You are on page 1of 12

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA „UPRAVLJANJE DOGAĐAJIMA“

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „EKONOMSKA KORIST OD


DOGAĐAJA“

Studenti: Mentor:
Miroslav Trivić III-218/08 dr. Manojla Zrnić
Aleksandar Knežić III-243/08

Ocjena: 5 6 7 8 9 10

Banja Luka, 18.12.2009.


1
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

EKONOMSKA KORIST OD DOGAĐAJA

Miroslav Trivić, III-218/08 i Aleksandar Knežić, III-243/08

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

JOVANA DUČIĆA 23a

Sažetak: U ovom radu se obrađuje ekonomska korist, socio-kulturni i politički uticaj mega-
događaja „Olimpijske igre u Pekingu 2008.“

Sadržaj:

1. UVOD
2. PODJELA, ULOGE I UTICAJ DOGAĐAJA
3. EKONOMSKA KORIST OD DOGAĐAJA
4. SOCIO-KULTURNI UTICAJ DOGAĐAJA
5. POLITIČKI UTICAJ DOGAĐAJA
6. UTICAJ DOGAĐAJA NA OKRUŽENJE
7. ZAKLJUČAK
8. LITEATURA

KLJUČNE RIJEČI: MEGA DOGAĐAJ, EKONOMSKA KORIST, UTICAJ, ULOGA,


UPRAVLJANJE DOŽIVLJAJIMA...

2
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

1. UVOD

Događaji imaju širok spektar ekonomske koristi, procjenjeni su kao veza koja povezuje
posjetioce te povećava trošenje, produžava boravak i prouzrokuje eventualni ponovni dolazak
posjetioca. Uticaji koji se mogu izračunati u toku aktuelnog vremenskog okvira, mogu
pokazati samo dio slike događaja i o uticaju na njega, a on ima i dugoročne efekte na društvo i
ekonomiju. Porast broja događaja je strašno uticao na spektar mogućnosti novih poslovnih
ponuda, karijera, turističkih uticaja, i usavršavanja u menadžmentu planiranju i upravljanju
njima. Doživljaj je stanje koje nastaje. Ekonomisti su doživljaj posmatrali kao uslugu, ali
doživljaj je ustvari jedna od ekonomskih ponuda, možda i najprofitabilnija. On je rezultat
korištenja raznih socijalnih konteksta, pa zato i ne mora da bude shvaćen i poređen sa nekim
socijalnim aktivnostima u kojima se događa. Događaji tako proizvode pozitivne i negativne
uticaje, zato menadžeri moraju da ih stalno procjenjuju i eventualno balansiraju.

2. PODJELA, ULOGE I UTICAJ DOGAĐAJA

Događaji imaju veoma kompleksnu ulogu u svim segmenzima društva, u proteklih


dvadesetak godina zapaža se industrija događaja sa različitim sektorima, naročito one koji su
vezane za događaj kao biznis. 1Događaji imaju pozitivan i negativan uticaj na zajednicu i
stekholdere, a jedan od najvažnijih zadataka menadžera je da prepozna i predvidi svaki od
ovih uticaja, kako bi pokušao ostvariti najbolji bilans za svakog od učesnika. Rezultat će biti
ostvaren samo ako se razviju svi pozitivni uticaji i kada se negativni uticaji neutrališu.
Najveći akcenat stavlja se naravno na finansijski uticaj događaja, radi ostvarivanja dohodaka
za zaposlene, ostvarenje budžetskih ciljeva i naravno da se pokriju troškovi. Menadžer
događaja ne smije da izostavi druge aspekte događaja a to su: socio-kulturni, politički,
ekonomski i uticaj događaja na okruženje. Različiti događaji zahtkjevaju razlićita sredstva kao
i različite metode primjene. Zabava kao glavni fenomen, bilježi sve veći rast i ostvaruje
ogromne prihode. Događaji predstavljaju privremena događanja, koja mogu biti planirana i
neplanirana. Oni su ograničenog trajanja, a planirani događaji su uglavnom utvrđeni i
publikovani. Ljudi su svjesni ograničenog trajanja događaja te im to daje još veću privlačnost.
Događaji čine jedan od najuzbudljivijih i najbrže rastućih oblika fenomena koji su zasnovani
na dokolici, biznisu i turizmu.

