovu Patarenima,

bogomilska 1119 god.? i da li j e Kako

u svezi sa starim j e r e t i c i m a m a l e A z i j e , S i r i j e i A r m e n i j e , a oso­

Albigenzima i da-li su se oni

I I I . inkviziciju z a v e o ?

su bogomili u B o s n i nastali i š t a j e od njih b i l o ,

i

pravac

važna za

našu na

sva ova pitanja;

već prelazim dra

našega akademika

Petranovića,

n a g r a d u priznalo i dopitalo.

D a v i d i m o n a j p r i j e : k a k o j e pisac svoje djelo, s v u k o l i k u djenu gradju razredio. Petranovićeva razprava j u g u i na z a p a d u ;

na­

dieli se u dva g l a v n a điela, od k o j i h

p r v i ( 1 — 1 0 4 ) Ъаѵі se p r e t e ž n o sa B o g o m i l i i K a t a r i na s l a v e n s k o m drugi ( 1 0 7 — 1 7 2 ) s c r k v o m b o s a n s k o m , s P a ­ propasti bosanske države (1463). Jedan i t a r e n i u B o s n i s v e do

drugi diel i m a d e o b š i r n e uvode, k o j i su po piščevu sudu bili nuždni, da se sama stvar, t. j . p o v j e s t о B o g o m i l i h , dobro i svestrano shvati. T a k o u I dielu d a j e n a m p i s a c najprije „istoriöki p r e g l e d j u g o s l a ­ v e n s t v a do X I I v i e k a " , ,,u k o l i k o to stoji u nim predmetom razprave" tiesnoj svezi s g l a v ­ U I I dielu li su nuždni (str. 1 2 ) . N a dalje pripovieda pisac, k a k o (107—126)".

j e kršćanstvo uvedeno medju j u ž n e Slavene ( 1 3 — 2 8 ) . daje pisac „istorički pregled države bosanske Mi s e n e ć e m o o v d j e prepirati s piscem : je-da

t a k o o b š i r n i uvodi ili n e . p a k j e - d a li oni stoje u r a z m j e r j u s o b s e g o m djela. P o n a š e m sudu bilo bi d o v o l j n o , da se j e u o b ć e n i t o m u v o d u podala u na njegovo državno, posredno p r i j e nego-li danje n a v e d e n i h glavnih se u crtah njem uvoda slika Jugoslavenstva pojavilo dade Bogumilstvo obzirom i sljedbe u nas, razunjeke Safac r k v e n o i kulturno stanje, k a k o v o j e bilo ne­

s n o v i m n a u k o m s t o j e ć e u k a k o v u savezu. J e d i n o , što se z a oprav­ obširnijih navesti j e to : da po g d j e j o š n e i m a o b š i r n i j e p o v j e s t i J u g o s l a v e n s t v a , v a l j a k o j e š t a predp o s t a v i t i , što se u drugih mieva. razvijenih književnostih sebi O n d j e j e dovoljno uputiti štioca n a o b š i r n i j a t a k o v a djela, rađje po

poznata š t i o c e m p o s e b n i h r a z p r a v a .

U tih uvodih opazujemo

n e d o s t a t k e : t a k o mi b i s m o g r č . Βίλεγεζήται ponašili

r i k u ( s l o v . s t a r o ž . 6 2 5 ) sa V e l e g o s t i ć i nego-li po piscu sa V e l e s i ć i . • 0 b y z . Βερζήται isti j e Š a f a r i k n a k n a d n o pobliže pisao u č a s . č e s k . m u z e a god. 1 8 4 7 sv. I I (vidi njegove sebrane spisy str. 7 6 ) , tè u nacije j o j odziva u s a d a n j e m B x r s j â k . O n o , što pisac veli (str. 8 )

о doseljenju S r b a l j a , m o l i m o da štioc s r a v n a s m o j i m m n i e n j e m

„ o c j e n i starijih i z v o r a z a h r v . i srbs. p o v j e s t " — str. 3 4 — - 3 6 . Od g e o g r a f i č k i h n e t o č n o s t i b i l j e ž i m o j o š j e d n u ; pisac naime s t a v l j a G o ­ r i c u ( C o n c o r e z i o ) , z n a m e n i t u u povjesti b o g o m i l s k o j u T e s a l i j u ( s t r a n a 4 9 ) , d o č i m se j o š sada n a p o m i n j e G o r i c a izpod O h r i d s k o g a j e z e r a u A r b a n a s k o j ; a taj položaj p o s v e m a se sudara s p o s t o j b i n o m s l j e d b e n i k a u onih s t r a n a h . proti t o m u , da j e sv. J a s c i e n i m , da su razlozi drugdje okrstio n o m n a v e d e n i ( V i e k i d j e l o v a n j e sv. C i r i l a i Methoda str. Method novih me­

145—49)

B o r i s a , t a k o č v r s t i , da se

t e ž k o bez protivnih

r a z l o g a m o ž e j o š d a n a s ono r e ć i , što j e pisac prigovoriti u pogledu htjedoh starije samo bosanske pozornost

u toj stvari (str. 1 7 . ) n a v e o . I m a o bi j o š gdješto razpravi; pak i na k o ve primjetbe. P r e l a z i m d a k l e na g l a v n i sadržaj naime M a n i h e i , P a v l i k i a n i i M a s s a l i a n i j i h j e bilo i n a b a l k a n s k o m p o l u o t o k u . našao v e ć t a k o obilnu k n j i ž e v n o s t , da ove ili razprave. E v h i t i , ter je dr. о njih go­ da Petranović onako knjizi P i s a c stavlja B o g o m i l e u s a v e z s i n i m i d u a l i s t i č k i m i s e k t a m i , vori ( 3 0 — 3 8 ) . u k r a t k o , navlastito u k o l i k o m o ž e se d o k a z a t i , Tudjer povjesti, imenito u redu njezinih v l a d a l a c a ; ali to n i j e b i t n o u ovoj navedene nedostatke p i š č e v u vratiti nadajuć se, da ć e v r i e d n i p i s a c rado ocieniti i ova­

m u nije t r e b a l o da sam izU ostalom

t r a ž u j e ; on se j e n a j v i š e z a Grieselerom p o v e o . (Alzog, R i t t e r itd.) c r k v e n e povjesti. Pavlikianâ onako, kako Fotij Kallinike, Pavlu i Jovanu. Alija

k r a t k e viesti о tih sljedbah m o ž e š t i o c n a ć i u s v a k o j r u č n o j pripovieda tè о sinovima prisvojio Konstantina od apostola su s e b e si za

P i s a c tumači postanak i ime Manihejke rezultate ovoga iz M a Pavia, držali

bih si r a d j e bih manihejca Pavlikiani

n o v i j e g a iztraživanja o tom p i t a n j u , o g r a n k a m a n i h e j s k e sljedbe di^žao nanalija k o d S a m o s a t e ; a ime k o g a j e ta sljedba osobito š t o v a l a .

osnovatelja

b i j o j izvodio

s e b e su zvali t a k o ­

djer „ k r š ć a n e " , a k a t o l i k e z v a l i su „ r i m l j a n e " , j e r u č e n i k a sv. P a v i a ; p a k i s a m K o n s t a n t i n nadjenu

z a pravu c r k v u k r s t o v u . U č i t e l j i P a v l i k i a n â rado su p r i m a l i i m e n a ime „Sylvan u s " , k o j j e bio drug sv. P a v i a . O v a j učin osnovan u povjesti tih s e k t a opunovlašćuje nas, da si istim n a č i n o m t u m a č i m o i m e osno­ v a t e l j a sljedbe b o g o m i l s k e , što k a n o da n i j e bilo poznato p i s c u (str. 4 3 ) . soba, imajuća Već j e „ро dr. P. Šafarik vieka (pam. p r i m j e t i o : d a j e B o g o m i l s J e r e m i j o m slov. običaju onoga gospodinu te ista dva hlah. p i s e m n . L X ) Patarena

izvora j e d n a

a osobito

imena, j e d n o ·— k a k o si on t u m a č i — d o m a ć e ili s l a v e n s k o , drugo r e d o v n i č k o ili c r k v e n o " . A l i po m o j e m sudu s t v a r se i m a d e o v a k o : Jeremija kao Theophila, h e r e s i a r c h a nije glava nove sljedbe primi ime učenika a to tim sv. Pavia, u slov. p r e v o d u B o g o m i l a , mogô pridržati ime staroga to bi na pisac i zabacili v i š e , što

z a v j e t a , k o g a su on bio imao obširnije do

i njegovi sljedbenici mrzili progovoriti, k a k o su

(str. 5 9 ) . — P o š t o j e s e k t a balkanskom poluotoku

Paulikiana zametak bogomilstvu, se P a u l i k i a n i

X

s t o l j e ć a širili, која-Н j i b sudbina g o n i l a ; a z a to i m a se p r i l i č n a ljetopisih. J a sam t a k o d j e r o t o m drugdje poviest Paulikianâ.

gradiva u bizantinskih

p r o g o v o r i o o b š i r n i j e ( V i e k i djelovanje sv. Cirila i Methoda str. 1 7 4 do 1 7 6 ) , p r e m n i j e m i m o g l a biti svrha pisati TJ o d s j e k u : vodi pisac, k a k o su d v a v r h o v n a „ e r e t i ö k o - s l a v j a n s k i dualizam" (str. 3 8 — 4 8 ) na­ iztočnih starih sliedba

počela osnovom s l a v j a n s k o g a po­

g a n s t v a ; d a t i m postane j a s n o , k a k o se dualizam iz raznih priesuđa uzroka kršćanstvo nemogaše iztjerati

m o g ô t a k o lasno udomiti u j u ž n o m S l a v e n s t v u , osobito ondje, g d j e poganskih opazuje i praznovierja. N ù ovaj dualizam, kako s piscem dobro

naš pisac, n i j e bio u S l a v e n a strog (u smislu u ž j e m ) p o g a n s k i h

v e ć umjeren

s prevladom do­ о bogoslovju

b r o g a p o č e l a . O v d j e n a m s e n e ć e prepirati

S l a v e n a ; i j e - d a li sve ono, što se j e i litvanske mi­ opreznost u tom

medju s j e v e r n i m i S l a v e n i p o d uplivom g e r m a n s k e nim, da se n e m o ž e predmetu. dosta preporučiti čim v e ć a

tologije razvilo, može se na prosto prenieti i na slavenski j u g . S c i e -

P o k l e si j e p i s a c t i m n a č i n o m put p r o k r č i o , prelazi 4 2 — 9 8 ) . U toj j e radnji kojim sali o t o m p r e d m e t u .

n a glavno (strana

pitanje, k o j e r a z l a ž e u o d s j e k u pod nadpisom : „ B o g o m i l i " su se poslužili ostali pisci zapadni , k o j i su prije D o sada j e о Bogomilih

dr. P e t r a n o v i ć upotriebio o b ć e n i t e izvore, n j e g a pi­ pisao najobširnije

C . S c h m i d t u svom d j e l u : thares ou A l b i g e o i s . P a r i s k n j i z i upotriebio Ove pogrješke

„histoire et doctrine de l a s e c t e des C a ­ 1 8 4 9 . t o m . I . I L " O n j e u toj v r s t n o j osobito u zemljopisu.

s v e p o z n a t e g r č k e i l a t i n s k e izvore ; nu u slaven­

s k o j česti s v o j e p o v j e s t i g r i c š i o j e S c h m i d t k o j e p o k o j n i S a f a r i k , k o j e dr. P e t r a n o v i ć .

k a n o o D r u g u r i i , D r o g o m e t i i , Corezii itd. izpravio j e J e d i n i izvor о B o g o m i ­ u

lih, k o j i m se j e n a š p i s a c poslužio, a nije bio poznat inim p i s c e m , j e s t „слоко ск. Kolibi пресвитера нд еретнкн", štampano p o g r e š n o A r k i v u za j u g o s l . p o v i e s t I V , 7 1 — 9 7 , b o l j e u „pravoslavnom gusta). Osim toga obširnijega slovenskoga izvora kano imade sobekraćih

sjedniku k a z a n s k e duhovne a k a d e m i j e " (g. 1 8 6 4 , m j . aprila — avviestî о B o g o m i l i h u i n i h s t a r i h r u k o p i s i h , d i k u od g o d . 1 2 1 0 ( H i l f e r d i n g : str. 1 7 1 ) , u „ p r a v i l i h ruskaga e x a r c h str. 1 0 0 . 1 0 1 ) o d l o m a k : uredjenje bogomilske sljedbe i prevođa" u B o r i l o v u sino-

pisma o b istorii S e r b o v i B u ł g a r , ( k o d K a l a j do v i c a : J o a n
ПОПѢ" itd. O d sloven­

„о вогоумнди

s k i h i z v o r a i m a m o n a v l a s t i t o tu k o r i s t , što iz njih učimo n a u k u i što n a s oni odvraćaju od b l u d n j e ,

da ovu sljedbu

nepomiešamo

s

inimi

srodnimi

m a n i k e j s k o g a podrugo lice bodovoljno navodi

rietla. Ali slovenski izvori o d k r i v a j u n a m t a k o d j e r obratio svoju pažnju. sljedbe. Nomokanon

gomilstva, n a k o j e bi r e ć da c i e n j e n i dr. P e t r a n o v i ć n i j e A to j e l i t e r a t u r a i p r a z n o v i e r j e Pogodinski u Eusiji iz

bogomilske

X I V vieka

djela samoga popa J e r e m i j e ili B o g o m i l a ( s r . J a g i ć : h i s t o r i j a k n j i ­ ževnosti naroda hrv. i s r b . I , 8 2 i s i j e d . ) , k o j a praznovierja, tè n a m daju u ruke ključ, kojim su p u n a p u č k o g a možemo otvoriti

v r a t a t a j n a djelovanja n a n e u k u p r o s t a č i n u o v o g a o s n o v a t e l j a nove sljedbe. B o g o m i l s t v o primi n e s a m o m a n i h e j s k e i ostale iztočno-dual i s t i č k e bludnje, n e g o i p r e d s u d e j u ž n o - s l o v e n s k o g a , osobito b u g a r ­ s k o g a p u k a ; č i m j e upravo p o p u l a r n o postalo. S c i e n i m , da se o v a m o i m a d e pribrojiti i ono, što se n a v o d i u g l . X V žitia s v . K o n s t a n t i n a (sr. V i e k i djelovanje str. 1 6 4 — 1 6 6 ) k a n o p r a z n o v i e r j e p u c k o u M o ­ r a v s k o j . T i m upravo dosiže nauka u bogomilska B i m u imade u na s l o v j e n s k o po­ dalje r u k o p i s ganstvo. U knjižnici vatikanskoj

g r č k i (br. 6 0 4 p. 1 2 ) : ,,περί Παυ/ακιανών και Βογομίλων", k o g a n i j e p i s a c upotrebio ; k o j u ostalom n e s a d r ž a j e m n o g o novih stvari nenalazećih se v e ć k o d E u t i m i j a Z i g a d e n a . Ovo bilo m i j e r e ć i о i z v o r i h , iz k o j i h c r p i m o viesti о B o U svojoj razpravi о kako

gomilih, da dopunim djelo đra. P e t r a n o v i ć a . b i j a š e uređjena i u s t r o j e n a n j i h o v a pretrpila od s v o g a p o č e t k a do

B o g o m i l i h pripovieda p i s a c : što su B o g o m i l i učili ( 4 4 — 6 2 ) , vjerozakonska (79—98). li j i m bi služba b o ž j a ( 6 3 — 7 9 ) , n a p o k o n k o j e j e kraja

obćina, kakova sgode i n e s g o d e Članak о nauku i popu

B o g o m i l â ( d o g m a t i k a ) i z r a d j e n j e n a j v i š e po E v . Z y g a d e n u

K o z m i ; drugi č l a n a k , osobito b o g o m i l s k o o b r e d o s l o v j e , i z r a d j e n j e po najviše po k a t a r s k o m o b r e d n i k u , k o g a dr. K u n i c n a d j e u b o n ­ skoj knjižnici i naštampa u J e n i god. 1852. Prem se iz ali ovoga neće i z v o r a mogu izvesti o b r e d i n e p o s r e d n o za same K a t a r e ;

se pogriešiti, podmetnu-li se isti o b r e d i u bitnosti, k a k o to i p i s a c čini, t a k o d j e r n a š i m B o g o m i l o m , a to tim v i š e , j e r ih potvrdjavaju odlomci, k o j i su se s a č u v a l i u s l o v j e n s k i h r u k o p i s i h . O v d j e j e bilo sgodno nješto progovoriti o b o b i č a j i h , n o ć n i h sastancih, č a r o b i j a h itd., k o j e napominje sinodik c a r a B o r i l a . S v e ovo z a s i e c a u način živ­ ljenja tih s l o v j e n s k i h s e k t i r a c a . T r e ć i č l a n a k bi se bio m o g a o o b širnije r a z v e s t i ; udes B o g o m i l a u g r č k o m c a r s t v u k a n o da j e piscu slabije bio p o z n a t ; mi b i s m o m u p r i s k o č i l i z a X I V s t o l j e ć e uputom na c a r i g r a d s k e s a b o r e od g. 1 3 1 6 , 1 3 2 5 , 1 3 4 1 , 1 3 4 4 , u k o j i h su

B o g o m i l i odsudjeni b i l i 135. k r a t k o napomenute,

(Acta patriarchate

constantinopol.