Njihova posebna privlačnost potiče iz njihovog ograničenog trajanja i prirode


jedinstvenosti, koja ih čini različitim od stalnih institucija i izgrađenih atrakcija. Slava i
festivalski ambijent podižu njihov značaj iznad svakodnevnih životnih događanja.
Menadžment događaja je postao poznat kao posebno polje izučavanja u velikom broju
obrazovnih institucija. 2Nemogućnost vlasništva nad uslugom je direktna posljedica njene

1
Dr Manojla Zrnić “Menadžment događaja”, Javna ustanova Sportski centar “Borik”, drugo mizdanje 2009.
Banjaluka, str.44-45.
2
Dr Radoja Radić „Osnove menadžmenta i preduzetništva“, Univerzitet za poslovne studije, 2008. Banjaluka,
str. 216.

3
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

neopipljivosti i nemogućnosti čuvanja. Kod fizičkih dobara, kupovinom potrošač postaje


vlasnik proizvoda. Sa druge strane, kada se pruža usluga, ona ne postaje vlasništvo one osobe
koja je platila za nju. Uspješni menadžeri moraju posjedovati sljedeće kvalitete da bi bili još
uspješniji, osnovna znanja i informacije, specijalne vještine i atribute, i mega kvalitet. Postoji
pet ključnih kompetencija u upravljanju sportskim događajima: održavanje uspješne
komunikacije sa osobljem, upotreba dobrih verbalnih komunikacionih vještina, korištenje
dobrih pisanih komunikacionih vještina, saopštavanje očekivanja u izvršenju zadataka kroz
opisivanje radnog mjesta i uspostavljanje procedura koje održavaju fer tretman zaposlenih i
učesnika. Učesnici su preferirali sljedeće vještine menadžmenta: održavanje dobre
komunikacije sa osobljem, dizajn, planiranje i kontrolisanje logistike događaja, upotreba
dobrih komunikacionih vještina i upotreba uspješnih tehnika za upravljanje vremenom.

3. EKONOMSKA KORIST OD DOGAĐAJA

Odluka da će se Olimpijske igre 2008. održati u Pekingu je donešena 13.7. 2001. Peking
je pobjedio kandidate Toronto, Pariz, Istanbul i Osaku. “Doživite čaroliju najmnogoljudnije
zemlje svijeta, uživajte u sportskoj groznici koja će protresti Kinu i upoznajte njenu bogatu
tradiciju i izvanredne ljepote gdje se susreću Istok i Zapad”. Neka igre počnu! Mnoge ulice se
ne mogu prepoznati, a njihovi kreatori ne poznaju dovoljno kinesku kulturu, fokusirani su na
avangardno i postmoderno, a ovakve stvari su dobre za neko kraće vrijeme. U Kini su zadnjih
godina građevine inspirisane komunizmom počele biti zamjenjivane novim, modernim
zdanjima, visokim i luksuznim, koja dobijaju imena kao što je "Fortune Plaza", "Soho" ili
"Park Avenue". Da vlasti u Pekingu ne namjeravaju samo zadiviti svijet nego i svoje građane,
govori i podatak da su organizatori uvjereni kako će prodati čak sedam milijuna karata za
natjecanja i događaje vezane uz Olimpijadu. Najavili su da će prva skupina od 300 000
navijača stići u Peking iz svih krajeva Kine neposredno uoči početka Olimpijade, a da će
natjecanja pratiti i pola milijuna školaraca.

Slika 1. Logo olimpijade u Pekingu 2008.