I. 59. su

1 4 1 . 2 0 3 . 2 3 8 ) . Sgođe Bogomila u B u g a r s k o j takodjer d o č i m n a m g r č k o žitije sv. I v a n a

Vladimira suprugom novoj na­ iz

s v j e d o č i , da j e isti c a r a S a m u i l a sin Grabriel sa svojom s n a š l a c a r s t v o b u g a r s k o , m o r a l a j e silni u d a r a c uci. — D a j e B o g o m i l a bilo u Srbiji izvodi nanesti dr.

toj n a u c i p r i k l o n bio ( 1 0 1 4 — 1 5 ) . K a t a s t r o f a , k o j a j e zatiem g. 1 0 1 9 Petranović

žitija sv. S a v e od S t j e p a n a p r v o v j e n č a n o g a i od m o n a h a D o m e n t i j a n a . J a s c i e n i m , da B o g o m i l s t v o u S r b i j i j o š j a s n i j e i t o č n i j e s v j e ­ doči „žitie sv. Simeona" (gl. V I ) napisano kr. S t j e p a n o m , (izd. „samomu osudjena srbskoga Hrvatskoj pro­ onoga Š a f a r i k o v o str. 6 — 8 ) , gdje se о j e r e t i c i h veli, da služe o v a eres u i Srbiji

s o t o n e " , čim s e n a g o v i e š t a dualizam. m e n i t o , što se odanle r a z a b i r e , da j e bila za velikoga Evthimija, dakle i Slavoniji XIII župana prije i XIV Stjepana sv. Save. vieka se

Ovo mjesto j e i s toga z n a ­ episkopa

Nemanje valjalo iz je

— О Bogomilstvu u nješto poslanica monum.

obširnije

g o v o r i t i ( s r . str. 9 0 ) , a dalo b i v i e k a (sr. medj

papinskih Hung.

ostalimi kod T h e i n e r a :

I , 1 2 8 et

s e q . ) . Osobito h r v a t s k i predjeli nuz b o s a n s k u g r a n i c u imali su biti o k u ž e n i , k a k o se r a z a b i r e iz poslanice pape B e n e d i k t a X I I od g o ­ dine 1337 (ib. 6 1 6 . 17) na knezove k r b a v s k e , kninske, kliske, ostrovičke, senjske i ključke. P i s a c da pitanju s r b s k o g a u č e n o g a družtva i samoj stvari za­ dovolji, p r o g o v o r i o j e t a k o d j e r о K a t a r i h (str. 9 9 — 1 0 4 ) , t o g a o g r a n k a maniheizma na z a p a d u i s r o d n i k a B o g o m i l a na b a l k a n s k o m zvali u Italiji) polu­ da to Ovdje otoku. О K a t a r i h ili ( k a k o su se P a t a r e n i h pisalo

se t o l i k o , da j e dr. P e t r a n o v i ć v e ć m a bio u neprilici k a k o p r e m a svojoj s v r s i p o k r a t i , n e g o li k a k o da šta n o v a izvodi. i 1 0 2 (kao i gdješto drugdje) duhu n a š e g a v i e k a , k o j i m X I I — X V stoljećih. Onda nije о postupanju državna

i m a m o primjetiti s a m o to, da j e dr. P e t r a n o v i ć svoj sud n a str. 1 0 1 s krivovjerci izrekô u vlast ujedno disala u držav­ bo­ i du­ kneza prima i crkvena

su d r ž a v e osnovane bile n a r e l i g i o z n o m

t e m e l j u , s v a k i p r e s t u p a k proti c r k v i s m a t r a o se j e Najvažniji sanskoj"

n i m z l o č i n o m ; to j e b i v a l o j e d n a k o n a i z t o k u i zapadu. su o d s j e c i u ovoj r a z p r a v i g o v o r e ć i „о c r k v i i z v o r i h , n a listinah se dakle о tih naime dra. bosanskih izvorih (str. 1 2 6 — 1 7 2 ) . P i s a c o s n i v a ovdje s v o j e i z t r a ž i v a n j e Miklošića i

navlastito n a d o m a ć i h Mede Pucića.

b r o v a č k i h , k o j e su n a sviet izišle trudom Oslanjajuć

domaćih

pisac „zs istiniti istoriöki f a k t , svoju samostalnu c r k v u , k o j a položaj u B o s n i (str. 3 3 — 3 5 ) .

da j e B o s n a imala svoju se ne n a z i v l j e Na čelu drukčie crkva

narodnu, važan „koj

nego іцікквд

БОСДНЬСКД, Kiefhł к о с а н ь с к д " (str. 1 3 1 ) . O v a

imala j e

stajaše j o j vladika,

se sam pisao е п н с к о у ш , a u d r ž a v n i m a k t a m a izključivo д т . д ь " ; t a k o v da j e bio M i l o v a n

i u n a r o d u z v a o se Miroslav (1404) i Re­

(okolo 1 1 5 0 ) , Radogost Radomir

(koncem X I I v . ) , Danilo za Kulina bana ( 1 1 8 9 — 1 2 1 5 ) , ( 1 3 0 5 — 7 ) , Rađingost ( 1 3 2 0 ) , Radoslav ( 1 3 6 6 ) ,

Miloje ( 1 4 4 6 ) . D j e d u b i j a š e p o m o ć n i k г о с т ь ; t a k a v j e bio u H e r c e ­ govini R a d i n ( 1 4 5 3 ) i u T r e b i n j u R a d o s l a v B r a d i e v i ć ( 1 4 5 5 ) . s v e ć e n i c i medj njimi c r k v e , k a k o g a izvodi da nije bila po v j e r i organizam n j e n može crpoiiiiinpi. O v o dr. je bilo ustrojstvo ova crkva dovnici ili m o n a s i b o s a n s k e c r k v e zvali su se к р ь с т н ш ж u o b ć e , a bosanske bosanska n e g o izPetranović ; pak

i nauku bogomilska se slobodno reći tako

ili p a t a r e n s k a bio

toćno-pravoslavna (str. 1 6 6 — 1 6 8 ) , samo „spoljašnji o b l i k i e r a r h i č n i da j e si dr. e r e t i č k i " . t. j . b o g o m i l s k i . O v a j čudnovati p o j a v Petranović tumači :

„za X I s t o l j e ć a stadoše se u B o s n u u v l a č i t i v j e r o v a t n o iz s j e v e r n e M a c e d o n i j e k r o z S r b i j u s l a v j a n s k i e r e t i c i ( k r š ć a n i ) ; došavši u B o s n u nadjoše pravoslavnu crkvu slabo u s t r o j e n u ; u takim okolnostima narodom naroda u nasto­ crkvenu ondašnje b o s a n s k e c r k v e s v a j e p r i l i k a , uplivom s v o j i m djelati n a c r k v u i d a su v l a d o m i odgajanje

b o s a n s k i m b i l i rado primljeni. K o r i s t e ć i se t o m n a k l o n o š ć u stadoše religiozno duhu i po n a č e l i m a dà k a k o n a r o d n o - b o g o m i l s k i m , j a n j u do t o g a uspješe, da su p o s t o j a v š u organizaciju zamienili čisto n a r o d n o m , k o m e . Od tuda onoj c r k v i vjera bosanska u i u tom

do sada n e s t a l n u

ali po uzoru i k r o j u e r e t i č „upliv

s p o m e n i c i m a specifično i m e : c r k v a , „ali promisao j e c r k v u bo­ d r u g i su na same

(str. 1 6 2 . 1 6 3 ) . B o g o m i l i su dà k a k o stali

svoj i na s a m e d o g m a t e r a z p r o s t i r a t i " , sansku kao pravoslavnu crkve bosanske, eretištvom z a r a ž e n , j o j opet vierni o s t a l i " (str. Bosni? „u B o s n i se — kršćane ograničavalo; uzimali p r a v o s l a v n e , 166.). misli pisac

sačuvao. A k o j e možda i gdjekoj episkop zlim p u t e m u d a r i o , dakle — eretištvo skoro Sta j e s bogumilstvom u i a k o g d j e k o j i spi­ imenom se većrna

tu m u j e b i l o g n j e z d o ; koji Rimu

satelji g o v o r e za p a t a r e n s k i narod, o č e v i d n o j e da su pod k r š ć a n a iz dana n a dan to v i š e m a n j i o c r k v a b o s a n s k a čistila od u v u k a v š i h ljenja, dok j o j od s v e g a n a s l j e d s t v a po Bosni, tim ne se

bijahu šizmatici i eretici. B r o j se u nju e r e t i č k i h bogumilskoga

zloupotrebostade n a j -

poslije do j e d i n o e r e t i e k o ustrojstvo, tè i ovo okolo i z č e z n u " (str. 1 7 1 ) .

1 5 2 0 sa svira

T a k o sudi dr. P e t r a n o v i ć о B o g o m i l s t v u i P a t a r e n s t v u u B o s n i . J a se n e m o g u s l a g a t i s v r i e d n i m tako skroman broj Patarena od z a p a d n j a k a ) u Bosni. К pače piscem prvo u tom, da j e bio čemu ( i m e p r e n e s e n o iz Italije, upotriebljeno vojvoda,

с е т и onda krstonosne v o j n e , к

izazivanje p o m o ć i proti n j i m u g a r s k i h k r a l j e v a , hrvatskih banova i velikaša, Catharo rum pravovjernih

bosanskih vladalaca , ako u suspecti et graviter infa

B o s n i ni j e bilo „ q u o r u n d a m hominum multitudo, qui de d a m p n a t a h e r e s i sunt v e h e m e n t e r knez V u k , sin da j e isti mati" ( 1 2 0 3 ) ? I l i j e suprugom i sestrom S t j e p a n a N e m a n j e , k r i v o izbosanski Kulin sa svojom

viestio papu I n o c e n t i j a I I I , kršćana" povukô

z a v e d e n bio i s v o j i m primjerom p r i e k o 1 0 . 0 0 0

u n o v u v j e r u ? . . I s t i n a j e , da se u mnogih li-

stinah odnosećih se n a B o s n u , govori u o b ć e о k r i v o v j e r c i h ; ali u m n o g i h n a v o d e se p o i m e n c e „ P a t a r e n i " ili „ M a n i c h e i " . J o š g. 1 4 5 0 h v a l i papa N i k o l a V k r a l j a S t j e p a n a Turcos et h a e r e u c o s oni, k a n o spola Tomaša, što ratuje „contra su M a n i с h a e o s " (Monum hung. I I , 2 5 5 . ) ;

a taj isti k r a l j i n j e g o v a s u p r u g a bili su n j e k a d a P a t a r e n i , dok odvrgli sve bludnje patarenske déponentes krive bosanske vjere :

„i m n o g i v e l i k a š i , plemići, vojnici i druge o s o b e o b o j e g a quoscunque I j a pri­ manje opiru spome­ h er e si s e r r o r e s " ( i b . 2 6 4 ) . S v e to države.

Pat ereno rum

bivato n j e k o l i k o g o d i n a

p r i j e propasti

stajem n a to, da j e p a t a r e n s k a

sljedba u B o s n i padala i n a se toj tvrdji

i š l a ; ali n e m i s l i m , da se j e ondje „ e r e t i e k o družtvo s k o r o n a s a m e k r š ć a n e ( s a m o s t a n e ) o g r a n i č a v a l o " . S c i e n i m da i ona m j e s t a , k o j a dr. P e t r a n o v i ć navodi iz dubrovačkih

n i k a (str. 1 5 1 — 1 5 6 ) . I s t o t a k o n i j e pisac po m o j e m sudu dovoljno d o k a z a o : nije-li onaj ustroj b o s a n s k e c r k v e bio p a t a r e n s k e s l j e d b e , dočim se zna, da su i g d j e k o j i vladaoci i mnogi v e l i k a š i b o s a n s k i sami bili P a t a r e n i , p a k vladajuća u Bosni? nije-li iz pod njim sljedba patarenska nije i m a o bila dr. A da su b o s a n s k i P a t a r e n i imali drugoga izvora, koga hierarchično

u r e d j e n j e vidi se t a k o d j e r Petranović u ruci.

U k n j i ž n i c i n a i m e m l e t a č k o j s v . M a r k a imade r u k o p i s , k o n c e m X I V . s t o l j e ć a , u k o j e m su dva principalia inter et a u c t o r i t a t e s sastavka de о nauku s k i h P a t a r e n a . J e d a n od njih p o č i m a : „ H i c s u n t o m n i a extractae

pisan bosan­

puncta

disputatione

с h r i s t i a n и m e t p a t a r e n и m b о s n e n s e m ". D r u g i po-

біша: „ I s t i s u n t h e r r o r e s , B o s n a c r e d u n t et t e n e n t " . sigurno polaze

quos

coniuniter patareni

de

O v e r a z p r a v e j e s u t i m v a ž n i j e , što

od k a t . r e d o v n i k a b o s a n s k o g a , k a o što s e r a z a b i r e pi'irediti za štam­

iz pripiska na k r a j u r u k o p i s a , d o d a n a d r u g o m r u k o m g. 1 4 2 1 dne 1 0 rujna. J a ć u ovaj v a ž n i s p o m e n i k do s k o r a panje u a k a d e m i j s k i h s p i s i h ; z a sada samo to opazujem, d a ć e se iz n j e g a i z v a d i t i ciela d o g m a t i k a i m o r a l b o s a n s k i h p a t a r e n a , tè ć e se t i e m izpraviti m n i e n j e d r a P e t r a n o v i ć a i z r a ž e n o u t o m obziru n a str. 161). U tom d a k l e r u k o p i s u č i t a se medj o s t a l i m a о b o s a n s k i h se esse ecclesiam Christi de se Patarenih i o v o : „ i t e m d i c u n t

(крьстнюнн) e t s u c c e s s o r e s a p o s t o l o r u m , ' h a b e n t e s

i p s i s unum, qui elicit se esse vicarium
„Petrus est caput nostrum".

Christi et successorem s. Petri".
odgovara Pataren: krstov Nije-li taj „ n a m j e s t n i k

N a pitanje R i m l j a n a : „quis est c a p u t t u u m ? " i n a s l j e d n i k sv. P e t r a " ДѢДЬ n a š i h l i s t i n a ?

A l i r a z g l a b a n j e t o g a i ostalih j o š n e r i e š e n i h milstvu i m a se ostaviti z a p o s e b n e

pitanja о Bogu­ razglabanje svjedočan­ važnost u

razprave ; takovo budi

p r e k o r a č i l o b i g r a n i c e ove r a z s u d b e . Š t o se upustili u t a k o obširno ocjenjivanje historičke razprave dra P e t r a n o v i ć a , stvom : k o l i k o m e j e ona z a n i m a l a i koliku j o j dajem

n a š o j novijoj k n j i ž e v n o s t i . U n j o j i m a d e v i š e m a n a , od k o j i h n j e k e htjedoh izpraviti i izpuniti — a j e d a - l i m i to podje z a r u k o m prosudit će sam dr. P e t r a n o v i ć , k o j se v e ć u n a p r i e d v e s e l i (str. 1 6 1 ) svakomu napredku znanstvenomu sudim t o : d a a k o i n i j e nje znatno pomaklo milih i Patarenih. i njeke domaće, povjesti njom u tom t e ž k o m dovršeno, pitanju. to se bez о sum­ Bogo­ Što d a k l e j a sudim о r a z p r a v i d r a P e t r a n o v i ć a о B o g o m i l i h ? kritičko iztraživanje

N a š vriedni s u d r u g upotriebio j e spomenike, i Patarena. čim j e

savjestno ostalih

s v e zapadne do sada poznate i z v o r e , č i m j e r a v a n , ali j e upotriebio slavenske napredniji zapadnih, n j e m a č k i h i f r a n c e z k i h p i s a c a , k o j i su k a d a i z t r a ž i v a l i u Bogomila, Katara T o g a r a d i n e m o ž e se dru n a n j e g o v u t r u d u , a srbP e t r a n o v i ć u uzkratiti dostojno p r i z n a n j e

s k o m u učenomu družtvu n a p o t a k n u ć u o v e h i s t o r i j s k e r a z p r a v e . Dr. Fr. Rački.

P r e g l e d h r v a t s k e p o v i e s t i . N a c r t a o prof. Si m e L j u b i ć . Riečki Emidija Mohovića tiskarski kamen, zavod. 1867 8 B59.
J e d a n j e dio k n j i g e , о k o j o j sam naumio ovdje govoriti, v e ć od p r i j e p o z n a t n a š e m u s v i e t u . S t o se n a i m e u njoj čita od str. 1. p a k do 6 8 . , t. j . p o v i e s t H r v a t a od njihova došašća na j u g do smrti k r a l j a L j u d e v i t a V e l i k o g a , to j e prof. L j u b i ć v e ć j e d n o m i z pripovieđao u s v o j e m „ O g l e d a l u k n j i ž e v n o s t i j u g o s l a v j a n s k e " k n j . I . str. 89—155. T o , što s a m u p r a v o spomenuo ob gleda" prama njegovu drugomu čitatelju pred oči u g o d a n d o i s t a p o j a v : odnošaju Ljubićcva „Pre­ stavlja djelu, „Ogledalu" n a i m e ,

k a k o od j e d n o g a p i s c a z a

k r a t k o v r i e m e d o b i v a m o dva d j e l a za d o m a ć u poviest, k o j a j e , k a o što s v a t k o ćuti, p o t r i e b n a o s o b i t o m a r l j i v a o b d j e l a v a n j a . J a ću ovdje g o v o r i t i , k a o što v e ć p o k a z u j e napis ovih m o j i h r e d a k a , s a m o о drugom djelu prof. L j u b i c a , u k o j e m n a m on daje u njihovu n o v u po­ p r e g l e d h r v a t s k e poviesti od d o š a š ć a H r v a t a

s t o j b i n u p a k sve do v r e m e n a k r a l j a F e r d i n a n d a V . T k o iole poznaje djela, k o j a su pisana i starije i n o v i j e d o b a о h r v a t s k o j poviesti ; t k o n a d a l j e znade, k a k o se j o š i n o v i j e d o b a i z v o r i n a š e poviesti s a m o p o m a l o j e uzeo pripoviedati z g o d e odkrivaju i s n a š a j u , — t k o to od h i s t o r i k a , ć e doista biti koji sa težtaj znade, a podjedno u m i j e , što se danas z a h t i e v a kojega naroda,

mnom j e d n e m i s l i , a k o r e k n e m , da j e m o r a o imati o g r o m n i h k o ć a onaj p i s a c , k o j i j e v e ć s a d a k u š a o da n a c r t a p o v i e s t

hrvat­

sku k r o z s v e n j e z i n e d o b e . V e ć pisanje monografije k a k o v e , u k o ­ j o j si se o g r a n i č i o n a k o j u k r a t k u dobu, zadaj*e ti sto m u k a : a što b i v a istom onda, k a d a se stane govoriti о cieloj prošlosti N a tu se g o l e m u z a d a ć u odvaži p i s a c d j e l a , govorim. K a o č o v j e k , poznavajući svako dosele о h r v a t s k o j poviesti n a p i s a n o , neumornim trudom radeći a povrh о naroda?

kojem ovdje više lieta lati se on

izvrstnije d j e l o , k o j e j e toga od

o k o s a b i r a n j a novih i z v o r a ,

toga t e ž k o g a posla, te p o s l j e d a k svojih t r u d o v a pruži n a r o d u u r u k e pod č e d n i m i m e n o m „ P r e g l e d a h r v a t s k e poviesti", koji j e „ n a c r t a o " . Uputivši nas t a k o s â m p i s a c , k a k o i m a d e m o smatrati n j e g o v o d j e l o , red j e sada n a meni, da s v o j u r e k n e m , pošto s a m v e ć p r i j e o b ć e n i t o m p r i m j e t b o m n a z n a č i o , da n a m z a h t j e v i nesmiju i ć i p r e k o mjere.

I o n o m u , t k o ništa

nezna

za

prijašnje

veće i manje

spise

prof. Ljubica, n e g o mu j e p o z n a t samo n j e g o v „ P r e g l e d " ,

pokazat

će se sasvim j a s n o , čim tu k n j i g u pročita, da L j u b i ć poznaje b o l j e nego itko drugi dragocieno blago m l e t a č k i h a r k i v a , k o j i m se imade obogatiti naše znanje u о prošlosti našega naroda. Z a t o upravo i z a k o j e j e na­ što j e on, imadu n a j v e ć u vriednost one s t r a n e n j e g o v a d j e l a , lazio obilna g r a d i v a m l e t a č k i h izvorih. c r p e ć i iz t o g a b o g a t o g a v r u t k a , govoj poviesti u v e l e znatnu t a č k o vladanje dovodi

Toga pako,

ili prvi u sviet iznio, ili obilnije i će i sâm gdje za našoj već unapried se m l e ­ domovini, vladanja

temeljitije razložio, nego što j e prije n j e g a u č i n j e n o , imade u n j e ­ obilju. A svatko u ođnošaje pogoditi, da će to biti one s t r a n e u razne p r a m a njezinim v l a d a r o m poviesti upotriebljenih našoj poviesti, prama Tako

i stanovnikom.

domaće dinastije dobiva v i š e s v j e t l a iz spomenutih izvora nastojanje mletačko, su se iztocnimi obalami j a d r a n s k o g a m o r a , k o j e m u stojanje m l e t a č k o odkrivaju sve o č i t i j e , i sve

i u Ljubićevoj da obladaju i željeli gospo­ ne samo se

dari učiniti. Š t o se dalje ide to b i v a u spomenutih izvorih i to n a ­ se j a s n i j e p o k a z u j e postupno n a p r e d o v a n j e M l e t č a n a u njihovih n a m j e r a n , nego n a m

i one okolnosti i uvjeti, k o j i su činili, te j e posao mletT u se n a r o č i t o p o k a z u j u b o j e v i po­ sobom i sa susjednimi hrvat-

č a n o m mogao za r u k o m poći.

j e d i n i h d a l m a t i n s k i h g r a d o v a medju

skirai k n e z o v i , u k o j i h se p r e l a z n o j k o r i s t i z a volju n a j v e ć i interesi države b a c a j u u n a j v e ć u opasnost. K a o što M l e t č a n i u o b ć e u s v a k o doba gledaju, da svoj upliv n a naših s t r a n a h u č v r s t e i r a z š i r e , t a k o r a d e oni ponapose o tom po s v j e d o č a n s t v u u „ P r e g l e d u " upotrieb­ vlast, ljenih izvora u onih dobah, g d j e se j e činilo, da ć e se uslied silnij e g a p o k r e t a medj H r v a t i stvoriti u ovih a m o z e m l j a h t a k o v a k o j a bi m o g l a biti dosta m o ć n a , da odbije svako štetno si tudje r o d a , zatim na­ sve kršćanstvo i se

u m j e š i v a n j e . T a k o v u što s i l n i j e m u n a p o r u od strane M l e t č a n a d a d e se povod pri i z u m r ć u naših k r a l j e v a iz A r p a d o v a započela, noseć sa sobom goleme pogibelji za k o n smrti k r a l j a L j u d e v i t a V . U dobi, k o j a j e n a s k o r o poslie t o g a njegovu kulturu, — u dobi t u r s k o g a v o j e v a n j a pripovieda n a m r o d a ; nu isto se t a k o j a s n o p o k a z u j e , u v i e k poglavitim z a k o n o m da j e i tu

n a temelju upotriebljenih i z v o r a o b e z p r i m i e r n i h ž r t v a h n a š e g a n a ­ Mletčanom bio o b z i r n a što velikom kojim se s v e g a n j i h o v a r a d a ledeni tu t a k o v o

v e ć u svoju k o r i s t . — U č i n i v š i s e M l e t č a n i g o s p o d a r i nad stranom n a š e g a z e m l j i š t a , u v e d o š e vladanje,

j e z a tim išlo, da se što v e ć m a zadovolji nezasitnoj pohoti i vlasto­ l j u b l j u m l e t a č k i h b o l j a r a : uslied c e s a m orade nastupiti t a k o v o padanje i zemlje i naroda, da su se sasvim kašnje izgubio i sami pro­ pravedniji

M l e t č a n i čudom čudili, k a k o da n i j e narod uza tolike n e v o l j e , što ih j e m o r a o trpiti ciele v i e k o v e , rodjenu si v a l j a n o s t i vrlinu. svu s v o j u prironarodom, Š t o j e odprije bilo samo nepodpuno oči к stavljaju. k o j e sara samo naše razjašnjenju

poznato o t o m n a č i n u v l a d a n j a m l e t a č k o g a medju našim to n a m i z v o r i „ P r e g l e d a " s a s v i m j a s n o pred K a o što j e „ P r e g l e d " u spomenutih k a o za primjer n a v e o , mnogo svjetla prinio stvarih,

poviesti, i to sve iz v i š e p u t a v e ć spominjanih izvoi-a, t a k o to isto čini on j o š g l e d e m n o g i h d r u g i h stvari, n. p. glede odnošaja medj našimi vladari i m l e t a č k o m r e p u b l i k o m , prošlosti znamenitih povoda davali itd. sara pisac tražio i s v e l i k i m tru­ da si j e Ljubić onom znameni­ osoba, g l e d e U s k o k a glede različitih u našoj oni i b o j e v a , k o j i m su

T o , što sam dosad r e k a o о L j u b i ć e v u „ P r e g l e d u " , na k o l i k o j e on p o t e k a o iz izvora, k o j e j e dom r a b i o , z a v r š u j e m s ovom primjetbom:

stranom s v o g a d j e l a , k o j u j e osnovao na samih i z v o r i h , tih z a s l u g a s t e k a o z a p o v i e s t n a r o d a t a č k i h i z v o r a j o š t e i d r u g i h , te da j e našega. iz njih t a k o d j e r bi bi bilo

N j e g o v o djelo s a m o o t o m svjedoči, da on poznaje osim m l e ­ crpio v i š e i spomi­ svje­ g r a d i v a z a svoj „ P r e g l e d " . M e d j u t i m suvišno što j e i m a o izpripoviedati, s â m potraži p r v e

njati, da p i s a c n i j e i m a o niti toliko v r e m e n a niti snage, da za s v e , i najvjerovanije d o k e , n e g o j e m o r a o u p o m o ć uzeti o n o , što su drugi prije n j e g a uradili. I z s v e g a se p a k o vidi, da j e u tom tražio, da se osloni n a ponajpouzdanije radnike. Nu p r e m d a j e g. p i s a c o k o s v o g a djela radio onom s v j e s t n o š ć u i onim trudom, k o j i o d g o v a r a v a ž n o s t i p o s l a , k o g a se j e bio pođhvatio, to j e i p a k u r e š a v a n j u tako goleme t e ž k o ć e , svoje zadaće nailazio na takove i da n a p o k o n nije mogao tako izvesti svoga ob onom inako moram da p r o g o v o r i t i , što izvedeno, njekoliko ću više nego rieci motriti

posla, da mu se n e b i m o g l o učiniti temeljitih prigovora. J a sam naumio u sliedećih redcih k a k o se ondje čini. pristupim, bi i m a l o biti po m o j e m sudu u „ P r e g l e d u " N u prije n e g o li к t o m u

primietiti. N a j p r i j e m i j e r e ć i , da se j a ovdje n e ć u pušćati u izpit i v a n j e rieci, niti pojedinih sitnijih d a t a , n e g o

cielost, njezine poglavite č e s t i i r a z r e d j e n j e n o m ponukom ona bilježka u „Pregledu",

svega toga. koja veli,

Drugo j e , bila g l a v ­ da j e taj

što p r i m j e ć u j e m : da mi j e z a o v a k o v o m o j e postupanje

„ P r e g l e d " t i s k a n samo u 2 0 0 i z t i s a k a . S u d e ć po toj b i l j e ž c i u z i m a m , da j e pisac po svoj prilici naumio do s k o r a pripraviti n j e svoga djela, z a k o j e j e u n a p r i e d u narodu radostno p o z d r a v l j e n o . Tomu bi d a k l e ih bile drugo izda­ ć e biti uvanatnienjene m o g a o o č e k i v a t i , da

m o j e primjetbe, k o j e će o d m a h sliediti. J a

preporučujem

ženju toli p i s c a „ P r e g l e d a " , koli s v a k o g a i n o g a , k o g a stvar z a n i m a . R a d i se о stvari, k o j a n a m j e s v i m j e d n a k o sveta, a opet j e t a k o t e ž k a , da j e j e d a n č o v j e k s à m o b l a d a t i n e m o ž e . i u takovu su duhu s a s t a v l j e n e m o j e primjetbe. n a materiju, — S tom namjerom

J e d n e ć e se od tih m o j i h p r i m j e t b a odnositi triti formu, t. j . r a z r e d j e n j e i r a z l o ž e n j e t o g a

gradivo naime, k o j e j e uzeto ili bi se uzeti imalo, a druge ć e mo­ gradiva. U prvom pogledu j e d n a mi j e od poglavitih p r i m i e t b a : da se neslažem s g. p i s c e m u tom. Što on p o č i m a s v o j u poviest s pripoviedanjem o d o l a z k u H r v a t a iz z a t a t r a n s k e njihove к tomu pristupi dvie stvari kratku pregledu nacrtati onih zemalja, k o j e su H r v a t i u kratko izvesti: jedno momente novom imali učiniti domovine bi u n o v u postojbinu. P o m o j e m sudu v a l j a l o b i h i s t o r i k u p r i j e n e g o li valjalo u poviesti postoj­ nije za ponajglavnije starije svojom se

binom, i pri t o m bi t r e b a l o p o n a j v i š e ono u v a ž i t i , što r i m s k o u onoj z e m l j i , k o j a j e vini ; i b u d u ć da poslije n j i m

H r v a t e n i k a d a s a s v i m utrlo u posljedcih svojih, g o s p o d o v a n j e n a i m e u dio pala. Z a t i m bi zatatranskoj о Hrvatih, domo­ nego da gdje trebalo nješto r e ć i о životu H r v a t a u n j i h o v o j spomenici negovore

ponapose

obuzimlju u v e ć o j obćenitosti ciele g r a n e s l o v i e n s k o g a s t a b l a ili da­ p a č e i sve to stablo, to bi s a m a s t v a r p i s c a к tomu d o v o d i l a , u k r a t k o n a c r t a sliku n a j d a v n i j e g a ž i v o t a n a r o d a s l o v i e n s k i h . T o č i ­ n e ć i i sliedeći t r a g o v e n a j s t a r i j o j poviesti, došao b i do d o b e , se n j e k e g r a n e oddružuju od o s t a l o g a stabla, g d j e p o č i m a vieda, kako Hrvati dolaze u svoju novu postojbinu. — seljenje O b ovoj

naroda slovienskih. I eto m u u tom puta, k o j i m ć e doći da pripoprimjetbi mislim da j e t a k o o s n o v a n a , d a b i bilo p o s v e suvišno, d a idem z a nju navadjati i k a k o v i h r a z l o g a . D r u g o j e što p r i m j e ć u j e m : da u „ P r e g l e d u h r v a t s k e p o v i e s t i " m o r a biti j e d n a k o b z i r u z i m a n na sve one predjele i zemlje, k o j e sama njegova su H r v a t i zauzeli. T u d u ž n o s t n a l a ž e h i s t o r i k u v e ć

n a m j e r a , po k o j o j h o ć e d a radjivanju

izpripovieda

zgodu

Hrvata. — U tom pren e g o što moju pri-

b i se p o g l e d u p o n a j p r i j e m o r a l o preporučiti j e činio u p r v o m i z r a d k u , gdje

g. piscu, da se u

s v o j e poviesti v e ć i n a ogleda n a D u b r o v n i k , о n j e m spomen čini na ovu

samo u z g r e -

dice i na m a l o m i e s t a . A k o se g. p i s a c obazre

m j e t b u , n e ć e samo svojoj z a d a ć i zadovoljiti, nego će podjeđno unieti u svoju p o v i e s t m n o g o t a k o v i h m o m e n a t a , na k o j i h ć e se p o k a z a t i sposobnost H r v a t a z a u z v i š e n i j e 0 t o m m o ž e m o b i t i unapried zadaće narodnoga života. D a će obseg va­ u dr­ u ka­ dobre Nep a k o moći p i s a c liepim n a č i n o m izvesti, što mu se ovdje svjetuje,

osvjedočeni, dobro poznavajući su

1 p r a v a c n j e g o v i h h i s t o r i č k i h studija. — P o m o j e m bi m n i e n j u ljalo da se p i s a c d o n i e k l e o b a z i r e i na one H r v a t e , k o j i b r a ć e ; i to b i se i m a l o b a r e m t a k o u č i n i t i , da