4
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

3.1 Ulaganja:

Peking je uložio više od 67 milijardi dolara u infrastrukturne projekte, ukljucujući puteve,


nove metro linije, sportske stadione i novi terminal, kako bi spremno dočekao Olimpijske
igre. Da će komunističke vlasti iskoristiti Igre za demonstraciju kineske moći i snage, bilo je,
dakako, posve jasno i laicima. No, da će pripreme za Olimpijadu poprimiti takve razmjere,
sasvim sigurno nitko se nije mogao nadati. U izgradnju i rekonstrukciju 34 sportska objekta i
prateće infrastrukture uloženo je najmanje dvadesetak milijardi dolara, dakle neusporedivo
više nego na svim prethodnim Olimpijadama. U zemlji koja ima prosječan GDP od 2000
dolara po glavi stanovnika, to je doista fascinantna brojka. Zahvaljujući tolikim ulaganjima
15-milionti Peking posljednjih je godina u potpunosti promijenio izgled: doslovce na svakom
koraku niču nova monumentalna zdanja koja su činila raskošnu kulisu za najveći sportski
događaj na svijetu.

Poznatiji i kao “ptičje gnijezdo” u Pekingu je izgrađen stadion kapaciteta 100 000 mijesta.
U njemu su se održavavale atletske discipline te ceremonija otvaranja i zatvaranja igara.
2002. godine, Kineska vlada organizovala je međunarodni arhitektonski konkurs za izgradnju
stadiona na kojem je pobijedila svjetski poznata arhitektonska firma Herzog & de Meuron.
Arhitekti se slažu da je ovo najbolje arhitektonsko djelo koje su ikada osmislili. Protivno je
očekivanju da se ovakva građevina gradi baš u Kini, no, Herzog je izjavio da se takva
ogromna struktura ne bi mogla nigdje drugdje izvesti. Cijelu ukupnu površinu od 250 000 m2
obuhvata čelična konstrukcija dugačka 36km ukupne težine 45 000 tona. Ukupna cijena
stadion je oko 325 miljona eura. Kina je danas, za arhitekte “zemlja snova”.

Slika 1. Izgradnja Nacionalnog stadiona „Ptičije gnijezdo“

5
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Kinezi troše oko 50% betona i 35% čelika proizvedenog u svijetu. Njihova otvorenost
hrabrim i velikim projektima pripisuje se reformiranom, novom kineskom društvu gdje niti
jedna ideja nije dovoljno radikalna i šokantna. Izgradnja stadiona i infrastrukture za
Olimpijadu potstakla je val izgradnje diljem Pekinga i Kine. Izgradnja stadiona počela je
2003. godine, a kineske su vlasti pozvale sve najpoznatije svjetske arhitekte da ponude svoja
rješenja. Stadion je dugačak 330, a širok 220 metara, a visina iznosi 69 metara. Stadion može
izdržati potres od 8° po Richteru. Svi koji su ga vidjeli mogu samo iskazati oduševljenje

Slika 1. Nacionalni stadion „Ptičije gnijezdo“

Jedan od najutjecajnijih arhitekta današnjice, Holanđanin Rem Koolhaas dao je rješenje za


novu Centralu Kineske nacionalne televizije (CCTV).

Slika 1. Centrala Kineske nacionalne televizije (CCTV).

6
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

3
Nakon četverogodišnje izgradnje Peking je dobio ogromni futuristički natkriveni
olimpijski bazen kapaciteta 17 000 posjetitelja. Svi koji su ga imali prilike vidjeti,
impresionirani su ovom arhitekturom. “Vodena kocka” izgrađena posebno za potrebe
Olimpijskih igara 2008. godine, prema ocjeni mnogih, već sada je postao novi simbol
Pekinga. Umjetnička impresija Nacionalnog Aqua Centra i Nacionalnog stadiona u Pekingu
izgleda poput vodene kocke, kako je Centar i prozvan. Centar je obavijen prozirnim,
mjehurićastim plaštom a futuristički dojam zacijelo će dodatno inspirisati takmičare da
postignu nove svjetske rekorde. Nalazi se na južnom dijelu jedinstvenog Olimpijskog
kompleksa, u blizini nacionalnog stadiona Ptičje gnijezdo. Vodeni centar zauzima oko 6.95
hektara i ima oko 17,000 sjedećih mjesta. Centar je prilagođen za plivanje, ronjenje, vaterpolo
i sinkronizirano plivanje. Ovo je jedini objekt za Igre finansiran novcem Kineza iz Hong
Konga, Macaa i Tajvana. Materijal propušta dnevno svjetlo u zgradu i omogućuje solarno
zagrijavanje vode. Trajat će godinama, po procjenama najmanje tridesetak. Nakon toga
vodene će kocke biti zamijenjene. Ima i sistem samočišćenja, a vanjska fasada je otporna na
prašinu i nema potrebe za vanjskim ručnim pranjem.