ž a v n o m pogledu v e ć od d a v n i h v r e m e n a oddieljeni od ostale s v o j e se p o k a ž e , k o v e su dospjeli t r a j n e odnošaje, k a d a i k o j i m načinom. P a k pošto su se v e ć i u tih odnošajih našli, m o g l a b i se č a s o m i k o d zgode k o j a r e ć i о n j i h o v u d a l j e m u udesu. Gospodin će me pisac

r a z u m j e t i , da tu m i s l i m о zapadnih članovih naše obitelji. — n j a c i pitanje, da li j e B o s n a

u p u š ć a j u ć i se n a d a l j e niti n a j m a n j e u prieporno medju n a š i m i u č e ­ dobila oko polovice V I I . v i e k a hr­ j e j e d n o dopiralo a mislim, taj mi v a t s k o ili p a k o s r b s k o s t a n o v n i č t v o , ili d o k l e da i m a d e dosta drugih r a z l o g a z a to, da se u roda nješto t o č n i j e označi g l a v n i t e č a j medju j e d n o m i d r u g o m nije m o g u ć e u njekih poviesti

d o k l e drugo, — u to se, k a o što r e k o h , niti neupušćajući, Bosne. Za

poviesti n a š e g a na­ pokazuje zgodam

j e z a h t j e v g l a v n i m r a z l o g o m ono u z k o doticanje, k o j e se dobah pravo razumjeti poglavitim

s t r a n o m i to u t a k o v o j m j e r i , da u p r a v o

n a j e d n o j strani, a k o se n e z n a , što j e u isto vrierae bivalo n a dru­ goj strani. N u b u d u ć da j e i p a k B o s n a i m a l a u n j e k i h dobah s v o j u osobitu poviest, r a z l i č i t u od n a š e , z a to sam i r e k a o , da b i se i m a o označiti samo g l a v n i t e č a j n j e z i n e p o v i e s t i ; a gdje našoj poviesti uvrstiti t a k o v e e p i z o d e , uzete iz to b i h i s t o r i k u l a h k o n a z n a č i o r a z v i t a k n j e g o v a bi se imale u zgoda bosanskih,

predmeta. gra­

J o š t e m i j e učiniti j e d n u poglavitu primjetbu u pogledu diva, k o j e i m a d e b i t i i z r a d j e n o koja j e vrieđna toga imena. u svakoj poviesti kojega

naroda,

D a poviest b u d e p r a v o m s l i k o m sve prošlosti k o j e g a naroda, i da t a k o p o t e č e iz n j e o n a korist, zbog koje j u sav napredniji sviet toliko cieni, n i j e podnipošto dovoljno, da ona pripovieda s a m o

0 bučnijih spoljašnjih z g o d a h , svega života narodnoga

о silovitih doticajih u njoj

sa

susjedi i о razvitak

sličnih stvarih, n e g o j e nuždno, da se

pokaže

u svih n j e g o v i h toli različitih odnonarode.

šajih i p r a v c i h . O n d a samo, a k o se poviest t a k o p o j i m a i t a k o izradjuje, dobiva ona s v o j u v r i e d n o s t za p o j e d i n c a i za ciele L j u b i ć e v i prijašnji r a z l i č i t i s p i s i , a t a k o isto on umije poviest o n a k o m o t r i t i , v r e m e n a , te zato važnost. i pazi one k a k o j u motre kojim i najnovije mu

djelo, о k o j e m se ovdje g o v o r i , n a j b o l j e n a m o t o m s v j e d o č e , da historici novijega se daje ponajveća na u nje­ momente,

Nu pri s v e m tom n a l a z i m j a v i š e t o g a , što se odnosi i kulturnoga života

r a z v i t a k m i t a m j i h odnošaja d r ž a v n o g a još bolje uvaženo i t o č n i j e i z v e d e n o . N a v e s t ću n j e k o l i k o t a k o v i h Po mojem izvesti, sudu

govih različitih pravcih, što b i imalo biti po m o j e m sudu u poviesti stvari. ustava većom točnošću

i m a l a bi se poviest

da se u njoj n a r o č i t o p o k a ž u p o s t u p n e p r o m j e n e u odnopromiena za državu cielu i pojedine u te se n. p. p o k a ž e , pošto\ ana, — u veće
T

šajih medju k n e ž e v s k o m v l a š ć u i p l e m i ć k i m i p r a v i i one p o s l j e d i c e , k o j e su sliedile iz t a k o v i h njoj stališe. predna da A k o se to u č i n i , stranim da j e u n j e k o j drugoj tlačenje opet da

dobi k n e ž e v s k a vlast znatna, i pred

ali uza to i d r ž a v a s a m a u s e b i na­

svietoin

plemstvo lišava k r u n u njezinih p r e i m u ć t v a , a samo s v o j e p o v l a s t i c e upotrebljuje na sebične s v r h e i n a što mnogo­ b r o j n o g a r a z r e d a ljudi b e z p r a v n i h : onda ć e se d a k a k o m n o g a o s o b a 1 m n o g a zgoda pokazati u s a s v i m d r u g č i j e m vidu, n e g o što se pri­ k a z u j e na prvi pogled. U tom b i po m o j e m m n i e n j u o n a k o v a l j a l o postupati kao što j e učinio g. p i s a c na jednom mjestu: gdje no mu j e n a i m e valjalo pokazati, k a k o v e su p r o m j e n e nastupile n a k o n smrti M a t i j e K o r v i n a a z a k r a l j a V l a d i s l a v a I I . — upravo r e k a o , naime ustava odnošaji naših u najužem j e savezu vlastele prama p o d l o ž n i k o m u svih samo to, S tim, što s a m da se prohitnijih jošte jedna primjetba:

mjenah točnije oprediele. — P r o m a t r a n j e različitih faza u kraljevina, — i ne nego i d r u g e

razvitku mnoge prama histo­ razno

strane u ' p o v i e s t i n a r o d a n a š e g a vode p i s c a d o m a ć e poviesti к tomu, te m o r a mnogo puta progovoriti ob ođnošajih n a š e domovine m e n a j e d n a k i ostali, zato ć e biti po m o j e m sudu d o m a ć e m u r i k u u tom pogledu z a d a ć o m : da pobliže i z v e d e , k a k o se u naših k r a l j e v i n a doba p o k a z u j e odnošaj k r a l j u i k r a l j e v i n i u g a r s k o j . B u d u ć da ti odnošaji nisu z a s v a v r e ­

prama kralju i kraljevini

ugarskoj glede

zakonotvorne vlasti, k o j e u tih

glede v l a s t i izvršujuće i nje­ do­ t e č a j e m v r e m e n a na-

zinih pojedinih g r a n a i t d . , movinu s promjenami,

i k a k o v e p o s l j e d i c e sliede z a n a š u odnošajih

stupljuju. — G o v o r e ć i о r a z v i t k u u s t a v a n a š e g a , dolazi mi u p a m e t o n a s t r a n a n a š e d o m o v i n e , z a k o j u j e taj u s t a v uslied v e l i k i h prom i e n a s v u s v o j u v a l j a n o s t i z g u b i o . О njoj — о krajini našoj r a z v i t a k sve donle, — d o k nije postala o n a k o v o m , kakova j e u valja danas. raznih t a k o g o v o r i t i , da se p o k a ž e prvi j o j z a m e t a k i zatim postupni dalji P o v i e s t i j e j e d n o m od n a j u z v i š e n i j i h z a d a ć a , m a t e r i j a l n o g a i d u š e v n o g a života. obrt, polju trgovina; da p o k a ž e , k a k o

se u n a r o d u po m a l o u d o m l j u j e uljudnost i n a p r e d o v a n j e strukah zanati, biva na k a k o napreduje

Z a t o ć e ona i z t r a ž i v a t i , što

g o s p o d a r s t v o ; k a k o se po malo z a m e ć u i r a z v i j a j u k a k o se n j e g u j e znanost i u m j e t n o s t ; k a k o j e sa k n j i ž e v n o š ć u itd. da si s t e č e u poviesti j e d n a k u crkvenom ; Našemu

n a r o d u nije bilo dano, d a se upoznademo

znamenitost

g l e d e svih z a d a ć a , što ih ljudstvo imade riešiti ; nu z a nas j e nuždno, i s onimi t v o r o v i uma, s r d c a i radinosti n a r o d a ž i v o t a naših predja. sliediti postupni Z a t o će d o m a ć a po­ razvitak; U tražit će, „Pregledu" n a š e g a , k o j i u poviesti s v i e t a n e b i na p r o č e l j u s t a l i , ali su z a nas ipak dragocieni znakovi viest i u tom s v e m tragom

što j e taj r a z v i t a k p o m a g a l o ,

što li g a j e priečilo. strane k u l t u r n o g a

se j e j o š n a j v i š e pazilo n a r a z n e

života u dobi koje mu um, iz­

vladanja kraljeva domaće dinastije; stavlja sama gova zadaća njegova zadaća. u svoj svojoj

nu j a m n i j e m , da će g. p i s a c

n a ć i način, k a k o da p o s v e m a zadovolji i tim z a h t j e v o m , golemoj t e ž k o ć i ; nu da ć e n a m

O v d j e se doduše i p o k a z u j e t a n j e ­ prosvećen preradjeno k a d a r j e svladati m n o g u tež-

udružen s n e u t r u d i v o m

marljivošću,

k o ć u , — i t a k o se mi m o ž e m o govimi zanati,

uzdati,

danje „ P r e g l e d a " p r i p o v i e d a t i i о r a z v i t k u g r a d s k o g a života s njeobrtom i trgovinom, podučavanja, i о širenju i о gojiteljih znanja pomoćju privatnoga i j a v n o g a tinskoga i domaćega, stantizma itd. U redu pako pismenstva i la­

i o B o g o m i l i h i prijateljih i širiteljih p r o t e ­

T i m završujem svoje primjetbe glede gradiva. da j u samo s p o m e n u t i m o r a m i odmah m o g u z n a t i , svih s t r a n a o d o b r e n a , po k o j i h se u h r v a t s k o j a to j e s t : da s v e gradivo Daje podieliti n a d o b e oliti p e r i o d e .

p r i m j e t a b a d r u g e v r s t i , k a k o j i m sada prelazim, p r v a mi j e t a k o v a , da ć e biti s a treba momenata, s većinu 17 historičko

i z t a k n u ć e onih označuju,

p o v i e s t i g l a v n e dobe

J. A.

težkoćami porom, mnienje:

spojeno iliti b a r e m izvrgnuto k o j e se i k a k o v e p e r i o d e

znatnijim d v o j b a m i priedodao jošte i svoje zahman znatno n u b u d u ć da ta

to bih к ovoj s v o j o j prostoj p r i m j e t b i težkoćami,

imadu uzeti;

stvar n i j e spojena s n i k a k o v i m i v r i e m e trošim.

zato n e ć u da

I druga mi j e p r i m j e t b a vrlo prosta, ali j e i p a k u tom različita od prve, ćami. S v a t k o ć e m i doista u tom

Što j o j j e i z v e d e n j e spojeno v e ć s v e ć i m i t e ž k o ­ dati z a pravo : da pošto j e sve da

historičko gradivo podieljeno p o n a j p r i j e n a periode, historiku ostaje j o š t e j e d n a v e l i k a z a d a ć a , о k o j o j visi v a l j a n o s t n j e g o v a posla, — da o d a b e r e n j e k i s u s t a v xi pojedine periode, — za poredanje s v e g a gradiva, naime u s v a k o j pojedinoj periodi n a d j e p r a v o mjesto s v a k o j stvari, idućega k o j i bi se dao p r i l i č n o po s v e m djelu i z v e s t i . znamenovanje

S v a k a perioda d o b i v a svoj o s o b i t i z n a č a j i s v o j e

od n j e k e u svojih posljedcih osobito v a ž n e i odlučne z g o d e . S t o m će pako j e d n o m zgodom ostali r a z v i t a k poviesti stati sad u bližem sad u daljem savezu, te ć e t a k o j e d n o doba, k o j e j e dobilo s v o j e poglavito obilježje od j e d n e g l a v n e z g o d e , j o š t e v i š e o z n a k a steći, u kojih se izražuje n j e g o v z n a č a j i s a d r ž a j . I p r e m d a se može po­ kazati u k o j o j dobi po k o j a n j e g d a i z n a m e n i t i j a z g o d a , u ovoj našoj stvari valjati k a o p r a v i l o : da sve što života, ili zgode kojoj se n e m o ž e l a h k o n a ć i suvislost s o s t a l i m t e č a j e m p o v i e s t i , to ć e i p a k biva u kojoj periodi, nigdje nemože naći p r i k l a d n i j e g a m j e s t a n e g o u njoj s a m o j , bili to sada odnošaji državnoga o d n o s e ć e se n a onda r a z v i t a k k u l t u r e itd. Od t o g a bi se p r a v i l a po m o j e m m n i e n j u nije i p r i m j e r e n i j e z a d a t k u poviesti, a k o poviest n. p. k o j e strane kulturnoga se g r a d i v o , nebude

samo imalo odstupiti, k a d a bi p i s a c vidio, da ć e biti m n o g o shodkoje ima za razvelo po života,

različitih perioda, nego a k o se s a b e r e i r a z l o ž i budi v e ć n a j e d n o m m j e s t u ili i n a više. Grdje će se p a k o u s v a k o j pojedinoj periodi k o j e se načinom, s kojih što sam pro­ svačemu naći svoje najprikladnije mjesto, najviše s l u č a j e v a s a m a n u t a r n j a imadu ondje pripoviedati ,· a g d j e će morati odlučiti svega se to o tom ć e odlučiti u po­ dovoljnim gledištih, tomu,

suvislost m e d j u z g o d a m i , neizražuje viših

p i s a c po s v o j i h

motri r a z v i t a k načinu v l a d a n j a

života u poviesti. — P r e m a

ovdje r e k a o , ne bih m o g a o odobriti g. p i s c u , što on n. p. g o v o r i о mletačkoga na našem z e m l j i š t u istom n a k o n pasti r e p u b l i k e m l e t a č k e . U r a z p r a v i , v e o m a z a n i m i v o j , k o j u j e n a tom mjestu napisao, i m a d e b e z d v o j b e v i š e toga, što bi b o l j e drug-

clje stalo, i što bi d r u g a m o pripoviedanih zgoda.

stavljeno

m n o g o pomoglo

razumljenju r e ć i ću,

— D a još jedan

primjer navedem,

da d o b r o r a z u m i j e m , što j e vodilo g. p i s c a , slovienske maće liturgije medju Hrvati; nu da

k a d a j e u prvoj pe­ nemogu naći razloga,

riodi poviesti pri T o m i s l a v u k r a l j u obširnije progovorio ob uvedenju zbog kojih j e pisac о nutarnjem dinastije i о nutarnjih vladara. primjetbu. Historik, pripoviedajući po­ P r o t i toj svojoj koje n e m o ž e i m a t i doista druge n a m j e r e , n e g o da prošlosti t a k o v a naroda. J o š t e imadom j e d n u viest k o j e g a naroda, pokaže viernu sliku sve različitih uredjenju d r ž a v e h r v a t s k e za do­ naroda govorio u poviesti

odnošajih

n a m j e r i m o ž e on sam n a v i š e n a č i n a s a g r i e š i t i ; naročito p a k o g r i e š i on proti njoj onda, k a d a u s v o j e pripoviedanje upliće stvari, n e s p a d a j u na n j e g o v u z a d a ć u , prave m j e r e , obilno i p o t a n k o , zatim k a d a nedrži n e g o о stvari m a n j e v a ž n o j i odlučnoj dočiin j e d r u g u stvar od mnogo v e ć e u pripoviedanju pripovieda važnosti

v i š e p u t a u k r a t k o o b a v i o . T a k o r a d e ć i daje on povod k r i v i m na­ zorom, o t e ž č a v a č i t a t e l j u p r e g l e d s v e g a p r i p o v i e d a n o g a i mjesto da s a m stupi p r e d n j e g a s g o t o v i n u slikami, o č e k u j e od n j e g a , p r e m d a z a to morda i nesposobna, da ć e si on stvarati data. takove s l i k e od pruženih si u i z o b i l j u p o j e d i n i h

I u tom p o g l e d u u s u d j u j e m se nješto primietiti n a djelo, k o j e ovdje r a z a b i r e m . N u d a m e n e s t i g n e p r i k o r , da p r i g o v a r a m stvari, k o j u b i t r e b a l o hvaliti, m o r a m unapried ovo r e ć i . J a činim r a z l i k u m e d j u č o v j e k o m , k o j i si j e u č i n i o z a d a ć o m s v o g a života što t e m e ­ ljitije u č e n j e p o v i e s t i , mjere. Ovaj očekuje došla i k o r i s t n a ; samo sobom cieniti i o n o , i medju onim, k o j i j u uči samo do n j e k e dobro pojedini mnogo već gotovu stvar, i ona m u j e samo

onaj ć e

p a k o biti z a h v a l a n i za s v a k i slučaju h i s t o r i k

datum, j e r ć e g a d o b r o m z g o d o m upotriebiti u s v o j e s v r h e . Z a t o se kaže, da ć e u n a š e m ovdje z a što m i s l i da n e b i imalo biti onako izvedeno k a o evo me na poviest kod stvari same. — G. j e pisac i država, s kojimi vrlo su

što j e s t u k n j i z i , n a m i e n j e n o j Širim k r u g o v o m . T o učinivši, dobro z n a o , da se n e o b a z i r e da m u n i j e m o g u ć e onih pripovieđati zemalja h r v a t s k e poviesti, a

H r v a t i u r a z n e d o t i c a j e dolazili, k o j e su imale više ili m a n j e upliva n a tečaj n j i h o v e p o v i e s t i . M i danas v e ć s v i vidimo i r a z u m i j e m o , da v a l j a o n a k o postupati, k a k o j e postupao g. pisac. Nu s v i m n a m z a d a j e ta s t v a r v e l i k i h t e ž k o ć a : j e r b o j e upravo u t o m t e ž k o po-

goditi pravu m j e r u , poviesti. G. j e pisac

da se n a i m e iz poviesti drugih po m o j e m m n i e n j u u tom

z e m a l j a samo pojava domaće da

onoliko uzme, k o l i k o j e p o t r e b i t o z a p r o t u m a č e n j e mjestih posve

udario n a n j e k i h

p r a v i m putem ; drugdje j e opet t a k o p o s t u p a o ,

m u se l a h k o m o ž e prigovoriti. D a n a v e d e m j e d a n p r i m j e r . Z a našu j e poviest b e z d v o j b e od p r e v e l i k e v a ž n o s t i , r e c i m o u dobi t u r s k i h b o j e v a , da se znade, k a k o j e s a s n a g o m m l e t a č k e r e p u b l i k e i k a k o ona ponapose stoji p r a m a Turkom, da li j e n a i m e š njimi u pri­ može naznačiti u malo rieči, zemlje, skratiti. potanje naznačuje koje borba j a t e l j s t v u ili u b o j u . T o se m e d j u t i m t a č k e s T u r c i , k o j i se vodi z a i z t o č n e b i s e i m a l e po m o j e m sudu tih g r a d o v a svakako

niti nije nuždno, da se n. p, u s l u č a j u k o j e g a b o j a r e p u b l i k e m l e ­ tečaj t a k o v a b o j a . — O s i m t o g a i m a d e u „ P r e g l e d u " s t v a r i , O v a m o ide :

naših k r a l j e v a i M l e t č a n a z a p o j e d i n e d a l m a t i n s k e g r a d o v e . B o r b e medju s o b o m i s h r v a t s k i m i knezovi. B o j e v i Hrvata proti k r a l j i c i M a r i j i i S i g i s m u n d u . tom sudjelovanje M l e t a k a , naroda N a s t o j a n j e p o j e d i n i h n a š i h mo­ pojedinih naših b a n o v a itd. i odatle

gućih k n e z o v a o k o širenja v l a s t i i upliva. V o j e v a n j e s T u r c i i pri nastojanje B o j e v i medju F e r d i n a n d o m i Z a p o l j s k i m , i zatim b o j e v i v l a d a r a našega s Turci. Djela U s k o č k a i smutnje, k o j e su

sliedile. B u n e z a k r a l j a L e o p o l d a . U s v e m t o m i m a d e m n o g o b l a g a , k o j e j e pisac p r v i na sviet iznio iz o b i l n a s k l a d i š t a s v o j i h trudova, i zato može biti u v j e r e n , da ć e m u biti z a h v a l n i l j u d i od o z b i l j n i j e n a u k e ; nu s druge s t r a n e v a l j a r e ć i , da o n a obširnost i p o t a n k o s t , u k o j o j su spomenuti p r e d m e t i i z v e d e n i , n i j e shodna, a k o se u z m e o b z i r na v e ć u stranu č i t a t e l j a , k o j i m se k n j i g a n a m i e n j u j e . P o n j e a k o se p r i p o v i e d a n j e о rečenih stvarih na­ su ć e biti mnogo v i š e koristi,

n a k r a ć e stegne, ali t a k o i t i m n a č i n o m : d a se s v a g d j e i u s v a k o m djelu što r a z l o ž i t i j e i j a s n i j e p o k a ž e p r a v a n a m j e r a djelujućih, čin i sredstva odatle sliedile, N a p o k o n dodajem j o š j e d n u . — i odlicnije n a o b r a ž e n i m s t a l i š e m , U nas n e i m a toliko r a d n i k a , namienjenu višim samo k o j a bi m o t r i l a njihova djelovanja i napokon posljedice, koje

da b i s m o v e ć sada mogli i m a t i j e d m i literaturu, a drugu,

stališe niže. K a d pišemo, p i š e m o v e ć i n o m s tom n a m j e r o m , da n a m djelo bude pristupno s v i m č i t a t e l j e m n a v a d n e Odatle sliedi z a n a s , poviesti, t o l i k o pomnje o b r a t i t i , u nas naobraženosti. domaće isto k o j i r a d i m o v i š e ili m a n j e n a polju

ta v e l i k a dužnost : da m o r a m o n a n a č i n p o v i e d a n j a

koliko n a izbor i razredjenje gradiva. P o -

v i e d a n j e n a m m o r a biti p r e m a dohvatu čitateljstva, k o m u g o v o r i m o , a u ostalom u s v e m k o j a poviest n a s r e ć u tako uredjeno, da čitatelja n e samo pouči, U tom n e g o da t a k o d j e r u n j e m p r o b u d i i u k r i e p i ona plemenita ljudstva tako m n o ć n o budi i h r a n i . pogledu ide g. p i s c a z a to n a j v e ć a h v a l a , svetu vatru domoljublja. U ostalom čuvstva,

što nije nijedne p r i l i k e imademo još mnogo napried

propustio, k o j a m u se j e u tu svrhu ponudila, da u čitatelju uzpiri svi se boriti s r a z n i m i t e ž k o ć a m i , te v e ć i onaj zaslužuje hvalu, k o m u se da b a r e m za k o j i k o r a k budi u skladnosti i oplemenjujućim n a č i ­ k o j e sam pobilježio silam poslužim načelna sam

vidi, da j e o z b i l j n o o t o m radio, ljepoti d i k c i j e , n o m djelovati. I s tim z a v r š u j e m samo s tom namjerom,

udari, i to b u d i u čistoći i pravilnosti j e z i k a , budi u v j e š t i n i na um i ćud ove s v o j e p r i m j e t b e , da prema svojim

slabim

i n t e r e s o m z n a n o s t i . B u đ u ć da s a m u njih dirnuo i u n j e k a o p a z k a m i povod dan s v e s t r a n i j e m u j a s obzirom na uzke inedje razglabanju stvari,

pitanja, to ću se s m a t r a t i s r e t n i m , a k o budem vidio, da j e m o j i m i koje k r a t k e r e c e n z i j e u malo rieči i z v e o .

Z n a n o s t i bi b i l a s toga b e z d v o j b e v e l i k a k o r i s t . Čitatelj ć e b i t i r a z a b r a o iz mojih rieči, k a k o j a c i e n i m k n j i g u , о k o j o j sam o v d j e g o v o r i o , noti priručnu daleko nađkriljuje sve, te j u zato njemu i preporučujem kaknjigu о hrvatskoj poviesti, k o j a u s v a k o m pogledu

što j e odprije pod tim

i m e n o m b i e l i sviet

ugledalo. Ž e l i m p a k o i u s v o j e i u njegovo i m e , da nas g. p i s a c što prije o b r a d u j e p r e r a d j e n i m i z d a n j e m s v o g a djela. M. Mesić.

Izvještaj о dosadan joj radnji opisivanja nijeli o b i č a j a pravnijeh.
Pravilo jevangjelsko : radi bližnjemu javno „što dade veoma je mudro i primjereno prima, poniženje Ali a za dobročinstva,

n a r od­

desna n e k a n e z n a l i j e v a " k o j a se m i l o s r g j a koji i milostinju hvastavstva svete svrhe

daju — t i m se u š t e g j u j e i onomu otimlje prilika gordosti za prilozi i priložnici

onomu koji j e daje.

tako

k a k v e i m a n a š a a k a d e m i j a znanosti, niti j e u z r o k a da se t a j e niti s m i j u ostati n e p r o g l a š e n i . T a k a v z a v o d n i j e p r o s j a k , pa da m u se milostinja daje, k o j e b i se i m a o stidjeti, nego j e posvjetilac n a r o d nji, p a r a d e ć i о n a j v i š e m dobru s v o g a naroda, to j e s t za njegovu

prosvjetu i n a p r e d a k , n o g a č l a n a i potporu о n j i m a k a d se k a ž e podmirili dug

s p r a v o m m o ž e z a h t i e v a t i od s v a k o g a prema silama pojedinca. S druge

narod­ jer su ne

s t r a n e ni da

о k a k v o j hvastavosti sa s t r a n e p r i l o ž n i k a n e m o ž e b i t i g o v o r a , da su n e š t o priložili , tim se k a z a l o koji svome narodu m o r a l n o duguju. Osim toga

samo da se tim i ostali n a p r i l a g a n j e p o d a ž i ž u , Ali n o v č a n o p r i l a g a n j e n i j e b a š j e d i n o narodnoga hrama mogu podupfrati

nego j e objeloda­ potrebno. č i n i t i i rad­

njivanje dan današnji, radi j a v n e k o n t r o l e , n e o b h o d n o n e g o se to m o ž e

k o j i m se s v i m e o v o g a

njom u smislu a k a d e m i j e , j e r o n a u p r a v z a r a d n j u v e ć i dio svojih dohodaka i t r o š i : a ima bogme vrsta radnje k o j a se ni z a n o v a c svrhe naše učiniše. sabiranja preporuči nigda narodni strani i to u ne može v a z d a imati. P r a v e d n o j e d a k l e i p o t r e b n o da se i i m e n a onijeh rodoljuba n a r o d u o b j a v e , koji svojom radnjom korist da a k a d e m i j e potpomogoše isto t a k o i o n i j e h k o j i to n o v c e m A k a d e m i j a potpuno uvidjevši v e l i k u naučnu narodnijeh suradnikom napredak, pripadao. pravnijeh običaja, najprije se p o s t a r a ł a pisanoga

svijem rodoljubima ovu v r s t u r a d n j e , ali r a d n j e , u k o j o j m o ž e svtik biti pa i onaj k o j i se u č e n j e m prava ni b a v i o nije, samo a k o j e p r o n i k n u t ljubavlju za narod i ma kojoj političkoj

pa m a k o g a on z v a n j a b i o ,

D a b i o b l a k š a l a taj p o s a o a k a d e m i j a v e ć na s v o j e troš­ dio r a s p o s l a e x oifo prečastnim

k o v e dade štampati drugo i t r e ć e i z d a n j e m o g a „ N a p u t k a " 4 0 0 0 e k s e m p l a r a i od t o g a d o b a r

ordinarijatima u cijeloj t r o j e d n o j k r a l j e v i n i , u B o s n i i H e r c e g o v i n i s m o l b o m da bi oni tu s t v a r s v o j i m s v e š t e n i c i m a po t o g a nije se propustilo n a s t o j a n j e , V o j v o d i n i i u Crnoj gori „ n a p u t c i " Budući akademija nost objavljivati imena da se i s e l i m a prepo­ Osim Srbiji i u ručili, pa malo po malo d o b i v e n e o d g o v o r e a k a d e m i j i š i l j a l i . u kneževini

r a s p r o s t r a n e : n i j e se z a b o r a v i l o povjerila brigu i duž­

ni n a s l o v e n s k e z e m l j e , a nešto j e p o s l a n o bilo i č a k u B u g a r s k u . m e n i k a k o s v o m e članu držim one gospode sakupljanja i uregjivanja te gragje, da mi j e n a j p r v a

k o j i b i se ili m e n i ili a k a ­ Izvješće dakle о ovomu akademije, radnje akademičke

demiji odazvali sa p r i l o z i m a te v r s t e , z a h v a l j u j u ć i n a j t o p l i j e u i m e a k a d e m i j e na njihovu da bi općinstvo napreduje. U ovomu p r v o m u b r o j u ne m o ž e m o j o š b o g z n a k o l i k o u s p j e h a pokazati, j e r j e akademija tek pred nekoliko nedjelja pomenute rodoljubivu trudu. poslu izlaziti će često u o v i m k n j i g a m a j u g o s l a v e n s k e n a š e znalo k a k o i taj o d s j e k

„naputke"

razaslala. poziv.

Š t o j e do najprvi

sada

učinjeno,

to j e bilo

sve n a p i s a c g. svako-

moj privatni

Megju svijem l i k a pitanja zemunsku i za šajkašku

mi se odazva naš vrli p u č k i u Z e m u n u : on mi odgovori n a izdanju „naputka"

Mijat Stojanović nadučitelj

k o j e su u p r v o m četu u Bačkoj.

i to ne samo za za B a n a t ,

o k o l i c u , n e g o i z a p e t r o v a r a d i n s k u pukovniju, napomenuti filologije. g. S t j e p a n a

Z a tim mi j e o d m a h greba kandidata klasične

K u ć a k a iz Z a ­

On mi na s v a k o l i k a 3 4 8 pitanja k a d bi i ostali su­ u okrugu Ša-

odgovori za z a g r e b a č k o Z a g o r j e a i za n e k e priedjele u S l a v o n i j i , i to t a k o opširno da bih p o s v e zadovoljan bio radnici t a k o obilni bili u s v o m e Radonjić, opisivanju. G. Zivojin

sveštenik u Lojanicama

b a č k o m u S r b i j i , posla ini p r e k o g. prof. S t o j a n a N o v a k o v i ć a ured­ nika „ V i l e " i tajnika srpskoga prvijeh u č e n o g društva 6 5 o d g o v o r a i to na 1(5 pitanja pa z a tim na pitanja pod b r o j e v i m a : 2 5 . 2 8 . 3 6 . 114. 116. 130. 1 3 1 .

38. 4 7 . 4 9 . 5 2 . 8 1 . 84. 8 9 . 9 3 . 94. 9 9 . 106.

184. 187. 158. 166. 172. 179. 182. 188. 185. 186. 190. 191. 192. 197. 198. 2 0 0 . 2 0 1 . 2 0 8 . 2 0 9 . 2 1 8 . 2 2 1 . 2 2 9 . 280. 2 3 2 . 2 3 3 . 2 7 6 . 2 7 8 . 2 8 9 . 2 9 0 . 3 1 6 . 3 3 3 . Ovi se odgovori svikolici odnose na narod u okružju tako, Sabačkom u Srbiji, a pisani su u k r a t k o ali precizno k o j i ne­ da bi mogli služiti k a o ugled onijem suradnicima,

maju m n o g o v r e m e n a z a opširnije opisivanje. G . G j u r o B e l o š e v i ć iz Z a g o r j a d o k t o r a n a d Zagorje. Na jednom večernjem sastanku u gjačkim društvima „Vele­ a bitu" i „Zori" u B e č u o d g o v o r i š e mi ustmeno na prvo p i t a n j e , prava u B e č u od­ govori mi n a 5 — 6 p i t a n j a iz k a z n e n o g a prava i to z a z a g r e b a č k o

n e k i i n a 3 — 4 p r v a p i t a n j a s l i j e d e ć a gospoda slušaoci na b e č k i m v e l i k i m š k o l a m a : Mile C a o v i ć , K a t o n I l i ć , Milan K a s u m o v i ć , I s i d o r K r š n j a v i , B r a n k o N i k o ł a j e v i ć , Μ . N o v a k o v i ć , Stjepan P l a n e r , S k e n der S a r a č e v i ć , S t j e p a n S i e b e r , vić, G j o r g j e T e o d o r o v i ć , P e t a r lika ova gospoda obećaše da T a d e Smičiklas, Matija StanisavljeTomić, L u k š a Zore. Skoro sva ko­ ć e mi po mogućnosti i n a izvještajima. akademija na­ ostala

pitanja odgovoriti. K a k o k o j i b u d e i z v r š a v a o svoje o b e ć a n j e bit ć e о n j e g o v o j radnji Preko putci poslani. p o b l i ž e g a g o v o r a u buđućijem ordinarijata prečastnijeh n i j e s a m ni j a ni

m o g a o j o š ništa p r i m i t i ,

j e r su im t e k pred n e k o l i k o n e d j e l j a Dr. V. Bogišić.