Slika 1. Aqua centar „Vodena kocka“

3
Online časopis “Građevinar”, www.casopis-gradjevinar.hr

7
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Najluksuzniji voz na svijetu povezuje Peking i Lhasu. No luksuzni voz koštati 20 puta
više od obične vožnje željeznicom - odnosno 280 dolara. Unutrašnjost voza je uređena po
standardima hotela sa pet zvijezdica. Postoje tri voza, kojim se putuje iz Pekinga u Lhasu
svakih osam dana, a putovanje traje 5 dana. Kineske vlasti tibetansku željeznicu vide kao
važan alat u moderniziranju i razvijanju Tibeta, koji je dio Kine od okupacije 1950. godine.

Slika 1. Najluksuzniji voz na svijetu Peking (Kina) - Lhasu (Tibet)

Na međunarodnom aerodromu u Pekingu danas postoji treći terminal, veći od svih pet
terminala londonskog "Hitroua" zajedno, čija je izgradnja koštala 3,8 mlilijardi dolara više od
polovine sume koju će gradske vlasti izdvojiti za podizanje ili obnavljanje sportskih terena za
igre. Taj, po tvrdnjama graditelja, najveći aerodromski terminal na svetu, izgrađen je da bi se
povećali vazdušni kapaciteti kineske prestonice uoči letnjih Olimpijskih igara. Novi terminal,
izrađen tako da dugim i izvijenim krovom podseća na "kineskog zmaja", najveća je građevina
takve vrste na svetu, sa 1,3 miliona kvadratnih metara prostora. Pekinški aerodrom godišnje
prima 76 miliona putnika. Do samog terminala vodi auto-put, koji je prije nekoliko godina
izgrađen, a sada je i proširen, jer su usprkos brojnih traka gužve ogromne, sada ima dvanaest
traka. U Pekingu je otvoren novi terminal čime je ovaj aerodrom postao najveći na svijetu.
Aerodrom je otvoren davne 1958. godine. Od tada se proširivao tako da sada na njemu radi 66
domaćih i stranih avioprijevoznika. Aerodrom nudi više od 5.000 letova u 88 gradova u Kini i
69 destinacija svijeta.

Slika 1. Treći terminal Pekinškog aerodroma „Kineski zmaj“

8
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

3.2 Troškovi:

Kineska vlada je, opet primjera radi, utršila 57 miliona dolara da bi renovirala više od 5
hiljada javnih sanitarnih objekata. Kineski zvaničnici su poduzeli akcije čiji je cilj
smaniivanje aero-zagađenja u Pekingu i potrošili više od 15 milijardi dolara na mjere protiv
zagađenja, uključujući premještanje fabrika i ograničavanje automobilskog saobraćaja u gradu
tokom održavanja igara.

Polovina od 3,3 milijona vozila u Pekingu bit će povučeno s cesta te će biti zatvorene
mnoge tvornice. Hemijska postrojenja, elektrane i ljevaonice moraju smanjiti zagađivanje za
30%, dok će sva gradnja u gradu biti prekinuta. Auta će voziti svaki drugi dan po logici
par-nepar, dok su vozila koja puno zagađuju - većinom stari kamioni - povučeni s cesta
početkom jula. No, sve ove mjere, kažu istraživači, neće pomoći u smanjenju zagađenja ako
zapušu nepredvidljivi vjetrovi.