IZVODI IZ ZAPISNIKA
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI.
Privatni sastanak 7 srpnja 1866.
Predsjednik najstariji član dr. Josip Sloser ; članovi Mirko Bogović, Vatroslav Jagić, Ivan Kukuljevič, đr, Pavao Muhić, dr. Franjo Bački, Bogoslav Sulek, Josip Torbar. P o š t o se p r o c i t a dopis s v i e t l o g a b a n a od 2 s r p n j a b r . 8 7 4 , k o j i m se j a v l j a da j e n j e g o v o c. i k r . a p o s t o l s k o v e l i č a n s t v o b l a goizvoljelo previšnjim s v o j i m r i e š e n j e m od 1 5 l i p n j a p r e m i l o s t i v o dozvoliti, „da potvrdjenih p r e v i š n j i m r i e š e n j e m od У s v i b n j a t. g. č e t r n a e s t č l a n o v a j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e u m j e t n o s t i i znanosti s m i j u — m i m o i š a v i z n i m i c e § 2 2 p r a v i l a — r e č e n i zavod pro­ glasiti k o n s t i t u i r a n i m " , odredjeno b i da 2 2 s r p n j a b u d e s j e d n i c a , u k o j u da se pozovu i oni č l a n o v i k o j i n e stanuju u Z a g r e b u , a dotle da poslovni r e d p r e m a t e m e l j n i m p r a v i l o m izradi odbor, u k o j i b i š e odredjeni dr. F r . R a č k i i V . J a g i ć .

Skupna sjednica 2 2 srpnja 1866.
Predsjednik nastariji član dr. Josip Sloser ; članovi Mirko Bogović. Vatroslav Jagić, Ivan Kukidjević, dr. Pavao Muhić, Sime Ljubić, dr. Franjo Bački, dr. Jovan Subotić, Bogoslav Šulek, Josip Torbar, Adolfo Veber, Zivko VukasoOić. P o s l o v n i red, k o j i izradi o d r e d j e n i odbor, b i p r i m l j e n do §. 2 3 s p r o m j e n a m i k o j e se u p r e d l o g u o d b o r s k o m n a z n a č i š e , i odredjeno bi da s j e d n i c a opet bude 2 4 s r p n j a .

Skupna sjednica 2 4 srpnja 1866.
Predsjednik najstariji član dr. Josip Sloser ; članovi Mirko Bogović , Vatroslav Jagić, Sime Ijjubić, dr. Franjo Bački, dr. Jovan Subotić, Bogoslav Sulek, Josip Torbar, Adolfo Veber, Živko Vukasović.
r

P o s l o v n i red b i do k r a j a p r i m l j e n s p r o m j e n a m i k o j e se u predlogu o d b o r s k o m n a z n a č i š e , i p r e d a n bi n a p o s l j e d n j u r e d a k c i j u o d b o r u , u k o j i b i š e odredjeni B o g o s l a v S u l e k , J o s i p T o r b a r i V a troslav J a g i ć .

Skupna sjednica 2 5 srpnja 1866.
Predsjednik najstariji clan dr. Josip Sloser ; članovi V. Jagić , Sime Ljubić, dr. Pavao Muhić, dr. Franjo Bački, dr. Jovan Subotić, Bogoslav Šidek, Josip Torbar, Adolfo Veber, Živka Vukasović. Č l a n o v i se r a z d i e l i š e u r a z r e d e , i svaki razred i z a b r a sebi p r e d s t o j n i k a , po tom n a j s t a r i j i razredni predstojnik dr. J o s i p S l o ­ s e r otvori s k u p n u s j e d n i c u , u k o j o j , pošto v e ć k a s n o b j e š e da se j o š t e što p r e d u z m e , odredjeno bi da se s j e d n i c a sazove 2 6 srpnja.

Skupna sjednica 26 srpnja 1866.
Predsjednik najstariji razredni predstojnik dr. Josip Sloser ; članovi V. Jagić, Sime Ljubio, dr. Pavao Muliič, dr. Franjo Mački, dr. Jovan Subotić, Bogoslav Šulek, Josip Torbar, Adolfo Veber, Zirko Vukasović. 1. P r e d s j e d n i k otvoriv s j e d n i c u p r o g l a s i a k a d e m i j u konstituira­ nom o v i m g o v o r o m : V e l e š t o v a n a i v e l e u č e n a gospodo ! B u d u ć i pozvan, ne po zaslugah, v e ć po dobi svojoj, k a o naj­ stariji član m e d j u vanii, da otvorim današnji naš u historiji doma­ ćoj vele znameniti s a s t a n a k , č a s t mi j e pozdraviti v a s , v e l e š t o v a n a gospodo k a o prve i z a b r a n e i po nj. v e l i č a n s t v u potvrdjene č l a n o v e naše j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e znanosti i umjetnosti, — k a o n a j p r i j e podignute stupove ove d i č n e s g r a d e , k o j u u t e m e l j e n u v e l e d u š j e m i ž a r k i m r o d o l j u b l j e m s l a v n o g a domovine sina, te revnim sudjelova­ njem svih k o l i k i h r o d o l j u b a n a š e trojedne k r a l j e v i n e k a o t a k o d j e r i ostale po k r v i b r a ć e i z v a n nje, ove velim s g r a d e , k o j u k a o svetu zadušbinu i z r u č u j e m o n a š e m u potomstvu k a o s v e t i n j u čistoga rodo­ ljublja, k a o izhodište u m n o g a n a p r e d k a i kao č v r s t i b e d e m i za­ štitu narodnosti n a š e proti ž i v l j e m odtudjujućim. P o k l e smo obavili s v e p r i p r a v n e po ustanovah n a š e g a z a v o d a propisane p o s l o v e , izradivši n a i m e p o s l o v n i k , odredivši p o j e d i n e o d s j e k e i n a č e l n i k e im i z a b r a v š i , proglašujem j u g o s l a v e n s k u a k a ­ demiju znanosti i u m j e t n o s t i k a o ustrojenu i konstituiranu , te v a s , v e l e š t o v a n a i v e l e u č e n a gospodo, k a o p r v a k e ovoga z a v o d a pozivj j e m da po propisu naših u s t a n o v a od n j . v e l i č a n s t v a n a j m i l o s t i v i j e odobrenih, izvolite s a d a p r e d u z e t i i z b o r najprije p o k r o v i t e l j a n a š e a k a d e m i j e , z a tim n j e z i n a p r e d s j e d n i k a . Meni p a k o po dobi n a j s t a r i j e m u Članu v a š e m u dozvolite da u o v o m v e l e v a ž n o m č a s u i z r e k n e m svoje d u b o k o čuvstvo u n u t a r n j e radosti, što mi j e s r e ć a u dio pala, da j e na m o j a usta p r o g l a š e n a otvorenom i k o n s t i t u i r a n o m n a š a j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a , što ć e mi, v j e r u j t e mi g o s p o đ o , v a z d a biti n a j s l a d j a i najdičnija u s p o m e n a moga življenja. D a o B o g ! s j e m e n a m i posijano n i k l o zdravo i b u j n o , ponaraslo bez k u k o l j a , p r o c v a l o liepo i veselo, te dičnim i obilatim plo­ dom urodilo n a š e m u rodu i p o t o m k o m !

D a o B o g svoj b l a g o s l o v n a š o j r a d n j i i t e ž n j i , da u slozi i krjeposti uspieva n a m na č a s t a c i e l o j domovini n a k o r i s t i d i k u ! B o g pozivi s v e naše r o d o l j u b e , k o j i su n a podignuće n a š e g a h r a m a znanosti i umjetnosti k a k o god pripomogli ! B o g pozivi p r v o g a u t e m e l j i t e l j a i z a š t i t n i k a n a š e a k a d e m i j e , dičnoga sina n a š e d o m o v i n e , b i s k u p a S t r o s m a j e r a ; — B o g pozivi i zaštiti p r e m i l o s t i v o g a n a š e g a c a r a i k r a l j a , k o j n a m j e domorodno naše djelo b l a g o n a k l o n i m s v o j i m o d o b r e n j e m o v i e n č a o ! N j . veli­ čanstvo naš c a r i k r a l j F r a n j o J o s i p p r v i živio na mnogo i m n o g o ljeta. Ž i v i o ! — 2. Pošto p r e d s j e d n i k p o z v a č l a n o v e da t a j n i m g l a s o v a n j e m iza­ b e r u naprije p o k r o v i t e l j a a k a d e m i j i , prihvati r i e č p r a v i č l a n dr. P a v a o M u h i ć , te predloži d a se u v a ž a j u ć i n e i z m j e r n e z a s l u g e bi­ skupa S t r o s m a j e r a po j u g o s l a v e n s k u a k a d e m i j u , uvažujući glas n a ­ roda, izražen u priložili s a b o r a t r o j e d n e k r a l j e v i n e od god. 1 8 6 1 , j e d n o g l a s n i m u z k l i k o m preuzvišeni g. J o s i p J u r a j S t r o s m a j e r iza­ bere za p o k r o v i t e l j a j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e . S v i članovi pristaše j e d n o d u š n o na taj p r e d l o g , te b u d e p r e u z v i š e n i g. b i s k u p J o s i p J u r a j Strosmajer srdačnim „živio" izabran za pokrovitelja akademije. 3. P r e d s j e d n i k pozva č l a n o v e , da tajnim g l a s o v a n j e m i z a b e r u predsjednika, i t a k o b i i z a b r a n dr. F r a n j o B a č k i za p r e d s j e d n i k a jugoslavenske akademije. 4. P o s l o v n i red odobren. u redakciji odredjenoga odbora bi primljen i

Skupna sjednica 3 0 svibnja 1867.
Predsjednik dr. Fr; Bački ; pravi članovi dr. J. Sloser, dr. P. Muhić, A. Veber, J. Torbar, B. Sulek, V. Jagić, dr. M. Šuhaj, M. Mesić, privremeni tajnik Gj. Banicie. 1. Na priedlog p r e d s j e d n i k o v b i odlučeno da se čim prije p o č n e izdavati časopis p r e m a č i . 4 p r a v i l a i § 2 0 p o s l o v n o g a reda, a što j e iz bliže p o t r e b n o z a nj n a r e d i t i , da predloži p r i v r e m e n i t a j n i k u prvoj skupnoj s j e d n i c i . 2. K a k o j e j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a z n a n o s t i i u m j e t n o s t i stu­ pila u život i započela s v o j e d j e l o v a n j e , te j e nestalo r a z l o g a da odbor postavljeni za j u g o s l a v e n s k u a k a d e m i j u i universitet n a s t a v l j a za nju d o j a k o š n j i rad s v o j , o d l u č e n o b i zamoliti k r . n a m j e s t n i č k o v i e ć e da naloži istomu odboru da p r e d a a k a d e m i j i r a č u n e i što j o š i m a u n j e g a n j e z i n a t a k o da m u u n a p r e d a k o s t a n e s t a r a n j e samo za ono što pripada u n i v e r s i t e t u ; a r e č e n e stvari od o d b o r a da

prime za a k a d e m i j u dr. M . Š u h a j .

predsjednik, •3.

privremeni

tajnik

i pravi

član

D a bi u k n j i ž e v n i h preduzećih što više j e d i n s t v a a po tom i od ž r t a v a narodnih njim p o s v e ć e n i h što više koristi b i l o , odlu­ čeno b i pozvati M a t i c u i l i r s k u i družtvo z a j u g o s l a v e n s k u historiju i starine da i z j a v e bi li i n a k o j i bi n a č i n bili voljni sastaviti svoje imetke s imetkom jugoslavenske akademije. 4. O d l u č e n o b i da z a i d u ć a dva m j e s e c a j a v n e razredne sjed­ n i c e b i v a j u po dvie s v a k o g a m j e s e c a , i to, a k o ne b i bilo n i k a k e smetnje, sriedom, k o j a će se s v a k i put iz bliže odrediti u razredu k o j i bude n a redu. 5. Odredjeno bi da se u „ N a r o d n e N o v i n e " i što bi a k a d e m i j a ž e l j e l a p r e k o novina objaviti. u „Pozor" šalje

Sjednica razreda historičko-tilologičkoga 5 lipnja 1867.
Predstojnik dr. Fr. Bučki ; pravi članovi istoga razreda V. Jagić, M. Mesie, Gj. Daničić ; pravi članovi ostalih razreda dr. J . Sloser, dr. P. Mu­ hle, A. Veber, J . Torbar, В. Šulek, dr. M. Šuhaj. 1. P r e d s j e d n i k a k a d e m i j e dr. F r . R a č k i k a o razredni predstojnik otvori ovu p r v u j a v n u s j e d n i c u ovom besjedom : V e l e u č e n a gospodo a k a d e m i c i ! Štovani slušaoci ! D a n a š n j i m d a n o m stupa j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a znanosti i umjetnosti pred sviet, — današnjim danom počima njezino j a v n o djelovanje. Z n a d e m da j e n a š narod, k o j i j e misao o tom u č e n o m zavodu tolikim uzhitom prihvatio i tolikim požrtvovanjem podupro, da ste i vi, štovani slušaoci ! o č e k i v a l i da ć e se a k a d e m i j a prvi put u v e ć e m sjaju p r i k a z a t i . Nu u k o l i k o znanost ljubi s k r o m n o s t i čednost, n i t k o v i š e od s a m e a k a d e m i j e nežali, što s v e č a n u skup­ štinu m o r a odgoditi n a v r i e m e , k a d a bude mogla u svojoj sredini pozdraviti s v o g a p o k r o v i t e l j a i o t c a . Z a sada i ovom m u prigodom šalje u d a l e k sviet v r u ć u želju k l i č u ć s r i m s k i m pjesnikom : „ G u s ­ tos gentis ! a b e s iam nimium diu . . . redi, l u c e m redde tuae, d u x b o n e ! p a t r i a e ; i n s t a r v e r i s e n i m vultus ubi tuus affulsit populo, g r a t i o r it dies at soles m e l i u s n i t e n t " ( H o r a t . c a r m . lib. I V . о б ) . U ostalom tvrdu g o j i m o nadu da ć e nam se ova g o r u ć a želja do s k o r a izpuniti, pa da ć e a k a d e m i j a j o š za ovoga ili s v a k a k o b u d u ć e g a m j e s e c a slaviti s v o j u p r v u s v e č a n u skupštinu. T o i p a k n i š t a n e s m e t a da a k a d e m i j a v e ć sada započno s v o j e d j e l o v a n j e . S t o g a j e ona s c i e n i l a da dalje odgode, p o k l e su g l a v n e

z a p r e k e u k l o n j e n e , n e b i m o g l a o p r a v d a t i pred narodom, k o j i ozbiljne n a u k e i z č e k u j e ovaj z a v o d od š e s t godina. I doisto b i t a k d r a g o c j e n a v r e m e n a š t e t a j e z a n a š n a r o d tim v e ć m a , bivši k r o z t o l i k e v i e k o v e n a r a z b o j i š t u d v a j u s v i e t o v a n i j e gojiti n a u k a onim mirom, k o j i m i h g o j a h u n j e g o v i sretniji u p o č i n k u planđujući.

željan — gu­ što on mogao susjedi

P r e m a tomu z a k l j u č i l a j e a k a d e m i j a da se i p r i j e s v e č a n e skupštine drže r a z r e d n e s j e d n i c e , a da o v e otvori prvi r a z r e d , k o m u j e u smislu či. 3 . pravila g o j i t i j u g o s l a v e n s k o j e z i k o s l o v l j e i k n j i ž e v n o s t , z a tim p o v i e s t s a n j e z i n i m i p o m o ć n i m i z n a n o s t m i u o b ć e , a osobito poviest i starine J u g o s l a v e n a . Z a prvo p a k o č i t a n j e u ovom r a z r e d u i z a b r a a k a d e m i j a r a z p r a v u iz poviesti j u g o s l a v e n ­ ske književnosti. S t o j e u ostalom a k a d e m i j a p r e m a s v o j i m d u š e v n i m i mate­ rijalnim silam n a u m i l a r a d i t i n a k n j i ž e v n o m polju v e ć ove godine — k a k o ona svoju z a d a ć u i p r e m a n a š e m u n a r o d u s h v a ć a — k o j a sredstva n a k a n i upotrebiti da se p r i m a k n e svrsi svojoj — s v e to iznieti ć e n a vidjelo u svojoj s v e č a n o j skupštni, u k o j o j ć e j o š n j e k e odličnije u m o v e uvesti u s v o j e k o l o . D o t l e ć e se i o b ć i n s t v o strpjeti. S a d a m i n e p r e o s t a j e ino n e g o o č i t o v a t i i s k r e n u r a d o s t što se n a p o k o n danas b a r d o n e k l e o ž i v l j u j e j e d n a od onih plemenitih m i s l i , k o j e j e naš narod od s v o g a d u š e v n o g a preporoda z a č e o ; i što ovu p r v u r a z r e d n u s j e d n i c u s v o j o m p r i s u t n o š ć u u k r a š u j e Hepa kita prijatelja naše narodne prosvjete i velik broj naše domoljubne omladine. Ovo u č e š ć e novim n a m j e s v j e d o č a n s t v o m da k n j i ž e v n a n a s t o j a n j a nalaze i u nas i s k r e n a o d z i v a ; n o v i m n a m j e z a l o g o m da j e naš narod voljan stupiti u r e d p r o s v i e t l j e n i h n a r o d a na o s n o v u svoje vlastite k n j i g e i n a u k e . B o g b l a g o s l o v i o započeto djelo, a u n a m a neklonuo, v e ć s v a k i se dan to v i š e k r i e p i o duh radenosti, uztrajnosti i postojanosti !

P r a v i član V . J a g i ć č i t a r a z p r a v u „o p a r a l e l a h i i z v o r i h n a š i h n a r o d n i h p j e s a m a i p r i p о v i e d a k a", j a v i v š i d a j e to i z v a d a k iz n j e g o v e h i s t o r i j e k n j i ž e v n o s t i h r v a t s k o g a i s r b s k o g a naroda, k o j a se sada t i s k a .

Sjednica razreda matematičko - prirodoslovnoga 2 8 lipnja 1867.
Predstojnik dr. J. Sloser ; pravi članovi istoga razreda Ђ. Sulek, J. Torbar, ostalih razreda dr. Ρ, Muhić, A. Veber, V. Jagić, M. Mesić, dr. M. Suhoj, privremeni tajnik Gj. Daničić.

1.
P r a v i č l a n J . T o r b a r č i t a r a z p r a v u „о s e l i t b i i o b s e g u p u t o v a n j a n a š i h o b i č n i j i h p t i c a s e l i c a " , z a k o j u odredi razred, da se t i s k a u č a s o p i s u a k a d e m i j e .

2. P r i v r e m e n i t a j n i k p r e đ a d e č l a n a k g. S . B r u s i n e „ p r i n e s c i m a l a k o l o g i j i h r v a t s k o j " , k o j i primi razred n a pregled.

Skupna sjednica 3 0 lipnja 1867.
Mjesto predsjednika najstariji razredni predstojnik dr. J . Blosser, pravi članovi dr. P. МиШ, J . Torbar, V. Jagić, B. Šidek, dr. M. Šuhaj, M. Biesić, privremeni tajnik Gj. Oaničić. 1. P r o č i t a n bi dopis k r . n a m . v i e ć a od 5 lipnja b r . 7 1 8 1 / 9 8 1 , k o j i m se n a pismo j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e od Ì 5 svibnja b r . 5 . odgovara, d a se plate m u z e j s k o m u osoblju, k o j e j e z e m a l j s k i sabor odredio a j u g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a po § 1 4 pravila narodnoga muz e j a priznala, i m a j u s m a t r a t i k a o k o n a č n o uglavljene, te ć e mu se bez z a p r e k e i z d a v a t i , k a d b u d e imenovano. Ostavljeno bi, da se v i e ć a o p o m e n u t o m n a i m e n o v a n j u , dok se vidi k a d će se početi priredjivati z g r a d a za m u z e j . 2. P r o č i t a n bi dopis k r . n a m j e s t n i č k o g a v i e ć a od 3 lipnja br. 6 8 4 2 / 1 4 2 3 , u k o m se j a v l j a : a) da j e n a r e d j e n o da g o s p o d a r s k i odbor, postavljeni za j u g o ­ s l a v e n s k u a k a d e m i j u i universitet, pređa a k a d e m i j i sve što u n j e g a i m a njezina, i da pri toj predaji budu od strane k r . n a m j e s t n i č k o g a v i e ć a s a v j e t n i c i g g . D r a g . pl. P o g l e d i ć i M . Mihalić ; i po tom b) da a k a d e m i j a , k o j a ć e u n a p r e d a k mjesto g o s p o d a r s k o g a o d b o r a sabirati p r i n e s k e ili o b e ć a n e nu j o š t e ne izplaćene darove, „ k o n c e m s v a k o g a m j e s e c a s k u p a s dotičnim i z k a z o m predlaže k r . n a m j e s t n i č k o m u v i e ć u s a b r a n e n o v c e ili n o v a c zastupajuće o b v e z ­ n i c e i v r i e d n o t e " ,· dalje c) da j e za n a č i n , n a k o j će se po či. 15 pravila j u g o s l a ­ v e n s k e a k a d e m i j e i po § 2 9 poslovnoga reda njezina, s dvojicom pravih č l a n o v a , k o j e j e a k a d e m i j a na to odredila, na ime s g g . M . M e s i ć e m i M . S u h aj e m , upravljati g l a v n i c o m a k a d e m i č k o m , postavljeno p r a v i l o : „da se važniji p o s l o v i , koji po običaju i po­ s l o v n o m redu k r . n a m j e s t n i č k o g a v i e ć a spadaju u sjednice n j e g o v e , k a o i do s a d a r a z p r a v l j a j u u s j e d n i c a h n j e g o v i h , nu i p a k v a z d a uz p r i s u t s t v o v a n j e i g l a s o v a n j e n a to odredjenih članova a k a d e m i j e ; ostali p a k poslovi da se r a z p r a v l j a j u t a k o , da dotični izvjestitelj i predstojnik odnosnoga odsjeka kr. namjestničkoga vieća о svakom p r e d m e t u , t i č u ć e m se z a k l a d n e uprave, k r a t k i m putem goji poraz u m l j e n j e s d o t i č n i m a n a to određjenima č l a n o v i m a a k a d e m i j e " ; d) da j e po p r i o b ć e n o m proračunu c. k r . računovodstva о stanju z a k l a d e a k a d e m i c k e i njezinu dohođku na k r a j u godine 1 8 6 6 bilo g l a v n i c e plodonosno uložene 2 0 0 . 7 2 0 f r . , a od n j e doh o d k a po 5 % > po što s e od n j e g a odbije 7 3 2 for. 5 0 novo. dohodarine, 9 7 7 8 f o r . , od č e g a opet po što se odbije petina, k o j a se

dodaje g l a v n i c i , dolazi a k a d e m i j i z a c i e l u ovu godinu 7 8 5 6 for., za k o j e j e naloženo c. k r . z e m . g l a v n o j b l a g a j n i da izda o v e go­ dine a k a d e m i j i ; najposlije e) da j e naredjeno da se n a k r a j u s v a k e godine s a s t a v i pro­ r a č u n о stanju z a k l a d e a k a d e m i č k e i о n j e z i n u d o h o d k u , te po t a k o m proračunu da se odrede a k a d e m i j i četiri petine č i s t o g a do­ h o d k a u i m e dotacije za s l i e d e ć u g o d i n u , a ostali dohodci da se ulažu plodonosno k a o i do sad n a k o r i s t z a k l a d e ; i o s i m t o g a da se sastavi na k r a j u s v a k e godine i r a č u n a r s k i z a k l j u č a k , p a a k o bi se pokazalo da j e a k a d e m i j a v i š e p r i m i l a n e g o bi j o j iste go­ dine pripadalo, da se odbije v i š a k od d o t a c i j e z a s l i e d e ć u godinu, a k o li bi m a n j e primila, da j o j se m a n j a k n a k n a d n o izda. 3. P o nalogu, k o j i j e dat p r i v r e m e n o m u t a j n i k u u s k u p n o j sjed­ nici od 3 0 svibnja, on n a j p r i j e n a p o m e n u da po č i . 4 p r a v i l a j u g o ­ s l a v e n s k e a k a d e m i j e i po § 2 0 p o s l o v n o g a r e d a t r e b a da u č a s o ­ pisu, k o j i j e a k a d a m i j a odlučila izdavati, i z l a z e . a) r a z p r a v e čitane u s j e d n i c a h , iz k o j e god s t r u k e n a u k a i u m j e t n o s t i , k o j e j e a k a d e m i j a d u ž n a o b r a d j i v a t i , a to j e : historija, filologija, filosofija, p r a v o s l o v n e n a u k e , n a u k e m a t e m a t i č k e i priro­ doslovne, i umjetnosti b e z r a z l i k e , b) predate c) đ) e) f) iste t a k e r a z p r a v e č l a n o v a a k a d e m i j e ili drugih k n j i ž e v n i k a a k a d e m i j i na š t a m p a n j e , spomenici s t a r i n a r s k i i u m j e t n i č k i , i z v j e š ć a о s j e d n i c a h a k a d e m i č k i h i о stanju a k a d e m i j e , nekrolozi članovom akademije, k r i t i k e svih z n a m e n i t i h d o m a ć i h i i n o s t r a n i h k n j i g a .

P o tom k o j e u smislu p r a v i l a a k a d e m i č k i h i p o s l o v n o g a reda, k o j e po z a k l j u č c i h prvoga r a z r e d a predloži i a k a d e m i j a potvrdi : a) da j e za sve što bi se u č a s o p i s u š t a m p a l o , isto o n a k o k a o i za s a m o s t a l n a d j e l a , k o j a b i a k a d e m i j a n a sviet izdala, po­ trebno najprije da a k a d e m i j a i z r e č e da j e vriedno da se u n j e m štampa ; ali i piscu, k o j i iz n a u č n i h r a z l o g a ne b i r a d bio d a m u se štampa r a z p r a v a č i t a n a u s j e d n i c i , da se učini po v o l j i ; b) da nijedan č l a n a k k o j i b i se u č a s o p i s u štampao n e m o ž e biti veći od šest štampanih a r a k a ; a l i da i v e ć a r a z p r a v a , k o j a bi bila zgodno podieljena na n e k o l i k o d i e l o v a dosta samostalnih, m o ž e izlaziti n a s t a v l j a j u ć i se u više s v e z a k a č a s o p i s a , a k o se n e bi z a b o l j e našlo da se na po se š t a m p a ; c) daje po za k o j i sjednici da se piscu s v a k o g a č l a n k a k o j i b u d e p r i m l j e n u časopis 3 0 — 5 0 for. od š t a m p a n a a r k a ; a k o l i k o bi u ovoj m j e r i č l a n a k na po se valjalo o d r e d i t i , da p r e d l a ž e u s k u p n o j onaj r a z r e d u čiju s t r u k u p r i p a d a č l a n a k ;

cl) da z a s a d a , d o k l e se b o l j e n e vidi h o ć e li se moći v i š e činiti, izlazi u tri m j e s e c a po j e d a n s v e z a k č a s o p i s a od 15 a r a k a .

P o što j o š i z a b r a a k a d e m i j a format, slova i papir za časopis, ostavljeno b i t a j n i k u da upitavši više t i s k a r a z a cienu j a v i u prvoj s k u p n o j s j e d n i c i o d o b r e n j a radi. Najposlije z a i m e časopisu ostavljeno bi da se odredi drugi put. Odlučeno srpnja. 4. b i d a g l a v n a s k u p š t i n a bude 2 5 a svečana sjednica

28

Sjednica historičko-filologičkoga razreda 10 srpnja 1867.
Predstojnik dr. Fr. Bački ; pravi članovi istoga razreda V. Jagić. M. Mesié, G). Daniele, ostalih razreda dr. J. Sloser, dr. J. Subotić, dr. P. Mu­ hić, J . Torbar, dr. M. Śuhaj. 1. P r a v i član G j . D a n i c i ć čita razpravu о važnosti glasova ћ i ђ u historiji s l o v e n s k i h j e z i k a , z a k o j u odredi razred da se t i s k a u časopisu a k a d e m i č k o m . 2. P r e d s t o j n i k dr. F r . R a č k i predade n e k o l i k o starih listina, z a k o j e odredi r a z r e d da se t i s k a j u u časopisu a k a d e m i č k o m . 3. P r a v i č l a n V . J a g i ć predloži da a k a d e m i j a djelo njegovo „hi­ storija k n j i ž e v n o s t i n a r o d a h r v a t s k o g a i s r b s k o g a " , a k o za dostojno nalazi, s a m a n a sviet izda a n j e m u nagradu dade, ili da izdanje podp o m o g n e t a k o da k n j i g a ostane n j e g o v o i m a n j e . B u d u ć i da j e j o š p r i j e t o g a p r e d l o g a ne samo z n a t a n i z v a d a k iz toga djela čitan u j a v n o j r a z r e d n o j s j e d n i c i , n e g o su i v i š e tiskanih a r a k a pročitali p r e d s t o j n i k r a z r e d n i dr. F r . R a č k i i član G j . D a n i č i ć , za to r a z r e d primi njihov sud da j e to djelo dostojno s v a k e pomoći k o j u a k a ­ d e m i j a m o ž e dati, i odluči predložiti u skupnoj sjednici da a k a d e ­ m i j a uzme n a se t i s k a r s k i t r o š a k z a pomenuto d j e l o , a m j e s t o n a g r a d e piscu da k n j i g a ostane n j e g o v o i m a n j e . 4. P r a v i č l a n V . J a g i ć j a v i da j e rad putovati u D a l m a c i j u i po tamošnjih b i b l i o t e k a h tražiti č i m bi svoju historiju književnosti što b o l j e popunio i u o b ć e č i m b i se p o z n a v a n j e stare k n j i ž e v n o s t i u D a l m a c i j i m o g l o p o v e ć a t i , i zamoli da g a u tom a k a d e m i j a podp o m o g n e . R a z r e d n a l a z e ć i da b i r e č e n o putovanje bilo v e o m a k o ­ ristno z a k n j i ž e v n o s t , odredi predložiti u skupnoj sjednici da s e g. J a g i ć u dade p o m o ć u p u t n o m trošku. 5. P r a v i č l a n G j . D a n i č i ć j a v i da s k u p l j a gradju za o b š i r a n r j e č n i k h r v a t s k o - s r b s k o g a j e z i k a , i zamoli da g a a k a d e m i j a u t o m podpomogne izplativši m u ili sav d o j a k o š n j i t r o š a k ili nešto b a r e m , i odredivši d a m u se u n a p r e d a k n a isti n a č i n n a k n a d j a t r o š a k , a g r a d j a k o j u s k u p l j a da bude i m a n j e a k a d e m i j i n o , i n a j p o s l i j e

predloži da a k a d e m i j a j a v n o p o z o v e s v e k o j i b i se b a v i l i sku­ pljanjem gradje z a r j e č n i k , osobito iz narodnih usta, da j o j š a l j u što imaju skupljeno, ili što ć e u n a p r e d a k s k u p i t i , pa što bi bilo z a štampanje, da ona k a o g r a đ j u š t a m p a . N a to bi odredjeno d a fllologički o d s j e k p r v o g a r a z r e d a u z m e n a s e s k u p l j a n j e g r a d j e z a r j e č n i k i da se u to i m e p o z o v u s v i k o j i b i i m a l i što s k u p l j e n e gradje, da j e šalju a k a d e m i j i , a ona da g r a d j u o d k u p l j u j e i što b i bilo z a š t a m p a n j e , da š t a m p a k a o g r a d j u ; a što se t i č e g r a d j e k o j u skuplja G j . D a n i č i ć , da j e r a z r e d p r i m a z a s v o j u , i da p r e d ­ loži u skupnoj sjednici d a se G j . D a n i č i ć u izplati s a v d o j a k o š n j i t r o š a k ( 1 8 2 for.) o k o t o g a p o s l a , i u n a p r e d a k da m u se n a isti način pomaže d o k l e posao ne d o d j e do s a m e r e d a k c i j e .

Skupna sjednica 14 srpnja 1867. Predsjednik dr. Fr. Packi : pravi članovi dr. J. Sloser, dr. J. Su­ botić , dr. P. Mulm, A. Veber, J. Torbar, В. Šulek, V. Jagić, M. Mesić, dr, M. Suhaj, privremeni tajnik Gj. Daničić.
r

1. P r e d s j e d n i k j a v i da j e po odluci j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e od 3 0 lipnja s p r i v r e m e n i m t a j n i k o m D a n i č i ć e m i s p r a v i m č l a n o m Suhajem a pred dva savjetnika kr. namjestničkoga. v i e ć a , gg. D . pl. P o g l e d i ć e m i M . M i h a l i ć e m l i o . m . primio u i m e j u g o s l a v e n ­ s k e a k a d e m i j e od g o s p o d a r s k o g a o d b o r a s v e što j e u n j e g a bilo n j e z i n a , i da j e о tom pi'imanju u č i n j e n z a p i s n i k u d v a e k s e m plara, od k o j i h j e d a n ostaje u j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e a drugi u pomenutoga odbora. P o t o m bi o d r e d j e n o da se u n o v i n a h oglasi da od sada t k o b i god i m a o što slati a k a d e m i j i t r e b a da š a l j e upravo na njezino i m e . 2. P r i v r e m e n i t a j n i k predloži c i e n e k o j e j e dobio od tri t i s k a r a za t i s k a n j e časopisa, i od njih bi o d o b r e n a o n a za k o j u se ponudio tiskati t i s k a r D . A l b r e c h t , n a i m e slovi i u formatu i n a papiru k a k o j e u predjašnjoj s k u p n o j s j e d n i c i o d a b r a n o po 1 8 for. 5 0 η . za ООО a r a k a , a z a s v a k u dalju stotinu po i for. 7 0 n o v č . , i od­ lučeno b i da se časopis t i s k a u 1 0 0 0 e k s e m p l a r a . 3. R a z r e d m a t e i u a t i č k o - p r i r o d o s l o v n i j a v i , d a j e odlučio d a se razprava pravoga člana J . T o r b a r a , čitana u razrednoj sjednici 2 8 lipnja, t i s k a u č a s o p i s u ; i ta o d l u k a b i o d o b r e n a . 4. O d l u k a i s t o g a r a z r e d a da s e t i s k a u časopisu č l a n a k g. S . B r u s i n e „prinesci m a l a k o l o g i j i h r v a t s k o j " , t a k o d j e r bi o d o b r e n a .