3.3 Prihodi:

Ulaznice za Igre su bile rasprodane već odavno prije igara, što je još jedan kuriozitet, a
kako i ne bi kada je njihova cijena bila izuzetno prihvatljiva i za kineske uslove. Mada je
najskuplja ulaznica koštala 5.000 juana (565 dolara), za ceremoniju otvaranja Olimpijade
cijene za pojedina takmičenja su bile znatno niže. Najjeftinija cijena je 30 juana (3,79 dolara),
a za pohvalu je odluka organizatora da je 14% od svih ulaznica namijenjenih domaćinima
prodana studentima i to po cijeni od samo 5 do 10 juana (1,37 do 1,93 dolara). Ukupno je
odštampano sedam miliona ulaznica. Ne treba brinuti da domaćin na ovom velikom
sportskom spektaklu nije i zaradio, jer je samo od prodaje TV prava naplaćen iznos veći od
milijardu i 700 miliona dolara, a izvještavalo je više od 30.000 novinara.

3.4 Profit:

Kineske vlasti su objavile kako su na organizaciji Olimpijskih igara u Pekingu 2008.


zaradile 146 milijuna dolara. Prema podacima Organizacijskog odbora ukupni prihod od OI
je iznosio tri milijarde dolara, dok su troškovi 2.854 miliona dolara. Troškovi su bili daleko
veći od očekivanih, što su Kinezi objasnili promjenom kursa, visokom cijenom uvođenja
novih tehnologija, te višim troškovima osiguranja. Veliki dio troškova otišao je na čišćenje
zraka.

9
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

4. SOCIO-KULTURNI UTICAJ DOGAĐAJA

Događaji imaju direktan socijalni i kulturni uticaj na svoje učesnike, a ponekad na


cijelokupnu domaću zajednicu. Ti uticaji se mogu podjeliti na pozitivne i negativne. Pozitivni
su: širenje doživljaja, obnavljanje tradicija, izgradnja lokalnog ili nacionalnog ponosa,
potvrđivanje grupa u zajednici, povećano učešće zajednice, uvođenje novih i izazovnih ideja i
proširivanje kulturnih perspektiva. 4Glavni događaji mogu proizvesti nenamjerne socijalne
posljedice kao što su: stvarne zloupotrebe, loše ponašanje posjetilaca i povećanu kriminalnu
aktivnost. Zajednički socijalni problemi, slični alkoholizmu, narkomaniji i izgredništvu, mogu
se istaći u ovim situacijama, ali događaji mogu proizvesti i daleko ozbiljnije probleme ili ih
institucionalizovati. Glavni događaji a naročito oni koji se prenos putem medija mogu
prouzrokovati političke demonstracije ili potencionalno nasilničke proteste. Bez adekvatnog
upravljanja događajima može doći do javne percepcije događaja. Ponašanje posjetilaca je
moguće modifikovati uz pažljivo planiranje. Događaji koji su loše vođeni mogu imati širi
uticaj na socijalni život i strukturu zajednice, u tom slučaju zajednice treba da imaju glavni
uticaj na planiranje i upravljanje događajima. Tako je sve značajnije da vlade budu odgovorne
kroz politički proces, kada je u pitanju alokacija resursa na događaj.

5. POLITIČKI UTICAJ DOGAĐAJA

Postoje mnogi politički razlozi za održavanje događaja, zato polizika znatno utiče na
njihov menadžment i marketing. 5Politika i političari svojevrsno utiču na savremeni
menadžment događaja. Političari su još u vrijeme rimske imperije imali sluha za korištenje
spektakularnih događaja u svrhu podizanja popularnosti, kao i zadovoljavanjem naroda
doživljajima čineći ih srećnim. Vlade sve više koriste snagu menadžmenta događaja i
marketinga kako bi istakli priode vladavine, da pobude nacionalizam, entuzijazam i naravno
da dobiju glasove. Događaji naime imaju i sposobnost da izgrade profil političara i mjesta u
kojima su oni na vlasti. Ideološki razlozi se često nalaze u pozadini mnogih mega događaja, u
kojima dominantna snaga u društvu pokušava demonstrirati i ojačati svoje vrijednost.
Pozitivni politički uticaji događaja ogledaju se u: međunarodnom prestižu, unapređivanju
profita, promociji ulaganja, socijalnoj koheziji i razvoju administrativnih vještina. Negativni
uticaji su: rizik od propusta u događaju, loša alokacija ulaganja sredstava, nedostatak
odgovornosti, propagiranje, gubljenje zajedničkih vlasništva i legitimitet ideologije.

Tako su na primjer, u Kini Organizacije koje se bore za ljudska prava iskoristile interes
medija za Olimpijadu da njihovu pažnju usmjere na zloupotrebe ljudskih prava u Kini.
Amnesty International je kineskoj ambasadi u Parizu predao peticiju sa gotovo 120 hiljada
potpisa kojom se traži oslobađanje političkih zatvorenika u Kini. Kako Amnesty procjenjuje, u

4
Dr Manojla Zrnić “Menadžment događaja”, Javna ustanova Sportski centar “Borik”, drugo mizdanje 2009.
Banjaluka, str.46-47.
5
Dr Manojla Zrnić “Menadžment događaja”, Javna ustanova Sportski centar “Borik”, drugo mizdanje 2009.
Banjaluka, str.47.

10
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

toj je zemlji trenutno u zatvorima oko pola miliona ljudi bez ikakve optužnice ili suđenja. Bili
bi nužni neki ozbiljni koraci kineskih vlasti da bi svijet bio uvjeren da Kina ispunjava
obećanja da će poštovati ljudska prava. Kineski predsjednik i ja stalno razgovaramo o
ljudskim pravima i političkim slobodama. “Gospodinu Jintau je dobro poznat moj stav o
tome. I kao što sam rekao, meni ne treba olimpijada da bih otvoreno razgovarao o vrućim
pitanjima sa nekim sa kim imam dobre odnose”. Uprkos nadanjima Kineza da će olimpijske
igre biti iskorištene kao prilika da se svijetu pokaže moderna Kina, i dalje postoji zabrinutost
da bi politika mogla da pokvari dobro zamišljenu i, kako se na svemu do sada urađenom da
zaključiti, dobro organiziranu najveću smotru sportista iz svih dijelova svijeta.

6. UTICAJ DOGAĐAJA NA OKRUŽENJE

Menadžment događaja (Event menagement) je postao poznat kao posebno polje


izučavanja u velikom broju obrazovnih institucija. Ekonomisti često povezuju događaj sa
uslugama, mada je doživljaj posebna ekonomska ponuda. Događaj je idealan način da se
iskažu domaće autentične karakteristike nekog okruženja. Događaji moraju biti podvrgnuti
mjerenjima njihovog uticaja na okruženje. Neophodno je dobro menadžersko planiranje da bi
se modifikovali potencijalni uticaji događaja na okruženje. Menadžeri koji žele da ostvare
dobru politiku, moraju u svoj plan inkorporirati manadžment rasipanja (waste menagement),
da bi se ispunilo očekivanje zajednice i očuvalo zdravo okruženje, neophodno je demonstrirati
dobre principe menadžmenta rasipanja i obezbjediti modele za recikliranje.

7. ZAKLJUČAK

U ovom radu smo došlo do zaključka da nije jedina ekonomska korist u novcu, tu se još
javljaju i drugi vidovi ekonomske koristi kao na primjer: ljudi koji su učestvovali u
organizaciji olimpijskih igara, prošli su kroz određene vidove obuka i u toku same
organizacije stekli nova znanja i iskustva koja će u buduće moći koristi u svom radu i tako
sticati novi profit u organizovanju drugi manifestacija i događaja, treći vid ekonomske koristi
koji smo prepoznali je naravno infrastruktura koja će ostatu u budućnosti kao
multifunkcionalna i veoma korisna kako za Peking tako i za cijelu Kinu. Tako su u Peking na
primjer nedugu nakon olimpijade organizovane Para-olimpijske igre, koje su recimo u istim
objektima i u najkvalitetnijim uslovima, za Peking donjele novu ekonomsku korist.

11
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

8. LITERATURA

[1.] Dr Manojla Zrnić “Menadžment događaja”, Javna ustanova Sportski centar “Borik”,
drugo izdanje 2009. Banjaluka

[2.] Dr Radoja Radić „Osnove menadžmenta i preduzetništva“, Univerzitet za poslovne


studije, 2008. Banjaluka

[3.] Internet pretraživač: www.google.com

[4.] Online časopis “Građevinar”, www.casopis-gradjevinar.hr

12