б.
R a z r e d h i s t o r i č k o - f i l o l o g i č k i j a v i da j e odlučio d a se u č a ropisu t i s k a r a z p r a v a p r a v o g a č l a n a G j . D a n i č i ć a , č i t a n a u r a z sednoj sjednici 1 0 srpnja, i t a o d l u k a bi o d o b r e n a .

6. T a k o d j e r b i o d o b r e n a o d l u k a i s t o g a r a z r e d a d a se u č a s o ­ pisu t i s k a j u s t a r e listine, k o j e j e predao p r e d s j e d n i k dr. F r . R a č k i . 7. O d l u k a i s t o g a r a z r e d a о t i s k a n j u historije književnosti p r a v o g a č l a n a V . J a g i ć a (vidi s j e d n i c u i s t o g a r a z r e d a od 1 0 srp.) bi odobrena. 8. D a bi se p r a v n i o b i č a j i n a r o d n i , k a o gracija za historiju n a ­ r o d n o g a prava, v i š e i b o l j e s k u p l j a l i , n a m o l b u dr. V . B o g i š i ć a b i odlučeno da se n j e g o v n a p u t a k o tom poslu na novo tiska t r o š k o m j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e u 2 0 0 0 e k s e m p l a r a latinskimi slovi i to­ l i k o ć i r i l s k i m i , i od p r v i h da se n j e m u dade 2 0 0 a od drugih 1 0 0 0 e k s e m p l a r a , ostale p a k da a k a d e m i j a r a z a š l j e svim c r k v e n i m v l a stim u naših k r a j e v i h s m o l h o m da ih one r a z a š a l j u s v e ć e n i k o m i u č i t e l j e m u s v o m p o d r u č j u i p r e p o r u č e s v a k o m u da n a pitanja s t a v l j e n a u n a p u t k u o d g o v o r i k o l i k o k o može, i svoje odgovore da š a l j e istoj v l a s t i od k o j e n a p u t a k p r i m i , a vlasti da ih šalju a k a ­ demiji, k o j a ć e p o s l i j e slati dr. B o g i š i ć u . 9. P r e d s j e d n i k j a v i da j e dr. V . B o g i š i ć poslao prieđlog k a k o b i se v a l j a l o p o s t a r a t i z a i z d a v a n j e s p o m e n i k a p i s a n o g a p r a v a h r v a t s k o - s r b s k o g a n a r o d a ·, i b i odlučeno da odbor p r e g l e d a taj prieđ­ log i о n j e m a k a d e m i j i j a v i ; a u taj odbor biše odabrani p r e d s j e d ­ n i k dr. F r . R a č k i i p r a v i č l a n o v i dr. J . S u b o t i ć , dr. P . M u h i ć i M. Mesić. 10. R a z r e d i p r e d a d o š e p r e d l o g e z a biranje novih č l a n o v a , odredjeno da se o tom v i e ć a u skupnoj sjednici 2 1 srpnja. i bi

Skupna sjednica 21 srpnja 1867. Predsjednik dr. Fr. Mački, pravi članovi dr.^J. Sloser, dr. P. Muhić, dr. J. Subotić, A- Veber, M. Mesić, V. Jagić, B. Štdek. J. Torbar, dr. M. Suhaj, privremeni tajnik Gj. Daničić. P o priedlozih, k o j e pojedini razredi učiniše, odredjeno bi k o ­ l i k o ć e se n o v i h č l a n o v a i z a b r a t i i k o j i mogu biti izabrani u g l a v ­ noj s j e d n i c i . Skupna sjednica 2 4 srpnja ( 8 6 7 . Predsjednik đr. Fr. Mački, pravi članovi dr. P . Muhić, dr. J. Subo­ tić, J. Torbar, 8- Ljubić, V. Jagić, M. Mesić, dr. M. Šuhaj, privremeni tajnik Gj. Daničić. 1. N a p r e d l a g a n j e p r a v o g a č l a n a M . M e s i ć a b i odlučeno moliti k r . n a m j e s t n i c k o v i e ć e , d a b i preporučilo j a v n i m uredom da b u d u u p o m o ć i J u g o s l a v , a k a d e m i j i u poslovih k o j i se tiču njezine z a k l a d e . J. A. ' 18

2. N a priedlog istoga p r a v o g a č l a n a bi odlučeno moliti k r . n a m . v i e ć e da bi iz voljelo izraditi da se i z v r š i o d l u k a v i r o v i t i č k e župa­ nije od g. 1 8 6 2 , po k o j o j b i odluci p r i p a l a a k a d e m i j i V s t a r e do­ m a ć e b l a g a j n e iste županije.
3

3.
N a p r e đ l a g a n j e i s t o g a p r a v o g a č l a n a b i o d l u č e n o : da se oni, k o j i su o b e ć a l i što dati j u g o s l a v e n s k o j a k a d e m i j i a j o š n i e s u dali, pozovu da izpune s v o j e o b e ć a n j e , i to k o j i su o b e ć a l i p o v i š e , da se pozove s v a k i n a po se, a ostali s a m o u n o v i n a h , i da se oni, k o j i su o b e ć a l i što, a niesu k a z a l i r o k o v a u k o j e bi izplaćivali, pozovu da k a ž u r o k o v e . — S v r h t o g a b i odredjeno da cielo s t a n j e i m e t k a a k a d e m i j i n a izvidi i p o t r e b n e p r i e d l o g e učini odbor, a u taj odbor b i š e odredjeni p r a v i č l a n o v i M . M e s i ć i M. Š u h a j s t a j n i k o m .

Glavna skupština 2 5 srpnja 1867.
Predsjednik dr. Fr. Bački, pravi članovi dr. J. Sloser, dr. P. Muhić, dr. Б. Šulek, dr. J. Subotić, S. Ljubić, J. Śloser, A. Veber, Ζ. Vukasović ', V. Jagić, Ljud. Vukotinovič, dr. M. Šuhaj, M. Mesić, tajnik Gj. Daničić.

1.
I z a b r a n i biše za p r a v e č l a n o v e u r a z r e d u historičko-filologičk o m : I v a n B r č i ć u Z a d r u , F r a n K u r e l a c u Z a g r e b u , dr. P . M a t k o v i ć u Z a g r e b u , — u r a z r e d u filosofičko j u r i d i č k o m : dr. V a l t a z a r B o g i š i ć u B e č u , I v a n J u r k o v i ć u Z a g r e b u , dr. B o ž i d a r P e t r a n o v i ć u Z a d r u ; — z a dopisujuće č l a n o v e u h i s t o r i č k o - filologičkom r a z ­ r e d u : A v g u s t B i e l o v s k i u L a v o v u , dr. E r n e s t D ü m m l e r u H a l l i , Martin H a t t a l a u P r a g u , A l e k s a n d a r F . G i l f e r d i n g u P e t e r b u r g u , Josip J i r e č e k u Beču, V i n k o Pacel u Varaždinu, Sergije Solovijev u P e t e r b u r g u , V a c l a v V . T o m e k u P r a g u , dr. J a n k o Š a f a r i k u Biogradu, — u razredu filosofičko-juridičkom : Matija B a n u Bio­ gradu, dr. H e r m e n e g i l d J i r e č e k u B e č u , M i l o š P o p o v i ć u B i o g r a d u , Medo P u c i ć u F i o r e n c i , dr. G u s t a v W e n z e l u P e š t i , — u razredti m a t e m a t i č k o - p r i r o d o s l o v n o m : dr. J o s i p P a n c i ć u B i o g r a d u , dr. D i o nisije š t u r u B e č u , dr. S i m u n Š u b i c u G r a d c u ; — z a č l a n o v e počastne : J o v a n Gavrilović u Biogradu, V a c l a v Maciejowski u Varšavi, dr. F r a n j o M i k l o š i ć u B e č u , dr. F r a n j o P a l a c k y u P r a g u , Mihailo P . Pogodin u M o s k v i , J a n E . P u r k y n e u P r a g u , I s m a i l o I . S r e z n e v s k i u P e t e r b u r g u , dr. A u g u s t S c h l e i c h e r u J e n i . 2. bi T a j n i k za vrieme izabrani izabran. u s k u p n o j s j e d n i c i G j . D a n i č i ć opet

3.
P l a t e t a j n i k u ( 1 5 0 0 i r . s a s t a n o m a b e z s t a n a 1 2 0 0 fr.) i pi­ saru ( 5 0 0 for.) z a v r i e m e o d r e d j e n e u s k u p n o j s j e d n i c i , biše potvrdjene.

4.
P o š t o t a j n i k j a v i da g r a d j e z a časopis v e ć ima toliko da b i se m o g a o p o č e t i t i s k a t i , odredjeno bi da se časopis odmah t i s k a . 5. O d b o r o d r e d j e n i u s k u p n o j sjednici od 1 4 srpnja da prosudi p r i e d l o g dr. V . B o g i š i ć a о i z d a v a n j u s p o m e n i k a pisanoga p r a v a u j u ž n i h S l o v e n a o d o b r a v a j u ć i priedlog g. B o g i š i ć a p r e d l o ž i : da j u ­ g o s l a v e n s k a a k a d e m i j a izdaje s p o m e n i k e pisanoga prava u j u ž n i h S l o v e n a i taj posao da s e p o č n e tim da dr. B o g i š i ć , k a o što sam o b e ć a v a , s a s t a v i b i b l i o g r a f i j u svih pravnih pisanih izvora n a slo­ v e n s k o m j u g u , nalazili se oni j o š u rukopisih ,ili u tiskanih k n j i g a h . O v a j p r i e d l o g bi p r i m l j e n . 6. R a z r e d h i s t o r i č k o - filologicki po odluci svojoj od 10 s r p n j a predloži da se p r a v o m u č l a n u V . J a g i ć u dade p o m o ć da može pu­ tovati po D a l m a c i j i t r a ž e ć i u tamošnjih b i b l i o t e k a h što b i moglo p o v e ć a t i p o z n a v a n j e s t a r e k n j i ž e v n o s t i u D a l m a c i j i . Odredjeno bi da se u to i m e dade g. J a g i ć u 2 0 0 fr. 7. O d l u k a i s t o g a r a z r e d a о skupljanju g r a d j e za r j e č n i k (vidi s j e d n i c u toga r a z r e d a od 1 0 srpnja), bi potvrdjena. 8. P r a v i č l a n o v i L j . V u k o t i n o v i ć i dr. J . S l o s e r predloživši da a k a d e m i j a izda n j i h o v u F l o r u h r v a t s k u , predadoše j e na p r e g l e d r a z r e d u matematiČko-prirodoslovnomu. 9. P r a v i č l a n dr. M. S u h a j predloži da a k a d e m i j a izda r i m s k o pravo k o j e j e izradio, i o b r e č e predati g a n a p r e g l e d razredu filosofičko-juridičkomu. 10. P r o č i t a n o b i p i s m o g. I . K u k u l j e v i ć a S a k c i n s k o g a od 5 srp­ nja, u k o m nudi d a a k a d e m i j a odkupi od n j e g a 3 0 0 e k s . „povjestnih s p o m e n i k a j u ž n i h S l a v e n a " ( k n j i g a I u Z a g r e b u 1 8 3 3 ) po 1 fr. T a ponuda bi primljena. O d r e d j e n o b i da z a v r i e m e u k o j e a k a d e m i j a po poslovnom redu n e m a s j e d n i c a , i z v r š u j e p r e d s j e d n i k što bi bilo potrebno.
J

S v e č a n a sjednica 2 8 srpnja 1867.
Pokrovitelj preuzvišeni gospodin biskup Josip) Juraj sjednik dr. Franjo Mački, pravi članovi dr. J. Sloser, dr. Bleiveis, dr. В. Šidek, dr. J. Subotić, S. Ljubić, J. Torbar, kasović, V. Jagić, Lj. Vukotinović, dr. M. Šuhaj, M. Mesić, Strossmajer, pred­ P. Muhić , dr. F. A. Veber. Ż. Vutajnik Gj. Laničić.

Poslije besjede pokroviteljeve i predsjednikove i izvješća taj­ n i k o v a (vidi n a p r i e d str. 2 7 — 6 2 ) proglašeni biše novi članovi, iza­ b r a n i u g l a v n o j s k u p š t i n i 2 5 srpnja.

*

Sjednica razreda historičko-filologičkoga

16 listopada 1867.

Predstojnik dr. Fr. Baèki, pravi članovi istoga razreda V. Jagić, M. Mesić, F. Kurélac, dr. P. Matković, tajnik Gj. Daničić; pravi članovi drugih razreda dr. J. Sloser, dr. P. Muhić, Λ. Veber, I. Torbar, J. Jurković. 1. P r a v i član dr. P . M a t k o v i ć č i t a r a z p r a v u „о m o s k o v s k o j etnografiekoj i z l o ž b i s g l e d i š t a e t n o l o g i č k o g a " , za k o j u bi odredjeno da se stavi u č a s o p i s a k a d e m i c k i .

2.
Od pravoga člana S. L j u b i c a bi primljena r a z p r a v a : „ а г к е о l o g i č k e c r t i c e " $ i z a n j u bi o d r e d j e n o da se stavi u č a s o p i s . 3. P r e d s t o j n i k dr. F r . R a č k i p r e đ a d e i z v j e š ć e о v a t i k a n s k o m rukopisu ( b r . V I I I slav.), z n a m e n i t o m z a p a l e o g r a f i j u s l o v e n s k u ; i za to bi odredjeno da se stavi u č a s o p i s . 4. P r a v i član G j . D a n i č i ć p r e đ a d e „ z a p i s e i z v i š e s t a r i h r u k o p i s a " , z a k o j e b i o d r e d j e n o da se t i s k a j u u č a s o p i s u .

5.
P r a v i član V . J a g i ć pređade č l a n a k о j e d n o m glagolskom odlomku iz z b i r k e p o k o j n o g a M i h a n o v i ć a , k o j a j e s a d a u b i b l i o t e c i j u g o s l . a k a d e m i j e ; i z a taj č l a n a k bi o d r e d j e n o da se stavi u č a s o p i s . 6. N a p o d l a g a n j e pravoga- č l a n a V . J a g i ć a odlučeno b i da a k a ­ d e m i j a izdaje djela d a l m a t i n s k o - d u b r o v a č k i h p i s a c a 1 5 — 1 8 v i e k a i taj posao da se p r e d a m j e š o v i t o m u odboru iz r a z r e d a h i s t o r i č k o filologičkoga i filosofičko - j u r i d i č k o g a ; i od strane p r v o g a r a z r e d a biše u taj odbor odredjeni č l a n o v i n j e g o v a filologičkoga odsjeka i naredjeno b i j a v i t i ovu o d l u k u r a z r e d u filosofičko - j u r i d i č k o m u i pozvati g a da i on sa s v o j e s t r a n e odredi č l a n o v e u r e č e n i o d b o r .

Sjednica razreda matematičko-prirodoslovnoga 3 0 listopada 1867. Predstojnik dr. J. Sloset, pravi član istoga razreda Ljud. Vukotinović; drugih razreda dr. Muhić, dr. Fr. Bački, V. Jagić, M. Mesić, dr. P. Matko­ vić, J. Jurković, tajnik Gj. Daničić. P r a v i član L j . V u k o t i n o v i ć č i t a r a z p r a v u „о M o s l a v a č k o m g r a n i t u " , z a k o j u b i o d l u č e n o da se t i s k a u č a s o p i s u .

U knjižarnici Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera) u Za­ grebu mogu se dobiti knjige jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti:
Rad j u g o s l a v e n s k e Zagrebu 1 8 6 7 . Povjestni akademije znanosti i umjetnosti, knjiga I. U

Ciena 1 for. 2 5 nove. a. v. južnih Slavenah. Izdaje I v a n Kuk ulje vic

spomenici

S a k e i n s k i . K n j i g a I. U Zagrebu 1 8 6 8 .

Ciena 3 for. a. v.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti poziva sva­ koga tko bi se bavio skupljanjem gradje za rječnik hrvatskoga ili srbskoga jezika, osobito iz usta samoga naroda, da bi joj poslao što ima skupljeno ili što unapredak skupi, a ona će takovu gradju odkupljivati i što bude za štampu štampati kao gradju za rječnik, о kojem i sama radi.

Štamparija Dragutina Albrechta u Zagrebu.

Dopisnica. Za\

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful